1

Samoanaliza Elektrotehničkog fakulteta Osijek

Samoanalizu Elektrotehničkog fakulteta Osijek izradili su: Prof. dr. sc. Radoslav Galid, dekan

Prof. dr. sc. Damir Šljivac, (koordinator) prodekan za nastavu

Prof. dr. sc. Goran Martinovid,prodekan za znanost

Prof. dr. sc. Srete Nikolovski, prodekan za razvoj

Prof. dr. sc. Tomislav Mrčela, prodekan za stručni studij

Doc. dr. sc. Kruno Miličevid, pomodnik dekana za nastavu

Mirica Kneževid, dipl. iur., tajnica fakulteta

Narcisa Vrbešid-Ravlid, mag. iur., pomodnica tajnice fakulteta

Stjepan Čalid, dipl. oecc., voditelj ureda računovodstveno-financijskih poslova

Spomenka Beck, voditeljica studentske referade

Marko Šimid, student

Zdravka Vranješ, prof., lektura

Ivanka Ferčec, prof., prijevod

Yvonne Liermann-Zeljak, prof., prijevod

Martina Šuto, prof., prijevod

Davor Vrandečid, ing., prijelom

Samoanaliza Elektrotehničkog fakulteta Osijek donesena je na sjednici Fakultetskog vijeda dana 12.

siječnja 2012. godine

2

Naziv vrednovanoga visokog učilišta: Elektrotehnički fakultet Osijek

Naziv sveučilišta u čijem se sastavu nalazi vrednovano visoko učilište: Sveučilište Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku

Godina osnutka: 1992.

Adresa: Kneza Trpimira 2b, Osijek

Telefon: 031 224 600

Fax: 031 224 605

Internetska adresa: www.etfos.hr

Elektronička pošta: etf@etfos.hr, dekan@etfos.hr

Zvanje, ime i prezime čelnika visokog učilišta:

redoviti profesor u trajnom zvanju, dr. sc. Radoslav Galid

Naziv banke i broj računa preko kojeg visoko učilište posluje:

Hrvatska poštanska banka, 2390001-1100016777

3

1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete

a) Navedite kratak opis razvoja vašega visokog učilišta i bitne događaje u posljednjih 10

godina (organizacijske promjene, preseljenja, bitne probleme u radu).

Visokoškolska nastava iz područja elektrotehnike u Osijeku utemeljena je 1978. godine kao tredi

studij ovoga smjera u Republici Hrvatskoj inicijativom Sveučilišta u Osijeku tijekom 1977. i 1978.

godine uz suradnju gospodarstva grada Osijeka te gravitirajudih opdina slavonsko-baranjske regije.

Učilište je utemeljeno s ciljem da organiziranjem dvoipolgodišnjeg studija omogudi uvjete za

poboljšanje strukture tehničkih kadrova u gospodarstvu i javnom sektoru ovoga dijela Republike, gdje

su evidentno nedostajali stručnjaci iz područja elektrotehnike, a osobito značajno zbog činjenice da je

područje slavonsko-baranjske regije bilo u trajnom zaostajanju za razvojem Hrvatske u pogledu stope

rasta, društvenog proizvoda po stanovniku, strukture društvenog proizvoda po sektorima djelatnosti i

drugim pokazateljima.

Nastava na učilištu započela je akademske 1978./79. organizirana interfakultetski u uvjetima

nedovoljnog učioničkog i laboratorijskog prostora u Društvenom domu OLT-a, „Elektroslavoniji“

(pogon na Zelenom Polju) te na Pravnom fakultetu u Osijeku. Uz profesore sa zagrebačkih i osječkih

fakulteta nastavu su izvodili i predavači inženjeri iz osječkih industrijskih poduzeda. Godine 1979. na

studiju je ved zaposleno šest nastavnika u stalnom radnom odnosu. U narednim godinama Studij

nabavlja laboratorijsku opremu, nastava se održava u zasebnom dijelu zgrade Elektrometalskog

školskog centra, zapošljavaju se novi znanstveni djelatnici te početkom 1981. godine studij

organizacijski djeluje kao OOUR u okviru Elektrometalskog školskog centra u Osijeku. Te godine

učilište stječe i status samostalne visokoškolske ustanove.

Godine 1986. studij elektrostrojarstva ispunjava uvjete za rad prema Zakonu o usmjerenom

obrazovanju kao znanstveno-nastavna organizacija za izvođenje programa usmjerenog obrazovanja

za organiziranje i izvođenje programa usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme šestog

stupnja za profil inženjer elektrotehnike, smjer elektrostrojarstvo. Godine 1987. studij je upisan u

registar znanstvenoistraživačkih organizacija.

Iako je postojalo veliko zanimanje za Studij elektrotehnike u Osijeku (na prvu godinu studija

1987./1988. upisano je 160 studenata), za osiguravanje potrebnog nastavnog prostora nije bilo

razumijevanja, Materijalno stanje na studiju te statusni problemi krajem 1987. godine ugrozili su

opstanak učilišta. Izborom novog direktora studija dr. Radoslava Galida (koji prelazi s Građevinskog

fakulteta Osijek) 1988. godine započet je novi ciklus na ovoj visokoškolskoj ustanovi. Iste godine

Studij elektrostrojarstva mijenja ime u Studij elektrotehnike te s novim programom počinje

obrazovati inženjere elektrotehnike i elektronike, postupno napuštajudi program smjera

elektrostrojarstvo.

Te 1988. na učilištu je u stalnom radnom odnosu 6 doktora i 13 magistara znanosti te 10 diplomiranih

inženjera elektrotehnike, a do 1990. na Studiju elektrotehnike zapošljava se značajan broj

znanstvenika i mladih asistenata.

Godine 1989. u Hrvatskoj je usvojen zajednički nastavni plan i program iz područja elektrotehnike za

obrazovanje inženjera VI/1 stupnja sa smjerovima: Elektrotehnika i Elektronika, koji se po rješenju

4

Ministarstva prosvjete primjenjuje i u Osijeku (do 2002./2003. godine). U isto vrijeme, zbog važnosti i

potreba za elektrotehničkim kadrom u ovom dijelu Hrvatske, a uz podršku Sveučilišta i gospodarstva

regije, započete su pripreme za prerastanje Studija elektrotehnike u fakultet s četverogodišnjim

nastavnim programom, za profil diplomirani inženjer elektrotehnike.

Tijekom razdoblja 1988.-1990. nakon niza rasprava, analiza i elaborata te uz značajnu potporu

istaknutih znanstvenika, stručnjaka i dužnosnika doneseno je i usvojeno više važnih odluka uz

podršku Sveučilišta, da bi konačno 24. travnja 1990. g. Republički komitet za prosvjetu, kulturu,

fizičku i tehničku kulturu donio rješenje kojim se odobrava Studiju elektrotehnike Osijek da u okviru

svoje djelatnosti organizira i izvede program usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme

sedmog (VII/1) stupnja obrazovnog profila diplomirani inženjer elektrotehnike s usmjerenjem na

elektroenergetiku počev od akademske godine 1990./1991.

Te godine Studij elektrotehnike prerasta u Elektrotehnički fakultet koji na prvu godinu studija upisuje

50 studenata na VII/1 stupnju za stjecanje visoke stručne spreme (dipl. ing. elektrotehnike) i 113

studenata na VI/1 stupnju (inženjer elektrotehnike).

Intenzivan razvoj Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku privremeno je usporen agresijom JNA na

Hrvatsku (1991.-1992. godine) koja je prouzročila znatna razaranja i velike ljudske gubitke. Kao

pripadnici Hrvatske vojske poginula su dva asistenta i pet studenata, a nekoliko je studenata

Fakulteta ranjeno. Fakultet je uz velike humane gubitke u vrijeme Domovinskog rata 1991.-1992.

pretrpio i značajne materijalne gubitke: dio je opreme uništen ili ošteden kao i pojedini kabineti,

laboratoriji i dijelovi zgrade. Nakon ratnih razaranja koja je Osijek pretrpio za vrijeme agresije na

Republiku Hrvatsku intenzivno se na Fakultetu obnavljaju radni prostori i opremaju uništeni

laboratoriji, dijelom vlastitim sredstvima te sredstvima Ministarstva znanosti RH.

Kvalitetno poboljšanje opremljenosti ostvareno je donacijama opreme i knjiga koje je Fakultet dobio

od niza hrvatskih i inozemnih znanstveno-nastavnih institucija. Osobito ističemo pomod dr. ing.

Cesare Cuzana, poduzetnika iz Milana za dvogodišnje stipendije za 100 studenata tehničkih znanosti

Sveučilišta u Osijeku, a čijim je sredstvima utemeljena i Osječka akademska zaklada (OAZ) koja

stipendira studente tehničkih znanosti na fakultetima Sveučilišta u Osijeku te svake akademske

godine dodjeljuje nagradu najboljem studentu ETF-a.

Fakultet je sredinom devedesetih godina koristio poseban blok zgrade EMŠC-a kao i prostorije na

lokaciji Trg Lava Mirskog, što je činilo ukupno dvije velike predavaonice (po sto četrdeset mjesta),

šest manjih predavaonica (po četrdeset mjesta), sedam laboratorija (po dvadeset radnih mjesta),

dvadeset i dva kabineta za nastavnike i četiri ureda administracije.

Još jedna u nizu posljedica za Elektrotehnički fakultet Osijek nastalih agresijom na Hrvatsku i nagli je

odlazak šest doktora znanosti i devet znanstvenih novaka i asistenata s Fakulteta, stoga je od 1992.-

1994. godine zaposleno novih 8 nastavnika (6 doktora znanosti i 8 magistara znanosti) i 6 znanstvenih

novaka i mlađih istraživača.

Krajem 1992. godine rukovodstvo Fakulteta izrađuje strategiju obnove i razvoja Fakulteta uz značajnu

pomod prof. dr.sc. Nedjeljka Perida s ciljem postizanja kvalitete srodnih fakulteta u Europi. Kadrovski

ojačani profesori Elektrotehničkog fakulteta izrađuju novi nastavni plan dodiplomskog sveučilišnog

studija s dvama smjerovima – Elektroenergetika te Automatika i elektronika koji se nakon

međunarodne recenzije i usporedbe s europskim fakultetima počinje primjenjivati ak. godine

1995./1996. U rujnu 1997. godine Senat Sveučilišta u Osijeku prihvada program poslijediplomskog

studija Tehnika eksploatacije energetskih i industrijskih pogona na ETF-u Osijek.

U razdoblju od 1992.-1995. godine izrađena je i projektna dokumentacija za nadogradnju III. kata

zgrade Fakulteta (površine 1900 m2), a 1996. godine započeta je izgradnja koja je zbog nedostatnih

5

financijskih sredstava zastala 1998. godine. Nakon uspješno uspostavljene suradnje s tvrtkom

„Siemens“ iz Zagreba sredinom 2001. godine sačinjen je elaborat za dovršenje započete dogradnje te

za nabavku potrebne laboratorijske opreme koji je upuden Vladi RH. Uz razumijevanje čelnika

Ministarstva znanosti i tehnologije RH, odobreno je 20 milijuna kuna kredita za realizaciju planiranih

investicija, koji se realiziraju preko Privredne banke Zagreb. Uz 12 milijuna kuna od vlastitih prihoda i

iz drugih financijskih izvora, a uz suradnju i koordinaciju ministra prof. dr. sc. Hrvoja Kraljevida,

rektorice Sveučilišta prof. dr. sc. Gordane Kralik, direktora „Siemensa“ Mirka Barišida, dipl. ing i

dekana ETF-a prof.dr.sc. Radoslava Galida uspjeva se završiti započeta dogradnja III. kata i u

potpunosti se izgrađuje dvorišna zgrada, tako da od 2002. godine Elektrotehnički fakultet Osijek

raspolaže ukupnim poslovnim prostorom od 5000 m2. Izvršeno je opremanje 15 laboratorija

modernom opremom te je nabavljena potrebna nastavna oprema. Svečano otvorenje zgrade

obavljeno je 20. prosinca 2002. godine uz nazočnost predsjednika Republike Hrvatske Stjepana

Mesida, ministra znanosti i tehnologije RH prof. dr. sc. Gvozdena Flege, prof. dr. sc. Hrvoja Kraljevida,

predsjednika Odbora za znanost Sabora RH, prof. dr. sc. Gordane Kralik, rektorice Sveučilišta u

Osijeku te brojnih predstavnika Ministarstva znanosti i tehnologije, čelnika slavonskih županija i

gradova, predstavnika svih hrvatskih sveučilišta, dekana elektrotehničkih fakulteta iz Hrvatske,

Njemačke, Mađarske i Slovenije, dekana svih fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera te

vodedih ličnosti kulturnog, vjerskog i gospodarskog kruga Slavonije i Baranje.

U siječnju 2002. godine Senat Sveučilišta daje dopuštenje za provedbu stjecanja doktorata znanosti

za znanstveno područje tehničke znanosti, znanstveno polje elektrotehnika. Od tada je

poslijediplomski studij organiziran na trima razinama: poslijediplomski magistarski studij,

poslijediplomski doktorski studij i poslijediplomski doktorski studij (bez magisterija).

2003. godine završena je izrada novih nastavnih planova i programa za sveučilišne i stručne studije

(izrađeni prema europskim standardima) koji se nakon suglasnosti Senata Sveučilišta u Osijeku i

Nacionalnog vijeda za visoku naobrazbu RH počinju primjenjivati ak. 2003./2004. godine. Ovi nastavni

planovi pokrivaju područja elektrotehnike i računarstva sa smjerovima: Elektroenergetika,

Automatika i procesno računarstvo, te Računarstvo i komunikacije na dodiplomskim studijima, te

Automatika, Elektroenergetika i Informatika na stručnim studijima.

Akademske 2004./2005. godine Fakultet je uskladio nastavne planove i programe prema Bolonjskoj

deklaraciji uvodedi model studija 3 + 2 + 2 koji se počinje primjenjivati od ak. god. 2005./2006.

Tijekom lipnja 2005. godine na prijedlog Nacionalnog vijeda za visoko obrazovanje, ministar znanosti,

obrazovanja i športa izdao je dopusnice za izvođenje novih sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih

studija elektrotehnike i računarstva te stručnih studijskih programa na Elektrotehničkom fakultetu u

Osijeku, usklađenih s Bolonjskom deklaracijom.

Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na sjednici održanoj 20. veljače 2006. donio je

odluku o ustroju i izvedbi sveučilišnog poslijediplomskog doktorskog studija Elektrotehnika sa

smjerovima: Elektroenergetika, te Komunikacije i informatika na ETF-u u potpunosti usklađenim s

Bolonjskom deklaracijom, a nešto kasnije uvode se i specijalistički poslijediplomski studiji

Elektroenergetika u tržišnom okruženju, Napredne komunikacijske tehnologije, te Procesno

računarstvo.

U akademskoj 2006./2007. godini Fakultetu je dodijeljena na uporabu zgrada u okviru Sveučilišnog

kampusa u prostoru bivše vojarne „Drava“ ukupnog raspoloživog prostora od oko 3600 m2.

Obnovom dovršenom u 2009. godini za nastavu je u prostoru bivše vojarne „Drava“ osposobljeno 6

visokokvalitetnih učionica i 9 suvremenih računalnih laboratorija, uključujudi i jedan laboratorij iz

osnova elektrotehnike i elektronike. Prostor bivše vojarne „Drava“ namijenjen je za nastavni i

6

znanstveno-istraživački rad nastavnika iz područja računarstva i informatike, za službu računalne

podrške te za izvođenje nastave preddiplomskog i diplomskog studija računarstva i stručnog studija

smjera Informatika.

Sanacijom zgrade u Sveučilišnom kampusu čije je dovršenje obilježeno svečanom sjednicom

Fakultetskog vijeda 18. svibnja 2010. godine od kada je tamo i službeno smješten Zavod za računalno

i programsko inženjerstvo te pripadajuda studentska i računalna služba, donekle je, barem

privremeno, riješen problem izvođenja nastave za sve studije i aktivnosti koji se provode na našem

Fakultetu.

Elektrotehnički fakultet Osijek izrastao je time u 33 godine postojanja u respektabilnu instituciju koja

danas raspolaže s ukupnim prostorom od oko 8500 m2, među kojima je 12 predavaonica i

videokonferencijskih dvorana, 8 računalnih učionica te 20 laboratorija opremljenih modernom

opremom. Na Fakultetu je u ak. god. 2011./2012. upisano oko 2000 studenata, od kojih prvu godinu

preddiplomskih i stručnih studija svake godine upisuje oko 450 studenata. Uz to, važno je naglasiti da

na poslijediplomskim studijima trenutno studira preko 100 studenata.

Zbog značajnog povedanja broja upisnih mjesta kao i jedinstvenih zahtjeva nastave u manjim

skupinama i individualnom pristupu studentima koje zahtijeva Bolonjski proces nastavlja se, uz

snažnu podršku Sveučilišta i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u razdoblju od 2006. godine

do danas, zapošljavanje osobito znanstvenog podmlatka kao i briga za njihovo napredovanje prema

nastavnim i znanstveno-nastavnim zvanjima. Nastavu stoga danas izvodi 90 djelatnika u radnom

odnosu, od čega 42 u znanstveno-nastavnim i nastavnim, 31 u suradničkim zvanjima, 10 znanstvenih

novaka te 7 u stručnim zvanjima, uz suradnju s vanjskim suradnicima s drugih znanstvenih institucija

Sveučilišta u Osijeku, u Hrvatskoj i inozemstvu, te iz gospodarstva.

Znanstveno-nastavna aktivnost Fakulteta organizirana je u 6 Zavoda: Zavod za zajedničke

predmete, Zavod za elektroenergetiku, Zavod za elektrostrojarstvo, Zavod za industrijska

postrojenja i automatizaciju, Zavod za komunikacije te Zavod za računalno i programsko

inženjerstvo, s ukupno jedanaest katedri i dvjema akreditiranim laboratorijima.

Fakultet uz više hrvatskih i nekoliko europskih znanstvenih i nastavnih projekata ima i dugogodišnju

uspješnu poslovnu suradnju s velikim tehničkim sustavima kao što su HEP, HT, Siemens, Belišde i

drugim tvrtkama u Hrvatskoj, kao i dobru znanstvenu suradnju s dvadesetak sveučilišta, fakulteta i

znanstvenih institucija iz Njemačke, Austrije, Belgije, Švedske, Mađarske, Srbije, Slovačke, Španjolske

i drugih europskih zemalja.

b) Prikažite dijagram interne organizacijske strukture vašega visokog učilišta (vijede,

zavodi, katedre i ostalo). Upišite u dijagram broj stalno zaposlenih po svakoj

ustrojbenoj jedinici. U dodatku dijagramu kratko opišite sastav i funkciju pojedinih

elemenata strukture. Navedite u kojim su elementima upravljačke strukture uključeni

drugi dionici (studenti, poslodavci i ostali) i komentirajte njihovu ulogu i doprinos.

7

Stručni kolegij

Prodekanski kolegij

Organizacijska shema ETFOS-a, 20.05.2011.

Dekan: Prof.dr.sc. Radoslav Galid

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Elektrotehnički fakultet

Dekan

Tajnica Predstavnik uprave za kvalitetu

Prodekan za znanost Prodekan za nastavu Prodekan za razvoj Prodekan za stručne studije

Zavod za

elektrostrojarstvo

Predstojnik

zavoda

Zavod za

elektroenergetiku

Predstojnik zavoda

Zavod za industrijska

postrojenja i

automatizaciju

Predstojnik zavoda

Zavod za računalno i

programsko

inženjerstvo

Predstojnik Zavoda

Zavod za zajedničke

predmete

Predstojnik zavoda

Tajništvo

Tajnica

Zavod za

komunikacije

Predstojnik

Zavoda

Katedra za

matematiku i

fiziku

Katedra za

strojarstvo i

strane jezike

Ured za unaprjeđenje i

osiguranje kvalitete

visokog obrazovanja

Odjeljak za suradnju s

gospodarstvom

Odjeljak za računalnu

podršku-voditelj ureda

Odsjek tehničkih poslova

Voditelj tehničke službe

Ured za

računovodstveno-

financijske poslove

Šef računovodstva

Studentska referada

Voditelj ureda

Pododsjek u

područnoj službi

Katedra za

elektrane i

energetske

procese

Katedra za

elektroenerget

ske mreže i

postrojenja

Katedra za

osnove

elektrotehnike i

mjeriteljstvo

Katedra za

električne

strojeve i

energetsku

elektroniku

Laboratorij za

VF mjerenja

Katedra za

radiokomunikacije i

telekomunikacije

Katedra za

elektroniku

Laboratorij za

elektromagnetiku

kompatibilnost

Katedra za

programsko

inženjerstvo

Katedra za

računalno

inženjerstvo

Katedra za

automatiku i

robotiku

Katedra za

električne

pogonske

sustave

Knjižnic

a

Voditelj

knjižnic

e

8

1. Fakultetsko vijede Elektrotehničkog fakulteta Osijek sastoji se od: - 28 redovitih profesora, izvanrednih profesora i docenata - 2 predstavnika nastavnika u nastavnom zvanju i 2 suradnika u suradničkom zvanju - 5 predstavnika studenata

2. Zavod za zajedničke predmete (matematiku, fiziku, strojarstvo i strane jezike): - Zavod ima 19 zaposlenika - Pri zavodu su katedre:

Katedra za metematiku i fiziku – 11 zaposlenika

Katedra za strojarstvo i strane jezike – 8 zaposlenika 3. Zavod za računalno i programsko inženjerstvo:

- Zavod ima 27 zaposlenika - Pri zavodu su katedre:

Katedra za računalno inženjerstvo – 12 zaposlenika

Katedra za programsko inženjerstvo – 15 zaposlenika 4. Zavod za elektrostrojarstvo:

- Zavod ima 12 zaposlenika - Pri zavodu su katedre:

Katedra za električne strojeve i energetsku elektroniku – 6 zaposlenika

Katedra za osnove elektrotehnike i mjeriteljstvo – 6 zaposlenika 5. Zavod za industrijska postrojenja i automatizaciju

- Zavod ima 11 zaposlenika - Pri zavodu su katedre:

Katedra za električne pogone i sustave – 6 zaposlenika

Katedra za automatiku i robotiku – 5 zaposlenika 6. Zavod za elektroenergetiku

- Zavod ima 13 zaposlenika - Pri zavodu su 2 katedre i laboratorij:

Katedra za elektroenergetske mreže i postrojenja – 6 zaposlenika

Katedra za elektrane i energetske procese – 4 zaposlenika

Laboratorij za elektromegnetsku kompatibilnost – 3 zaposlenika 7. Zavod za komunikacije

- Zavod ima 15 zaposlenika - Pri zavodu su 2 katedre i laboratorij:

Katedra za elektroniku – 6 zaposlenika

Katedra za radiokomunikacije i telekomunikacije – 6 zaposlenik

Laboratorij za VF mjerenja – 5 zaposelnika 8. Knjižnica

- Knjižnica ima 2 zaposlenika 9. Tajništvo

- Tajništvo ima 39 zaposlenika - Pri Tajništvu su ustrojene niže ustrojbene jedinice:

Pododsjek u područnoj službi (Ured za pravne, kadrovske, opde i administrativne poslove – 6 zaposlenika

Studentska referada – 5 zaposlenika

Pododsjek u središnjoj službi za računovodstveno-financijske poslove – 4 zaposlenika

Odsjek tehničkih poslova – 15 zaposlenika

Odjeljak za računalnu podršku – 6 zaposlenika

Odjeljak za suradnju s gospodarstvom – 2 zaposlenika

Ured za unapređenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja – 1 zaposlenik

9

Opis pojedinih elemenata strukture:

1. Fakultetsko vijede

- Stručno vijede Fakulteta Fakultetsko je vijede.

- Fakultetsko vijede čine svi redoviti profesori, izvanredni profesori i docenti, 2 (dva)

predstavnika nastavnika izabranih u nastavna zvanja i 2 (dva) predstavnika suradnika izabranih

u suradnička zvanja u radnom odnosu na Fakultetu.

- Odgovornost i ovlaštenja Fakultetskog vijeda definirana su Statutom Elektrotehničkog

fakulteta.

- Vijede obavlja poslove iz svoga djelokruga na sjednicama. Vijede može odlučivati ako je na

sjednicama nazočno više od polovice ukupnog broja njegovih članova.

2. Zavodi

- Zavod je temeljna ustrojbena jedinica Fakulteta za izvođenje nastavnog, znanstvenog i

stručnog rada.

- Djelokrug rada zavoda opisan je u Statutu Elektrotehničkog fakulteta.

- Članovi zavoda zaposlenici su Fakulteta u znanstveno-nastavnim ili nastavnim, znanstvenim,

suradničkim i stručnim zvanjima, odnosno radnim mjestima, koji izvode ili sudjeluju u dijelu

izvođenja nastavnih predmeta u skladu sa studijskim programom i izvedbenim planom nastave

Fakulteta te zaposlenici koji obavljaju pomodne poslove u znanstvenom, nastavnom i stručnom

radu (tehnički suradnici, viši laboranti, laboranti).

- Predstojnika zavoda, na prijedlog dekana, imenuje Fakultetsko vijede javnim glasovanjem

nadpolovičnom vedinom glasova svih članova Vijeda na vrijeme od dvije godine. Ista osoba

može biti ponovo imenovana za predstojnika zavoda. Predstojnik zavoda predstavlja i rukovodi

radom zavoda.

3. Katedre

- Katedre se, u pravilu, osnivaju za više srodnih predmeta.

- Članovi su katedre nastavnici, suradnici i znanstvenici koji izvode nastavu, odnosno sudjeluju u

izvođenju nastave iz istog, odnosno srodnih predmeta.

- Predsjednik katedre predstavlja katedru te rukovodi njezinim radom. Predsjednika katedre

biraju i razrješuju članovi katedre između sebe i to javnim glasovanjem nadpolovičnom

vedinom glasova svih članova katedre.

4. Laboratoriji

- Laboratoriji su, u pravilu, ustrojbene jedinice zavoda i osnivaju za izvođenje znanstvenih

stručnih istraživanja i projekata te obavljanja praktičnog dijela nastave. Rad laboratorija

organizira i vodi voditelj laboratorija.

- Voditelja laboratorija imenuju članovi zavoda na prijedlog predstojnika zavoda. Za voditelja

laboratorija može biti imenovan nastavnik u znanstveno-nastavnom, suradničkom ili

nastavnom zvanju ili suradnik u stručnom zvanju.

- Voditelj laboratorija odgovara za svoj rad predstojniku zavoda.

5. Tajništvo

- Tajništvo je ustrojbena jedinica za obavljanje pravnih, stručno-administrativnih, financijsko-

10

računovodstvenih, poslova unaprjeđenja i osiguranja kvalitete, poslova vezanih za studentska

pitanja, tehničkih i pomodnih poslova na Fakultetu te drugih poslova vezanih za uspješan rad

Fakulteta utvrđenih Statutom Elektrotehničkog fakulteta i drugim opdim aktima.

- Tajništvo ima niže ustrojbene jedinice u svom sastavu.

- Radom tajništva rukovodi tajnik Fakulteta.

6. Knjižnica

- Knjižnica je ustrojbena jedinica Fakulteta ustrojena za obavljanje knjižnično-informacijske

zadade i poslova vezanih za nastavne, znanstveno-istraživačke i stručne potrebe Fakulteta.

- Fakultetski knjižnični sustav sa svojim knjižnično-informacijskim uslugama dio je sveučilišnog

knjižničnog sustava.

- Knjižnicu predstavlja i njezinim radom rukovodi voditelj knjižnice. Voditelja knjižnice imenuje

dekan Fakulteta na vrijeme od dvije godine. Ista osoba može biti ponovo imenovana za

voditelja knjižnice.

7. Studentski zbor, studentske udruge i druge organizacije studenata ustrojavaju se na Fakultetu

u skladu s posebnim zakonom i opdim aktima Fakulteta. Studentski je zbor studentsko izborno

predstavničko tijelo koje štiti interese studenta, sudjeluje u odlučivanju u Fakultetskom vijedu i

predstavlja studente u sustavu visokog obrazovanja.

c) Navedite strukturu čelništva vašega visokog učilišta (dekan, prodekani, pročelnik odjela

i ostali) i kratko opišite njihovu ulogu i način izbora.

Dekan predstavlja i zastupa Fakultet, njegov je čelnik i voditelj i ima sva prava i obveze sukladno

Statutu Sveučilišta i Statutu Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku. Dekan je odgovoran za zakonitost,

provedbu Statuta i odluke sveučilišnih tijela na Fakultetu.

Dekan je čelnik ustanove čija nadležnost je propisana člankom 25. Statuta Elektrotehničkog fakulteta

u Osijeku:

ustrojava rad i poslovanje Fakulteta,

donosi Pravilnik o ustrojstvu radnih mjesta na prijedlog Fakultetskog vijeda uz suglasnost

Senata,

donosi poslovne odluke u skladu s propisima,

priprema, saziva, predlaže dnevni red, predsjedava i vodi sjednice Fakultetskog vijeda,

predlaže Fakultetskom vijedu Statut Fakulteta,

predlaže Fakultetskom vijedu predloženike za prodekane,

predlaže Fakultetskom vijedu imenovanje predstojnika zavoda,

imenuje vršitelja dužnosti predstojnika zavoda,

bira tajnika Fakulteta,

odlučuje o izboru zaposlenika i zasnivanju radnog odnosa u tajništvu Fakulteta i knjižnice,

odlučuje o prigovoru pristupnika natječaja za stručno-administrativno, tehničko i pomodno

osoblje,

predlaže Fakultetskom vijedu mjere za unaprjeđenje rada Fakulteta,

predlaže Sveučilištu proračun Fakulteta,

provodi odluke Fakultetskog vijeda te Senata i drugih sveučilišnih tijela koje se odnose na

Fakultet,

11

imenuje stalna i privremena povjerenstva za obavljanje poslova iz svog djelokruga,

imenuje povjerenstvo i određuje vrijeme polaganja ispita po žalbi studenta,

potpisuje diplome i druge javne isprave koje izdaje Fakultet,

odlučuje o ulaganjima i nabavci vrjednije opreme na Fakultetu u skladu sa Statutom,

potpisuje ugovore koje sklapa Fakultet,

donosi odluke o radnom vremenu i preraspodjeli radnog vremena,

donosi odluku o prekovremenom radu,

donosi o odluke o nagradama i priznanjima zaposlenika Fakulteta,

utvrđuje raspored korištenja godišnjih odmora,

donosi odluke o naknadama štete,

donosi odluku o međufakultetskoj suradnji u zemlji i inozemstvu,

dodjeljuje dekanske nagrade studentima,

odobrava pladeni i nepladeni dopust u skladu sa Statutom Sveučilišta, ovim Statutom, Zakonom

o radu i drugim opdim aktima Fakulteta,

odlučuje o prestanku ugovora o radu zaposlenika Fakulteta u skladu sa Zakonom o znanstvenoj

djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom za znanost i visoko

obrazovanje,

donosi druge opde akte u skladu sa Statutom,

obavlja i druge poslove utvrđene Zakonom, ovim Statutom, Statutom Sveučilišta i drugim

opdim aktima Fakulteta.

Dekan ima pravo poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun Fakulteta do iznosa od 500 000,00

kn. Za pravne radnje iznad iznosa od 500 000,00 kn dekanu je potrebna suglasnost Senata. Dekan je

za svoj rad odgovoran rektoru, Senatu i Fakultetskom vijedu. Dekan najmanje jednom godišnje

podnosi Fakultetskom vijedu i Senatu izvješde o svom radu i poslovanju Fakulteta. Znak dekanske

časti dekanski je lanac.

Za dekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju ili umjetničko-

nastavnom zvanju izvanrednog ili redovitog profesora koji ima ugovor o radu na Fakultetu. Dekan se

bira na vrijeme od četiri godine, a ista osoba može biti izabrana za dekana najviše dva puta zaredom.

Izbor dekana potvrđuje Senat. Dekan preuzima dužnost prvog dana nove akademske godine. Odluku

o pokretanju postupka izbora dekana donosi Fakultetsko vijede. Pokretanje postupka izbora dekana

mora započeti najkasnije 6 mjeseci prije isteka mandata dekana, odnosno 1. travnja, a završiti

najkasnije do 1. lipnja. U slučaju ponavljanja postupka izbora dekana, izbor se mora završiti najkasnije

15 dana prije nego bi izabranom dekanu trebao započeti mandat. Postupak izbora dekana podrobno

je propisan člancima 27.-29. Statuta Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku.

U slučaju sprječenosti dekana da obavlja svoje dužnosti (odsutnost, bolest i sl.) zamjenjuje ga

prodekan za nastavu. Prodekan za nastavu koji zamjenjuje dekana ima sve ovlasti i obavlja sve

poslove dekana predviđene Zakonom, Statutom Sveučilišta i Statutom Elektrotehničkog fakulteta

Osijek, a javne isprave i ostale akte potpisuje uz oznaku "u.z.". U slučaju sprječenosti dekana dulje od

šest mjeseci, stručno de vijede donijeti odluku o razrješenju dekana i pokrenuti postupak izbora

novog dekana.

12

Dekan može biti razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran sukladno članku 31.

Statuta Elektrotehničkog fakulteta Osijek.

Fakultet ima četiri (4) prodekana:

prodekana za nastavu,

prodekana za znanost,

prodekana za razvoj i

prodekana za stručne studije.

Prodekani su za svoj rad odgovorni Fakultetskom vijedu i dekanu.

Predloženike za prodekane predlaže dekan, a bira ih Fakultetsko vijede. Prodekani se biraju nakon

završenog postupka za izbor dekana. Za prodekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u

znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog ili redovitog profesora koji ima ugovor o radu na

Fakultetu. Za prodekane su izabrani predloženici dekana koji javnim glasovanjem dobiju

nadpolovičnu vedinu glasova svih članova Fakultetskog vijeda. U slučaju da predloženici za prodekane

ne dobiju potreban broj glasova, dekan de za sljededu sjednicu Fakultetskog vijeda predložiti nove

predloženike. Mandat prodekana jednak je mandatu dekana na čiji je prijedlog izabran.

Prodekan za nastavu:

- koordinira nastavni rad na Fakultetu, uz suradnju predstojnika zavoda i prodekana za stručne

studije,

- predlaže dekanu, uz suradnju predstojnika zavoda, raspisivanje natječaja za izbor i prijam

nastavnika i suradnika na sveučilišnom studiju,

- koordinira red predavanja i plan ispitnih rokova na sveučilišnim studijima te obavlja nadzor nad

izvršenjem istih,

- predlaže dekanu nastavna zaduženja za stalno zaposlene nastavnike i suradnike te vanjske

suradnike na sveučilišnom studiju, uz suradnju predstojnika zavoda,

- skrbi o izvedbi studijskog programa i izvedbenog plana sveučilišnih i stručnih studija i predlaže mjere

za njihovo unapređivanje i poboljšanje,

- obavlja i druge zadade po nalogu dekana.

Prodekan za znanost:

- koordinira izradu plana istraživačke djelatnosti Fakulteta, uz suradnju predstojnika zavoda,

- koordinira međunarodnu suradnju Fakulteta,

- predlaže dekanu plan sudjelovanja znanstvenika i istraživača Fakulteta na domadim i

međunarodnim skupovima,

- voditelj je poslijediplomskog studija,

- skrbi o znanstvenom i istraživačkom radu znanstvenih novaka i suradnika te njihovom

napredovanju,

- predlaže dekanu nabavku računalne i druge opreme potrebne za znanstveno-istraživačku djelatnost

Fakulteta,

- nadzire izradbu financiranih znanstvenih projekata Fakulteta,

- obavlja i druge zadade po nalogu dekana.

13

Prodekan za razvoj:

- koordinira razvojno-istraživačku i visokostručnu djelatnost Fakulteta, uz suradnju predstojnika

zavoda,

- ustrojava i skrbi o vođenju evidencija o ponudama, sklopljenim ugovorima i tijeku izvršavanja

preuzetih obveza Fakulteta, u visokostručnoj djelatnosti,

- izrađuje plan i skrbi o stručnoj praksi studenata i uključivanja istih u razvojno-istraživačke i

visokostručne projekte,

- istražuje razvojne potrebe privrede na području struke za koju je osnovan te izrađuje srednjoročne i

godišnje planove suradnje s drugim ustanovama i gospodarstvom,

- daje ponude za određene poslove te priprema ugovore o svim pravima i obvezama potrebnih za

izvršenje tih poslova i zadataka,

- predlaže dekanu ugovore i sporazume koji se odnose na znanstvenu i stručnu suradnju u drugim

ustanovama i gospodarstvom,

- organizira i brine o izvršenju ugovorenih poslova,

- predlaže programe suradnje s gospodarstvom,

- obavlja i druge zadade po nalogu dekana.

Prodekan za stučne studije:

- koordinira nastavni rad na stručnim studijima uz suradnju predstojnika zavoda i prodekana za

nastavu,

- koordinira red predavanja i plan ispitnih rokova na stručnim studijima u suradnji s prodekanom za

nastavu,

- predlaže dekanu nastavna zaduženja nastavnika i suradnika na stručnim studijima, uz suradnju

predstojnika zavoda i prodekana za nastavu,

- skrbi o izradi studijskog programa i izvdebenog plana stručnih studija i predlaže mjere za njihovo

unaprjeđivanje i poboljšanje,

- predlaže dekanu, uz suradnju predstojnika zavoda, raspisivanje natječaja za izbor i prijam

nastavnika i suradnika na stručnim studijima,

- predlaže dekanu mjere u planiranju potrebnih sredstava za održavanje nastave na stručnim

studijima i ostalih aktivnosti na stručnim studijima,

- koordinira i usklađuje suradnju s gospodarstvom s ciljem uključenja stručnjaka-mentora u obrazovni

ciklus stručnih studija,

- obavlja i druge zadade po nalogu dekana,

- koordinira i skrbi o izvođenju stručne prakse studenata.

Tajnik je voditelj tajništva Fakulteta i odgovoran je za izvršenje organizacijskih, stručno-

administrativnih, pravnih, tehničkih i drugih opdih poslova na Fakultetu. Tajnik Fakulteta obavlja

pravne i upravne poslove, tumači zakon i druge propise, obavlja ostale poslove utvrđene Statutom,

zakonom, drugim propisima i opdim aktima Fakulteta. Tajnika bira dekan Fakulteta na temelju javnog

natječaja. Za tajnika može biti izabrana osoba koja ima završen pravni fakultet i pet godina radnog

iskustva u struci. Tajnik Fakulteta odgovara za svoj rad dekanu Fakulteta.

Kolegij dekana savjetodavno je tijelo dekana koje čine dekan, prodekani, tajnik i šef

računovodstveno-financijskih poslova.

Kolegij dekana saziva dekan prema potrebi, a radi:

14

koordiniranja i pradenja cjelokupne aktivnosti Fakulteta,

unaprjeđivanja rada stručnih službi Fakulteta,

usklađivanja svih poslovnih aktivnosti Fakulteta i slično.

Kolegij dekana, po potrebi, dekan može proširiti predstojnicima zavoda i voditeljima ostalih

ustrojbenih jedinica.

Stručno vijede Fakulteta Fakultetsko je vijede. Fakultetsko vijede čine svi redoviti profesori, izvanredni

profesori i docenti, 2 (dva) predstavnika nastavnika izabranih u nastavna zvanja i 2 (dva) predstavnika

suradnika izabranih u suradnička zvanja u radnom odnosu na Fakultetu.

Predstojnik zavoda predstavlja i rukovodi radom zavoda. Predstojnika zavoda, na prijedlog dekana,

imenuje Fakultetsko vijede javnim glasovanjem nadpolovičnom vedinom glasova svih članova Vijeda

na vrijeme od dvije godine. Ista osoba može biti ponovo imenovana za predstojnika zavoda. Za

predstojnika zavoda može biti imenovan nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju

docenta, izvanrednog ili redovitog profesora koji ima sklopljen ugovor o radu na Fakultetu.

Predsjednik katedre predstavlja katedru te rukovodi njezinim radom. Predsjednika katedre biraju i

razrješuju članovi katedre između sebe i to javnim glasovanjem nadpolovičnom vedinom glasova svih

članova katedre. Predsjednik katedre bira se na dvije godine. Ista osoba može biti ponovo izabrana

za predsjednika. Predsjednik katedre može biti razrješen dužnosti i prije isteka vremena na koje je

izabran iz istih razloga kao dekan i prodekani u skladu s ovim Statutom.

Rad laboratorija organizira i vodi voditelj laboratorija. Voditelja laboratorija imenuju članovi zavoda

na prijedlog predstojnika zavoda. Za voditelja laboratorija može biti imenovan nastavnik u

znanstveno-nastavnom, suradničkom ili nastavnom zvanju ili suradnik u stručnom zvanju.

Voditelj laboratorija imenuje se na vrijeme od dvije godine. Ista osoba može biti ponovo izabrana za

voditelja. Voditelj laboratorija odgovara za svoj rad predstojniku zavoda.

d) Ukoliko je vaše visoko učilište sastavnica sveučilišta, navedite elemente integracije

Elektrotehnički fakultet Osijek jedna je od sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

koje je ostvarilo u skladu sa Statutom Sveučilišta funkcionalnu integraciju.

Sveučilište integrira funkcije svojih sastavnica, posebno fakulteta, umjetničke akademije i odjela

(tzv. funkcionalna integracija) te putem svojih tijela osigurava njihovo jedinstveno usklađeno

djelovanje u skladu sa strateškim i razvojnim odlukama o akademskim pitanjima i o profiliranju

znanstvenih istraživanja te jedinstveno i usklađeno djelovanje u financijskom poslovanju i pravnom

prometu, investicijama, razvojnim planovima te u nastupu prema vanjskim partnerima u

znanstvenim djelatnostima i visokom obrazovanju.

Funkcionalna integracija temelji se na jedinstvenim sveučilišnim pravilnicima koje je donio Senat i u

primjeni su na svim znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama.

Pravilnik o ocjenjivanju rada asistenta i znanstvenih novaka, Pravilnik o vođenju registra studentskih

udruga i drugih studentskih organizacija, Pravila za vrednovanje studijskih programa te posebice

pravilnike kako slijedi:

15

Pravilnik o izboru u znanstvena, znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna, nastavna,

suradnička i stručna zvanja i odgovarajuda radna mjesta,

Pravilnik o financijskom poslovanju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,

Pravilnik o stegovnoj odgovornosti nastavnika i suradnika sveučilišta Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku,

Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,

Pravilnik o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Temljem Odluke o izvođenju nastave sveučilišnih nastavnika izvan matičnih znanstveno-nastavnih i

umjetničko-nastavnih sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku nije potrebna

prethodna suglasnost dekana odnosno rektora Sveučilišta jer na taj način Sveučilište ostvaruje

funkcionalnu integraciju i omoguduje mobilnost nastavnika u okviru Sveučilišta.

e) Navedite temeljne vrijednosti i načine nadgledanja etičnog ponašanja u vašim

aktivnostima vezanim uz istraživanja, nastavu i odnos prema studentima.

Temeljne su vrijednosti etičnost, transparentnost, afirmativna konkurentnost i suradnja u svrhu

razvijanja kreativnih sposobnosti i kompetentnosti. Nadgledanje etičnog ponašanja definirano je i

sustavom osiguranja kvalitete, koji čine:

Povjerenstvo za osiguranje i unapređivanje kvalitete visokog obrazovanja,

Priručnik sustava kvalitete s procedurama, uputama i protokolima usklađenim s HRN ISO

9001:2008.,

Etičko povjerenstvo.

Primjerice, procedura „Zamolbe, žalbe i prigovori u nastavnom procesu“ definira rješavanje

neusuglašenosti za sve nastavnike i asistente koji provode pismene i usmene ispite. U cilju

ostvarivanja svojih prava studenti mogu podnijeti sljedede pismene zahtjeve:

priznavanje ispita s drugih visokoškolskih ustanova,

zamolbu za naknadno izvršavanje nastavnih obaveza koje iz opravdanih razloga nije izvršio u za

to predviđenom roku,

zamolbu za stavljanje studija u mirovanje,

zamolbu za naknadnim upisom,

ostale osobne zahtjeve koji se odnose na status studenta ili u vezi s nastavnim procesom

(potvrde i uvjerenja).

Zamolbu ili zahtjev po svim ovim pitanjima student potkrjepljuje odgovarajudom dokumentacijom ili

se poziva na nju ako je ona u njegovom dosjeu. Na sva pitanja nadležni organ donosi rješenje u roku

kako je to predviđeno zakonom, statutom ili opdim aktom Fakulteta. Uvjete pod kojima studenti

ostvaruju svoja prava pobliže definiraju statut i opdi akti Fakulteta te Pravilnik o studijima i

studiranju. Ukoliko student u pismenom odgovoru na svoj zahtjev nije zadovoljan i nije u

neposrednom usuglašavanju uspio riješiti problem, a smatra da je ošteden, ima pravo na prigovor

(žalbu).

Nadležni organ u pismenom odgovoru na zahtjev daje pouku o pravnom lijeku.

16

Rješavanje prigovora studenata

Studenti imaju pravo podnijeti prigovor nadležnim organima Fakulteta u slučajevima koji se

odnose na:

kvalitetu nastavnog procesa,

organizaciju nastave,

način izvođenja nastave,

ocjenu dobivenu na ispitu ako ispit nije obavljen u skladu sa statutom, odnosno Pravilnikom o

studijima i studiranju,

rješenja dobivena na temelju podnesenih zahtjeva,

redoslijed kandidata za upis na prvu godinu studija.

Prigovor se piše u slobodnom obliku s potrebnim dokazima i dostavlja se nadležnom organu

Fakulteta koji donosi pismeno rješenje u roku kako je to predviđeno zakonom, statutom ili opdim

aktom Fakulteta te Pravilnikom o studijima i studiranju. Uvjeti pod kojima studenti ostvaruju svoja

prava detaljno su definirani statutom ili opdim aktom Fakulteta te Pravilnikom o studijima i

studiranju. Nadležni organ u odluci po prigovoru dužan je dati pouku o pravnom lijeku. Student

nezadovoljan odlukom može uložiti žalbu organu danom u pouci o pravnom lijeku.

Poseban je postupak po žalbi studenta koji nije zadovoljan postignutom ocjenom na ispitu. Postupak

se u svemu provodi prema Pravilniku o studijima i studiranju.

Student koji nije zadovoljan postignutom ocjenom može u roku 48 sati nakon održanog ispita

žalbom zatražiti polaganje ispita pred nastavničkim povjerenstvom, osim u slučaju ispita pred

ispitnim povjerenstvom iz članka 63. stavka 1. Pravilnika o studijima i studiranju.

Zahtjev za ponavljanjem ispita istaknut u žalbi mora biti obrazložen.

Dekan imenuje nastavničko povjerenstvo od 3 člana u roku 48 sati od primitka žalbe.

Predmetni nastavnik može nazočiti ponavljanju ispita pred nastavničkim povjerenstvom, bez

prava postavljanja pitanja i ocjenjivanja studenta.

Dekan određuje vrijeme i mjesto polaganja ispita.

Ponovljeni ispit ima se održati u roku pet radnih dana od dana podnošenja žalbe studenta.

Pisani ispit nede se ponoviti pred povjerenstvom nego de ga ono ponovo ocijeniti.

Povjerenstvo donosi odluku vedinom glasova.

Ocjenu utvrđuju svi članovi povjerenstva koji pojedinačno potpisuju prijavnicu za ispit, a ocjenu

u indeks unosi i potpisuje predmetni nastavnik-ispitivač.

17

Rješavanje prigovora nastavnog i nenastavnog osoblja

Nastavno i nenastavno osoblje ima pravo uložiti prigovor nadležnim organima Fakulteta suglasno

Zakonu o radu, Zakonu o visokom obrazovanju i drugim propisima.

Prigovor je napisan u slobodnom obliku s potrebnim dokazima i dostavlja se nadležnom organu

Fakulteta koji donosi pisano rješenje u roku predviđenom u statutu ili opdim aktom Fakulteta. Uvjeti

pod kojima ostali sudionici ostvaruju svoja prava pobliže su definirani zakonom, statutom i opdim

aktom Fakulteta. Nadležni organ u odgovoru na prigovor dužan je dati pouku o pravnom lijeku.

Nezadovoljna strana može uložiti žalbu organu danom u pouci o pravnom lijeku.

Izvještavanje o prigovoru

Predstavnik uprave za kvalitetu po isteku neparnog i parnog semestra pravi pregled svih

prigovora po vrstama, ukupno po semestru te ukupno za cijelu akademsku godinu. U pregledu

iskazuje iznose u postotku pozitivno riješenih prigovora u odnosu na broj prigovora.

Predstavnik uprave za kvalitetu analizira preglede i sastavlja izvješde u kome utvrđuje

potrebu za provođenjem preventivnih i popravnih radnji

Sudjelovanje studenata u svim procesima vezanim za osiguranje kvalitete visokog učilišta

- Pet predstavnika studenata članovi su Fakultetskog vijeda s pravom suspenzivnog veta.

- Pradenje rezultata studentske ankete prema definiranoj proceduri „Studentska ocjena nastave i

nastavnika“:

Ciljevi provedbe studentske ocjene nastave i nastavnika utvrđivanje su dobrih strana rada i otkrivanje

onoga što je nužno mijenjati. Rezultati provođenja studentske ocjene osnova su za daljnji rad na

poboljšanju nastave. Evaluacija se provodi pismeno na kraju nastave tako da studenti vrjednuju

određene elemente obrazovnog procesa – organizaciju i strukturu kolegija, opteredenje kolegijem,

ocjenjivanje i ispite, utjecaj predavanja na studente, područje kolegija i opde procjene. Rezultati

ocjene promatraju se u odnosu na prethodne rezultate (kako bi se pratio napredak od uvođenja

promjena) i u odnosu na druge nastavnike.

Ocjenjivanje se provodi jednom godišnje u pravilu na kraju ljetnog semestra, a termin određuje

raspored koji sastavlja Odbor za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete na Sveučilištu. Studenti

retroaktivno sagledavaju program koji su prošli, rad nastavnika i različite uvjete tijekom nastave te

tako vrjednuju elemente obrazovnog procesa iz ankete.

Ocjenjivanje se provodi putem on-line upitnika koji sastavlja Odbor za unaprjeđenje i osiguranje

kvalitete na Sveučilištu.

Pristup rezultatima ocjenjivanja imaju oni koji planiraju i provode ocjenjivanje, oni na koje se

ocjenjivanje odnosi, oni koji imaju koristi od promjena koje se odvijaju kao i odgovornost za te

promjene.

Rezultati ocjenjivanja interpretiraju se usporedbom s postavljanim normama:

- apsolutno, u odnosu na (brojčane) vrijednosti za koje se unaprijed odlučuje,

- u odnosu na prethodne rezultate kako bi se pratio napredak od kada su uvedene određene

promjene,

- u odnosu na druge nastavnike/nastavu.

18

Nepoželjne su rang liste. Loši rezultati ne priopdavaju se javno, ved svakom nastavniku individualno.

Svaki nastavnik može dobiti uvid u relativni rang koji zauzima među ostalim nastavnicima, ali bez

konkretnih podataka tko je ocijenjen bolje ili gore od njega. Svaki nastavnik treba dobiti i jedinstvene

informacije o tome što su istaknute kao dobre, a što kao loše strane njegovog rada.

Rezultat predstavlja sama ocjena koja može biti pozitivna (2,0 i veda) ili negativna (manja od 2,0).

Ocjena rezultata studentske ankete koju provodi Povjerenstvo za unaprjeđivanje i osiguranje

kvalitete visokog obrazovanja na Elektrotehničkom fakultetu Osijek jedan je od nužnih uvjeta za

postupak izbora u nastavna zvanja.

f) Opišite ukratko misiju i viziju u skladu sa strategijom vašega visokog učilišta i ocijenite

njezino ostvarenje kroz programe koje izvodi vaše visoko učilište (odnosi se na

studijske programe, politiku zapošljavanja, međunarodnu dimenziju, znanstvenu

djelatnost, brigu o studentima, osiguravanje kvalitete, poslovanje i slično).

Misija

Misija Elektrotehničkog fakulteta Osijek provođenje je znanstvenih, razvojnih i stručnih istraživanja iz

područja elektrotehnike, računarstva i srodnih grana, na kojima se temelji preddiplomsko, diplomsko

i poslijediplomsko obrazovanje pri čemu aktivno surađuje s akademskim i gospodarskim partnerima u

domovini i inozemstvu. Misija je postati znanstveni i istraživački centar izvrsnosti iz polja

elektrotehnike i računarstva u regiji u kojoj djeluje, pa i šire, s jasnim profilom usmjerenim na održivi

razvoj provođenja kvalitetnog i učinkovitog obrazovanja koje se temelji na ishodima učenja i

koncepciji cjeloživotnog obrazovanja, čime de Elektrotehnički fakultet Osijek pokazati svoju najvišu

odgovornost prema razvoju visokog obrazovanja, istraživačkih karijera i projekata i svakako

doprinijeti tranziciji u društvo znanja. Misija je Elektrotehničkog fakulteta Osijek stvarati visoku

tehničku i informatičku kulturu u svojoj sredini te osigurati kritičnu masu visoko stručnih kadrova iz

elektrotehnike i računarstva koji su sposobni primjenjivati znanja iz najrazvijenijih zemalja u svijetu.

Vizija

Ime „Elektrotehnički fakultet Osijek“ sinonim je za razvoj, interakciju znanosti s društvenom

zajednicom i gospodarstvom koje opstaje i razvija se u njemu.

Elektrotehnički de fakultet Osijek i nadalje biti prepoznatljiv po stručnim ljudima koji poučavaju i rade

na njemu. Bez obzira na globalnu krizu i dalje de značiti kvalitetu znanja i svrhovito studiranje s

konačnim ciljem brzog zaposlenja na dobro pladenim poslovima.

Usklađenost sa strategijom Sveučilišta

Strategija Elektrotehničkog fakulteta može se načelno podijeliti u sljedede kategorije:

I) strategija nastavnih djelatnosti, II) strategija znanstveno-istraživačkih djelatnosti, III) strategija razvojnih i stručnih djelatnosti, IV) strategija osiguranja i unaprjeđenja kvalitete.

19

I) Strategija nastavnih djelatnosti

Za strategiju nastavnih djelatnosti definiraju se sljededi strategijski ciljevi:

Strategijski cilj 1: Poboljšanje uvjeta studiranja i kvalitete nastave.

Strategijski cilj 2: Povedanje uspješnosti studiranja i završetka studija.

Strategijski cilj 3: Unaprjeđenje postojedih i uvođenje novih studijskih programa.

Strategijski cilj 4: Poticanje dolazne i odlazne mobilnosti studenata i nastavnika.

Strategijski cilj 5: Daljnji razvoj informatičkog sustava i e-učenja.

Pri tome je važno naglasiti da su strategijski cilj 1: Poboljšanje uvjeta studiranja i kvalitete nastave te

strategijski cilj 2: Povedanje uspješnosti studiranja i završetka studija u potpunosti usklađeni sa

strategijskim namjerama Sveučilišta vezanim uz sustav osiguranja i unaprjeđenja kvalitete visokog

obrazovanja na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, dok je strategijski cilj 4 vezan uz

povedanje razine dolazne i odlazne mobilnosti u skladu sa smjernicama ERASMUS programa

međunarodne mobilnosti studenata i nastavnika Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a u

dijelu međunarodnih stručnih praksi temeljeni su i na dosadašnjem radu studentske udruge IAESTE i

drugih.

Strategijski cilj 3 također je usklađen sa strategijom Sveučilišta jer predstavlja nastavak kontinuiranog

podizanja standarda kvalitete studijskih programa započetih u prethodnom razdoblju s prilagodbama

postojedih, a s osobitim naglaskom u planiranom razdoblju od 2011. do 2015. na uvođenje novih radi

odgovora na iznimno brzi razvoj znanosti i tehnologije u području elektrotehnike i računarstva, a time

i na iznimno brze promjene zahtjeva na tržištu rada s ciljem povedanja zaposlenja završenih

studenata - inženjera.

Strategijski cilj 5 nastavak je aktivnosti započetih prije nekoliko godina u kojima je ved postignut

značajan napredak i u kojem se s pravom možemo zvati predvodnicima na osječkom Sveučilištu, no i

ovdje postoji prostor za napredak koji je i definiran u ovom strategijskom cilju.

Strategija razvoja stručnih djelatnosti Elektrotehničkog fakulteta Osijek temelji se na dosadašnjoj

uspješnoj suradnji s gospodarstvom u okruženju posebice s HEP d.d., SIEMENS d.o.o, Belišde d.o.o.,

Nexe d.o.o., Saponija d.o.o., Spačva d.o.o., Dilj d.o.o., Borovo d.d. i drugim tvrtkama za koje je

Elektrotehnički fakultet Osijek radio studije, elaborate i projekte i stručnim istraživanjima iz područja

elektrotehnike i njoj srodnih grana uz aktivnu suradnju s drugim institucijama kao što su Končar

Institut za elektrotehniku, Belmet d.o.o. i drugim gospodarskim partnerima u domovini i inozemstvu.

II) Strategija znanstveno-istraživačkih djelatnosti

Uklapajudi se u strategiju istraživanja Sveučilišta te sukladno s misijom u okružju i vizijom razvoja,

Elektrotehnički fakultet Osijek poduzimat de i dalje sve mjere pokretanja i provođenja istraživanja te

intenzivirati vezu između istraživača i korisnika rezultata istraživanja, te povezivanja istraživanja s

izvođenjem nastave. U prvom redu, to se odnosi na nastavu na poslijediplomskom doktorskom i

poslijediplomskim specijalističkim studijima, ali i uključivanje izvrsnih studenata diplomskih studija

(mogudih bududih znanstvenih novaka i asistenata) u istraživanja. S gledišta istraživačkih platformi,

obvezno je povedati broj prijava na istraživačke projekte EU-a (FP7) te istraživačke i tehnologijske

projekte RH i u okviru bilateralne suradnje. U smislu objavljivanja rezultata istraživanja bit de

20

potrebno nadalje pojačati objavljivanje u međunarodnim znanstvenim časopisima s čimbenikom

odjeka.

Preduvjet navedenih promjena, kao i prepoznatljivijih rezultata istraživanja, intenzivniji je razvoj

sveobuhvatnog i interdisciplinarnog, učinkovitog i prilagodljivog te istraživačkog otvorenog okružja.

To se planira ostvariti stvaranjem učinkovitih istraživačkih skupina unutar i između zavoda, još

intenzivnijim povezivanjem sa sveučilištima u zemljama EU-a i uže regije te zajedničkim nastupima u

prijavi projekata i mobilnosti studenata poslijediplomskih studija (MZOŠ RH, NZZ, HIT, UKF, ERASMUS

i drugi).

Najbitniji koraci strategije znanstveno-istraživačke djelatnosti navedeni su u nastavku.

Povedanje kvalitete istraživanja

Planira se provesti sljedede korake:

Poboljšati istraživačku infrastrukturu za istraživanja iz područja elektrotehnike i

računarstva u smislu opremanja laboratorija novom istraživačkom opremom kroz

infrastrukturne projekte i vlastita zarađena sredstva.

Kroz mreže i projekte mobilnosti osigurati prikladnu, usmjerenu i istraživački ciljanu

mobilnost istraživača koja ima za cilj ostvarenje međunarodno prepoznatih rezultata

istraživanja i povedanje kvalitete istraživanja u sklopu poslijediplomskog doktorskog

studija.

Koristiti priliku nastupa s drugim sastavnicama našeg ili drugih sveučilišta u

interdisciplinarnim istraživanjima.

Usmjeravati istraživanja primjeni te i time dokazati njihovu kvalitetu.

Po potrebi prilagođavati program poslijediplomskog doktorskog studija elektrotehnike i

računarstva s ciljem povedanja kvalitete mentorstva i istraživanja te njegove kriterije i

mehanizme kvalitete, a u skladu s kadrovskim uvjetima pokrenuti poslijediplomski

doktorski studij računalstva.

Provoditi samovrjednovanje kvalitete istraživanja te se pripremati za akreditacijsko

vrjednovanje od nezavisnih domadih i inozemnih akreditacijskih agencija.

Korištenje istraživanja u primjeni te prijenos ideja i tehnologija

Korištenje istraživanja u primjeni u industriji i poslovanju te omogudavanje prijenosa ideja i

tehnologija gospodarstvu, javnom sektoru i istraživačkoj zajednici u Hrvatskoj i inozemstvu, planira se

provesti sljededim koracima:

Osnivati istraživačke timove u koje de biti uključeni stručnjaci iz gospodarstva, drugih

fakulteta iz Hrvatske i iz inozemstva.

Osnivati istraživačke konzorcije s partnerima (tvrtke, javni sektor, sastavnice hrvatskih i

inozemnih sveučilišta i instituta) s ciljem bolje konkurentnosti pri prijavi projekata,

primjene rezultata istraživanja te povezivanjem istraživanja s primjenom.

Pokretati izravna istraživanja za potrebe industrije i javnog sektora kroz promidžbu

prema njima te kroz sudjelovanje na znanstvenim i stručnim skupovima i raspravama.

Organizirati i suorganizirati međunarodne znanstvene skupove s institucijama partnerima

(Science in Practice 2013) te pod pokroviteljstvom međunarodnih stručnih udruga (IEEE).

Kroz časopis International Journal of Electrical and Computer Engineering Systems

21

objavljivati, ali još više kroz međunarodne znanstvene časopise s čimbenikom odjeka

diseminirati rezultate istraživanja s partnerima.

Raditi na svim oblicima popularizacije primijenjenih istraživanja iz elektrotehnike,

računarstva te ostalih tehničkih i prirodnih znanosti u interdisciplinarnim istraživanjima.

U suradnji s navedenim partnerima nastaviti s organiziranjem znanstveno-stručnih

predavanja jednom u dva tjedna.

Povedanje broja istraživača

S ciljem povedanja broja istraživača fakulteta i omjera istraživača prema akademskom osoblju bit de

potrebno provesti:

Kroz međunarodne (FP7) i domade (MZOS RH, NZZ, UKF) znanstvene, tehnologijske (HIT) i

ostale projekte te mreže mobilnosti (ERASMUS i druge) osigurati sredstva za financiranje

istraživanja i radnih mjesta istraživača te sredstva za postdoktorska istraživanja domadih i

inozemnih znanstvenika.

Kroz sustav poslijediplomskog studija i istraživačke projekte osigurati i dogovoriti s

vanjskim partnerima mehanizme za uključivanje i financiranje djelatnika iz gospodarstva i

javne uprave na poslijediplomski doktorski studij, a njih intenzivnije uključivati u

istraživačke projekte i nastavu.

Povedati značaj ved postojedeg modela ocjenjivanja na ukupnu ocjenu istraživača i

suradnika u istraživanjima.

Integrirati planove istraživanja akademskog osoblja u sustav ocjenjivanja osoblja.

Razvijati istraživače motrenjem i treningom.

Financiranje istraživanja i istraživanje kao izvor prihoda Fakulteta

S gledišta financiranja ranije spomenutim i ostalim mjerama, potrebno je osigurati financiranje

potpore i uključivanja u istraživanja, povedanje kvalitete istraživanja te prihode Fakulteta kao

nositelja istraživanja iz tih istraživanja. Za to su važni sljededi koraci:

Putem znanstveno-istraživačkih (ponajprije inozemnih – FP7 i domadih – NZZ, UKF)

projekata financirati opremu koja de se koristiti u više istraživačkih projekata, ali i u

istraživački usmjerenoj nastavi.

Sredstvima iz dostupnih fondova osigurati potporu prijavama projekata i organizirati

radionice za prijavu projekata.

Uvesti mehanizme internog vrjednovanja istraživanja kao dijela obveze znanstveno-

nastavnog osoblja u sklopu i izvan radnog vremena te na temelju toga osigurati dodatno

financijsko nagrađivanje i motiviranje istraživača, a pogotovu privlačenje novih

istraživača.

Unaprjeđenje kvalitete i promidžbe poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih studija

S obzirom na to da su navedeni studiji dobra istraživačka i platforma mobilnosti, uz ved navedene

mjere, bit de potrebno intenzivirati sljedede:

U skladu s kadrovskim mogudnostima, pokrenuti poslijediplomski doktorski studij

računarstva.

22

Po potrebi obogatiti programe studija novim predmetima za koje postoji zanimanje

(uključiti inozemne znanstvenike koji surađuju na projektima Fakulteta ili su ih inicirali).

Ostvariti prilagodljivi sustav elektroničkog učenja temeljenog na Internetu za programe

poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih studija (za početak kvalitetne internetske

stranice predmeta).

U Hrvatskoj i inozemstvu pojačati promidžbu poslijediplomskih doktorskih i

specijalističkih studija (izdavanje vodiča kroz poslijediplomski doktorski studij na

engleskom jeziku, internetske stranice, slanje dopisa drugim sveučilištima).

Za sve polaznike, a pogotovu za polaznike studija s Elektrotehničkog fakulteta Osijek,

uvesti temeljitiji sustav pradenja uspješnosti polaznika s ciljem podizanja kvalitete

istraživanja i zadovoljavanja rokova za završetak studija.

Prilagođavati kriterije za stjecanje ECTS-a na poslijediplomskim doktorskim i

specijalističkim studijima novim zakonima, statutom i pravilnicima prema njihovom

pojavljivanju (posebno značajno bit de sudjelovanje u inozemnim istraživačkim

projektima, domadim projektima te stručnim projektima, kao i objavljivanje radova u

časopisima s čimbenikom utjecaja, a s ciljem prilagodbe mogudim novim kriterijima

napredovanja).

Koristiti potporu MZOŠ RH i uvesti dodatnu potporu Fakulteta za izdavanje udžbenika za

predmete poslijediplomskih studija.

III) Strategija razvojnih i stručnih djelatnosti

Nastavak sljededih strategijskih ciljeva:

1. povedanje suradnje s gospodarstvom u okruženju,

2. povedanje suradnje sa stručnim udrugama i tijelima državne uprave – MINGORP-a,

3. unaprjeđenje postojedih i uvođenje novih tečajeva,

4. uvođenje novih ovlaštenja za energetsko certificiranje u graditeljstvu.

Mada je gospodarstvo u okruženju u iznimno teškoj situaciji i recesiji, posebice u Slavoniji i Baranji,

Elektrotehnički fakultet Osijek u narednom razdoblju planira i uložit de dodatne napore na otvaranju

prostora za suradnju s gospodarstvom i u drugim dijelovima Hrvatske kao i na europskoj razini putem

EUREKA- ITEA2 programa IPA programa i drugih EU fondova koji su vezani za financiranje suradnje

akademskih institucija s industrijom i SME-Small and Medium Enterprises, tj. malim i srednjim

poduzetnicima.

Pozitivna iskustva u projektima iz klastera EUREKA-ITEA2 kao što su ESNA gdje je Fakultet u

konzorciju s ostalim partnerima osvojio Goldean award za 2010. godinu.

Dobiveni ITEA2 projekti IMPONET u suradnju s HEP OPS Zagreb i ACUSTIC pokazali su EU

prepoznatljivost Elektrotehničkog fakulteta Osijek na europskoj razini u znanstveno stručnim

projektima primjenjivim u gospodarstvu. Temeljem toga strategija planira daljnje sudjelovanje

Elektrotehničkog fakulteta Osijek i apliciranja za projekte iz fondova EU. Na tom tragu ostvaren je

kontakt s našim vanjskim nastavnikom doc.dr.sc. Zoranom Stanidem koji radi u Europskoj

Investicijskoj Banci u Luksemburgu i predstavlja vezu za bududu planiranu suradnju.

23

Posebice se otvara mogudnost na području primjene stručnih projekata iz obnovljivih izvora u našoj

regiji i to kako fotonaponskih, tako i bioplinskih postrojenja i postrojenja na biomasu. Elektrotehnički

fakultet Osijek ima na Zavodu za elektroenergetiku ustrojen tim stručnjaka koji se i dalje znanstveno i

stručno usavršava u području izrade predinvesticijskih studija, investicijskih studija, izvedbenih

projekata, elaborata za priključak OIB – Obnovljivih Izvora Energije na mrežu HEP-a.

Elektrotehnički fakultet Osijek planira nastaviti s certifikacijom svojih laboratorija prema kriterijima

Agencije za normizaciju i mjeriteljstvo. U postupku su certifikacije dvaju laboratorija na

Elektrotehničkom fakultetu Osijek. Nakon njih planira se certificiranje nekoliko drugih.

Kod suradnje s gospodarstvom, posebice s HEP-om, Elektrotehnički fakultet Osijek osposobljen je i

planira daljnji razvoj u analizi kvalitete električne energije i elektromagnetske kompatibilnosti

(mjerenje jakosti električnih i magnetskih polja) za potrebe zainteresiranih potrošača industrije, javni

sektor, poduzetništvo i domadinstva koje taj problem iznimno interesira.

Elektrotehnički fakultet Osijek ima određeni broj djelatnika koji imaju položen stručni ispit pa time

omoguduju Fakultetu izradu projekata u elektrotehnici s punim ovlastima projektiranja i nadzora nad

radovima u području elektrotehnike i komunikacijskih tehnologija. Elektrotehnički fakultet Osijek

planira na stručno usavršavanje i polaganje stručnih ispita kontinuirano slati svoje djelatnike nakon

po zakonu provedenih godina staža i provedene prakse na takvim projektima.

IV) Strategija osiguranja i unaprjeđenja kvalitete

Elektrotehnički fakultet kontinuirano de pratiti stanje nastavnog, znanstvenog i stručnog procesa u

svrhu unaprjeđenja kvalitete i promicanja visokih standarda procesa obrazovanja. Težit de

kontinuranom razvoju znanstvenog rada, a sve u svrhu sustavne suradnje između srodnih

znanstvenih institucija. Znanstvenim radom stvorit de se kadrovski uvjeti za odvijanje novih studijskih

programa. Stručni proces bazirat de se na stručom i znanstvenom utemeljenju složenih problema iz

gospodarstva, a sve u svrhu promicanja produktivne interakcije između institucija visokog

obrazovanja i gospodarstva kako bi se potaknuo prijenos znanja i stručnosti između znanstvene

oganizacije i gospodarstva.

g) Objasnite u čemu je značaj i posebnost vaše institucije u odnosu na slične institucije u RH u

vašem znanstvenom području.

U odnosu na slične institucije u Republici Hrvatskoj, Elektrotehnički fakultet Osijek ima veliku

prednost u obliku velike podrške i pomodi u svom razvoju i nastojanju u unaprjeđenju rada od strane

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, ali isto tako i od gospodarskih subjekata regije (najistaknutiji u

suradnji: Siemens d.d., Belišde d.d., HEP d.d.).

Elektrotehnički fakultet Osijek najbolje je usporediv s vodedim tehničkim fakultetima unutar polja

elektrotehnike i računarstva (Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Fakultet

elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu te Tehnički fakultet u Rijeci). Pritom

usporedba s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, kao s najrazvijenijim učilištem ovoga

polja daje sljedede:

24

- odnosu na Elektrotehnički fakultet Osijek, Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu ima dužu

tradiciju, vedi broj studija i smjerova, kao i nastavnog osoblja. To im omogudava vedi broj prijava

znanstvenih programa s pomodu kojih jednostavnije ishoduju nabavu kapitalne opreme. Veličina

Fakulteta elektrotehnike i računarstva ujedno je i nedostatak, jer za razliku od Elektrotehničkog

fakulteta Osijek ne može brzo reagirati na zahtjeve tržišta. Uz to, prednost je Elektrotehničkog

fakulteta Osijek bolja integriranost u ostatak Sveučilišta što omoguduje lakšu realizaciju

interdisciplinarnih studija.

h) Osvrnite se na moguda preklapanja djelatnosti vaše institucije sa djelatnošdu slične

institucije na istome sveučilištu.

Bududi da na Sveučilištu djeluju još dvije sastavnice sa studijima vezanim uz tehničke znanosti,

Građevinski fakultet Osijek te Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, mogude je da su bududi

studenti skloni tehničkim znanostima podjednako zainteresirani za studije navedenih Fakulteta kao i

za studije Elektrotehničkog fakulteta Osijek. Međutim, bududi da je riječ o različitim znanstvenim

poljima ne bi trebalo postojati značajno preklapanje u nastavnim, stručnim i znanstvenim

djelatnostima.

i) Priložite dokument o strategiji i postupcima za osiguravanje kvalitete znanstvenog i

nastavnog rada na vašem učilištu i ocijenite stupanj njegove provedbe te se očitujte o

godišnjem izvještavanju.

Strategija za uspostavljanje i unaprjeđenje kvalitete na Sveučilištu J.J. Strossmayera u Osijeku i

Pravilnik o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera

u Osijeku javno su dostupni na www.unios.hr/kvaliteta/.

Pravilnikom o organizaciji sustava za osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja na Elektrotehničkom

fakultetu Osijek uređuje se ustroj, djelovanje i područja vrjednovanja sustava za unaprjeđenje i

osiguranje kvalitete visokog obrazovanja na Sveučilištu Josipu Jurja Strossmayera u Osijeku,

Elektrotehničkom fakultetu Osijek. Pravilnik je dostupan na internetskim stranicama Fakulteta:

http://www.etfos.hr/?kvaliteta gdje su objavljeni i drugi dokumenti vezani za kvalitetu na

Elektrotehničkom fakultetu Osijek.

Cilj organizacije sustava osiguranja kvalitete izgradnja je institucijskih mehanizama za kontinuirano

poboljšanje visokog obrazovanja te poticanje i širenje „kulture kvalitete“ odnosno opredjeljenja za

kvalitetu na Elektrotehničkom fakultetu.

Fakultet je trenutno u fazi uvođenja Sustava upravljanja kvalitetom prema zahtjevima međunarodne i

europske norme EN ISO 9001:2008, koja je usvojena i kao hrvatska norma HRN EN ISO 9001:2009.

Dokumenti sustava upravljanja kvalitetom koje je Elektrotehnički fakultet Osijek usvojio s

01.07.2011. godine jesu:

Politika kvalitete,

25

Priručnik sustava kvalitete (norma: ISO 9001:2008),

Procedure sustava kvalitete.

Temeljni dokumenti sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2008 objavljeni su na

službenoj internetskoj stranici Elektrotehničkog fakulteta http://www.etfos.hr/?kvaliteta te ih

prilažemo uz ovu samoanalizu.

Prema zahtjevu u točki 5.6 norme ISO 9001:2008 uprava mora u planiranim razdobljima ocjenjivati

sustav upravljanja kvalitetom kako bi osigurala njegovu neprekidnu primjerenost, prikladnost i

učinkovitost. U svrhu ocjenjivanja sustava upravljanja kvalitetom na ETFOS-u je 28. listopada 2011.

provedena interna prosudba prema proceduri sustava upravljanja kvalitetom PR-8-3.0 Interne

prosudbe, izdanje 1, revizija 0, primjena od 01. srpnja 2011. Interna prosudba provedena je prema

unaprijed utvrđenom obrascu OB-8-1 Godišnji plan internih prosudbi i OB-8-4 Plan interne prosudbe.

Prosudba je provedena prema pitanjima koje je sastavio prosudbeni tim za svaku ustrojbenu jedinicu

u obrascu OB-8-5 Upitna lista za internu prosudbu te je na temelju komentara upisanih kao nalaz

auditora napravljena Analiza rezultata internih prosudbi (OB-8-9). Prema navedenom obrascu

rezultati pokazuju da nisu pronađene neusklađenosti kroz provođenje prosudbe u ustrojbenim

jedinicama: uprave, tajništva, stručnog procesa, nastavnog procesa, knjižnice i znanstvenog procesa.

Detaljnija analiza prema navedenim ustrojbenim jedinicama nalazi se u OB-8-9 u arhivi Ureda za

kvalitetu.

j) Navedite tijela koja se kontinuirano bave područjem osiguravanja kvalitete. Procijenite

njihov rad u proteklom razdoblju od 5 godina.

Na razini Sveučilišta u Osijeku organizaciju sustava osiguranja i unaprjeđenja kvalitete Sveučilišta

Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku čine Odbor za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete, Sveučilišni

centar za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete, Služba za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete i

povjerenstva za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete na znanstveno-nastavnim sastavnicama.

Na Fakultetu je osnovano Povjerenstvo za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja i

prihvaden je Pravilnik o osiguravanju kvalitete.

Povjerenstvo čini sedam (7) članova:

prodekan za nastavu,

tajnik Fakulteta,

dva (2) predstavnika nastavnika,

predstavnik asistenata,

predstavnik studenata,

predstavnik Ureda za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja.

26

Tijela sustava kvalitete na Fakultetu:

Ured za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja,

Povjerenstvo za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja,

Radna skupina za ishode učenja na Fakultetu.

Ured za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja dio je posebne ustrojbene jedinice

Fakulteta koja djeluje u okviru tajništva, a koji koordinira sa Sveučilišnim centrom za unaprjeđenje i

osiguranje kvalitete visokog obrazovanja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i odgovoran

je za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete na Fakultetu.

Povjerenstvo za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja stručno je tijelo Fakulteta

koje se osniva na temelju odluke Fakultetskog vijeda. Povjerenstvo djeluje usklađeno s Uredom te

zajedno dijele odgovornost za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete u svim područjima djelovanja

Fakulteta. Povjerenstvo izrađuje godišnji i dugoročni plan aktivnosti sukladno Pravilniku o sustavu za

kvalitetu Sveučilišta te najmanje jednom godišnje u utvrđenim rokovima podnositi izvješde o svom

djelovanju Odboru za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja na Sveučilištu Josipa

Jurja Strossmayera u Osijek te Fakultetskom vijedu.

Radna skupina prati aktivnosti vezane uz uvođenje ishoda učenja (definirane na razini Sveučilišta) te

u suradnji s predmetnim nastavnicima i gospodarstvenicima koordinira, usklađuje i razvija ishode

učenja u okviru predmeta i studijskih programa na Fakultetu s ciljem definiranja kompetencija

potrebnih na tržištu rada.

U svrhu uvođenja sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2008 odlukom je imenovan

stručni tim za uvođenje sustava upravljanja kvalitetom po europskoj normi EN ISO 9001:2008 u sastavu:

1. Prof. dr. sc. Tomislav Mrčela, predstavnik uprave za kvalitetu, voditelj tima,

2. Mirta Hanzer, dipl. oec., operativni predstavnik uprave za kvalitetu, zamjenik voditelja,

3. Dr. sc. Hrvoje Glavaš, zamjenik voditelja,

4. Doc. dr. sc. Kruno Miličevid, član tima,

5. Doc. dr. sc. Alfonzo Baumgartner, član tima,

6. Dr. sc. Krešimir Nenadid, član tima.

Povjerenstvo za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja sastaje se u pravilu semestralno,

a prema potrebi i više puta. Najčešde tematske cjeline i naglasak djelovanja ovog povjerenstva bio je na

definiranju ishoda učenja, uključujudi i ustroje radne skupine za ishode učenja i obrazovanju nastavnika i

članova povjerenstva za ispravno definiranje ishoda učenja kako bi se stečena znanja mogla primjenjivati

prilikom akreditacije novih studijskih programa, usvajanju i prilagodbi Kriterija pradenja rada i ocjenjivanja

studenata kojima se provjeravaju ishodi učenja, pripreme i provedbe studentske ankete i dr. Povjerenstvo

u posljednje tri godine prema zahtjevu Odbora i Ureda za kvalitetu Sveučilišta priprema i dostavlja i

godišnja izvješda o aktivnostima na osiguranju i unaprjeđenju kvalitete visokog obrazovanja iz kojih je

mogude iščitati značajan napredak. Ipak, prema ocjeni samog predsjednika povjerenstva mogudi su

značajni napretci u radu ovog tijela, osobito u podizanju razine svijesti svim nastavnicima i ostalim

nenastavnim djelatnicima o potrebi postavljanja studenata u središte sustava visokog obrazovanja i

važnosti stalnog podizanja kvalitete istog.

27

k) Navedite i obrazložite ukratko glavne strateške ciljeve koje uprava visokog učilišta nastoji

ostvariti u svom mandatu te eventualne poteškode na koje nailazi prilikom njihova

ostvarivanja (odnosi se na studijske programe, politiku zapošljavanja, međunarodnu

dimenziju, znanstvenu djelatnost, brigu o studentima, osiguravanje kvalitete, poslovanje i

slično).

Strategija Elektrotehničkog fakulteta može se načelno podijeliti u sljedede kategorije, te se za svaku

mogu definirati strategijski ciljevi:

a) Strategija nastavnih djelatnosti

Strategijski cilj a1: Poboljšanje uvjeta studiranja i kvalitete nastave.

Strategijski cilj a2: Povedanje uspješnosti studiranja i završetka studija.

Strategijski cilj a3: Unaprjeđenje postojedih i uvođenje novih studijskih programa.

Strategijski cilj a4: Poticanje dolazne i odlazne mobilnosti studenata i nastavnika.

Strategijski cilj a5: Daljnji razvoj informatičkog sustava i e-učenja.

b) Strategija znanstveno-istraživačkih djelatnosti

Strategijski cilj b1: Povedanje kvalitete istraživanja.

Strategijski cilj b2: Korištenje istraživanja u primjeni te prijenos ideja i tehnologija.

Strategijski cilj b3: Povedanje broja istraživača.

Strategijski cilj b4: Financiranje istraživanja i istraživanje kao izvor prihoda Fakulteta.

Strategijski cilj b5: Unaprjeđenje kvalitete i promidžbe poslijediplomskih doktorskih i

specijalističkih studija.

c) Strategija razvojnih i stručnih djelatnosti

Strategijski cilj c1: Povedanje suradnje s gospodarstvom u okruženju.

Strategijski cilj c2: Povedanje suradnje sa stručnim udrugama i tijelima državne uprave.

Strategijski cilj c3: Unaprjeđenje postojedih i uvođenje novih tečajeva.

Strategijski cilj c4: Uvođenje novih ovlaštenje za energetsko certificiranje u graditeljstvu.

d) Strategija osiguranja i unaprjeđenja kvalitete

Strategijski cilj d1: Stalna edukacija nastavnika i suradnika u području pedagogije, psihologije i

vještine komuniciranja.

Strategijski cilj d2: Poštovanje visokih kriterija za izdavanje udžbenika naših nastavnika i

suradnika, koji su usklađeni s nacionalnim i međunarodnim standardima.

28

Strategijski cilj d3: Usklađivanje broja nenastavnog osoblja s nacionalnim i međunarodnim

standardima.

Strategijski cilj d4: Stalna edukacija nenastavnog osoblja u područjima njihovih kompetencija, u

vještini komunikacije i rukovanju informacijskim tehnologijama.

Strategijski cilj d5: Izrada i primjena procedura upravljanja dokumentacijom i protoka informacija

u tijelima upravljanja Fakultetom.

Iz navedenog slijedi da u skladu s misijom i vizijom Elektrotehnički fakultet Osijek sagledava svoje

postojanje i razvitak temeljem sljededih ciljeva:

Poboljšanje uvjeta studiranja i kvalitete nastave uvođenjem novih i osuvremenjivanjem

postojedih vidova znanstvenog i nastavnog rada u izobrazbi prvostupnika, stručnih

prvostupnika i magistara inženjera elektrotehnike i računarstva, kroz smanjenje broja

studenata po grupama predavanja, auditornih, a osobito laboratorijskih vježbi, ustrojavanje

novih laboratorija, kontinuirano osuvremenjivanje računalnih učionica i infrastrukture.

Kontinuirane prilagodbe postojedih i razvoj novih studijskih programa temeljenih na ishodima

učenja s naglaskom na stjecanje i primjenu znanja i vještina iz elektrotehnike, elektronike,

automatizacije, informatike i komunikacije u poljoprivredi, prehrambenoj industriji,

elektroenergetici i u drugim granama koje su potrebne regiji.

Kontinuirano uvođenje novih tehnologija u obliku elektroničkog učenja u visokoškolsko

obrazovanje uklanja mogude probleme uzrokovane mogudom nedostupnosti materijala za

učenje i udaljenosti mjesta boravka studenta od mjesta studiranja, ali daje i dodatne impulse

i otvara prostor za daljnji razvoj tih tehnologija koje su upravo u okviru područja istraživanja i

obrazovanja fakulteta (računarstvo, komunikacije i informatika).

Aktivnije uvođenje studenata u znanstveno-istraživački i stručni rad na Fakultetu te

osiguravanje svih materijalnih, prostornih i kadrovskih pretpostavki za to.

Daljnji razvoj suradnje u okviru IAESTE programa razmjene studentskih praksi, a osobito u

okviru ERASMUS programa koji u duhu Bolonjskog procesa omogudava mobilnost studenata

i nastavnika.

Ustrajanje na daljnjem razvoju cjeloživotnog obrazovanja na postojedim programima i razvoju

novih programa za srednjoškolsko i stručno obrazovanje odraslih (program stručnog

usavršavanja ovlaštenih inženjera, računalne edukacije, CISCO akademija i dr.) koje nudi naš

Fakultet.

Izrada primijenjenih i razvojnih studija i projekata od temeljnog značenja za šire područje

regije.

Razvoj znanstveno-stručnih aktivnosti kroz djelovanje AMA-ETF Udruge diplomiranih

inženjera i inženjera Elektrotehnički fakultet Osijek.

Opde podizanje razine znanstvenog i nastavnog rada kadrovskim popunjavanjem mlađim

znanstvenicima, posebice iz područja računarstva, informatike, elektronike, automatizacije,

elektroenergetike, električnih strojeva, komunikacije, ali i iz drugih temeljnih područja.

Mogudi ustroj novih Zavoda i katedri kao znanstvenih i nastavnih baza uz očekivan broj od

oko 140 znanstvenika i ukupno oko 200 zaposlenika do 2015. godine.

Daljnji razvoj i podizanje kvalitete poslijediplomskog doktorskog studija iz područja

elektrotehnike sa smjerovima Elektroenergetike te Komunikacije i informatike, uz stjecanje

29

uvjeta za akreditaciju poslijediplomskog studija iz Računarstva.

Razvijanje opdeg akademsko-znanstvenog i istraživačkog ozračja s naglaskom na sadržaje iz

elektrotehnike i računarstva s primjenom u gospodarstvu te prijenos najnovijih informatičkih

i drugih tehnologija u sredinu u kojoj Elektrotehnički fakultet Osijek djeluje, posebice na

mlade znanstvenike i suradnike iz gospodarstva s akademskim zvanjima magistra i doktora

znanosti.

Suradnja sa srodnim tehničkim fakultetima u Hrvatskoj i svijetu, ali i fakultetima iz područja

biotehničkih i prehrambeno-tehnoloških i drugih znanosti te suradnja s gospodarstvom.

Intenziviranje međunarodne znanstvene i stručne suradnje u europskim projektima i

okvirnim programima, omogudavanje usavršavanja u inozemstvu, korištenjem različitih

inozemnih stipendija (osobito mlađim znanstvenicima).

Dugoročno osiguranje kvalitetnih materijalnih i prostornih uvjeta za razvoj Elektrotehničkog

fakulteta Osijek kroz izgradnju nove zgrade Elektrotehničkog fakulteta Osijek na lokaciji

Sveučilišnog kampusa od najmanje 15 000 m2.

Eventualne poteškode i prijetnje pri realizaciji strategijskih ciljeva na temelju provedene SWOT

analize jesu:

Nedostatni prostorni kapaciteti koji se suprotstavljaju zahtjevu za posjedenost nastavi.

Nedovoljan broj nastavnika u odnosu na broj studenata i nastavnih potreba.

Nedostatan prostor za knjižnicu te nedovoljan broj knjiga.

Nedostatan i neprimjeren prostor namijenjen studentskoj službi te nedostatan broj

zaposlenih.

Neopremljenost nastavničkih kabineta računalima i ostalom informatičkom opremom

nužnom za svakodnevni rad.

Nedovoljno korištenje opreme za daljinsku nastavu.

Problem zapošljavanja studenata koji su uspješno završili studij uzrokovan globalnom

ekonomskom krizom.

Nedovoljno ulaganje u obnovu informatičke opreme.

Preopteredenost nastavnog osoblja nastavom ostavlja malo vremena za bavljenje

znanstvenim radom.

Nenagrađivanje onih koji se uspješno bave znanstvenim radom, a nikakve ili male sankcije za

one koji to ne čine.

Odlazak zaposlenog osoblja na bolje pladena radna mjesta u gospodarstvu.

Smanjenje državnog financiranja.

Razvoj veleučilišta u Osječko-baranjskoj i susjednim županijama.

30

l) Iznesite svoje mišljenje o glavnim prednostima i manama programskih, kadrovskih i

materijalnih potencijala vašega visokog učilišta.

Sljedede prednosti treba posebno naglasiti:

Moderna infrastruktura i oprema te kvalitetno ustrojen Odjel informatike u svrhu održavanja i

servisiranja

Elektrotehnički fakultet Osijek raspolaže modernom informatičkom infrastrukturom (lokalna

računalna mreža propusnosti 100Mbps/1Gbps i WLAN – bežična mreža) s implementiranim

sigurnosnim i autentikacijskim mehanizmima te nadzorom i upravljanjem mrežom, velikim brojem

računala (oko 280) i poslužitelja (21) te velikim brojem računalnih učionica (8). Veza prema Internetu

brzine je 1Gbps. Poslužitelji pružaju sve potrebne mrežne i podatkovne servise, mogudnost

naprednog procesiranja – zahtjevnih obrada podataka (višeprocesorski sustav za paralelno

procesiranje – ETFOS Klaster – u sastavu CARNet CRO-Grida). Mogudnost korištenja baza podataka

(MS SQL server, MySQL). Ustrojen je Odjel informatike (7 djelatnika) koji se brine za održavanje i

razvoj informatičkog sustava i u sklopu kojeg je omogudena izrada vlastitih aplikacija. Funkcionalne

internetske stranice omoguduju uređivanje sadržaja od strane samih korisnika.

Zavod za elektroenergetiku posjeduje vrlo kvalitetne svjetski najpoznatije softverske alate za analizu

elektroenergetskog sustava, mreža i postrojenja. U laboratoriju za elektroenergetske mreže

posjedujemo najsuvremenije mrežne analizatore za mjerenje i analizu kvalitete električne energije

LEM Topas 1000 kao i Memobox 808 te instrumente za ispitivanje svojstava transformatorskog ulja i

električnih instalacija. Zavod je akreditirao Laboratorij za elektromagnetsku kompatibilnost prema

HR normi u kojem se nalaze suvremeni instrumenti za mjerenje niskofrekventnih električnih i

magnetskih polja. U okviru TEMPUS EMSA projekta uspostavljen je i opremljen TEMPUS EMSA

laboratorij sa suvremenim računalima, prezentacijskom opremom i softverima iz područja

elektroenergetike i osobito tržišta električne energije, gdje studenti mogu (a za dio mrežnih

programa i s udaljenih mjesta od kude) raditi seminarske i diplomske radove s laboratorijskog

servera na kojemu su instalirani programski alati EasyPower i DIgSILENT, PowerWorld, Homer.

Zavod za elektroenergetiku privodi kraju proces akreditacije laboratorija za EMC prema Hrvatskoj

Akreditacijskoj Agenciji.

Laboratorij Zavoda za komunikacije predviđen je za visokofrekventna mjerenja prema HR normi za

izračun i mjerenje veličina elektromagnetskih polja koja stvaraju radijska i/ili telekomunikacijska

terminalna oprema, a u postupku je i akreditacija laboratorija koja de omoguditi akreditirana

mjerenja i proračun izlaganja radiofrekvencijskim poljima.

Uspješna suradnja s drugim sveučilištima i stručnjacima u Hrvatskoj i izvan nje

Elektrotehnički fakultet Osijek, osim što surađuje sa Sveučilištem u Zagrebu (Fakultet elektrotehnike i

računarstva), Sveučilištem u Splitu (Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje), Sveučilištem

u Rijeci (Tehnički fakultet), surađuje i sa sljededim inozemnim sveučilištima: Hochschule Bremen –

Fachbereich Elektrotechnik, Universität des Saarlandes – Saarbrücken, Fernuniversität

Gesamthochschule – Hagen, Universität Trier, Universität Passau, Fakultät für Mathematik und

31

Informatik - Passau, (e) Technische Universität Graz, Internationale Begegnungs-und

Forschungszentrum für Informatik - Dagstuhl, Janus Panonius University, Polack Mihally College of

Engineering - Pecs, Slovak University of Technology, Faculty of Electrical Engineering and Information

Technology - Bratislava, (i) European EMTP-ATP Users Group e.V.-Osnabrück, Sveučilištom u

Mostaru, Univerzitetom u Tuzli, Univerza v Mariboru, FERI Maribor, Mälardalen University, Vasteras -

Department of Computer Science and Electronics, Hochschule Albstadt Sigmaringen, Technische

Universitat Wien, Fachhochschule Giessen Friedberg, Universitat Politecnica de Catalunya, Budapest

Tech, Malardalen University, Technical University of Lodz, University Stefan Cel Mare Suceava,

Univerza na Primorskem Koper, Univerza v Ljubljani, Otto-Friedrich-Universitaet Bamberg. Suradnja

se očituje kroz razmjenu i gostovanja nastavnika bilateralnom suradnjom, a sve više i kroz mobilnost

nastavnika u okviru ERASMUS programa, znanstveno usavršavanje istraživača, istraživanja u svezi s

temom magistarskog rada ili doktorskom disertacijom, obavljanje studentske prakse, pohađanje

jezičnih tečajeva, izradu diplomskih radova, istraživanja na projektima, itd.

Na Elektrotehničkom fakultetu Osijek povremeno gostuju pozvani predavači, a neki od njih uključeni

su u nastavu poslijediplomskog doktorskog studija: prof. dr. sc. Davor Pavuna (Švicarska), prof. dr. sc.

Matjaž Colnarič (Slovenija), prof. dr. sc. Peter Moehringer (Njemačka), prof. dr. sc. Gyula Mester

(Mađarska), prof. dr. sc. Istvan Matijevics (Srbija), prof. dr. sc. Silvije Jovalekid (Njemačka), prof. dr.

sc. Michael Hartje (Njemačka), doc .dr. sc. Zoran Stanid (Luksemburg) i drugi.

Uspješno uveden sustav ISVU koji je implementiran u svakodnevni rad u ustanovi

Uveden je i razrađen Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU) te su postavljeni studomati u

obje zgrade čime je omogudeno on-line prijavljivanje ispita, naručivanje uvjerenja te provjera ispitnih

rezultata putem Interneta. Postoji i sustav godišnjeg nagrađivanja najboljih studenata za postignute

rezultate u studiranju kao i nagrađivanje najboljih seminarskih radova kroz dekanovu nagradu

najboljim studentima te nagrade tvrtki s kojima Fakultet usko surađuje, a koje nagrađuju najbolje

diplomske, odnosno seminarske radove iz njihova područja rada.

Razvijen sustav pretraživanja literature i baze završnih i diplomskih radova studenata putem

fakultetske internetske stranice

Fond znanja koncentriran je na jednom mjestu. Organiziran je i osiguran pristup znanstvenoj literaturi

uključujudi knjige, diplomske i magistarske radove, doktorske disertacije, časopise. Omoguden je

pregled i dostupnost objavljenih skripta i udžbenika vlastite izdavačke djelatnosti. Osigurana je

cirkulacija studenata kroz mogudnost uporabe knjižničnog fonda i studenata s drugih fakulteta.

Razvijen je i sustav pretraživanja literature putem fakultetske internetske stranice koja uključuje i

bazu završnih i diplomskih radova studenata.

Razvijen javni i internetski informacijski sustav

Uz internetske stranice fakulteta na kojima se nalaze brojni i aktualni podatci vezani uz studiranje, svi

zavodi i katedre imaju svoje internetske stranice na kojima se nalaze osnovni podatci i sadržaji o

aktivnostima zavoda i katedri. Na internetskim stranicama fakulteta postoji i oglasna ploča svih

kolegija na kojoj se oglašavaju rezultati ispita i kolokvija. Povezana je s internetskom stranicom na

Moodlu, kao softverskoj platformi za e-učenje. Na Moodlu se nalaze osnovni nastavni materijali za

sve kolegije (predavanja, auditorne vježbe i pripreme za laboratorijske vježbe), ali i ostali sadržaji

32

važni za nastavu (pitanja za usmeni ispit, zadatci za domade zadade, on-line provjera znanja, forumi

za komunikaciju s nastavnicima i studentima, video-materijali, itd.). Kontinuiranim analizama

nastavnih sadržaja i edukacijom nastavnika osigurana je kvaliteta realizacije kolegija za e-učenje. Svi

rezultati, kao i raspored nastave, ispita i aktualne obavijesti oglašavaju se i putem zaslona (4 velika za

obavijesti te trenutno 7 malih za nastavne materijale, rasporede, ispitne rezultate i dr.) dostupnih

studentima u objema zgradama. Razvijen je i intranet sustav obavijesti za nastavnike i članove

Fakultetskog vijeda sa svim relevantnim informacijama, mogudnosti administracija osobnih podataka,

kolegija, službenih dokumenata, izvješda, putnih naloga i dr.

Informatička obrazovanost nastavnog osoblja

Elektrotehnički fakultet Osijek svrstava se u red fakulteta s najvedom informatičkom obrazovanosti

nastavnika i suradnika, osobito imajudi u vidu činjenicu da se na ovom fakultetu izvodi nastava iz

polja računarstva, kao i grane elektrotehnike, telekomunikacije i informatike. Upravo su nastavnici

ovog fakulteta oni koji po prirodi moraju pratiti svjetske trendove i stalno se usavršavati na način koji

zahtijeva visoku razinu informatičke obrazovanosti. Znanstveno i nastavno osoblje sudjeluje i u

informatičkim projektima (CAR6Net, CRO-Grid...) čime se omoguduje pradenje i primjena novih

tehnologija. Uz to, svi su nastavnici kroz sustavnu realizaciju Plana uvođenja e-učenja educirani za rad

s Moodlom kao softverskom platformom za e-učenje te ga velika vedina uspješno koristi u

svakodnevnom nastavnom procesu, ispitima, kolokvijima i on-line komunikaciji sa studentima.

Kao glavni nedostatak treba naglasiti problem zapošljavanja studenata koji su uspješno završili studij. Naime, taj je problem uzrokovan globalnom ekonomskom krizom te je potresao i Elektrotehnički fakultet Osijek. Do 2008. godine nije bilo nezaposlenih diplomiranih inženjera na burzi rada, dok je postojao određeni broj inženjera koji su se ipak nakon kradeg zadržavanja na burzi ipak uspješno zapošljavali, vedina u svojoj struci. Od 2008. godine primijeden je trend pojave nezaposlenosti diplomiranih inženjera i povedanja nezaposlenosti inženjera, što je posljedica krize u gospodarstvu i smanjenih potreba za zapošljavanjem u gospodarstvu, a osobito u velikim sustavima poput HEP-a i Siemensa te kod poduzetnika u građevinskom sektoru.

U širem području Slavonije i Baranje do posljednje ekonomske krize nije bilo nezaposlenih

diplomiranih inženjera elektrotehnike, a očekuje se nastavak ovog trenda po završetku krize i

normalizacija stanja u gospodarstvu. Daljnjim razvojem, osiguranjem prostora i opremanjem

laboratorija Elektrotehnički fakultet Osijek postaje središte regija ovog dijela Europe (Slavonija –

Osijek, Posavina, Baranja – Pečuh, Vojvodina – Novi Sad) na polju elektrotehnike i računarstva. Zbog

toga raste zainteresiranost za studij elektrotehnike na Elektrotehničkom fakultetu Osijek, a naši do

sada završeni inženjeri i diplomirani inženjeri elektrotehnike te od nedavno i prvostupnici i magistri

inženjeri priznati su u svojoj radnoj okolini i na taj način pridonose ugledu Fakulteta.

Na Elektrotehničkom fakultetu Osijek motiviranost studenata i razvoj kompeticije u učenju i radu

postiže se razrađenim sustavom nagrađivanja i to dekanovom nagradom te nagradom tvrtki partnera

(Siemens d.d., Belišde d.d., HEP d.d.). Svake se godine na taj način nagradi 10-20 studenata. Osobitu

motivaciju za rad daju i stipendije pojedinih tvrtki, ali i stipendije od strane Osječke akademske

zaklade koja je kao pomod studentima osnovana pri Fakultetu.

Sve to stvara ozračje kvalitetnog učenja, rada i daje motivaciju maturantima za upis na ovaj studij, a

kasnije za predani rad.

33

Briga za zaposlenike nije samo uvjetovana voljom uprave Fakulteta, ved i ukupnim sustavom vezanim

za visoka učilišta.

Elektrotehnički fakultet Osijek poklanja veliku pozornost i brigu za obrazovanja i znanstveno

napredovanje vlastitog znanstvenog podmlatka. Vezano za to Senat je Sveučilišta Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku na sjednici održanoj 20. veljače 2006. donio Odluku o ustroju i izvedbi

sveučilišnog poslijediplomskog doktorskog studija Elektrotehnika sa smjerovima: Elektroenergetika te

Komunikacije i informatika na Elektrotehničkom fakultetu Osijek, u potpunosti usklađenima s

Bolonjskom deklaracijom.

Izvrsno opremljeni laboratoriji i novouređene učionice-predavaonice, te računalne učionice

pogoduju ugodnom radu. Veliki broj visoko motiviranih studenata i radna atmosfera koja se stvara

međusobnom interakcijom, motivira nastavnike i daje podstrek za daljnji kvalitetni rad.

S druge strane, demotivirajude je za nastavnike preveliko opteredenje u nastavi. Prevelik je broj

studenata po grupama i na ispitima te pri vođenju završnih i diplomskih radova. Time se ne osigurava

dovoljna kvaliteta nastave, a postoji i rizik da mladi znanstveni novaci i asistenti ne doktoriraju na

vrijeme što može dovesti do toga da Fakultet ostane bez potrebitog broja doktora znanosti, što može

ugroziti održavanje nastave i pojedine studije.

Nezadovoljstvo se očituje i u nedovoljnom ulaganju u informatičku opremu potrebnu nastavnicima

u svakodnevnom radu (oprema kabineta računalima i pisačima). Osobito se taj problem očituje pri

uvođenju e- učenja u sustav nastave.

Za razliku od nagrađivanja i motiviranja studenata, na Fakultetu su nastavnici u drugom položaju.

Nema nagrađivanja onih koji se uspješno bave znanstvenim radom, a nikakve ili male sankcije su za

one koji to ne čine.

Znanstveni dometi pojedinaca vrjednuju se pri izboru u zvanje te pri ocjenjivanju znanstvenih novaka

i asistenata, ali bi se mogli i bolje vrjednovati unutar Fakulteta i Sveučilišta te isticati i nagrađivati.

m) Ukoliko ste do sada prošli neki oblik vanjskog vrednovanja, komentirajte preporuke i

poboljšanja koja ste do sada proveli.

Dana 04. srpnja 2007. provedeno je od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje vrjednovanje

Elektrotehničkog fakulteta Osijek kao znanstvene institucije. Tročlano Povjerenstvo dalo je sljedede

glavne preporuke na koje se možemo očitovati navedenim poboljšanjima u proteklih 5 godina:

1. Povedanje znanstvene produktivnosti u obliku objavljivanja vedeg broja znanstvenih radova u

časopisima indeksiranima u CC, SCI i SCI-Expanded citatnim bazama, kao i povedanje broja radova u

časopisima sa što vedim čimbenikom odjeka.

U zadnjih 5 godina značajno je povedan broj znanstvenih radova u časopisima indeksiranima u CC, SCI

i SCI-Expanded citatnim bazama, kao i povedan broj radova objavljenih u časopisima sa značajno

visokim čimbenikom odjeka (tablice 5.5 i 5.6).

2. Definiranje jasnije misije i vizije Fakulteta

Tijekom 2007. i 2008. godine definirana je misija i vizija razvoja Fakulteta te plan kratkoročnog i

34

dugoročnog razvoja, a početkom 2011. godine donesena je Startegija razvoja Elektrotehničkog

fakulteta za razdoblje od 2011. do 2015. godine. Također, vedina preporuka s gledišta misije i vizije

uspješno su ispunjene u proteklih 5 godina.

3. Povedanje uspješnosti polaznika poslijediplomskog doktorskog studija

S obzirom na to da je elektrotehnički fakultet 2004. godine pokrenuo poslijediplomski doktorski studij

za stjecanje stupnja doktora znanosti, broj završenih doktora znanosti na vlastitom studiju bio je

neznatan, dok je u zadnjih 5 godina obranjeno 17 doktorskih disertacija i otprilike toliki broj

magistara znanosti po starom programu.

4. Intenzivnije uključivanje u inozemne istraživačke, razvojne i infrastrukturne projekte.

Iako je u zadnjih 5 godina postignut napredak, Fakultet ima za cilj sudjelovati u vedem broju

navedenih projekata te je s tim ciljem podneseno više od 10 prijava za FP7, IPA i ostale projektne

okvire.

n) Ako postoji, navedite inozemno visoko učilište s kojim biste se usporedili i objasnite na

temelju kojih kriterija.

Elektrotehnički fakultet Osijek postoji i djeluje u regiji Republike Hrvatske koja se nalazi na samoj

granici s trima državama pa je time uvjetovana i konkurencija od strane istorodnih fakulteta i izvan

granica (Pollack Mihaly Faculty of Engineering, Fakultet elektrotehnike u Tuzli, Fakultet tehničkih

nauka u Novom Sadu).

U blizini Elektrotehničkog fakulteta Osijek nalaze se sljededi srodni inozemni fakulteti kojima bi mogli

gravitirati studenti mogude zainteresirani za upis na studij Elektrotehničkog fakulteta Osijek:

1. Pollack Mihaly Faculty of Engineering (University of Pecs) – u odnosu na Elektrotehnički fakultet

Osijek, Pollack Mihaly Faculty of Engineering ima bolju infrastrukturu realiziranu pomodu javno-

privatnih partnerstva.

2. Fakultet elektrotehnike u Tuzli (Univerzitet u Tuzli) – u odnosu na Elektrotehnički fakultet Osijek

bolje su integrirani u ostatak Sveučilišta što omoguduje lakšu realizaciju interdisciplinarnih studija.

Međutim, imaju manju tradiciju te manje sadržaja u nastavnim programima vezanim uz

elektroenergetiku.

3. Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu (Univerzitet u Novom Sadu) – prednost Fakulteta

tehničkih nauka jesu studiji bolje prilagođeni novim trendovima u gospodarstvu. Prednost

Elektrotehničkog fakulteta Osijek bolja je opremljenost.

Usporedivost studijskih programa Elektrotehničkog fakulteta Osijek s programima nekih inozemnih

visokih učilišta (npr. TU Wien i ETH Zürich) navedena je pod točkom 2c).

o) Navedite kada ste i na koji način reagirali na i/ili sudjelovali u donošenju odluka od javnog

interesa.

Elektrotehnički fakultet svojim je djelovanjem kroz 33 godine i s preko 3000 završenih inženjera i

diplomiranih inženjera, kao i u posljednjih nekoliko godina stručnih i sveučilišnih prvostupnika i

35

magistara inženjera elektrotehnike i računarstva znatno doprinio podizanju ukupne razine

razvijenosti nekod zaostale slavonsko-baranjske regije koja je razmjerna razvijenosti tehničke kulture

i raspoloživih tehničkih znanja, a što je upravo razmjerno broju inženjera koji ostaju zapošljavati se i

djelovati u svojoj regiji i životnoj sredini. Svoje nemale dosadašnje doprinose u osposobljavanju

stručnih kadrova u regiji Elektrotehnički fakultet Osijek u novim je uvjetima značajno povedao u

obujmu te u kvaliteti obrazovanja i istraživačkog rada te očekujemo da naše sposobnosti mogu biti

daleko bolje iskorištene u svrhu transfera i razvoja tehnologije te ukupnoga gospodarskoga i

društvenoga napretka naše regije i zemlje u cjelini.

p) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predložite moguda poboljšanja.

Elektrotehnički fakultet Osijek djeluje u svom prirodnom, prostornom, tehnološkom,

gospodarstvenom i društvenom okružju pet županija. Svoje nemale dosadašnje doprinose u

osposobljavanju stručnih kadrova u regiji Elektrotehnički fakultet Osijek sada de u novim uvjetima

značajno povedati u obujmu te u kvaliteti obrazovanja i istraživačkog rada. Slijedimo trendove razvoja

visokog školstva u Hrvatskoj i Europi u programskom, kadrovskom, prostornom, laboratorijskom,

kvalitetnom izboru studenata, primjeni suvremenih metoda u nastavi i svim drugim aspektima rada

Elektrotehničkog fakulteta Osijek. Usklađujudi programe s Bolonjskom deklaracijom usvojeni su novi

planovi i program koji u potpunosti predstavljaju odgovarajudu platformu za obrazovanje stručnih

tehničkih kadrova za potrebe naše regije kao i bližih regija Republike Hrvatske.

S ovim značajkama ulazimo u novo razdoblje našeg razvoja u kojemu danas naše sposobnosti mogu

biti daleko bolje iskorištene u svrhu transfera i razvoja tehnologije iz energetike (naročito obnovljivi

izvori energije), komunikacija, automatike, računarstva i drugo, te ukupnoga gospodarskoga i

društvenoga napretka naše regije i zemlje u cjelini. Naši su dosadašnji rezultati i jamstvo da de

Elektrotehnički fakultet Osijek i u bududnosti znati odgovoriti na sve izazove tehnološkog i

društvenog razvoja u našoj zemlji. Ima više primjera uspješne suradnje s gospodarstvom, a posebno

ističemo suradnju s Mirkom Barišidem oko osnivanja računskog centra Siemensa u kojem ved 15

godina uspješno radi oko 150 visokoškolskih stručnjaka na poslovima programiranja.

Nismo zadovoljni razvojem i transferom visokih tehnologija u ovom dijelu Hrvatske i zato demo

nastojati da znanstvenici s Elektrotehničkog fakulteta Osijek i partnerskih fakulteta Europe zajedno s

gospodarstvom iz našeg okruženja te uz podršku odgovarajudih ministarstava dovedemo značajan

broj projekata koji de se realizirati u ovom dijelu Hrvatske.

Cilj nam je stalno poboljšanje kvalitete visokog obrazovanja, znanstvene i stručne djelatnosti

Elektrotehničkog fakulteta Osijek kroz:

Završetak započetog procesa uvođenja sustava ISO kvalitete i osiguranje njegove pune

primjene.

Daljnje unaprjeđenje suradnje s gospodarstvom te grananje strateških partnerstva.

Daljnje povedanje međunarodne razmjene studenata, odlazne, a osobito dolazne mobilnosti.

Pokretanje novih studija (odmah pokrenuti studij multimedijskih komunikacija te studij vezan

uz menadžment) i gostovanje uglednih profesora s drugih sveučilišta i iz drugih zemalja.

Organiziranje znanstvenih i stručnih skupova, kao i daljnji razvoj ved ustrojenog i razgranatog

programa cjeloživotnog obrazovanja i razvijanje tehničke kulture na višoj razini.

Daljnja promidžba Fakulteta radi osiguranja visoke zainteresiranost izvrsnih učenika srednjih

škola za pohađanje ove vrste studija.

36

Daljnji razvoj e-učenja u svim porama studija.

Svaki se nastavnik, osim poslova nastave i znanstvenih projekata, mora zajedno sa svojim

bivšim studentima uključiti u realizaciju stručnih projekata u gospodarstvu.

37

Tablica 1.1. Interno osiguravanje kvalitete

Vrsta aktivnosti Nositelj aktivnosti

(naziv tijela ili imena osoba)

Učestalost aktivnosti

(broj sastanaka ili

akcija godišnje)

Broj izvješda koji su

proizašli iz pojedine

aktivnosti u posljednjih

5 godina

Praktični rezultati aktivnosti (opisno u samoanalizi)

Tematske sjednice o kvaliteti nastave

Dekan Fakultetsko vijede

1 5

Upoznavanje nastavnika s pedagoškim smjernicama,

kriteriji pradenja rada i ocjenjivanja studenata, paralelni

ispitivači, mentorstvo studentima. Izmjene i dopuna

studijskih programa.

Rad odbora (povjerenstva) za pradenje kvalitete

nastave

Povjerenstvo za unaprjeđenje i

osiguranje kvalitete visokog

obrazovanja

Min. 2 (prema

potrebi i više)

3

Mentorstvo – analiza i prijedlog aktivnosti, prolaznost – analiza i

prijedlog mjera – studentska anketa - organizacija, studijski programi – definiranje ishoda

učenja (radna skupina) i prijedlog izmjena i dopuna studijskih programa, godišnja izvješda.

Studentska anketa (provođenje, obrada,

informiranje studenata, očitovanja

nastavnika)

Dekan Predsjednik

Povjerenstva za unaprjeđenje i

osiguranje kvalitete visokog

obrazovanja

1 3

Analiza uspješnosti izvođenja nastave i odnosa nastavnika

prema studentima, prijedlozi za poboljšanja i promjene, autokorekcija, značajno

povedanje ocjena u sljededim anketama vedine nastavnika.

SWOT analiza na razini visokog učilišta

Povjerenstvo za unaprjeđenje i

osiguranje kvalitete visokog

obrazovanja

1 1

Instrument u kreiranju strategije kako bi se na temelju prikaza unutrašnjih snaga i slabosti ETFOS-a i vanjskih prilika i prijetnji s kojima se ETFOS

suočava postavili ciljevi uz bolji uvid u mogudnosti.

Pradenje pokazatelja kvalitete na visokom

učilištu*

Povjerenstvo za unaprjeđenje i

osiguranje kvalitete visokog

obrazovanja

1 5

Omoguduje transparentno pradenje uspješnosti upisa,

studiranja, zapošljavanja i dr. (prema indikatorima iz

strategije).

Ostali oblici evaluacije

*Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta (Narodne novine, broj 24/10) i Pravilnik o uvjetima za izdavanje dopuisnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice (NN 83/2010).

38

2. Studijski programi

a) Prikažite dijagram konfiguracije svih studijskih programa po vertikali (preddiplomski,

diplomski, integrirani i poslijediplomski) s njihovim eventualnim grananjem na smjerove

ili usmjerenja. Ukoliko izvodite stručne studije, prikažite i njihovu konfiguraciju.

Obrazložite funkcionalne razloge za takvu konfiguraciju, posebno sa stajališta

ostvarivanja optimalnih obrazovnih učinaka (mogudnost zapošljavanja, nastavak studija,

mobilnost) uz predviđene upisne kvote. Navedite koji su studijski programi dislocirani i

komentirajte njihovu opravdanost.

Konfiguracija svih studijskih programa po vertikali s njihovim eventualnim grananjem na smjerove ili

usmjerenja prikazan je na sljededem dijagramu:

S obzirom na razvoj Fakulteta i nastavni kadar preddiplomski studiji elektrotehnike i računarstva kao

temeljni, kao i smjerovi Elektroenergetika, Komunikacije i informatika i Procesno računarstvo na

diplomskim studijima, kao i Elektroenergetika i Informatika na stručnom studiju predstavljaju

najznačajnije grane koje su prepoznate kao potrebe na tržištu rada u regiji, a osobito u velikim sustavima

kao Hrvatska elektroprivreda, Siemens, telekomunikacijske tvrtke i rastudi segment privatnih tvrtki u

području informacijskih tehnologija. Stalnim dopunama diplomskih studijskih programa novim izbornim

39

kolegijima omoguduje se studentima pradenje najnovijih znanstvenih i tehnoloških spoznaja u njihovom

području ne utječudi pri tome na temeljna znanja, vještine i kompetencije potrebne stručnjacima

navedenih profila.

Smjer Automatika manje je popularan među studentima stručnog studija zbog složenosti sadržaja

kolegija, ali je istovremeno i jedan od najtraženijih na tržištu rada zbog čega je u tijeku i strategijom

definirano utemeljenje diplomskog studija industrijskog smjera s naglaskom na automatizaciju gdje

očekujemo više znatno vedi interes potencijalnih kandidata, ali i mogudnost izvedbe programa s

ishodima učenja koji bolje odgovaraju potrebama tržišta rada. Istovremeno, započelo je i osnivanje

stručnog studija računarstva sa smjerovima Računalno i programsko inženjerstvo i multimedijske

komunikacije koji bi zamjenio postojedi program studija elektrotehnike smjera Informatika i tako pratio

suvremene dinamične izmjene u području računarstva.

Prirodan nastavak preddiplomskih studija diplomski su studiji, pristup kojima je omoguden i studentima

drugoh srodnih tehničkih fakulteta, ali diplomski su studiji otvoreni i studentima stručnog studija kroz

program razlikovne godine u trajanju od 1 godine. Prosječno svake godine program razlikovne godine

upisuje oko 40 inženjera i stručnih prvostupnika inženjera. Važno je naglasiti da je u tijeku izrada

samoanalize i recenzija ved usvojenog specijalističkog diplomskog stručnog studija „Projektiranje

elektrotehničkih instalacija i sustava informacijske tehnologije“ koji je izravan odgovor na potrebe

nastavka studija inženjera i stručnih prvostupnika zaposlenih u sustavu Hrvatske komore inženjera

elektrotehnike i razvoja njihovih karijera, a kojih je povijesnim razvojem Fakulteta i strukturom lokalnog

gospodarstva najviše (preko 2000), a za koji ved sada vlada izniman interes i među sadašnjim studentima

stručnog studija.

Idude godine završit de se izvođenje poslijediplomskih znanstvenih studija Elektrotehnike i

računarstva za stjecanje magisterija znanosti, a u skoro vrijeme očekuje se i završetak

poslijediplomskih znanstvenih studija Elektrotehnike i računarstva za stjecanje doktorata znanosti. Pri

tome se misli na završetak studija za sve polaznike koji ga uspješno završavaju, a koji su tijekom

2004./2005. akademske godine upisali studij i u međuvremenu apsolvirali studijski program. Od

2006./2007. akademske godine, Elektrotehnički fakultet Osijek upisuje polaznike na poslijediplomski

doktorski studij Elektrotehnika sa smjerovima Elektroenergetika te Komunikacije i informatika.

Također, upisuju se polaznici triju poslijediplomskih specijalističkih studija: Elektroenergetika u

tržišnom okruženju, Napredne komunikacijske tehnologije te Procesno računarstvo. Navedeni studiji

u potpunosti su usklađeni s Bolonjskom deklaracijom. Trenutno na poslijediplomskom znanstvenom

studiju za stjecanje magisterija znanosti ima još 8 polaznika, a magisterij znanosti do sada je steklo

19. Na poslijediplomskom znanstvenom studiju za stjecanje doktorata znanosti ima još 1 polaznik. Na

poslijediplomskom doktorskom studiju po Bolonjskom programu ima 88 polaznika, a doktorat

znanosti steklo ih je 17. Na poslijediplomskim specijalističkim studijima upisano je ukupno 13

polaznika, a 5 ih je završilo studij. Navedeni studiji omogudavaju obrazovanje doktora i magistara

znanosti te specijalista i to kako vlastitog znanstvenog podmlatka, tako i polaznika iz gospodarstva.

Istraživačke aktivnosti na poslijediplomskom doktorskom studiju pospješuju sudjelovanje na

domadim i inozemnim znanstvenim i razvojnim projektima, a ti projekti doprinose kvaliteti

istraživanja i nastave na studiju. U skoroj bududnosti planira se pokretanje poslijediplomskog

doktorskog studija Računarstva.

40

Elektrotehnički fakultet u Osijeku u okviru svih svojih studija omoguduje i potiče studiranje pojedinih

kolegija/ blokova kolegija semestra ili cijele studijske godine studentima drugih sveučilišta/fakulteta,

kao i odlazak vlastitih studenata na druge visokoobrazovne institucije. Način i mogudnosti provođenja

mobilnosti studenata, ali i nastavnika, regulirane su brojnim partnerskim bilateralnim ERASMUS

ugovorima između Sveučilišta/Fakulteta čiji broj kao i broj odlaznih studenata raste iz godine u

godinu. Potrebno je učiniti više na poticanju dolazne mobilnosti iako su poduzeti koraci u smislu

informiranja i definiranja popisa kolegija koji su ponuđeni u ERASMUS programu razmjene.

Koordinaciju i ugovaranje pojedinih aranžmana vrše ERASMUS koordinatori partnerskih ustanova.

Zaključno, elektrotehnika, a osobito računarstvo danas su prisutni i isprepleteni u svim segmentima

ljudskoga života i bez njih nije mogude zamisliti svekoliki društveni i ekonomski razvoj suvremenoga

društva pa tako ni razvoj Hrvatske. Nedvojbeno je da de elektrotehnika i računarstvo i dalje ostati

pokretač razvoja društva što de iziskivati vrhunski obrazovane stručnjake koji de modi odgovoriti

izazovima novoga doba. Vrhunski obrazovani stručnjaci elektrotehnike i računarstva, koji se obrazuju na

Elektrotehničkom fakultetu Osijek uz stalno osuvremenjavanje studijskih programa, našli su i zasigurno

de i ubudude, i usprkos privremenim problemima vezanim uz gospodarsku krizu, svoje mjesto na

tržištu rada.

b) Ako postoje, navedite podudaranja vaših studijskih programa sa sličnim studijskim

programima na nekoj drugoj sastavnici vašeg sveučilišta. Obrazložite, koje ste korake

poduzeli da bi se takva preklapanja u bududnosti izbjegla.

Ne postoje podudaranja studijskih programa sa sličnim studijskim programima na nekoj drugoj

sastavnici našeg Sveučilišta, što slijedi i iz navedenog pod točkom 1h.

c) Za svaku od sljededih razina; preddiplomski, diplomski, integrirani i poslijediplomski

(posebno poslijediplomski specijalistički) studiji te stručni studiji (ako ih održavate)

posebno odgovorite na sljededa pitanja:

Navedite kriterije koje uzimate u obzir kod predlaganja upisnih kvota na

preddiplomski (ili integrirani preddiplomski i diplomski), odnosno stručni studij

(ako ih održavate). Ocijenite svrhovitost upisnih kvota sa stajališta društvenih

potreba i broja nezaposlenih, mogudnosti visokog učilišta za pružanje kvalitetne

nastave u grupama te broja sposobnih i motiviranih studenata za učinkovito

studiranje po zadanom programu.

Preddiplomski i diplomski studij:

U trenutku pokretanja studija i sve do početka gospodarske krize 2008. godine tržište rada u

Hrvatskoj pokazivalo je da se stručnjaci koji završe studije, tada dodiplomske studije Elektrotehnike i

računarstva, vrlo lako zapošljavaju, tako da godinama gotovo nije bilo diplomiranih inženjera

navedenih profila na Zavodu za zapošljavanje. Elektrotehnički fakultet u Osijeku jedina je ustanova u

Istočnoj Hrvatskoj, koja obrazuje visokoobrazovane stručnjake iz polja elektrotehnike i računarstva,

što čini usprkos krizi temelj bududeg dugoročnog uspješnog djelovanja, ali i ostanka i zapošljavanja

visokoobrazovanog kadra te ekonomskog rasta i razvoja, kako regije, tako i cijele Hrvatske.

41

Podaci iz uže, ali i šire okoline, Europske Unije, SAD-a, kao i ostatka razvijenog svijeta, nedvojbeno

pokazuju da stručnjaci koji završe program studija Elektrotehnike ili Računarstva imaju velike mogudnosti

zapošljavanja te da postoji stalna potreba za stručnjacima navedenog profila. Štoviše, trendovi rasta i

razvoja elektrotehnike, računarstva, a osobito elektroenergetike, informacijskih i komunikacijskih

tehnologija, te predviđanja bududeg upliva novih tehnologija i novih usluga, govore o povedanju potreba

za stručnjacima navedenog profila. Za očekivati je da de se ovaj trend nastaviti, što daje osnovu za

nastavak studija ovakvog profila u sadašnjim kvotama uz stalno podizanje kvalitete nastave i smanjenja

broja studenata u nastavnim skupinama za predavanja, auditorne, laboratorijske i konstrukcijske vježbe.

Trenutno se nastava na preddiplomskim i diplomskim studijima izvodi u skupinama oko 50 do 100

studenata na 1. godini studija, a taj broj opada prema višim godinama, a osobito na kolegijima izbornih

blokova te izbornim kolegijima diplomskih studija. Na auditornim vježbama studenti su podijeljeni u

skupine do 50 studenata, dok su na laboratorijskim i konstruktivnim vježbama studenti podijeljeni u

skupine od 15-20 studenata što je uvjetovanom kapacitetima laboratorija i brojem radilišta. Iz godine u

godinu povedanjem broja nastavnika bez podizanja upisnih kvota smanjuje se broj studenata u grupama,

no to je uvjetovano i omogudeno i povedanim brojem predavaonica i laboratorija osobito u posljednjih

nekoliko godina od kada je Fakultetu dodijeljena i zgrada u okviru Sveučilišnog kampusa. Strateški je

nastavni cilj stalno smanjenje broja studenata u skupinama, osobito predavanja i auditornih vježbi radi

podizanja kvalitete i individualnog pristupa studentima tijekom nastave.

Stručni studij:

Od početka krize situacija na tržištu rada u Hrvatskoj nešto je lošija kada su u pitanju inženjeri i

stručni prvostupnici inženjeri jer se zbog dostupnosti iako manjeg broja diplomiranih inženjera i

magistara inženjera na Zavodu za zapošljavanje oni nešto sporije, ali ipak zapošljavaju. Očekujemo

naravno da de se situacija u gospodarstvu popraviti, a ponudili smo i dodatnu mogudnost nastavka

studija kroz razlikovnu godinu i mogudnost upisa diplomskih studija, a u tijeku je i ustroj

specijalističkog stručnog diplomskog studija „Projektiranje elektrotehničkih intalacija i sustava

informacijske tehnologije“ kojima očekujemo povedanje zapošljivosti ovog kadra, osobito imajudi u

vidu usklađenost ovog programa s uvjetima i mišljenjem Hrvatske komore inženjera elektrotehnike,

kao i potreba na tržištu rada za njihovom specijalizacijom upravo u ovom smjeru.

Kao i na preddiplomskim i diplomskim studijima, trenutno se nastava izvodi u skupinama od 50 do 100

studenata na 1. godini studija, a taj broj opada prema višim godinama, a osobito na izbornim kolegijima.

Na auditornim vježbama studenti su podijeljeni u skupine do 50 studenata, dok su na laboratorijskim i

konstruktivnim vježbama studenti podijeljeni u skupine od 15-20 studenata što je uvjetovano

kapacitetima laboratorija i brojem radilišta. Iz godine u godinu povedanjem broja nastavnika bez

podizanja upisnih kvota smanjuje se broj studenata u grupama, ali to je uvjetovano i omogudeno i

povedanim brojem predavaonica i laboratorija osobito u posljednjih nekoliko godina od kada je Fakultetu

dodijeljena i zgrada u okviru Sveučilišnog kampusa. Strateški je nastavni cilj i na ovim studijima stalno

smanjenje broja studenata u skupinama, osobito predavanja i auditornih vježbi radi podizanja kvalitete i

individualnog pristupa sudentima tijekom nastave.

Poslijediplomski doktorski studij:

Na temelju analize kapaciteta, kojima raspolaže Elektrotehnički fakultet Osijek (prostor, oprema, znanstveno-nastavno-stručni resursi), potreba gospodarstva koja gravitira gradu Osijeku i okolici, te

42

Elektrotehničkom fakultetu, broju potencijalnih mentora i voditelja na poslijediplomskom doktorskom studiju do doktorske disertacije, procjenjeno je da je optimalni broj studenata koji se upisuju na prvu godinu poslijediplomskog doktorskog studija oko 20 polaznika po smjeru studija, odnosno ukupno do 40 polaznika.

Poslijediplomski specijalistički studij:

Na temelju analize kapaciteta, kojima raspolaže Elektrotehnički fakultet Osijek (prostor, oprema, znanstveno-nastavno-stručni resursi), potreba gospodarstva koja gravitira gradu Osijeku i okolici, te Elektrotehničkom fakultetu, broju potencijalnih mentora i voditelja specijalističkog rada, procjenjuje se da je optimalni broj studenata koji se upisuju na prvu godinu poslijediplomskih specijalističkih studija oko 20 polaznika po studiju.

Analizirajte prolaznost na prvoj godini studija (preddiplomski, integrirani i stručni)

i povežite je s kriterijima za upis s osvrtom na vrstu srednje škole s koje kandidati

dolaze te njihovom prosječnom ocjenom tijekom srednjoškolskog obrazovanja.

Preddiplomski studij:

Svake godine kao jedan od temeljni pokazatelja kvalitete visokog obrazovanja na razini Sveučilišta

prate se precizno pokazatelji prolaznosti pa je mogude dati precizan odgovor na ovo pitanje:

prolaznost na prvoj godini studija u prošloj je akademskoj godini (zadnje dostupno izvješde je za

2009./2010.) iznosila 68,7% na preddiplomskom studiju Elektrotehnike, a 61,2 % na preddiplomskom

studiju Računarstva što je u korelaciji s činjenicom da se na preddiplomski studij Elektrotehnike i

računarstva upisuju dominantno kandidati iz gimnazija i tehničkih škola s nešto višim prosjekom

ocjena i na prediplomskom studiju Elektrotehnike (u posljednje tri godine srednji prosjek ocjena:

4,27) u odnosu na studij Računarstva (u posljednje tri godine srednji prosjek ocjena: 4,08), a s tim u

svezi nešto su bolji rezultati i na državnoj maturi (u ak. god. 2010./2011. prosjek bodova ostvarenih

državnom maturom za upis studija Elektrotehnike: 56,6 %; za upis studija računarstva: 52,47 %), ali i

interes (prosječno 8-9 kandidata na 1 mjesto na Elektrotehnici u odnosu na prosječno 5-6 kandidata

na Računarstvu). Elektrotehnički fakultet na temelju ove analize donio je odluku o promjeni kvota u

akademskoj 2011./2012. preusmjeravanjem 15 upisnih mjesta sa studija Računarstva na

Elektrotehniku kako bi se ujednačila kvaliteta upisanih kandidata. Usto je za upis studija Računarstva,

kao izborni predmet državne mature obavezna za položiti, uz fiziku uvedena i informatika, pri čemu

kandidat može birati koji de od tih dvaju predmeta polagati, odnosno u obzir mu se uzima bolji

rezultat.

Diplomski studij:

Prema istom navedenom izvješdu prolaznost na prvoj godini diplomskih studija u prošloj akademskoj

godini (zadnje je dostupno izvješde za 2009./2010.) iznimno je visoka i iznosila je 92,7% na

diplomskom studiju Elektrotehnike, a 92,0% na diplomskom studiju Računarstva, što odgovara

rezultatima studenata upisanim s odgovarajudih preddiplomskih studija i prethodnom

srednjoškolskom obrazovanju. Ovako visoku prolaznost možemo ipak zahvaliti činjenici da se radi o

43

upisu na novi studij bez „zaostataka“ s prethodne godine i visokoj motiviranosti studenata na

kolegijima iz njihove odabrane struke (smjera), kao i četiri izborna kolegija (od ukupno 11 na prvoj

godini) izabranih po vlastitim preferencijama na kojima u pravilu postižu vrlo dobre rezultate.

Stručni studij:

Uspješnost studiranja očekivano je najslabija na stručnim studijima s obzirom na strukturu kandidata,

odnosno srednjih škola i prosječno nižih ocjena (u posljednje tri godine srednji prosjek ocjena: 3,78).

Prolaznost na prvoj godini studija u prošloj je akademskoj godini (zadnje je dostupno izvješde za

2009./2010.) iznosila samo 48,9% na svim smjerovima stručnog studija Elektrotehnike, zbog čega su

predložene dodatne mjere poput dodatnog izvanrednog ispita i tzv. „mini semestra“ kojim se

studentima omoguduje ponovno slušanje nastave u skradenom obliku s naglaskom na pripremu za

uspješnije polaganje ispita.

Poslijediplomski doktorski studij:

Kao što je ranije spomenuto, idude godine završit de se izvođenje poslijediplomskih znanstvenih

studija Elektrotehnike i računarstva za stjecanje magisterija znanosti, a u skoro vrijeme očekuje se i

završetak poslijediplomskih znanstvenih studija Elektrotehnike i računarstva za stjecanje doktorata

znanosti. Pritom se misli na završetak studija za sve polaznike koji ga uspješno završavaju, a koji su

tijekom 2004./2005. akademske godine upisali studij i u međuvremenu apsolvirali studijski program.

Trenutno na poslijediplomskom znanstvenom studiju za stjecanje magisterija znanosti ima još 8

polaznika, a magisterij znanosti do sada je steklo 19 polaznika. Na poslijediplomskom znanstvenom

studiju za stjecanje doktorata znanosti ima još 1 polaznik. Na poslijediplomskom doktorskom studiju

po Bolonjskom programu ima 88 polaznika, a doktorat znanosti steklo ih je 17. Na poslijediplomskim

specijalističkim studijima upisano je ukupno 13 polaznika, a 5 ih je završilo studij.

Poslijediplomski specijalistički studij:

Na poslijediplomskim specijalističkim studijima upisano je ukupno 13 polaznika, a 5 ih je završilo

studij.

Objasnite kojom ste se metodologijom služili za određivanje ishoda učenja u

planiranju studijskih programa. Navedite na jednom primjeru studijskog

programa povezivanje obveznih kolegija i kompetencija koje se stječu.

Za sve studije:

Ishode učenja i pretpostavljeno opteredenje studenta definira nastavnik. To predstavlja podlogu za

razvoj strategije poučavanja, učenja, određivanja broja bodova unutar predmeta i provjere

naučenog. Postignuti ishodi učenja po završetku studijskog programa zavise od više čimbenika, oni su

individualni, mogu uključivati poželjne ishode učenja, a mogu se pojaviti i pozitivni nepredviđeni

ishodi učenja.

44

Definiranjem praga prolaz/pad na ispitu pomodu graničnih ishoda učenja utvrđuje se razina

prolaznosti koja je pobliže definirana kriterijima pradenja rada i ocjenjivanja studenata kao

minimalno 40% ukupnih ishoda učenja. Osim graničnih ishoda učenja, koriste se i poželjni ishodi

učenja koji definiraju što nastavnici očekuju od prosječnog studenta s obzirom na razinu ostvarenih

kompetencija, a prema kriterijima pradenja rada i ocjenjivanja studenata.

Prilikom definiranja ishoda učenja na razini studijskih programa uzete su u obzir:

- definicije što je najvažnije što student nakon savladavanja cjelokupnog programa mora znati,

razumjeti ili biti sposoban učiniti (granični ishodi učenja),

- ishodi učenja definirani korištenjem aktivnih glagola,

- ishodi učenja na studijskom programu (stručne i opde kompetencije) provjereni kroz matricu

ishoda učenja koja povezuje kolegije i ishode studijskog programa, a što je definirano kroz

studijski program u usvojenim znanjima, vještinama i kompetencijama.

Radna skupina za ishode učenja na Fakultetu djeluje unutar Povjerenstva za kvalitetu. Članove Radne

skupine, od kojih su najmanje troje (3) iz Povjerenstva a dvoje (2) predstavnici gospodarstvenika,

imenuje dekan na prijedlog predsjednika Povjerenstva. U Radnoj skupini su zastupljeni nastavnici,

asistenti i studenti.

Radna skupina prati aktivnosti vezane uz uvođenje ishoda učenja (definirane na razini Sveučilišta) te

u suradnji s predmetnim nastavnicima i gospodarstvenicima koordinira, usklađuje i razvija ishode

učenja u okviru predmeta i studijskih programa na Fakultetu s ciljem definiranja kompetencija

potrebnih na tržištu rada.

Članovi radne skupine za ishode učenja:

1. Prof. dr. sc. Snježana Rimac-Drlje,

2. Tomislav Matid dipl. ing.,

3. Mario Dorluka,

4. Zvonimir Vukovid, dipl. ing. – predstavnik Siemens PSE Osijek (računarstvo),

5. Mr. sc. Zoran Kovač – predstavnik HEP, PrPOs (elektroenergetika),

6. Mr. sc. Dragan Sobol – predstavnik T-Com, RU Osijek (komunikacije i informatika),

7. Darko Kompari, dipl. ing. - predstavnik HKIE (stručni i specijalistički kolegiji).

Navedite najvažnije ciljeve kojima ste se vodili pri određivanju ishoda učenja.

Procijenite u kojoj su mjeri do sada ostvareni ciljevi koje ste imali u vidu pri

kreiranju novih preddiplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih,

odnosno stručnih (ako ih održavate) studijskih programa.

Najvažniji ciljevi pri određivanju ishoda učenja bili su definirati znanja i vještine studenta nakon

odslušanog studijskog programa s ciljem usvajanja kompetencija potrebnih na tržištu rada, radi

lakšeg (samo)zapošljavanja, a u skladu s preporukama poslodavaca i komore inženjera koji izravno

sudjeluju u njihovom definiranju kroz gore navedenu radnu skupinu. Kod preddiplomskih studija

dodatni cilj bio je pripremiti studente i za uspješno svladavanje studijskih programa diplomskih

studija.

45

Opišite načine i komentirajte postupke za usklađivanje dodijeljenih ECTS bodova s

realnom procjenom količine studentskog opteredenja.

Inicijalan postupak ocjene ECTS-a temeljio se na udjelu pojedinog kolegija u nastavnom i ispitnom

opteredenju, a od akademske godine 2009./2010. započelo je (kao pilot program) studentsko

anketiranje u usklađenosti ECTS-a predviđenih studijskim programom sa stvarnim opteredenjem

studenata.

Procijenite kompetencije stručnjaka koji završe studij na vašem visokom učilištu u

usporedbi sa srodnim studijem na renomiranim sveučilištima u Europi i svijetu te

u kojoj mjeri vaši programi slijede preporuke europskih ili međunarodnih

strukovnih udruženja.

Preddiplomski studij:

Preddiplomski studij Elektrotehnike na Elektrotehničkom fakultetu Osijek temelji se i može se

usporediti sa sličnim europskim sveučilištima. Između ostalih, usporediv je s preddiplomskim

programom Elektrotehnike na TU Wien kao i s preddiplomskim programom Elektrotehnike i

informatike na ETH Zürich. Zajednička im je osnova trajanje studija od 3 godine u kome se stječe

ukupno 180 ECTS bodova. Stručna je kvalifikacija koja se stječe završetkom studija Baccalaureus/

Baccalaurea elektrotehnike/računarstva, odnosno Bachelor of Science in Electrical

Engineering/Computer Engineering (engleski izraz). Osnovu proučavanja preddiplomskog studija

predstavljaju potpuno sadržajno usporedivi temeljni kolegiji na I. i II. godini studija i obvezni i/ili

izborni blokovi /kolegiji, kroz koje se stječe dodatno usmjeravanje prema tržištu rada, odnosno

bududem diplomskom studiju.

Diplomski studij:

Diplomski studij Elektrotehnike na Elektrotehničkom fakultetu Osijek temelji se na programima

poznatih europskih sveučilišta. Između ostalih, usporediv je s programom diplomskog studija

Elektroenergetike i diplomskog studija Telekomunikacija na TU Wien kao i s diplomskim programom

studija Elektrotehnike i informatike na ETH Zürich. Zajednička im je osnova trajanje studija od 2

godine, u kome se stječe najmanje 120 ECTS bodova. Stručna kvalifikacija koja se stječe završetkom

studija magistar je elektrotehnike s naznakom smjera, Elektroenergetika ili Komunikacije i

informatika (odnosno magistar elektroenergetike ili magistar telekomunikacija na TU Wien), odnosno

Master of Science in Electrical Engineering (MSc in Power Engineering, MSc in Telecommunications).

Osnovu studija predstavljaju napredna znanja iz temeljnih kolegija struke te izborni blokovi/kolegiji,

kroz koje se stječe dodatna specijalizacija iz određenog smjera.

Diplomski studij Računarstva na Elektrotehničkom fakultet Osijeku temelji se na programima

poznatih europskih Sveučilišta. Između ostalih, usporediv je s programom Diplomskog studija

računarstva na TU Wien Zajednička osnova im je trajanje studija od 2 godine u kome se stječe

najmanje 120 ECTS bodova. Stručna kvalifikacija koja se stječe završetkom studija je magistar

računarstva s naznakom smjera, odnosno Master of Science in Computer Engineering (engleski izraz).

Osnovu studija predstavljaju napredna znanja iz temeljnih kolegija struke, te izborni blokovi /kolegiji,

kroz koje se stječe dodatna specijalizacija iz određenog područja.

46

Stručni studij:

Stručni studij Elektrotehnike na Elektrotehničkom fakultetu Osijek temelji se na suvremenim

stručnim programima poznatih europskih sveučilišta i veleučilišta. Program je sadržajno i

kvalifikacijski potpuno usporediv s programima stručnog studija Elektrotehnike Fakulteta za

elektrotehniko Ljubljana i Računarstva i informatike na Fakultetu za elektrotehniko, računalništvo in

informatiko u Mariboru. Iz napravljene usporedbe predloženog programa stručnog studija

Elektrotehnike sa smjerovima Automatika, Energetika i Informatika, s odgovarajudim programima

fakulteta u Ljubljani, odnosno Mariboru, može se zaključiti da postoji visoka razina usklađenosti ovog

programa s razmatranim programima.

Poslijediplomski doktorski studij:

Poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnike sa smjerovima Elektroenergetika te Komunikacije i

informatika, usklađen je s preporukama Bolonjskog procesa te svi predmeti na studiju nose 6 ECTS

bodova uz nastavno opteredenje od 30 sati predavanja i 15 sati laboratorijskih vježbi (za 6 ili više

upisanih studenata na predmetu), odnosno ekvivalent tom opteredenju u obliku konzultacija i

istraživačkog rada nastavnika i polaznika studija. Stečene kompetencije mjerljive su s kompetencijama

srodnih fakulteta na srodnim programima u Hrvatskoj (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u

Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu) te s fakultetima iz

inozemstva (Fakultet za elektrotehniko Ljubljana, Fakultet za elektrotehniko, računalništvo in

informatiko u Mariboru i drugima).

Poslijediplomski specijalistički studij:

Usklađen s preporukama Bolonjskog procesa (30 sati predavanja, 15 sati vježbi I 10 ECTS bodova po

predmetu), ovaj studij srodan je po opteredenju i stečenim kompetencijama na sličnim studijskim

programima poslijediplomskog specijalističkog studija Fakulteta elektrotehnike i računarstva

Sveučilišta u Zagrebu.

Opišite svoj postupak pradenja i unapređivanja studijskih programa, njihovo

prilagođavanje novim istraživanjima. Navedite eventualne izmjene koje ste načinili

u prvotno prihvadenim bolonjskim studijskim programima. Opišite svrhu tih

izmjena i postupak donošenja odluke.

Za sve studije:

Postupak izmjena i dopuna studijskih programa pokrede se na temelju prijedloga Fakultetskog vijeda i

ovlaštenog Sveučilišnog povjerenstva za studijske programe u skladu s člankom 5. Pravila za

provedbu postupka vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih i

stručnih studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Kako bi se trajno pratila najnovija istraživanja i potrebe gospodarstva svake akademske godine

najmanje jedanput, a prema potrebi i više puta prije odluke Fakultetskog vijeda o izmjenama i

dopunama studijskih programa prodekan za nastavu upuduje poziv nastavnicima za prijedlog novih

kolegija (a osobito izbornih kolegija diplomskog studija). Prijedlog sadržaja predmeta, oblici

47

provođenja nastave, način provjere znanja i ostalo vezano uz predmet definiraju se u za to

predviđenom obrascu kojeg popunjavaju predmetni nastavnici, a koji je sastavni dio i Prijedloga

studijskog programa kojim se opisuje sadržaj kolegija, načini izvođenja i pradenja rada i ocjenjivanja

studenata, uvjeti njegovog izvođenja, broj ECTS-a i dr.

Nakon toga Povjerenstvo za studijske programe imenovano od strane dekana pregledava sve

predložene prijedloge i prihvada ih ili eventualno upuduje na doradu nastavnicima nakog čega se

konačno prihvadeni kolegiji i izmjene i dopune upuduju Povjerenstvu za unaprjeđenje i osiguranje

kvalitete na mišljenje i mogudu dopunu u smislu očekivanih ishoda učenja, a potom konačan

prijedlog usvaja Fakultetsko vijede te upuduje dopis nadležnom sveučilišnom povjerenstvu za

studijske programe koje konačno odobrava izmjene i dopune ukoliko se time ne narušavaju temeljne

kvalifikacije definirane studijskim programom koje bi zahtijevale ponovnu akreditaciju.

Na ovaj način do sada je donijeto nekoliko izmjena i dopuna studijskih programa 2008., 2010. i 2011.

godine, od kojih su najznačajnije:

Ukidanje kolegija Digitalna elektronika na preddiplomskom studiju Elektrotehnike, izborni

blok I, Osnove automatskog upravljanja na preddiplomskom studiju Elektrotehnike, izborni

blok II, te Osnove mjerenja na preddiplomskom studiju Računarstva zbog neusklađenosti

ovih kolegija s očekivanim ishodima učenja cjelokupnog studijskog programa, a s ciljem

rasteredenja studenata.

Smanjenje broja obveznih i povedanje broja izbornih kolegija za 2 na diplomskim studijima

radi omogudavanja vede slobode usmjeravanja studenata i osuvremenjavanja postojedih ili

usvajanja niza novih izbornih kolegija diplomskog studija Elektrotehnike i računarstva

(Ekonomika EES, Upravljanje procesima, Digitalna videotehnika, Upravljanje projektima,

Energetska kompatibilnost, Dinamika industrijskih sustava, Projektiranje i ugradnja sustava

obnovljivih izvora energije, Kaos u električnim mrežama, Numeričke metode u

elektromagnetizmu, Kvaliteta napona u elektroenergetskom sustavu, Transformatori u

elektroenergetskom sustavu, Pravna regulativa u elektrotehnici i računarstvu, Pouzdanost

elektroenergetskog sustava, Stabilnost elektroenergetskog sustava, Energetska učinkovitost,

Računalni kriminalitet, Osnove GIS-a i primjene u komunikacijama).

Izmjene na poslijediplomskom doktorskom studiju Elektrotehnike sa smjerovima Elektroenergetika i

Komunikacije i informatika te poslijediplomskim specijalističkim studijima Elektroenergetika,

Napredne komunikacijskske tehnologije i Procesno računarstvo nisu rađene u smislu uvođenja novih

predmeta, ali se to planira učiniti kada izađe prva generacija doktora s ovog studija, a to je vjerojatno

za očekivati tijekom 2012. godine. Međutim, unutar postojedih predmeta, nastavnici uvode nove

sadržaje jer je to način da studenti upišu predmet s obzirom na to da su svi predmeti izborni. Na

nekim je predmetima zbog odlaska nastavnika (u mirovinu ili s Fakulteta), Fakultetsko vijede na

prijedlog povjerenstva za poslijediplomske studije ovlastilo druge kompetentne nastavnike.

Samo za stručne i specijalističke diplomske studije: objasnite njihovu opravdanost

odnosno razlog izvođenja na vašem učilištu.

Ne postoji veleučilište u Osječko-baranjskoj županiji, a ni u okolnim slavonskim županijama ne postoje

veleučilšta s adekvatnim studijskim programima. Štoviše, na razlikovnoj godini na pristup diplomskim

48

studijima imamo značajan broj kandidata koji su završili najbliže srodne studije Elektrotehnike i računarstva

Tehničkog veleučililšta u Zagrebu, s obzirom na to da Fakultet elektrotehnike i računarstva ne omoguduje

nastavak studija kroz razlikovne ispite.

Uz to, tržište rada u Osječko-baranjskoj županiji i u okolnim slavonskim županijama pokazuje da se

stručnjaci koji završe stručni studij Elektrotehnike lakše zapošljavaju od sveučilišnih prvostupnika pa

se ovakva vrsta studija pokazala kao dobra prilika za studente koji ne namjeravaju upisivati diplomske

studije, nego se nakon tri godine studija žele uključiti aktivno u tržište rada. Stručni se prvostupnici

vrlo lako uklapaju u organizacijsku strukturu poduzeda i ustanova te sveprisutna interdisciplinarnost

uvjetuje prisustvo elektrotehnike i računarstva u svim porama života, iz čega proizlazi i potreba za

kadrovima navedenog profila.

Na poslijediplomske specijalističke studije Elektroenergetika u tržišnom okruženju, Napredne

komunikacijske tehnologije te Procesno računarstvo do sada je upisano 17 polaznika, a završilo ih je 6.

Natječaj za upis na ove studije ne raspisuje se svake godine. Interes za studij razmjerno je nizak, ali

mjerljiv s interesom na ostalim specijalističkim studijima tehničkih fakulteta u Hrvatskoj. U prvom redu

potencijalni polaznici navode razloge financijske naravi, ali sa stečenom diplomom napreduju na

radnom mjestu i lakše se zapošljavaju, što znači da poslodavac prepoznaje značenje ovog studija.

c) Navedite kako se provjerava redovitost pohađanja nastave i vaše mišljenje o tim

postupcima.

Svaki nastavnik obvezan je voditi evidenciju pohađanja nastave prema usvojenim Kriterijima pradenja rada i

ocjenjivanja studenata, u kojem je definirano da je pradenje redovitosti pohađanja nastave obvezno i sudjeluje

s 10% u ukupnoj ocjeni. Pohađanje laboratorijskih vježbi obvezno je 100% prema studijskom programu, a na

kraju semestra održavaju se i nadoknade za 1-2 laboratorijske vježbe. Fakultet u potpunosti podržava obvezu

redovitog pradenja nastave za redovite studente i što je mogude više i za izvanredne studente (kojima redovito

pohađanje nastave osim laboratorijskih vježbi nije obvezno, ali se preporučuje u skladu s njihovim obvezama i

mogudnostima) s obzirom na težinu gradiva tehničke struke i logičku povezanost, bez koje je nemogude

zamisliti uspješnog studenta u „kampanjskom“ radu. S obzirom na veliki broj studenata, u tijeku je izrada

elektronskog pradenja pohađanja nastave radi olakšavanja pradenja nastave i bodovanja nastavnicima.

Redovitost pohađanja nastave na poslijediplomskim studijima evidentira nastavnik.

d) Opišite i ocijenite nastavne metode, provedbu praktične i terenske nastave. Posebno se

osvrnite na probleme i moguda poboljšanja.

Svaki student pojedinačno realizira stručnu praksu u poduzedu pod vodstvom mentora na poslovima

za koje se obrazovanjem priprema rješavajudi od strane mentora postavljene zadatke u projektu.

Stručna praksa provodi se u organizaciji Elektrotehničkog fakulteta Osijek pod mentorstvom

imenovanog stručnjaka na mjestu stručne prakse i pod kontrolom stručnih osoba s Fakulteta.

Projektni zadatak za svakog studenta na stručnoj praksi osmišljava se u poduzedu, u skladu s

potrebama proizvodnje-poslovanja, a verificira ga stručni tim na Fakultetu. Svaki student prije

odlaska na stručnu praksu dobiva pismenu uputnicu za stručnu praksu ovjerenu od voditelja stručne

prakse. Za vrijeme stručne prakse studenti su od strane ETF-a osigurani od posljedica mogudih

nezgoda na radu (uključujudi i odlazak i povratak s radnog mjesta). Za vrijeme realizacije stručne

prakse voditelj stručne prakse ETF-a obilazi studente na praksi i u stalnom je kontaktu s mentorima

49

prakse u poduzedima. Po završenoj stručnoj praksi mentor daje pismenu ocjenu o realizaciji prakse za

svakog studenta posebno. Student vodi dnevnik rada za vrijeme stručne prakse te na kraju podnosi

pismeno stručno izvješde o realiziranoj stručnoj praksi voditelju stručne prakse ETF-a. Osnovni

problem ove realizacije nedovoljan je broj sati za voditelja stručne prakse sa strane ETF – a.

e) Opišite i ocijenite izvođenje dijelova nastave u radilištima izvan vašega visokog učilišta

(radionice, farme, praksa i ostalo). Objasnite sustav evidentiranja provedbe stručne

prakse. Posebno se osvrnite na probleme i moguda poboljšanja.

Tijekom prakse student pod vodstvom mentora upoznaje radnu sredinu, organizacijsku strukturu

proizvodno-poslovnog sustava, upoznaje proizvodnu tehnologiju, ovladava pravilima zaštite na radu

te aktivno sudjeluje u inženjerskim poslovima kroz realizaciju zadanih poslova u okviru projekta

poštujudi stručna, tehnološka i druga pravila elektrotehničke struke. Prilikom dolaska na radno

mjesto student se evidentira u dnevnik mentora koji mu na kraju izdaje uvjerenje o izvedenoj praksi.

Poseban je problem velika dislociranost pojedinog studenta na samoj izvedbi stručne prakse.

f) Ocijenite dostupnost i kvalitetu web-sadržaja studijskih programa.

Na www.etfos.hr/?studiji nalaze se u potpunosti svi podatci o svim studijskim programima (uključujudi

i bitne informacije o Bolonjskom procesu, kao i sve važede dokumente, odluke, pravilnike bitne za

studiranje). Tu su i podatci o sadržajima i obavijestima na svim kolegijima svih studija po svim

studijskim godinama, zatim podatci o završnim i diplomskim radovima, završetku studija i dr. Na

internetskoj stranici www.etfos.hr/?studenti daju se sve aktualne informacije studentima, uključujuči

obavijesti, raspored nastave i ispita, elektronsko učenje, mobilnost studenata, rad studentskih udruga

i dr.

Svaki kolegij (ukupno 201 kolegij) preddiplomskih, diplomskih i stručnih studija ima svoje posebne

internetske stranice i na moodle.etfos.hr. Elektrotehnički fakultet Osijek sustavno je uveo i

unaprjeđuje korištenje Moodla kao platforme i obveza je svih nastavnika prema „Planu uvođenja e-

učenja" usvojenom na 123. sjednici Fakultetskog vijeda 26. siječnja 2010.

Pritom je prema „Planu uvođenja e-učenja“ bilo određeno 77 djelatnika:

svi asistenti/znanstveni novaci (ukupno 47),

ostali djelatnici (profesori visoke škole, viši predavači, predavači, stručni suradnici, laboranti,

docenti; ukupno 30) ako na kolegiju nema asistenta/znanstvenog novaka, ili ako na kolegiju

djelatnik drži auditorne vježbe, a asistent/znanstveni novak s tog kolegija ved je zadužen za

kolegij višeg prioriteta koji su izravno sudjelovali u uvođenju e-učenja tako što su pohađali

tečajeve o e-učenju i Moodleu kao platformi za e-učenje te su realizirali kolegije za Moodle.

Svi djelatnici kojima je prema planu bio dodijeljen kolegij za realizaciju za Moodle pohađali su

tečajeve koje je držalo pet djelatnika koji su ved odslušali potrebne tečajeve o e-učenju i Moodlu kao

platformi za e-učenje (dalje u tekstu: e-mentori).

50

Tijekom cijelog postupka uvođenja e-učenja, odnosno i nakon završetka tečajeva, e-mentorima se

polaznici obradaju u slučaju pitanja i nejasnoda. Usto su e-mentori u svibnju 2010., listopadu 2010. i

travnju 2011. provodili analizu realizacije e-učenja s obzirom na plan, odnosno razine uvođenja e-

učenja. S nastavnicima koji su prema rezultatima analize ispodprosječno realizirali svoje kolegije

održavane su konzultacije s prodekanom za nastavu i pomodnikom dekana za nastavu kako bi se

uklonile mogude preprjeke pri realizaciji kolegija na Moodlu. Na temelju navedenih konzultacija došlo

je do modifikacija u realizaciji uvođenja e-učenja: prioritet se promijenio s realizacije malog broja

kolegija realiziranih na visokoj razini na realizaciju velikog broja kolegija (točnije, na sve kolegije)

realiziranih na najmanje srednjoj razini, pri čemu je dugoročan cilj povedavati razinu realizacije.

Uz to su za vrjednovanje realizacije uvođenja e-učenja studentima kontinuirano dostupne ankete za

ocjenjivanje realizacije e-učenja na Elektrotehničkom fakultetu Osijek te za ocjenjivanje Moodla kao

softverske platforme opdenito. Pritom studentske ocjene i komentari služe kao pokazatelj za moguda

poboljšanja i modifikacije.

Tijekom upotrebe Moodla ovakav se način rada pokazao korisnim i u radu Odbora za završne i

diplomske ispite. Naime, pri završetku preddiplomskog i stručnog studija, studenti su pod

mentorstvom nastavnika dužni izraditi završni rad koji nakon mentora pregledava i član Odbora, da bi

se na sjednici Odbora donijela odluka o konačnoj ocjeni završnog rada. Stoga je postupak

dodjeljivanja završnih radova članovima Odbora na pregled, kao i postavljanje napomena članova

Odbora mentorima u svezi s eventualnim nepravilnostima u završnom radu, u potpunosti premješten

na Moodle. Navedeno se ishodi postavljanjem elektroničkih inačica završnih radova članovima

Odbora i pomodu foruma za komunikaciju između članova Odbora i mentora. Na ovaj je način

značajno ubrzan postupak pregledavanja radova od strane članova Odbora te korekcija radova na

temelju komunikacije između člana Odbora i mentora.

U tijeku je uvođenje podrške za e-učenje za poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnike, te za

specijalističke studije, dok se osnovne informacije o tim studijima i studijskim programima nalaze na

internetskim stranicama: http://www.etfos.hr/?poslijediplomski_studij.

51

Razine uvođenja e-učenja

Razina Sadržaji dostupni studentima na Moodleu kao platformi za e-učenje

E1 Informacije o kolegiju. Plan i program kolegija. Popis literature. Polusirovi nastavni materijali (PDF format).

E2 Popis traženih znanja i vještina. Popis ispitnih pitanja. Kalendar obveza (vrijeme održavanja ispita, kontrolnih zadada, predaje seminarskih radova i domadih zadada i sl.). Obavijesti o nastavi, konzultacijama i sl.

E3

Pojedinačni dijelovi polusirovog nastavnog materijala (PDF format) obrađeni po cjelinama. Forumi tematski vezani uz kolegij (za komunikaciju s asistentom i ostalim suradnicima na katedri te za komunikaciju među studentima). Samoprovjere i provjere (PDF materijali).

E4 Svi nastavni materijali razrađeni po cjelinama potpuno dostupni. Predavanje pojedinačnih zadada i seminarskih radova te njihovo ocjenjivanje. Pojmovnik.

E5 Predavanje svih zadada, seminarskih radova i polaganje pismenih ispita te njihovo ocjenjivanje. Pradenje studentskih aktivnosti. Forumi po nastavnim cjelinama. Dopunski audio, video i programski materijali. Objava izabranih studentskih radova.

EX Izrada vlastitog nastavnog programa.

Popis djelatnika Elektrotehničkog fakulteta Osijek koji bi izravno sudjelovali u uvođenju e-učenja

„E-mentori“ (djelatnici Fakulteta koji su odslušali potrebne tečajeve o e-učenju i Moodleu kao platformi za e-učenje)

Miran Karid - Zavod za automatiku i procesno

računarstvo Goran Kneževid - Zavod za elektroenergetiku

Krešimir Mikloševid - Zavod za elektrostrojarstvo Igor Sušenka - Zavod za računarstvo i informatiku Mario Vranješ - Zavod za komunikacije

Sistem-administrator Domagoj Vukovid

Djelatnici (asistenti/znanstveni novaci te po potrebi ostali djelatnici)

77 djelatnika

Prodekan za nastavu/pomodnik dekana za nastavu

Damir Šljivac/Kruno Miličevid

52

Plan uvođenja e-učenja

Izvršitelj 5.10.2009. 19.10.2009. 26.10.2009. 1.11.2009. 31.1.2010. 31.3.2010. 1.10.2013.

Prodekan za nastavu/pomodnik dekana za nastavu

Dodijeljen jedan kolegij zimskog semestra svakom djelatniku

Svakome e-mentoru dodijeljena grupa djelatnika

Koordinacija i nadzor uvođenja e-učenja

Sistem-administrator

Instaliran Moodle na serveru i osposobljen za rad; pripremljene učionice za održavanje tečaja.

Optimiranje Moodlea na serveru. Održavanje servera za Moodle.

E-e-mentori

Pripremljen materijal za tečajeve.

E-mentor sa svojom slupinom dogovorio termine održavanja tečaja.

Svaki e-mentor održao svojoj

skupini djelatnika 30 sati tečaja o Moodleu.

E-mentori održavaju s djelatnicima svoje grupe

individualni rad i konzultacije.

Djelatnici

Djelatnici odslušali svih 30 sati tečaja, tj. razine E1 do

EX.

Djelatnici (uz pomod ostalih suradnika na katedri i zavodu) za svoj kolegij

primijenili razine E1 do E3, tj. pripadajudi sadržaji dostupni su studentima na Moodleu.

Djelatnici (uz pomod ostalih suradnika na katedri i zavodu) za svoj kolegij primijenili

razine E4 do EX, tj. pripadajudi sadržaji dostupni su studentima na Moodleu.

Djelatnici (uz pomod ostalih suradnika na katedri i zavodu)

samostalno pripremaju i realiziraju ostale kolegije za e-učenje (u

prosjeku jedan kolegij po semestru).

53

Studentima su u potpunosti dostupni i otvorena bežična internetska mreža, internetske aplikacije za

mobilne telefone m.etfos.hr, oko 200 računala u računalnim učionicama i laboratorijima te 4 velika

zaslona s opdim obavijestima i 8 interaktivnih zaslona za sve obavijesti studentima (rasporede,

rezultate ispita i dr.) na ulazu i hodnicima Fakulteta u objema zgradama.

Zaključno: dostupnost i kvaliteta internetskih sadržaja studijskih programa na izrazito su visokoj razini

kako i priliči ustanovi koja provodi programe povezane uz internetske tehnologije.

g) Osvrnite se na programsku koncepciju na vašem visokom učilištu i iznesite eventualne

prijedloge i planove za izmjenu studijskih programa u skoroj bududnosti i razloge koji

vas na to navode.

Studijski programi Elektrotehnike i računarstva sa smjerovima koji se trenutno izvode dobro su

usklađeni s potrebama tržišta radne snage u regiji, no stalne dopune i izmjene studijskih postojedih i

razvoj novih studijskih programa trebaju biti stalan odgovor na potrebe regionalnog gospodarstva.

Prema strategiji Fakulteta na razini preddiplomskog, stručnog i diplomskog studija prioritetni studiji

jesu:

razvoj diplomskog studija Računarstva prema programskom i računalnom inženjerstvu te

industrijskom smjeru,

novi diplomski studiji Multimedijske komunikacije i Inženjerski menadžment,

stručni studij Računarstva s naglaskom na programsko i računalno inženjerstvo i multimedijske

komunikacije (izrada programa u tijeku),

specijalistički diplomski stručni studij Projektiranja elektrotehničkih instalacija i sustava

informacijske tehnologije (studij usvojen i na recenziji u tijeku pisanja samoakreditacije).

Prema strategiji Fakulteta na razini poslijediplomskih doktorskih studija planira se pokretanje

postupka za dobivanje dopusnice za izvođenje:

poslijediplomskog doktorskog studija Računarstva,

izmjene i dopune postojedeg poslijediplomskog doktorskog studija Elektrotehnike.

Realizacija ovih studija planira se uz dosadašnju upisnu kvotu studenata i izravno de ovisiti o

osiguranju kadrovskih uvjeta.

h) Navedite koji se programi cjeloživotnog obrazovanja izvode na vašem visokom učilištu,

u tablici prikažite broj programa kojima nisu dodijeljeni ECTS bodovi i programe s

dodijeljenim ECTS bodovima te njihovo trajanje.

Na Elektrotehničkom fakultetu Osijek provode se dva vrlo značajna i sveobuhvatna programa

cjeloživotnog obrazovanja:

54

1. Program stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike

Elektrotehnički fakultet Osijek ovlašten je temeljem članka 38. Pravilnika o stručnom ispitu te

upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove graditeljstva, Elektrotehnički

fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao nositelj Programa podnosi Ministarstvu

zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, na suglasnost „PROGRAM STRUČNOG

USAVRŠAVANJA OVLAŠTENIH INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE, za razdoblje od 2006. - 2011. godine,

Razred inženjera elektrotehnike. Programi su verificirani od strane Ministarstva zaštite okoliša,

prostornog uređenja i graditeljstva, a izvode se u suradnji s Hrvatskom komorom elektroinženjera. U

razdoblju od dobivene Dopusnice Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Republike Hrvatske za razdoblje od 2007. do 2012. godine planirano je održati 24 tečajeva.

Re

d b

roj

Nač

in p

rove

db

e

Naziv teme Voditelj

Br.

sati

Bodovi

Re

gula

tiva

Ost

alo

1 Tečaj Električne instalacije zgrada prema novim Hrvatskim normama

Doc. dr. sc N. Slavek, dipl. el. ing Dr. sc. Ž. Novinc, dipl. el. ing Mr. sc. D. Blaževid, dipl. el. ing Mr. sc. Z. Kovač, dipl. el. ing

16 10 6

2 Tečaj Tehnički propisi za električne instalacije zgrada

Dr. sc. Ž. Novinc, dipl. el. ing Mr. sc. Z. Kovač, dipl. el. ing

8 8

3 Tečaj

Tehnički propisi o sustavima za zaštitu zgrada od djelovanja munje (groma)

Doc. dr. sc Slavek, dipl. el. ing Mr. sc. Damir Blaževid, dipl. el. ing

8 8

4 Tečaj

Prva provjera električnih instalacija zgradai sustava za zaštitu od munje (groma) prema novim tehničkim propisima

Mr. sc. Kovač Zoran, dipl. el. ing Mr. sc. Damir Blaževid, dipl. el. ing

8 8

5 Tečaj Zakon o gradnji i pripadajudi pravilnici

Doc. dr. sc. Slavek, dipl. el. ing Mr. sc. DamirBlaževid, dipl. el. ing

8 8

6 Tečaj Vodiči vodovi i kabeli prema novim hrvatskim normama

Prof. dr. sc. Srete Nikolovski, dipl. ing 8 8

7 Tečaj Proračun struje kratkog spoja prema novim hrvatskim normama

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski,dipl.ing 16 8 8

8 Tečaj

Električne instalacije i oprema u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom

Donal Gaparac, dipl. el. ing. 16 16

55

9 Tečaj

Projektiranje mjerno regulacijskih sustava (instrumentacije) u procesnoj industrijii energetici

Mr. sc. Mirko Filid, dipl.el.ing Doc.dr.sc Dražen Sliškovid, dipl.ing

8 8

10 Tečaj

Utjecaj niskofrekvencijskih elektromagnetskih polja na ljudsko tijelo

Doc. dr.sc. Marinko Stojkov, dipl. el. ing Prof. dr. sc. Srete Nikolovski

8 8

11 Tečaj

Utjecaj visokofrekvencijskih elektromagnetskih polja na ljudsko tijelo

Prof. dr. sc. Drago Žagar, dipl. el. ing Mr. sc. Slavko Rupčid, dipl. el. ing

8 8

12 Tečaj Zakon o zaštiti od požara i pripadajudi pravilnici i norme

Igror Lukačevid, dipl. ing 8 8

13 Tečaj Zakon o zaštiti na radu s pripadajudim pravilnicima

Martin Zovko dipl. ing. 8 8

14 Tečaj

Sustavi opskrbe srednjeg i visokog napona prema novim hrvatskim normama

Mr. sc. Zoran Kovač, dipl. ing Dr. sc. Marinko Stojkov, dipl. ing

16 16

15 Tečaj Rasklopna postrojenja prema novim hrvatskim normama

Dr. sc. Marinko Stojkov, dipl. ing Mr. sc. Zoran Kovač, dipl. ing

16 16

16 Tečaj Projektiranje električnih instalacija od projektnog zadatka do troškovnika

Doc. dr. sc Slavek, dipl. ing Mr. sc. Damir Blaževid, dipl. ing

16 16

17 Tečaj Obnovljivi izvori električne energije s osvrtom na štednju

Doc. dr. sc. Šljivac Damir, dipl. el. ing. 8 8

18 Tečaj Elektroinstalacije informacijske tehnike

Prof. dr. sc. Drago Žagar, dipl. el. ing. Doc. dr. sc Slavek, dipl. el. ing. Mr. sc. Damir Blaževid, dipl. ing.

16 16

19 Tečaj

Kvaliteta električne energije sukladno normi Europskoj normi EN 50160

Prof. dr. sc. Srete Nikolovski, dipl.ing Dr. sc. Željko Novinc, dipl. el. ing

22 Tečaj Projektiranje audio i video sustava i instalacija

Prof. dr. sc. Snježana-Rimac Drlje, dipl.ing.

16 8

23

Tečajl

Inteligente instalacije EIB –European Installation Bus sustav u zgradarstvu

Prof. dr. sc. Lajos Jozsa, dipl. ing 8 8

24 Tečaj Računalne instalacije i mreže

Prof. dr. sc. Željko Hocenski, dipl. ing Prof. dr. sc. Franjo Jovid, dipl. ing

16 6

56

Održani su sljededi tečajevi sukladno potrebama korisnika, a to su inženjeri “Hrvatske komore

elektroinženjera”:

DATUM MJESTO NAZIV OZNAKA BOD VODITELJ

1 04.04.2009 HEP “Elektra”

Vinkovci

Električne instalacije i oprema u prostorima ugroženim

eksplozivnom atmosferom EIOP 8

Donald Gašparac, dipl. ing.

2 24.06.2009 HEP “Elektra”

Vinkovci

Zakon o zaštiti na radu i pripadajudi pravilnici

ZZRP 8 Zlatko Haramustek, dipl.ing. Igor Lukačevid, dipl. ing.

3 12. 06.2009 HEP “Elektra”

Vinkovci

Normizacija u energetici, energetskoj elektronici i

niskonaponskim električnim instalacijama

NEEE 7 Mr. sc. Miljenko Đukid, dipl. ing

4 24. 10. 2009 HEP “Elektra”

Vinkovci

Zakon o zaštiti na radu i pripadajudi pravilnici

ZZRP 8

Zlatko Haramustek, dipl. ing.

Igor Lukačevid, dipl. ing.

5 4. 12. 2009 HEP

ElektroslavonijaOsijek

Digitalni prijenos informacija DIP 8 Dr. sc. Željko Novinc,

dipl. ing

6 11.12. 2009 HEP

ElektroslavonijaOsijek

Normizacija u energetici, energetskoj elektronici i

niskonaponskim električnim instalacijama

NEEE 7 Mr. sc. Miljenko Đukid, dipl. ing

7 15.04.2010 HEP

ElektroslavonijaOsijek

Projektiranje i ugradnja fotonaposnkih sustava

PUFS 8 Doc. dr. sc. Ljubomir Majdandžid, dipl. ing

8 17.04.2010 HEP “Elektra”

Vinkovci

Regulacija napona i kompenzacija jalove snage u

EES-u RNKJ 8

Prof. dr. sc. Igor Kuzle dipl. ing

9 14.05.2010 HEP “Elektra”

Vinkovci

Regulacija napona i kompenzacija jalove snage u

EES-u RNKJ 8

Prof. dr. sc. Igor Kuzle dipl. ing

10 16.04.2010 HEP

ElektroslavonijaOsijek

Obnovljivi izvori električne energije s osvrtom na štednju

OIEE 8

Prof. dr. sc. Damir Šljivac, dipl. ing.

Doc.dr. sc. Zdenko Šimid, dipl. ing.

11 12.06.2010 HEP “Elektra”

Vinkovci

Normizacija u energetici, energetskoj elektronici i

niskonaponskim električnim instalacijama

NEEE 7 Mr. sc. Miljenko Đukid, dipl. ing

12 21.05.2010 HEP

ElektroslavonijaOsijek

Zakon o prostornom uređenju i gradnji i pripadajudi pravilnici

ZPUG 10

Doc. dr. sc. Sanja Lončar-Vickovid Doc. dr. sc. Zlata Dolaček-Alduk

Mr. sc. Željka Jurkovid dipl. arh.

57

2. Program informatičkog obrazovanja i usavršavanja (PIOU)

Elektrotehnički fakultet Osijek izvodi i CAMT – Cisco akademija mrežnih tehnologija

Cisco akademija mrežnih tehnologija program je obrazovanja u području mrežnih tehnologija nastao

tijekom 1997. godine koji je pokrenula i potpomaže tvrtka Cisco Systems. Do stvaranja je programa

došlo jer se pokazalo da škole imaju poteškoda s održavanjem donirane mrežne opreme i od uputa,

preko tečajeva, preraslo je u formalni sustav obrazovanja. Danas je program Cisco akademije mrežnih

tehnologija nadrastao svoje početke i sve više predstavlja partnerstvo između obrazovnih ustanova,

industrije, državne uprave i neprofitnih organizacija u želji da se unaprijedi nastava i obuči dovoljno

radne snage što zahtijeva brzi razvoj informacijske tehnologije i Interneta.

Elektrotehnički fakultet Osijek također izvodi i e-obrazovanje iz područja informatičkih tehnologija

kroz program PIOU-Program informatičkog obrazovanja i usavršavanja kroz sljedede tečajeve:

Računalni operater, Grafički dizajner, Web dizajner, Web programer, Računalni programer,

Projektant pomodu reačunala, Projektant računalnih mreža, Serviser računala

Programi su verificirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i upisuju se u radnu

knjižicu, a edukacija se odvija u Osijeku, Požegi i Vinkovcima.

Elektrotehnički fakultet Osijek također izvodi i obrazovanje iz područja informatičkih tehnologija kroz

program PIOU-Program informatičkog obrazovanja i usavršavanja kroz sljedede smjerove

osposobljavanja:

PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA TRAJANJE (sati)

računalni operater 120

grafički dizajner 120

web dizajner 120

web programer 150

računalni programer 170

projektant pomodu računala 180

projektant računalnih mreža 280

serviser računala 140

i) Objasnite sustav za priznavanje ved stečenih kompetencija (neformalno i informalno

obrazovanje). Objasnite sustav za priznavanje stranih visokoškolskih kvalifikacija

(akademsko priznavanje).

U smislu priznavanja ved stečenih kompetencija (neformalno i informalno obrazovanje) ne postoji

sustav za priznavanje ved stečenih kompenetcija. Za priznavanje stranih visokoškolskih kvalifikacija

(akademsko priznavanje) nadležno je Sveučilište.

58

j) Navedite i opišite formalne mehanizme za odobrenje, provjere i pradenje vaših

programa i kvalifikacija.

Prijedlog novog programa prolazi kroz pokretanje inicijative na Fakultetskom vijedu gdje nakon

izrađene konačne inačice Fakultetsko vijede potvrđuje prihvadanje programa, a nakon toga ga

upuduje Sveučilištu na pokretanje procesa evaluacije – recenzija programa. Nakon dobivenih

pozitivnih recenzija, Senat donosi odluku i izdaje odobrenje za izvođenje predloženog studijskog

programa.

k) Ako vaše visoko učilište ima mogudnost samoakreditacije studijskih programa, objasnite

postupak i kriterije koji se primjenjuju kod predlaganja novih.

Elektrotehnički fakultet nema mogudnost samoakreditacije.

l) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem te predložite moguda poboljšanja.

Dosadašnja iskustva pokazuju da su studiji primjereni osim tržištu rada i bududem znanstveno-

istraživačkom radu o čemu svjedoče i brojni uspješni doktorandi, do nedavno isključivo na drugim

sveučilištima (osobito zagrebačkom, ali i inozemnim), a od prije nekoliko godina imamo i mogudnost

obrazovanja vlastitog kadra kroz poslijediplomske studije na kojima trenutno studira više od 100

studenata.

Nakon više godina iskustva u provođenju programa zaključujemo da je potrebno podrobnije

(re)definiranje ishoda učenja te točniji popis znanja vještina i kompetencija završenih prvostupnika,

stručnih prvostupnika i magistara inženjera iz elektrotehnike, elektronike, automatizacije,

informatike i komunikacije u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, elektroenergetici i u drugim

granama koje su potrebne regiji.

Na razini cijele države krajnje je vrijeme za definiranje nacionalnog kurikuluma za sveučilišne

prvostupnike inženjere, stručne prvostupnike inženjere i magistre inženjere elektrotehnike i

računarstva, kako bi se gore navedeni ciljevi mogli ispuniti imajudi u vidu slične kurikulume uspješnih

primjera iz tehnički i tehnološki razvijenih europskih zemalja.

Pri tome je potrebno unaprijediti suradnju s nadležnim institucijama (poput Hrvatske komore

inženjera elektrotehnike) te partnerskih gospodarskih subjekata (poput Siemensa, HEP-a, T-Com-a,

Belišda i dr.) na povedanju kompetentnosti završenih stručnjaka i njihovom boljem zapošljavanju.

Potrebno je nastaviti i s dosadašnjom praksom kontinuirane prilagodbe postojedih programa u okviru

dopuštenih 20% izmjena, što se osobito odnosi na izborne kolegije diplomskih studija, a trebalo bi

razmisliti i o zakonskim odredbama kojima se omoguduje fleksibilnija i brža izmjena programa, jer

postojedi sustav akreditacije studijskih programa ne može odgovoriti na potrebe tržišta u područjima

s tako brzim promjenama, kao što su elektrotehnika, a osobito računarstvo danas.

59

Tablica 2.1. Popis studijskih programa i kolegija( za svaki studijski program ispunite posebnu tablicu)

Diplomski studiji (dipl. st. elektrotehnike i dipl. st. računarstva)

Naziv kolegija obv/izb EC

TS

Rad

no

op

tere

den

je

stu

de

nta

Vrsta nastavne

Bro

j gru

pa

Uku

pn

o s

ati

Bro

j no

rma

sati

Nastavnik

Vrs

ta r

adn

og

od

no

sa

Zvanje i znanstveno/umjetničko

polje

Alati za simulaciju komunikacijskih

sustava izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. T. Švedek radni odnos redoviti profesor

Alati za simulaciju komunikacijskih

sustava izborni 4,5

Laboratorijske

vježbe 1 15 15 Doc. dr. sc. M. Herceg radni odnos docent

Alati za simulaciju komunikacijskih

sustava izborni 4,5

Auditorne

vježbe 1 15 15 Doc. dr. sc. M. Herceg radni odnos docent

Analiza EES obavezni 6 180,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. L. Jozsa radni odnos redoviti profesor

60

Analiza EES obavezni 6

Laboratorijske vježbe

3 15 45 Fekete Krešimir radni odnos

Analiza EES obavezni 6

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. P. Marid radni odnos docent

Antene izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. T. Švedek radni odnos redoviti profesor

Antene izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 V. Mandrid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Antene izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 V. Mandrid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Automati i formalni jezici

obavezni 5 150,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. F. Jovid vanjski suradnik -

umirovljenik/nezaposlen redoviti profesor

Automati i formalni jezici

obavezni 5

Laboratorijske vježbe

3 15 45 J. Job, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Automati i formalni jezici

obavezni 5

Auditorne vježbe

1 15 15 J. Job, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Automatizirani električni pogoni

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. G. Erceg radni odnos redoviti profesor

61

Automatizirani električni pogoni

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Jerkovid Vedrana radni odnos

Automatizirani električni pogoni

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Jerkovid Vedrana radni odnos

Biomedicinska elektronika

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. T. Matid radni odnos docent

Biomedicinska elektronika

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. T. Matid radni odnos docent

Biomedicinska elektronika

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. T. Matid radni odnos docent

Digitalna obrada signala

obavezni 5 150,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje radni odnos redoviti profesor

Digitalna obrada signala

obavezni 5

Laboratorijske vježbe

2 15 30 Č. Livada, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Digitalna obrada signala

obavezni 5

Auditorne vježbe

1 15 15 Č. Livada, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Digitalna videotehnika izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje radni odnos redoviti profesor

62

Digitalna videotehnika izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

2 15 30 Vranješ Mario radni odnos povjera predavanja

Digitalna videotehnika izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Vranješ Mario radni odnos povjera predavanja

Dinamika industrijskih sustava

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. G. Erceg radni odnos redoviti profesor

Dinamika industrijskih sustava

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Mikloševid Krešimir radni odnos povjera predavanja

Dinamika industrijskih sustava

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Mikloševid Krešimir radni odnos povjera predavanja

Diskretna matematika obavezni 5 150,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Galid radni odnos redoviti profesor

Diskretna matematika obavezni 5

Auditorne vježbe

1 30 30 V. pred. dr. sc. T. Rudec radni odnos viši predavač

Distribuirani računalni sustavi

obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. G. Martinovid radni odnos izvanredni profesor

Distribuirani računalni sustavi

obavezni 7

Laboratorijske vježbe

3 30 90 Z. Krpid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

63

Dizajn računalnih sustava

obavezni 5 150,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. Ž. Hocenski radni odnos redoviti profesor

Dizajn računalnih sustava

obavezni 5

Laboratorijske vježbe

3 30 90 Mijakovid Robert radni odnos povjera predavanja

Ekonomika EES izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. D. Šljivac radni odnos izvanredni profesor

Ekonomika EES izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

2 15 30 Kneževid Goran radni odnos povjera predavanja

Ekonomika EES izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Fekete Krešimir radni odnos

Ekspertni sustavi izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Vučinid radni odnos docent

Ekspertni sustavi izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Kohler Mirko radni odnos povjera predavanja

Ekspertni sustavi izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Kohler Mirko radni odnos povjera predavanja

Elektrane obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. L. Jozsa radni odnos redoviti profesor

64

Elektrane obavezni 7

Laboratorijske vježbe

3 15 45 Topid Danijel radni odnos

Elektrane obavezni 7

Auditorne vježbe

1 15 15 Topid Danijel radni odnos

Električne instalacije i rasvjeta

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. L. Jozsa radni odnos redoviti profesor

Električne instalacije i rasvjeta

izborni 4,5

Konstrukcijske vježbe

3 15 45 dr. sc. Z. Klaid radni odnos povjera predavanja

Električne instalacije i rasvjeta

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 dr. sc. Z. Klaid radni odnos povjera predavanja

Električni pogoni obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. G. Erceg radni odnos redoviti profesor

Električni pogoni obavezni 7

Laboratorijske vježbe

3 15 45 Ž. Špoljarid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Električni pogoni obavezni 7

Auditorne vježbe

1 15 15 Jerkovid Vedrana radni odnos

Električni sklopni

aparati izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. Z. Baus radni odnos izvanredni profesor

65

Električni sklopni aparati

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Prof. dr. sc. Z. Baus radni odnos izvanredni profesor

Električni sklopni aparati

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 mr. sc. M. Barukčid radni odnos povjera predavanja

Električni strojevi obavezni 5 150,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. Ž. Hederid radni odnos docent

Električni strojevi obavezni 5

Laboratorijske vježbe

3 15 45 Mikloševid Krešimir radni odnos povjera predavanja

Električni strojevi obavezni 5

Auditorne vježbe

1 15 15 Ž. Špoljarid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Elektroenergetska postrojenja

obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. Z. Baus radni odnos izvanredni profesor

Elektroenergetska postrojenja

obavezni 7

Laboratorijske vježbe

3 15 45 Kneževid Goran radni odnos povjera predavanja

Elektroenergetska postrojenja

obavezni 7

Auditorne vježbe

1 30 30 Kneževid Goran radni odnos povjera predavanja

Elektroenergetski vodovi

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Nikolovski radni odnos redoviti profesor

66

Elektroenergetski vodovi

izborni 4,5

Konstrukcijske vježbe

2 15 30 Kraus Zorislav radni odnos povjera predavanja

Elektroenergetski vodovi

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. P. Marid radni odnos docent

Elektromagnetska mjerenja

obavezni 5 150,0 Predavanja 1 30 60 Doc. K. Miličevid radni odnos docent

Elektromagnetska mjerenja

obavezni 5

Laboratorijske vježbe

3 15 45 mr. sc. V. Dorluka radni odnos povjera predavanja

Elektromagnetska mjerenja

obavezni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 mr. sc. V. Dorluka radni odnos povjera predavanja

Elementi automatike izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Sliškovid radni odnos docent

Elementi automatike izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 30 30 Keser Tomislav radni odnos docent

Energetska kompatibilnost

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Pelin radni odnos docent

Energetska kompatibilnost

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Vulin Dragan radni odnos povjera predavanja

67

Energetska kompatibilnost

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Vulin Dragan radni odnos povjera predavanja

Energetska učinkovitost

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. D. Šljivac radni odnos izvanredni profesor

Energetska učinkovitost

izborni 4,5

Konstrukcijske vježbe

2 15 30 Buljid Dalibor radni odnos stručni suradnik

Energetska učinkovitost

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Topid Danijel radni odnos

Engleski jezik izborni 0 0,0 Predavanja 1 15 30 I. Ferčec radni odnos viši predavač

Engleski jezik izborni 0

Auditorne vježbe

1 15 15 I. Ferčec radni odnos viši predavač

Estimacija procesnih veličina

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Sliškovid radni odnos docent

Estimacija procesnih veličina

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 30 30 R. Grbid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Identifikacija procesa izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Sliškovid radni odnos docent

68

Identifikacija procesa izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 30 30 R. Grbid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Industrijska ekologija izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. A. Pintarid radni odnos izvanredni profesor

Industrijska ekologija izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Rozing Goran radni odnos

Industrijska informatika

obavezni 7 210,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Sliškovid radni odnos docent

Industrijska informatika

obavezni 7

Laboratorijske vježbe

2 30 60 Filko Damir radni odnos povjera predavanja

Industrijska informatika

obavezni 7

Auditorne vježbe

1 15 15 Filko Damir radni odnos povjera predavanja

Informacijska tehnologija i

poduzetništvo izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. V. Majstorovid

vanjski suradnik - zaposlen na drugoj

ustanovi redoviti profesor

Informacijska tehnologija i

poduzetništvo izborni 4,5

Konstrukcijske

vježbe 1 15 15 Prof. dr. sc. V. Majstorovid

vanjski suradnik - zaposlen na drugoj

ustanovi redoviti profesor

Informacijska tehnologija i

poduzetništvo izborni 4,5

Auditorne

vježbe 1 15 15 Prof. dr. sc. V. Majstorovid

vanjski suradnik - zaposlen na drugoj

ustanovi redoviti profesor

69

Integracija komunikacijskih

sustava izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. F. Jovid

vanjski suradnik - umirovljenik/nezaposlen

redoviti profesor

Integracija komunikacijskih

sustava izborni 4,5

Laboratorijske

vježbe 1 15 15 Pred. mr. sc. D. Blaževid radni odnos predavač

Integracija komunikacijskih

sustava izborni 4,5

Auditorne

vježbe 1 15 15 Pred. mr. sc. D. Blaževid radni odnos predavač

Inteligentni sustavi obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. F. Jovid vanjski suradnik -

umirovljenik/nezaposlen redoviti profesor

Inteligentni sustavi obavezni 7

Laboratorijske vježbe

3 15 45 M.Pešut radni odnos povjera predavanja

Inteligentni sustavi obavezni 7

Auditorne vježbe

1 15 15 Pred. mr. sc. D. Blaževid radni odnos predavač

Internet programiranje obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. A. Baumgartner radni odnos docent

Internet programiranje obavezni 7

Laboratorijske vježbe

2 15 30 Krajček Karolina vanjski suradnik -

zaposlen na drugoj ustanovi

Internet programiranje obavezni 7

Laboratorijske vježbe

3 15 45 I. Lukid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

70

Internet programiranje obavezni 7

Auditorne vježbe

1 15 15 I. Lukid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Kaos u električkim mrežama

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. K. Miličevid radni odnos docent

Kaos u električkim mrežama

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Doc. K. Miličevid radni odnos docent

Kaos u električkim mrežama

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. K. Miličevid radni odnos docent

Kodovi i kodiranje izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 45 90 Prof. D. Žagar radni odnos redoviti profesor

Kodovi i kodiranje izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 K. Grgid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Kodovi i kodiranje izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 K. Grgid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Komunikacijski protokoli

obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. D. Žagar radni odnos redoviti profesor

Komunikacijski protokoli

obavezni 7

Laboratorijske vježbe

3 15 45 V. Križanovid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

71

Komunikacijski protokoli

obavezni 7

Auditorne vježbe

1 15 15 K. Grgid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Kvaliteta napona u elektroenergetskom

sustavu izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Nikolovski radni odnos redoviti profesor

Kvaliteta napona u elektroenergetskom

sustavu izborni 4,5

Laboratorijske

vježbe 1 15 15 dr. sc. Z. Klaid radni odnos povjera predavanja

Kvaliteta napona u elektroenergetskom

sustavu izborni 4,5

Auditorne

vježbe 1 15 15 dr. sc. Z. Klaid radni odnos povjera predavanja

Matematička obrada slike i računalni vid

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. H. Babid vanjski suradnik -

zaposlen na drugoj ustanovi

redoviti profesor

Matematička obrada slike i računalni vid

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 dr. sc. I. Galid radni odnos povjera predavanja

Matematička obrada slike i računalni vid

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 dr. sc. I. Galid radni odnos povjera predavanja

Meko računarstvo izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Cupec radni odnos izvanredni profesor

Meko računarstvo izborni 4,5

Konstrukcijske vježbe

2 30 60 Filko Damir radni odnos povjera predavanja

72

Menadžment obavezni 4 120,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Crnjac Milid radni odnos docent

Menadžment obavezni 4

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. D. Crnjac Milid radni odnos docent

Mikroelektronika izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. T. Švedek radni odnos redoviti profesor

Mikroelektronika izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

2 15 30 D. Vinko, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Mikroelektronika izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 D. Vinko, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Mobilne komunikacije obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje radni odnos redoviti profesor

Mobilne komunikacije obavezni 7

Laboratorijske vježbe

2 15 30 Vranješ Mario radni odnos povjera predavanja

Mobilne komunikacije obavezni 7

Auditorne vježbe

1 15 15 Vranješ Mario radni odnos povjera predavanja

Modeliranje i dizajn prog. sustava

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. I. Crnkovid radni odnos redoviti profesor

73

Modeliranje i dizajn prog. sustava

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Z. Krpid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Modeliranje i dizajn prog. sustava

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Prof. dr. sc. I. Crnkovid radni odnos redoviti profesor

Mreže računala obavezni 5 150,0 Predavanja 1 30 60 Prof. D. Žagar radni odnos redoviti profesor

Mreže računala obavezni 5

Laboratorijske vježbe

2 15 30 V. Križanovid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Mreže računala obavezni 5

Auditorne vježbe

1 15 15 V. Križanovid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Multimedijski sustavi obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje radni odnos redoviti profesor

Multimedijski sustavi obavezni 7

Laboratorijske vježbe

2 15 30 Vranješ Denis radni odnos povjera predavanja

Multimedijski sustavi obavezni 7

Konstrukcijske vježbe

2 15 30 Šoštarid Damir radni odnos povjera predavanja

Numerička matematika obavezni 5 150,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Scitovski vanjski suradnik -

zaposlen na drugoj ustanovi

redoviti profesor

74

Numerička matematika obavezni 5

Auditorne vježbe

1 30 30 Pred. I. Hrehorovid radni odnos predavač

Numeričke metode u elektromagnetizmu

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. T. Barid radni odnos docent

Numeričke metode u elektromagnetizmu

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. T. Barid radni odnos docent

Numeričke metode u elektromagnetizmu

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. T. Barid radni odnos docent

Numerički postupci u komunikacijama

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. T. Švedek radni odnos redoviti profesor

Numerički postupci u komunikacijama

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 V. Mandrid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Numerički postupci u komunikacijama

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 V. Mandrid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Njemački jezik izborni 0 0,0 Predavanja 1 15 30 V. pred. mr. sc. B. Pavlovid radni odnos viši predavač

Njemački jezik izborni 0

Auditorne vježbe

1 15 15 V. pred. mr. sc. B. Pavlovid radni odnos viši predavač

75

Obnovljivi izvori energije

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. D. Šljivac radni odnos izvanredni profesor

Obnovljivi izvori energije

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

2 15 30 Topid Danijel radni odnos

Obnovljivi izvori energije

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 dr. sc. H. Glavaš radni odnos povjera predavanja

Odabrana poglavlja suvremene fizike

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. J. Brana vanjski suradnik -

zaposlen na drugoj ustanovi

docent

Odabrana poglavlja suvremene fizike

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. J. Brana vanjski suradnik -

zaposlen na drugoj ustanovi

docent

Odabrana poglavlja suvremene fizike

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. J. Brana vanjski suradnik -

zaposlen na drugoj ustanovi

docent

Optičke komunikacije izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje radni odnos redoviti profesor

Optičke komunikacije izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 D. Vinko, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Optičke komunikacije izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 D. Vinko, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

76

Osiguranje kakvode programske podrške

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. N. Slavek radni odnos docent

Osiguranje kakvode programske podrške

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Pred. mr. sc. D. Blaževid radni odnos predavač

Osiguranje kakvode programske podrške

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Pred. mr. sc. D. Blaževid radni odnos predavač

Osnove GIS-a i primjene u

komunikacijama izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje radni odnos redoviti profesor

Osnove GIS-a i primjene u

komunikacijama izborni 4,5

Laboratorijske

vježbe 1 15 15 Mesarid Dalibor radni odnos povjera predavanja

Osnove GIS-a i primjene u

komunikacijama izborni 4,5

Konstrukcijske

vježbe 1 15 15 Mesarid Dalibor radni odnos povjera predavanja

Osnove robotike izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Cupec radni odnos izvanredni profesor

Osnove robotike izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 mr. sc. K. Nyarko radni odnos povjera predavanja

Osnove robotike izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 mr. sc. K. Nyarko radni odnos povjera predavanja

77

Pogonski strojevi izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. T. Mrčela radni odnos redoviti profesor

Pogonski strojevi izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 30 30 O. Sturko, dipl. ing. radni odnos stručni suradnik

Pouzdanost elektroenergetskog

sustava izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Nikolovski radni odnos redoviti profesor

Pouzdanost elektroenergetskog

sustava izborni 4,5

Laboratorijske

vježbe 1 15 15 Kneževid Goran radni odnos povjera predavanja

Pouzdanost elektroenergetskog

sustava izborni 4,5

Auditorne

vježbe 1 15 15 Kneževid Goran radni odnos povjera predavanja

Pouzdanost i dijagnostika rač.

sustava obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. Ž. Hocenski radni odnos redoviti profesor

Pouzdanost i dijagnostika rač.

sustava obavezni 7

Laboratorijske

vježbe 2 15 30 Matid Tomislav radni odnos povjera predavanja

Pouzdanost i dijagnostika rač. sustava

obavezni 7

Auditorne vježbe

1 15 15 Matid Tomislav radni odnos povjera predavanja

Pravna regulativa u elektrotehnici i

računarstvu izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Šimundid

vanjski suradnik - zaposlen na drugoj

ustanovi redoviti profesor

78

Pravna regulativa u elektrotehnici i

računarstvu izborni 4,5

Auditorne

vježbe 1 30 30 S. Franjid, dipl.iur. radni odnos asistent - predavač

Predajnici obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. T. Švedek radni odnos redoviti profesor

Predajnici obavezni 7

Laboratorijske vježbe

2 15 30 Šoštarid Damir radni odnos povjera predavanja

Predajnici obavezni 7

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. M. Herceg radni odnos docent

Prijelazni procesi u EE sustavu

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. K. Miličevid radni odnos docent

Prijelazni procesi u EE sustavu

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Vulin Dragan radni odnos povjera predavanja

Prijelazni procesi u EE sustavu

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Vulin Dragan radni odnos povjera predavanja

Prijemnici obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. T. Švedek radni odnos redoviti profesor

Prijemnici obavezni 7

Laboratorijske vježbe

3 15 45 Šoštarid Damir radni odnos povjera predavanja

79

Prijemnici obavezni 7

Auditorne vježbe

1 15 15 Šoštarid Damir radni odnos povjera predavanja

Prijenos i distribucija el. energije

obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. S. Nikolovski radni odnos redoviti profesor

Prijenos i distribucija el. energije

obavezni 7

Laboratorijske vježbe

3 15 45 dr. sc. Z. Klaid radni odnos povjera predavanja

Prijenos i distribucija el. energije

obavezni 7

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. P. Marid radni odnos docent

Procesna mjerenja izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. Z. Valter vanjski suradnik -

umirovljenik/nezaposlen redoviti profesor

Procesna mjerenja izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Jerkovid Vedrana radni odnos

Procesna mjerenja izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Jerkovid Vedrana radni odnos

Programsko inženjerstvo

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. N. Slavek radni odnos docent

Programsko inženjerstvo

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. N. Slavek radni odnos docent

80

Programsko inženjerstvo

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. N. Slavek radni odnos docent

Projektiranje električnih instalacija i

postrojenja izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. L. Jozsa radni odnos redoviti profesor

Projektiranje električnih instalacija i

postrojenja izborni 4,5

Laboratorijske

vježbe 1 15 15 Filko Pavle

vanjski suradnik - zaposlen na drugoj

ustanovi viši predavač

Projektiranje električnih instalacija i

postrojenja izborni 4,5

Auditorne

vježbe 1 15 15 Filko Pavle

vanjski suradnik - zaposlen na drugoj

ustanovi viši predavač

Projektiranje i ugradnja sustava OIE

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. Lj. Majdandžid vanjski suradnik -

zaposlen na drugoj ustanovi

docent

Projektiranje i ugradnja sustava OIE

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. Lj. Majdandžid vanjski suradnik -

zaposlen na drugoj ustanovi

docent

Projektiranje i ugradnja sustava OIE

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. Lj. Majdandžid vanjski suradnik -

zaposlen na drugoj ustanovi

docent

Računalni kriminalitet izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Šimundid vanjski suradnik -

zaposlen na drugoj ustanovi

redoviti profesor

Računalni kriminalitet izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 30 30 S. Franjid, dipl.iur. radni odnos asistent - predavač

81

Računalni sustavi stvarnog vremena

obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. G. Martinovid radni odnos izvanredni profesor

Računalni sustavi stvarnog vremena

obavezni 7

Laboratorijske vježbe

3 30 90 Karid Miran radni odnos povjera predavanja

Računalom integrirani razvoj proizvoda

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. M. Obad vanjski suradnik -

zaposlen na drugoj ustanovi

redoviti profesor

Računalom integrirani razvoj proizvoda

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Prof. M. Obad vanjski suradnik -

zaposlen na drugoj ustanovi

redoviti profesor

Računalom integrirani razvoj proizvoda

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Prof. M. Obad vanjski suradnik -

zaposlen na drugoj ustanovi

redoviti profesor

Radio-relejne i satelitske komunikacije

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. T. Švedek radni odnos redoviti profesor

Radio-relejne i satelitske komunikacije

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. T. Matid radni odnos docent

Radio-relejne i satelitske komunikacije

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. T. Matid radni odnos docent

Recikliranje proizvoda izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. A. Pintarid radni odnos izvanredni profesor

82

Recikliranje proizvoda izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Rozing Goran radni odnos

Recikliranje proizvoda izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Rozing Goran radni odnos

Robotski vid izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Cupec radni odnos izvanredni profesor

Robotski vid izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 mr. sc. K. Nyarko radni odnos povjera predavanja

Robotski vid izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 mr. sc. K. Nyarko radni odnos povjera predavanja

Sistemsko programiranje

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. A. Baumgartner radni odnos docent

Sistemsko programiranje

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

2 30 60 Doc. dr. sc. A. Baumgartner radni odnos docent

Stabilnost elektroenergetskog

sustava izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. L. Jozsa radni odnos redoviti profesor

Stabilnost elektroenergetskog

sustava izborni 4,5

Laboratorijske

vježbe 1 15 15 Doc. dr. sc. P. Marid radni odnos docent

83

Stabilnost elektroenergetskog

sustava izborni 4,5

Auditorne

vježbe 1 15 15 Doc. dr. sc. P. Marid radni odnos docent

Sustavi neprekidnog napajanja

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Pelin radni odnos docent

Sustavi neprekidnog napajanja

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Vulin Dragan radni odnos povjera predavanja

Sustavi neprekidnog napajanja

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. D. Pelin radni odnos docent

Šah i računala izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Galid radni odnos redoviti profesor

Šah i računala izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 30 60 Feletar Darko Vanjski suradnik -

umirovljenik/nezaposlen asistent - predavač

Teorija polja i valova obavezni 6 180,0 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. M. Mehmedovid radni odnos docent

Teorija polja i valova obavezni 6

Auditorne vježbe

1 30 30 Doc. dr. sc. Ž. Hederid radni odnos docent

Transformatori u elektroenergetskom

sustavu izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Nikolovski radni odnos redoviti profesor

84

Transformatori u elektroenergetskom

sustavu izborni 4,5

Laboratorijske

vježbe 1 15 15 Tačkovid Krešimir

vanjski suradnik - zaposlen na drugoj

ustanovi

Transformatori u elektroenergetskom

sustavu izborni 4,5

Auditorne

vježbe 1 15 15 Doc. dr. sc. P. Marid radni odnos docent

Tržište električnom energijom

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Nikolovski radni odnos redoviti profesor

Tržište električnom energijom

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Kneževid Goran radni odnos povjera predavanja

Tržište električnom energijom

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Fekete Krešimir radni odnos

Upravljanje procesima obavezni 6 180,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. R. Cupec radni odnos izvanredni profesor

Upravljanje procesima obavezni 6

Laboratorijske vježbe

3 15 45 R. Grbid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Upravljanje procesima obavezni 6

Auditorne vježbe

1 15 15 R. Grbid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Upravljanje projektima obavezni 5 150,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. V. Majstorovid vanjski suradnik -

zaposlen na drugoj ustanovi

redoviti profesor

85

Upravljanje projektima obavezni 5

Auditorne vježbe

1 15 15 Prof. dr. sc. V. Majstorovid vanjski suradnik -

zaposlen na drugoj ustanovi

redoviti profesor

Visokonaponska tehnika

izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. Z. Baus radni odnos izvanredni profesor

Visokonaponska tehnika

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

2 15 30 Kneževid Goran radni odnos povjera predavanja

Visokonaponska tehnika

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 dr. sc. Z. Klaid radni odnos povjera predavanja

Vođenje elektroenergetskog

sustava obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. L. Jozsa radni odnos redoviti profesor

Vođenje elektroenergetskog

sustava obavezni 7

Laboratorijske

vježbe 4 15 60 Petrovid Ivica

vanjski suradnik - zaposlen na drugoj

ustanovi

Vođenje elektroenergetskog

sustava obavezni 7

Auditorne

vježbe 1 15 15 Petrovid Ivica

vanjski suradnik - zaposlen na drugoj

ustanovi

Zaštita u elektroenergetskom

sustavu obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. S. Nikolovski radni odnos redoviti profesor

Zaštita u elektroenergetskom

sustavu obavezni 7

Laboratorijske

vježbe 4 15 60 N. Vrandečid, dipl. ing.

vanjski suradnik - zaposlen na drugoj

ustanovi

Zaštita u elektroenergetskom

sustavu obavezni 7

Auditorne

vježbe 1 15 15 N. Vrandečid, dipl. ing.

vanjski suradnik - zaposlen na drugoj

ustanovi povjera predavanja

86

Preddiplomski studiji (preddipl. st. elektrotehnike i preddipl. st. računarstva)

Naziv kolegija obv/izb ECTS

Rad

no

o

pte

rede

nje

st

ud

en

ta

Vrsta nastavne

Bro

j gru

pa

Uku

pn

o s

ati

Bro

j no

rma

sati

Nastavnik

Vrs

ta r

adn

og

od

no

sa

Zvanje i znanstveno/umj

etničko polje

Algoritmi i strukture podataka

obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. N. Slavek radni odnos docent

Algoritmi i strukture podataka

obavezni 6

Laboratorijske vježbe

5 15 75 Balkid Zoran radni odnos povjera

predavanja

Algoritmi i strukture podataka

obavezni 6

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. A. Baumgartner

radni odnos docent

Analiza električkih mreža

obavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Doc. K. Miličevid radni odnos docent

Analiza električkih mreža

obavezni 5,5

Auditorne vježbe

1 30 30 Doc. dr. sc. D. Pelin radni odnos docent

Analiza električkih mreža

obavezni 5,5

Auditorne vježbe

1 30 30 Doc. K. Miličevid radni odnos docent

87

Arhitektura računala

obavezni 7 210 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. Ž. Hocenski radni odnos redoviti profesor

Arhitektura računala

obavezni 7

Laboratorijske vježbe

6 15 90 Aleksi Ivan radni odnos povjera

predavanja

Arhitektura računala

obavezni 7

Auditorne vježbe

1 15 15 Aleksi Ivan radni odnos povjera

predavanja

Baze podataka obavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. N. Slavek radni odnos docent

Baze podataka obavezni 7

Laboratorijske vježbe

6 15 90 Balkid Zoran radni odnos povjera

predavanja

Baze podataka obavezni 7

Auditorne vježbe

1 15 15 Bajer Dražen radni odnos povjera

predavanja

Digitalna elektronika

obavezni 6 180 Predavanja 1 30 30 Prof. dr. sc. Ž. Hocenski radni odnos redoviti profesor

Digitalna elektronika

obavezni 6

Laboratorijske vježbe

7 15 105 Tomislav Matid radni odnos povjera

predavanja

Digitalna elektronika

obavezni 6

Konstrukcijske vježbe

7 15 105 Horvat Petar radni odnos povjera

predavanja

88

Digitalna elektronika

obavezni 6

Auditorne vježbe

2 15 30 Matid Tomislav radni odnos povjera

predavanja

Ekonomika poduzeda

obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Crnjac Milid radni odnos docent

Ekonomika poduzeda

obavezni 5

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. D. Crnjac Milid radni odnos docent

Elektroenergetske mreže

obavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. L. Jozsa radni odnos redoviti profesor

Elektroenergetske mreže

obavezni 6

Laboratorijske vježbe

4 15 60 Fekete Krešimir radni odnos

Elektroenergetske mreže

obavezni 6

Auditorne vježbe

1 15 15 Fekete Krešimir radni odnos

Elektronika I obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. S. Rupčid radni odnos docent

Elektronika I obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. T. Švedek radni odnos redoviti profesor

Elektronika I obavezni 6

Laboratorijske vježbe

12 15 180 Horvat Petar radni odnos povjera

predavanja

89

Elektronika I obavezni 6

Auditorne vježbe

2 30 60 D. Vinko, dipl. ing. radni odnos povjera

predavanja

Elektronika II obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. T. Švedek radni odnos redoviti profesor

Elektronika II obavezni 6

Laboratorijske vježbe

2 15 30 Vranješ Denis radni odnos povjera

predavanja

Elektronika II obavezni 6

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. T. Matid radni odnos docent

Energetske pretvorbe

obavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. M. Stojkov vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

izvanredni profesor

Energetske pretvorbe

obavezni 7

Auditorne vježbe

1 30 30 Prof. dr. sc. M. Stojkov vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

izvanredni profesor

Engleski jezik izborni 0 0 Predavanja 1 15 30 Pred. Y. Liermann-Zeljak radni odnos predavač

Engleski jezik izborni 0

Auditorne vježbe

1 15 30 Pred. Y. Liermann-Zeljak radni odnos predavač

Engleski jezik I obavezni 2 60 Predavanja 3 15 90 Pred. Y. Liermann-Zeljak radni odnos predavač

90

Engleski jezik I obavezni 2 60 Predavanja 2 15 60 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavač

Engleski jezik I obavezni 2

Auditorne vježbe

3 15 45 Pred. Y. Liermann-Zeljak radni odnos viši predavač

Engleski jezik I obavezni 2

Auditorne vježbe

2 15 30 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavač

Engleski jezik II obavezni 3 90 Predavanja 4 30 120 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavač

Engleski jezik II obavezni 3 90 Predavanja 1 15 30 V. pred. mr. sc. B.

Pavlovid radni odnos viši predavač

Engleski jezik II obavezni 3

Auditorne vježbe

1 30 30 V. pred. mr. sc. B.

Pavlovid radni odnos predavač

Engleski jezik II obavezni 3

Auditorne vježbe

4 15 60 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavač

Engleski jezik III obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Pred. Y. Liermann-Zeljak radni odnos predavač

Engleski jezik III obavezni 5 150 Predavanja 2 30 120 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavač

91

Engleski jezik III obavezni 5 150 Predavanja 2 30 120 V. pred. mr. sc. B.

Pavlovid radni odnos viši predavač

Engleski jezik III obavezni 5

Auditorne vježbe

2 15 30 V. pred. I. Ferčec radni odnos predavač

Engleski jezik III obavezni 5

Auditorne vježbe

2 15 30 V. pred. mr. sc. B.

Pavlovid radni odnos predavač

Engleski jezik III obavezni 5

Auditorne vježbe

1 15 15 Pred. Y. Liermann-Zeljak radni odnos predavač

Fizika I obavezni 5 150 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. J. Brana vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

docent

Fizika I obavezni 5 150 Predavanja 1 45 90 dr. sc. Ž. Miokovid radni odnos profesor visoke

škole

Fizika I obavezni 5

Laboratorijske vježbe

12 15 180 Kvaček Anita radni odnos

Fizika I obavezni 5

Auditorne vježbe

2 15 30 Kvaček Anita radni odnos

Fizika II obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. J. Brana vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

docent

92

Fizika II obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 dr. sc. Ž. Miokovid radni odnos profesor visoke

škole

Fizika II obavezni 6

Laboratorijske vježbe

12 15 180 Kvaček Anita radni odnos

Fizika II obavezni 6

Auditorne vježbe

2 15 30 Kvaček Anita radni odnos

Inženjerska grafika i dokumentiranje

obavezni 3 90 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. T. Mrčela radni odnos redoviti profesor

Inženjerska grafika i dokumentiranje

obavezni 3

Konstrukcijske vježbe

12 15 180 O. Sturko, dipl. ing. radni odnos stručni suradnik

Komunikacijske mreže

obavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 Prof. D. Žagar radni odnos redoviti profesor

Komunikacijske mreže

obavezni 6

Laboratorijske vježbe

6 15 90 V. Križanovid, dipl. ing. radni odnos povjera

predavanja

Komunikacijske mreže

obavezni 6

Laboratorijske vježbe

6 15 90 Šoštarid Damir radni odnos povjera

predavanja

Komunikacijske mreže

obavezni 6

Auditorne vježbe

2 15 30 K. Grgid, dipl. ing. radni odnos povjera

predavanja

93

Komunikacijske vještine

obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. A. Pintarid radni odnos izvanredni profesor

Komunikacijske vještine

obavezni 5

Auditorne vježbe

3 15 45 Magoč Andrea

Komunikacijski sustavi

obavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje radni odnos redoviti profesor

Komunikacijski sustavi

obavezni 7

Laboratorijske vježbe

2 15 30 Vranješ Denis radni odnos povjera

predavanja

Komunikacijski sustavi

obavezni 7

Auditorne vježbe

1 15 15 Vranješ Mario radni odnos povjera

predavanja

Linearna algebra obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Galid radni odnos redoviti profesor

Linearna algebra obavezni 5

Auditorne vježbe

2 30 60 mr. sc. A. Katid radni odnos povjera

predavanja

Matematika I obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Galid radni odnos redoviti profesor

Matematika I obavezni 5

Auditorne vježbe

2 30 60 V. pred. dr. sc. T. Rudec radni odnos viši predavač

94

Matematika II obavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. T. Maroševid vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

docent

Matematika II obavezni 6

Auditorne vježbe

2 30 60 V. pred. dr. sc. T. Rudec radni odnos viši predavač

Matematika III obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. T. Maroševid vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

docent

Matematika III obavezni 5

Auditorne vježbe

3 30 90 Miletid Josip radni odnos povjera

predavanja

Materijali u elektrotehnici

obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. A. Pintarid radni odnos izvanredni profesor

Materijali u elektrotehnici

obavezni 5

Laboratorijske vježbe

5 15 75 Buljid Dalibor radni odnos stručni suradnik

Materijali u elektrotehnici

obavezni 5

Auditorne vježbe

1 15 15 Rozing Goran radni odnos

Modeliranje i simulacija

obavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Vučinid radni odnos docent

Modeliranje i simulacija

obavezni 6

Laboratorijske vježbe

6 15 90 Kohler Mirko radni odnos povjera

predavanja

95

Modeliranje i simulacija

obavezni 6

Auditorne vježbe

1 15 15 Kohler Mirko radni odnos povjera

predavanja

Objektno orijentirano

programiranje obavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. N. Slavek radni odnos docent

Objektno orijentirano

programiranje obavezni 6

Laboratorijske

vježbe 5 30 150 Filko Damir radni odnos

povjera predavanja

Objektno orijentirano

programiranje obavezni 6

Auditorne

vježbe 1 15 15 I. Lukid, dipl. ing. radni odnos

povjera predavanja

Operacijski sustavi obavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. G. Martinovid radni odnos izvanredni profesor

Operacijski sustavi obavezni 5,5

Laboratorijske vježbe

5 30 150 Z. Krpid, dipl. ing. radni odnos povjera

predavanja

Osnove automatskog upravljanja

obavezni 7 210 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Sliškovid radni odnos docent

Osnove automatskog upravljanja

obavezni 7 210 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Cupec radni odnos izvanredni profesor

Osnove automatskog upravljanja

obavezni 7

Laboratorijske vježbe

8 15 120 mr. sc. K. Nyarko radni odnos povjera

predavanja

96

Osnove automatskog upravljanja

obavezni 7

Auditorne vježbe

2 15 30 R. Grbid, dipl. ing. radni odnos povjera

predavanja

Osnove električnih pogona

obavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. T. Barid radni odnos docent

Osnove električnih pogona

obavezni 7

Laboratorijske vježbe

4 15 60 Ž. Špoljarid, dipl. ing. radni odnos povjera

predavanja

Osnove električnih pogona

obavezni 7

Auditorne vježbe

1 15 15 Ž. Špoljarid, dipl. ing. radni odnos povjera

predavanja

Osnove električnih strojeva

obavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. T. Barid radni odnos docent

Osnove električnih strojeva

obavezni 5,5

Laboratorijske vježbe

5 15 75 Jerkovid Vedrana radni odnos

Osnove električnih strojeva

obavezni 5,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Ž. Špoljarid, dipl. ing. radni odnos povjera

predavanja

Osnove elektrotehnike I

obavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. M. Mehmedovid

radni odnos docent

Osnove elektrotehnike I

obavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. Ž. Hederid radni odnos docent

97

Osnove elektrotehnike I

obavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje radni odnos redoviti profesor

Osnove elektrotehnike I

obavezni 6

Laboratorijske vježbe

12 15 180 Špiranovid-Kanižaj

Dubravka radni odnos

povjera predavanja

Osnove elektrotehnike I

obavezni 6

Auditorne vježbe

4 30 120 K. Mikloševid, dipl. ing. radni odnos povjera

predavanja

Osnove elektrotehnike II

obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. G. Erceg radni odnos redoviti profesor

Osnove elektrotehnike II

obavezni 6

Laboratorijske vježbe

12 15 180 Špiranovid-Kanižaj

Dubravka radni odnos

povjera predavanja

Osnove elektrotehnike II

obavezni 6

Auditorne vježbe

4 30 120 Barukčid Marinko radni odnos povjera

predavanja

Osnove energetike i ekologije

obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 dr. sc. H. Glavaš radni odnos povjera

predavanja

Osnove energetike i ekologije

obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. D. Šljivac radni odnos izvanredni profesor

Osnove energetike i ekologije

obavezni 6

Auditorne vježbe

2 30 60 Z. Kraus, dipl. ing. radni odnos povjera

predavanja

Osnove energetske elektronike

obavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. D. Pelin radni odnos docent

98

Osnove energetske elektronike

obavezni 7

Laboratorijske vježbe

4 15 60 Vulin Dragan radni odnos povjera

predavanja

Osnove energetske elektronike

obavezni 7

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. K. Miličevid radni odnos docent

Osnove mjerenja obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Doc. K. Miličevid radni odnos docent

Osnove mjerenja obavezni 6

Laboratorijske vježbe

2 30 60 mr. sc. V. Dorluka radni odnos stručni suradnik

Osnove mjerenja obavezni 6

Laboratorijske vježbe

5 30 150 Buljid Dalibor radni odnos stručni suradnik

Osnove mjerenja obavezni 6

Auditorne vježbe

1 15 15 mr. sc. V. Dorluka radni odnos povjera

predavanja

Programiranje I obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. G. Martinovid radni odnos izvanredni profesor

Programiranje I obavezni 5

Laboratorijske vježbe

12 30 360 S. Galid, prof. radni odnos povjera

predavanja

Programiranje II obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. K. Nenadid radni odnos docent

Programiranje II obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. G. Martinovid radni odnos izvanredni profesor

99

Programiranje II obavezni 5

Laboratorijske vježbe

4 30 120 M. Pešut, dipl. ing. radni odnos povjera

predavanja

Programiranje II obavezni 5

Laboratorijske vježbe

8 30 240 S. Galid, prof. radni odnos povjera

predavanja

Projektiranje tehničkih sustava

obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. T. Mrčela radni odnos redoviti profesor

Projektiranje tehničkih sustava

obavezni 5

Auditorne vježbe

3 15 45 O. Sturko, dipl. ing. radni odnos stručni suradnik

Signali i sustavi obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. H. Babid vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

redoviti profesor

Signali i sustavi obavezni 5

Laboratorijske vježbe

12 15 180 Č. Livada, dipl. ing. radni odnos povjera

predavanja

Signali i sustavi obavezni 5

Auditorne vježbe

2 15 30 Č. Livada, dipl. ing. radni odnos povjera

predavanja

Teorija informacije obavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Pred. mr. sc. D. Blaževid radni odnos predavač

Teorija informacije obavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Prof. D. Žagar radni odnos redoviti profesor

Teorija informacije obavezni 5,5

Laboratorijske vježbe

7 15 105 J. Job, dipl. ing. radni odnos povjera

predavanja

100

Teorija informacije obavezni 5,5

Auditorne vježbe

1 15 15 J. Job, dipl. ing. radni odnos povjera

predavanja

Tjelesna kultura I obavezni 1

Laboratorijske vježbe

4 30 120 V. pred. Ž. Širid radni odnos viši predavač

Tjelesna kultura II obavezni 1

Laboratorijske vježbe

4 30 120 V. pred. Ž. Širid radni odnos viši predavač

Tjelesna kultura III obavezni 1

Laboratorijske vježbe

3 30 90 V. pred. Ž. Širid radni odnos viši predavač

Tjelesna kultura IV obavezni 1

Laboratorijske vježbe

3 30 90 V. pred. Ž. Širid radni odnos viši predavač

Vjerojatnost i statistika

obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Galid radni odnos redoviti profesor

Vjerojatnost i statistika

obavezni 5

Auditorne vježbe

3 30 90 Miletid Josip radni odnos povjera

predavanja

101

Stručni studij elektrotehnike

Naziv kolegija obv/izb EC

TS

Rad

no

op

tere

den

je

stu

de

nta

Vrsta nastavne

Bro

j gru

pa

Uku

pn

o s

ati

Bro

j no

rma

sati

Nastavnik

Vrs

ta r

adn

og

od

no

sa

Zvanje i znanstveno/umjetničko

polje

Arhitektura računalnih sustava

obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. T. Keser radni odnos docent

Arhitektura računalnih sustava

obavezni 6

Laboratorijske vježbe

6 15 90 Mijakovid Robert radni odnos povjera predavanja

Arhitektura računalnih sustava

obavezni 6

Auditorne vježbe

1 15 15 I. Aleksi, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Automatizacijska tehnika

obavezni 5,5 180 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. D. Sliškovid radni odnos docent

102

Automatizacijska tehnika

obavezni 5,5

Laboratorijske vježbe

1 30 30 Doc. dr. sc. T. Keser radni odnos docent

Automatsko upravljanje

obavezni 6,5 195 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. D. Sliškovid radni odnos docent

Automatsko upravljanje

obavezni 6,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 R. Grbid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Automatsko upravljanje

obavezni 6,5

Auditorne vježbe

1 15 15 R. Grbid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Baze podataka obavezni 6,5 195 Predavanja 1 30 60 Pred. mr. sc. D. Blaževid radni odnos predavač

Baze podataka obavezni 6,5

Laboratorijske vježbe

2 30 60 Bešid Denis vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

Baze podataka obavezni 6,5

Auditorne vježbe

1 15 15 G. Bokun, dipl. ing. vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

povjera predavanja

103

Digitalna elektronika

obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. T. Keser radni odnos docent

Digitalna elektronika

obavezni 6

Laboratorijske vježbe

2 30 60 Darko Skokid vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

stručni suradnik

Digitalna elektronika

obavezni 6

Laboratorijske vježbe

4 30 120 Horvat Petar radni odnos stručni suradnik

Digitalni komunikacijski

sustavi obavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. S. Rupčid radni odnos docent

Digitalni komunikacijski

sustavi obavezni 5,5

Laboratorijske

vježbe 3 15 45 V. Mandrid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Digitalni komunikacijski

sustavi obavezni 5,5

Auditorne

vježbe 1 15 15 V. Mandrid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Diskretna matematika

izborni 5 150 Predavanja 1 30 60 V. pred. dr. sc. T. Rudec radni odnos viši predavač

104

Diskretna matematika

izborni 5

Auditorne vježbe

1 30 30 V. pred. dr. sc. T. Rudec radni odnos viši predavač

Elektrane i elektroenergetski

sustav obavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. Z. Baus radni odnos izvanredni profesor

Elektrane i elektroenergetski

sustav obavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Pred. mr. sc. Z. Kovač

vanjski suradnik - zaposlen na

drugoj ustanovi predavač

Elektrane i elektroenergetski

sustav obavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. D. Šljivac radni odnos izvanredni profesor

Elektrane i elektroenergetski

sustav obavezni 5,5

Laboratorijske

vježbe 2 15 30 Topid Danijel radni odnos

Elektrane i elektroenergetski

sustav obavezni 5,5

Auditorne

vježbe 1 15 15 Z. Kraus, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Električne instalacije i rasvjeta

obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Pred. mr. sc. Z. Kovač vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

predavač

105

Električne instalacije i rasvjeta

obavezni 5

Auditorne vježbe

1 15 15 dr. sc. Z. Klaid radni odnos povjera predavanja

Električni strojevi i pogoni

obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. Ž. Hederid radni odnos docent

Električni strojevi i pogoni

obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 V. pred. mr. sc. M. Pužar radni odnos viši predavač

Električni strojevi i pogoni

obavezni 6

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Filid Mirko radni odnos stručni suradnik

Električni strojevi i pogoni

obavezni 6

Auditorne vježbe

1 15 15 J. Penid, dipl. ing. vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

povjera predavanja

Elektroenergetska postrojenja

obavezni 6,5 195 Predavanja 1 30 60 Pred. mr. sc. Z. Kovač vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

predavač

Elektroenergetska postrojenja

obavezni 6,5

Konstrukcijske vježbe

2 30 60 Petrovid Ivica vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

106

Elektroenergetska postrojenja

obavezni 6,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Pred. mr. sc. Z. Kovač vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

predavač

Elektroenergetske mreže i vodovi

obavezni 5,5 165 Predavanja 1 30 60 Pred. K. Trupinid vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

predavač

Elektroenergetske mreže i vodovi

obavezni 5,5 165 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Nikolovski radni odnos redoviti profesor

Elektroenergetske mreže i vodovi

obavezni 5,5

Konstrukcijske vježbe

2 15 30 Kraus Zorislav radni odnos povjera predavanja

Elektroenergetske mreže i vodovi

obavezni 5,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. P. Marid radni odnos docent

Elektromotorni pogoni

obavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Pred. I. Kuric vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

predavač

Elektromotorni pogoni

obavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. G. Erceg radni odnos redoviti profesor

107

Elektromotorni pogoni

obavezni 5,5

Laboratorijske vježbe

2 15 30 Filid Mirko radni odnos stručni suradnik

Elektromotorni pogoni

obavezni 5,5

Auditorne vježbe

1 15 15 J. Penid, dipl. ing. vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

povjera predavanja

Energetska elektronika

obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. D. Pelin radni odnos docent

Energetska elektronika

obavezni 6

Laboratorijske vježbe

5 15 75 Vulin Dragan radni odnos povjera predavanja

Energetska elektronika

obavezni 6

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. K. Miličevid radni odnos docent

Fizika obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. J. Brana vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

docent

Fizika obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 dr. sc. Ž. Miokovid radni odnos profesor visoke škole

108

Fizika obavezni 5

Laboratorijske vježbe

10 15 150 Kvaček Anita radni odnos

Fizika obavezni 5

Auditorne vježbe

2 30 60 Prof. dr. sc. Ž. Miokovid radni odnos profesor visoke škole

Grafički programski jezici

izborni 4,5 135 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. A. Baumgartner

radni odnos docent

Grafički programski jezici

izborni 4,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. A. Baumgartner

radni odnos docent

Grafički programski jezici

izborni 4,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. A. Baumgartner

radni odnos docent

Informacija i informacijski

sustavi obavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 Prof. D. Žagar radni odnos redoviti profesor

Informacija i informacijski

sustavi obavezni 6

Laboratorijske

vježbe 2 15 30 Hrvoje Očevčid

vanjski suradnik - zaposlen na

drugoj ustanovi povjera predavanja

109

Informacija i informacijski

sustavi obavezni 6

Laboratorijske

vježbe 3 15 45 Kohler Mirko radni odnos povjera predavanja

Informacija i informacijski

sustavi obavezni 6

Auditorne

vježbe 1 15 15 Horvat Goran radni odnos povjera predavanja

Inženjerska grafika obavezni 4 120 Predavanja 2 15 60 Prof. dr. sc. T. Mrčela radni odnos redoviti profesor

Inženjerska grafika obavezni 4

Konstrukcijske vježbe

10 30 300 O. Sturko, dipl. ing. radni odnos stručni suradnik

Kodiranje i zaštita informacije

izborni 5 150 Predavanja 1 45 90 Prof. D. Žagar radni odnos redoviti profesor

Kodiranje i zaštita informacije

izborni 5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 K. Grgid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Kodiranje i zaštita informacije

izborni 5

Auditorne vježbe

1 15 15 K. Grgid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

110

Matematička statistika

obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Crnjac

Milid radni odnos docent

Matematička statistika

obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Pred. I. Hrehorovid radni odnos predavač

Matematička statistika

obavezni 5

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. D. Crnjac

Milid radni odnos docent

Matematička statistika

obavezni 5

Auditorne vježbe

1 15 15 Pred. I. Hrehorovid radni odnos predavač

Matematika I obavezni 6 180 Predavanja 2 45 180 Pred. I. Hrehorovid radni odnos predavač

Matematika I obavezni 6

Auditorne vježbe

2 30 60 Pred. I. Hrehorovid radni odnos predavač

Matematika II obavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 V. pred. dr. sc. T. Rudec radni odnos viši predavač

111

Matematika II obavezni 7

Auditorne vježbe

2 30 60 mr. sc. A. Katid radni odnos povjera predavanja

Materijali i tehnološki postupci

obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. A. Pintarid radni odnos izvanredni profesor

Materijali i tehnološki postupci

obavezni 5

Laboratorijske vježbe

5 15 75 Buljid Dalibor radni odnos stručni suradnik

Mikroračunala u automatizaciji

obavezni 6,5 195 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. D. Sliškovid radni odnos docent

Mikroračunala u automatizaciji

obavezni 6,5

Laboratorijske vježbe

1 30 30 Horvat Petar radni odnos stručni suradnik

Mjerenja u elektrotehnici

obavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 V. pred. mr. sc. D. Dorid radni odnos viši predavač

Mjerenja u elektrotehnici

obavezni 7

Laboratorijske vježbe

6 30 180 Filid Mirko radni odnos stručni suradnik

112

Mjerenja u elektrotehnici

obavezni 7

Auditorne vježbe

1 15 15 V. pred. mr. sc. D. Dorid radni odnos viši predavač

Multimedijska tehnika

obavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. S. Rimac-

Drlje radni odnos redoviti profesor

Multimedijska tehnika

obavezni 5,5

Laboratorijske vježbe

3 15 45 Vranješ Denis radni odnos povjera predavanja

Multimedijska tehnika

obavezni 5,5

Konstrukcijske vježbe

3 15 45 Vranješ Mario radni odnos povjera predavanja

Objektno orijentirano

programiranje obavezni 6,5 195 Predavanja 1 30 60 Pred. Lj. Miletid

vanjski suradnik - zaposlen na

drugoj ustanovi predavač

Objektno orijentirano

programiranje obavezni 6,5 195 Predavanja 1 30 60 Pred. mr. sc. D. Blaževid radni odnos predavač

Objektno orijentirano

programiranje obavezni 6,5

Laboratorijske

vježbe 2 30 60 Stanislav Strešnjak

vanjski suradnik - zaposlen na

drugoj ustanovi

113

Objektno orijentirano

programiranje obavezni 6,5

Auditorne

vježbe 1 15 15 Pred. Lj. Miletid

vanjski suradnik - zaposlen na

drugoj ustanovi predavač

Objektno orijentirano

programiranje obavezni 6,5

Auditorne

vježbe 1 15 15 S. Strešnjak, dipl. ing.

vanjski suradnik - zaposlen na

drugoj ustanovi povjera predavanja

Operacijski sustavi obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 G. Bokun, dipl. ing. vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

povjera predavanja

Operacijski sustavi obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. G.

Martinovid radni odnos izvanredni profesor

Operacijski sustavi obavezni 5

Laboratorijske vježbe

5 30 150 Balen Josip radni odnos povjera predavanja

Osnove automatske regulacije

izborni 5,5 165 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Sliškovid radni odnos docent

Osnove automatske regulacije

izborni 5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 R. Grbid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

114

Osnove automatske regulacije

izborni 5,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. T. Keser radni odnos docent

Osnove automatske regulacije

izborni 5

Auditorne vježbe

1 15 15 R. Grbid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Osnove digitalnih komunikacija

obavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. S. Rupčid radni odnos docent

Osnove digitalnih komunikacija

obavezni 6

Laboratorijske vježbe

5 15 75 V. Mandrid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Osnove digitalnih komunikacija

obavezni 6

Auditorne vježbe

1 15 15 V. Mandrid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Osnove električnih strojeva

obavezni 5,5 165 Predavanja 1 30 60 V. pred. mr. sc. M. Pužar radni odnos viši predavač

Osnove električnih strojeva

obavezni 5,5

Konstrukcijske vježbe

5 15 75 Filid Mirko radni odnos stručni suradnik

115

Osnove električnih strojeva

obavezni 5,5

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. Ž. Hederid radni odnos docent

Osnove elektronike obavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. T. Matid radni odnos docent

Osnove elektronike obavezni 7

Laboratorijske vježbe

3 30 90 D. Vinko, dipl. ing. radni odnos stručni suradnik

Osnove elektronike obavezni 7

Laboratorijske vježbe

2 30 60 Doc. dr. sc. M. Herceg radni odnos stručni suradnik

Osnove elektronike obavezni 7

Laboratorijske vježbe

5 30 150 Horvat Petar radni odnos stručni suradnik

Osnove elektronike obavezni 7

Auditorne vježbe

1 15 15 D. Vinko, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Osnove elektrotehnike

obavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. T. Barid radni odnos docent

116

Osnove elektrotehnike

obavezni 7

Laboratorijske vježbe

5 15 75 Filid Mirko radni odnos stručni suradnik

Osnove elektrotehnike

obavezni 7

Auditorne vježbe

1 30 30 Doc. dr. sc. T. Barid radni odnos docent

Osnove elektrotehnike I

obavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 V. pred. mr. sc. M. Pužar radni odnos viši predavač

Osnove elektrotehnike I

obavezni 7

Laboratorijske vježbe

5 15 75 Špiranovid-Kanižaj

Dubravka radni odnos povjera predavanja

Osnove elektrotehnike I

obavezni 7

Auditorne vježbe

1 30 30 Mikloševid Krešimir radni odnos povjera predavanja

Osnove elektrotehnike II

obavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 V. pred. mr. sc. M. Pužar radni odnos viši predavač

Osnove elektrotehnike II

obavezni 7

Laboratorijske vježbe

5 15 75 Špiranovid-Kanižaj

Dubravka radni odnos povjera predavanja

117

Osnove elektrotehnike II

obavezni 7

Auditorne vježbe

1 30 30 Doc. dr. sc. T. Barid radni odnos docent

Osnove energetike obavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 dr. sc. H. Glavaš radni odnos povjera predavanja

Osnove energetike obavezni 6

Auditorne vježbe

1 30 60 Z. Kraus, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Osnove primjene računala

obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. K. Nenadid radni odnos docent

Osnove primjene računala

obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. N. Slavek radni odnos docent

Osnove primjene računala

obavezni 5

Laboratorijske vježbe

5 30 150 Boris Boris vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

Osnove primjene računala

obavezni 5

Laboratorijske vježbe

5 30 150 Trtanj Darko radni odnos

118

Prijenos i distribucija

električne energije izborni 5 150 Predavanja 1 30 60 V. pred. dr. sc. Ž. Novinc

vanjski suradnik - zaposlen na

drugoj ustanovi viši predavač

Prijenos i distribucija

električne energije izborni 5

Laboratorijske

vježbe 2 15 30 dr. sc. Z. Klaid radni odnos povjera predavanja

Prijenos i distribucija

električne energije izborni 5

Auditorne

vježbe 1 15 15 Pred. B. Štefid

vanjski suradnik - zaposlen na

drugoj ustanovi predavač

Primjena računala u elektroenergetici

izborni 5 150 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. P. Marid radni odnos docent

Primjena računala u elektroenergetici

izborni 5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. P. Marid radni odnos docent

Primjena računala u elektroenergetici

izborni 5

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. P. Marid radni odnos docent

Procesna mjerenja, senzori i aktori

obavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 V. pred. mr. sc. D. Dorid radni odnos viši predavač

119

Procesna mjerenja, senzori i aktori

obavezni 5,5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 V. pred. mr. sc. D. Dorid radni odnos viši predavač

Procesna mjerenja, senzori i aktori

obavezni 5,5

Auditorne vježbe

1 15 15 V. pred. mr. sc. D. Dorid radni odnos viši predavač

Programiranje obavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. K. Nenadid radni odnos docent

Programiranje obavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. G.

Martinovid radni odnos izvanredni profesor

Programiranje obavezni 7

Laboratorijske vježbe

5 30 150 Trtanj Darko radni odnos

Programiranje obavezni 7

Auditorne vježbe

1 15 15 Karid Miran radni odnos povjera predavanja

Projektiranje i održavanje programske

podrške

izborni 5 150 Predavanja 1 30 60 Pred. Z. Vukovid vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

predavač

120

Projektiranje i održavanje programske

podrške

izborni 5

Laboratorijske vježbe

2 30 60 Lulid Boris vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

Računalna grafika izborni 5 150 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. A. Baumgartner

radni odnos docent

Računalna grafika izborni 5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. A. Baumgartner

radni odnos docent

Računalna grafika izborni 5

Auditorne vježbe

1 15 15 dr. sc. I. Galid radni odnos povjera predavanja

Računalne i komunikacijske

mreže obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Prof. D. Žagar radni odnos redoviti profesor

Računalne i komunikacijske

mreže obavezni 6

Laboratorijske

vježbe 3 15 45 Šoštarid Damir radni odnos povjera predavanja

Računalne i komunikacijske

mreže obavezni 6

Auditorne

vježbe 1 15 15 K. Grgid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

121

Recikliranje elektrotehničkih

proizvoda izborni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. A. Pintarid radni odnos izvanredni profesor

Recikliranje elektrotehničkih

proizvoda izborni 5

Laboratorijske

vježbe 4 15 60 Rozing Goran radni odnos

Recikliranje elektrotehničkih

proizvoda izborni 5

Auditorne

vježbe 1 15 15 Rozing Goran radni odnos izvanredni profesor

Sklopni aparati izborni 5,5 165 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. Z. Baus radni odnos izvanredni profesor

Sklopni aparati izborni 5,5

Laboratorijske vježbe

3 15 45 Barukčid Marinko radni odnos povjera predavanja

Sklopni aparati izborni 5,5

Auditorne vježbe

1 15 15 I. Provči, dipl. ing. vanjski suradnik

- zaposlen na drugoj ustanovi

povjera predavanja

Strani jezik I obavezni 2 60 Predavanja 2 15 60 Pred. Y. Liermann-Zeljak radni odnos predavač

122

Strani jezik I obavezni 2 60 Predavanja 1 15 30 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavač

Strani jezik I obavezni 2 60 Predavanja 3 15 90 V. pred. mr. sc. B.

Pavlovid radni odnos viši predavač

Strani jezik I obavezni 2

Auditorne vježbe

3 15 45 V. pred. mr. sc. B.

Pavlovid radni odnos viši predavač

Strani jezik I obavezni 2

Auditorne vježbe

2 15 30 Pred. Y. Liermann-Zeljak radni odnos predavač

Strani jezik I obavezni 2

Auditorne vježbe

1 15 15 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavač

Strani jezik II obavezni 3 90 Predavanja 2 15 30 Pred. Y. Liermann-Zeljak radni odnos predavač

Strani jezik II obavezni 3 90 Predavanja 1 15 30 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavač

123

Strani jezik II obavezni 3 90 Predavanja 3 15 90 V. pred. mr. sc. B.

Pavlovid radni odnos viši predavač

Strani jezik II obavezni 3

Auditorne vježbe

3 15 45 V. pred. mr. sc. B.

Pavlovid radni odnos viši predavač

Strani jezik II obavezni 3

Auditorne vježbe

2 15 30 Pred. Y. Liermann-Zeljak radni odnos predavač

Strani jezik II obavezni 3

Auditorne vježbe

1 15 15 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavač

Strani jezik III izborni 0 0 Predavanja 1 15 30 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavač

Strani jezik III izborni 0

Auditorne vježbe

1 15 30 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavač

Strani jezik III izborni 0 0 Predavanja 1 15 30 V. pred. mr. sc. B.

Pavlovid radni odnos viši predavač

124

Strani jezik III izborni 0

Auditorne vježbe

1 15 15 V. pred. mr. sc. B.

Pavlovid radni odnos predavač

Tjelesna kultura I obavezni 1

Laboratorijske vježbe

2 30 60 V. pred. Ž. Širid radni odnos viši predavač

Tjelesna kultura II obavezni 1

Laboratorijske vježbe

2 30 60 V. pred. Ž. Širid radni odnos viši predavač

Tjelesna kultura III obavezni 1

Laboratorijske vježbe

2 30 60 V. pred. Ž. Širid radni odnos viši predavač

Transformatori i električni rotacijski

strojevi obavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 V. pred. mr. sc. M. Pužar radni odnos viši predavač

Transformatori i električni rotacijski

strojevi obavezni 7

Laboratorijske

vježbe 2 30 60 Filid Mirko radni odnos stručni suradnik

Transformatori i električni rotacijski

strojevi obavezni 7

Auditorne

vježbe 1 15 15 K. Tačkovid, dipl. ing.

vanjski suradnik - zaposlen na

drugoj ustanovi povjera predavanja

125

Upravljanje elektroenergetskim

postrojenjima izborni 5 150 Predavanja 1 30 60 V. pred. dr. sc. P. Filko

vanjski suradnik - zaposlen na

drugoj ustanovi viši predavač

Upravljanje elektroenergetskim

postrojenjima izborni 5

Laboratorijske

vježbe 1 15 15 Petrovid Ivica

vanjski suradnik - zaposlen na

drugoj ustanovi

Upravljanje elektroenergetskim

postrojenjima izborni 5

Auditorne

vježbe 1 15 15 V. pred. dr. sc. P. Filko

vanjski suradnik - zaposlen na

drugoj ustanovi viši predavač

Uvod u ekonomiku i management

obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Crnjac

Milid radni odnos docent

Uvod u ekonomiku i management

obavezni 5

Auditorne vježbe

1 15 15 Doc. dr. sc. D. Crnjac

Milid radni odnos docent

Uvod u robotiku i inteligentno upravljanje

izborni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Cupec radni odnos izvanredni profesor

Uvod u robotiku i inteligentno upravljanje

izborni 5

Laboratorijske vježbe

1 15 15 mr. sc. K. Nyarko radni odnos povjera predavanja

126

Uvod u robotiku i inteligentno upravljanje

izborni 5

Auditorne vježbe

1 15 15 Prof. dr. sc. R. Cupec radni odnos izvanredni profesor

Web programiranje obavezni 6,5 195 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. A. Baumgartner

radni odnos docent

Web programiranje obavezni 6,5

Laboratorijske vježbe

2 30 60 I. Lukid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Web programiranje obavezni 6,5

Auditorne vježbe

1 15 15 I. Lukid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja

Zaštita u elektroenergetskom

sustavu izborni 5 150 Predavanja 1 45 90 Pred. D. Karavidovid

vanjski suradnik - zaposlen na

drugoj ustanovi predavač

Zaštita u elektroenergetskom

sustavu izborni 5

Auditorne

vježbe 1 15 15 Pred. D. Karavidovid

vanjski suradnik - zaposlen na

drugoj ustanovi predavač

127

Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatika

Naziv kolegija obv/izb

ECTS

Rad

no

op

tere

den

je

stu

de

nta

Vrsta nastavne

Bro

j gru

pa

Uku

pn

o s

ati

Bro

j no

rma

sati

Nastavnik

Vrs

ta r

adn

og

od

no

sa

Zvanje i znanstveno/ umjetničko polje

Vjerojatnost i statistika-primjena Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 R. Galid Stalni Redoviti profesor

Matematičko programiranje u primjenjenim istraživanjima

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 R. Scitovski Vanjski Redoviti profesor

Teorija signala Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 H. Babid Vanjski Redoviti profesor

Linearne integralne i diskretne transformacije

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 T. Maroševid Vanjski Docent

Menagement tehničkih sustava Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 Z. Lackovid Vanjski Izvanredni profesor

Teorija odlučivanja Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 T. Hunjak Vanjski Redoviti profesor

Optimiranje u EE sustavu Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 L. Jozsa Stalni Redoviti profesor

Pouzdanost i raspoloživost EES Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 S. Nikolovski Stalni Redoviti profesor

128

Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatika

Naziv kolegija obv/izb

ECTS

Rad

no

o

pte

rede

nje

st

ud

en

ta

Vrsta nastavne

Bro

j gru

pa

Uku

pn

o s

ati

Bro

j no

rma

sati

Nastavnik

Vrs

ta r

adn

og

od

no

sa

Zvanje i znanstveno/

umjetničko polje

Transformatori u eksploataciji

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 K. Miličevid Stalni Docent

Suvremeni elektrotehnički materijali

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 A. Pintarid Stalni Izvanredni profesor

Tržište električne energije Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 M. Zeljko Vanjski Docent

Automatizirani elektromotorni pogoni

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 Z. Valter Vanjski Redoviti profesor

Primjena sustava energetske elektronike u

energetici Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 D. Pelin Stalni Docent

Stabilnost EES Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 L. Jozsa Stalni Redoviti profesor

Visokonaponska SF6 plinom izolirana postrojenja

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 Z. Baus Stalni Izvanredni profesor

129

Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatika

Naziv kolegija obv/izb

ECTS

Rad

no

o

pte

rede

nje

st

ud

en

ta

Vrsta nastavne

Bro

j gru

pa

Uku

pn

o s

ati

Bro

j no

rma

sati

Nastavnik

Vrs

ta r

adn

og

od

no

sa

Zvanje i znanstveno/ umjetničko polje

Inteligentni proizvodni postupci Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 F. Jovid Vanjski Redoviti profesor

Inteligentni robotski sustavi Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 R. Cupec Stalni Izvanredni profesor

Nadzor i kvaliteta el. energije Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 S. Nikolovski Stalni Redoviti profesor

Prijelazne pojave u električnim mrežama

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 M. Stojkov Vanjski Izvanredni profesor

Distribuirana proizvodnja el. Energije iz obnovljivih izvora

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 D. Šljivac Stalni Izvanredni profesor

Dinamika električnih strojeva Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 M. Jadrid Vanjski Redoviti profesor

Cjeloviti mjerni rezultat i odlučivanje

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 K. Miličevid Stalni Docent

Detekcija uzroka kvarova u el. Strojevima izmjenične struje

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 Ž. Hederid Stalni Docent

130

Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatika

Naziv kolegija obv/izb

ECTS

Rad

no

o

pte

rede

nje

st

ud

en

ta

Vrsta nastavne

Bro

j gru

pa

Uku

pn

o s

ati

Bro

j no

rma

sati

Nastavnik

Vrs

ta r

adn

og

od

no

sa

Zvanje i znanstveno/ umjetničko polje

Planiranje rada EES u uvjetima otvorenog tržišta el.energije

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 D. Šljivac Stalni Izvanredni profesor

Procesna mjerenja Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 Z. Valter Vanjski Redoviti profesor

Računalom integrirani razvoj proizvoda

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 M. Obad Vanjski Redoviti profesor

CMOS aplikativno specifični integrirani sklopovi(ASIC)

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 T. Švedek Stalni Redoviti profesor

Digitalni komunikacijski sustavi Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 S. Rimac-Drlje Stalni Redoviti profesor

Analiza i sinteza komunikacijskih protokola

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 D. Žagar Stalni Redoviti profesor

Objektno orijentirano programiranje

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 F. Jovid Vanjski Redoviti profesor

131

Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatika

Naziv kolegija obv/izb

ECTS

Rad

no

o

pte

rede

nje

stu

de

nta

Vrsta nastavne

Bro

j gru

pa

Uku

pn

o s

ati

Bro

j no

rma

sati

Nastavnik

Vrs

ta r

adn

og

od

no

sa

Zvanje i znanstveno/ umjetničko polje

Operacijska istraživanja Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 R. Scitovski Vanjski Redoviti profesor

Upravljanje resursima i performansama u računalnim

sustavima Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 G. Martinovid Stalni Izvanredni profesor

Algoritmi i grafovi Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 N. Slavek Stalni Docent

Tehnologije Interneta Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 D. Žagar Stalni Redoviti profesor

Analiza antenskih nizova Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 T. Švedek Stalni Redoviti profesor

Šum u radiokomunikacijama Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 B. Zovko-Cihlar Vanjski Redoviti profesor

Informacijska tehnologija i poduzetništvo

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 V. Majstorovid Vanjski Redoviti profesor

132

Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatika

Naziv kolegija obv/izb

ECTS

Rad

no

op

tere

den

je

stu

de

nta

Vrsta nastavne

Bro

j gru

pa

Uku

pn

o s

ati

Bro

j no

rma

sati

Nastavnik

Vrs

ta r

adn

og

od

no

sa

Zvanje i znanstveno/ umjetničko polje

Arhitektura suvremenih računala

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 Ž. Hocenski Stalni Redoviti profesor

Ugrađeni računalni sustavi Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 G. Martinovid Stalni Izvanredni profesor

Baze podataka i računalne mreže

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 N. Slavek Stalni Docent

Multimedijski računalni sustavi

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 G. Martinovid S. Rimac-Drlje

Stalni Izvanredni profesor Redoviti profesor

Računalna grafika Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 V. Žiljak Vanjski Redoviti profesor

Računalni sustavi stvarnog vremena u upravljanju

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 M. Colnarič Vanjski Redoviti profesor

Digitalne video-komunikacije Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 S. Rimac-Drlje Stalni Redoviti profesor

133

Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatika

Naziv kolegija obv/izb

ECTS

Rad

no

o

pte

rede

nje

st

ud

en

ta

Vrsta nastavne

Bro

j gru

pa

Uku

pn

o s

ati

Bro

j no

rma

sati

Nastavnik

Vrs

ta r

adn

og

od

no

sa

Zvanje i znanstveno/ umjetničko polje

Moderne arhitekture radiokomunikacijskih sustava

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 T. Švedek Stalni Redoviti profesor

Kvaliteta usluge u Internetu Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 D. Žagar Stalni Redoviti profesor

Širokopojasne mreže za multimedijske usluge

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 B. Zovko-Cihlar Vanjski Redoviti profesor

Višeprocesorski i paralelni sustavi Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 Ž. Hocenski Stalni Redoviti profesor

Razvoj i primjena ERP sustava Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 V. Majstorovid Vanjski Redoviti profesor

XML tehnologije u izdavaštvu Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 V. Žiljak Vanjski Redoviti profesor

Osiguranje kvalitete programske podrške

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 N. Slavek Stalni Docent

134

Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatika

Naziv kolegija obv/izb

ECTS

Rad

no

op

tere

den

je

stu

de

nta

Vrsta nastavne

Bro

j gru

pa

Uku

pn

o s

ati

Bro

j no

rma

sati

Nastavnik

Vrs

ta r

adn

og

od

no

sa

Zvanje i znanstveno/ umjetničko polje

Grid računarstvo Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 G. Martinovid Vanjski Izvanredni profesor

Evolucijski algoritmi i primjene Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 R. Scitovski Vanjski Redoviti profesor

Razvoj programskih sustava utemeljenih na komponentama

Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 I. Crnkovid Stalni Redoviti profesor

135

Poslijediplomski specijalistički studij Elektroenergetika u tržišnom okruženju

Naziv kolegija obv/izb

ECTS

Rad

no

o

pte

rede

nje

st

ud

en

ta

Vrsta nastavne

Bro

j gru

pa

Uku

pn

o s

ati

Bro

j no

rma

sati

Nastavnik

Vrs

ta r

adn

og

od

no

sa

Zvanje i znanstveno/ umjetničko polje

Stohastički procesi-primjena u EES Obvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 R. Galid Stalni Redoviti profesor

Tržište električnom energijom Obvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 M. Zeljko Vanjski Docent

Distributivne mreže u tržišnom okruženju

Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 M. Stojkov Vanjski Izvanredni profesor

Stabilnost EES u tržišnom okruženju Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 L. Jozsa Stalni Redoviti profesor

Kvaliteta i pouzdanost el. energije u tržišnom okruženju

Obvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 S. Nikolovski Stalni Redoviti profesor

Distribuirani izvori u tržišnom okruženju

Obvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 D. Šljivac Stalni Izvanredni profesor

Inteligentno upravljanje EES-a u tržišnom okruženju

Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 Z. Baus Stalni Izvanredni profesor

Operator distribucijskog sustava u tržišnom gospodarstvu

Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 D. Pečvarac Vanjski Docent

Specijalistički rad 30 10 1 45

136

Poslijediplomski specijalistički studij Napredne komunikacijske tehnologije

Naziv kolegija obv/izb

ECTS

Rad

no

o

pte

rede

nje

st

ud

en

ta

Vrsta nastavne

Bro

j gru

pa

Uku

pn

o s

ati

Bro

j no

rma

sati

Nastavnik

Vrs

ta r

adn

og

od

no

sa

Zvanje i znanstveno/ umjetničko polje

Vjerojatnost i statistika - primjena

Obvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 R. Galid Stalni Redoviti profesor

Informacijski procesi Obvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 F. Jovid Vanjski Redoviti profesor

Kvaliteta i usluge u IP mrežama Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 D. Žagar Stalni Redoviti profesor

Dizajn i dijagnostika računalnih sustava

Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 Ž. Hocenski Stalni Redoviti profesor

Smart antene i konformni antenski nizovi

Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 T. Švedek S. Rupčid

Stalni Redoviti professor

Docent

Multimedijske komunikacije: standardi, sustavi i mrežne

tehnologije Obvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 S. Rimac-Drlje Stalni Redovita profesorica

Napredni sustavi radijskog pristupa zatvorenom prostoru

Obvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 T. Švedek Stalni Redoviti profesor

137

Poslijediplomski specijalistički studij Napredne komunikacijske tehnologije

Naziv kolegija obv/izb

ECTS

Rad

no

op

tere

den

je

stu

de

nta

Vrsta nastavne

Bro

j gru

pa

Uku

pn

o s

ati

Bro

j no

rma

sati

Nastavnik

Vrs

ta r

adn

og

od

no

sa

Zvanje i znanstveno/ umjetničko polje

Ugrađeni raspodijeljeni računalni sustavi

Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 G. Martinovid Stalni Izvanredni profesor

Osiguranje kvalitete programske podrške

Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 N. Slavek Stalni Docent

Marketing u komunikacijskim tehnologijama

Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 Z. Lackovid Vanjski Izvanredni profesor

Specijalistički rad 30 10 1

138

Poslijediplomski specijalistički studij Procesno računarstvo

Naziv kolegija obv/izb

ECTS

Rad

no

op

tere

den

je

stu

de

nta

Vrsta nastavne

Bro

j gru

pa

Uku

pn

o s

ati

Bro

j no

rma

sati

Nastavnik

Vrs

ta r

adn

og

od

no

sa

Zvanje i znanstveno/ umjetničko polje

Vjerojatnost i statistika-primjena

Obvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 R. Galid Stalni Redoviti profesor

Dizajn i dijagnostika računalnih sustava

Obvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 Ž. Hocenski Stalni Redoviti profesor

Modeliranje procesa temeljeno na podacima

Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 D. Sliškovid Stalni Docent

Automatizirani elektromotorni pogoni

Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 Z. Valter Vanjski Redoviti profesor

Kvaliteta i usluge u IP mrežama

Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 D. Žagar Stalni Redoviti profesor

Informacijski procesi Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 F. Jovid Vanjski Redoviti profesor

Inteligentni robotski sustavi Obvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 R. Cupec Stalni Izvanredni profesor

Ugrađeni raspodijeljeni računalni sustavi

Obvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 G. Martinovid Stalni Izvanredni profesor

139

Poslijediplomski specijalistički studij Procesno računarstvo

Naziv kolegija obv/izb

ECTS

Rad

no

o

pte

rede

nje

stu

de

nta

Vrsta nastavne

Bro

j gru

pa

Uku

pn

o s

ati

Bro

j no

rma

sati

Nastavnik

Vrs

ta r

adn

og

od

no

sa

Zvanje i znanstveno/ umjetničko polje

Upravljanje mobilnim robotima temeljeno na

ponašanju Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 R. Cupec Stalni Izvanredni profesor

Osiguranje kvalitete programske podrške

Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 N. Slavek Stalni Docent

Marketing u računalnim tehnologijama

Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 Z. Lackovid Vanjski Izvanredni profesor

Multimedijske komunikacije: standardi, sustavi i mrežne

tehnologije Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 S. Rimac-Drlje Stalni Redovita profesorica

Specijalistički rad 30 10 1

140

Tablica 2.2. Dinamika izvođenja kolegija (Za svaki studijski program priložite red predavanja na temelju izvedbenog plana (za posljednje tri akademske godine))

Napomena: zbog velikog udjela auditornih, konstruktivnih i osobito laboratorijskih vježbi, kao i velikog broja grupa te potrebe da se prije izvođenja

laboratorijskih i konstruktivnih vježbi, dinamika izvođenja pojedinih kolegija načelno se mijenja kroz semestar na način da u prvoj tredini semestra

obično idu pojačano predavanja, sredinom sve, a na kraju pretežno laboratorijske i kontruktivne vježbe.

Osim toga, dio nastavnika je gostujudi ili vanjski suradnici te je načelno zbog usklađivanja njihovih mogudnosti dolaska na nastavu raspored nastave (red

predavanja) organiziran u parno/neparnim turnusima, uz izmjene broja i rasporeda vježbi.

Stoga je raspored nastave prikazan po studijskim programima, odnosno smjerovima kao je to bilo objavljeno i na internetskim stranicama u

uobičajenom parnom tjednu zimskog i ljetnog semestra za 2008./2009. te uobičajenom neparnom tjednu za akademsku 2010./2011. za sve studijske

godine, i sve smjerove posebno.

141

Akademska 2008./2009. – uobičajeni parni tjedan

142

143

144

145

146

147

148

149

150

151

152

153

154

155

156

157

158

159

160

161

162

163

164

165

166

167

168

169

170

171

172

173

Akademska 2009./2010. – uobičajeni parni tjedan

174

175

176

177

178

179

180

181

182

183

184

185

186

187

188

189

190

191

192

193

194

195

196

197

198

199

200

201

202

203

204

205

206

207

208

209

210

211

212

Akademska 2010./2011. – uobičajeni neparni tjedan

213

214

215

216

217

218

219

220

221

222

223

224

225

226

227

228

229

230

231

232

233

234

235

236

237

238

239

240

241

242

243

244

245

246

247

248

249

250

251

252

253

Tablica 2.3. Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine*.

Sveučilišni preddiplomski studij Elektrotehnike

Redovni studenti Izvanredni studenti

(ako ih ima)

Godina

Pri

javl

jen

i

Prv

i izb

or

Dru

gi iz

bo

r

Upisani u prvu godinu studija

Up

isn

a kv

ota

Pri

javl

jen

i

Up

isan

i

Up

isn

a kv

ota

Gimnazija Strukovna

škola.

Broj Prosječna

ocjena Broj

Prosječna ocjena

2010/11 976 190 182 100 100 192 9 25 33 4,070 76 4,130

2009/10 177 - - 104 100 5 5 25 49 4,416 60 4,370

2008/09 165 - - 113 100 3 1 25 34 4,47 80 4,24

Sveučilišni preddiplomski studij Računarstva

Redovni studenti Izvanredni studenti

Godina

Pri

javl

jen

i

Prv

i izb

or

Dru

gi iz

bo

r

Upisani u prvu godinu studija

Up

isn

a kv

ota

Pri

javl

jen

i

Up

isan

i

Up

isn

a kv

ota

Gimnazija Strukovna šk.

Broj Prosječna

ocjena Broj

Prosječna ocjena

2010/11 684 105 125 103 100 128 7 25 52 4,051 58 4,056

2009/10 170 - - 104 105 9 9 25 42 4,219 71 3,964

2008/09 121 - - 113 100 8 5 25 32 4,05 86 4,125

254

Stručni studij Elektrotehnike

Redovni studenti

Izvanredni studenti (ako ih ima)

Godina

Pri

javl

jen

i

Prv

i izb

or

Dru

gi iz

bo

r

Upisani u prvu godinu studija U

pis

na

kvo

ta

Pri

javl

jen

i

Up

isan

i

Up

isn

a

kvo

ta Gimnazija Strukovna šk.

Broj Prosječna

ocjena Broj

Prosječna ocjena

2010/11 939 174 135 154 150 240 33 50 12 3,672 175 3,523

2010/09 300 - - 165 165 48 46 50 13 4,0 198 4,133

2008/09 219 - - 171 150 29 22 50 8 4,075 185 3,620

Sveučilišni diplomski studij Elektrotehnike, smjer Elektroenergetika

Redovni student Izvanredni studenti (ako ima)

Godina Prijavljeni Upisani Upisna kvota

Prijavljeni Upisani Upisna kvota Broj studenata koji

dolaze s drugog visokog učilišta

Prosječna ocjena

2010/11 69 69 70 5 5 15 0 3,158

2009/10 43 43 55 5 5 20 0 3,167

2008/09 29 29 50 7 7 15 0 3,157

255

Sveučilišni diplomski studij Elektrotehnike, smjer Komunikacije i informatika

Redovni student Izvanredni studenti (ako ima)

Godina Prijavljeni Upisani Upisna kvota

Prijavljeni Upisani Upisna kvota Broj studenata koji

dolaze s drugog visokog učilišta

Prosječna ocjena

2010/11 41 40 50 0 0 5 0 3,225

2009/10 40 40 65 5 5 5 0 3,381

2008/09 36 36 50 3 3 5 0 3,398

Sveučilišni diplomski studij Računarstva, smjer Procesno računarstvo

Redovni student Izvanredni studenti (ako ima)

Godina Prijavljeni Upisani Upisna kvota

Prijavljeni Upisani Upisna kvota Broj studenata koji

dolaze s drugog visokog učilišta

Prosječna ocjena

2010/11 64 63 90 2 2 10 0 3,695

2009/10 46 46 75 5 5 10 0 3,876

2008/09 38 38 50 4 4 5 0 3,606

256

Tablica 2.4. Prolaznost na studijskom programu.

Sveučilišni preddiplomski studij Elektrotehnike

*Napomena: student koji je izgubio pravo redovitog studiranja na Elektrotehničkom fakultetu Osijek može nastaviti studij na izvanrednom studiju Sveučilišni preddiplomski studij Računarstva

Godina upisa Broj upisanih

studenata

Broj studenata

koji su ostvarili

do 1/3 mogudih

ECTS bodova

Broj studenata

koji su ostvarili

od 1/3 do 2/3

mogudih ECTS

bodova

Broj studenata

koji su ostvarili

više od 2/3

mogudih ECTS

bodova

Broj završenih /

diplomiranih

studenata

Broj studenata

koji su izgubili

pravo studiranja

Prosječna ocjena

u studiju

2005./2006 118 26 4 6 82 * 3,204

2006./2007 112 35 12 5 60 * 3,443

2007./2008 113 15 9 12 77 * 3,265

Godina upisa Broj upisanih

studenata

Broj studenata koji su ostvarili do 1/3 mogudih

ECTS bodova

Broj studenata koji su ostvarili od 1/3 do 2/3 mogudih ECTS

bodova

Broj studenata koji su ostvarili

više od 2/3 mogudih ECTS

bodova

Broj završenih/ diplomiranih

studenata

Broj studenata koji su izgubili

pravo studiranja

Prosječna ocjena u studiju

2005./2006. 90 26 5 2 57 * 3,311

2006./2007. 118 30 11 8 69 * 3,669

2007./2008. 112 43 18 13 38 * 3,225

257

Stručni studij elektrotehnike

Godina upisa Broj upisanih

studenata

Broj studenata koji su ostvarili do 1/3 mogudih

ECTS bodova

Broj studenata koji su ostvarili od 1/3 do 2/3 mogudih ECTS

bodova

Broj studenata koji su ostvarili

više od 2/3 mogudih ECTS

bodova

Broj završenih / diplomiranih

studenata

Broj studenata koji su izgubili

pravo studiranja

Prosječna ocjena u studiju

2005./2006. 105 35 11 14 45 3,020

2006./2007. 127 47 13 21 46 3,192

2007./2008. 134 60 10 26 38 3,285

258

Tablica 2.5. Provjera ishoda učenja. (Navedite strukturu u načinu polaganja pismenih ispita na preddiplomskim, diplomskim (i integriranim preddiplomskim i diplomskim )* i

poslijediplomskim specijalističkim studijskim programima visokog učilišta (broj predmeta u odnosu na ukupni broj, izraženo u postotcima). Po potrebi unesite komentar u tablice.

Naziv studijskog programa

Samo završni ispit

Sam

o

kolo

kvij/

zad

ade

kolo

kvij/

zad

ada

i za

vršn

i isp

it

Sem

inar

ski

rad

Sem

inar

ski

rad

i za

vršn

i isp

it

Pra

ktič

ni r

ad

Dru

gi o

blic

i

Zavr

šni

pis

ani i

spit

Zavr

šni

usm

eni i

spit

Pis

ani i

usm

eni

zavr

šni i

spit

Pra

ktič

ni r

ad i

zavr

šni i

spit

Preddiplomski studij Elektrotehnike - - 19% - 14% 62% - - - 5%

Preddiplomski studij Računarstva - - 16% 3% 16% 55% - 3% - 7%

Diplomski studiji Elektrotehnike 2% 7% 7% 5% 14% 28% 10% 20% 2% 5%

Diplomski studiji Računarstva 2% 9% 13% 11% 4% 18% 9% 13% 4% 17%

Stručni studij Elektrotehnike 5% 2% 6% 2% 5% 60% 2% 12% - 6%

Poslijediplomski specijalistički studiji - - - 21% - - - 46% 24% 9%

*U slučaju da izvodite stručne studije, navedite podatke i za njih.

259

Tablica 2.6. Navedite broj znanstvenih radova u znanstvenim časopisima koje objavljuju doktorandi prilikom izrade doktorske disertacije.

Naziv doktorskog studija (smjerovi)

Broj obranjenih doktorskih disertacija u posljednjih 5 godina

Broj objavljenih radova potreban za pristup

obrani disertacije

Broj objavljenih radova doktoranada u inozemnim

znanstvenim časopisima koji su relevantni za izbor u znanstvena zvanja

Broj objavljenih radova doktoranada u domadim znanstvenim časopisima koji

su relevantni za izbor u znanstvena zvanja

Poslijediplomski doktorski studij

Elektrotehnike sa smjerovima

Elektroenergetika, Komunikacije i

informatika

17

Prije pristupanja obrani doktorske disertacije,

magistri struke i dipl.ing. dužni su stedi najmanje 72 ECTS boda objavljivanjem

rezultata istraživanja iz područja doktorske

disertacije pri čemu se rad A kategorije broji 60 ETCS bodova, rad B kategorije

36 ECTS bodova, a rad C i D kategorije 24 ECTS boda

Za navedenih 17 doktoranada u zadnjih pet godina:

37 (samo CC, SCI. SCI-E indeksirani

casopisi)

Za navedenih 17 doktoranada u zadnjih pet godina:

31 (samo CC, SCI. SCI-E indeksirani casopisi)

Tablica 2.7. Navedite broj javno predstavljenih umjetničkih djela, koja su predstavili doktorandi prilikom izrade umjetničkoga doktorskog rada.

Naziv doktorskog

studija (smjerovi)

Broj obranjenih doktorskih disertacija u posljednjih

5 godina

Broj javno predstavljenih radova potrebnih za

pristup obrani doktorskog rada

Broj umjetničkih radova doktoranada od međunarodnog

značaja relevantnih za izbor u umjetničko-nastavna zvanja

Broj umjetničkih radova od nacionalnog značaja relevantnih za izbor u umjetničko-nastavno zvanje

0 0 0 0 0

260

Tablica 2.8. Internetske stranice.

Naziv studijskog programa

Bro

j pre

dm

eta

za

koje

p

ost

oje

po

seb

ne

we

b-

stra

nic

e

Za predmete kod kojih postoji posebna web-stranica, ona uključuje sljedede elemente (navesti u svakoj koloni broj web-stranica koje uključuju taj element)

Cilj

evi i

sad

ržaj

p

red

met

a te

po

pis

lite

ratu

re

Ob

javl

jivan

je t

erm

ina

p

ism

enih

i u

smen

ih

isp

ita

i ter

min

a ko

nzu

ltac

ija

Ob

javl

jivan

je r

ezu

ltat

a ko

lokv

ija i

pis

men

ih

isp

ita

za s

tud

ente

Zad

aci i

z p

reth

od

nih

isp

itn

ih r

oko

va

Po

mo

dni n

asta

vni

mat

erija

l (te

kst

pre

dav

anja

, pow

er-

po

int

pre

zen

taci

ja,

crte

ži, s

like,

vid

eo

zap

isi,

itd

.)

Mo

gudn

ost

inte

rakt

ivn

e

kom

un

ikac

ije

nas

tavn

ika

i st

ud

en

ata

Preddiplomski studij Elektrotehnike

41 40 35 37 19 39 26

Preddiplomski studij Računarstva

36 33 26 30 14 32 21

Stručni studij Elektrotehnike 57 48 44 41 12 39 21

Razlikovna godina 20 17 12 16 5 19 11

Diplomski studij Elektrotehnike 80 57 50 45 17 52 37

Diplomski studij Računarstva 45 35 30 26 9 32 20

261

Tablica 2.9. Programi cjeloživotnog obrazovanja (do 60 ECTS-a).

Programi cjeloživotnog obrazovanja

Trajanje Akreditiran (da/ne) i od strane

koje institucije ECTS (ako se dodjeljuju)

Program stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera

elektrotehnike 8 do 16 sati

Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

ne dodjeljuju se

Program informatičkog obrazovanja i usavršavanja (PIOU)

dolje navedeno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

ne dodjeljuju se

PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA TRAJANJE (sati)

računalni operater 120

grafički dizajner 120

web dizajner 120

web programer 150

računalni programer 170

projektant pomodu računala 180

projektant računalnih mreža 280

serviser računala 140

262

3. Studenti

a) Izrazite mišljenje o kvaliteti i strukturi prijavljenih i upisanih studenata (brojčani podaci u

tablici 2.3.) na preddiplomske, diplomske i integrirane preddiplomske i diplomske studijske

programe te stručne (ako ih održavate). Na temelju dosadašnjeg iskustva prosudite koliko

su homogena i dostatna njihova predznanja.

Preddiplomski studiji:

Na temelju dosadašnjeg iskustva i prolaznosti prethodnih generacija (v. tablicu 2.4), može se zaključiti

da su potrebna predznanja dostatna. Usporedbom prosjeka ocjena, ali i ukupnog rezultata

razredbenog postupka utvrđen je u prosjeku nešto slabiji rezultat kandidata za studij Računarstva

zbog čega je Elektrotehnički fakultet Osijek donio odluku o promjeni kvota u akademskoj

2011./2012., tj. preusmjeravanje 15 upisnih mjesta sa studija Računarstva na Elektrotehniku kako bi

se ujednačila kvaliteta upisanih kandidata (v. točku 2c) – Preddiplomski studij). Usto je za upis studija

Računarstva kao izborni predmet državne mature obavezan za položiti uz fiziku i uvedenu

informatiku, pri čemu kandidat može birati koji de od tih dvaju predmeta polagati, odnosno u obzir

mu se uzima bolji rezultat.

Bududi da se razredbeni postupak realiziran s pomodu rezultata državne mature provodi tek od ak.

god. 2010./2011., podrobnija i vjerodostojnija analiza modi de se provesti tek nakon vedeg broja

generacija upisanih na taj način.

Stručni studij:

Na temelju dosadašnjeg iskustva i prolaznosti prethodnih generacija, može se zaključiti da su

potrebna predznanja dostatna, ali da postoji potreba za njihovim poboljšanjem. Navedeno je

potvrđeno i slabijom prolaznosti studenata ovog studija u usporedbi sa studentima preddiplomskog

studija (v. tablicu 2.4).

Bududi da se razredbeni postupak realiziran s pomodu rezultata državne mature provodi tek od ak.

god. 2010./2011., podrobnija i vjerodostojnija analiza modi de se provesti tek nakon vedeg broja

generacija upisanih na taj način.

Diplomski studiji:

Bududi da su diplomski studiji programski izravan nastavak preddiplomskih studija Elektrotehničkog

fakulteta Osijek, studenti ovog studija imaju sva potrebna predznanja za uspješno izvršavanje obveza.

Navedeno je potvrđeno i visokom prolaznosti studenata s prve na drugu godinu ovog studija koja je

iznosila za oba studija preko 90% u prve tri generacije diplomskih studija.

263

b) Komentirajte podatke o prolaznosti (brojčani podaci u tablici 2.4.) na studijskom programu

s osvrtom na upisnu kvotu, motiviranost studenata i organizaciju nastave.

Preddiplomski studiji:

Za vremensko razdoblje navedeno u tablici 2.4. upisivan je približno jednaki broj studenata na

preddiplomski studij Računarstva i preddiplomski studij Elektrotehnike, što je opravdano s obzirom

na približno jednak prosjek ocjena u studiju te na prolaznost na oba studija. Međutim, primjetan je

značajniji pad završenih studenata računarstva upisanih u ak. godini 2007./2008. što može ukazivati

na nedostatna predznanja pri upisu studija. Ovakav se trend potvrdio i pri rezultatima na

razredbenom postupku zbog čega je Elektrotehnički fakultet Osijek donio odluku o promjeni kvota u

akademskoj 2011./2012., tj. preusmjeravanje 15 upisnih mjesta sa studija Računarstva na

Elektrotehniku kako bi se ujednačila kvaliteta upisanih kandidata (v. točku 2c) – Preddiplomski studij).

Izuzev navedene upisne ak. god. 2007./2008. na studiju Računarstva, postotak završenih studenata u

roku od tri godine odnosu na broj upisanih iznosi od 50% do 70%, što se može smatrati

zadovoljavajudim uspjehom, a time se i motiviranost studenata i organizacije nastave može ocijeniti

pozitivno.

Stručni studij:

Na stručnom je studiju značajno lošiji prosjek ocjena u studiju nego na preddiplomskim studijima, što

je očekivano s obzirom na značajno lošiji prosjek ocjena kandidata ovog studija (v. tablicu 2.3), ali i s

obzirom na slabije rezultate na razredbenom postupku opdenito. Također se motiviranost studenata

stručnog studija može ocijeniti niže od studenata preddiplomskih studija. Razlog tome je, u vedini

slučajeva, što studenti stručnog studija ne namjeravaju nastaviti diplomski studij preko razlikovne

godine, nego im stručni studij predstavlja posljednji korak prema tržištu rada. Nažalost, trenutno

zbog globalne ekonomske krize, po završetku studija, svi studenti ne mogu odmah sa sigurnosti

započeti radni odnos pa stoga i nisu motivirani za brz završetak studija.

Organizacija nastave ovog studija može se ocijeniti pozitivno jer se zapravo ne razlikuje od

organizacije nastave na preddiplomskim studijima.

Diplomski studiji:

U zatraženim podatcima o prolaznostima nema podataka za diplomske studije jer se u tablici 2.4. u

tim akademskim godinama oni nisu izvodili, no kako Elektrotehnički fakultet Osijek u skladu s

ustrojem svojeg i sveučilišnog sustava kvalitete kontinuirano prati pokazatelje uspješnosti studiranja,

ponovo ističemo podatak o prolaznosti s prve na drugu godinu studija od preko 90% za sve tri

dosadašnje generacije. To možemo zahvaliti činjenici da se ovi studenti upisuju bez „zaostalih“ ispita

s prethodnih godina i uvjetu od položena samo 42 ECTS-a za upis više godine. Ipak, i ovdje postoji

određena razlika između studenata diplomskih studija Elektrotehnike, a kao primjer može poslužiti

posljednja akademska godina za koju su pokazatelji uspješnosti polaganja ispita pradeni, a to je

2009./2010. gdje je svih 60 ECTS-a položilo preko 36% studenata, dok je taj postotak diplomskog

studija Računarstva točno 22%, a što je posljedica svega navedenog za preddiplomske studije i

strukturu upisa. Načelno ipak, iznimno smo zadovoljni prolaznosti i činjenicom da oko 65% njih završi

(položi sve ispite) i u drugoj godini diplomskog studija u roku od jedne godine.

264

c) Navedite način na koji obavještavate budude studente o vašem visokom učilištu i

studijskim programima koje nudite (kvalifikacija, kompetencije, mogudnost daljnjeg

obrazovanja i zapošljavanja) – informacijski paketi, internetske stranice, brošure, letci i

slično.

Studenti se obavještavaju putem internetskih stranica Fakulteta (www.etfos.hr), pri čemu postoji

stalna stranica vezana uz upise: http://www-etfos.hr/?upisi, te stranice namijenjene opisu programa

(http://www.etfos.hr/?studiji) i dokumenata postavljenih na stranice

(http://www.etfos.hr/?dokumenti). Svake akademske godine pripremaju se informacijski paketi na

CD-ima, tiskaju informativne brošure i letci s najvažnijim informacijama o Fakultetu: upravi,

službama, prostoru, svim studijskim programima, mogudnostima i uvjetima upisa, promidžbenim

spotovima i dr. Fakultet redovito sudjeluje i na smotrama Sveučilišta na kojima se fakulteti

predstavljaju izravno bududim studentima, te organizira Dane otvorenih vrata Fakulteta tijekom kojih

poziva budude studente na obilazak prostorija Fakulteta, uključujudi predstavljanje jedinstvenih

aktivnosti od strane djelatnika Fakulteta.

d) Opišite razloge kojima ste se vodili prilikom provjere ishoda učenja studenata (tablica 2.5.).

Navedite mjere kojima se osigurava nepristranost i objektivnost na ispitima.

Elektrotehnički je fakultet Osijek akademske 2006./2007. godine po uvođenju bolonjskih studija

usvojio i postupno dorađivao kriterije pradenja rada i ocjenjivanja studenata (pradenja ishoda

učenja), a o osnovnom dokumentu nazvanom Inicijativa za definiranje pradenja rada, kriterija

ocjenjivanja i određivanje školarina na temelju uspješnosti studenata koji studiraju po Bolonjskom

procesu od 13. travnja 2007. godine stajalo je sljedede:

Elektrotehnički fakultet Osijek ved dugi niz godina ima inicijativu za unapređenje kvalitete

studiranja svojih studenata. Prije nekoliko godina pokušali smo uvesti princip studiranja „godina za

godinu“. Uvedene su rang liste uspješnosti studiranja studenata, o kojima ovisi visina školarine, a

kojim se potiče studente na rad i što bolju uspješnost studiranja. Uveden je sustav mentorstva i

paralelnih ispitivača na predmetima s ciljem povedanja uspješnosti studiranja naših studenata.

Ukratko, naš Fakultet se s pravom može smatrati jednim od predvodnika u unapređivanju kvalitete

visokog obrazovanja na Sveučilištu J.J. Strossmayer u Osijeku.

U „Vodiču za korisnike ECTS-a i dodataka diplomi“ izdanom od strane Glavne uprave za

obrazovanje i kulturu EU, u Bruxellesu, 14. veljače 2005. godine, u ključnim obilježjima ECTS-a između

ostalog stoji: „Europski sustav za prijenos i prikupljanje ECTS bodova usmjeren je na studenta i

opteredenje nužno za postizanje ciljeva studijskih programa. Ti bi ciljevi trebali biti specificirani u

ishodima učenja i sposobnostima koje se žele usvojiti.

ECTS se temelji na načelu da je 60 bodova mjera za opteredenje studenta tijekom jedne

akademske godine. Opteredenje redovonog studenta koji pohađa program u Europi u vedini

slučajeva iznosi između 1500 i 1800 sati godišnje, i u tom je slučaju 1 ECTS bod jednak 25 do

30 radnih sati.

ECTS bodovi mogu se dobiti samo nakon uspješnog ispunjenja nužnih radnih obveza

studijskog programa i prikladne procjene ostvarenih ishoda učenja. Iskodi učenja su serija

sposobnosti koje izražavaju što de student znati, razumjeti ili modi postidi nakon dužeg ili

kradeg procesa učenja.

265

Opteredenje studenta se u ECTS-u izražava u vremenu koje je potrebno za ispunjenje svih

planiranih studentskih aktivnosti, kao što su slušanje lekcija, seminara, samostalno i privatno

učenje, priprema projekata, testiranja i tako dalje.

Bodovi se pridružuju za sve obrazovne sastavnice jednog studijskog programa (moduli,

predmeti, stažiranje, rad na disertaciji itd.) i odražavaju količinu rada potrebnog za svaku

sastavnicu, odnosno postizanje određenih ciljeva ili ishoda učenja u odnosu na količinu rada

nužnu za uspješno zaključivanje cijele studentske godine“.

Nadalje, u „Vodiču za korisnike ECTS-a i dodataka diplomi“ u dijelu vezanom uz ocjenjivanje stoji: „Ocjenjivanje je bitan i osjetljiv dio obrazovnog procesa. Duboko je utemeljeno u različitim pedagoškim i kulturnim tradicijama raznih obrazovnih sustava u Europi. Ipak, postoji potreba sa sustavi ocjenjivanja budu transparentniji, kako bi se mobilnim studentima olakšao prijenos ocjena iz jednog sustava u drugi. U sklopu ECTS-a ljestvica ocjenjivanja je osmišljena da bi se olakšalo razumijevanje i usporedba ocjena iz različitih nacionalnih sustava. Cilj je što objektivnije vrednovanje sposobnosti studenata u usporedbi s drugim studentima u istom sustavu. Sama ljestvica ocjenjivanja nije zamišljena da bi zamijenila nacionalne sustave, ved da bi olakšala njihovo razumijevanje u drugim zemljama. ECTS način ocjenjivanja je temeljen na rangu studenata u procjeni te kako je bio uspješan u usporebi s drugim studentima. ECTS klasificira studente u široke grupe i tako olakšava razumijevanje pojedinog ranga. Upravo je to grupiranje srca ECTS-ova ocjenjivačkog sustava. ECTS sustav početno dijeli studente u grupe onih koji su prošli i onih koji to nisu te onda odvojeno mjeri njihova postignuda. Oni koji su prošli dijele se u pet podgrupa: najboljih 10 % dobiva A-ocjenu, slijededih 25 % B-ocjenu, idudih 30 % C-ocjenu, zatim 25 % D-ocjenu i zadnjih 10 % E-ocjenu. Oni koji nisu dobili prolaznu ocjenu dijele se u dvije podgrupe: FX (neuspješno – potrebno je nešto više rada) i F (neuspješno – potrebno je puno više rada) (...)“.

Trenutno stanje na Elektrotehničkom fakultetu Osijek (2006./2007.):

Mnogi nastavnici na prvoj i drugoj, ali i na višim godina studija uveli su ili planiraju uvesti određeni

sustav pradenja kvalitete studiranja i definiranja što transparentnijeg i objektivnijeg kriterija

ocjenjivanja. Ova inicijativa pokušaj je definiranja i ujednačavanja kriterija pradenja rada i ocjenjivanja

studenata koji studiraju po studijskim programima usklađenim s Bolonjskom deklaracijom (trenutno

1. i 2. godina studija) s ciljem da ti studiji ne budu samo principijelno (definiranjem ECTS bodova

svakom predmetu) ved i sadržajno usklađeni s ciljevima Bolonjskog procesa.

Navedimo obrazovne sastavnice od kojih se sve ili neke provode na studijskim predmetima

na Elektrotehničkom fakultetu Osijek, kao i mogude radne obveze studenata vezanih uz pojedine

obrazovne sastavnice. To jesu:

Obrazovna sastavnica predmeta: Studentske radne obveze: Predavanja Pohađanje (pasivno slušanje), izrada domadih zadada/seminara, pripreme i polaganje kolokvija/međuispita, priprema i polaganje usmenog ispita, Auditorne vježbe pohađanje (pasivno slušanje), izrada domadih zadada/seminara, pripreme i polaganje kolokvija/međuispita, priprema i polaganje pismenog ispita, Laboratorijske i konstrukcijske vježbe pripreme, pohađanje i polaganje kolokvija.

266

Prijedlog Elektrotehničkog fakulteta Osijek (2006./2007.):

Potrebno je za svaku radnu obvezu studenta u promatranom predmetu definirati i količinu rada

„prosječnog studenta“, odnosno udio u ukupnim radnim obvezama potrebnim za uspješno

savladavanje predmeta, uz omogudavanje svakom nositelju predmeta u dogovoru s izvođačima i

suradnicima određeni stupanj slobode u definiranju tih udjela. Ovakav sustav pradenja rada i

ocjenjivanja studenata:

a) usklađen je sa smjernicama Glavne uprave za obrazovanje i kulturu EU,

b) zahtjeva bolju pripremu za rad asistenata i profesora,

c) objektivizira ocjenjivanje,

d) ujednačava kriterij,

e) motivira studente na kontinuirani rad,

f) pospješuje uspješnost studiranja.

Na temelju ovakvog objektiviziranog načina ocjenjivanja studenata, mogude je odrediti i sustav

školarina prema uspješnosti na razredbenom ispitu (za 1. godinu) i tijekom studiranja (za više

godine), što je bilo opisano u tekstu inicijative. Na temelju ove inicijative doneseni su prvi kriteriji

pradenja rada i ocjenjivanja studenata, sustav školarina temeljen na uspjehu podnesen je kao

prijedlog Senatu Sveučilišta, ali nije prihvaden, a trenutno se primjenjuju Kriteriji pradenja rada i

ocjenjivanja studenata revidirani 2008. odnosno 2009. godine u apsolutnom i relativnom sustavu

ocjenjivanja koji se nalaze u nastavku, a kojeg su se obvezni pridržavati svi nastavnici.

267

03. prosinca 2008.

KRITERIJI PRADENJA RADA I OCJENJIVANJA STUDENATA NA PREDDIPLOMSKIM, DIPLOMSKIM I STRUČNIM STUDIJIMA

(APSOLUTNI SUSTAV) Ukupne radne obveze studenta tijekom semestra na predmetu = 100 bodova 1. Bodovi za pradenje rada studenata i ocjenjivanje tijekom semestra: u tablici su naznačeni

minimalan broj bodova koje student mora ostvariti (40%) i maksimalan broj bodova koje može ostvariti (100 %) na pojedinoj nastavnoj aktivnosti

Kolegij sa LV sa LV sa LV bez LV

Model Model I Model II Model III Model IV

a) Predavanje i AV (pohađanje) 4-10* 4-10* 4-10* 4-10*

b) Laboratorijske vježbe 10-25 12-30 16-40

c) Seminari/Domade zadade 10-25 12-30 16-40

d) Kolokviji/pismeni ispiti (AV) 16-40 12-30 20-50 20-50

Ukupno: 40-100 40-100 40-100 40-100

* Minimalni prag pohađanja nastave definira predmetni nastavnik. Prema Pravilniku o studiranju minimalni prag ne smije biti vedi od 7. Ukoliko se na predmetu ne izvode laboratorijske vježbe obvezno je nekoliko domadih zadada ili seminarski rad, s ciljem povedanja udjela samostalnog rada studenata. Nastavnici moraju jasno definirati minimalna potrebna znanja i vještine na pismenom i usmenom dijelu ispita (40%) – jasnim označavanjem gradiva/pitanja i zadataka. 2. Završetak semestra: pravi se rang lista studenta za bodove iz a, b, c, i d radnih obveza. Na osnovu osvojenih bodova student se na usmenom ispitu kandidira za ocjenu prema sljededoj tablici. UTS – ukupna ocjena tijekom semestra

0-24 1 (F) jako slabo – ponovni upis predmeta

25-39 1 (FX) potreban dodatni rad *

40-55 2 (D)

56-70 3 (C)

71-85 4 (B)

86-100 5 (A)

* Nadoknada LV, dodatni seminar ili domada zadada, pismeni ispit prije pristupanja usmenom ispitu. Suradnik na predmetu dostavlja rang-listu s ocjenama UTS predmetnom nastavniku. 3. Konačna ocjena: Usmeni ispit u konačnoj ukupnoj ocjeni studenta može sudjelovati sa 30 do 50%, ovisno o specifičnostima kolegija, što definira predmetni nastavnik na početku semestra i objavljuje na oglasnoj ploči i/ili web stranicama kolegija.

268

Konačna ocjena studenta: definira se na dvije decimale na slijededi način:

UTSx(1-UUI) + OUIxUUI Gdje je: UTS – ukupna ocjena tijekom semestra (prema tablici pod točkom 2.) OUI – ocjena usmenog ispita (ukoliko je pozitivna) UUI – udio usmenog ispita u ukupnoj ocjeni: 0,30 – 0,50

Konačna ocjena koja se upisuje u indeks dobiva se zaokruživanjem na slijededi način: 4,50 do 5,00 – izvrstan (5) ili A, 3,50 do 4,49 – vrlodobar (4) ili B, 2,50 do 3,49 – dobar (3) ili C, 2,00 do 2,49 – dovoljan (2) ili D. Bodovi stečeni u gornjoj tablici vrijede za predmete koji se slušaju u zimskom semestru za ispitne rokove do kraja tekude akademske godine, a za predmete u ljetnom semestru do uključujudu redovne rokove u veljači slijedede akademske godine. Nastavnici na svakom kolegiju mogu korigirati tablice prema specifičnostima studijskog programa. Kolokviji iz pismenog dijela ispita tijekom godine su obvezni, a iz usmenog dijela ispita odluku donosi predmetni nastavnik i objavljuje studentima. Radi izvedbe kolokvija iz pismenog, odnosno usmenog dijela ispita predviđa se smanjenja izvođenja auditornih vježbi, odnosno predavanja za 10-20 %. Ovi kriteriji primjenjuju od akademske 2008./2009. godine. U Osijeku, 03. prosinca 2008. godine Dekan: Prof.dr.sc. Radoslav Galid

269

17. veljače 2009.

KRITERIJI PRADENJA RADA I OCJENJIVANJA STUDENATA NA PREDDIPLOMSKIM, DIPLOMSKIM I STRUČNIM STUDIJIMA

(RELATIVNI SUSTAV) Ukupne radne obveze studenta na predmetu = 100 bodova 1. Bodovi za pradenje rada studenata i ocjenjivanje tijekom semestra: u tablici su naznačeni

minimalan broj bodova koje student mora ostvariti (40%) i maksimalan broj bodova koje može ostvariti (100 %) na pojedinoj nastavnoj aktivnosti

Kolegij sa LV sa LV sa LV bez LV

Model Model I Model II Model III Model IV

a) Predavanje i AV (pohađanje) 4-10* 4-10* 4-10* 4-10*

b) Laboratorijske vježbe 4-10 6-15 8-20

c) Seminari/Domade zadade 4-10 6-15 4-10

d) Kolokviji/pismeni ispiti (AV) 12-30 12-30 12-30 12-30

Ukupno: 24-60 28-70 24-60 20-50

e) Kolokviji/završni usmeni ispit 16-40 12-30 16-40 20-50

Ukupno: 40-100 40-100 40-100 40-100

* Minimalni prag pohađanja nastave definira predmetni nastavnik. Prema Pravilniku o studiranju minimalni prag može se kretati od 0 do 7. Ukoliko se na predmetu ne izvode laboratorijske vježbe obvezno je nekoliko domadih zadada ili seminarski rad, s ciljem povedanja udjela samostalnog rada studenata. Nastavnici moraju jasno definirati minimalna potrebna znanja i vještine na pismenom i usmenom dijelu ispita (40%) – jasnim označavanjem gradiva/pitanja i zadataka. 2. Završetak semestra: nadoknada LV i/ili domadih zadada/seminara Pohađanje nastave se ne nadoknađuje – ukoliko student nije stekao minimalne uvjete iz pohađanja nastave nastavnik mu može uskratiti potpis iz kolegija. Studenti koji nisu zadovoljili na laboratorijskim vježbama ili seminarima/domadim zadadama pristupaju nadoknadi 1 do 2 LV i/ili d.z./seminara. Ukoliko na nadoknadama zadovolje studentima se priznaju stečeni bodovi iz tih aktivnosti. Ukoliko je student izostao s više vježbi ili seminara, student mora nadoknaditi vježbe slijedede akademske godine.

270

3. Završni usmeni ispit i ocjenjivanje Studenti koji su stekli minimum bodova po aktivnostima od a) do d) pristupaju završnom usmenom ispitu, osim ukoliko nisu postojali kolokviji usmenog ispita tijekom semestra. Po završnom usmenom ispitu ili kolokvijima usmenog ispita na temelju svih skupljenih bodova (max. 100) studenti se dijele u dvije skupine:

1. Prošli – skupljenih 40 i više bodova (uz uvažavanje uvjeta iz tablice u točki 1) 2. Nisu prošli – skupljenih 0-39 bodova

Studenti koji su prošli na završnom ispitu ocjenu dobivaju na temelju rang-liste po skupljenim bodovima na slijededi način:

1. Prvih 20 % studenata – izvrstan (5) ili ocjena A prema ECTS-u 2. Slijededih 30 % studenata – vrlo dobar (4) ili ocjena B prema ECTS-u 3. Slijededih 30 % studenata – dobar (3) ili ocjena C prema ECTS-u 4. Zadnjih 20 % studenata – dovoljan (2) ili ocjena D prema ECTS-u

Studenti koji nisu prošli na završnom ispitu:

1. Prikupili od 25 do 39 bodova - ocjena nedovoljan (1) ili ocjena FX (potrebno nešto više rada) prema ECTS-u, pristupaju popravnom ispitu (pismenom ili usmenom) ovisno o nastavnim aktivnostima koje nisu zadovoljili i to za onaj dio bodova koji im nedostaje do minimalnih uvjeta za prolaz na kolegiju:

Ukoliko uspiju na popravnom ispitu – dovoljan (2) ili ocjena E prema ECTS-u Ukoliko ne uspiju na popravnom ispitu – nedovoljan (1) ili ocjena F prema ECTS-u

2. Prikupili od 0 do 24 boda – ocjena nedovoljan (1) ili ocjena F (potrebno više rada) i ne mogu

pristupiti popravnom ispitu. 3. Nakon popravnih ispita studenti s konačnom ocjenom F mogu ili ponovno upisati predmet

slijedede godine ili pristupiti pismenom i usmenom ispitu isključivo za ocjenu dovoljan (2) – ocjena E prema ECTS-u za koju je potreban min. rezultat od 40 % na pismenom i usmenom dijelu ispita.

Izvanredni studenti koji nisu u mogudnosti pristupiti kolokvijima mogu izadi na pismeni i usmeni ispit i postidi ocjenu ovisno o rezultatima na ispitu i potrebnom broju bodova za odgovarajudu ocjenu koju su imali redoviti studenti u generaciji prema rang-listi. Nastavnici na svakom kolegiju mogu korigirati tablice prema specifičnostima studijskog programa. Kolokviji iz pismenog dijela ispita tijekom godine su obvezni, a iz usmenog dijela ispita odluku donosi predmetni nastavnik i objavljuje studentima. Radi izvedbe kolokvija iz pismenog, odnosno usmenog dijela ispita predviđa se smanjenja izvođenja auditornih vježbi, odnosno predavanja za 10-20 %. Ovi kriteriji primjenjuju se od ljetnog semestra akademske 2008./2009. godine. U Osijeku, 17. veljače 2009. godine Dekan: Prof.dr.sc. Radoslav Galid

271

e) Navedite mišljenja studenata o odnosima studenata i nastavnika izražena putem

provedenih anketa i eventualno na druge načine i komentirajte eventualne probleme i

postupke u njihovu rješavanju kao i način informiranja studenata o poduzetim mjerama.

Jedinstvena sveučilišna studentska anketa provedene do sada tri puta, od koji je prvi puta provedena

samo pilot anketa na 1. godini studija, a potom su akademske 2008./2009. i 2009./2010. studentske

ankete provedene u cijelosti. Rezultati ankete pokazuju da su odnosi nastavnika i studenata u vedini

slučajeva iznimno korektni i profesionalni pa osim ukupno znatno vede ocjene nastavnika (koja je u

akademskoj 2008./2009, prosječno iznosila 3.6, a u akademskoj 2009./2010. godini čak 4.1) i ukupno

značajan popravak u odnosima vedine nastavnika kod kojih su ti odnosi prema studenstkoj anketi iz

prethodne godine bili djelomično ili u potpunosti (rijetko) narušeni. Nastavnici su naravno odmah po

provođenju ankete bili osobno upoznati sa svim rezultatima, ali i anonimnim komentarima koji su

najčešde upravo ukazivali na mogude probleme koji postoje u odnosima nastavnika i studenata.

Predsjednik Povjerenstva za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja obavio je

pojedinačne razgovore sa svim nastavnicima i upozorio na narušene odnose, kao i lošije rezultate

ankete u slučajevima kada je to postojalo te objasinio i pravne posljedice mogude negativne ocjene

na bududu karijeru (u akademskoj 2009./2010. godini).

U zadnjoj provedenoj anketi ni jedan nastavnik nije imao negativnu ocjenu, štoviše, vrlo rijetko se ta

ocjena kretala ispod 3,0). Postoji pri tome i značajna korelacija između ocjene nastavnika i mišljenja

studenata o odnosu tih nastavnika i studenata, a sa svim rezultatima osim nastavnika, predsjednik

Povjerenstva za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja upoznao je i dekana, osobito

s najbolje i najlošije ocjenjenim nastavnicima. Štoviše, anketa se provodi elektronski (tim

Elektrotehničkog fakulteta Osijek provodi ovu anketu na razini cijelog Sveučilišta) i rezultati su putem

CD-a i posebno pripremljne analitičke baze podataka dostavljeni upravi Sveučilišta, kao i dekanima

svih sastavnica, ali i studentskim predstavnicima (članovima studentskog zbora), s kojima je izvršen i

razgovor o poduzetim aktivnostima i upozorenjima prema nastavnicima čiji su rezultati bili ispod

očekivanja.

f) Iznesite vaše mišljenje o problemu smještaja i prehrane vaših studenata. Ako postoji,

navedite i komentirajte vašu organizaciju izvannastavnih aktivnosti za studente (tečajevi,

sport, rekreacija i ostalo). Komentirajte stanje studentskog standarda koji se nudi na vašem

visokom učilištu (prema podacima u tablici 3.1) i procijenite stupanj korištenja. Ako niste

zadovoljni postojedim stanjem, identificirajte razloge i predložite moguda rješenja.

Iako su na prvi pogled prema podatcima iznesenima u tablici 3.1 potrebna značajna poboljšanja s

obzirom na studentski standard, ipak se može zaključiti da je trenutni standard prihvatljiv uzmu li se u

obzir napomene navedene uz tablicu 3.1 vezane uz prostor za učenje, studentsku menzu (korištenje

X-ice), mogudnosti studentskog smještaja, sportske objekte i objekte za rekreaciju.

272

g) Navedite eventualne posebne mjere koje je vaše visoko učilište uvelo kako bi motiviralo

studente na vede zalaganje i učenje (nagrade, priznanja i ostalo) i komentirajte učinak tih

mjera.

Svake akademske godine Elektrotehnički fakultet Osijek obilježava svoju obljetnicu kroz Dane

fakulteta u prvom tjednu mjeseca svibnja. Središnji događaj obilježavanja svečana je sjednica na kojoj

je pak središnji događaj dodjela nagrada studentima za izniman uspjeh na studiju i/ili iznimam

seminarski/završni/diplomski rad. Najboji studenti po studijskim godinama (osim 1. godine) i

smjerovima dobivaju uz priznanja i nagrade sponzora osigurane u suradnji s dugogodišnjim tvrtkama

partnerima iz gospodarstva. Ovakav sustav nagrađivanja naišao je na iznimno dobar odaziv kod tvrtki

sponzora. Nagrade su u pravilu novčanog iznosa i vrlo visoke, a ovisno o godini obično se dodijeli od

10 do 20 nagrada godišnje. Tradicionalno najuspješniji student završnih godina studija (sada obično

najbolji student diplomskih studija) dobiva dekanovu nagradu (priznanje i novčana potpora). U

prošloj akademskoj godini po prvi smo puta imali jednu posebnu nagradu sponzorske tvrtke za

završene magistre inženjere elektrotehnike, smjera Komunikacije i informatike – posao, što je bilo

iznimno motivirajude i dobro prihvadeno od strane studenata. Nadamo se nastaviti ovu praksu

dodjele nagrada, ovisno naravno o gospodarskoj situaciji.

h) Navedite koje oblike podrške studentima pruža visoko učilište (mentorstva, savjetovanje u

karijeri, pomod pri učenju, pomod studentima s posebnim potrebama i međunarodnim

studentima, pravna i financijska podrška i slično).

Od početka uvođenja bolonjskih studija na Elektrotehničkom fakultetu Osijek uveden je i sustav

mentorstva studentima, po načelu jednake opteredenosti nastavnika studentima, na kako se radilo o

činjenici da pojedini nastavnici studente kojima su mentori kroz studij upoznaju tek na završnim

godinama studija, često se studenti nisu odlučili javiti njima nepoznatoj osobi, pa se od akademske

2011./2012. godine sustav mentorstva zamjenjenjuje sustavom voditelja studijskih godina

(nastavnika na kolegijima trenutne nastavne godine studenta) sa sljededim obvezama, definiranima

prema Naputku o radu voditelja studentskih godina. Tako, s ciljem unaprjeđivanja kvalitete

nastavnog procesa i pospješenja studiranja studenata voditelj:

upoznaje studente s organizacijom i prostornim rasporedom Fakulteta, Pravilnikom o

studiranju uključujudi i njihova prava i obveze tijekom studija, studijskim programima,

kriterijima pradenja rada i ocjenjivanja, akademskim ophođenjem i etičkim načelima, te

svojom ulogom kao voditelja studijske godine,

razgovara sa studentima o redovitom izvršavanju studentskih obveza i prevladavanju

mogudih poteškoda u pradenju nastave, o metodama učenja i usvajanja znanja i vještina te

prema potrebi upuduje studente odgovarajudim službama i nadležnim djelatnicima Fakulteta,

strateški savjetuje i usmjerava studente tijekom studija uvažavajudi i potičudi njihove osobne

akademske i stručne sposobnosti i preferencije,

pravovremeno informira studente o svim aktualnostima i mogudnostima vezanim uz

nastavne, znanstvene i stručne aktivnosti od interesa za studente (o stipendijama, nastavnoj i

stručnoj mobilnosti, sudjelovanjima na znanstvenim i stručnim projektima, skupovima i dr.).

273

Pojedinačni razgovori sa studentima održavat de se u postojedem terminu konzultacija ili u posebnom

terminu uz obaveznu najavu studenta e-mailom voditelju.

Po potrebi se također može organizirati skupni sastanak sa studentima, uz preporuku da se sastanci

takve vrste održavaju u okviru satnice nastave koju voditelj drži studentima.

Voditelj je dužan na prvom satu nastave koju drži svojoj skupini studenata predstaviti se kao njihov

voditelj i tijekom nastave kontinuirano ih motivirati na suradnju sukladnu ovom naputku.

O rezultatima razgovora sa studentima preddiplomskih i diplomskih studija voditelji izvještavaju

prodekana za nastavu ili pomodnika dekana za nastavu. O rezultatima razgovora sa studentima

stručnog studija voditelji izvještavaju prodekana za stručne studije.

Podrška studentima organizirana je na razini Sveučilišta u obliku Službe za profesionalno savjetovanje

studenata. Naime, u sklopu projektnih aktivnosti Tempus JEP projekta „ECAS – Ustrojavanje Službe za

profesionalno savjetovanje studenata na hrvatskim sveučilištima“, 20. travnja 2009. godine otvorena

je Služba za profesionalno savjetovanje studenata (Career Advising Service) koja djeluje u sklopu

Ureda za kvalitetu. Profesionalno savjetovanje studenata dodatna je usluga i pomod studentima kao

ključnim čimbenicima obrazovnog sustava, a sve u cilju jačanja konkurentnosti Sveučilišta Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku na hrvatskom i europskom prostoru visokog obrazovanja. Služba je

usmjerena na studente završnih godina preddiplomskih i diplomskih studija, ali i na studente ostalih

godina koji se žele na vrijeme pripremiti za konkurentan nastup na tržištu rada. Služba za

profesionalno savjetovanje studenata priprema studente za tržište rada organiziranjem skupnih

savjetovanja (radionice „Pisanje životopisa i popratnog pisma“' i „Razgovor s poslodavcem“) i

pružanjem usluga individualnog profesionalnog savjetovanja na kojem sa savjetnicom studenti mogu

razgovarati o pitanjima vezanim za razvitak njihove budude karijere i uspješan nastup na tržištu rada.

Usto na razini Sveučilišta postoji Ured za studente s invaliditetom koji prije svega djeluje kao

jedinstveni sveučilišni ured koji studentima s invaliditetom pruža informacije i podršku u prostorima

ureda te nastoji rješavati jedinstvene potrebe studenata s invaliditetom. Ured za studente s

invaliditetom Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku nastoji osigurati kvalitetniji pristup visokom

obrazovanju kroz pristup zadovoljenju obrazovnih potreba studenata s invaliditetom i nastojanju

povedanja njihovog broja.

i) Priložite propise o zaštiti studentskih prava (procedure za rješavanje žalbi, studentski

pravobranitelj i ostalo).

Zaštita studentskih prava regulirana je Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku i Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata Sveučilišta Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku u kojem su predviđene procedure za rješavanje žalbi. Postoji i funkcija

studentskog pravobranitelja kojeg bira Studentski zbor sukladno opdem aktu Studentskog zbora

(Statut Studentskog zbora).

Procedurom sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2008 PR-8-2.0 Zamolbe, žalbe i

prigovori u nastavnom procesu definiran je postupak rješavanja neusuglašenosti u nastavnom

procesu te odgovornost sudionika i nadležnih tijela u tom procesu.

274

PRILOŽENO: Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku, Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Statut

Studentskog zbora i PR-8-2.0 Zamolbe, žalbe i prigovori u nastavnom procesu.

j) Navedite na koji način pratite završene studente (alumni) i prikupljate informacije o

njihovoj zaposlenosti kao i druge značajne podatke za unapređenje studijskih programa.

Kroz registriranu udrugu završenih studenata pod nazivom Udruga inženjera i diplomiranih inženjera

Elektrotehničkog fakulteta Osijek (latinski: Almae Matris Alumni) čuva se tradiciija Elektrotehničkog

fakulteta Osijek te se promiče njegov ugled i razvitak Fakulteta, ali i skrb o završenim studentima.

Posebno se vodi računa, u suradnji putem stalnih kontakata s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, o

skrbi nezaposlenih završenih studenata našeg Fakulteta. Na taj način pratimo informacije o

zaposlenosti, kao i druge podatke koji mogu doprinijeti unaprjeđenju naših studijskih programa.

k) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predložite moguda poboljšanja.

Nastavni proces odvija se bez vedih problema i u posljednjih 5 godina učinjeno je mnogo na usvajanju

kriterija, pedagoškim metodama, smanjenju broja studenata u grupama, kontinuiranom radu i

povedanju uspješnosti i završnosti studiranja. Prije Bolonjskog procesa prosječno je studij završavalo

tek 35% upisanih, a taj se broj sada povedao najmanje dvostruko. Razvijenost informacijskog sustava

(internetske stranice, Moodle, ISVU, studomati, zasloni za obavijesti i dr.) postavlja si visoke ciljeve u

bududem razdoblju, kao i koncept novih specijalističkih, računalnih i industrijskih studija predviđenih

Strategijom fakulteta u čiju se realizaciju ved krenulo.

Studentska anketa učinila je mnogobrojne pozitivne pomake u odnosima između nastavnika i

studenata, s obzirom na to da osigurava nastavnicima povratnu infiormaciju o njihovom radu, a

nerijetko i broji anonimni komentari omoguduju slobodnije izražavanje mišljenja studenta o dobrim i

lošim stranama nastavničkog rada.

Tablica 3.1. Studentski standard.

Površina

(u m2) Broj sjededih ili aktivnih

mjesta

Prostor za učenje* 58 (T) 71 (K)

20 (T) 30 (K)

Studentska menza (korištenje X-ice)** - -

Drugi objekti prehrane 150 (T) 101 (K)

-

Skriptarnica i kopiraonica Kopiraonica

32 (T) 57 (K)

-

Mogudnosti studentskog smještaja** - -

Sportski objekti*** - -

Prostorije za studentske udruge i kulturne aktivnosti 22 (T) 10 (T)

Objekti za rekreaciju** - -

275

Napomena uz tablicu:

* Navedene su samo prostorije u kojima se ne odvija nastava (čitaonica, prostorija za izradu završnih i diplomskih radova), no studentima su

izvan nastave na raspolaganju i:

TEMPUS EMSA laboratorij 1-27 (56m2, 20 računalnih mjesta) za studente elektrotehnike, elektroenergetike, automatike.

Laboratorij za telekomunikacije 3-18 (56m2, 16 računalnih mjesta) za studente komunikacija i informatike.

2 računalna laboratorija K1-1 i K1-2 u Kampusu (svaki 41 m2, s po 16 računalnih mjesta) za studente računarstva i informatike.

**U nesporednoj blizini obje zgrade Fakulteta (T) – Kneza Trpimira 2b i (K) – Kampus, Cara Hadrijana b.b. nalaze se restorani Studentskog

centra.

***Studenti Elektrotehničkog fakuleta Osijek sudjeluju u natječaju za smješta u studentske domove Sveučilišta.

****Studenti i nastavnici imaju organizirano korištenje sportske dvorane Gradski vrt, dvorane Elektrotehničke i Strojarsko-tehničke škole i

Gradskih bazena u organizaciji Fakulteta i Sveučilišta.

Tablica 3.2. Zapošljavanje završenih studenata.

Naziv studijskog programa Broj završenih

studenata u protekle 3 godine

Broj nezaposlenih prema statistici Zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Osijek

Sveučilišni preddiplomski studij Elektrotehnike

212 5

Sveučilišni preddiplomski studij Računarstva

179 2

Stručni studij Elektrotehnike 157 19

Sveučilišni diplomski studij Elektrotehnike

45 5

Sveučilišni diplomski studij Računarstva

23 4

276

4. Nastavnici

a) Osvrnite se na strukturu nastavnika i suradnika koja je iskazana u tablici 4.1. Ocijenite

dobre i loše strane u omjerima broja stalno zaposlenih na vašem visokom učilištu i

vanjskih suradnika. Analizirajte probleme u kadrovskoj politici.

U posljednjih nekoliko godine, osobito od 2005. godine zbog povedanih potreba za nastavnicima radi

izvedbe novih studijskih programa u skladu s novousvojenim Kriterijima pradenja rada i ocjenjivanja

studenata, te smanjenjem bbroja studenata osobito u grupama za auditorne i laboratorijske vježbe,

kao i činjenice da je značajan broj znanstvenog podmlatka uspješno doktorirao i prešao u znanstveno-

nastavna osoblja, uz razumjevanje i potporu Ministarstva znanosti, obrazovajna i športa, kao i

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Elektrotehničkom fakultetu odobren je značajan broj

novih suradnika (asistenata i znanstvenih novaka, ali i stručnih suradnika i laboranata), što se može

vidjeti jasno na dijagramu koji prati broj djelatnika fakulteta prema stručnoj spremi, pogotovo ako se

usporedi porast visokokbrazovanih djelatnika od 2003./2004. godina do 2009./2010. godine.

U ovome trenutku fakultet izravno u nastavi ima uključenih preko 100 djelatnika: 10 redovitih

profesora, 5 izvanrednih profesora, 16 docenata, 11 predavača ili viših predavača i profesora visoke

škole, 33 asistenta i 10 znanstvenih novaka, kao i 9 stručnih suradnika i 15 laboranata. Kako se broj

nastavnika povedava, smanjuju se grupe za predavanja i vježbe prema optimalnom cilju, ali smo tek na

pola puta i osobito nedostaje suradničkih zvanja zbog velikog broja grupa vježbi, a ograničene norme

prema kolektivnom ugovoru.

Uz to nastavu izvodi još oko 40 djelatnika – vanjskih suradnika uglavnom iz gospodarstva (HEP,

Siemens, T-com i dr.), te s drugih znanstvenih i visokobrazovnih institucija. Zbog povedanog broja

nastavnika u posljednjih nekoliko godina vanjska suradnja višetruko se smanjila a zadržana je

uglavnom samo radi podizanja kvalitete visokostručnih sadržaja. Ovo višestruko smanjenje sati

nastave (oko pet puta) znatno je pridonijelo kvaliteti ali i jednostavnijoj organizaciji nastave i daljnja se

277

vanjska suradnja planira samo radi osiguranja transfera znanja stručnjaka iz gospodarstva što

smatramo da je od iznimne važnosti u elektrotehnici i računarstvu.

Iako je i u strategiji razvitka fakulteta do 2014./2015. godine planiran nastavak ovog pozitvnog trenda,

nažalost, kriza je znatno usporila daljnje zapošljavanje mladih znanstvenika, osobito u posljednje dvije

godine, a podizanje znanstevnog podmlatka svakako jedan o temeljnih stupova kontinuiranog razvoja

fakulteta i stoga i potencijalan problem u skoroj bududnosti. Najvedi problem srednjeročno se očituje

u mogudem ograničenom broju znanstveno-nastavnih radnih mjesta za znanstvene novake, kao i

ponovno smanjenje broja suradnika njihovim napredovanjem u znanstveno-nastavna zvanja.

b) Prikažite i komentirajte omjer nastavnik/student i njegov trend u zadnjih pet godina.

Broj studenata i nastavnika u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima, kao i izračunati omjeri

prikazani su u sljededoj tablici:

Ak.

go

d.

20

06

./2

00

7.

Ak.

go

d.

20

07

./2

00

8.

Ak.

go

d.

20

08

./2

00

9.

Ak.

go

d.

20

09

./2

01

0.

Ak.

go

d.

20

10

./2

01

1.

Broj studenata 1315 1299 1367 1027 1208

a) Broj nastavnika u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima

28 30 31 39 38

Omjer 47,0 43,3 44,1 26,3 31,8

b) Dodana suradnička zvanja 46 56 66 72 70

Omjer 28,6 23,2 20,7 14,3 17,3

c) Dodani znanstveni novaci 60 70 80 84 83

Omjer 21,9 18,6 17,1 12,2 14,6

d) Dodani stručni suradnici 62 73 87 91 90

Omjer 21,2 17,8 15,7 11,3 13,4

Pritom su zbog mogudeg angažmana u nastavi djelatnika u suradničkim zvanjima, znanstvenih novaka

i stručnih suradnika:

- pod b) uz nastavnike u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima uzeti u obzir i nastavnici u

suradničkim zvanjima,

- pod c) su uz nastavnike navedene pod b) dodani znanstveni novaci,

- pod d) dodani su stručni suradnici uz nastavnike navedene pod c).

Iz prikazanih omjera je vidljiv pozitivan trend omjera studenata i nastavnika od 2006./2007. do

2009./2010. za sve navedene omjere. U ak. godini 2010./2011. na prvi pogled dolazi do negativnog

trenda, tj. do povedanja omjera prvenstveno zbog povedanja broja studenata koje je uzrokovano

činjenicom da su u ak. god. 2010./2011. po prvi put polaznici studija bili i studenti koji nisu završili

preddiplomski i diplomski studij za vrijeme optimalnih pet godina.

Važno je pritom napomenuti da de nezanemarivi broj djelatnika u suradničkim zvanjima u ak. godini

2011./2012. stedi uvjete za izbor u znanstveno-nastavna zvanja i time poboljšati omjer naveden pod

278

a). Primjerice, ved su do kraja kalendarske 2011. godine tri viša asistenta izabrana u znanstveno-

nastavno zvanje docenta čime trenutni omjer naveden pod a) iznosi 29,46 s trendom daljnjeg

smanjivanja.

U isto vrijeme se ne očekuje daljnje povedanje broja studenata, s obzirom da je i strateški planirano

zadržavanje postojedih kvota za preddiplomske (200 redovitih + 50 izvanrednih) i stručne studije (150

redovitih + 50 izvanrednih). Iako smo načelno zadovoljni s trendom omjera studenata i nastavnika,

važno je napomenuti da se na ovom fakultetu izvode nastavno vrlo zahtjevni programi u velikom

broju ponekad i prevelikih grupa, pa bi taj odnos ipak trebalo još reducirati. Osobito je loša situacija s

broj nastavnika i prirodnih znanosti matematike i fizike, a ovi kolegiji temelj su studijskih programa.

c) Komentirajte opseg nastavnih opteredenja nastavnika i vanjskih suradnika (prema

podacima u tablici 4.2.).

Treba naglasiti i da je unazad nekoliko godina uprava Fakulteta donijela stratešku odluku o

zadržavanju osobito asistenata i znanstvenih novaka, ali i njihovih mentora unutar norme predviđene

kolektivnim ugovorom. Kao što je mogude vidjeti i u tablici 4.2. velika vedina nastavnika unutar je

dozvoljene norme, prekoračenja su dozvoljena samo iznimno, a osobito se pazi na odgovarajude

opteredenja asistenata i znanstvenih novaka radi osiguranja uvjeta za znanstveno-istraživački rad. Ako

do povedanja preko norme dolazi, onda je to samo ukoliko nije bilo mogude osigurati odgovarajudu

zamjenu ili se radi o slučaju nagle promjene uvjeta (odlaska drugih zaposlenika iz radnog odnosa

tijekom godine) zbog kojih je taj nastavnik preuzeo kratkoročno ( u jednoj godini) nastavu preko

norme. Svim nastavnicima u potpunosti su ispladeni svi sati koji se preko norme vode na temelju

kolektivnog ugovora uključujudi i akademsku 2010./2011. godinu. Vanjski suradnici uglavnom su

opteredeni do 90 norma sati s obzirom na njihove obveze na radnim mjestima, a samo iznimno preko

toga, ako se radi o posebnim potrebama fakulteta za određenim kolegijima. Postoji i dio onih s malom

satnicom koji se angažiraju radi prenošenja specifičnih najnovijih stručnih i znanstvenih spoznaja.

d) Navedite formalne postupke za pradenje vanjskog angažmana vaših nastavnika.

Odlukom Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 23. studenog 2009. O izvođenju

nastave sveučilišnih nastavnika izvan matičnih znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih

sastavnica Sveučilišta, sveučilišni nastavnici i suradnici koji su na temelju ugovora o radu zaposleni na

znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama Sveučilišta mogu kao vanjski suradnici na

temelju posebnog ugovora izvoditi nastavu na stručnim, preddiplomskim, diplomskim, integriranim

preddiplomskim i diplomskim studijima te poslijediplomskim doktorskim i specijalističkim studijima na

drugim visokim učilištima u zemlji i inozemstvu. Sveučilišni nastavnici i suradnici zaposleni na

fakultetima i Umjetničkoj akademiji mogu izvoditi nastavu na drugim visokim učilištima u zemlji i

inozemstvu na temelju prethodne suglasnosti dekana, a sveučilišni nastavnici zaposleni na

sveučilišnim odjelima na temelju prethodne suglasnosti rektora.

e) Navedite veličine studentskih grupa za predavanja, seminare, vježbe i druge oblike

nastave i iznesite vlastitu prosudbu o učinkovitosti nastavnog rada u tim grupama.

Komentirajte mišljenja studenata izražena o tom pitanju u anketama.

279

Trenutno se nastava na sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijima te stručnim studijima izvodi

u skupinama oko 50 do 100 studenata na 1. godini studija a taj broj opada prema višim godinama, a

osobito na kolegijima izbornih blokova, te izbornim kolegijima diplomskih studija Na auditornim

vježbama studenti su podijeljeni u grupe do 50 studenata, dok su na laboratorijskim i konstruktivnim

vježbama studenti podijeljeni u skupine od oko 15-20 studenata što je uvjetovanom kapacitetima

laboratorija i brojem radilišta.

Iz godine u godinu povedanjem broja nastavnika bez podizanja upisnih kvota smanjuje se broj studenata

u grupama, ali je to uvjetovano i omogudeno i povedanim brojem predavaonica i laboratorija osobito u

posljednjih nekoliko godina od kada je fakultetu dodijeljena i zgrada u okviru Sveučilišnog kampusa.

Strateški je nastavni cilj stalno smanjenje broja studenata u grupama, osobito predavanja i auditornih

vježbi radi podizanja kvalitete i individualnog pristupa sudentima tijekom nastave.

Optimalan broj radi učinkovitosti provedbe usvojenih Kriterija pradenja rada i ocjenjivanja studenata koji radi potrebe za kontinuiranim pradenjim svih aktivnosti studenata zahtjeva zapravo upola manji broj studenata u grupama i to do 50 studenata za predavanja, do 25 na auditornim vježbama i do 10 na laboratorijskim, a to je donekle ved ostvareno na završnim godinama (osobito na izbornim kolegijima), dok je na nižim godinama studija taj cilj zasada teško ostvariv. Osobito odlaskom nastavnika iz matematike i fizike na novoustrojene Odjele pojavio se nedostatan broj nastavnika u temeljnim (prirodnim) kolegijima, a brzim razvojem osobito računalnih i komunikacijskih smjerova studija pojavljuje se značajna potreba za dodatnim znanstvenim kadrom u ovom području.

Jedinstvena sveučilišna studentska anketa nažalost nije adresirala ovaj problem, pa nije nažalost niti mogude komentirati niti mišljenja studenata o ovom značajnom pitanju.

f) Navedite pokazatelje po kojima procjenjujete kompetentnost nastavnika i vanjskih

suradnika koji izvode nastavu na vašim studijskim programima. Komentirajte

usporedivost tih pokazatelja u domadim i međunarodnim okvirima. Navedite i mišljenja

studenata izražena u anketama i koji su njihovi učinci.

Dva su osnovna kriterija: jedinstvena sveučilišna studentska anketa kao obvezan uvjet, a koja

ocjenjuje načine na koji nastavnik izvodi nastavu i komunicira sa studentima, dok se kompetentnost

nastavnika i jednako tako i vanjskih suradnika provjerava prilikom njihovog obveznog izbora u

suradnička, nastavna ili znanstveno-nastavna zvanja bez koje nije mogud njihov angažman u nastavi.

Ovu provjeru vrši stalno Povjerenstvo za provjeru uvjeta za izbor u zvanja, sastavljeno uglavnom od

redovitih profesora iz svih polja, područja i grana iz kojih se izvodi nastava, a koji svoje mišljenje o

kompetentnosti donose na temelju propisanih i opdepoznatih uvjeta Rektorskog zbora.

Dodatno, Elektrotehnički faklutet Osijeku propisao je za suradnička zvanja i obvezu godišnjeg

internog izvješda o ocjeni znanstveno-istraživačke, nastavne i stručne aktivnosti kojim se nastoji na

što je mogude objektivniji način pratiti njihov napredak u svim navedenim područjima njihovog

djelovanja, uključujudi i nastavni proces, ali i napredak na poslijediplomskom studiju, znanstvenim i

stručnim publikacijama, cjeloživotnom strukovnom obrazovanju i dr.

Oblik i sadržaj izvješda Ocjene znanstveno-istraživačke aktivnosti znanstvenih novaka/asistenata,

može se pogledati u odjeljku 5.5.m ovog dokumenta.

280

g) Navedite oblike stručne podrške vašim nastavnicima i vanjskim suradnicima u području

osposobljavanja i usavršavanja nastavničkih kompetencija. Navedite način usavršavanja

vaših nastavnika i vanjskih suradnika na drugim domadim i inozemnim visokim učilištima

te ocijenite opseg i postignuda tog procesa. Iznesite usporedbu s drugim visokim

učilištima.

Sukladno Pravilniku o izboru u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna,

suradnička i stručna zvanja i odgovarajuda radna mjesta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku, članak 26.,, pristupnici koji se prvi puta biraju u znanstveno-nastavna zvanje, umjetničko-

nastavna i nastavna zvanja, osim pristupnika koji su završili nastavničke studije, moraju imati potvrdu

ovlaštenog visokog učilišta ili ustanove o završenom programu opdeg pedagoško-psihološkog i

didaktičko-metodičkog obrazovanja koji je u okviru programa cjeloživotnog obrazovanja.

Pristupnici koji nemaju potvrdu ovlaštenog visokog učilišta ili ustanove o završenom programu opdeg

pedagoško-psihološkog i didaktičko-metodičkog obrazovanja obvezni su u roku od godine dana od

sklapanja ugovora o radu na Sveučilištu odnosno sastavnici završiti navedeni program.

Kao što je navedeno pod točkom 6b), u svrhu mobilnosti, odnosno usavršavanja nastavničkih

kompetencija realiziranih kroz ERASMUS dosad su potpisani bilateralni ugovori s nizom stranih

sveučilišta. Međutim, pritom se kao glavni nedostatak može uočiti nizak broj mobilnosti realiziranih u

svrhu nastave: jedna mobilnosti u svrhu nastave, u odnosu na pet mobilnosti u svrhu stručnog

usavršavanja.

U sljededoj tablici se, usporedbom navedenih podataka za ETF Osijek s podacima mobilnosti

nastavnika ostalih sastavnica Sveučilišta realiziranih ERASMUS programom, može zaključiti da ETF

Osijek i apsolutno ali i relativno, tj. s obzirom na broj zaposlenih nastavnika, ne zaostaje u

mobilnostima realiziranim preko ERASMUS programa. Međutim, kao što je ved navedeno, nedostatak

je broj mobilnosti realiziran u svrhu održavanja nastave što je, primjerice, velika prednost realiziranih

mobilnosti Strojarskog fakulteta.

281

Naziv sastavnice Stručno usavršavanje Održavanje nastave

Elektrotehnički fakultet 5 1

Filozofski fakultet 4 2

Odjel za kemiju 2 0

Umjetnička akademija 0 1

Strojarski fakultet 0 4

Medicinski fakultet 1 1

Poljoprivredni fakultet 2 1

h) Navedite eventualne posebne mjere koje je vaše visoko učilište uvelo u svrhu

motiviranja nastavnika za vede zalaganje i učenje (nagrade, priznanja i ostalo) te

komentirajte učinak tih mjera.

Fakultetsko vijede Elektrotehničkog fakulteta Osijek je 2009. godine usvojilo Plan uvođenja e-učenja,

te su prema Planu nastavnicima dodijeljene odgovornosti za realizaciju pojedinačnih kolegija na

Moodlu kao softverskoj platformi za e-učenje. Kako bi se nastavnici motivirali za vede zalaganje pri

realizaciji kolegija, pet mentora za Moodle (koji su tijekom provođenja Plana bili zaduženi za

edukaciju nastavnika) svake godine ocjenjuje realizaciju kolegija na Moodlu te se javnom objavom

ocjena kod nastavnika probudilo međusobno natjecanje u kvaliteti sadržaja postavljenih za studente.

i) Kratko opišite i ocijenite vrstu i kvalitetu nastavnih materijala koje pripremaju vaši

nastavnici i navedite izabrane udžbenike vaših nastavnika objavljenih u posljednjih 5

godina. Iznesite mišljenje o pokrivenosti nastavnog programa stručnom literaturom.

Nastavni materijali kvalitetom zadovoljavaju potrebe studenata. U posljednjih pet godina objavljeno

je, tj. tiskano više od 30 naslova, odnosno udžbenika, te priprema za laboratorijske i auditorne vježbe

za pojedine kolegije. Isti se mogu kupiti u skriptarnici fakulteta po pristupačnim cijenama. Autori su

obavezni 5 primjeraka tiskanog udžbenika dostaviti u knjižnicu. Nastavni programi u navedenoj mjeri

pokriveni su potrebnom literaturom kroz vlastita izdanja, dok se ono što nema knjižnica, može dobiti

međuknjižničnom posudbom iz drugih knjižnica.

Osim navedenih materijala, nastavnici u velikoj mjeri imaju prikladne nastavne materijale za vedinu

predmeta na web stranicama predmeta preko Moodle sustava elektroničkog učenja. Jedan dio

potreba za udžbenicima, pokriva se vlastitim izdanjima nastavnika fakuleta kojima se također pokriva

vedi dio gradiva. U posljednjih pet godina izdano je 16 sveučilišnih udžbenika nastavnika fakulteta u

izdanju ETF-a Osijek, ali i kod drugih izdavača. Dio tih izdanja naveden je u nastavku:

1. I. Lukid, M. Kohler, Osnove Internet programiranja, 2011.

282

1. Lukid, M. Kohler, Osnove Internet programiranja, 2011

2. N. Slavek, Osnove primjene računala, 2011.

3. Lj. Majdandžid, Solarni sustavi, 2011.

4. Ž. Hocenski, T. Matid, G. Martinovid, Digitalna elektronika, Priručnik za laboratorijske vježbe,

2011.

5. S. Nikolovski, K. Fekete, G. Kneževid, Z. Stanid Uvod u tržište električne energije, 2010.

6. M. Barukčid, Z. Baus, Osnove električnih sklopnih aparata, 2010.

7. S. Nikolovski, T. Barid, P. Marid, Programski paketi za analizu i simulaciju rada

elektroenergetskog sustava (upute za rad, drugo dopunjeno izdanje), 2010.

8. S. Nikolovski, Zaštita u elektroenergetskom sustavu, 2009.

9. Z. Valter, Električni strojevi i pogoni s Matlabom, 2009.

10. Z. Kovač, D. Blaževid, Prva provjera električnih instalacija zgrada i sustava za zaštitu od munje

prema novim tehničkim propisima, 2008.

11. R. Galid, D. Crnjac Milid, A. Katid, Matematika 1, 2008.

12. Z. Valter, Procesna mjerenja, 2008.

13. L. Jozsa, Z. Klaid, Inteligentne instalacije EIB za sustave u zgradarstvu, 2008.

14. D. Šljivac, Z. Šimid, Obnovljivi izvori energije s osvrtom na štednju, 2007.

15. P. Josipovid, D. Žagar, S. Rupčid, Elektroničke komponente i osnovni sklopovi, 2007.

16. B. Pavlovid, Aneksni rječnik engleskog jezika iz elektrotehnike, 2007.

j) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predložite moguda poboljšanja.

Predavačku nastavu u potpunosti možemo realizirati vlastitim docentima i profesorima i nasredu

svake de godine biti 3-5 novih doktora. Da bi vježbe bile još kvalitetnije, tj. da bi se vježbe izvodile s

manjim skupinama do 15 studenata po jednoj skupini laboratorijskih vježbi, ostaje potreba za vedim

brojem novih asistenata i novaka.

U posljednjih 5 godina došlo je do značajnog povedanja broja suradnika (asistenata i novaka) od kojih

napredovanjem očekujemo daljnje povedanje broja nastavnika. Isto tako značajan broj nastavnika

napredovao je u zvanjima čim je ojačana nastavna i znanstvena baza fakulteta. Razina informatiče

obrazovanosti osoblja je iznimno zadovoljavajuda, stalno se povedava i treba nastaviti u ovom smjeru.

283

S druge strane izdavačka djelatnost time je potencijalno ugrožena jer se smanjuje interse nastavnika

za objavljivanjem udžbenika u tiskanom izdanju s obzirom na razvijen sustav elektroničkog učenja i

opde prihvadenje istog od strane nastavnika o čemu govori i stalan porast kvalitete objavljenih

materijala na svim kolegijima.

Potrebno je i dalje povedavati broj suradničkog i nastavnog osoblja, kako bi se smanjio broj studenata

u grupama, a optimalan broj bio bi do 50 studenata za predavanja, do 25 na auditornim vježbama i

do 10 na laboratorijskim, a to je osobito na nižim godinama studija zasada teško ostvarivo. Osobito

odlaskom nastavnika iz matematike i fizike na novoustrojene Odjele pojavio se nedostatan broj

nastavnika u temeljnim (prirodnim) kolegijima, a brzim razvojem osobito računalnih i komunikacijskih

smjerova studija pojavljuje se značajna potreba za dodatnim znanstvenim kadrom u ovom području,

što bi se moglo riješiti dodatnim zapošljavanjem.

284

Tablica 4.1. Struktura osoblja.

Osoblje

Zap

osl

eni u

p

un

om

rad

no

m

od

no

su

Zap

osl

eni u

ku

mu

lati

vno

m

rad

no

m o

dn

osu

Van

jska

su

rad

nja

nas

tavn

ika

u

pu

no

m r

adn

om

o

dn

osu

Van

jski

sura

dn

ici

Broj Prosj. starost Broj Prosj.

starost Broj Broj

Prosječna starost

Redoviti profesori

9 59,33 5 61,6

Izvanredni profesori

4 44,5 1 57 2 44

Docenti 12 41,41 1 63 4 50,75

Nastavna zvanja

10 45,9 1 50 14 58,57

Asistenti 31 30,32 1 40 12 35,75

Suradnik u nastavi

Stručni suradnici

7 43,42

Znanstveni novaci

13 27,92

Tehničko osoblje

16 37,25 -------

Administrativno osoblje

20 44,35 -------

Pomodno osoblje

15 48,8 -------

285

Tablica 4.2. Opteredenja nastavnika i vanjskih suradnika

* Zbog velikog broja zajedničkih kolegija preddiplomski studiji elektrotehnike i računarstva kao i diplomski studij elektrotehnike i

računarstva prikazani su zajedno. U protivnom bi došlo do udvostručavanja podataka na zajedničkim kolegijima.

** Na poslijediplomski specijalistički studiji polaznici nisu upisivani protekle tri akademske godine.

Tablica 4.3. Popis nastavnika.

Nas

tavn

ik

Zvan

je

Aka

de

msk

i stu

pa

nj

Vis

oko

uči

lište

ko

je je

izd

alo

kva

lifik

aciju

Po

lje

Dat

um

po

slje

dn

jeg

izb

ora

u z

van

je

Po

sto

tak

rad

no

g o

dn

osa

Op

tere

den

je n

a m

atič

no

j

inst

itu

ciji

u n

orm

a

sati

ma

Op

tere

den

je n

a va

njs

kim

inst

itu

cija

ma

u n

orm

a sa

tim

a

Radoslav Galid

red.prof./T dr.sc. PMF

Zagreb matematika 11.07.2011. 100 240

Željko Hocenski

red.prof./T dr.sc FER Zagreb računarstvo 11.04.2011. 100 330

Srete Nikolovski

red.prof./T dr.sc. FER Zagreb elektrotehnika 17.05.2010. 100 270

Tomislav Švedek

red.prof./T dr.sc.. FER Zagreb elektrotehnika 23.04.2007. 100 390

Predavanja

(u norma satima) Seminari i

auditorne vježbe Mentorski rad

Drugi oblici nastave (Laboratorijske i

konstruktivne vježbe)

Naziv studijskog programa

Nas

tavn

ici

ovo

g vi

soko

g

uči

lišta

Van

jski

sura

dn

ici

Nas

tavn

ici

ovo

g vi

soko

g

uči

lišta

Van

jski

sura

dn

ici

Nas

tavn

ici

ovo

g vi

soko

g

uči

lišta

Van

jski

sura

dn

ici

Nas

tavn

ici

ovo

g vi

soko

g

uči

lišta

Van

jski

sura

dn

ici

Preddiplomski studiji elektrotehnike i

računarstva* 3780 540 1560 30 - - 3180 255

Diplomski studiji elektrotehnike i

računarstva 4080 960 915 90 - - 2235 240

Stručni studij elektrotehnike

3810 390 1020 45 - - 2940 540

Poslijediplomski specijalistički studiji**

- - - - - - - -

Poslijediplomski doktorski studij

1052 440 470 148 - - - -

286

Ivica Crnkovid

red.prof. dr.sc. FER Zagreb računarstvo 17.05.2010. 100 240

Gorislav Erceg

red.prof. dr.sc. FER Zagreb elektrotehnika 15.05.2007. 100 360

Lajos Jozsa red.prof. dr.sc. FER Zagreb elektrotehnika 23.05.2011. 100 300

Tomislav Mrčela

red.prof. dr.sc.. FSB Zagreb strojarstvo 19.07.2010. 100 300

Snježana Rimac-Drlje

red.prof. dr.sc. FER Zagreb elektrotehnika 27.09.2010. 100 330

Zoran Baus izvan.prof. dr.sc.. FER Zagreb elektrotehnika 06.07.2011. 100 305

Robert Cupec

izvan.prof. dr.sc.. Tehnische Univesitat Munchen

računarstvo 27.04.2011. 100 315

Goran Martinovid

izvan.prof. dr.sc.. FER Zagreb računarstvo 15.09.2009. 100 330

Antun Pintarid

izvan.prof. dr.sc.. FSB Zagreb strojarstvo 11.07.2007. 20 390

Damir Šljivac izvan.prof. dr.sc.. FER Zagreb elektrotehnika 20.04.2010. 100 300

Alfonzo Baugartner

docent dr.sc. ETF Osijek računarstvo 14.09.2010. 100 240

Tomislav Barid

docent dr.sc.. ETF Osijek elektrotehnika 06.10.2009. 100 270

Dominika Crnjac Milid

docent dr.sc.. Ekonomski

fakultet Zagreb

ekonomija. 14.10.2008. 100 300

Željko Hederid

docent dr.sc. ETF Osijek elektrotehnika 06.10.2009. 100 270

Tomislav Keser

docent dr.sc. ETF Osijek računarstvo 01.06.2011. 100 240

Tomislav Matid

docent dr.sc. ETF Osijek elektrotehnika 01.06.2011. 100 225

Kruno Miličevid

docent dr.sc. ETF Osijek elektrotehnika 06.10.2009. 100 285

Muharem Mehmedovid

docent dr.sc.. FER Zagreb elektrotehnika 01.03.2011. 50 130

Denis Pelin docent dr.sc. ETF Osijek elektrotehnika 22.12.2009. 100 360

Slavko Rupčid

docent dr.sc.. FER Zagreb elektrotehnika 01.03.2011. 100 450

287

Dražen Sliškovid

docent dr.sc. FER Zagreb temeljne tehničke znanosti

22.03.2011. 100 360

Ninoslav Slavek

docent dr.sc.. Technische Universitat

Graz računarstvo 07.07.2009. 100 285

Dean Vučinid docent dr.sc. Vrije

Universieit Brussel

elektrotehnika 20.04.2010. 100 270

Željka Miokovid

profesor visoke škole

dr.sc.. PMF

Zagreb fizika 02.10.2007. 100 450

Dražen Dorid viši

predavač mr.sc.. FER Zagreb elektrotehnika 04.11.2008. 100 360

Ivanka Ferčec

viši predavač

Pedagoški

fakultet Osijek

filologija 06.07.2011. 100 555

Ivica Lončar viši predvač mr.sc. FER Zagreb elektrotehnika 22.11.2006. 100 360

Branka Pavlovid

viši predavač

mr.sc. Filozofski fakultet Zagreb

filologija 14.12.2010. 100 540

Milica Pužar viši

predavač mr.sc.. FER Zagreb elektrotehnika 24.04.2007. 100 375

Tomislav Rudec

viši predavač

dr.sc.. PMF

Zagreb matematika 23.03.2010. 100 450

Željko Širid viši

predavač

Pedagoški fakultet Osijek

kineziologija 02.10.2007. 50 360

Damir Blaževid

predavač mr.sc.. ETF Osijek elektrotehnika 20.04.2010. 100 365

Ivan Hrehorovid

predavač PMF

Zagreb matematika 12.12.2006. 100 375

Yvonne Liermann

Zeljak predavač

Pedagoški fakultet Osijek

filologija 08.12.2008. 100 510

Irena Galid viši asistent dr.sc.. ETF Osijek elektrotehnika 06.07.2011. 100 180

Zvonimir Klaid

viši asistent dr.sc.. ETF Osijek elektrotehnika 01.04.2011. 100 195

Ivan Aleksi asistent ETF Osijek računarstvo 06.02.2007. 100 180

Josip Balen asistent ETF Osijek računarstvo 17.12.2008. 100 210

Zoran Balkid asistent ETF Osijek računarstvo 01.10.2007. 100 225

Marinko Barukčid

asistent mr.sc.. ETF Osijek elektrotehnika 24.04.2007. 100 235

288

Venco Dorluka

asistent mr.sc.. ETF Osijek elektrotehnika 01.07.2006. 100 180

Krešimir Fekete

asistent ETF Osijek elektrotehnika 14.04.2007. 100 195

Damir Filko asistent ETF Osijek elektrotehnika 06.02.2007. 100 195

Tomislav Galba

asistent ETF Osijek računarstvo 01.04.2011. 100 90

Ratko Grbid asistent ETF Osijek elektrotehnika 06.02.2007. 100 210

Krešimir Grgid

asistent ETF Osijek elektrotehnika 01.07.2005. 100 165

Vedrana Jerkovid

asistent ETF Osijek elektrotehnika 30.09.2008. 100 210

Miran Karid asistent ETF Osijek elektrotehnika 01.02.2006. 100 225

Mirko Köhler asistent ETF Osijek elektrotehnika 15.12.2008. 100 195

Zorislav Kraus

asistent ETF Osijek elektrotehnika 01.07.2006. 100 135

Višnja Križanovid

asistent ETF Osijek elektrotehnika 19.11.2007. 100 165

Zdravko Krpid

asistent ETF Osijek računarstvo 01.11.2008. 100 225

Časlav Livada

asistent ETF Osijek elektrotehnika 10.06.2008. 100 210

Ivica Lukid asistent ETF Osijek elektrotehnika 01.03.2007. 100 195

Vanja Mandrid

asistent ETF Osijek elektrotehnika 27.06.2006. 100

225

Tomislav Matid

asistent ETF Osijek elektrotehnika 01.12.2008. 100 180

Robert Mijakovid

asistent ETF Osijek računarstvo 12.12.2008. 100 180

Krešimir Mikloševid

asistent ETF Osijek elektrotehnika 15.10.2007. 100 180

Josip Miletid asistent PMF

Zagreb matematika. 20.04.2010. 100 210

Karlo Emanuel Nyarko

asistent ETF Osijek elektrotehnika 18.12.2007. 100

240

289

Goran Rozing

asistent

Strojarski fakultet

Slavonski Brod

strojarstvo 01.12.2008. 100 165

Željko Špoljarid

asistent ETF Osijek elektrotehnika 06.02.2007. 100 195

Damir Šoštarid

asistent ETF Osijek računarstvo 01.212.2008. 100 165

Dražen Tomid

asistent mr.sc.. ETF Osijek računarstvo 24.04.2007. 20 30

Danijel Topid asistent ETF Osijek elektrotehnika 01.12.2008. 100 180

Davor Vinko asistent ETF Osijek elektrotehnika 01.10.2005. 100 180

Dražen Bajer znanstveni

novak asistent

ETF Osijek računarstvo 01.07.2011. 100 -

Hrvoje Glavaš

znanstveni novak viši asistent

dr.sc.. ETF Osijek elektrotehnika 05.11.2001. 100 255

Marijan Herceg

znanstveni novak viši asistent

dr.sc.. ETF Osijek elektrotehnika 05.01.2005. 100 195

Goran Horvat

znanstveni novak

asistent ETF Osijek elektrotehnika 06.07.2011. 100 -

Josip Job znanstveni novak viši asistent

dr.sc. ETF Osijek računarstvo 01.06.2004. 100 240

Anita Katid Znanstveni

novak asistent

mr.sc PMF

Zagreb matematika 01.09.2000. 100 180

Goran Kneževid

znanstveni novak

asistent ETF Osijek elektrotehnika 22.04.2008. 100 180

Predrag Marid

znanstveni novak viši asistent

dr.sc.. ETF Osijek elektrotehnika 01.09.2004. 100 255

Krešimir Nenadid

znanstveni novak viši asistent

dr.sc.. ETF Osijek računarstvo 06.12.2000. 100 210

Mario Vranješ

znanstveni novak

asistent ETF Osijek elektrotehnika 22.11.2006. 100 150

Denis Vranješ

znanstveni novak

asistent ETF Osijek elektrotehnika 01.11.2010. 100 195

Dragan Vulin znanstveni

novak asistent

ETF Osijek elektrotehnika 01.11.2010. 100 165

Bruno Zorid znanstveni

novak asistent

ETF Osijek računarstvo 01.07.2011. 100 -

290

Tablica 4.4. Dinamika zapošljavanja nastavnika u posljednjih 5 godina.

Godina Broj

novozaposlenih nastavnika

Broj nastavnika kojima je završio radni odnos

2007. 1

2009. 3 1 (50%)

2010. 4

2011. 1

291

Tablica 4.5. Nastavni materijali korišteni u prethodnoj akademskoj godini

Naziv studijskog programa

Bro

j ud

žbe

nik

a n

apis

anih

na

hrv

atsk

om

jezi

ku

Bro

j in

oze

mn

ih u

džb

en

ika

pre

ved

en

ih n

a h

rvat

ski

jezi

k

Bro

j zn

anst

ven

ih

pu

blik

acija

ve

zan

ih u

z n

asta

vu

Bro

j pri

ručn

ika

Bro

j pri

ručn

ih m

ate

rija

la

veza

nih

uz

um

jetn

ičke

p

red

me

te

Bro

j pre

dm

eta

za

koje

p

ost

oje

na

we

b-s

tran

icam

a vi

soko

g u

čiliš

ta r

ece

nzi

ran

i p

riru

čnik

Bro

j pre

dm

eta

za

koje

p

ost

oji

inte

rnet

ska

stra

nic

a

s p

om

odn

im n

asta

vnim

m

ater

ijalim

a

Bro

j pre

dm

eta

ko

ji se

iz

vod

e k

ao e

-ko

legi

ji

Preddiplomski studij elektrotehnike 65 15 95 37 0 9 39 0

Preddiplomski studij računarstva 61 15 87 29 0 3 32 0

Stručni studij elektrotehnike 78 10 68 38 0 5 39 0

Razlikovna godina 20 2 32 16 0 5 19 0

Diplomski studij elektrotehnike 79 13 210 44 0 4 52 0

Diplomski studij računarstva 51 16 127 34 0 2 32 0

Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike

4 0 58 5 0 0 0 0

292

5. Znanstvena i stručna djelatnost

a) Opišite strateški program znanstvenih istraživanja za razdoblje od najmanje pet godina u

znanstvenom području u kojem Vaše visoko učilište obavlja djelatnost iz Upisnika

znanstvenih organizacija.

Elektrotehnički fakultet Osijek obavlja djelatnost u znanstvenim područjima elektrotehnike i

računarstva. U tim područjima, planira se uložiti sve snage u pokretanje i provođenje intenzivnijih

istraživanja, intenziviranje veza između istraživača i korisnika rezultata istraživanja, te povezivanje

istraživanja s izvođenjem nastave. To podrazumijeva nastavu na poslijediplomskom doktorskom i

poslijediplomskim specijalističkim studijima, ali i uključivanje izvrsnih studenata diplomskih studija

(mogudih bududih znanstvenih novaka i asistenata) u istraživanja. S gledišta istraživačkih platformi,

obvezno je povedati broj prijava na istraživačke projekte EU (FP7) te istraživačke i tehnologijske

projekte RH i u okviru bilateralne suradnje. U smislu objavljivanja rezultata istraživanja, bit de

potrebno nadalje pojačati objavljivanje u međunarodnim znanstvenim časopisima s čimbenikom

odjeka. To zahtijeva daljnji razvoj sveobuhvatnog i interdisciplinarnog, učinkovitog i prilagodljivog, te

inovativnog i istraživački otvorenog okružja, što je provedivo stvaranjem učinkovitijih istraživačkih

skupina, povezivanjem sa sveučilištima u zemljama EU i uže regije, te zajedničkim prijavama

projekata i radu na povedanju mobilnosti studenata poslijediplomskih studija.

U polju elektrotehnike i računalstva, naglasak je na na sljededim područjima istraživanja i primjene:

numerički postupci u elektrotehnici, pouzdanost i raspoloživost elektroenergetskih postrojenja,

optimiranje elektroenergetskog sustava, kvalitete električne energije, numerička zaštita u

elektroenergetskom sustavu, nadzor i kvaliteta električne energije, obnovljivi izvori energije, vođenje

energetskog sustava u tržišnim uvjetima, električni pogoni i upravljanje, energetska elektronika,

procesna mjerenja, mjerna točnost, elektronika, programirljivi logički sklopovi i sustavi, digitalni

komunikacijski sustavi, arhitektura radio-komunikacijskih sustava, komunikacijski protokoli, Internet

tehnologije, multimedijske usluge, bežične senzorske mreže, mobilne komunikacije, inteligentni

proizvodni sustavi, ugrađeni računalni sustavi, računalni sustavi za rad u stvarnom vremenu, paralelni

i raspodijeljeni računalni sustavi, računalni sustavi sa smanjenom osjetljivošdu na kvarove,

programsko inženjerstvo, programska podrška zasnovana na komponentama, kvaliteta programske

podrške, obradba signala, obradba slike, mobilne tehnologije, sveprisutno računalstvo i ostalo.

Navedena područja istraživanja, probleme istraživanja, rezultate istraživanja i njihovu primjenu,

nužno je povezati sa saznanjima i potrebama ostalih srodnih polja tehničkih i drugih i područja

znanosti, kao što su strojarstvo, medicina, poljoprivreda, prometne znanosti, prirodne znanosti s

naglaskom na matematiku i fiziku. Očekuje se da de takva interdisciplinarna primijenjena istraživanja

imati znanstveno utjecajne rezultate istraživanja objavljive u međunarodnim znanstvenim časopisima

i na konferencijama, ali i primjenu u industriji i javnim institucijama.

Kvaliteta istraživanja poboljšavat de se opremanjem laboratorija novom istraživačkom opremom kroz

infrastrukturne projekte i vlastita zarađena sredstva, umrežavanjem i mobilnošdu istraživača,

povedanjem kvalitete, prilagodljivosti i vidljivosti poslijediplomskog doktorskog studija elektrotehnike

(planiran i poslijediplomski doktorski studij računarstva), zajedničkim interdisciplinarnim nastupima s

ostalim sastavnicama sveučilišta, te sastavnicama drugih sveučilišta, što de se trebati dokazati

samovrednovanjem i bududim vrednovanjem od strane nezavisnih domadih i inozemnih

akreditacijskih agencija.

293

Korištenje istraživanja u primjeni u industriji i poslovanju, te omogudavanje prijenosa ideja i

tehnologija gospodarstvu, javnom sektoru i istraživačkoj zajednici u Hrvatskoj i inozemstvu, planira se

poboljšati uspostavom bolje istraživačke suradnje sa stručnjacima iz gospodarstva i drugih fakulteta,

stvaranjem istraživačkih konzorcija s tvrtkama, javnim sektorom, a s ciljem bolje konkurentnosti pri

prijavi projekata, primjene rezultata istraživanja, te povezivanjem istraživanja s primjenom.

Promidžbom prema industriji i javnom sektoru, organiziranjem znanstvenih i stručnih skupova

(Science in Practice 2013), radionica i rasprava, objavljivanjem radova u časopisima (International

Journal of Electrical and Computer Engineering Systems, Tehnički vjesnik i ostalima), organiziranje

znanstveno-stručnih predavanja tjedno ili dvotjedno, može povedati interes za izravna istraživanja u

primjeni.

Navedeni izazovi zahtijevat de , ali i omogudavati povedanje broja istraživača fakulteta, što se može uz

pomod međunarodnih i domadih istraživačkih projekata, isticanje mobilnosti u smislu upisa na

poslijediplomske studije, postdoktorska istraživanja finacirana od gospodarstva i za njegove potrebe,

poboljšanje pradenja istraživača, te na druge načine.

Bit de nužno osigurati financiranje istraživanja, povedanje kvalitete istraživanja, te povedati prihode

Fakulteta kao nositelja istraživanja. To se može provesti spomenutim prijavama na natječaje

znanstveno-istraživačkih (ponajprije inozemnih – FP7 i domadih – NZZ, UKF) projekata, korištenjem

sredstava iz dostupnih fondova potporu prijavama projekata i organiziranjem radionica za prijavu

projekata, ali i uvođenjem mehanizme internog vrednovanja i nagrađivanja istraživanja kao dijela

obveze znanstveno-nastavnog osoblja u sklopu i izvan radnog vremena.

Nužno je unaprjeđenje kvalitete, promidžbe i uvođenje novih poslijediplomskih doktorskih i

specijalističkih studija i to u skladu s kadrovskim mogudnostima. Nadalje, planira se načiniti dopuna

programa studija novim predmetima za koje postoji zanimanje, ostvarenje prilagodljivog sustav

elektroničkog učenja, promidžba studija na engleskom jeziku u obliku Vodiča kroz studij, te web

stranice, daljnje poboljšanje sustava pradenja uspješnosti polaznika, prilagodba kriterija novim

uvjetima s gledišta zakona i tržišnih potreba i ostalo.

b) Navedite 10 istaknutih međunarodnih znanstvenih časopisa u kojima objavljuju radove

vaši nastavnici. Komentirajte relevantne faktore odjeka (eng. Impact Factor). Navedite

nekoliko istaknutih kulturnih institucija, muzeja i galerija u kojima svoja djela javno

predstavljaju vaši nastavnici.

Advanced Engineering Informatics – IF: 1.313

Applied Mathematics and Computation – IF: 1.536

Computers & Chemical Engineering – IF: 2.072

Expert Systems with Applications – IF: 1.962

EURASIP Journal on Advances in Signal Processing – IF: 1.053

IEEE Transactions on Software Engineering – IF: 2.265

Journal of Mathematical Imaging and Vision – IF: 1.285

Mathematical Problems in Engineering - IF: 0.689

294

Multimedia Tools and Applications – IF: 0.914

Robotics and Autonomous Systems – IF: 1.313

Navedeni časopisi spadaju prema čimbeniku odjeka u višu ili visoku kategoriju časopisa iz područja tehničkih

znanosti, a posebno iz polja elektrotehnike i računalstva. Također, oni svojim odjekom i interdisciplinarnošdu

ukazuju na pokrivenost područja istraživanja u djelatnosti fakulteta, kao i na primjenjivost rezultata istraživanja u

drugim područjima. Navedeni čimbenici odjeka odnose se na godinu izdavanja radova nastavnika

Elektrotehničkog fakulteta Osijek.

c) Navedite 10 najvažnijih znanstvenih članaka za instituciju i objašnjenje (za svako

područje znanstvenog djelovanja vaše institucije) u zadnjih 5 godina. Navedite i

komentirajte citiranost radova prema svjetskim citatnim bazama podataka (WOS,

SCOPUS). Usporedite opseg svojih znanstvenih postignuda s drugim srodnim domadim i

inozemnim visokim učilištima.

Tehničke znanosti – elektrotehnika

Navedeni izabrani radovi objavljeni su u visokorangiranim časopisima iz područja elektrotehnike i

interdisciplinarnnih područja, indeksiranima u CC, SCI, SCI-E citatnim bazama i s razmjerno visokim

čimbenikom odjeka, a pokrivaju područja istraživanja i djelatnosti fakulteta, kao što su

radiokomunikacije, multimedije, elektroenergetika, energetska elektronika, računalne mreže i mrežni

protokoli i drugo. Uzimajudi u obzir broj zaposlenih nastavnika i suradnika na ETF-u Osijek,

procjenjujemo da su navedena zansvena postignuda mjerljiva s drugim domadim srodnim fakultetima,

te očekivano niža od znansvenih postignuda visokorangiranih inozemnih fakulteta.

1. Herceg, Marijan; Švedek, Tomislav; Matid, Tomislav.

Pulse Interval Modulation for ultra-high speed IR-UWB communications systems. // EURASIP Journal on

Advances in Signal Processing. 11 (2010) ; 1-8 (članak, znanstveni).

Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus

Citiranost: WoS: 1, Scopus: 1

2. Rimac-Drlje, Snježana; Vranješ, Mario; Žagar, Drago.

Foveated mean squared error — a novel video quality metric. // Multimedia tools and applications. 49 (2010) ,

3; 425-445 (članak, znanstveni).

Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus

Citiranost: WoS: 0, Scopus: 2

3. Rupčid, Slavko; Mandrid, Vanja; Rimac-Drlje, Snježana.

Fabrication Errors Influence on the Spherical Array Radiation Pattern. // Radioengineering, Proceedings of Czech

and Slovak Technical Universities and URSI Committees. 19 (2010) , 3; 378-385 (članak, znanstveni).

Indeksirano: SCI-E, Scopus

Citiranost: WoS: 1, Scopus: 1

4. Herceg, Marijan; Matid, Tomislav; Švedek, Tomislav.

295

Performances of hybrid Amplitude Shape Modulation for UWB communications systems over AWGN channel in

a single and multi-user environment. // Radioengineering. 18 (2009) , 3; 265-271 (članak, znanstveni).

Indeksirano: SCI-E, Scopus

Citiranost: WoS: 0, Scopus: 3

5. Miličevid, Kruno; Emin, Zia.

Impact of Initial Conditions on the Initiation of Ferroresonance. // International Journal of Electrical Power and

Energy Systems. 31 (2009) , 4; 146-152 (članak, znanstveni).

Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus

Citiranost: WoS: 2, Scopus: 3.

6. Miličevid, Kruno; Flegar, Ivan; Pelin, Denis.

Flux Reflection Model of the Ferroresonant Circuit. // Mathematical Problems in Engineering. 2009 (2009) , 6;

693081-1-693081-13 (članak, znanstveni).

Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus

Citiranost: WoS: 0, Scopus: 1

7. Miličevid, Kruno; Pelin, Denis; Flegar, Ivan.

Measurement system for model verification of nonautonomous second-order nonlinear systems. // Chaos,

Solitons and Fractals. 38 (2008) , 4; 939-948 (članak, znanstveni).

Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus

Citiranost: WoS: 2, Scopus: 2

8. Vrbanid, Ivan; Šimid, Zdenko; Šljivac, Damir.

Prediction of the time-dependent failure rate for normally operating components taking into account the

operational history. // Kerntechnik. 73 (2008) , 4; 190-196 (članak, znanstveni).

Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus

Citiranost: WoS: 4, Scopus: 4

9. Žagar, Drago; Grgid, Krešimir; Rimac-Drlje, Snježana.

Security aspects in IPv6 networks – implementation and testing. // Computers & Electrical Engineering. 33

(2007) , 5-6; 425-437 (članak, znanstveni).

Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus

Citiranost: WoS: 0, Scopus: 10

10. Nikolovski, Srete; Marid, Predrag; Baus Zoran.

Electromagnetic Field Calculation of Transformer Station 400/110 kV Ernestinovo Using CDEGS Software. //

Journal of Electrical Engineering,. Vol. 58 (2007) , Nr. 4; 207-213 (članak, znanstveni).

Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus

Citiranost: WoS: 2, Scopus: 2

296

Tehničke znanosti - računarstvo

Navedeni izabrani radovi objavljeni su u visokorangiranim časopisima iz područja računalstva i

interdisciplinarnnih područja, indeksiranima u CC, SCI, SCI-E citatnim bazama i s razmjerno visokim

čimbenikom odjeka, a pokrivaju područja istraživanja i djelatnosti fakulteta, kao što su računalni vid,

robotika, umjetna inteligencija, računalno učenje, senzorske tehnologije i obradba podataka,

neuronske mreže, propoznavanje uzoraka, računalne postupke višekriterijske optimizacije i drugo.

Uzimajudi u obzir broj zaposlenih nastavnika i suradnika na ETF-u Osijek, procjenjujemo da su

navedena zansvena postignuda mjerljiva s drugim domadim srodnim fakultetima, te očekivano niža od

znansvenih postignuda visokorangiranih inozemnih fakulteta.

1. Crnkovic, Ivica; Stafford, Judith; Szyperski, Clemens. Software Components beyond Programming: From Routines to Services. // IEEE Software. 28 (2011) , 3; 22-26 (članak, znanstveni). Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus Citiranost: WoS: 0, Scopus: 1. 2. Kadlec, Petr; Grbid, Ratko; Gabrys, Bogdan. Review of adaptation mechanisms for data-driven soft sensors. // Computers & chemical engineering. 35 (2011) , 1; 1-24 (pregledni rad, znanstveni). Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus Citiranost: WoS: 2, Scopus: 5. 4. Rudec, Tomislav; Baumgartner, Alfonzo; Manger, Robert. A fast implementation of the optimal off-line algorithm for solving the k-server problem. // Mathematical communications. 14 (2009) , 1; 123-138 (članak, znanstveni). Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus Citiranost: WoS: 0, Scopus: 1. 5. Cupec, Robert; Grbid, Ratko; Sabo, Kristian; Scitovski, Rudolf. Three points method for searching the best least absolute deviations plane. // Applied Mathematics and Computation. 215 (2009) , 3; 983-994 (članak, znanstveni). Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus Citiranost: WoS: 2, Scopus: 2. 6. Jagnjid, Željko; Bogunovid, Nikola; Pižeta, Ivanka; Jovid, Franjo. Time series classification based on qualitative space fragmentation. // Advanced Engineering Informatics. 23 (2009) , 1; 116-129 (članak, znanstveni). Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus Citiranost: WoS: 1, Scopus: 2. 7. Cortellessa Vittorio; Crnkovic, Ivica. Marinelli Fabrizio et al. Experimenting the automated selection of COTS components based on cost and system requirements. // Journal of Universal Computer Science. 14 (2008) , 8; 1228-1255 (članak, znanstveni). Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus Citiranost: WoS: 6, Scopus: 12. 8. Martinovid, Goran; Aleksi, Ivan; Baumgartner, Alfonzo. Single-Commodity Vehicle Routing Problem with Pick-up and Delivery Service. // Mathematical Problems in Engineering. 2008 (2008) ; 697981-1-697981-17 (članak, znanstveni). Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus Citiranost: WoS: 2, Scopus: 3

297

9. Martinovid, Goran; Čukid, Bojan. Multicomputer System for Optical Character Recognition in Web Library Creation. // Library Collections, Acquisitions, and Technical Services. 32 (2008) , 1; 19-30 (članak, znanstveni). Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus Citiranost: WoS: 0, Scopus: 2 10. Galid, Irena; Weickert, Joachim; Welk, Martin; Bruhn, Andrés; Belyaev, Alexander; Seidel, Hans-Peter. Image Compression with Anisotropic Diffusion. // Journal of mathematical imaging and vision. 31 (2008) , 2-3; 255-269 (članak, znanstveni). Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus Citiranost: WoS: 17, Scopus: 14 11. Welk, Martin; Weickert, Joachim; Galid, Irena. Theoretical Foundations for 1-D Shock Filtering. // Image and vision computing. 25 (2007) , 4; 455-463 (članak, znanstveni). Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus Citiranost: WoS: 8, Scopus: 8.

d) U slučaju da je za vaše znanstveno područje važnija druga vrsta publikacije (knjiga,

zbornik i dr.) navedite do 10 najvažnijih publikacija te vrste. Komentirajte kriterije za

vaš izbor.

e) Navedite kriterije znanstvene produktivnosti koje moraju zadovoljiti mentori doktorskih

disertacija u vašim doktorskim studijima i usporedite ih s onima na srodnim visokim

učilištima u zemlji i inozemstvu.

Mentori doktorskih disertacija na poslijediplomskom doktorskom studiju elektrotehnike sa smjerovima

Elektroenergetika i Komunikacije i informatika, ali i na prijašnjim poslijediplomskim studijima prije uvođenja

Bolonjskog procesa, nužno moraju znanstvenom produktivnošdu zadovoljiti kriterije za izbor u pripadajude

znanstveno-nastavno zvanje, što predstavlja temeljni uvjet za imenovanje mentora. Nadalje, objavljeni rezultati

istraživanja mentora, te projekti koje vodi ili na kojima radi kao istraživač, moraju jasno ukazivati da je sposoban

voditi doktoranta u predviđenom području istraživanja do obrane doktoraske disertacije. Pri upisu, studija,

polaznik doktorskog studija može predložiti voditelja kroz istraživanje (potencijlanog mentora) iz redova

nastavnika na poslijediplomskom doktorskom studiju, a Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti predlaže

predloženog ili drugog odgovarajudeg voditelja polazniku studija Fakultetskom vijedu prema navedenim nadelima.

Nakon stjecanja potrebnih ECTS bodova, polaznik podnosi zahtjev za pokretanje postupka javnog razgovora,

odnosno odobravanje teme i mentora na toj temi, gdje se navedeni kriteriji opet provjeravaju od strane

Povjerenstva za javni razgovor, Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti, te Fakultetskog vijeda. Pokazatelj

prikladnosti mentora za određenog doktoranta je također i broj zajednički objavljenih znanstvenih radova iz

područja istraživanja doktorske disertacije. Navedeni postupak i kriteriji vrlo su slični onima na drugim srodnim

fakultetima u Republici Hrvatskoj, kao i na inozemnim visokim učilištima u okolini.

f) Komentirajte politiku vašeg visokog učilišta za znanstveni razvoj mladih znanstvenika.

Mladim znanstvenicima, a u prvom redu asistentima i znanstvenim novacima omoguduje se od zasnivanja

radnog odnosa i upisa na poslijediplomski doktorski studij uključivanje u znanstveno-istraživački rad pod

298

vodstvom imenovanog voditelja/mentora. Uključeni su u rad projekata MZOŠ RH, ali i drugih istraživačkih

projekata finaciranih iz izvora iz Hrvatske ili inozemstva. Da bi se što više mogli posvetiti znanstveno-

istraživačkom radu, asistenti i znanstveni novaci imaju satnicu sukladno predviđenoj normi. Tijekom

poslijediplomskog doktorskog studija omoguden im je odlazak na istraživačke boravke na drugim visokim

učilištima, pri čemu se najčešde radi o inozemnim boravcima u sklopu ERASMUS programa,a ponekad su to

boravci u sklopu istraživanja na projektima u Hrvatskoj i inozemstvu. Omoguden im je odlazak na

međunarodne znanstvene skupove, a u prvom redu na skupove koji su im u području istraživanja teme

doktorske disertacije. Pradenje njihovog rada obavlja mentor i voditelj projekta, a jednom godišnje podnose

kratko izvješde o znanstveno-istraživačkim, poslijediplomskim i nastavnim aktivnostima, te opsežno izvješde o

znanstveno-istraživačkom radu koje ima za cilj omoguditi pravovremeno korigiranje zaostataka u napredovanju

na putu do doktorske disertacije. Nakon stjecanja stupnja doktora znanosti, mladi znanstvenici napreduju u

višeg asistenta, a zatim prvom prilikom u docenta. ETF Osijek posebnu pozornost pridaje razvoju tih mladih

znanstvenika, jer u tom obostrano vide jedini način osiguravanja vlastite znanstveno-istraživačke i nastavne

osnove za rad i daljnji razvitak.

g) Osvrnite se na broj znanstvenih radova proizašlih iz međunarodne suradnje vaših

nastavnika i suradnika, a u kojima se kao koautori pojavljuju i inozemni znanstvenici i

umjetnici. Usporedite te rezultate s praksom drugih srodnih visokih učilišta.

Broj znanstvenih radova je prema unosu u Hrvatsku znanstvenu bibliogafiju u zadnjih 5 godina oko 20

(neki su navedeni u nastavku teksta). Pri tom se radi o člancima objavljenima u CC, SCI, SC-Expanded

indeksiranim časopisima, te radovima u zbornicima znansvenih skupova. Prema radovima u popisu koji

slijedi, može se vidjeti da su oni rezultat suradnje na znanstevnim i ostalim projektima ETF-a Osijek s

TU Munchen, Bournemouth University, Slovak Technical University, Univerza v Mariboru, University of

Applied Sciences Bremen, University od Manchester, Malta University, West Virginia University,

Saarland University, Sveučilišta u Mostaru, Više tehničke škole Subotica, te drugima. Također, neki

znanstveni radovi rezultat su istraživačke aktivnosti mentora sa studentima našeg poslijediplomskog

doktorskog studija iz inozemstva. S obzirom na veličinu ETF-a Osijek, a s gledišta broja uposlenih i

broja studenata, smatramo da se broj radova u kojima se kao koautori pojavljuju i inozemni

znanstvenici može povedati, ali da je mjerljiv s drugim srodnim fakultetima u Hrvatskoj, te očekivano

niži od broja radova inozemnih visokih učilišta zapadne, srednje i sjevejrne Europe.

1. Cupec, Robert; Aleksi, Ivan; Schmidt, Günter. Step sequence planning for a biped robot by means of a cylindrical shape model and a high-resolution 2.5D map. // Robotics and autonomous systems. 59 (2011) , 2; 84-100 (članak, znanstveni).

2. Kadlec, Petr; Grbid, Ratko; Gabrys, Bogdan. Review of adaptation mechanisms for data-driven soft sensors. // Computers & chemical engineering. 35 (2011) , 1; 1-24 (pregledni rad, znanstveni).

3. Barukčid, Marinko; Hederid, Željko; Hadžiselimovid, Miralem. Determination of optimal capacitor bank allocation by an adapted evolutionary algorithm with use of constraint fuzzification. // Journal of Energy Technology. 4 (2011) , 1; 23-38 (članak, znanstveni).

4. Aleksi, Ivan; Dieter, Kraus; Hocenski, Željko. Acoustical Imaging and Surface Reconstruction Methods for Ship-hull Inspection // 4th International Conference and Exhibition on "Underwater Acoustic Measurements: Technologies & Results" / John S. Papadakis ; Leif Bjørnø (ur.). Kos, Grčka, 2011. 215-221 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).

299

5. Aleksi, Ivan; Hocenski, Željko; Dieter, Kraus. Comparison of Acoustic Imaging Methods and their Variations with Sequential Implementations // MIPRO 2011 Zbornik radova. 2011. (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni). 6. Aleksi, Ivan; Kraus, Dieter; Hocenski, Željko. Multi-Language Programming Environment for C++ Implementation of SONAR Signal Processing by Linking with MATLAB External Interface and FFTW // 53rd International Symposium ELMAR-2011 / Božek, Jelena ; Grgid, Mislav (ur.). Zadar, 2011. 195-200 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni). 7. Aleksi, Ivan; Kraus, Dieter; Hocenski, Željko Simulated Surface Reconstruction of Underwater Machinery by AUV with Relative Movement Sensor // AUTOMATION IN TRANSPORTATION 2011 / Željko Šakid (ur.). Zagreb : Academic Press, 2011. 90-93 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni). 8. Lehmann, Benjamin; Aleksi, Ivan; Kraus, Dieter. Efficient Pre-Segmentation Algorithm for Sidescan-Sonar Images // ISPA 2011, 7th International Symposium on Image and Signal Processing and Analysis / Lončarid, Sven ; Ramponi, Gianni ; Seršid, Damir (ur.). 3. Zagreb : Academic Press, 2011. 471-475 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).

9. Martinovid, Goran; Attard, Andrew; Krpid, Zdravko. Proposing a New Type of CAPTCHA: Character Collage // 34. Međunarnodni skup MIPRO 2011 / Čišid, Dragan ; Hutinski, Željko ; Baranovid, Mirta ; Mauher, Mladen ; Ordanid, Lea (ur.). Rijeka : Hrvatska udruga za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku - MIPRO, 2011. 1447-1451 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).

10. Miličevid, Kruno; Emin, Zia. Impact of Initial Conditions on the Initiation of Ferroresonance. // International Journal of Electrical Power and Energy Systems. 31 (2009) , 4; 146-152 (članak, znanstveni).

11. Cupec, Robert; Schmidt, Günther. Free Space Representation for Biped Walking Robots. // Automatika : Journal for Control, Measurement, Electronics, Computing and Communications. 50 (2009) , 1-2; 51-64 (članak, znanstveni).

12. Janos, Simon; Martinovic, Goran. Web Based Distant Monitoring and Control for Greenhouse Systems Using the Sun SPOT Modules // Proceedings of 7th International Symposium on Intelligent Systems and Informatics 2009. Subotica, 2009. 165-169 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).

13. Janos, Simon; Martinovid, Goran. Distant Monitoring and Control for Mobile Robots Using Wireless Sensor Network // Proceedings of the International Symposium of Hungarian Researchers on Computational Intelligence and Informatics (CINTI 2009) / Szakal, Aniko (ur.). Budimpešta : Budapest Tech, Hungarian Fuzzy Association, 2009. 661-669 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).

14. Galid, Irena; Weickert, Joachim; Welk, Martin; Bruhn, Andrés; Belyaev, Alexander; Seidel, Hans-Peter. Image Compression with Anisotropic Diffusion. // Journal of mathematical imaging and vision. 31 (2008) , 2-3; 255-269 (članak, znanstveni). 15. Martinovid, Goran; Čukid, Bojan. Multicomputer System for Optical Character Recognition in Web Library Creation. // Library Collections, Acquisitions, and Technical Services. 32 (2008) , 1; 19-30 (članak, znanstveni).

300

16. Boras, Vedran; Barid, Tomislav, Muharemovid, Alija. Parametric Analysis of the Theoretical Wenner Resistivity Profiles Across a Buried Perfectly Conducting Sphere. // International Review of Electrical Engineering (IREE). Vol.3 (2008) , Nr. 4; 600-612 (članak, znanstveni). 17. Klingbeil, Lars; Baus, Zoran; Nikolovski, Srete; Ivankovid, Igor. Case Study for Application of Transmission Line Arresters at Croatian 400 kV Line along the Adriatic Coast Mountains // Proceedings of the International Colloquium Application of Line Surge Arresters in Power Distribution and Transmission Systems / Uglešid, Ivo (ur.). Zagreb : HRO CIGRE, 2008. SO1-SO7 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni). 18. Welk, Martin; Weickert, Joachim; Galid, Irena. Theoretical Foundations for 1-D Shock Filtering. // Image and vision computing. 25 (2007) , 4; 455-463 (članak, znanstveni). 19. Štanfel, Željko; Hocenski, Željko. Dependable Autonomic System for Data Aggregation by Usage of Autonomic Manager // MIPRO 2007, Proceedings, Vol.V Conference on Information Systems Security/ Hutinski, Željko (ur.). Rijeka : MIPRO Rijeka, 2007. 135-139 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).

h) Navedite mišljenja doktoranada o dostupnosti mentora doktorskih disertacija, odnosno

o vremenu koje im se posveduje za upudivanje u metode znanstvenog istraživanja.

Doktoranti su uglavnom zadovoljni radom mentora što je rezultiralo završetkom izrade

vedine doktorskih disertacija na vrijeme u zadnjih nekoliko godina, te razmjerno

intenzivnim obavljivanjem rezultata znanstvenih istraživanja. Mentori su uglavnom

dostupni i posveduju dovoljno vremena pristupnicima, uvodedi ih u postupke

znanstvenog istraživanja. Odstupanja od navedenih načela ponašanja bila su rijetka i

uspješno riješena između nastavnika i doktoranta.

i) Opišite sadržaj i karakter do 10 najznačajnijih znanstvenih istraživačkih projekata vašega

visokog učilišta aktivnih u posljednjih 5 godina (brojčani podaci u tablici 5.2). Iznesite

mišljenje o kvaliteti rada i rezultatima.

1. Znanstveni projekt MZOŠ RH: Distribuirano računalno upravljanje u transportu i

industrijskim pogonima (voditelj: prof.dr.sc. Željko Hocenski)

U projektu se istražuju metode zasnivanja i organizacije sklopovske strukture i programske podrške,

dijagnosticiranja neispravnosti, povedanja pouzdanosti i toleriranja kvarova te održavanja suvremenog

hijerarhijskog distribuiranog i ugrađenog računalnog sustava za rad u stvarnom vremenu primjenjenog u

transportnim sredstvima i sustavima, te industrijskim pogonima. Računalni sustavi stvarnog vremena se

primjenjuju kao ugrađeni u transportnim sredstvima i distribuirani prema lokaciji u sustavu te industrijskim

pogonima. Zbog raznolikosti funkcija koju obavljaju, pouzdanosti i sigurnosti uobičajena je hijerarhijska i

distribuirana organizacija. Zbog zahtjeva za povedanom sigurnošdu i pouzdanošdu nastaje potreba za

dijagnosticiranjem i toleriranjem kvarova sklopovlja i programske podrške. Višerazinska struktura sustava

uključuje ugrađene mikroupravljače, inteligentne periferne sklopove, mikroprocesorske podsustave,

ekspertna računala i vodeda računala. Istraživanja na projektu trebaju dati moguda rješenja sklopovske

strukture sustava na svim razinama i pripadajude strukture programske podrške kao i analizu postavljenih

301

zahtjeva i normi. Treba se utvrditi metodologija zasnivanja sustava, ispitivanja komponenata i podsustava te

cijelog sustava. Potrebno je utvrditi metodologiju i postupke za dijagnosticiranje neispravnosti preliminarno i

za vrijeme rada sustava u živo. Prema zahtjevima za pouzdanost i sigurnost treba odrediti postupke za

toleriranje kvarova i popravak sustava te metodologiju održavanja. Provjera rezultata istraživanja obavit de

se djelimično simulacijom na postavljenim modelima komponenata i podsustava, a isto tako i provjerama na

stvarnim maketama i prototipovima, pa i sustava u cjelini. Primjenit de se sklopovski i programski alati za

injektiranje neispravnosti radi ispitivanja ponašanja sustava i mjerenja parametara pouzdanosti, pokrivanja

pogrešaka i toleriranja kvarova. Predložena istraživanja su značajna zbog mogudnosti primjene rezultata u

stvarnim transportnim sredstvima i sustavima te proizvodnim pogonima u industriji. Postoji potreba kod

proizvođača za usavršavanjem proizvoda u serijskoj proizvodnji radi zadovoljavanja visokih zahtjeva i

konkurentnosti na tržištu. To bi omogudilo ugradnju više pameti u domade proizvode i zapošljavanje novih

visokoobrazovanih stručnjaka. Poseban doprinos i važnost projekta je u tome da se očekuje izrada 7 do 10

doktorskih disertacija i 4 do 6 magistarskih radova.

Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:

Autorske knjige -2

Poglavlja u knjizi - 2

Udžbenici i skripta - 5

Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 6

Radovi prihvadeni za objavljivanje u CC časopisima - 1

Znanstveni radovi u drugim časopisima - 16

Radovi u postupku objavljivanja - 2

Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 68

Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 4

Sažeci u zbornicima skupova - 1

Disertacije - 3

Magistarski radovi - 2

Diplomski radovi - 37

Druge vrste radova - 2

2. Znanstveni projekt MZOŠ RH: Postupci raspoređivanja u samoodrživim raspodijeljenim

računalnim sustavima (voditelj: prof.dr.sc. Goran Martinovid)

Upravljanje resursima koje vodi samoodrživosti bitna je pretpostavka zasnivanja raspodijeljenog računalnog

sustava u zahtjevnim primjenama. To okružje predodređenih i nepredodređenih računala izrazito je

raznorodno i vremenski promjenjivo. Upravljanje resursima odgovara dodjeljivanju, odnosno pridruživanju

poslova računalima, te raspoređivanju zadataka na pridruženom računalu. S gledišta kombinatorne

optimizacije, u oba slučaja radi se o raspoređivanju. Raznorodnost i dinamičnost značajno povedavaju

složenost raspoređivanja. S druge strane, raznorodnost okružja pogoduje izvođenju primjenskih zadataka

različitih zahtjeva. U tim okolnostima postizanje samoodrživog raspodijeljenog sustava zahtijeva pažljivi opis

okružja, vremensku uređenost dodjeljivanja i posebne postupke raspoređivanja. S obzirom na navedene

pretpostavke osnovni ciljevi projekta su: - analizirati klasičnu teoriju raspoređivanja i prilagoditi je zahtjevima

samoodrživosti raspodijeljenih sustava - uspostaviti preduvjete uspješnog dodjeljivanja, kao što su

višerazinski i višeparametarski opisi okružja, koji uvažavaju njegovu dinamičnost, a prikazuju ga dovoljno

točno - uspostaviti postupak dodjeljivanja koji obuhvada promatranje okružja, utvrđivanje računala-

kandidata za dodjeljivanje, pridruživanje i raspoređivanje - analizirati postojede i ponuditi vlastite postupke

302

dodjeljivanja na temelju očekivanog vremena izvođenja i raspodjele opteredenja - izraditi mehanizam

samoodrživosti zasnovan na dugoročnom i kratkoročnom predviđanju performansi - programski ostvariti

navedena rješenja, i provjeriti ih u ispitnoj i stvarnoj okolini u skladu s ciljevima programa i primjenom

Očekivani rezultati, odnosno metodologija, analize, algoritmi i programska rješenja, trebaju osigurati

učinkovito i prilagodljivo upravljanje resursima. Ono treba imati sposobnost samoodrživosti, tj. treba biti

obnovljivo, proširivo i raditi s povedanom pouzdanošdu. Rezultati istraživanja provjeravat de se analizom

složenosti i simulacijom na završetku svake faze rada na projektu. Po ostvarenju pojedinih programskog

rješenja, provjera de se obaviti na ispitnom te i na stvarnom raspodijeljenom računalnom okružju u primjeni.

Prodornost i sveprisutnost raspodijeljenih računalnih sustava, kao što je splet računala, zahtijeva rukovanje

resursima koje omogudava samoodrživost i prilagodljivost primjenama. Takvi raspodijeljeni sustavi bit de

zanimljivi istraživačkim institucijama i gospodarstvu.

Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:

Autorske knjige 3

Uredničke knjige - 1

Poglavlja u knjizi - 6

Udžbenici i skripta - 5

Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 10

Radovi prihvadeni za objavljivanje u CC časopisima - 1

Znanstveni radovi u drugim časopisima - 26

Radovi u postupku objavljivanja - 1

Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 76

Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 3

Radovi u zbornicima skupova bez recenzije - 4

Sažeci u zbornicima skupova - 3

Disertacije - 2

Magistarski radovi - 1

Diplomski radovi - 93

Druge vrste radova - 1

3. Znanstveni projekt MZOŠ RH: Motrenje, ispitivanje i dijagnostika transformatora (voditelj:

doc.dr.sc. Kruno Miličevid)

Motrenje (automatizirani trajni nadzor) ključnih veličina daje stalni uvid u uvjete rada i stanje transformatora

te upozorava na promjene i odstupanja od regularnih uvjeta i stanja, što omoguduje korisniku da

pravovremeno reagira na dolazede probleme. Na trenutne probleme treba reagirati odmah, pa se od

naprednijih sustava motrenja očekuju preporuke djelovanja na temelju ugrađenih ekspertnih znanja. Ako su

problemi sporo razvijajudi, ispitivanjem se točnije i opsežnije utvrđuje stanje. Dijagnostika temeljem

raspoloživih informacija daje tumačenja uzroka i slijed mogudih događaja, te potrebne protumjere. Odluke

sustava motrenja, ispitivanja i dijagnostike moraju se temeljiti na cjelovitim mjernim rezultatima. Sustavi

motrenja su relativno novi sustavi koji se prigrađuju na transformatore uz ranije postojede sustave

upravljanja i zaštite. Iako je pri motrenju naglasak na promjenama mjerenih veličina, ipak je mjerna

nesigurnost bitna za donošenje ispravnih odluka. Sustav motrenja u svom konačnom obliku integrirat de u

cjelinu sve paralelne sustave (motrenje, dijagnostiku, upravljanje i zaštitu). Takav sustav de omogudavati

otkrivanje pogrešaka u nastanku i sprječavanje ili smanjenje posljedica kvara, povedanje raspoloživosti

(manje neplaniranih ispada i bolje planiranje namjenskih isključivanja), optimizaciju gospodarenja

303

transformatorom (kontrolirano preopteredivanje, procjenu preostalog vijeka trajanja, produljenje vijeka

trajanja), analize uzroka kvarnih stanja, te povedanje sigurnosti ljudi i bolju zaštitu okoliša. Pradenjem

zbivanja na područjima motrenja, ispitivanja i dijagnostike, razvijanjem metoda mjerenja, razvijanjem

procjene mjerne nesigurnosti rezultata, poboljšanjem postojedih i stvaranjem novih kriterija za motrenje i

dijagnostiku, razvojem mjernih senzora, integracijom raznovrsnih sustava, te izgradnjom sustava s

ekspertnim znanjima i metodama odlučivanja temeljenim na mjernoj nesigurnosti i umjetnoj inteligenciji

(neizrazita logika, neuronske mreže, genetski algoritmi) planiramo postidi bitna poboljšanja. Postignuda de se

provjeravati simulacijama na matematičkim i fizičkim modelima te ispitivanjima u realnim uvjetima.

Istraživanja i razvoj motrenja, ispitivanja i dijagnostike poboljšat de gospodarenje transformatorima, povedati

pouzdanost rada transformatora, smanjiti materijalne štete uslijed kvarova, te zaštiti ljude i okoliš od požara

transformatora i ekoloških akcidenata, te na taj način smanjiti rizik transakcija električne energije.

Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:

Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 4

Znanstveni radovi u drugim časopisima - 6

Radovi u postupku objavljivanja - 3

Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 14

Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 22

Sažeci u zbornicima skupova - 1

Disertacije - 1

Magistarski radovi - 1

4. Znanstveni projekt MZOŠ RH: Kvaliteta i pouzdanost pogona EES Hrvatske na regionalnom

tržištu el. energije (voditelj: prof.dr.sc. Srete Nikolovski)

Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:

Autorske knjige - 3

Udžbenici i skripta - 3

Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 8

Znanstveni radovi u drugim časopisima - 24

Ostali radovi u drugim časopisima - 11

Objavljena pozvana predavanja na skupovima - 1

Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 30

Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 31

Sažeci u zbornicima skupova - 5

Disertacije - 4

Magistarski radovi - 2

Diplomski radovi - 25

Druge vrste radova - 15

5. Znanstveni projekt MZOŠ RH: Adaptivni prijenos videosignala radijskim mrežama u

heterogenom okruženju (voditeljica: prof.dr.sc. Snježana Rimac-Drlje)

Nove generacije mobilnih mreža kao i nove IP radijske mreže s povedanom širinom pojasa omogudile su

uvođenje novih video usluga. Radio kanal za ove radijske mreže karakteriziraju teški uvjeti prijenosa koji

uključuju gušenje, sjene, višestazno prostiranje te međusobnu interferenciju korisnika što rezultira

304

vremenski i lokacijski promjenjivim kanalom. Poboljšanje kvalitete video signala u ovakvim mrežama može

se postidi pravilnim izborom modova rada i parametara kodera i dekodera, kao i prijenosnog sustava na

način da osiguravaju visoku otpornost na pogrešku. Osim toga, integracija različitih vrsta mreža kao i

heterogenost korisnika zahtjeva primjenu skalabilnog video kodiranja s različitim razinama zaštite od

pogreške. Ciljevi ovog istraživanja su sljededi: • Globalna optimizacija kvalitete video signala preko

zajedničkog kodiranja izvora i kanala, adaptivne selekcije parametara zaštite od pogreške kao i adaptivne

selekcije parametara modulacije u skladu s važnosti podataka i informacijom o stanju kanala. • Razvoj

adaptivne tehnike za dinamičku promjenu broja konstelacijskih stanja te alokaciju razina podnosioca za

OFDM (Orthogonal Frequency Division Multiplexing). Optimizacija odnosa brzine i distorzije, te snage i

distorzije za prijenos videa preko bežičnog CDMA (Code Division Multiple Access). Analiza primjenjivosti MC-

CDMA (Multicarrier CDMA) za pouzdani prijenos videa. • Analiza i primjena adaptivnih antenskih nizova i

konformnih antena za višestazni diverziti i potiskivanje interferencije. • Razvoj skalabilnog video kodera za

prijenos videa s otpornošdu na pogreške, uz nejednaku zaštitu za slojevito kodirani video. Kao rezultat

istraživanja razvit de se optimizacijska procedura za izbor parametara za danog korisnika, u skladu s

kapacitetom veze, stanjem prijenosnog kanala i procesorskom snagom korisnikova uređaja u različitim

komunikacijskim scenarijima. Ova procedura treba osigurati optimalno rješenje za prijenos videa u radijskim

mrežama i omoguditi povedanje kvalitete pojedine usluge. Rezultati istraživanja modi de se primijeniti za

osiguranje pouzdanog prijenosa videa preko nenamjenskih mreža kao što je Internet, što bi omogudilo

jeftinu video vezu za različite namjene. Zajedno s radio sučeljem to de omoguditi korištenje važnih usluga kao

što su telemedicina, daljinsko učenje i video nadzor širokim kategorijama korisnika kako u urbanim tako i u

ruralnim područjima.

Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:

Poglavlja u knjizi - 1

Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 6

Znanstveni radovi u drugim časopisima - 19

Radovi u postupku objavljivanja - 1

Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 43

Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 2

Radovi u zbornicima skupova bez recenzije - 6

Sažeci u zbornicima skupova - 2

Disertacije - 1

Magistarski radovi - 2

Diplomski radovi - 22

Druge vrste radova- 3

6. Znanstveni projekt MZOŠ RH: Holografski logički analizator (voditelj: doc.dr.sc. Ninoslav Slavek)

Istražuju se procesi i automati sa samooporavljanjem. Osnovica ideje polazi od oponašanja pojava

samooporavka zrnatog sjemenskog materijala. Konstruiraju se umjetni automati koji imitiraju holografske

učine što se u zrnatom materijalu postižu koherentnom stimulacijom. Automat sa samooporavljanjem se

konstruira u dva koraka – kao automat koji razlikuje ambijentni sadržaj informacije, automatske procese te

nadređene mehanizme samoodržanja, te nakon toga transpozicijom stanja automata u pripadne

holograme. Dakle izvodi se fenomenološka imitacija bioloških struktura sa svojstvom konačnost broja stanja

takvih ambijentu prilagođenih automata. Umjetni holografski sustavi zasnovani su na 1D ili 2D ekvivaletnim

slikama stanja sustava. Sustav HOLA se konstruira na temelju asocijativne obrade holografskih podataka

305

fenomenološki strukturiranog automata. Važnost istraživanja sagledava se u izravnoj koristi za proizvođače i

prerađivače zrnatog sjemenskog i skladišnog materijala, za proizvođače robota i manipulatora s čovjeku

bezopasnim sučeljem te za proizvođače opreme u procesnoj, zaštarskoj, zgradarskoj i automobilskoj

industriji.

Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:

Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 2

Znanstveni radovi u drugim časopisima - 6

Plenarna izlaganja - 1

Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 14

Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 1

Radovi u zbornicima skupova bez recenzije - 1

Sažeci u zbornicima skupova - 1

Disertacije - 3

7. Znanstveni projekt MZOŠ RH: Napredni sustavi radijskog pristupa zatvorenom prostoru i

interakcija s okolišem (voditelj: prof.dr.sc. Tomislav Švedek)

Istražuju se napredne arhitekture sustava radijskog pristupa zatvorenom prostoru (unutar zgrada).

Procjenjuje se utjecaj okoliša na tehnologije fizičkog (PHY) sloja sa poboljšanom spektralnom gustodom:

OFDM (engl. Orthogonal Frequency Division Multiplexing), UWB (engl. Ultra Wideband) modulacija i STP

(engl. Space-Time processing). OFDM modulacijska shema proučava se kao sredstvo poboljšanja otpornosti

na više-staznu propagaciju, interferencije između simbola (ISI) i uskopojasnu interferenciju, djelotvoran

način poboljšanja korištenja raspoloživog radio-frekvencijskog spektra i mogudnosti postavljanja jedno-

frekvencijskih mreža. Istražuje se kodirana OFDM (COFDM) tehnologija otporna na utjecaj urbanog okoliša,

koja je kandidat za zemaljsku digitalnu radio-difuziju (DAB i DVB-T), radijske LAN-ove i radio-difuziju u AM-

frekvencijskim pojasima ispod 30 MHz (DRM - Digital Radio Mondiale). Modulacijska shema ultra širokog

pojasa (UWB) i niske spektralne gustode snage generira se pomodu ultra kratkih mono-impulsa u osnovnom

pojasu. Enormna širina pojasa UWB modulacije modulira se ekstremno visokim brzinama prijenosa

podataka pomodu modulacijskih metoda u osnovnom pojasu (PAM, BPSK, PPM). Kao rješenje za povedanje

kapaciteta i dosega u delijskim i ad hoc mrežnim arhitekturama razmatra se STP tehnologija sa MIMO (engl.

multiple-input-multiple-output) antenskim strukturama, koja istodobno koristi prostorni i vremenski diverziti

antena i kodova za kontrolu grešaka. Razmatra se i postizanje viših brzina prijenosa podataka te nižih

spektralnih gustoda snaga kombiniranjem raznih tehnologija PHY slojeva: CDMA s više-prijenosnih signala

(OFDM i jedno-frekvencijski sustav proširenog spektra sa izravnom sekvencom), ili UWB PHY sloj u

osnovnom pojasu sa više-korisničkim CDMA. Neke od navedenih tehnologija zahtijevaju novu raspodjelu

frekvencijskog spektra, dok druge mogu koristiti ved zagušeni spektar obedavajudi vedi kapacitet. Procjenjuje

se prikladnost heterodinskih i homodinskih radio prijemnika sa izravnom pretvorbom u osnovni pojas za

primjene u programski rekonfigurabinim radio prijemnicima (Soft-radio). Ključna svojstva Soft-radija:

višeslojna arhitektura radio prijemnika, brza vanjska A/D pretvorba, fleksibilna RF sekcija, djelotvorna

procedura upravljanja podacima (DSP), procjenjuju se u svijetlu napretka RF mikroelektroničke tehnologije.

Prihvada se metodologija analize i razvoja ključnih radio-frekvencijskih CMOS pod-sklopova.

Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:

Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 5

Znanstveni radovi u drugim časopisima - 9

306

Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 27

Radovi u zbornicima skupova bez recenzije - 1

Disertacije - 2

Magistarski radovi - 1

Diplomski radovi - 4

8. Znanstveni projekt MZOŠ RH: Širokopojasni pristup i internetske usluge u ruralnim područjima

(prof.dr.sc. Drago Žagar)

Široka primjena i visoka pokrivenost potencijalnih korisnika širokopojasnog pristupa Internetu postaje

osnova razvoja novih usluga, prije svega elektroničke trgovine, elektroničkog poslovanja, cijeloživotnog

obrazovanja (e-learning), širokopojasnog pristupa informacijama državne uprave, ali i međusobne razmjene

velikih količina podataka. Kako de pokrivenost širokopojasnim uslugama visoko urbanih područja, vjerojatno

u skoroj bududnosti, biti dostatna (kako tehnološki, tako i ekonomski), ostaje otvoreno pitanje na koji način

riješiti probleme širokopojasnog pristupa Internetu u ruralnim područjima, tj. područjima sa slabije

razvijenom informacijsko-komunikacijskom infrastrukturom te rjeđe naseljenih područja. Kako je problem

širokopojasnog pristupa Internetu u ruralnim područjima vrlo kompleksno pitanje potrebno mu je pristupiti

interdisciplinarno i s više različitih aspekata. Prije svega potrebno je istražiti kategorizaciju ruralnih područja

prema različitim kriterijima: primarna djelatnost, gustoda naseljenosti, geografske karakteristike područja te

postojeda informacijsko-komunikacijska infrastruktura. Za pojedine kategorije ruralnih područja treba

istražiti i ustanoviti sociološko okruženje te definirati potencijalne usluge koje zahtijevaju širokopojasni

pristup. Na temelju definiranih potencijalnih širokopojasnih usluga potrebno je ustanoviti minimalne

zahtjeve na kvalitetu pojedinih kategorija usluga. Na osnovu analize postojedeg stanja istražiti de se i

predložiti tehničko-tehnološka rješenja širokopojasnog pristupa Internetu za različite kategorije ruralnih

područja. Za svako od predloženih rješenja treba načiniti ekonomsku analizu isplativosti uvođenja novih

sustava te tržišne perspektive. Pri tome treba uzeti u obzir i važnost razvoja ruralnih područja za cjelokupni

razvoj države, strateško pitanje proizvodnje hrane, bio goriva i drugih te razmotriti aktivnu ulogu države u

promicanju razvoja ruralnih područja. Kao rezultat projekta treba proizadi i vizija digitalnog gazdinstva (digital

farm, digital village), kao osnova uspješnog razvitka ruralnih područja.

Objavljeni rezultati istraživanja na projektu: Autorske knjige - 1 Uredničke knjige - 3 Poglavlja u knjizi - 1 Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima -7 Znanstveni radovi u drugim časopisima - 29 Radovi u postupku objavljivanja - 1 Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 44 Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 3 Radovi u zbornicima skupova bez recenzije - 5 Sažeci u zbornicima skupova - 3 Disertacije - 3 Magistarski radovi - 2 Druge vrste radova - 4

Rezultati istraživanja mjerljivi su s rezultatima istraživanja znanstvenih projekata srodnih

visokih učilišta u Hrvatskoj. Cilj ETF-a Osijek je povedati broj znanstvenih radova

indeksiranih u CC bazi, te radova u CC, SCI i SCI-E časopisma s s još vedim čimbenikom

307

odjeka. Također, nužno je uključiti se i/ili povedati broj znanstveno-istraživačkih projekata iz

okvirnih programa EU (FP7 i ostali), te domadih znanstveno-istraživačkih projekata NZZ,

UKF i ostalih.

9. Program hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka: Vođenje energetskih troškova

(voditelj: prof. dr. sc. Franjo Jovid)

Za potrebe smanjenja potrošnje energije u pogonu proizvodnje keramičkih pločica u „KIO Keramika

Orahovica“ izrađen je program na osnovi teorije sivih sustava GM(2.1) koji iz dva dana potrošnje i za dva

energenta, plin i električnu energiju, procjenjuje potrošnju za sljededi dan. Na temelju te procjene obavljaju

se planirana uključenja i isključenja pojedinih procesnih jedinica kako se ne bi premašila vršna potrošnja

energije. Program je ispitan na nizu radnih dana te su namještene konstante GM modela. Program vodi

računa o međuovisnosti potrošnje električne energije i plina.

10. Međunarodni znanstveno-istraživački projekt – znanstveno-tehnološka suradnja između

Republike Hrvatske i Republike Srbije (voditelj: prof. dr. sc. Damir Šljivac)

Naziv projekta: Zajednički program edukacije i istraživanja u području obnovljivih izvora energije (OIE)

s ciljem daljeg razvoja panonskog dijela Srbije i Hrvatske

Osnovni ciljevi projekta temeljenog na suradnji i razmjeni iskustava i znanja timova iz Republike

Hrvatske (Elektrotehnički fakultet Osijek) i Republike Srbije (Fakultet tehnički nauka) jesu:

Podizanje svijesti u javnosti i gospodarstvu o mogudim ekonomskim, energetskim i ekološkim

prednostima/dobitima korištenja obnovljivih izvora energije.

Unaprjeđenje studijskih programa obje visokoobrazovne institucije, osobito diplomskih i

poslijediplomskih studija iz područja energetike, kroz pomod u razvoju novih kolegija i razmjeni

gostujudih nastavnika.

Razmjena iskustava i unaprjeđenje programa cjeloživotnog obrazovanja stručnjaka iz lokalnog

gospodarstva s ciljem promidžbe OIE, osobito u panonskom dijelu Hrvatske i Srbije, ali i šire.

Postavljanje znanstveno-istraživačkog okvira za razvoj mladih znanstvenika, poticanje

mobilnosti istraživača i izrada strategije za bududu zajedničku prijavu timova iz Republike

Hrvatske i Republike Srbije za projekte Europske komisije i predpristupnih fondova iz područja

OIE.

Prijedlozi usklađivanja zakonodavnih okvira i sustava poticaja radi olakšanja i povedanja broja

projekata izgradnje postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije na obnovljive

izvore energije.

Projekt je na kraju svoje prve (od dvije) godine rezultirao sudjelovanjem timova na nekoliko tematski

vezanih konferencija u Osijeku i Novom Sadu, objavom preglednog rada u međunarodnom časopisu o

potencijalima sunčeve energije u proizvodnji toplinske i električne energije u panonskom dijelu

Hrvatske i Srbije, izradom nekoliko završnih i diplomskih radova, stručnim posjetama postrojenjima

na obnovljive izvore energije (vjetroelektrana, bioplinsko postrojenje) te dogovoru i započetoj

pripremi za prijavu zajedničkog TEMPUS projekta edukacije iz OIE. U drugoj godini očekuje se objava

još nekoliko članaka, organizacija radionica ili konferencija u Osijeku i Novom Sadu te zajednički

istraživački rad, osobito mlađih kolega na projektu vezanih uz izradu njihovih doktorskih disertacija.

308

Za sve navedene projekte:

Rezultati istraživanja mjerljivi su s rezultatima istraživanja znanstvenih projekata srodnih visokih učilišta u

Hrvatskoj. Cilj ETF-a Osijek je povedati broj znanstvenih radova indeksiranih u CC bazi, te radova u CC, SCI i

SCI-E časopisma s s još vedim čimbenikom odjeka. Također, nužno je uključiti se i/ili povedati broj

znanstveno-istraživačkih projekata iz okvirnih programa EU (FP7 i ostali), te domadih znanstveno-

istraživačkih projekata NZZ, UKF i ostalih.

j) Navedite vlastite časopise i opišite njihov karakter (znanstveni/stručni, sastav

uredništva, jezik , selekcijski postupak, eventualni čimbenik odjeka i ostalo).

1. International Journal of Electrical and Computer Engineering Systems – međunarodni

znanstveni časopis koji objavljuje radive iz elektrotehnike, računalstva i srodnih interdisciplinarnih

područja. Ima 32 člana uredničkog odbora od kojih je 19 članova s domadih, a 13 članova s inozemnih

sveučilišta. Za sve radove provodi se recenzentski postupak s 2-3 recenzenta. Časopis izlazi dva puta

godišnje, drugu godinu i joše nema čimbenik odjeka, ali se uskoro planira poslati na vrjednovanje u

citatne baze B kategorije.

Internetska stranica: www.etfos.hr/ijeces, http://hrcak.srce.hr/ijeces

2. Tehnički vjesnik – međunarodni znanstveno-stručni časopis tehničkih fakulteta Sveučilišta J.J.

Strossmayera u Osijeku na kojem surađuje i ETF Osijek. Objavljuje znanstvene i stručne radove iz

strojarstva, elektrotehnike, računalstva, građevinarstva i interdisciplinarnih područja. Ima 12 članova

Uredničkog odbora iz Hrvatske, 10 članova Uredničkog savjeta iz inozemstva, te 4 člana Savjeta

eksperata. ETF Osijek suizdavač je časopisa, dok je glavni izdavač Strojarski fakultet u Slavonskom

Brodu.

Internetska stranica: http://hrcak.srce.hr/tehnicki-vjesnik

k) Opišite načine kroz koje znanstvena istraživanja pridonose cjelokupnoj aktivnosti institucije,

odnosno nastavi te intelektualnom i tehnološkom doprinosu društvu. Opišite sadržaj i

karakter stručnih projekata ovog visokog učilišta aktivnih u posljednjih pet godina

(brojčani podaci u tablici 5.2). Iznesite mišljenje o kvaliteti rada i rezultatima.

Znanstvena istraživanja pokredu niz aktivnosti ETF-a Osijek. Znanstveni projekti omoguduju bolje definirani

okvir istraživanja, lakše pradenje istraživačkih aktivnosti, te omogudavaju podmirivanje dijela materijalnih

troškova i režijskih troškova fakulteta, sudjelovanje na konferencijama i radionicama, članstva u

međunarodnim i domadim znanstveno-stručnim udrugama, te ovisno o vrsti projekta nabavku opreme.

Intenziviranje istraživačkih aktivnosti na taj način omoguduje bolje pradenje trendova u znanosti i struci, te

kvalitetnije izvođenje nastave obogadene novim spoznajama i novim tehnologijama, a oprema nabavljena za

potrebe istraživanja najčešde se koristi i u nastavi. Objavljivanje rezultata istraživanja poboljšava vidljivost i

prisutnost fakulteta na domadoj i međunarodnoj znanstvenoj sceni, a rezultati istraživanja najčešde dovode

309

do novih ideja i do primjene istraživanja u industriji i javnom sektoru. Rezultati i kvaliteta znanstveno-

istraživačkog rada u porastu su. Međutim, ETF Osijek, svjestan je potrebe za uključivanjem u vedi broj

kvalitetnih znanstveno-istraživačkih projekata, te je određeni dio projekata prijavljen, a novi projekti su u

pripremi za prijavu. Također, intenzivno se radi na prijenosu rezultata i ideja istraživanja u industriju.

l) Navedite utjecaj rezultata vaših stručnih i razvojnih projekata i usluga na razvoj

domade privrede, uslužnog sektora i državne uprave.

Elektrotehnički fakultet Osijek kroz svoje je stručne i razvojne projekte prepoznatljiv u regiji Slavonije i

Baranje i šire, posebice u suradnji s velikim kompanijama HEP-om, SIEMENS-om, Aluminij d.d. Mostar,

Končar inženjeringom, Institutom za elektroprivredu u razvoju i sve široj primjeni obnovljivih izvora u

Slavoniji i Baranji. Razvoj i primjena informacijskih tehnologija i programske podrške (softvera). Kroz

projekte s Belišdem, Nexe grupom, DI Slavonijom, Strizivojna Hrastom , PZ Osatiniom i PZ

Tomašancima, Saponijom d.o.o., Žitom d.o.o., Sladoranom Županja te Diljem Vinkovci konstantno je

radio na podizanju razine primjene i transfera znanja u industriju. Kroz projekte energetske

učinkovitosti suradnja s Gradom Osijekom urodila je prijavom novih IPA razvojnih projekata. U

suradnji s Regionalanom razvojnom agencijom Osječko-baranjske županije Elektrotehnički fakultet

Osijek aktivno je sudjelovao s Institutom Hrvoje Požar na skupovima o primjeni i integraciji obnovljivih

izvora u regiju Slavonije i Baranje i promicanju istih u našoj regiji..

m) Navedite na koji ste način uspostavili sustavnu politiku pradenja opsega i kvalitete

znanstvenog rada na vašem visokom učilištu te opišite njezine elemente i način

djelotvorne primjene.

Sustavna politika pradenja opsega i kvalitete znanstvenog rada provodi se kroz sljedece aktivnosti:

1. Prijave i provođenje znanstvenih projekata, te rezultate istraživanja prati prodekan za znanost u suradnji s

prodekanom za suradnju s gospodarstvom, te s predstojnicima zavoda i voditeljima projekata. O mogudim

problemima, prodekan za znanost izvješduje na kolegiju dekana i uprave fakulteta gdje se predlažu mjere za

rješavanje problema.

2. Znanstveno-istraživačke aktivnosti asistenata, viših asistenata, te znanstvenih novaka prate voditelji

projekata i mentori asistenata i znanavenih novaka. Oni popunjavaju:

- kratka godišnja izvješda s ocjenom znanstveno-istraživačkog rada i uspješnosti na poslijediplomskom

doktorskom studiju s ocjenom o uspješnosti (slijedi Izvješde o ocjeni znanstvenog novaka, te Izvješde o radu

asistenta)

310

Obrazac ZN

IZVJEŠDE o ocjeni rada znanstvenog novaka za __________godinu

Ime i prezime znanstvenog novaka:

Datum rođenja:

Završen fakultet i datum:

Datum sklapanja Ugovora o radu na određeno vrijeme do:

Voditelj projekta/mentor:

Znanstveni projekt:

Upisan poslijediplomski (doktorski) studij i akademska godina upisa:

Opis znanstvenog rada i ocjena:

Napredovanje na poslijediplomskom (doktorskom) studiju i ocjena:

Zajednička ocjena (pozitivna/negativna i brojčana)

U Osijeku, ____________ Potpis voditelja projekta:

_______________________

311

IZVJEŠDE O OCJENI RADA ASISTENTA za ________ godinu

Ime i prezime:

Datum rođenja:

Završen fakultet/umjetnička akademija i datum:

Datum sklapanja Ugovora o radu na određeno vrijeme do:

Mentor/sumentor:

Nastavni kolegiji na kojem sudjeluje u izvedbi nastave:

Upisan poslijediplomski (doktorski) studij (smjer i akademska godina):

Opis rada u nastavi i ocjena:

Opis znanstvenog/umjetničkog rada i ocjena:

Napredovanje na poslijediplomskom (doktorskom) studiju i ocjena:

Zajednička ocjena (pozitivna/negativna i brojčana)

U Osijeku, xx.xx.2011. Potpis mentora/sumentora:

- detaljna godišnja izvješda s pregledom znanstveno-istraživačkog rada na projektima, objavljenih rezultata istraživanja,

te položenih ispita i ostvarenih bodovima po aktivnostima na poslijediplomskom doktorskom studiju (Ocjena

istraživačke aktivnosti znanstvenog novaka/asistenta).

312

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

Osijek, xx.xx.2011.

OCJENA ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKE AKTIVNOSTI ZNANSTVENOG NOVAKA/ASISTENTA

Ovo izvješde podnosi se jednom godišnje na kraju kalendarske godine i služi za interno pradenje znanstveno-

istraživačkog napredovanja znanstvenog novaka/asistenta i ne zamjenjuje izvješde o ocjeni koje zahtijeva MZOŠ

RH ili Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. Popunjava ga i potpisuje znanstveni novak/asistent, te voditelj

projekta/mentor, a nakon toga prodekan za znanost i dekan.

Rubrike označene sa znakom * popunjava mentor.

OSOBNI PODACI

Ime i prezime

Datum rođenja

Ime završenog visokog učilišta

Stečen akademski naziv

Broj istraživača Broj, naziv i ime voditelja zn. proj MZOŠ

Naziv radnog mjesta

Datumi sklapanja i isteka ugovora o radu

Adresa prebivališta

Ostalo

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ

Naziv poslijediplomskog studija

Visoko učilište poslijediplomskog studija

Akademska godina upisa studija

Mentor

Područje istraživanja u okviru disertacije

Naslov doktorske disertacije (ako je tema prihvadena)

Ciljana akademska titula

Rok za završetak studija

313

UPISANI I POLOŽENI ISPITI (upisati sve ispite, a za položene ispite i podatke o polaganju)

R. br.

Predmet Sem. Ocjena Datum

polaganja ECTS Ostalo

Ispiti razlike (ako su upisani)

1.

2.

3.

4.

Prosječna ocjena i ukupno stečenih ECTS

Redoviti ispiti

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Prosječna ocjena i ukupno stečenih ECTS

OBJAVLJENI REZULTATI ISTRAŽIVANJA Bodovanje objavljenih rezultata istraživanja (što bliže u području doktorske disertacije)

Radovi trebaju biti uneseni u bazu bib.irb.hr.

Vrsta rada i mjesto objavljivanja Kategorija rada N.N. 84/2005. (broj ECTS-a)

Broj radova ECTS

Rad s najviše 2 koautora objavljen u časopisu ili na znanstveno-stručnom skupu s međunarodnom recenzijom

C ili D (24)

Rad s najviše 2 koautora objavljen u časopisu citiranom u referalnim bazama

B (36)

Rad s najviše 2 koautora objavljen u časopisu citiranom u referalnim bazama CC, SCI ili SCI-Expanded

A (60)

Ostale znanstvene publikacije (patenti i slično) -

Ukupno ECTS

OSTALI POKAZATELJI NAPRETKA NA POSLIJEDIPLOMSKOM STUDIJU

R. br.

Naziv aktivnosti Sem./ period

Ocjena Datum

polaganja /ovjere

ECTS Ostalo

1. Kvalifikacijski doktorski ispit (nakon polaganja)

4. ili 5. 10

2. Aktivan na zn.-istraž. projektu (voditelj projekta potvrđuje izvješdem)*

od-do 10

3. Istraž. boravak u inozemstvu (30 dana – uz potvrdu ustanove i izvješde o istr.)

10

4. Odobrenje teme dr. disertacije (nakon javnog razgovora)

30

Ukupno stečenih ECTS

314

SUDJELOVANJE U NASTAVI (studij: dodiplomski – D.D., prediplomski – PD, diplomski – D, stručni – S, specijalistički – SP, ostalo - O)

R. br.

Predmet Sem. Studij Sati – sati

preko norme

Ocjena i potpis

nositelja predmeta*

Ostalo

1.

2.

3.

4.

5.

Ukupno sati – sati preko norme, prosječna ocjena

SUDJELOVANJE U ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKIM PROJEKTIMA (Vrsta projekta: MZOŠ RH, TEMPUS – T, FP7 – FP7, ostali projekti - O)

R. br.

Naziv projekta Šifra

projekta Voditelj projekta

Vrsta projekta

Potpis voditelja projekta*

Ocjena* Ostalo

1.

2.

3.

4.

5.

OSTALE ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKE AKTIVNOSTI (nešto od navedenog ili po potrebi dodati, a pojedinosti dostaviti kao privitak)

R. br.

Naziv aktivnosti Sem., period

Datum Pojedinosti Ostalo

1. Izlaganje rada na konferenciji

2. Sudjelovanje u organizaciji konferencije

3. Izlaganje na znanstveno-stručnim predavanjima ETF-a

4. Sudjelovanje na znanstveno-stručnim radionicama

5. Ostale aktivnosti po procjeni kandidata i mentora/voditelja projekta*

Ukupno potrebno ECTS

Ostvareno ECTS

Preostaje ECTS

Kratko mišljenje mentora*

Ocjena znanstvenog novaka/asistenta ( od 1 do 5)*

POTPISI:

ZNANSTVENI NOVAK/ASISTENT: MENTOR/VODITELJ PROJEKTA: Ime i prezime, zvanje Ime i prezime, zvanje

PRODEKAN ZA ZNANOST: DEKAN: prof. dr. sc. Goran Martinovid prof. dr. sc. Radoslav Galid

315

n) Opišite politiku poticanja i nagrađivanja objavljivanja u visoko rangiranim znanstvenim

časopisima (ili renomiranim izdavačkim kudama za knjige), odnosno sustav podrške

objavljivanju u časopisima sa što vedim faktorom odjeka.

Objavljivanje u visoko rangiranim znanstvenim časopisima ne nagrađuje se sustavno, ali se za Dan

fakulteta na temelju objavljenih rezultata istraživanja ponekad nagrađuje najuspješniji znanstvenik.

Također, ocjenjivanje napredovanja znanstvenih novaka i asistenata na temelju objavljenih rezultata

istraživanja, te javna pohvala visoko ocijenjenih znanstvenih novaka i asistenata pred Fakultetskim

vijedem pokazala se također kao poticaj objavljivanju.

o) Objasnite na koji način vodite brigu o etici u istraživanju te kako provodite europske i

svjetske standarde u zapošljavanju najboljeg znanstvenog kadra (primjerice The

European Charter for Researchers).

Etiku u istraživanjima prati Etičko povjerenstvo Fakulteta. Ono se ne sastaje često jer se na Fakultetu

ne provode često istraživanja koja podrazumijevaju etički upitne postupke istraživanja.

Pri zapošljavanju znanstvenog kadra, natječaji se objavljuju na web stranici fakulteta, dnevnom tisku,

te u Narodnim novinama, a kod zapošljavanj znansvenih novaka i na web stranici Croatian

Researchers' Mobility Portal - http://www.euraxess.hr. Osim temeljnih kriterija, znanstveni novaci

moraju prema uspjehu studiranja biti među prvih 10, odnosno 10% u svojoj generaciji. Osim prosjeka

ocjena i pojedinačnih ocjena iz predmeta razmatra se i dužina studiranja, a po potrebi i ostali

pokazatelji sklonosti znansveno-istraživačkom radu.

p) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predložite moguda

poboljšanja.

Elektrotehnički fakultet Osijek u je izvjesnoj mjeri zadovoljan porastom znanstveno-istraživačkih

aktivnosti u zadnjih 5 godina te njegovim pozitivnim utjecajem na nastavni proces. Pri tome se misli

na nastavu preddiplomskih i diplomskih, poslijediplomskih specijalističkih studija, a pogotovo na

povoljan utjecaj znanstveno-istraživačkih aktivnosti na poslijediplomski doktorski studij

elektrotehnike. Vrlo je pozitivno što nastavnici Fakulteta objavljuju rezultate istraživanja u uglednim

međunarodnim časopisima iz elektrotehnike i računalstva, te interdisciplinarnih područja znanosti i

to s visokim čimbenikom odjeka. Također, objavljeni članci pokazuju pokrivanje znanstveno-

istraživačke djelatnosti po svim područjima koja fakultet pokriva. Međutim, ubudude je nužno

povedati broj takvih članaka, što de značiti povedanje intenziteta i kvalitete istraživanja. Kriteriji koje

moraju zadovoljiti mentori na doktorskim disertacijama pokazuju pozitivan učinak na broj završenih

doktora znanosti u zadnjih pet godina, te na broj radova koje objave doktoranti (najčešde u

koautorstvu s mentorom) do završetka doktorata znanosti. Ipak, i na tom polju se može učiniti više

kako bi broj objavljenih radova tijekom doktorskog studija bio vedi, kao i kvaliteta radova. Fakultet je

omogudio prilično dobre uvjete rada mladih znanstvenika, pogotovo asistenata i znanstvenih novaka,

ali bi njihovo pradenje bilo dobro provoditi češde od jednom godišnje, te dodatno intenzivirati ciljane

istraživačke boravke na inozemnim visokim učilištima za sve nastavnike, što bi dalo još bolje rezultate

međunarodne suradnje i vedi broj zajednički objavljenih radova. Nadalje, iako su mentori dostupni

doktorantima, ETF smatra da se veza mentora i doktoranata još može poboljšati pradenjem njehovih

316

međusobnih aktivnosti i zajedničkih rezultata istraživanja koje objavljuju. Nužno je pojačati broj i

kvalitetu znanstveno-istraživačkih projekata, a pogotovo onih koje financira EU kroz okvirne

programe (FP7 i bududi), infrastrukturne programe (IPA), te programe za razvoj ljudskih potencijala

(PEOPLE). Također, ima dosta prostora za prijave projekata financiranih od zaklada u Hrvatskoj (NZZ).

Sve navedeno fakultet ved podržava omogudavanjem savjetodavne, pravne i adminstrativne potpore

za prijavu projekata, te ulaganjem u osposobljavanje nastavnika i službenika kroz seminare i

radionice. Sve navedeno treba osigurati i snažniji nastup prema gospdarstvu s ciljem primjene

znanstveno-istraživačkog rada u gospodarstvu i javnom sektoru. To de dati više mogudnosti za

nagrađivanje uspješnih znanstvenika. Sve navedeno podržano je mjerama iz strategije

Elektrotehničkog fakulteta Osijek i Sveučilišta.

Tablica 5.1. Mentori.

(Mentori za znanstveno područje)

Naziv doktorskog studija (smjerovi)

Broj mentora pod kojima su obranjeni

doktorati znanosti u zadnjih 5 godina

Broj objavljenih radova mentora u

domadim recenziranim znanstvenim časopisima u

posljednjih 5 godina*

Broj objavljenih radova mentora u

inozemnim recenziranim znanstvenim

časopisima u zadnjih 5 godina*

Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike,

smjerovi: Elektroenergetika, Telekomunikacije i

informatika

6 20 29

Poslijediplomski doktorski studij

računarstva, smjer: Procesno računarstvo

2 10 7

Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike,

smjerovi: Elektroenergetika,

Komunikacije i informatika

1 0 0

317

(Mentori za umjetničko područje)

Naziv doktorskog

studija (smjerovi)

Broj mentora pod kojima su

obranjeni doktorati znanosti u zadnjih 5

godina

Broj javno predstavljenih

umjetničkih djela mentora na

relevantnim domadim izložbama ili drugim

umjetničkim manifestacijama u

posljednjih 5 godina

Broj javno predstavljenih

umjetničkih djela mentora na relevantnim

međunarodnim izložbama ili drugim

umjetničkim manifestacijama u

posljednjih 5 godina

*U obzir se uzimaju samo recenzirani radovi u najvišoj kategoriji prema nacionalnoj klasifikaciji, odnosno radovi u časopisima u

međunarodnoj citatnoj bazi WoS i Scopus.

318

Tablica. 5.2. Izvori financiranja znanstvenih projekata. G

od

. po

četk

a

Projekt (naziv)

Vre

me

nsk

o t

raja

nje

p

roje

kta

(mje

seci

)

Drž

avn

i pro

raču

n (

MZO

Š)

Drž

avn

i pro

raču

n (

ost

ali

izvo

r -

spe

cifi

cira

ti)

Pro

raču

n lo

kaln

ih je

din

ica

EU f

on

do

vi

Go

spo

dar

stvo

- p

riva

tni

sekt

or

Go

spo

dar

stvo

- J

avn

a p

od

uze

da

Ost

alo

(sp

eci

fici

rati

)

UKUPNO

2007. Projekt 1: Distribuirano računalno upravljanje u transportu i industrijskim pogonima (voditelj:

prof.dr.sc. Željko Hocenski) 54 463.501,00 0 0 0 0 0 0 463.501,00

2007. Projekt 2: Postupci raspoređivanja u

samoodrživim raspodijeljenim računalnim sustavima (voditelj: prof.dr.sc. Goran Martinovid)

54 297.000,00 0 0 0 0 0 0 297.000,00

2007. Projekt 3: Motrenje, ispitivanje i dijagnostika

transformatora (voditelj: doc.dr.sc. Kruno Miličevid)

54

328.497,00 (50% dobiva

Končar Institut)

0 0 0 0 0 0 164.247,50

2007. Projekt 4: Kvaliteta i pouzdanost pogona EES Hrvatske na regionalnom tržištu el. Energije

(voditelj: prof.dr.sc. Srete Nikolovski) 34 464.669,00 0 0 0 0 0 0 464.669,00

319

2007. Projekt 5: Adaptivni prijenos videosignala

radijskim mrežama u heterogenom okruženju (voditeljica: prof.dr.sc. Snježana Rimac-Drlje)

54 189.000,00 0 0 0 0 0 0 189.000,00

2007. Projekt 6: Holografski logički analizator (voditelj:

doc.dr.sc. Ninoslav Slavek) 54 270.000,00 0 0 0 0 0 0 270.000,00

2007. Projekt 7: Napredni sustavi radijskog pristupa zatvorenom prostoru i interakcija s okolišem

(voditelj: prof.dr.sc. Tomislav Švedek) 54 179.998,00 0 0 0 0 0 0 179.998,00

2007. Projekt 8: Širokopojasni pristup i internetske

usluge u ruralnim područjima (voditelj: prof.dr.sc. Drago Žagar)

54 392.673,00 0 0 0 0 0 0 392.673,00

2007.

Projekt 9: Vođenje energetskih troškova - Program

hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka (voditelj: prof.dr.sc. Franjo Jovid)

24 90.000,00 0 0 0 0 0 0 90.000,00

2011.

Projekt 10: Međunarodni zn.istr. projekt – znanstveno-

tehnološka suradnja između Republike Hrvatske I Republike Srbije (prof.dr.sc. Damir Šljivac)

36 11.175,00 0 0 0 0 0 0 11.175,00

Ukupno: 472 2.522.264,50 0 0 0 0 0 0 2.522.264,50

320

Tablica. 5.3.Izvori financiranja stručnih projekata.

Go

d. p

oče

tka

Projekt (naziv)

Vre

me

nsk

o t

raja

nje

P

RO

JEK

TA (

mje

seci

)

Drž

avn

i pro

raču

n

(Min

ista

rstv

a I j

avn

a u

pra

va)

Pro

raču

n lo

kaln

ih

jed

inic

a

Me

đu

nar

od

ni

fon

do

vi

Go

spo

dar

stvo

(pri

vatn

i se

kto

r)

Go

spo

dar

stvo

-

Javn

a p

od

uze

da

Ost

alo

(sp

eci

fici

rati

)

UKUPNO

2009 Analiza kratkog spoja i prijelaznih pojava na 110 KV vodu između TS

Đakovo 3-TS Ernestinovo 3 HEP OPS

63.000,00

2009 Izrada tehničke dokumentacije za

postrojenje bioplina Belišde 6 Belišde d.d. 85.547,36

2009 Izrada elaborata o utjecaju na mrežu

mE BOVIS d.o.o. , Ivankovo 2 PZ Osatina 27.000,00

2009 Mjerenja EMP polja oko trafo stanice OS4 izrada odgovarajudeg izvještaja

3 Grad

Osijek

79.800,00

321

2009 Mjerni sustav struje serije i struja

Ispravljačkih grupa postrojenja elektrolize Aluminija d.d. Mostar

6 Aluminij d.d.

Mostar 54.000,00

2009 Nadzorno upravljački sustav

optimizacije potrošnje el. energije u TE-TO „Osijek»

6 HEP

Proizvodnja 30.000,00

2010 Istraživanje tehničke dijagnostike

složenih elektroenergetskih objekata 12

Končar-Inženjering

255.000,00

2009 2010 2011

Obrazovanje nezaposlenih osoba AutoCAD

3x2mj Zavod za

zapošljavanje

193.000,00

2010 Izrada Web portala 12 Veleučilište

Vukovar 122.500,00

2009 Sveučilišna anketa 6 Rektorat 68.000,00

2010 Elaborat utjecaja male elektrane na

mrežu HEP Elektra Sisak 2

HEP ODS Elektra

18.000,00

322

2010 Snimanje kvalitete električe energije u

Dilj Vinkovcima 1

NEXE Dilj Vinkovci

4.200,00

2010 Izrada elaborata i projekta rasklopnog

postrojenja sa odlascima na TS-ice 2

Sladorana Županja

49.800,00

2010 Vršenje elektro nadzora za

Hidrogradnju Zagreb 36 Hidrogradnja 192.800,00

2009 Nadzora i upravljanja izgradnje

odorizacijske stanice na MRS Vukovar i MRS Negoslavci

2 Prvo

Plinarsko društvo

19.000,00

2010 Nabavka i isporuka programskog

paketa CYMGRD 3

HEP Elektra Karlovac

56.500,00

2010 Ocjena stanja i definiranje nivoa

rekonstrukcije opreme generatora 1,2,3 u HE Salakovac

6 Institut za

elektroprivredu i energetiku

73.000,00

2010 Javna rasvjeta za TE-TO, Osijek 4 HEP

Proizvodnja 58.725,00

323

2011 Izrada računalnog programa 6 HEP OPS 42.000,00

2011 Izrada elaborata o utjecaju mE Tomašanci na EE mrežu HEP-a

1 PZ Osatina 18.000,00

2011 Izrada elaborata utjecaja elektrane na

biomasu Hrast 3

Strizivojna Nrast

24.600,00

2011

Projekt razvoja sustava za zaštitu mobilnih komunikacija uz korištenje

komunikacijskih peer-to-peer protokola

15 Institut za

elektroničko poslovanje

410.000,00

Ukupno 143 1.940.272,36

324

Tablica 5.4. Popis znanstvenih i razvojnih projekata.

Popis svih aktivnih znanstvenih i razvojnih projekata dodijeljenih od strane MZOŠ-a s imenima voditelja

1. Distribuirano računalno upravljanje u transportu i industrijskim pogonima (voditelj: prof.dr.sc. Željko Hocenski)

2. Postupci raspoređivanja u samoodrživim raspodijeljenim računalnim sustavima (voditelj: prof.dr.sc. Goran Martinovid)

3. Motrenje, ispitivanje i dijagnostika transformatora (voditelj: doc.dr.sc. Kruno Miličevid)

4. Kvaliteta i pouzdanost pogona EES Hrvatske na regionalnom tržištu el. Energije (voditelj: prof.dr.sc. Srete Nikolovski)

5. Adaptivni prijenos videosignala radijskim mrežama u heterogenom okruženju (voditeljica: prof.dr.sc. Snježana Rimac-Drlje)

6. Holografski logički analizator (voditelj: doc.dr.sc. Ninoslav Slavek)

7. Napredni sustavi radijskog pristupa zatvorenom prostoru i interakcija s okolišem (voditelj: prof.dr.sc. Tomislav Švedek)

8. Širokopojasni pristup i internetske usluge u ruralnim područjima (voditelj: prof.dr.sc. Drago Žagar)

9. Vođenje energetskih troškova - Program hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka (voditelj: prof.dr.sc. Franjo Jovid)

10. Međunarodni zn.istr. projekt – znanstveno-tehnološka suradnja između Republike Hrvatske I Republike Srbije (prof.dr.sc. Damir Šljivac)

Popis aktivnih znanstvenih i razvojnih projekata iz drugih nacionalnih izvora (UKF, NZZ, ostala državne institucije ili domade gospodarstvo) s imenima voditelja

Hrvatski institut za tehnologiju (HIT): 1. Sustav lociranja i naplate u odnosu na vrijeme provedeno u određenoj aktivnosti (doc.dr.sc. Slavko Rupčid)

Popis svih znanstvenih i razvojnih projekta iz međunarodnih izvora s imenima voditelja

1. Collaborative Internationalisation of Software Engineers in Croatia – TEMPUS KISEK (voditelj: prof.dr.sc. Željko Hocenski)

2. 2. Electricity Market Simulation and Analysis Curricula for Engineering Education – TEMPUS EMSA (voditelj: prof.dr.sc. Srete Nikolovski)

3. Inicijativa za prijenos znanja i informacija o kvaliteti električne energije putem LPQI web stranice - Leonardo Power Quality Initiative (prof.dr.sc. Srete Nikolovski)

4. European sensor network architecture - ITEA 05023 ESNA-BE (prof.dr.sc. Srete Nikolovski)

325

Tablica 5.5. Bibliografija (u posljednjih 5 godina).

Vrsta radova

Uku

pan

bro

j rad

ova

Bro

j rad

ova

nas

tavn

ika

Bro

j rad

ova

ko

je s

u

zaje

dn

ički

nap

isal

a d

va il

i vi

še n

asta

vnik

a vi

soko

g u

čiliš

ta

Bro

j rad

ova

ko

ji su

pro

izaš

li iz

su

rad

nje

s

dru

gim

vis

oki

m u

čiliš

tim

a

i zn

anst

ven

im

org

aniz

acija

ma

Znanstveni radovi u časopisima koji su zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCI-expanded i A&HCI) te Scopusu

138 138 81 26

Ostali recenzirani radovi zastupljeni u bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja

14 14 6 5

Autorstvo inozemno izdanih knjiga 1 0 0 0

Autorstvo domadih knjiga 12 7 2 0

Radovi u domadim časopisima s međunarodnom recenzijom

63 61 42 8

Recenzirani radovi u zbornicima inozemnih i međunarodnih znanstvenih skupova*

269 269 194 19

Radovi u domadim časopisima s domadom recenzijom

0 0 0 0

Stručni radovi 45 39 36 0

Poglavlja u recenziranim knjigama 14 6 2 5

Recenzirani radovi u zbornicima domadih znanstvenih skupova*

58 49 37 6

Uredništva inozemnih knjiga* 0 0 0 0

Uredništva domadih knjiga* 4 4 4 0

Broj radova u časopisima vaše institucije

30 29 29 3

*Ne uključuju se zbornici radova koji ne prolaze recenzentski i selekcijski postupak.

326

Tablica 5.5.a. Bibliografija umjetnika (u posljednjih 5 godina).

UMJETNIČKA DJELATNOST Ukupno

Broj kompleksnih umjetničkih djela koja su definirana kao vrhunsko postignude od međunarodnog značaja

Broj kompleksnih umjetničkih djela koja su definirana kao vrhunsko postignude nacionalnog značaja

Broj premijerno predstavljenih umjetničkih djela na manifestacijama od međunarodnog značaja

Broj premijerno predstavljenih umjetničkih djela na manifestacijama od nacionalnog značaja

Broj premijerno predstavljenih umjetničkih djela s objavljenom kritikom

Broj premijerno predstavljenih umjetničkih djela

Autorstva knjiga objavljenih u inozemstvu

Autorstva knjiga objavljenih u Republici Hrvatskoj

327

Tablica 5.6. Znanstvena produktivnost prema ustrojbenim jedinicama visokog učilišta

Zavod za zajedničke predmete

Vrsta radova Ukupan

broj radova

Omjer za svaku ustrojbeni jedinicu: broj radova/broj nastavnika

Katedra za matematiku i fiziku

Katedra za strojarstvo i strane jezike

Znanstveni radovi u časopisima koji su zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCI-expanded i A&HCI) te Scopusu

16 0,6 1,25

Ostali recenzirani radovi zastupljeni u bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja

4 0,2 0,25

Autorstvo inozemno izdanih knjiga 0 0 0

Autorstvo domadih knjiga 4 0,3 0,125

Radovi u domadim časopisima s međunarodnom recenzijom

18 0,4 1,75

Recenzirani radovi u zbornicima inozemnih i međunarodnih znanstvenih skupova

19 1,5 0,5

Radovi u domadim časopisima s domadom recenzijom

14 1 0,5

Stručni radovi 7 0,5 0,25

Poglavlja u recenziranim knjigama 0 0 0

Recenzirani radovi u zbornicima domadih znanstvenih skupova*

7 0,5 0,25

Uredništva inozemnih knjiga* 0 0 0

Uredništva domadih knjiga* 0 0 0

Broj radova u časopisima vaše institucije

0 0 0

328

Zavod za računalno i programsko inženjerstvo

Vrsta radova Ukupan

broj radova

Omjer za svaku ustrojbeni jedinicu: broj radova/broj nastavnika

Katedra za računalno inženjerstvo

Katedra za programsko inženjerstvo

Znanstveni radovi u časopisima koji su zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCI-expanded i A&HCI) te Scopusu

41 19/5=3.80 32/5=6.40

Ostali recenzirani radovi zastupljeni u bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja

0 0 0

Autorstvo inozemno izdanih knjiga

0 0 0

Autorstvo domadih knjiga 5 4/5=0.80 3/5=0.60

Radovi u domadim časopisima s međunarodnom recenzijom

19 9/5=1.80 11/5=2.20

Recenzirani radovi u zbornicima inozemnih i međunarodnih znanstvenih skupova

84 53/5=10.60 52/5=10.40

Radovi u domadim časopisima s domadom recenzijom

4 2/5=0.40 3/5=0.60

Stručni radovi 7 4/5=0.80 4/5=0.80

Poglavlja u recenziranim knjigama

3 1/5=0.20 2/5=0.40

Recenzirani radovi u zbornicima domadih znanstvenih skupova*

9 12/5=2.40 11/5=2.20

Uredništva inozemnih knjiga* 1 0 1/5=0.20

Uredništva domadih knjiga* 6 5/5=1.00 1/5=0.20

Broj radova u časopisima vaše institucije

10 5/5=1.00 8/5=1.60

*Ne uključuju se zbornici radova koji ne prolaze recenzentski i selekcijski postupak

329

Zavod za elektrostrojarstvo

Vrsta radova Ukupan

broj radova

Omjer za svaku ustrojbeni jedinicu: broj radova/broj nastavnika

Katedra za električne strojeve i energetsku

elektroniku

Katedra za osnove elektrotehnike i

mjeriteljstvo

Znanstveni radovi u časopisima koji su zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCI-expanded i A&HCI) te Scopusu

9 8/6=1,33 1/6=0,17

Ostali recenzirani radovi zastupljeni u bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja

10 9/6=1,50 1/6=0,17

Autorstvo inozemno izdanih knjiga 0 0/6=0,00 0/6=0,00

Autorstvo domadih knjiga 1 1/6=0,17 0/6=0,00

Radovi u domadim časopisima s međunarodnom recenzijom

0 0/6=0,00 0/6=0,00

Recenzirani radovi u zbornicima inozemnih i međunarodnih znanstvenih skupova

28 7/6=1,17 21/6=3,50

Radovi u domadim časopisima s domadom recenzijom

0 0/6=0,00 0/6=0,00

Stručni radovi 6 2/6=0,33 4/6=0,67

Poglavlja u recenziranim knjigama 0 0/6=0,00 0/6=0,00

Recenzirani radovi u zbornicima domadih znanstvenih skupova*

4 4/6=0,67 0/6=0,00

Uredništva inozemnih knjiga* 0 0/6=0,00 0/6=0,00

Uredništva domadih knjiga* 0 0/6=0,00 0/6=0,00

Broj radova u časopisima vaše institucije

0 0/6=0,00 0/6=0,00

*Ne uključuju se zbornici radova koji ne prolaze recenzentski i selekcijski postupak

330

Zavod za industrijska postrojenja i automatizaciju

Vrsta radova Ukupan

broj radova

Omjer za svaku ustrojbeni jedinicu: broj radova/broj nastavnika

Katedra za električne pogonske sustave

Katedra za automatiku i

robotiku

Znanstveni radovi u časopisima koji su zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCI-expanded i A&HCI) te Scopusu

17 4/2= 2.0 13/2= 6.5

Ostali recenzirani radovi u časopisima zastupljeni u bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja

9 7/2= 3.5 2/2= 1.0

Autorstvo inozemno izdanih knjiga - - -

Autorstvo domadih knjiga - - -

Radovi u domadim časopisima s međunarodnom recenzijom

9 2/2= 1.0 7/2= 3.5

Recenzirani radovi u zbornicima inozemnih i međunarodnih znanstvenih skupova

29 11/2= 5.5 18/2= 9.0

Radovi u domadim časopisima s domadom recenzijom

7 5/2= 2.5 2/2= 1.0

Stručni radovi 2 2/2= 1.0 -

Poglavlja u recenziranim knjigama 1 - 1/2= 0.5

Recenzirani radovi u zbornicima domadih znanstvenih skupova*

10 10/2= 5.0 -

Uredništva inozemnih knjiga* - - -

Uredništva domadih knjiga* - - -

Broj radova u časopisima vaše institucije 5 1/2= 0.5 4/2= 2.0

*Ne uključuju se zbornici radova koji ne prolaze recenzentski i selekcijski postupak

331

Zavod za elektroenergetiku

Vrsta radova Ukupan

broj radova

Omjer za svaku ustrojbeni jedinicu: broj radova/broj nastavnika

Katedra za elektroenergetsk

e mreže i postrojenja

Katedra za elektrane i energetske

procese

Laboratorij za elektromagnetsku kompatibilnost

Znanstveni radovi u časopisima koji su zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCI-expanded i A&HCI) te Scopusu

20 11/3=3.67 10/2=5.00 2/2=1.00

Ostali recenzirani radovi zastupljeni u bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja

9 7/3=2.33 2/2=1.00 1/3=0.33

Autorstvo inozemno izdanih knjiga

0 0 0 0

Autorstvo domadih knjiga 5 4/3=1.33 1/2=0.50 0

Radovi u domadim časopisima s međunarodnom recenzijom

4 3/3=1.00 1/2=0.50 0

Recenzirani radovi u zbornicima inozemnih i međunarodnih znanstvenih skupova

38 30/3=10 11/2=5.50 12/3=4.00

Radovi u domadim časopisima s domadom recenzijom

5 3/3=1 2/2=1.00 3/3=1.00

Stručni radovi 21 17/3=5.67 10/2=5.00 9/3=3.00

Poglavlja u recenziranim knjigama

0 0 0 0

Recenzirani radovi u zbornicima domadih znanstvenih skupova*

1 1/3=0.33 1/2=0.50 1/3=0.33

Uredništva inozemnih knjiga*

0 0 0 0

Uredništva domadih knjiga*

1 1/3=0.33 0 0

Broj radova u časopisima vaše institucije

0 0 0 0

*Ne uključuju se zbornici radova koji ne prolaze recenzentski i selekcijski postupak

332

Zavod za komunikacije

Vrsta radova Ukupan

broj radova

Omjer za svaku ustrojbeni jedinicu: broj radova/broj nastavnika

Katedra za elektroniku

Katedra za radiokomunikacije i

telekomunikacije

Laboratorij za VF mjerenja

Znanstveni radovi u časopisima koji su zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCI-expanded i A&HCI) te Scopusu

33 17/4=4.25 24/2=12.00 13/2=6.50

Ostali recenzirani radovi zastupljeni u bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja

0 0 0 0

Autorstvo inozemno izdanih knjiga

0 0 0 0

Autorstvo domadih knjiga 0 0 0 0

Radovi u domadim časopisima s međunarodnom recenzijom

10 ¼=0.25 9/2=4.50 3/2=1.50

Recenzirani radovi u zbornicima inozemnih i međunarodnih znanstvenih skupova

55 16/4=4.00 40/2=20 23/2=11.50

Radovi u domadim časopisima s domadom recenzijom

0 0 0 0

Stručni radovi 0 0 0 0

Poglavlja u recenziranim knjigama

0 0 0 0

Recenzirani radovi u zbornicima domadih znanstvenih skupova*

29

7/4=1.75 22/2=11.00 15/2=7.50

Uredništva inozemnih knjiga* 3 0 1/2=0.50 3/2=1.50

Uredništva domadih knjiga* 0 0 0 0

Broj radova u časopisima vaše institucije

3 0 1/2=0.50 3/2=1.50

333

Tablica 5.7. Umjetnička produktivnost prema ustrojbenim jedinicama visokog učilišta.

Vrsta radova Ukupan

broj

Omjer za svaku ustrojbeni jedinicu: broj radova/broj nastavnika

Ustrojbena jedinica 1

Ustrojbena jedinica 2

Ustrojbena jedinica 3

Broj kompleksnih umjetničkih djela koja su definirana kao vrhunsko postignude od međunarodnog značaja

Broj kompleksnih umjetničkih djela koja su definirana kao vrhunsko postignude nacionalnog značaja

Broj premijerno predstavljenih umjetničkih djela na manifestacijama od međunarodnog značaja

Broj premijerno predstavljenih umjetničkih djela na manifestacijama od nacionalnog značaja

Broj premijerno predstavljenih umjetničkih djela s objavljenom kritikom

Autorstva inozemno izdanih knjiga

Autorstva domadih knjiga

334

6. Mobilnost i međunarodna suradnja

a) Navedite na koji način podupirete unutarnju mobilnost studenata (mogudnosti prelaska

studenata koji su završili druge srodne studijske programe).

Studijskim programima i uvjetima upisa definirana je unutarnja mobilnost studenata na nekoliko razina:

Unutarnja mobilnost za upise na diplomske studije

Diplomske studije izravno mogu upisivati osobe koja su završila odgovarajudi smjer

preddiplomskih studija elektrotehnike ili računarstva srodnih tehničkih fakulteta u Republici

Hrvatskoj: Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i

brodogradnje Split I Tehnički fakultet u Rijeci.

Za prvostupnike drugih tehničkih i ostalih srodnih fakulteta, Povjerenstvo za upise na

diplomske studije po prijavi kandidata definira mogudnost upisa i/ili eventualnu razliku

ispita, ovisno o nastavnom programu njihovih preddiplomskih studija. Ukoliko im se odobri

upis, razliku ispita kandidat upisuje u I. godini diplomskog studija zajedno s ostalim ispitima

predviđenim studijskim programom.

Za sve stručne prvostupnike Elektrotehničkog fakulteta ili bilo kojih srodnih tehničkih i ostalih

stručnih studija i Veleučilišta uvjet za upis diplomskog studija je završena razlikovna godina

na Elektrotehničkom fakultetu Osijek, prema odluci Fakultetskog vijeda o ustrojstvu

razlikovne godine.

Unutarnja mobilnost upise na preddiplomske i stručne studije

Iako je studijskim programom za završetak studija definirana obveza polaganja svih ispita propisanih

tim programom, svi studenti odgovarajudih srodnih studija mogu uz zamolbu i priloženi studijski

program upisati odgovarajudu godinu studija i izvršiti prijelaz s drugog visokog učilišta. Prodekan za

nastavu pri tome definira prijedlog za priznavanje ECTS-a nastavnicima na kolegijima, a pri upisu

studenti zadržavaju status redovitog ili izvanrendog koji su imali na matičnoj ustanovi.

Dodatno, prema Pravilniku o studiranju studentima preddiplomskog studija elektrotehnike ili

računarstva odobrava se prilikom upisa u višu akademsku godinu i prelazak na stručni studij na osobni

zahtjev pri čemu također prodekan za nastavu definira prijedlog priznavanja ECTS-a nastavnicima.

Unutarnja mobilnost za upise na poslijediplomske studije

Poslijediplomski doktorski studij elektrtotehnike s smjerovima Elektroenergetika i Komunikacije i

informatika, te poslijediplomski specijalisticki studiji Eleketroenergetika u tržišnom okruženju,

Napredne komunikacijske tehnologije i Procesno računarstvo izravno mogu upisivati osobe koja su

završila odgovarajudi preddiplomski i diplomski studij (usklađen s Bolonjskom deklaracijom,

3+2 godine - priznaje im se 300 ECTS bodova) ili dodiplomski studij (prije uvođenja Bolonjskih

studija – priznaje im se 240 do 270 ECTS bodova) ili odgovarajudi poslijediplomski studij za

stjecanje stupnja magistra znanosti (priznaje im se ovisno o istraživačkoj aktivnosti I

335

položenim ispitima 90 ili manje ECTS bodova) elektrotehnike ili računarstva srodnih tehničkih

fakulteta u Republici Hrvatskoj: Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb, Fakultet

elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split I Tehnički fakultet u Rijeci.

Za polaznike s drugih tehničkih fakulteta, te ostalih srodnih fakulteta, Povjerenstvo za

poslijediplomske studije definira mogudnost upisa ii razliku ispita, ovisno o nastavnim

programima završenih studija. Ukoliko im se odobri upis, uz redovite ispite, polaznik prema

odluci Povjerenstva upisuje ispite razlike s preddiplomskog, diplomskog, dodiplomskog,

poslijediplomskog magistarskog studija.

Uvjeti upisa iscrpno su opisani u Vodiču za poslijediplomski doktorski studij, te Vodiču za

poslijediplomski specijalistički studij I pripadajudim pravilnicima. Sve navedeno raspoloživo je

u tiskanom obliku, te na web stranici fakulteta na adresi:

http://www.etfos.hr/?poslijediplomski_studij.

b) Opišite ciljeve koje želite postidi međunarodnom suradnjom vašega visokog učilišta.

Navedite oblike suradnje (europske projekte, bilateralne ugovore s inozemnim visokim

učilištima, individualnu suradnju u istraživanjima, duže i krade boravke nastavnika i

studenata u inozemstvu, međunarodne stipendije za nastavnike i studente, organiziranje

međunarodnih konferencija u Hrvatskoj, sudjelovanje na međunarodnim konferencijama i

ostale oblike suradnje) i procijenite opseg i uspješnost postojede međunarodne suradnje

vašega visokog učilišta.

Ciljevi međunarodne suradnje:

Kroz mreže i projekte mobilnosti osigurati prikladnu, usmjerenu i istraživački ciljanu

mobilnost istraživača koja ima za cilj ostvarenje međunarodno prepoznatih rezultata

istraživanja i povedanje kvalitete istraživanja u sklopu poslijediplomskog doktorskog

studija.

Organizirati i suorganizirati međunarodne znanstvene skupove s institucijama partnerima

te pod pokroviteljstvom međunarodnih stručnih udruga

Rezultate istraživanja s međunarodnim partnerima diseminirati kroz znanstvene časopise

sa značajnim čimbenikom odjeka.

Kroz međunarodne projekte (npr. FP7), osigurati sredstva za financiranje istraživanja i

radnih mjesta istraživača, te sredstva za postdoktorska istraživanja domadih i inozemnih

znanstvenika.

Jedan od postojedih oblika međunarodne suradnje jest organiziranje i suorganiziranje međunarodnih

znanstvenih skupova s institucijama partnerima (npr. konferencija Science in Practice). Uz to se

rezultati istraživanja diseminiraju s partnerima kroz međunarodni časopis International Journal of

Electrical and Computer Engineering Systems koji izdaje Fakultet.

Studenti su uključeni u međunarodnu suradnju Fakulteta kroz nekoliko programa, projekata i udruga

i to: kroz program mobilnosti studenata – ERASMUS: svake godine nekoliko studenata studira jedan

336

do dva semestra nastave, stručne prakse i/ili izrade završnih i diplomskih radova na europskim

sveučilištima; kroz nastavu dijela kolegija, osobito onih s gostujudim profesorima s europskih

sveučilišta te onih razvijenih kroz dva TEMPUS projekta, CISEC i EMSA, u suradnji s partnerskim

europskim sveučilištima, obavljanje praktičnog dijela nastave, tj. studentske prakse kroz

međunarodne udruge studenata tehničkih fakulteta IAESTE ved više od 20 godina, a u posljednje

vrijeme i udruge AIESEC, izradu diplomskih radova, tečajeve i ostale oblike suradnje.

U svrhu mobilnosti studenata i nastavnika realiziranih kroz ERASMUS dosad su potpisani bilateralni

ugovori sa sljededim sveučilištima: Malardalen University, Technische Universitaet Wien, University

of Pecs, Hochschule Bremen, Hochschule Albstadt Sigmaringen, Fachhochschule Giessen Friedberg,

Budapest Tech, Technical University of Lodz, Universitat Politecnica de Catalunya, University Stefan

Cel Mare Suceava, Univerza na Primorskem Koper, Univerza v Ljubljani, Univerza v Mariboru, Otto-

Friedrich-Universitaet Bamberg, Universitaet des Saarlandes.

Pritom se kao glavni nedostaci mobilnosti djelatnika Fakulteta realiziranih kroz ERASMUS mogu

uočiti:

- kratko trajanje mobilnosti (pet boravaka na stranom sveučilištu kradih od mjesec dana, samo jedan

boravak na duže vremensko razdoblje).

- nekorištenje mogudnosti mobilnosti od strane nenastavnog osoblja

Iako se dolazna i odlazna mobilnost studenata i nastavnika realizira na Fakultetu, potrebno ju je

poticati, među ostalim, i kroz sljedede mjere:

U okviru ERASMUS programa koji u duhu bolonjskog procesa omogudava mobilnost

studenata i nastavnika, povedati broj potpisanih bilateralnih ugovora na razini fakulteta s

ciljem povedanja izbora studentima i nastavnicima pri ostvarenju odlazne mobilnosti.

Poboljšati promidžbu ERASMUS programa studentima fakulteta na postojedim internetskim

stranicama mobilnosti, organizacijama tribina, izravnom kontaktu s ERASMUS

koordinatorom i dr. s ciljem povedanja interesa i kvalitete kandidata za odlaznu mobilnost

studenata.

Poboljšati promidžbu na engleskom jeziku na postojedim internetskim stranicama kroz

osvježavanje informacija, izradu dodatnih promidžbenih materijala, prezentaciju u suradnji s

partnerskim sveučilištima s ciljem uspostavljanja i postupnog povedanja dolazne mobilnosti

studenata i nastavnika.

Daljnji razvoj suradnje s međunarodnom studentskom udrugom IAESTE i drugim udrugama u

provedbi programa razmjene studentskih praksi s naglaskom na povedanje broja prihvata

dolaznih inozemnih studenata.

337

c) Navedite međunarodna udruženja srodnih institucija u koja ste uključeni i opišite način na

koji aktivno pridonosite zajedničkim ciljevima.

Elektrotehnički fakultet Osijek uključen je u nekoliko međunarodnih institucija:

- Association of Universities and Enterprises for the training in the field of Electric Energy

Systems. EES-UETP ima 23 partnera (4 poduzeda i 19 sveučilišta) u 12 europskih država.

Elektrotehnički fakultet Osijek aktivno sudjeluje na skupovima, znanstvenim i stručnim

predavanjima.

- CIGRE (International Council on Large Electric Systems) je vodeda međunarodna organizacija

koja se bavi elektroenergetskim sustavima, te njihovim tehničkim, ekonomskim, ekološkim,

organizacijskim i pravnim aspektima. Elektrotehnički fakultet Osijek aktivno sudjeluje u radu

organizacije sa svojim znanstveno-stručnim radovima (imao ih je dva) i predstavnicima na

međunarodnom godišnjem skupu u Parizu.

- Europska udruga za EMTP-ATP udruga je koja se bavi znanstvenim i stručnima aktivnostima vezanima

za prijelazne pojave u elektroenergetskom sustavu. Djelatnici Elektrotehničkog fakulteta Osijek imali

su više izlaganja na tim skupovima, a bili su i domadini jednog skupa u Dubrovniku.

338

- SESTECH User Group je međunarodna organizacija koja okuplja svjetske stručnjake u području

uzemljenja, munja i elektromagnetskih smetnji. Elektrotehnički fakultet Osijek je aktivan u

objavljivanju radova, prijenosu i razmjeni tehnologija i znanja iz tog područja.

- KoREMA - Croatian Society for Communications, Computing, Electronics, Measurement and

Control. Elektrotehnički fakultet Osijek podupiruda je institucija (nositelj FER Zagreb) čiji su

nastavnici ujedno i individualni članovi ove znanstveno-stručne udruge koja pokriva cijelo

područje elektrotehnike, računarstva i druga područja tehničkih znanosti. Doprinos se očituje

kroz sudjelovanje na aktivnostima održavanja konferencija (kao članovi programskih odbora,

recenzenti, voditelji sekcija, ali i autori) te recenzija i članstva uredničkog odbora časopisa

„Automatika“.

- IEEE Croatia Section. Nastavnici i studenti Elektrotehničkog fakulteta Osijek, ravnopravno s

članovima drugih fakulteta iz Hrvatske i inozemstva, sudjeluju aktivno u radu IEEE Hrvatske

sekcije i to kao osnivači i voditelji IEEE Systems, Man and Cybernetics, IEEE Croatia Section,

kroz aktivni studentski ogranak IEEE Student branch Osijek, IEEE Croatia Section te kao

pojedinačni članovi svih sekcija IEEE Croatia Section. Doprinos se očituje kroz sudjelovanje u

aktivnostima vezanima uz konferencije i časopise (članovi odbora, recenzenti, autori) te kroz

približavanje najnovijih znanstveno-stručnih spoznaja iz elektrotehnike i računarstva u bližoj i

daljoj radnoj okolini, a posebno studentima i to kroz razne radionice i znanstveno-stručna

predavanja.

d) Opišite oblike svoje uključenosti u Program za cjeloživotno učenje EU.

Osnovni oblik uključenosti sastoji se u ERASMUS programu kako je opisano, među ostalim, i u

točkama 4g), 6b) i 6g). Elektrotehnički fakultet Osijek uključen je u Program za cjeloživotno učenje EU

i preko Leonardo Power Quality Initiative u kojoj putem LPQI internetske stranice sudjeluje i Zavod za

elektroenergetiku Elektrotehničkog fakulteta Osijek. Naime, ta je inicijativa dobitnik nagrade

Europske Unije „Leonardo da Vinci“ programa te služi za prijenos znanja i informacija o kvaliteti

električne energije.

339

a) Analizirajte primjenu međunarodnog iskustva vaših nastavnika i suradnika stečeno duljim

boravcima (godinu dana ili više) na uglednim sveučilištima ili institutima u svijetu. Navedite

usporedbu s drugim srodnim visokim učilištima i vaše mišljenje o tome.

Nitko od nastavnika i suradnika nije boravio na uglednim sveučilištima ili institutima u svijetu

godinu dana ili više.

f) Ako postoji, opišite i ocijenite suradnju u razmjeni nastavnika i suradnika s drugim visokim

učilištima iz inozemstva. Navedite mišljenja i komentare studenata o gostujudim

nastavnicima.

U okviru TEMPUS EMSA (Electricity Market Simulation adn Analysis) projekta Elektrotehničkog

fakulteta u suradnji sa Vrije Universiteit Brussel (VUB) i Universitat Politecnica de Catalunya

(UPC), profesor Rodrigo Ramirez Pisco održao je 2009./2010. godine predavanje o energetskoj

učinkovitosti i mogudnostima mobilnosti studenata i nastavnika u nastavnom i znanstveno-

istraživačkom okviru CITCEA centra vezane uz mehatroniku i kako oni sam nazivaju tzv.

„enertroniku“. Predavanjima su uz veliki broj zainteresiranih nastavnika i suradnika na projektu

sudjelovali i preko 200 studenata na kolegijima „Osnove energetike i ekologije“, „Energetske

pretvorbe“, „Obnovljivi izvori energije“, „Ekonomike EES“ i „Tržište električne energije“ koji su

tenatski vezani uz temu predavanja i/ili sam TEMPUS EMSA projekt. Nakon predavanja nastavnici

na kolegijima izvršili su usmenu anketu i studenti su bili iznimno zadovoljni predavanjem, osobito

dijelom vezanim uz predstavljanje mogudnosti mobilnosti prema UPC u Barceloni s kojom je

godinu dana kasnije potpisan i ERASMUS bilateralni ugovor, te izrazili želju za više takvih

predavanja tijekom daljnjeg studija.

g) Navedite način na koji podupirete izvođenja kolegija na engleskom ili nekom drugom

svjetskom jeziku kako biste privukli studente iz inozemstva.

Vodedi se njihovim međunarodnim iskustvom, boravcima i suradnjom u tablici je navedeno 16 odabranih

kolegiji za ERASMUS razmjenu s obzirom da je Sveučilište zahtjevalo za početnu brošuru ograničen broj

kolegija, među kojima i dva razvijena u okviru međunarodnog TEMPUS EMSA projekta dvojezično.

Popis predmeta koji u ponuđeni za razmjenu u ERASMUS programu

Šifra: P B x yz ili D B x yz

P – preddiplomski studij, D – diplomski studij

B – smjer: E – elektroenergetika, K – komunikacije, R – računarstvo; I – izborni kolegij

x - redni broj semestra

yz – redni broj kolegija u semestru

340

Šifra/Code Naziv predmeta/Course title Jezik/Language ECTS

PRK501 Baze podataka/Data Bases Engleski/English 7

DE101 Električni strojevi/Electrical Machines Njemački/Deutsch 5

DIE103 Obnovljivi izvori energije/Renewable

Energy Sources Engleski/English 4,5

DR101 Dizajn računalnih sustava/Computer

System Design Engleski/English 5

DE203 Prijenos i distribucija električne energije

/Transmission and Distribuition of Electrical Energy

Engleski/English 7

DIE205 Ekonomika elektroenergetskog

sustava/Power System Economics – TEMPUS EMSA

Engleski/English 4,5

DIER201 Procesna mjerenja/Process

Measurement Njemački/Deutsch 4,5

DKIR201 Multimedijski sustavi/Multimedia

Systems Engleski/English 7

DRIK201 Računalni sustavi stvarnog

vremena/Real-time Computer Systems Engleski/English 7

DIKR202 Meko računarstvo/Soft computing Engleski/English 4,5

DIR203 Osiguranje kakvode programske

podrške/Software Quality Assurance Engleski/English 4,5

DE302 Zaštita u elektroenergetskom

sustavu/Power System Protection Engleski/English 7

DIE303 Tržište električnom energijom/Electricity

Market – TEMPUS EMSA Engleski/English 4,5

DIE301 Stabilnost i pouzdanost EE

sustava/Power System Stability and Reliability

Engleski/English 4,5

DR302 Pouzdanost i dijagnostika računalnih sustava/Computer System Reliability

and Diagnostics Engleski/English 7

DRIK301 Distribuirani računalni

sustavi/Distributed Computer Systems Engleski/English 7

Spremnost za sudjelovanje u ERASMUSU i izvođenje nastave na uglavnom engleskom jeziku iskazali su prilikom

prikupljanja podataka nastavnici na ukupno 41 kolegiju diplomskih studija elektrotehnike i 26 kolegija

341

diplomskog studija računarstva (od kojih je 10 zajedničkih).

h) Analizirajte međunarodnu suradnju studenata vašega visokog učilišta, posebno sa stručnog

stajališta (stručni studentski simpoziji, studijski posjeti i sl.) te posebno sa stajališta

udruživanja u svrhu promoviranja studentskih prava.

Studenti Elektrotehničkof fakulteta svojeu međunarodnu suradnju i stučnu praksu osiguravaju

ponajprije kroz udrugu IAESTE čiji je osnovni cilj „osigurati studentima stručno praktično iskustvo u

inozemstvu sa ciljem da studenti kroz rad na aplikativnim projektima i u suvremenim tehnološkim

postrojenjima renomiranih stranih kompanija steknu praktično iskustvo koje je važno za

produbljivanje i usavršavanje njihovog znanja“, ali i „potencirati promidžbu međunarodnog

razumijevanja i dobre volje među studentima svih nacionalnosti bez obzira na rasu, boju, spol ili

vjeru, pružiti hrvatskim poslodavcima visokokvalificirane i motivirane strane studente“ te „biti izvor

kulturnog bogatstva hrvatskim i stranim studentima te široj zajednici.“

Osječki ogranak IAESTE organizacije usko surađuje sa Elektrotehničkim fakultetom s primarnim ciljem

pružanja studentima mogudnosti međunarodne razmjene praksi u inozemstu i jedan je od

najuspješnijih u državi, a to pokazuje između ostalog i veliki broj studenata Elektrotehničkog fakulteta

koji su do sada boravili na stučnoj praksi u inozemstvu. U posljednjih 5 godina radi se o ukupno 36

studenata koji su boravili na prestižnim znanstveno-istraživačkim ali i poznatim i (nama) manje

poznatim gospodarskim instucijama u nizu zemalja od npr. Austrije, Poljske, Grčke, Finske, Portugala,

Belgije, Španjolske pa sve do Indije, Brazila, SAD- a i Japana. Samo u 2011. godini 9 studenata upudeno

je na prakse diljem svijeta, a posljednjih nekoliko godina IAESTE organizira a Elektrotehnički fakultet je

domadin je i Tjedna međunarodnog razmjene studenata na kojima se uz IEASTE predstavljaju i druge

mogudnosti i udruge (ERASMUS program mobilnosti i stručnih praksi, CROMSIC, te AIESEC

međunarodne udruge mladih s kojom fakultet ima također sve bolju suradnju, a koja se posebno ističe

upravo u pomaganju mladima (studentima) “u otkrivanju i razvoju svojih liderskih potencijala kako bi

imali pozitivan utjecaj na društvo i zajednicu”, a jedna od njihovih (mnogih) najznačajnihih aktivnosti

je Career Day koji se svake godine organizira na razini sveučilišta i na kojem sudjeluju i naši student.

Posljednje dvije akademske godine studentima se otvara mogudnost ostvarenja međunarodnih

stručnih praksi i kroz ERASMUS program mobilnosti, gdje očekujemo vedi odaziv u bududem

razdoblju.

i) Komentirajte mogudnost da vaši studenti jedan dio svog studija provedu u inozemstvu i

oblike institucijske potpore.

Studenti kroz program mobilnosti studenata (ERASMUS) mogu studirati do dva semestra na

inozemnim sveučilištima, te obavljati praktični dio nastave, tj. studentsku praksu kroz međunarodne

udruge studenata tehničkih fakulteta IAESTE i AIESEC.

ERASMUS koordinator Fakulteta inicira potpisivanje ERASMUS bilateralnog ugovora između

Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i stranih sveučilišta te savjetuje studente u odabiru studijskih

programa i kolegija u inozemstvu što se u konačnici evidentira "Learning Agreementom".

342

Pritom, prema članku 13. "Pravilnika o ERASMUS programu međunarodne mobilnosti", prilikom

usporedbe i procjene kompatibilnosti studijskih programa i pojedinih predmeta, akademski

ERASMUS koordinator polazi od načela maksimalne fleksibilnosti čime se potiče mobilnost studenata.

j) Opišite boravke stranih studenata na vašem visokom učilištu (njihovo trajanje i sadržaj

tablica 6.2).

Dolazna mobilnost počela je ozbiljnije od 2000. godine s dolaskom prvog studenta iz Francuske, a sljededi

studenti počeli su pristizati tek 2004. godine što je razumljivo s obzirom na ratne uvjete u kojima se grad Osijek i

osječko sveučilište nalazilo sve do 1998. godine. Ukupno je kroz sustav AIESEC stručnih praksi dosad boravilo

samo dva studenta, dok je kroz IEASTE stručne prakse na Elektrotehničkom fakultet boravilo ukupno 19

studenata, a od toga u posljednjih 5 godina 13 studenata kako je navedeno u sljededoj tablici:

Ime i prezime studenta

Država iz koje dolazi

Razdoblje boravka

Sveučilište s kojega student dolazi Mentor na ETF-u

Osijek

Opis boravka

Brandon Goldstein

SAD 18.06.2006. - 18.08.2006.

Purdue University - Electrical Engineering

Mladen Antunovid

Razvoj, implementacija i ispitivanje algoritama za upravljanje električkim pogonima s nelinearnim efektima kao što su mrtvi hod i trenje.

Han Yen Ng

Malezija 05.06.2006. - 11.08.2006.

University of Illinois at Urbana-Champaign

prof.dr.sc. Franjo Jovid

Razvoj aplikacije za komunikaciju između čovjeka i stroja u svrhu orijentacije robota i komuniciranja zadataka, razvoj robotske semantike, učenje strojeva.

Colin Mott

SAD 08.06.2006. - 24.07.2006.

Virginia Polytechnic Institute and State University - Electrical

Engineering

prof.dr.sc. Damir Šljivac

Rad u laboratoriju za energetske sustave i zaštitu s nizom ekspertnih softverskih paketa. Mjerenja kvalitete električne energije i elektromagnetskih polja na terenu.

Rogelio Pena Gallo

Meksiko 22.04.2007. - 15.07.2007.

Universidad Iberoamericana Leon Mladen

Antunovid

Razvoj, implementacija i ispitivanje algoritama za upravljanje električkim pogonima s nelinearnim efektima kao što su mrtvi hod i trenje.

Suleyman Besli

Turska 03.09.2007. - 12.10.2007.

Marmara University - Technical Education Faculty

prof.dr.sc. Franjo Jovid

Razvoj aplikacije za komunikaciju između čovjeka i stroja u svrhu orijentacije robota i komuniciranja zadataka, razvoj robotske semantike, učenje strojeva.

Larse Martin Brocke

Njemačka 01.05.2008. - 30.06.2008.

Technical University Ilmenau - Electrical Engineering

prof.dr.sc. Damir Šljivac

Istraživanje u području pouzdanosti i ekonomike elektroenergetskog sustava, te obnovljivih izvora energije. Mjerenja kvalitete električne energije.

Andrea Patino Orego

Kolumbija 15.05.2008. - 15.07.2008.

University of Quindío - Computer Systems

prof.dr.sc. Robert Cupec

Razvoj sustava za navigaciju mobilnog robota na temelju računalnog vida, koristedi Pioneer 3 mobilni robot.

343

Hasan Kivrak

Turska 01.09.2009. - 25.10.2009.

Selcuk University - Engineering and Architecture

prof.dr.sc. Goran Martinovid

Programiranje, analiza, implementacija i evaluacija algoritama i metoda, s primjenjivošdu na rješavanje stvarnih problema u autonomnim računalnim sustavima.

Aarón Alejandro Valle Saucedo

Meksiko 01.09.2009. - 31.12.2009.

Institutio Tecnológico de Durango - Mechatronics

prof.dr.sc. Robert Cupec

Razvoj programskih modula za rješavanje različitih zadataka vezanih za računalni vid s primjenom na upravljanje mobilnog robota.

Therese Attard

Malta 29.06.2009. - 18.07.2009.

University de Malta - Engineering prof.dr.sc. Željko

Hocenski

Razvoj i ispitivanje algoritama za obradu slike u aplikacijama u stvarnom vremenu koristedi XILINX razvojnu platformu SPARTAN-3.

Andrew Attard

Malta 20.09.2010. - 14.11.2010.

University of Malta prof.dr.sc. Goran

Martinovid

Programiranje u raspodijeljenim računalnim sustavima, Captcha algoritam

Helio Rodrigo Pereira

Portugal 01.10.2010. - 01.12.2010.

Technical University of Lisbon doc.dr.sc. Kruno

Miličevid

Modeliranje nelinearnih električnih mreža mjerenja na fizičkom modelu, vrednovanje matematičkih modela, istraživanje električnih mreža s kaotičnim ponašanjem

Rafael Ferreira Oliveira

Brazil 03.05.2010. - 11.06.2010.

Centro Federal de Educacao Tecnologica de Minas Gerais

prof.dr.sc. Damir Šljivac

Istraživanje na području obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, analize elektroenergetskih sustava.

k) navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predložite moguda

poboljšanja.

Dok smo s odlaznom mobilnosti studenata kroz ERASMUS sustav mobilnosti te IAESTE sustav praksi iznimnio

zadovoljni zbog činjenice da se sve vedi broj studenata u to uključuje, Iako smo zadovoljni trendom razvoja

svijesti o potrebi uključivanja osječkog sveučilišta u program ne samo odlazne ved osobito dolazne mobilnosti,

naravno da nismo zadovoljnim činjenicom da zasada nismo uspjeli privudi (na razini cijelog Sveučilišta) studente

u ERASMUS program mobilnosti i smatramo da bi na promidžbi trebalo poraditi na razini Sveučilišta koje je

nadležno za aktivnosti u ovom području. Mogude aktivnosti: ozbiljnije proširenje i uporaba engleskih stranica i

redovito postavljanje obavijesti, ažuriranja podataka o smještajnim mogudnostima, studijskim programima koja

se nude, studentskom standardu, turističkoj ponudi i dr.

Najvažnije je ipak raditi na međunarodnoj prepoznatljivosti Sveučilišta i fakulteta kroz podizanje kvalitete

nastavnog i znanstveno-istraživačkog rada djelatnika. I tu dolazimo do činjenice da je međunarodna mobilnost

nastavnika u uglavnom nezadovoljavajuda (premalo, prekratkih boravaka) bez obzira na istovremenu spremnost

sudjelovanja nastavnika u dolaznoj mobilnosti kroz održavanje nastave na stranim jezicima.Mobilnost

nenastavnog osoblja praktički zasada ne postoji i na motivaciji i jednih i drugih, ali i nadalje i studenata moramo

ozbiljno svi zajedno poraditi.

344

Tablica 6.1. Mobilnost nastavnika i suradnika u posljednje tri godine.

Broj boravaka nastavnika i suradnika ovog visokog učilišta u

inozemstvu

Broj boravaka inozemnih nastavnika na ovom visokom

učilištu

1-3 mjeseca

3-6 mjeseci

6 i više mjeseci

1-3 mjeseca

3-6 mjeseci

6 i više mjeseci

Znanstveni 0 2 0 0 0 0

Umjetnički 0 0 0 0 0 0

Nastavni

6 (svih pet krade od mjesec dana)

0 0 0 0 0

Stručni 0 0 1 0 0 0

Tablica 6.2. Mobilnost studenata u posljednje tri godine.

Broj studenata u međunarodnoj razmjeni

1-3 mjeseca 3-6 mjeseci 6 i više mjeseci

Studenti ovog visokog učilišta

34 IAESTE 5 ERASMUS + 1 IAESTE + 1 AIESEC

2 ERASMUS + 1 IAESTE

Strani studenti 14 IAESTE 0 0

345

Tablica 6.3. Mobilnost nenastavnog osoblja u posljednje tri godine.

Broj stručnih boravaka nenastavnog osoblja ovog visokog učilišta u inozemstvu

1-3 mjeseca 3-6 mjeseci 6 i više mjeseci

0 0 0

7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije

a) Analizirajte broj administrativnog, tehničkog i pomodnog osoblja u odnosu prema broju

zaposlenih nastavnika i suradnika, broju studenata, prostoru za nastavni proces, tehničke i

druge opreme za održavanje i financijskih mogudnosti visokog učilišta.

Ukupan broj administrativnog, tehničkog i pomodnog osoblja u odnosu prema broju zaposlenih nastavnika i

suradnika iznosi 40:98. Obzirom na broj studenata, prostor za nastavni proces, tehničke i druge opreme za

održavanje te financijske mogudnosti smatramo da bi se administrativno, tehničko i pomodno osoblja moglo

povedati, a napose zbog razdvojenosti zgrada ETF-a.

b) Komentirajte kvalifikacijsku strukturu nenastavnog osoblja i mogudnosti njihovoga stručnog

usavršavanja.

Kvalifikacijska struktura nenastavnog osoblja u potpunosti zadovoljava zahtjeve radnih mjesta i položaja

administrativnog, tehničkog i pomodnog osoblja. Nenastavno osoblje je u mogudnosti stručno se usavršavati

kroz seminare, radionice i razne edukacije. Svako radno mjesto ili položaj koje ima potrebu za stručnom

literaturom ili strukovnim izdanjima, opskrbljeno je istima.

c) Opišite stanje i vaše zadovoljstvo postojedim prostorom predavaonica i

laboratorija/praktikuma za nastavu, s obzirom na postojedi broj studenata, upisnim

kvotama i optimalnim brojem studenata. Usporedite vlastite prostorne mogudnosti s

onima drugih srodnih visokih učilišta.

Elektrotehnički fakultet Osijek je kao jedan od najvedih Fakulteta na ovom području u stalnom

porastu nastavnim kadrom, pratedim službama i brojem studenata, odnosno studija. Na Fakultetu

osim preddiplomskih, diplomskih i stručnih studija, postoje i poslijediplomski doktorski studiji te

346

specijalistički i razlikovna godina. Sve ove studije pohađa ukupno oko 2000 studenta. Ako tome

pribrojimo osobe koje prolaze edukacije na našim programima za srednjoškolsko i stručno

obrazovanje odraslih kroz edukacije koje nudi naš Fakultet i CISCO akademiju, dobit demo

impozantnu brojku studenata i ostalih polaznika koji svakodnevno prolaze neku vrstu nastave u naše

dvije zgrade. Tome svakako treba pridodati i naše ostale aktivnosti kojima se okuplja također velik

broj sudionika kao što su djelovanje naših udruga: AMA-ETF udruga diplomiranih inženjera i inženjera

ETF Osijek, Udruga matematičara, KoREMA, Centar za rashladne sustave, HRO CIGRE, IAESTE

podružnica i podružnica Studentskog zbora.

Sanacijom zgrade u Sveučilišnom kampusu gdje je smješten Zavod za računarstvo te pripadajuda

studentska i računalna služba, donekle je, barem privremeno, riješen problem izvođenja nastave za

sve navedene studije i aktivnosti koji se provode na našem Fakultetu. No kako su ambicije i ciljevi

Fakulteta vedi i kako su zanimanja i mladi stručni ljudi koji izlaze s Fakulteta sve traženiji, tako se i ovi

sadašnji prostori pokazuju sve manje adekvatni.

Navedeni broj studija i ostalih edukacija neminovno prati rast i potreba za novim nastavnim, stručnim

i administrativnim kadrovima, kako bi sve navedeno moglo uspješno funkcionirati. Time dolazimo do

našeg osnovnog problema i kočnice u daljem razvoju, a to je prostor. Sadašnja kvadratura obje

zgrade, naših učionica, posebice laboratorija, ved je svedena na maksimum iskoristivosti i ne dopušta

daljnji razvoj, ni napredak.

Sadašnji prostori u dvije zgrade zadovoljavaju tek 50% optimalno potrebnih prostora za razvoj

Elektrotehničkog fakulteta Osijek, pri tome bi Županija i Grad za preuzimanje zgrade u Istarskoj

sudjelovala u izgradnji nove zgrade. U sadašnjoj zgradi u Sveučilišnom kampusu organizirao bi se

institut (instituti) izravno povezani s institutima iz inozemstva.

Ovome posebno trebamo dodati da svjetski trend pokazuje visok rast potreba za kadrovima i

znanstvenim istraživanjem iz energetike, komunikacija, računarstva i svih drugih sadržaja koje pokriva

Elektrotehnički fakultet Osijek te da je izuzetno velika potreba za velikim brojem laboratorija.

Elektrotehnički fakultet Osijek proteklih je nekoliko godina započeo pripremne analize i planove za

ostvarenje ove ideje kroz idejni projekt potreba sadašnjih i bududih Zavoda fakulteta te

odgovarajudih predavaonica, računalnih učionica i laboratorija čijom bi se izgradnjom uz planirani

snažni razvoj vlastitog znanstveno-nastavnog kadra Elektrotehnički fakultet Osijek svrstao u red

vodedih znanstvenih i visokoobrazovnih tehničkih institucija u ovom dijelu Europe.

Dugoročno osiguranje kvalitetnih materijalnih i prostornih uvjeta, Elektrotehnički fakultet Osijek

sagledava kroz konačnu izgradnju nove zgrade Elektrotehničkog fakulteta Osijek na lokaciji

Sveučilišnog kampusa.

Usporedba vlastitih prostornih mogudnosti s mogudnostima Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i

brodogradnje u Splitu te Tehničkog fakulteta u Rijeci daje zaključak da su mogudnosti

Elektrotehničkog fakulteta Osijek u prosjeku podjednake, odnosno Elektrotehnički fakultet Osijek ima

nešto vede mogudnosti primjerice za računalne laboratorije, dok su mogudnosti za laboratorije

vezane za elektroniku u širem smislu riječi, nešto slabije od navedenih fakulteta. U usporedbi s

Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Elektrotehnički fakultet Osijek ima neusporedivo

347

manje prostorne mogudnosti u svakom pogledu. Ovaj bi se problem mogao riješiti planiranom novom

zgradom u okviru Sveučilišnog kampusa čime bi se izbjegli i trenutni organizacijski problemi

uzrokovani lociranosti Fakulteta u dvjema prilično udaljenim zgradama.

d) Navedite stanje i funkcionalnost računalne opreme vašega visokog učilišta koja se koristi u

nastavi. Posebno opišite mogudnosti da se studenti koriste ovom opremom i izvan nastave.

Količina, tehničke specifikacije i funkcionalnost računalne opreme koja se koristi u nastavi je na vrlo

dobra. Sve računalne učionice su opremljen sa dovoljnim brojem računala koji tehničkim

karakteristikama udovoljavaju potrebama nastave i omoguduju instalaciju svih potrebnih računalnih

programa koji se koriste u nastavi. Računala iz računalnih učionica se ne koriste izvan nastave.

e) Osvrnite se na internu politiku nabave i načina upotrebe računalne opreme.

Nabava računalne opreme planira se na godišnjoj razini. Iznimno se za izvanredne neplanirane

potrebe, kao i za izvanredno tehničko održavanje, nabava računalne opreme odvija prema iskazanim

trenutnim potrebama. Sva računalna oprema upotrebljava se sukladno namijeni za koju je

nabavljena.

f) Osvrnite se na nastavničke kabinete, njihovu brojnost (podaci iz tablice 7.6) i

funkcionalnost. Procijenite prikladnost kabineta za obavljanje nastavne i znanstvene

aktivnosti vaših nastavnika i suradnika.

Dok prosječna površina kabineta po nastavnika ukazuje na dovoljan radni prostor (8,3 m2, odnosno

8,6 m2), ocjena opremljenosti "dobar (3)" ukazuje na nedovoljno ulaganje u informatičku opremu

potrebnu nastavnicima u svakodnevnom radu (oprema kabineta računalima i pisačima). Osobito se

taj problem očituje pri uvođenju e- učenja u sustav nastave.

g) Opišite veličinu i opremljenost prostora koji se koristi samo za znanstveno-istraživački ili

umjetnički rad te procijenite iskorištenost prostora.

Prostor koji se koristi samo za znanstveno-istraživački rad neznatno je zastupljen u ukupnoj površini prostora

Fakulteta jer se najčešde laboratoriji koriste istovremeno za nastavu i za znanstveno-istraživački rad. U zgradi

u Kampusu, isključivo za ovu namjenu služi laboratorij K2-9 od 27m2 u kojem se obavljaju istraživanja na

projektima MZOŠ RH „Distribuirano računalno upravljanje u transportu i industrijskim pogonima“ te

„Postupci raspoređivanja u samoodrživim raspodijeljenim računalnim sustavima“. Prostor služi za

eksperimentalni rad na razvijenim prototipnim sustavima i vrlo je zauzet i vremenski iskorišten. U zgradi u

ulici Kneza Trpimira 2b nema prostora koji je isključivo namijenjen znanstveno-istraživačkom radu.

h) Opišite knjižnični prostor vašega visokog učilišta i radno vrijeme kada je knjižnica otvorena

za studente, nastavnike i suradnike vašega visokog učilišta te eventualno za vanjske

posjetitelje. Iznesite svoj komentar o broju knjiga i časopisa (domadih i inozemnih) u

knjižnici te o iznosu sredstava koja se svake godine troše za nove knjige i časopise.

348

Knjižnični prostor je primjeren i odgovara potrebama studenata. U sastavu knjižnice nalazi se

informatička učionica sa računalima, stolovima i stolicama. Učionicu studenti koriste za pisanje

seminara, zadada, pretraživanja i sl., a sama učionica je ispred prostora za knjige.

Radno vrijeme knjižnice je cijelodnevno, svaki radni dan od 8.00-20.00. Knjižnica zadovoljava

potrebne kriterije stručne literature, knjige se redovito nabavljaju ukoliko ih nastavnici traže i

preporučuju studentima. Nabava knjiga ide u dogovoru sa nositeljima kolegija, preko nabavne službe

uz odobrenje dekana. Najnovije knjige i zbirke zadataka imamo u prodaji u fakultetskoj skriptarnici.

Primamo vedi broj domadih i stranih časopisa koje koriste i studenti i nastavnici.

Svake godine, troše se određena sredstva za nabavu novih knjiga i časopisa, iznos ovisi o financijskim

mogudnostima i prilivu sredstava. Godišnje se izdvaja oko 50.000,00 kn

i) Ocijenite stupanj informatizacije vaše knjižnice. Posebno navedite računalne baze

podataka knjiga i časopisa koje su dostupne nastavnicima, suradnicima i studentima te

opišite način i učestalost korištenja. Usporedite se sa srodnim visokim učilištima.

Računalna oprema koja se nalazi u knjižnici i koristi se za potrebe knjižnice je tehnološki zastarjela.

Uspostavljena je elektronička baza knjiga i časopisa koja se može pretraživati po autoru i naslovu

rada. Računalnu opremu uz knjižnici bi trebalo zamijeniti sa šest novih računala, jednim za potreba

rada knjižničarke i pet za potrebe rada studenata.

j) Komentirajte uredske prostore za rad stručnih službi (na primjer, tajništva, računovodstva,

informatičke službe i slično).

Uredski prostori za rad stručnih službi adekvatne su kvadrature, svi opremljeni potrebitim

namještajem te računalima i ostalim sredstvima potrebnim za rad pojedinih službi. Prostori su

uredno označeni brojem prostorije te funkcijom i imenom osobe koja u određenom uredu ili službi

radi. Svaki je prostor opisan na internetskoj stranici Fakulteta te se svaki može vrlo lako pronadi.

k) Obrazložite omjer proračunskih (nastavnih, znanstvenih i umjetničkih) i tržišnih prihoda

svoga visokog učilišta te komentirajte stupanj autonomnosti i fleksibilnosti koje vaše

visoko učilište ima u financijskom poslovanju.

Omjer proračunskih i tržišnih (ostalih) prihoda fakulteta pokazuje u zadnje dvije promatrane

godine sličan omjer. Za 2009.g. omjer je bio 76,25% prema 23,75%, a za 2010. g. 77,69%

prema 22,31% u korist proračunskih sredstava.

l) Komentirajte detaljnije strukturu izvora tržišnih prihoda (naplata školarine od studenata,

istraživački projekti, usluge, ostale djelatnosti) vašega visokog učilišta.

Glavninu tržišnih prihoda fakulteta čine školarine sa učešdem od 49%, zatim slijede prihodi od

349

znanstvenih i stručnih projekata s 32% , a ostatak od 19% čine prihodi od najma, izdavačke

djelatnosti i ostalog.

m) Navedite na koji način upravljate prihodom od tržišnih usluga kako biste unaprijedili

kvalitetu vaše djelatnosti (overheads).

Raspodjela prihoda od tržišnih usluga uređena je Pravilnikom o stjecanju i raspodjeli prihoda

izvan proračuna.

n) Osvrnite se na postotnu strukturu trošenja tržišnih prihoda te procijenite u kojoj mjeri

smanjenje ili nedostatak tih sredstava može utjecati na funkcionalnost visokog učilišta i

realizaciju njegove osnovne djelatnosti.

Trošenje tržišnih prihoda uređeno je Pravilnikom o stjecanju i raspodjeli prihoda izvan

proračuna a nedostatak takovih prihoda značajno bi utjecao na proračun fakulteta. To

možemo potkrijepiti činjenicom da se ved godinama nedostatak sredstava iz proračuna,

određen za financiranje materijalnih troškova, planski nadomještava iz sredstava realiziranih

iz tržišnih prihoda.

o) Navedite vaš prioritet u slučaju povedanoga proračunskog financiranja vašega visokog

učilišta.

Prioriteti su definirani prema točki 7c).

1. Potrebni resursi

Potrebni resursi za prethodno navedene planove Elektrotehničkog fakulteta Osijek su:

1.1. Ljudski resursi

Ukupan očekivani broj djelatnika: 195

Znanstvenici: 65 nastavnika + 75 suradnika = 140 znanstvenika

Laboranti: 16 zavodskih + 8 računalna podrška = 24 laboranta

Administracija i tehničko osoblje = 31 djelatnik

1.2. Financijski resursi

Za financiranje plada očekivanog broja djelatnika (195) bit de potrebno godišnje osigurati bruto iznos

od 25 038 000, 00 kuna (bez planiranog rasta plada – račun je rađen na temelju stanja početkom

2011. godine). Od ukupnog iznosa potrebnih sredstava za plade djelatnika 79% odnosi se na plade

znanstvenika, 13% na plade laboranata, a ostatak od 8% na plade administracije i tehničkog osoblja.

Osim sredstava potrebnih za plade djelatnika, Fakultet treba godišnje osigurati i sredstva za

materijalne troškove u minimalnom iznosu od najmanje 8 760 000, 00 kuna.

Osiguranje potrebnih sredstava mogude je realizirati uz sljedede strukturu: 75% prihodi iz

proračuna + 15% prihodi od školarina + 10% prihoda od stručnih projekata i vlastitih prihoda

realiziranih na tržištu.

350

1.3. Tehnološki resursi

I. Potrebne učionice i nastavni prostori (bez laboratorija):

U novoj zgradi trebamo minimalno jednu dvoranu s 500 mjesta (konferencijsku) koja bi se

mogla koristiti modularno, tako da se pomodu pregrada može pretvoriti u dvije manje

dvorane s 200-250 mjesta. Dvorana bi omogudavala videokonferencije s vrhunskim

projektorima, računala na katedri, zasjenjivanje i sl. Osim za konferencije, služit de za

izvođenje predavanja na 1. godini studija: 1 x 700 / 2 x 350 m2

Minimalno 6 učionica od 100-150 mjesta za izvođenje predavanja na 2. i 3. godini studija

preddiplomskih i stručnih studija: 6 x 200 m2 = 1200 m2

Minimalno 8 učionica od 75-100 mjesta za izvođenje auditornih vježbi: 8 x 100 m2 = 800 m2

Minimalno 8 računalnih učionica s 20-25 mjesta: 8 x 100 m2 = 800 m2

Knjižnica: 500 m2

2 svečane prostorija za obrane diplomskih radova i sl., 2x50 m2 = 100 m2

2 učionice do 50 mjesta specijalizirane za strane jezike, 2x75 m2 = 150 m2

Ukupna površina prostora za održavanje nastave (bez laboratorija): 4 250 m2

II. Potrebni prostori Zavoda i laboratorija

1. Zavod za zajedničke predmete (matematiku, fiziku, strojarstvo i strane jezike) ZZP

Zavodska učionica, 50 mjesta za predavanja i AV na diplomskom studiju: 100 m2

Voditelj, administracija, knjižnica, prostorija za sastanke: 3 x 30 m2 + 60 m2 = 150 m2

Očekivani broj znanstvenika: 20 (10 nastavnika + 10 suradnika) = 20 kabineta = 20 x 20 m2 =

400 m2

Laboratoriji Zavoda (1 laborant):

1. Laboratorij za fiziku: 2 x 100 m2

Ukupno ZZP: 850 m2

2. Zavod za računalno i programsko inženjerstvo ZRPI

Zavodska učionica (dvije), 50 mjesta za predavanja i AV na diplomskom studiju: 200 m2

Voditelj, administracija, knjižnica, prostorija za sastanke: 3 x 30 m2 + 90 m2 = 150 m2

Očekivani broj znanstvenika: 50 (20 nastavnika + 30 suradnika) = 34 kabineta = 34 x 20 m2 =

680 m2

Laboratoriji Zavoda (6 laboranata):

1. Laboratorij za osnove računarstva: 2x100 m2

2. Laboratorij za programiranje i operacijske sustave: 2x100 m2

3. Laboratorij za digitalnu elektroniku i arhitekturu računala: 2x100 m2

4. Laboratorij za računalnu grafiku i matematičku obradu slike: 100 m2

5. Laboratorij za programsko inženjerstvo : 100 m2

6. Laboratorij za signale i sustave: 100 m2

7. Laboratorij za raspodijeljene računalne sustave: 100 m2

8. CISCO akademija: 100 m2

9. Laboratorij za šah i računala: 100 m2

10. Laboratorij za TEMPUS KISEK programski projekt: 100 m2

11. Znansveno-istraživački i prototipni laboratorij: 2x100 m2

351

Ukupno ZRPI: 2 430 m2

3. Zavod za elektrostrojarstvo ZES

Zavodska učionica, 50 mjesta za predavanja i AV na diplomskom studiju: 100 m2

Voditelj, administracija, knjižnica, prostorija za sastanke: 3 x 30 m2 + 60 m2 = 150 m2

Očekivani broj znanstvenika: 20 (10 nastavnika + 10 suradnika) = 15 kabineta =15 x 20 m2 =

300 m2

Laboratoriji Zavoda (3 laboranta):

1. Laboratorij za osnove elektrotehnike: 2 x 100 m2 = 200 m2

2. Laboratorij za osnove mjerenja: 100 m2

3. Laboratorij za električne strojeve: 100 m2

4. Laboratorij za energetsku elektroniku i kompatibilnost: 100 m2

5. Računalni laboratorij ZES: 100 m2

Ukupno ZES: 1 150 m2

4. Zavod za industrijska postrojenja i automatizaciju ZIPA

Zavodska učionica, 50 mjesta za predavanja i AV na diplomskom studiju: 100 m2

Voditelj, administracija, knjižnica, prostorija za sastanke: 3 x 30 m2 + 60 m2 = 150 m2

Očekivani broj znanstvenika: 20 (10 nastavnika + 10 suradnika) = 15 kabineta =15 x 20 m2 =

300 m2

Laboratoriji Zavoda (2 laboranta):

1. Laboratorij za električne pogone: 150 m2

2. Laboratorij za automatizaciju: 150 m2

3. Znanstveno-istraživački i razvojni laboratorij: 150 m2

Ukupno ZIPA: 1 000 m2

5. Zavod za elektroenergetiku ZEE

Zavodska učionica, 50 mjesta za predavanja i AV na diplomskom studiju: 100 m2

Voditelj, administracija, knjižnica, prostorija za sastanke: 3 x 30 m2 + 60 m2 = 150 m2

Očekivani broj znanstvenika: 20 (10 nastavnika + 10 suradnika) = 15 kabineta =15 x 20 m2 =

300 m2

Laboratoriji Zavoda (2 laboranta + 1 za VN):

1. Laboratorij za elektroenergetske mreže i zaštitu: 100 m2

2. Laboratorij za elektroenergetska postrojenja i instalacije: 100 m2

3. TEMPUS EMSA laboratorij (računalni): 100 m2

4. Laboratorij za elektromagnetsku kompatibilnost: 100 m2

5. Laboratorij za obnovljive izvore energije: 100 m2

6. Laboratorij za visoki napon: 200 m2 (uz posebne zahtjeve s obzirom na visinu i očekivano

visoke troškove opreme – realizacija u daljnjoj perspektivi)

Ukupno ZEE: 1 250 m2

6. Zavod za komunikacije ZAKOM

Zavodska učionica, 50 mjesta za predavanja i AV na diplomskom studiju: 100 m2

Voditelj, administracija, knjižnica, prostorija za sastanke: 3 x 30 m2 + 60 m2 = 150 m2

Očekivani broj znanstvenika: 20 (10 nastavnika + 10 suradnika) = 15 kabineta =15 x 20 m2 =

300 m2

352

Laboratoriji Zavoda (2 laboranta):

1. Laboratorij za VF mjerenja: 150 m2

2. Laboratorij za radiokomunikacije: 100 m2

3. Laboratorij za telekomunikacije: 100 m2

4. Laboratorij za bežične komunikacije: 100 m2

5. Računalni laboratorij ZAKOM: 100 m2

Ukupno ZAKOM: 1 100 m2

Sveukupno Zavodi: 7 780 m2

III. Ostali potrebni prostori

Uprava (480 m2, 3 djelatnika)

1. Ured dekana = 70 + 30 m2 = 100 m2

2. Ured prodekana i tajništvo = 6 x 30 m2 = 180 m2

3. Vijednica = 150 m2

4. Soba za sastanke: 50 m2

Administracija i tehničko osoblje (400 m2, 26 djelatnika)

1. Studentska služba (5 djelatnika): 75 m2

2. Računovodstvo (5 djelatnika): 75 m2

3. Ured za kvalitetu (3 djelatnika): 45 m2

4. Arhiva (1 djelatnik): 100 m2

5. Porta (2 djelatnika): 30 m2

6. Spremačice (8 djelatnika): 45 m2

7. Domar (2 djelatnika): 30 m2

Računalna podrška (390 m2, 2 djelatnika, 8 laboranata)

1. Uredi: 4x20 m2

2. Servis računala: 100 m2

3. Računalni čvorovi: 4x15 m2

4. Helpdesk: 30 m2

5. Računalna edukacija: 2 x 50 m2

Komunikacija i boravak studenata i gostiju (1 500 m2)

1. Hol (za potrebe konferencija, prijema i sl.): 500 m2

2. Hodnici, WC, protupožarni, skladišta, garderobe i sl.: 1 000 m2

Ukupno: 2 770 m2

Ukupan očekivani potrebni prostor 14 800 m2

Nastava (bez laboratorija): 4 250 m2

Zavodi (i laboratoriji): 7 780 m2

Ostalo: 2 770 m2

2. Strategija resursa (rebalans, novo financiranje)

Razlika nedostajudeg potrebnog prostora iznosi više od 7 180 m2, a može se iskazati i vrijednosno u

iznosu od oko 10 770 000, 00 EUR-a ili približno 80 000 000, 00 kuna. Sredstva za realizaciju mogu se

osigurati isključivo kao ulaganja iz proračuna.

353

p) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predložite moguda poboljšanja.

S obzirom na zadnje recesijeke godine s aspekta stručne suradnje smo i dalje aktivni u traženju posla

i aktivnostima za izradu Stručnih projekata , elaborata i studija, posebice za sve vedi broj obnovljivih

izvora u Regiji i šire pa tako imamo uspjeha sa termoelektranom na biomasu Strizivojna Hrast,

elektranom na bioplin Dvor na Uni, Fotonaponskim sustavom SEG1 u Slavoniji, bioplinskima

elektranama Tomašanci 1 i 2 kao i bioplinskim elektranama Mala Branjevina 1 i 2 te se i dalje

trudimo dobivati takve poslove. Očekujemo promjenama u HEP- vedi investicijski zamah i obnovu

suradnje na izradi projekata studija i elaborata

Nastava:

Vezano uz materijalne resurse, situacija se popravila osobito otvaranjem zgrade u Sveučilišnom

kamupusu čime su djelomično riješeni problemi nedostatnog broja predavanica, no usprkos znatno

poboljšanju uvjeta u posljednjih nekoliko godina nedostaje osobito novih i kupnih suvremenih

laboratorija, kao i značajna sredstva za modernizaciju postojedih, što je od iznimne važnosti za studije

elektrotehnike i računarstva. Ovaj problem mogao bi se riješiti dijelom iz sredstava Ministarstva, ali i

pojačanom prijavom projekata europskih predpristupnih fondova. Na fakultetu je i značajan broj

računalnih učionica s preko 200 računala dostupnih studentima i još preko 100 djelatnicima, a s

obzirom na zahtjevnost ekspertnih programa i studija računarstva ova oprema iznimno brzo

zastarjeva i potrebno je revodito obnavljanje svakih 2-3 godine, za što bi Ministarstvo moralo imati

razumjevanja i tretirati fakultete s studijima računarstva na drugačiji način kada je u pitanju nabavka

računalne opreme.

354

Tablica 7.1. Zgrade visokog učilišta.

(Navesti postojede zgrade, zgrade u izgradnji i planiranu izgradnju)

Identifikacija zgrade

Lokacija zgrade

Godina izgradnje

Godina dogradnj

e ili rekonstru

kcije

Ukupna površina

prostora za obavljanje djelatnosti

visokog obrazovanja u

m2

Ukupna površina

prostora za provedbu

znanstvenih istraživanja u

m2

Glavna zgrada

ulica Kneza Trpimira 2b

1963 2002 4800

0 m2+522m2 (samo za

istraživanja + za nastavu i istraživanja)

Kampus u sklopu

Sveučilišnog kampusa

1897 2010 3700

27m2+150m2 (samo za

istraživanja + za nastavu i istraživanja)

Tablica 7.2. Predavaonice

Identifikacija zgrade

Redni broj ili oznaka

predavaonice

Površina (u m2)

Broj sjededih mjesta za studente

Broj sati korištenja u

tjednu

Ocjena opremljenosti

*(od 1 – 5)

Glavna zgrada

Videokonferencijska dvorana

0-20 90 60 55 5

Glavna zgrada

Predavaonica 2-14

96 104 72 5

Glavna zgrada

Učionica 2-21

56 44 72 5

Glavna zgrada

Predavaonica 2-23

56 63 60 5

Glavna zgrada

Učionica 2-25

56 46 70 5

355

Glavna zgrada

Velika predavaonica

2-31 230 284 72 5

Glavna zgrada

Računalna učionica

3-27 78 20 40 5

Glavna zgrada

Siemens računalna učionica

3-28

56 20 35 5

Kampus Učionica

K1-15 83 90 70 5

Kampus Učionica

K1-16 83 72 65 5

Kampus Učionica

K2-11 83 81 60 5

Kampus Učionica

K2-12 83 81 70 5

Kampus Velika

predavaonica K2-1

174 148 72 5

Kampus

Računalna učionica i

laboratorij za programiranje i

operacijske sustave

K3-1

185 48 65 5

*Opremljenost predavaonice podrazumijeva kvalitetu namještaja, tehničke i druge opreme.

Tablica 7.3. Laboratoriji/praktikumi koji se koriste u nastavi.

Identifikacija zgrade

Interna oznaka prostorije laboratorija/praktikuma

Po

vrši

na

(u m

2)

Bro

j rad

nih

mje

sta

za

stu

den

te

Bro

j sat

i ko

rišt

en

ja u

tj

edn

u

Ocj

ena

op

rem

ljen

os

ti

(od

1 –

5)

Glavna zgrada

Laboratorij za električne strojeve i pogone

0-22 56 20 40 5

Glavna zgrada

Laboratorij za energetsku elektroniku

0-24 56 18 25 5

356

Glavna zgrada

Laboratorij za automatizaciju 0-30, 0-31

112 50 28 5

Glavna zgrada

Laboratorij za fiziku 0-33

56 33 70 5

Glavna zgrada

Laboratorij za elektroniku i mikroelektroniku

1-21 56 22 72 5

Glavna zgrada

Laboratorij za električna mjerenja

1-23 56 28 55 5

Glavna zgrada

Laboratorij za osnove elektrotehnike

1-25 56 20 40 5

Glavna zgrada

TEMPUS EMSA laboratorij

1-27 56 20 35 5

Glavna zgrada

Laboratorij za elektromagnetsku

kompatibilnost 2-28

28 4 20 5

Glavna zgrada

Laboratorij za VF mjerenja 3-15

23 12 10 5

Glavna zgrada

Laboratorij za radiokomunikacije

3-16 23 4 10 5

Glavna zgrada

Laboratorij za telekomunikacije

3-18 56 16 60 5

Glavna zgrada

Laboratorij za bežične mreže 3-21

28 16 0 5

Glavna zgrada

Laboratorij za elektroenergetske mreže i

zaštitu 3-22

28 18 35 5

Kampus

Laboratorij za procesno računarstvo i umjetnu

inteligenciju K1-1

41 16 5 5

Kampus

Laboratorij za digitalnu elektroniku i arhitekturu

računala K1-2

41 16 5 5

Kampus Laboratorij za osnove

elektrotehnike i elektronike K1-9

51 24 30 5

357

Kampus

Laboratorij za računalnu grafiku i matematičku

obradu slike K3-7

25 4 0 5

Kampus

Laboratorij za programsko inženjerstvo, CISCO, šah i

računalne igre K3-12

81 24 65 5

Kampus

Laboratorij za računalne sustave stvarnog vremena i

raspodijeljene računalne sustave K3-13

83 24 65 5

Tablica 7.4. Nastavne baze (radilišta) za praktičnu nastavu.

Identifikacija zgrade Naziv nastavne baze

(radilišta)

Broj studenata koji pohađa pojedinu

nastavnu bazu

Broj sati nastave (tjedno) koja se održava

u pojedinoj nastavnoj bazi

HEP-Proizvodnja d.o.o. – Sektor

termoelektrane

TE-TO Osijek, Zeleno polje

32 2

„Hrast“ Strizivojna Kogeneracijsko

postrojenje 32 1

Sunčana elektrana Orahovica

Sunčana elektrana Orahovica

32 2

HEP - Nastavno obrazovni centar

Velika

Laboratorij za ispitivanje alata za rad pod naponom

32 2

HEP - Nastavno obrazovni centar

Velika

Laboratorij za rad pod naponom na NN

– podzemni kabeli 32 2

Farma PZ Osatina, Ivankovo

Bioplinska kogeneracija

40 5

Tablica 7.5. Opremljenost računalnih učionica.

Broj novijih

računala (do 3

godine)

Broj računala

starijih od 3

godine

Ocjena

funkcionalnosti

(od 1 – 5)

Ocjena

održavanja

(od 1 – 5)

Ocjena

mogudnosti

korištenja izvan

nastave (od 1 – 5)

109 80 4 4 4

358

Tablica 7.6. Nastavnički kabineti.

Identifikacija zgrade

Broj nastavničkih

kabineta

Prosječna površina u m2

Ocjena opremljenosti

(od 1 – 5)

Prosječna površina u m2 po stalno zaposlenom

nastavniku/suradniku

Glavna zgrada 33 17,3 3 8,6

Kampus 13 19,9 3 8,3

Tablica 7.7. Prostor koji se koristi samo za znanstveno-istraživački rad.

Identifikacija zgrade

Interna oznaka prostorije ili oznaka

laboratorija

Površina (u m2)

Broj sati korištenja u

tjednu

Ocjena opremljenosti

(od 1 – 5)

Kampus Prostorija Zavoda za zajedničke predmete

K1-13 33 8 4

Kampus Laboratorij za diplomske

radove K2-9

28 6 4

Tablica 7.8. Prostor koji se koristi samo za stručni rad.

Identifikacija zgrade

Interna oznaka prostorije ili oznaka

laboratorija/radionice

Površina (u m2)

Broj sati korištenja u

tjednu

Ocjena opremljenosti

(od 1 – 5)

Glavna zgrada

Laboratorij za VF mjerenja 3-15

20 12 4

Glavna zgrada

Laboratorij za elektromagnetsku

kompatibilnost 2-28

25 8 4

359

Tablica 7.9. Kapitalna oprema.

(Navedite podatke o raspoloživoj kapitalnoj opremi ovog visokog učilišta čija nabavna vrijednost prelazi 200.000 kuna)

Naziv instrumenta (opreme) Nabavna vrijednost Godine starosti

nema nema nema

Tablica 7.10. Opremljenost knjižnice.

Ukupna površina (u m2)

Broj zaposlenih

Broj sjededih mjesta

Broj studenatakoji

koriste knjižnicu

Postoji li računalna baza podataka vaših knjiga i časopisa

140 2 20 300 Da

Bro

j nas

lova

kn

jiga

Bro

j ud

žbe

nik

a*

Ocj

en

a su

vre

me

no

sti

knji

ga i

ud

žbe

nik

a

(od

1–

5)

Broj naslova inozemnih časopisa

Bro

j nas

lova

do

mad

ih

časo

pis

a

Ocj

en

a fu

nkc

ion

aln

ost

i ka

talo

ga k

nji

ga i

časo

pis

a

Ocj

en

a o

pre

mlj

en

ost

i (o

d 1

– 5

)**

Oci

jen

ite

kva

lite

tu i

do

stu

pn

ost

e

lekt

ron

skih

sad

ržaj

a (o

d 1

– 5

)***

1980 4200 3

30 (u knjižnici oko 40 po zavodima

značaja broj dostupan on-line uz članstvo u

međunar. udrugama

25 3 3 3

* Broj udžbenika podrazumijeva sve udžbenike bez obzira na broj primjeraka.

** Mogudnosti kopiranja za nastavnike i studente, nabava kopija iz drugih

knjižnica, katalozi radova nastavnika itd.

*** Pod elektronskim se sadržajima podrazumijevaju elektronska izdanja knjiga,

časopisa, baze podataka, ali i katalozi vlastite i vanjskih knjižnica.

360

Tablica 7.11. Financijska evaluacija.

N-2 kalendarska godina

N-1 kalendarska godina

PRIHODI

1. PRIHODI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA 22.491.568 24.821.648

1.1 Plade za zaposlene 16.778.817 17.321.156

1.2. Troškovi poslovanja (uključivo i terenska nastava) 3.495.042 4.767.509

1.3. Vanjska suradnja u nastavi 574.796 419.573

1.4. Domadi znanstveni projekti 468.001 491.260

1.5. Međunarodni znanstveni projekti

1.6. Međunarodna suradnja 87.400 214.300

1.7. Organizacija znanstvenih skupova

1.8. Nabava časopisa 12.000 16.000

1.9. Tekude održavanje

1.10. Izgradnja i investicijsko održavanje 1.001.238 1.505.027

1.11. Oprema

1.12. Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati) 74.274 86.823

2. PRIHODI IZ PRORAČUNA OSTALIH JAVNIH IZVORA

2.1. Prihodi i pomodi od jedinica lokalne uprave i samouprave (grad, županija, itd.)

2.2. Prihodi i pomodi ostalih subjekata (primjerice Nacionalna zaklada za znanost)

2.3. Ukupno ostale vrste (specificirati)

361

3. PRIHODI OD KAMATA 2.151 14.263

4. PRIHODI OD VLASTITE DJELATNOSTI 1.239.574 2.647.104

4.1. Školarine – poslijediplomske specijalističke 299.000 176.000

4.2. Školarine – poslijediplomske doktorske

4.3. Znanstveni projekti 346.111 1.480.595

4.4. Stručni projekti 392.780 886.727

4.5. Prihodi od najma 177.871 73.917

4.6. Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati) 23.812 29.865

5. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 5.759.648 4.464.309

5.1. Školarine – preddiplomske, diplomske, stručne 4.148.161 3.472.527

5.2. Dodatna provjera posebnih znanja, vještina i sposobnosti (ako se provodi uz ispite državne mature)

5.3. Naknade za upis

5.4. Izdavačka djelatnost 651.073

5.5. Naplate studenskih molbi, potvrdnica, diplome, indeksi, itd.

947.243

5.6. Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati)

6. OSTALI (NESPOMENUTI) PRIHODI (specificirati) 665.127 341.589

A UKUPNO PRIHODI POSLOVANJA 29.493.824 31.948.204

362

N-2

kalendarska godina

N-1 kalendarska

godina

RASHODI

1. RASHODI ZA ZAPOSLENE 19.142.265 19.492.095

1.1 Plade za zaposlene 15.856.850 16.250.592

1.2. Vanjska suradnja u nastavi

1.3. Ukupno ostalo (specificirati) 3.285.415 3.241.503

2. RASHODI ZA MATERIJAL I ENERGIJU 1.828.484 2.207.205

2.1. Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 710.357 649.519

2.2. Laboratorijski materijal

2.3. Energija 935.440 819.204

2.4. Materijal i dijelovi za tekude i investicijsko održavanje 85.668 92.734

2.5. Sitni inventar 54.232 576.073

2.6. Ukupno ostalo (ostali potrošni mat., boje) 42.787 69.675

3. RASHODI ZA USLUGE 4.150.571 4.814.163

3.1. Telefon, pošta, prijevoz 305.529 254.390

3.2. Usluge tekudeg i investicijskog održavanja 1.060.025 1.184.982

3.3. Promidžba i informiranje 213.994 237.501

3.4. Komunalne usluge 527.442 156.600

3.5. Zakup, najam 56.905 145.037

3.6. Intelektualne i osobne usluge (ugovori o djelu, honorari)

1.349.899 2.231.282

363

3.7. Računalne usluge 159.220 161.129

3.8. Ukupno ostalo (kopiranje, uvezivanje) 477.557 443.242

4. RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU 624.057 2.205.271

4.1. Poslovni objekti

4.2. Računalna oprema

4.3. Laboratorijska oprema 10.067 571.802

4.4. Uredska oprema 613.990 559.061

4.5. Komunikacijska oprema 41.562

4.6. Ostala oprema 24.815

4.7. Literatura 8.031

4.8. Ulaganja u postrojenja, strojeve i ostalu opremu

4.9. Dodatna ulaganja na građevinskim objektima

4.10. Ukupno ostalo (specificirati)

5. NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIMA 2.390.558 2.473.853

5.1. Službena putovanja 1.378.037 1.498.789

5.2. Stručna usavršavanja 220.670 202.085

5.3. Ukupno ostalo (specificirati) uključujudi i troškove prijevoza

791.851 772.979

6. OSTALI NESPOMENUTI RASHODI POSLOVANJA 1.123.187 1.374.497

6.1. Premije osiguranja 148.672 229.036

6.2. Reprezentacija 364.742 448.207

364

6.3. Članarine 135.433 164.326

6.4. Bankarske i usluge platnog prometa 39.248 41.514

6.5. Kamate 34.715 15.693

6.6. Ostali financijski izdaci 400.377 475.721

B UKUPNO RASHODI POSLOVANJA 29.259122 31.567.084

C Preneseno stanje iz prethodne godine -132.988 101.714

UKUPNO STANJE 31.12. (A-B+C) 101.714 482.834