1

Sanacija klizišta „Dunjevac“ u Zagrebu

Rehabilitation of Landslide "Dunjevac" in Zagreb

Željko Lebo1, Franjo Verić

2

1Tehničko veleučilište u Zagrebu, Vrbik 8, Zagreb;

2Geoekspert d.o.o., Brezovička c. 21, Zagreb

E-mail: 1zlebo@tvz.hr,

2franjo.veric@geoekspert.hr

Sažetak. Na prostoru između ulice Dunjevac i Sokolovac iznad bolnice „Sveti Duh“ u Zagrebu izvedena je stambeno

poslovna građevina (SPG) Dunjevac uz zasjecanje i ukopavanje terena u padinu sa denivelacijama od 6.7 do 23.5 m. U

radu se analiziraju problemi nastali tijekom izvedbe zaštite građevinske jame. Problemi se sastoje od aktiviranja

postojećeg klizišta u jednom dijelu građevne jame, te kasnijoj sanaciji klizišta i ojačanje već izvedenog dijela zaštitne

konstrukcije na drugom dijelu jame gdje nije došlo do klizanja tla. Aktiviranjem klizišta Dunjevac došlo je do izravne

ugroženosti mehaničke otpornosti i stabilnosti obiteljskih kuća na udaljenostima cca 45 m od samog gradilišta.

Klizište je okarakterizirano sa dubokom kliznom plohom, a zahvatilo je tlocrtnu površinu od cca 50x75 m, što je

potvrđeno kasnijim dodatnim istraživanjima. U radu se navodi proces sanacije i nadzora nad gradnjom sa posebnim

naglaskom poduzimanja hitnih mjera za sprečavanje širenja aktiviranog klizišta. Jedan od najvećih izazova je kako,

pojavom aktiviranja klizišta, ocjeniti razinu stabilnosti pokosa kliznog tijela, te hazard i rizik ugroženosti susjednih

objekata koji su već zahvaćeni klizanjem. U tu svrhu poduzete su odgovarajuće mjere koje su između ostalih

uključivale zatrpavanje građevinske jame uz provedbu dodatnih geoloških i geotehničkih istražnih radova. Stručnom

valorizacijom postojećih projekata, dodatnim analizama nakon istraživanja, te izborom novih parametara čvrstoće i

geometrije slojeva došlo se do spoznaje da su potrebna značajna pojačanja postojeće potporne konstrukcije (promjene

u promjeru i dubini pilota te duljini geotehničkih sidara). Stoga je ocjenjeno da je potrebno korigirati postojeće

projektno rješenje sa svrhom ojačanja zaštitne konstrukcije na dijelovima jame gdje nije došlo do klizanja. Izbor

parametara kod sanacije i ojačanja je pažljivo biran kao i stupanj rizika u želji da se postignu dva cilja:

sigurnost u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti zaštitne konstrukcije

dokazati investitoru da su financijski troškovi sanacije i ojačanja minimizirani do granice racionalnog

stupnja radne i trajne sigurnosti i ekonomske opravdanosti

Ključne riječi: piloti, sidra, klizište, ojačanje, zaštita, rizik

Abstract. In the area between the street Dunjevac and Sokolovac above Hospital "Sveti Duh", Zagreb performed

residential and commercial buildings (SPG) Dunjevac with the cutting of slopes and burial terrain slope which has the

difference in heights of 6.70 to 23.50 m. This paper analyzes the problems encountered during execution of protection

construction pit. Problems consist by activation of existing landslide in one of the excavations, and later rehabilitation

of landslide and reinforcement of already-built part of the protective constructions to another part of the pit where

there were no landslides. Activating of landslide Dunjevac there was a direct threat to mechanical resistance and

stability of the family house, approximately 45 m from the site. Landslide was characterized with deep slip surfaces

and spreaded to a footprint of approximately 50x75 m, which was confirmed by subsequent additional research. The

paper provides a process of rehabilitation and supervision of construction with special emphasis to take urgent

measures to prevent the proliferation of activated landslide. One of the biggest challenges how, with the advent of

landslide activation, assess the level of stability landslide, and hazard risk and threat of neighboring buildings that

have already been affected by sliding. For this purpose, appropriate measures have been taken by, among others,

included the construction pit backfilling with the implementation of additional geological and geotechnical

investigation. Expert evaluation of existing projects, further analysis after research and selection of new strength

parameters and geometry classes came to the realization that they need significant reinforcement of the existing

supporting structure (changes in the diameter and depth of the pilots and the length of geotechnical anchors).

Therefore, it is assessed that it is necessary to correct existing design solution for the purpose of strengthening

protective structures on parts of the cave, where has been no slippage. Selection of parameters for repair and

reinforcement was carefully chosen and the level of risk in order to achieve two objectives:

security in terms of mechanical resistance and stability of protective structures

prove investors that the financial costs of repair and reinforcement minimized to the rational level of working

and lasting security and economic feasibility

Key words: piles, anchors,landslide, reinforcement, protection, risk

2

1 Uvod

Na prostoru između ulice Dunjevac i Sokolovac

iznad bolnice Sveti Duh u Zagrebu na k.č.br. 1512/1

k.o. Črnomerac (veličine 5830 m2) izvedena je

stambeno poslovna građevina (SPG) Dunjevac sa

podzemnom garažom uz ukopavanje i zasjecanje

terena u padninu sa denivelacijama od 6,70 do 23,50

m. Građevina ima 7 etaža (2Po+P+K3+Pk.). Kako bi

se udovoljilo kriterijima arhitektonskog oblikovanja

smještaja građevine u prostor nužno je bilo potrebno

izvesti zaštitnu konstrukciju građevinske jame.

Izvedbi zaštite su prethodili radovi geotehničkog i

geološkog istraživanja samog terena koji je prethodno

okvalificiran u geološkim kartama kao potencijalno

klizište br. 353. Stoga je koncepcija izgradnje morala

biti takva da zadovolji uvjete stabilnosti na klizanje

kako za vrijeme izgradnje tako i za vrijeme korištenja

građevine. Zaštitna konstrukcija je koncipirana kao

sidrena pilotska stijena.

No u ranoj fazi izvedbe zaštitne konstrukcije u

jednom dijelu građevinske jame došlo je do

aktiviranja klizišta i to u razmjerama koje nisu

obuhvaćali do tada izvedeni geotehnički istražni

radovi niti projekt zaštite građevinske jame. Stoga je

bilo potrebno privremeno obustaviti radove, provesti

nova opsežnija geotehnička i geološka istraživanja,

analizirati rezultate te izraditi projekt sanacije klizišta

i ojačanja zaštitne konstrukcije građ. jame na dijelu

gdje još nije došlo do klizanja tla.

Projekt sanacije je izveden metodom presjecanja

klizišta u dva dijela (sjeverni i južni) sa

međukonstrkcijom od pilota i sidra velikih dimenzija

Za dijelove jame gdje nije došlo do klizanja

napravljen je projekt ojačanja postojeće zaštitne

konstrukcije građevne jame.

Posebna pažnja poklonjena je provedbi stručnog

geotehničkog nadzora nad izvedbom geotehničkih

radova u tako složenim uvjetima izvedbe.

Slika 1 Položaj SPG Dunjevac i SG Sokolovac iznad

bolnice Sv. Duh u Zagrebu

2 Geotehničke i geološke značajke lokacije

2.1 Geotehničke i geološke podloge

Prije izrade projekta zaštite građevinske jame

provedena su geotehnička istraživanja kroz dva

geotehnička elaborata.

Prvi geotehnički elaborat je izradila tvrtka

Geoekspert d.o.o. iz Zagreba (GT 08-10-2008.

listopad 2008. godine)

Prema zaključku istoga tlo se generalno

okarakteriziralo kao teren u padu od 15 sa

uslojenošću od površine prema dnu bušenja:

I sloj; (CI/CH) glina srednje do visoke plastičnosti,

teško gnječive konzistencije, žuto smeđe boje sa malo

konkrecija i Fe oksida

II sloj; (CG/CS/CM) mješavina gline, šljunka

pijeska i praha te prisutnosti Fe konkrecija, teško

gnječive konzistencije, srednje do visoke plastičnosti

III sloj; (CH) glina visoke plastičnosti, teško

gnječive konzistencije, žutosmeđe boje

IV sloj; (CH) glina visoke plastičnosti, polučvrste

konzistencije, laporovita, sivo zelene-smeđe boje.

Razina podzemne vode zabilježena je u svim

bušotinama (od ukupno 4 bušotine) od 4.0 m do 7.20

m mjereno od površine terena.

Slika 2 Položaj B-bušotina i DB-dodatnih bušotina na

predmetnoj parceli (Prizma, 2009)

Prema dokumentu HRN ENV 1998-1-1:2004, tlo

na lokaciji se svrstava u razred A.

Temeljenje građevine predviđeno je na

armiranobetonskoj (AB) ploči, a nosivost tla s

obzirom na slom tla pod temeljem je zadovoljavajuća

i slijeganja tla su ispod dopuštenih granica.

Analizom stabilnosti postojeće padine kao i

pobliže određenim elementima padina se svrstava u

kategoriju II. Uvjetno stabilne padine.

Na zahtjev naručitelja i projektanta zaštitne

konstrukcije građevne jame, izvedeni su dodatni

geotehnički istražni radovi sa svrhom dopunjavanja

postojećih podataka o geološkim karakteristikama

lokacije i mehaničkim svojstvima tla potrebnih za

provjeru stabilnosti, čvrstoće i deformabilnosti tla. Te

radove je provela tvrtka Prizma d.o.o. iz Zagreba, a

3

rezultate objavila u Geotehničkom elaboratu TD

102/08, ožujak 2009.

Radovi su obuhvatili izvedbu 4 dodatne bušotine i

jedan inklinometar (ugrađen u dodatnu bušotinu DB2)

a sve prema programu budućeg projektanta zaštitne

konstrukcije građevinske jame.

U ovom elaboratu su obuhvaćene geološke i

hidrogeološke karakteristike lokaliteta. Tako u istom

stoji da je prema Prostornom planu grada Zagreba

(2001.g.) lokacija buduće građevine smještena na

srednjem dijelu značajno nagnute padine cca 18 od

NE prema SW i spada u II. kategoriju, „Uvjetno

stabilni tereni“. Također prema uvidu u Gradskom

zavodu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba

u Detaljnu inženjerskogeološku kartu Zg-33

„Podsljemenske urbanizirane zone“ HGIG iz 2007.

god. na predmetnoj lokaciji označeno je „umireno

klizište“ katastarski broj 353.

U elaboratu stoji da nagnutost postojećih stabala

ukazuje na površinsko puzanje padine koje je izraženo

na zapadu predmetne lokacije.

Razina podzemne vode zabilježena je u svim

bušotinama od 5.50 do 12.0 m mjereno od površine

terena. Ostale mehaničke karakteristike tla i

uslojenosti slojeva u bitnome se ne razlikuju od

prethodnog elaborata.

3 Tehničke karakteristike zaštitne konstrukcije

prije sanacije i ojačanja

3.1 Tipovi zaštitne konstrukcije

Za potrebe osiguranja izvedbe građevinskih radova

u sigurnom predviđena je privremena zaštitna

konstrukcija kao usidrena pilotska stijena, sastavljena

od armiranobetonskih (AB) pilota povezanih na vrhu

naglavnom armiranobetonskom (AB) gredom i

pridržanih sa sidrima preko vezne grede.

Zbog složenosti terena i smještaja građevine

zaština konstrukcija je podjeljena u 6 tipova, a svaki

od tipova je imao različite geometrijske karakteristike

pilotske stijene (Slika 3). Korišteni promjeri AB pilota

su 30 cm, 40 cm i 60 cm, duljine od 10 m, 15 m i 17

m. Piloti su izvedeni bušenjem i betoniranjem

kontraktor postupkom.

Slika 3 Dispozicija tipova zaštitne konstrukcije prije sanacije i ojačanja (Prizma, 2011)

Glavni projekt zaštite građevinske jame (Prizma

2009) je obuhvaćao naponsko deformacijsku analizu

kao i analizu na klizanje svih šest tipova zaštite. Za

analizu je korišten programski paket Plaxis (2D model

konačnih elemenata), a za konstitucijski model tla je

uzet nelinearni hiperbolični Hardening soil model. U

svim fazama projektom je dokazana pouzdanost

odabranog sustava zaštite građevinske jame za

odabrane geotehničke modele. Analize globalne

stabilnosti građevne jame za pojedine geotehničke

modela provedene su prema Phi-c redukciji

(smanjenje parametara čvrstoće do otkazivanja), a ne

metodom granične ravnoteže (Morgenster-Price,

Bishop, Jambu ili sl.).

4

Projektom su predviđena, a kasnije izvedena

geotehnička sidra različite nosivosti (najviša sila do

610 kN), a korištena su tipa Dywidag (St. 950/1050)

promjera čelika 26.5 mm za duljine 9 m i 12 m, te

promjera 32.0 mm za duljine 14 m i 23 m. Sidrišna

dionica sidara je od 4 m do 6 m. Kutevi nagiba su od

10 do 15 stupnjeva. Kod izvedbe sidara primjenjen je

postupak naknadnog injektiranja („post-grouting“).

4 Aktiviranje klizišta na poziciji TIP-3

4.1 Izvedeni radovi prije pojave klizanja tla

Svi radovi su izvedeni sukladno projektnoj

dokumentaciji uz stručni geotehnički nadzor.

Na TIP-3 zaštita se sastojala od pilotske stijene AB

pilota promjera 40 cm i duljine 10 m, na osnom

razmaku 2 m, povezanih naglavnom AB gredom

50x40 cm, utegnutih jednim redom geotehničkih sidra

duljine 6+6=12 m preko čelične vezne grede (slika 4).

Slika 4 Geotehnički model za TIP-3 (Prizma, 2009)

Prema terminskom planu prvo polje temeljne ploče

predviđeno je izvesti u dijelu građevinske jame na

potezu zaštite TIP-3 (Slika 5)

Slika 5 Zaštitna konstrukcija TIP-3 (Lebo, 2011)

4.2 Aktiviranje klizišta i hitne mjere zaštite

Dana 25.08.2011. godine u popodnevnim satima

na dijelu gdje je upravo dovršen iskop do projektirane

dubine (cca -6.70 m od naglavnice), te izvedeno fino

poravnanje dna iskopa, na zapadnoj strani građevinske

jame, došlo je do deformacija i puknuća naglavne

grede pilotske stijene uz pojave izdizanja tla u jami

(Slika 6). U tom trenutku drugi dijelovi građ. jame

nisu bili zahvaćeni klizanjem. Vrijeme je bilo bez

oborina i trajao je period duge suše sa iznimno

velikim vrućinama.

Slika 6 Pojava velike pukotine u naglavnoj gredi

25.08.2011. (Lebo, 2012)

Po zatečenoj situaciji nadzorni inženjer je naredio

aktivnosti hitnog zatrpavanja građevinske jame (Slika

7), mjerenje na sustavu opažanja pomaka, markiranje

pukotina improviziranim markerima (cementnom

glazurom po gredi, mjernim letvama na tlu i sl).

Slika 7 Hitna mjera, zatrpavanje građ. jame

26.08.2011. (Lebo, 2012)

5 Aktivnosti nakon aktiviranja klizišta

5.1 Provedba hitnih mjera na gradilištu

Zatrpavanje građevinske jame je potrajalo duboko

u noć što je usporilo klizanje tla, ali nije zaustavilo.

Klizanje terena se ubrzo (sutradan) proširilo na

5

susjednu parcelu do obiteljskih kuća u ulici Sokolovac

udaljenim cca 45 m od zaštitne konstrukcije (Slika 8).

Također sutradan su uočene velike pukotine u tlu

susjedne parcele (širine i preko 20 cm). Klizanje tla je

prouzročilo i određene štete na obiteljskim kućama

(Slika 9).

Slika 8 Građevinska jama i područje zahvaćeno

aktiviranjem klizišta (Verić, 2012)

Sukladno situaciji nadzorna služba, projektant,

revident, izvođač i investitor su odmah pristupili

uvođenju hitnih mjera na gradilištu:

nastaviti i dalje zatrpavanje građ. jame sa

zemljanim materijalom uz slojevito zbijanje

do kote prirodnog terena prije iskapanja,

provesti hitno izvođenje dodatnih istražnih

radova sa sukcesivnim dostavljanjem rezultata

ispitivanja uz uvođenje dodatnog sustava

opažanja s mjerenjem pomaka klizišta,

hitno izraditi i provesti tzv. Tehničko rješenje

za sprečavanje nastajanja šteta na susjednim

objektima u ulici Sokolovac, ne čekajući

izradu projekta sanacije cijelog klizišta,

provesti stručnu valorizaciju postojećih

projektnih rješenja za ostali dio građevinske

jame (povjereno Građevinskom fakultetu

Sveučilišta u Zagrebu),

angažirati iskusne konzultanate radi

iznalaženja tehničkog rješenja sanacije

klizišta (prof. Verić i prof. Otolan),

hitno izraditi Glavni i izvedbeni projekt

sanacije klizišta te ishoditi potvrdu izmjene i

dopune na glavni projekt.

Kako bi se navedene mjere mogle provesti u

koordinaciji sa građevinskom inspekcijom donešena

je odluka o privremenom zatvaranju gradilišta u

periodu od 07.10. do 06.12.2011. god. ali uz dovršetak

hitnih mjera dok se ne izradi projekt sanacije klizišta i

ojačanja zaštitne konstrukcije.

Slika 9 Ozbiljna oštećenja zidova na obiteljskoj kući u

ulici Sokolovac (Lebo, 2012)

Za cijelo vrijeme sanacije obavljan je monitoring

klizišta (Slika 10). Zbog ozbiljnosti situacije i

nepredvidivosti ponašanja klizišta u jednom trenutku

sustav monitoringa se sastojao od 11 inklinometara, 4

dinamometra, 3 piezometara i 25 geodetskih repera

Slika 10 Pomaci u smjeru klizanja na inklinometru I-8,

period 06.09.-29.12.2011. (IGH, 2012)

5.2 Dodatna geološka i geotehnička istraživanja

Za potrebe izrade projekta sanacije aktiviranog

klizišta izvedena su dodatna geotehnička i geološka

istraživanja. U tu svrhu je izvedeno 6 novih bušotina

do dubine 25-30 m, instalirano 5 novih inklinometara

i 3 pijezometra, te obrađeno oko 300 uzoraka tla.

6

Dodatni istražni radovi su izvedeni prema

programu nastalom na bazi zaključaka konzultanata i

projektanta uz suglasnost investitora. Dodatna

geološka istraživanja je provela tvrtka RNK-Geomod

d.o.o. iz Zagreba, a laboratorijska ispitivanja tla

Zavod za Geotehniku IGH iz Zagreba.

Dodatnim istraživanjima, naročito geološkim

evidentiraju se 3 sloja glinovitog tla koja RNK

metodom (Ortolan, 1996) ukazuju na smanjene

parametre posmične čvrstoće tla na većim dubinama

(Slika 11)

Slika 11 Inženjerskogeološki model klizišta, TIP-3

(RNK-Geomod, 2012)

5.3 Valorizacija postojećih projekatnih rješenja

Valorizacija postojećeg Glavnog i izvedbenog

projekta zaštite građevinske jame povjerena je

Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji u

svom nalazu i stručnom mišljenju vještaka (Ivšić,

2011) navodi da je neposredni uzrok klizanja

neodgovarajuća zaštita iskopa kao posljedica:

nesagledavanja geoloških i geotehničkih

uvjeta u tlu na primjeren način i

izbor tehničkog rješenja zaštite iskopa

neprimjerenih potencijalnom riziku

U zapažanjima valorizacije stoji da proračunski

modeli nisu jasno povezani s geotehničkim

istraživanjima, odnosno nedostaju obrazloženja

modela i proračunskih veličina. Za koherentne

materijale koji su doživjeli klizanje, tj. velike

deformacije, ne mogu se primjenjivati vršni kutovi

trenja, a koheziju uzeti samo ako za to ima indikacija.

Faktori sigurnosti na proračunski pasivni slom u

nožici iskopa su vrlo niski (1.2 do 1.3 za sve

proračunske presjeke) što upućuje na područje većih

pomaka tla što je vidljivo iz slika pomaka pilotske

stijene koja se uglavnom pomiče translatorno po

cijeloj visini zajedno sa sidrima., a u nekim

presjecima se donji dio pilota izmiče prema jami (čije

dno se osjetno izdiže). Ovi rezultati ukazuju da dubina

pilota nije dovoljno procjenjena.

Orjentacione analize stabilnosti padine na klizanje

za inženjerskogeološki model sa razinama podzemne

vode izmjerenim u piezometrima pokazuju da je

kružna klizna ploha bliska procjenjenim dubinama

klizanja. Provedena je analiza za dio jame gdje nije

došlo do klizanja (TIP-4) i za tada izvedenu razinu

iskopa, gje se pokazuje da faktor sigurnosti drastično

pada s dubinom iskopa, te da bi stabilnost tog dijela

građevne jame bila ugrožena prije dosezanja konačne

projektirane dubine iskopa.

6 Izrada projekta sanacije klizišta i ojačanja

zaštitne konstrukcije građevinske jame

6.1 Projekt sanacije klizišta

Analizirajući aktivirano klizište ocjenjeno je da bi

pridržajna sila na glavnoj potpornoj konstrukciji

zaštitne građevne jame mogla biti veća od sile

pasivnog otpora prema padini, zbog čega bi moglo

doći do pasivnog sloma tla („preljevanja“ tla preko

zaštitne konstrukcije). Zbog toga se odlučilo

aktivirano klizište presjeći međukonstrukcijom

između lokalne potporne konstrukcije neposredno

ispod kuća na Sokolovcu i glavne potporne

konstrukcije građevinske jame (Slika 12 i 13)

Međukonstrukcija se sastojala od dva odvojena

potpornja, a svaki je izveden sa 5 bušenih AB pilota

promjera 1.20 m i duljine 20 m, povezanih masivnom

AB naglavnom pločom usidrenom sa 6 geotehničkih

sidara duljine 27 m i utegnutih silom od 400 kN.

Glavna potporna konstrukcija sanacije se sastojala

od bušenih AB pilota promjera 1.20 m, duljine 20 m

na osnom razmaku od 3 m, povezanih naglavnom

gredom 140x70 cm usidrenom sidrima duljine

20+7=27 m na razmaku od 90-130 cm, utegnutih

silom od 400 i 420 kN.

Slika 12 Presjecanje klizišta sa dva odvojena usidrena

potpornja (Prizma, 2011)

7

Slika 13 Geotehnički proračunski model sanacije klizišta Dunjevac, TIP-3 (Verić, 2012)

6.2 Projekt ojačanja konstrukcije zaštite građ. jame

Analizama rezultata dodatnih istraživanja, te

izborom novih parametara čvrstoće i geometrije

slojeva došlo se do spoznaje da su potrebna značajna

pojačanja postojeće potporne konstrukcije. Stoga je

projektant odlučio korigirati postojeća projektna

rješenja za sve ostale tipove TIP-4, 5 i 6, pa je izrađen

Projekt ojačanja konstrukcije za zaštitu građevne jame

gdje nije došlo do klizanja tla (Prizma, 2011).

Ojačanje se sastojalo od izvedbe bušenih pilota

promjera 1.20 m, duljine od 17 do 20 m povezanih

naglavnim gredama i usidrenih sa sidrima duljine

30+7=37 m, utegnutih silom do max. 610 kN.

Spuštanjem razine iskopa za gornji objekt

(Sokolovac) sa +182,0 na +178,5 te izvedbom tzv.

„tehničke etaže“ (rasterećenjem) u svrhu smanjenja

pritiska tla na potpornu konstrukciju dobiveni su

prihvatljivi faktori sigurnosti za TIP-4 (Slika 14)

Kod sanacije klizišta i ojačanja konstrukcije

primjenjena su geotehnička sidra tipa Dywidag (St.

950/1050) promjera 32.0 mm uz postupak

naknadnog injektiranja („post-grouting“). U pogledu

trajnosti sva sidra su privremena osim kod TIP-4 u 3.

redu koja su izvedena kao trajna sidra.

Svi geotehnički radovi su uspješno dovršeni u ljeto

2012. godine, a SPG Dunjevac je dovršena 2013. god.

Slika 14 Geotehnički proračunski model ojačanja zaštitne konstrukcije građevinske jame za TIP-4 (Verić, 2012)

8

7 Zaključak

Parametri posmične čvrstoće, kohezija i kut

unutarnjeg trenja su ispitivani u više navrata i u

raznim institucijama (laboratorijima).

Prva serija pokusa provedena je u Geoekspertu

2008. god. iz čijih rezultata se može iščitati pad

posmične čvrstoće na dubini između +160.00 i

+163.00 mnm. Također kut trenja u gornjem dijelu tla

(iznad +170.00 mnm) je veći od 20, dok je kut trenja

na većoj dubini između 10 i 15.

Prema dodatnim istraživanjima iz korelativnih

odnosa između indeksa plastičnosti i kuteva

unutarnjeg trenja uočava se da vrijednosti kuteva

trenja variraju između 8 i 26. Vrijednosti indeksa

plastičnosti Ip variraju između 19 i 50 %. Uočavaju se

slojevi visokog indeksa plastičnosti, odnosno slojevi

niske vrijednosti kuta trenja za profile tla na mjestu

aktiviranog klizišta i na mjestu najveće denivelacije

(TIP-4) između gornjeg objekta Sokolovac i donjeg

objekta SPG Dunjevac. (RNK-Geomod, 2012)

Treba naglasiti da za izbor parametara čvrstoće u

tlu iste klasifikacijske oznake (ovdje CH) i

nepravilnom izmjenom vrijednosti granica tečenja (a

time i indeksa plastičnosti) ne postoji pouzdan

postupak odabira „reprezentativnih“ vrijednosti. U

dosta širokom spektru vrijednosti odabire se ona za

koju projektant vjeruje da je stupanj sigurnosti

zadovoljen i da se troškovi izvedbe mogu na

racionalan način opravdati. Dakle proračunom se

dokazuje sigurnost, a proračunski parametri se

odabiru ispitivanjima, korelacijama i iskustvom.

U glavnom projektu zaštite građevinske jame kod

iznalaženja sustava zaštitne konstrukcije građevinske

jame nije analizirana mogućnost postojanja bilo

kakvih dubljih ili plićih kliznih ploha (navodi se samo

površinsko puzanje padine), premda je u elaboratima

postojala spoznaja da se radi o „starom umirenom

klizištu“. No, klizište Dunjevac se aktiviralo sa

dubokom kliznom plohom i to u periodu godine bez

padalina sa dugim sušama i velikim vrućinama.

Projektni parametri s kojima se ušlo u geostatičke

modele glavnog projekta zaštite građ. jame su

podcjenjeni (uzimani su uglavnom veće vrijednosti

parametara otpornosti), što je dovelo do ekonomski

prihvatljivog, ali tehnički nesigurnog rješenja.

Takavim pristupom došlo je do aktiviranja klizišta na

zapadnom dijelu građ. jame dok je na ostalom dijelu

stvarna (ne)sigurnost ostala nedokazana jer su radovi

po starom projektu obustavljeni.

Dodatnim analizama i izborom novih parametara

čvrstoće i geometrije slojeva došlo se do spoznaje da

su potrebna značajna pojačanja potporne konstrukcije

(promjene u promjeru i dubini pilota te duljini

geotehničkih sidara). Stoga je odlučeno korigirati

postojeća projektna rješenja i na dijelovima jame gdje

nije došlo do klizanja tla.

Izbor proračunskih parametara kod sanacije

klizišta i ojačanja konstrukcije je vrlo pažljivo

analiziran (s geotehničkog i geološkog aspekta) kao i

stupanj rizika u želji da se postignu dva cilja:

sigurnost u pogledu mehaničke otpornosti i

stabilnosti zaštitne konstrukcije

dokazati investitoru da su financijski troškovi

sanacije i ojačanja minimizirani do granice

racionalnog stupnja radne i trajne sigurnosti i

ekonomske opravdanosti

Literatura

Geoekspert (2008) „SO Dunjevac, Zagreb, Geotehnički

elaborat: GT-08-10-02“, Zagreb, listopad 2008.

Geoplan (2012) „Završno izvješće nadzornog inženjera za

geotehničke radove“, Zagreb, prosinac 2012.

IGH (2012) „Pisana izjava izvođača o radovima na sustavu

opažanja za SPG Dunjevac“, Zagreb, prosinac 2012.

Ivšić, T. (2011) „Nalaz i mišljenje građevinskog vještaka“,

Klizište između ulica Dunjevac i Sokolovac u Zagrebu:

PB 42-R1-882/11“, Zagreb, prosinac 2011

Lebo, Ž. (2012) „Arhiva nadzornog inženjera za

geotehničke radove – fotodokumentacija, atesti, izvješća

i druga tehnička dokumentacija“, Zagreb 2012.

Ortolan, Ž. (1996) „Formiranje prostornog

inženjerskogeološkog modela dubokog klizišta s više

kliznih ploha, Doktorska dizertacija“, fond

dokumentacije Sveučilišta u Zagrebu

Prizma (2009) „PSG Dunjevac, Geotehnički elaborat: TD-

102/08“, Zagreb, ožujak 2009.

Prizma (2009) „SPG Dunjevac, Projekt zaštite građevinske

jame, Glavni projekt: TD-103/08“, Zagreb, rujan 2009.

Prizma (2011) „SPG Dunjevac, Projekt zaštite građevinske

jame, Izvedbeni projekt: TD-14/11“, Zagreb, travanj

2011.

Prizma (2011) „SPG Dunjevac, Projekt sanacije klizišta,

Glavni projekt: TD-32/11“, Zagreb, studeni 2011.

Prizma (2011) „SPG Dunjevac, Projekt sanacije klizišta,

Izvedbeni projekt: TD-44/11“, Zagreb, studeni 2011.

Prizma (2011) „SPG Dunjevac, Projekt ojačanja

konstrukcije za zaštitu građevne jame, Glavni projekt:

TD-46/11“, Zagreb, prosinac 2011.

Prizma (2011) „SPG Dunjevac, Projekt ojačanja

konstrukcije za zaštitu građevne jame, Izvedbeni

projekt: TD-47/11“, Zagreb, prosinac 2011.

RNK-GeoMod (2011) "Završni inženjerskogeološki

elaborat s inženjerskogeološkim (geotehničkim)

modelom padine i prijedlogom daljnih mjera“, Elaborat

br. E-206-2011, Zagreb, studeni 2011.

Skempton, A.W. (1985) “Residual strength of clays in

landslides, folded strata and the laboratory”,

Geotehnoque, Vol. 35(1), pp. 3-18

Verić, F. (2012) „Ocjena uzroka klizanja i uspješnosti

sanacijskih radova na stabilizaciji terena, SPG Dunjevac

u Zagrebu, Stručno mišljenje“, Zagreb, prosinac 2012.