Upload
others
View
11
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
April 2009
II CIKLUS STUDIJA
STUDIJ POSLOVNE EKONOMIJE
SAVREMENI KONCEPTI I
SISTEMI MENADŽMENTA
Dr.sc. Bahrija Umihanić, red.prof.
2017/2018
Struktura predmeta
1
• Klasični pristup
• Bihevioristički pristup
• Znanstveni pristup upravljanju
• Situacijski pristup upravljanju
• Sistemski pristup
• Učeća organizacija
• Suvremeni modeli menadžmenta
• Radikalni menadžment; • Reinventivni menadžment; • Agilni menadžment; UVOD U MODERNE TEORIJE MENADŽMENTA
• Pretpostavke za razvoj savremenih koncepata menadžmenta
• Upravljanje znanjem
• Upravljanje troškovima na bazi aktivnosti
• Upravljanje odnosima sa klijentima
• Upravljanje na bazi vrijednosti
SAVREMENI KONCEPTI MENADŽEMNTA
• Principi strateški fokusirane organizacije i strateške mape
• Koncept balansiranih mjerila performansi-strateški aspekti
• Reinženjering
SAVREMENI SISTEMI STATEŠKOG MENADŽMENTA
• Oosnovni,
• Upravljački • Informacijski
OSNOVNI PROCESI U POSLOVNOM SISTEMU
• Organizacija poslovnih sistema
• Društvena odgovornost poslovnih sistema
ORGANIZACIJA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST POSLOVNIH SISTEMA
• Sistemi menadžmenta
• Proces menadžmenta
• Funkcije menadžmenta
SISTEM PROCES MENADŽMENTA I FUNKCIJE MENADŽMENTA
2
UPRAVLJANJE ZNANJEM
Ciljevi učenja
3
Me adž e t znanja – nastanak i z ačaj
Me adž e t znanja – interdisciplinarni poslovni model
Me adž e t znanja – život i ciklus
Intelektualni kapital – evolucija i z ačaj
Struktura intelektualnog kapitala
Analiza doktorskog rada: Utjecaj razvijenosti elemenata upravljanja
znanjem na performanse tijekom život og ciklusa poduzeća
Analiiza magistarskog rada: Uticaj upravljanja intelektualnim
kapitalom na razvoj i trapoduzet ištva u velikim preduzeći a Federacije
Bosne i Hercegovine
Svaki čovjek po prirodi teži znanju.
[Aristotel]
Znanje je opravdano istinito vjero-
vanje i pravo shvaća je (vjerovanje)
spojeno s objaš je je . [Platon]
Podaci su elementi analize
Informacija je podatak sa
kontekstom
Znanje je informacija sa smislom
Mudrost je znanje plus
proniciljivost.
Podaci, informacija, znanje, mudrost
4
Informacija je niz podataka
stavljenih u smislen obrazac, dok
je znanje sposobnost da se
koristi inforamcija.
U ekonomiji u kojoj je
izvjesna samo neizvjesnost
jedini siguran izvor trajne
konkurentske prednosti je
znanje.
Noanaka razlikuje dva tipa
znanja.
1. eksplicitno, kao formalno i
sistematizovano koje se ože
lako prenositi i dijeliti
2. ije o (tacit), koje se sastoji
od sume svih vješti a, tehnika,
iskustava na bazi pokušaja i
grašaka koje je neki pojedinac
stekao u praksi.
Tipovi znanja - Noanaka
5
Tipovi znanja – mediji desiminacije
6
Tipovi
znanja
Šta se uči Kako se uči Kako se širi znanje
Mediji
širenja
Meta znanje Znati
“zašto” Refleksivno Komunici-
ranjem
Knjige, baze,
predavanja
Eksplicitno znanje Znati
“šta” Slušanjem, čitanjem
Komunici-
ranjem
Knjige, baze,
predavanja
Tacitno znanje Znati
“kako” Korišćenje, činjenje
Brainstorming,
takmičenje
Praktično iskustvo,uče-
nje,obuka
Skriveno znanje Znati “kako da
saznajemo”
Socijalizacija Preko ciljnih
grupa
Propitivanje,
Stvaranje
pretpostavki
Znanje o
odnosima
Znati “ko je ko”
Interakcija Partnerstvo
Timski rad
Društvene institucije
• Me adž e t znanja se bazira na ideji da se
najvredniji resurs organizacije nalazi u znanju njenih
zaposlenih.
• Iz tog razloga, uspeš ost organizacije i njenih
poslovnih rezultata zavisi od efikasnosti kojom
zaposleni kreiraju svoje znanje, dele znanje eđu
sobom i koriste ga na najefikasniji ogući ači .
• Me adž e t znanja ima ulogu da osigura da ljudi
imaju znanje koje im je potrebno, tamo gde im je
potrebno i u trenutku kada im je potrebno
Menadžment znanja-osnova i uloga
7
Me adž e t znanja (Knowledge management – KM), je
novonastali interdisciplinarni poslovni model koji u svom
fokusu ima znanje unutar okvira organizacije.
Defi i ije e adž e ta z a ja podrazu jevaju sledeće: – Korišće je dostup og z a ja iz spoljaš jih izvora; – Ugrad ju i čuva je z a ja u poslov i pro esi a, proizvodi a
i uslugama;
– Predstavljanje znanja u bazama podataka i dokumentima;
– Promociju porasta znanja kroz organizacionu kulturu i
motivaciju zaposlenih;
– Pre os i korišće je z a ja kroz ijelu orga iza iju; – Procjenu koristi dobijenih primjenom znanja i njegovom
ugradnjom u osnovu organizacije
Menadžment znanja – novi poslovni model
8
Struktura Menadženta znanja
9
LJUDI TEHNOLOGIJA
PROCESI
MENAŽMENT ZNANJA
Uspjeh organizacije
ovisi:
• 70% od ljudi
•20% procesi
•10% tehnologija
Proces e adž enta
znanja prolazi kroz niz faza
formirajući svoj život i ciklus:
1. Stvaranje znanja (Creation)
2. Osvajanje znanja (Capture)
3. Čuva je znanja (Storing)
4. Podjela znanja sa drugim
(Sharing)
5. Primjena znanja
(Application)
Životni ciklus menadžmenta znanja
10
Drugi pritup (sedam faza)
.... podrazumijeva stvaranje znanja u organizaciji od strane
ljudi i to kroz:
1. for u orga iza io og uče ja
2. oštvo sredstava i teh ologija e adž e ta z a ja.
Nači i stvara ja z a ja zavise od sa e orga iza ije
Cilj procesa uče ja - sticanje znanja z ati šta , razvijanje
vješti a (znati kako) i promjena stavova pojedinaca koji uče
• Tri ivoa orga izacio og uče ja: – individualno,
– grupno i
– organizaciono
1. Stvaranje znanja (Creation)
11
.... ajveća teškoća u fazi osvajanja znanja odnosi se
na osvajanje prećut og znanja.
Prećut o znanje postoji u umovima pojedinaca –
eksperata u organizaciji.
Usvajanje prećut og znanja i njegovo
konvertovanje u formu znanja koja je eksplicitna i
svima dostupna na pravi ači i u pravom trenutku,
vrlo je komplikovan posao i zahtijeva posebnu
paž ju i vješti u struč jaka, kao i osoben ači
pristupa problemu.
2. Osvajanje znanja (Capture)
12
.... obuhvata njegovo strukturiranje i kontinuirano
ažurira je.
Znanja moraju biti čuva a u formi dokumenta i
ekspertnih sistema.
Čuva je znanja u bazama znanja o ogućava
njihovu stalnu nadgradnju i ažurira je
Nači i i metode čuva ja znanja zavise od same
organizacije
3. Čuvanje znanja (Storing)
13
.... je proces u kojem se znanje prenosi, i to bilo putem
eđuso e komunikacije zaposlenika, ili nekog vida
kolektivne komunikacije, naprimjer kroz djelovanje u raznim
projektnim timovima, ili prilikom uče ja u grupama (seminari i
sl.)
Također, i kreirani dokumenti, procedure i mediji za pohranu
priruč i i, interne publikacije, baze podataka, baze znanja,
dokumentacija, formalna prepiska...), kao i interni
komunikacijski kanali (intranet, formalizirane procedure,
interni zapisi) te izrađe i ključ i dokumenti, poput vizije,
misije, sustava kvalitete, itd., o ogućuju transfer i distribuciju
znanja.
Inicijative za prijenos znanja unutar organizacije mogu se i
formalizirati, i time postati obveza. 14
4. Podjela znanja sa drugim (Sharing)
... je zadnja faza, ali i krajnji cilj procesa upravljanja
znanjem. Kad ne bi rezultiralo pravilnim korište je , prethodno generirano, pohranjeno i distribuirano znanje
bilo bi besmisleno.
Iako, čak i u slučaju neuspjele primjene, steč o znanje
ože poslužiti kao osnova za ponovnu primjenu u drugim
situacijama, pa ne z ači da su sve aktivnosti iz prethodnih
faza bile uzaludne
Upotreba znanja u poslovnom procesu uvećava efikasnost
organizacije i potiče njenu konkurentsku prednost.
5. Primjena znanja (Application)
15
Istraživa je provedeno na uzorku 146 od 1000 najboljih
je ačkih i 200 najboljih europskih kompanija,
identificiralo je ajvaž ije faktore koji utječu na
uspješ ost upravljanja znanjem u organizaciji (Mertins et
al., 2003)
1. organizacijska kultura,
2. motivacija i vješti e zaposlenika (ljudski resursi),
3. podrška top- e adž e ta rukovođe je ,
4. organizacijska struktura i procesi i
5. informacijska tehnologija.
Faktori koji utječu na procese upravljanja znanjem
16
Thomas Stewart je prvi upotrijebio intelektualni kapital
kao atribut organizacije. On je 1997. godine objavio knjigu
pod nazivom I telle tual capital: The New Wealth of
Organizations”, koja je bila važa podsticaj razvoju
intelektualnog kapitala.
Stewart je definisao intelektualni kapital na sljedeći ači :
Intelektualni kapital je intelektualni materijal – znanje,
informacije, intelektualna svojina, iskustvo – koji se ože
upotrijebiti radi stvaranja bogatstva. To je snaga
kolektivnog uma.
Intelektualni kapital - definicija
17
Brooking (1996) defi iše intelektualni kapital kao jedinstvo
neopipljivih sredstava koje o ogućava funkcionisanje
preduzeća.
Roos (1977) defi iše intelektualni kapital kao sumu znanja
čla ova organizacije i praktič o prevođe je ove sume
znanja u brendove, zaštit e znake i procese.
Edvinsson i Malone (1997) pod intelektualnim kapitalom
podrazumijeva imovinu znanja, primijenjenog iskustva,
organizacione tehnologije, odnosa sa potrošači a i
profesionalnih vješti a koje preduzeću o ez jeđuju
konkurentnost na tržištu.
18
Intelektualni kapital - definicija
Sveiby (1997) smatra da intelektualni kapital či e
neopipljiva sredstva ili neopipljiva imovina, pod kojom se
podrazumijevaju nevidljiva sredstva koja obuhvataju
kompetenciju zaposlenih, internu i eksternu strukturu.
Autori koji su se bavili istraživa je intelektualnog kapitala
nastojali su da izgrade sopstvene definicije, u okviru svog
koncepta, koje se nisu zasnivale na prethodnim
istraživa ji a ističući upravo z ačaj i važ ost daljeg
razvoja intelektualnog kapitala od kojeg zavisi razvoj
preduzeća.
19
Intelektualni kapital - definicija
Intelektualni kapital - struktura
20
Intelektualni kapital – nematerijalna imovina
21
Intelektualni kapital- snaga Brenda
22
Udio brenda u vrijednosti kompanije (2007.godina)
23
Najbolji svjetski brendovi 2017
24
Intelektualni kapital – Konkurentska sposobnost
25
Analiza doktorskog rada
26
27
Analiza doktorskog rada
28
Analiza magistarskog rada
29
Analiza magistarskog rada
30
HVALA NA PAŽNJI