61

Ovaj priručnik treba biti pomoćno oruđe za jednostavnije projektiranje i ugrađivanje malih sustava navodnjavanja za rezidencijalna

područja. Predstavljen je u praktičnom formatu zgodnom za konzultiranje preko ilustracija i shema koje olakšavaju njegovu uporabu.Preporučamo da prođete kroz ovaj priručnik kako biste se upoznali s tehnikama instaliranja bilo da ugradnju obavljate prvi put ili već imate iskustva.Kako biste si olakšali projektiranje instalacije u privitku ćete naći list milimetarskog papira. Usto u priručniku su prikazane razne konfiguracije rasprskivača, sustavi ventila, cijevi i načini spajanjaglavnog cjevovoda zalijevanja na kućni vodovodni optok. U priručniku su također izneseni neki korisni savjeti za vlastitu instalaciju, glosar korištenih izraza i na zadnjoj stranici tabele sa naznačenim karakteristikama i performansama Hunter rasprskivača.Za proračun dobave (l/min), radnog tlaka i dimenzija cjevovoda bazirali smo se na razumni gubitak dovoda i brzinu vode kompatibilnu sa sustavom navodnjavanja koji je namijenjen stambenim područjima. Za svaku eventualnu informaciju o projektiranju i ugradnju sustava navodnjavanja obratite se lokalnom Hunter prodavaču.Za instalacije velikih dimenzija Hunter preporuča da izvođenje radova povjerite profesionalcima iz tog područja. Ovi instalateri mogu pri lokalnom Hunter distributeru dobiti sve potrebne dodatne informacije.

SADRŽAJ

Izmjeriti zemljište i nacrtati tlocrt svog vrta ..... 63Izračunati nominalni kapacitet svogsustava navodnjavanja ....................................... 64Presjek napojnog cjevovodaNominalni kapacitet sustava navodnjavanjaOdabir rasprskivača ............................................. 65Određivanje položaja rasprskivača .................... 66Odrediti broj grupa rasprskivačaza ugradnju .......................................................... 67Primjer kapaciteta po zoniOdrediti položaj ventilai presjeke cjevovoda ............................................ 68Presjeci cijeviOdrediti priključnu točku .................................... 69Opća shema instalacije navodnjavanja ....... 70-71Ugradnja instalacije ....................................... 72-73Realiziranje priključne točkeUgradnja glavnog cjevovodaUgradnja elektroventilaUgradnja bočnih cjevovodaUgradnja programatoraUgradnja rasprskivačaPunjenje rovovaLista nabavnog materijala ............................. 75-77Glosar korištenih izraza ....................................... 78Vodič kroz navodnjavanje ....................................79Tabele karakteristikama Hunter rasprskivača ...80

62

Izmjeriti zemljište i nacrtati tlocrt svog vrta

A. Nacrtajte tlocrt vašeg vrta1. Izmjerite zemljište i na njemu ocrtajte položaj kuće.

Na posebnom listu nacrtajte tlocrt vrta i naznačite izmjerene kote.

PRAKTIČNI SAVJETIPotreban alat i materijal

Izolator Automatski drenažniPila za metal ventilČekić (za korištenje u hladnimKljučevi za cijevi zemljama kako bi sePlastična platna spriječilo stvaranjeKliješta leda u cijevima)Krpe Izolirane metalneGrablje spajaliceOdvijač KišomjerZastavice Zaustavni ventiliLopata Teflonska trakaSprej za označavanje (koristi se za sveŠkare za metal priključke s navojem od PVC-a ili polietilena) Šaht od 150 ili 250 mm Za polietilenske cijevi: Priključak na obujmicu

Nemojte zaboraviti da naznačite sve popločane staze, terase, kolne putove i ograde. Naznačite i stabla, obrađena područja, stjenovite i livadske zone.

2. Na priloženom milimetarskom papiru zatim nacrtajte tlocrt vrta u mjerilu 1:100, 1:200 ili u najprikladnijem mjerilu. Zabilježite odabrano mjerilo. Naznačite dijelove zasijane za livadu, za cvijeće i za grmlje, naznačite zone pokrivene biljem i velikim stablima.

3. Tlocrt zemljišta podijelite u pravokutnim ili kvadratnim (što moguće većim) zonama, kako biste ih razgraničili u prednje, stražnje, bočne, livadske, sa stablima ili s drugim biljkama te ih naznačite različitim slovima (A, B, C, D itd., vidi primjer na shemi gore).

63

Izračunati nominalni kapacitetsvog sustava navodnjavanja

64

B. Izračunajte nominalni kapacitet svog

sustava navodnjavanja

Da biste dobili učinkoviti sustav za navodnjavanje

prije svega je potrebno izračunati njegov nominalni kapacitet, to jest količinu vode kojom može raspolagati.

Ako koristite komunalnu vodu slijedite u nastavku

opisani postupak. Ako međutim vodu preuzimate iz neke rijeke, jezera, bunara ili nekog rezervoara obratite se svom Hunter prodavaču ili instalateru pumpe kako biste saznali podatke tlaka i dobave. U tom slučaju, podatke o tlaku i dobavi pumpe unesite u kućice „nominalni kapacitet“ i „tlak korištenja“ na dnu stranice.

1. Tlak vode (bar)

Da biste znali tlak vode, na priključak vode spojite neki manometar, što je moguće bliže brojilu. Provjerite da nijedan uređaj koji troši vodu nije u funkciji. Otvorite ručni ventil i zabilježite predočenu vrijednost: to je vrijednost statičkog tlaka (u bar).

2. Dobava (l/min)

Za određivanje raspoložive dobave za sustav treba

preispitati dva faktora:

A. Koliki je kapacitet ugrađenog brojila ili presjek

vodnog napojnog optoka ?

Kapacitet brojila je normalno naznačen na tijelu brojila. Najčešći modeli brojila su od 15 mm, 20 mm i 25 mm.

B. Koliki je presjek odvodnih cijevi vode?

Izmjerite vanjski promjer cjevovoda koji spaja komunalni vodovod s kućom. U pomanjkanju prikladnih instrumenata nekim konopčićem izmjerite razvoj opsega te koristite ovdje pokraj prikazanu tabelu da biste došli do presjeka.

3. Nominalni kapacitet sustava

Ovdje pokraj prikazanu tabelu Nominalni kapacitet sustava koristite kako biste odredili nominalni kapacitet sustava u litrama u minuti (l/min) i to prema upravo utvrđenim trima brojkama. Ove brojke prepišite u kućicu „l/min“, zatim se premjestite na statički tlak sustava i spustite se po stupcu kako biste pronašli radni tlak sustava. Tlak prepišite u kućicu „bar“ jer se radi o tlaku korištenja koji će služiti za odabiranje elemenata navodnjavanja i za projektiranje instalacije.

Upravo smo izračunali za sustav raspoložive podatke: maksimalnu dobavu vode u l/min i približan radni tlak. Ukoliko se ti maksimalni podaci prekorače

Da biste provjerili tlakvode pričvrstitemanometar na nekipriključak koji je najbližemoguće brojilu.Manometar možetenabaviti kod svog Hunterprodavača.

Ovdje zabilježite statički tlak:

Ovdje zabilježite model brojilavode s kojim raspolažete:

Ovdje prepišite presjekcjevovoda za napajanje vodom:

Cjevovodi su proračunati na osnovu 30 metara debelostijenih PVC cijevi. Za bakrene cijevi maknuti 7,6 l/min a za novu seriju cinčanih cijevi maknuti 19 l/min.Tlak korištenja je približni raspoloživi tlak u razini rasprskivača i mora se upotrijebiti samo u indikativnoj svrsi radi odabiranja elemenata navodnjavanja i za projektiranje instalacije. Vrijednosti u tabeli Nominalni kapacitet su izračunate na osnovu dobava i brzina koje su obično prihvaćene. U nekim slučajevima i to isključivo na bakrenim cijevima instalateri tu brzinu povećavaju sa 2,3 m/s na 2,7 m/s. Ako, za bakrene cijevi, se ne oduzme 7,6 l/min brzina je približno 2,75 m/s. Pri toj brzini gubici zbog trenja se bitno povećavaju, što će imati utjecaja na radni tlak. Da biste imali korist od tabele, dužina bakrenih cjevovoda ni u kom slučaju ne smije prijeći 15 metara ukoliko ne želite oduzeti 7,6 l/min.

Nominalni kapacitet Tlak korištenja

65

C. Odaberite rasprskivačeZa instalacije stambenih područja postoje dva tipa rasprskivača: turbine za velike površine i statički rasprskivači za manje površine. Ni u kom slučaju turbine i statički rasprskivači se ne smiju ugrađivati u istom području.

Odabir rasprskivača

1. Turbine za velike površine pokrivaju 8 x 8 metara ili više.

2. Statički rasprskivači se normalno upotrebljavaju za navodnjavanje manjih površina.Za obadva tipa postoje rasprskivači na podizanje koji su ugrađeni u razini tla i fiksni rasprskivači montirani na nosaču te ugrađeni iznad tla.Površina od 8 x 8 m je pružena samo indikativno te dakle nije obvezujuća. Jedini kriteriji kojega treba uzeti u obzir je ekonomski, pošto znamo da ugradnja neke turbine umjesto statičkog rasprskivača dopušta manju dužinu cjevovoda i manji broj ventila te traži postavljanje manjeg programatora.

Statički rasprskivači SRS ili PS za zelene površine malih dimenzijaRazmaci od 3 do 5 metara

Rasprskivač PGM za zelenepovršine srednjih dimenzijaRazmaci od 5 do 8 metara

Turbina PGP za zelene površine velikih dimenzijaRazmaci od 8 do 12 metara

PRIMJER Nominalni kapacitet sustava

Brojilo vode 15 mmPresjek cjevovoda 25 mm

Statički tlak 4,8 bar, 480 kPaU funkciji ovog nominalnog kapaciteta

49 l/min 3,5 bar, 345 kPa

Nomin. kapacitet Tlak korištenja

••

•

Određivanje položaja rasprskivača

D. Nacrtajte položaj rasprskivačaOdredite gdje ćete u vrtu pozicionirati turbine velikog luka navodnjavanja i rasprskivače koji pokrivaju manju zonu. Za turbine je shodno predvidjeti razmak od 8-12 m između svakog elementa a za statičke rasprskivače 3-5 m. Na taj način ćete dobiti neko malo preklapanje zalijevanja koje omogućuje jednolično pokrivanje. Nemojte u istu zonu stavljati dva tipa rasprskivača.Nemojte previše međusobno razmaknuti rasprskivače; poštujte naznačene specifikacije u tabelama karakteristika koje se nalaze na zadnjoj stranici priručnika. Razmak između elemenata je funkcija pokrivene površine svakog rasprskivača. Zalijevanje mora dostići koliko susjedni rasprskivač toliko i onaj suprotni. Radite po zonama i počnite instalirati rasprskivače:Faza 1 - Kutovi vrta su najosjetljivije točke. U svakom kutu šestarom nacrtajte luk opsega koji predstavlja rasprskivač četvrtine kruga.Faza 2 - Ako dobava rasprskivača četvrtine kruga nije dovoljna za preklapanje, treba predvidjeti još rasprskivača duž opsega vrta. Nacrtajte njihove lukove navodnjavanja.Faza 3 - Provjerite stižu li periferni rasprskivači one nasuprot njima. U suprotnom slučaju u sredini dodajte neke rasprskivače na 360°. Da biste pojednostavili instaliranje, trasirajte okomite crte za spajanje perifernih rasprskivača međusobno. Zatim šestarom trasirajte kružnicu počevši od nekog perifernog rasprskivača kako biste bili sigurni da je sva zona pokrivena.

66

Faza 1Počnite instalirati rasprskivače u kutovima pošto su isti najteži dijelovi vrta.

Faza 2Po potrebi dodajte neke rasprskivače na bokovima.

Faza 3Prostori velikih dimenzija mogu imati potrebu za dodatnom instalacijom perifernih rasprskivača ili središnjih rasprskivača kako bi se zajamčilo pokrivanje jedan do drugoga ili sa preklapanjem.

Zaobljene zoneRedizajnirajte zaobljene zone nizom ravnih crta. Pozicionirajte rasprskivače kao da se radi o pravokutnim ili kvadratnim zonama. Uporaba mlaznica podesivog luka savršeno se prilagođuje ovom tipu konfiguracije.

SAVJET

Informacije koje trebate tražiti kodlokalnih ustanova:

Provjerite nema li zahtjeva za posebnim ovlaštenjimaUtvrdite gdje su ukopane telefonske linije i razni potrošački vodovi (plin, itd.)Odredite tip nepovratnog ventila koji je potreban za vašu zonu.

•

•

•

Odrediti broj grupa rasprskivačaza ugradnju

E. Odredite broj optoka navodnjavanja za ugradnjuOsim ako vrt nije krajnje malih dimenzija, gotovosigurno na raspolaganju nećete imati dobavu vodedovoljnu za istovremeno potpuno ga zalijevati. Uostalomneki dijelovi vrta zahtijevaju veću količinu vode od oneraspoložive na slavini (nominalni kapacitet).

67

Vrt se mora podijeliti u optoke. Započnite sa zonom A:

1. Uzmite tlak korištenja naznačen na str. 2 koji će trebati za određivanje udaljenosti između rasprskivača, te potrebnu dobavu prema tabeli s karakteristikama.

2. Dobavu svakog rasprskivača zone prepišite u poseban prostor (v. tabelu na zadnjoj stranici priručnika).

3. Zbrojite vrijednosti i podijelite ih sa ukupnom raspoloživom dobavom vode kako biste dobili potreban broj optoka za zonu.

4. Ako ukupan broj optoka nije cijeli broj, zaokružite ga na više (1,2 postaje 2). Na taj način ćete dobiti ukupan broj potrebnih ventila za rasprskivače u zoni.

5. Pošto sada raspolažete s točnim brojem optoka svog vrta, broj rasprskivača podijelite tako da dobijete približno istu dobavu vode u svakom optoku. Nemojte predvidjeti previše rasprskivača u istoj zoni. Držite se unutar granica koje su kompatibilne s nominalnim kapacitetom vaše instalacije.

6. Nacrtajte i naznačite ventile svake zone (Zona 1, Zona 2 itd.).

7. Ponovite radnje D i E za sve zone.

Ukupna dobava svih rasprskivača iste zone

Nominalni kapacitet u l/min (str. 2)

Broj optoka u zoni

ZONA C = 68,7 L/MINRASPRSKIVAČI PGM ZA RAZMAKE SREDNJIH DIMENZIJA

6�

Odrediti položaj ventila ipresjeke cjevovoda

F. Odredite položaj ventila te položaj i presjeke cjevovoda

Svaki optok mora imati svoj ventil koji omogućuje napajanje ili isključivanje napajanja nekom optoku navodnjavanja. Predvidite po jedan ventil za svaki optok i zatim ih grupirajte u bloku.

Odredite mjesto gdje želite pozicionirati razdjelni blok svakog optoka: na prednjem dijelu vrta, straga ili na više mjesta. Razdjelni blok se može postaviti bilo gdje, ipak savjetujemo da ga instalirate na nekom mjestu koje je lako pristupačno za održavanje. Smjestite razdjelni blok blizu područja opsluženo ventilima ali gdje se nećete smočiti ukoliko morate sustav staviti u funkciju ručno.

Bočni cjevovod Dva tipa najčešće korištenih cjevovoda u

instalacijama navodnjavanja su cjevovodi od PVC-a ili od polietilena.

Kod vašeg lokalnog Hunter prodavača provjerite koji se tip najviše koristi na vašem području.

1. Crtom spojite sve rasprskivače svakog optoka, kao što je prikazano na slici. Odaberite najdirektniji put, sa što manje moguće zavoja ili promjena pravaca.

2. Spojite cjevovod na ventil optoka (najdirektnije moguće).

3. Odredite zatim presjeke svih cjevovoda počevši od najudaljenijeg rasprskivača optoka. Cjevovod koji spaja predzadnji sa zadnjim rasprskivačem mora imati presjek 20 mm (vidi tabelu sa presjecima cjevovoda).

ZONA A OPTOK 1

ZONA B OPTOK 2

ZONA C OPTOK 3

ZONA C OPTOK 4

ZONA D OPTOK 5

ZONA D OPTOK 6

ZONA E OPTOK 7

P.T. (PRIKLJUČNA TOČKA)

Priključivanje rasprskivača sa polietilenskim cjevovodima

ISPRAVNO POGREŠNO

4. Zbrojite dobave zadnjih dvaju rasprskivača kako biste odredili presjek sljedećeg cjevovoda.

5. Tako dobivenom ukupnom zbroju dodajte zahtijevanu dobavu za sljedeći rasprskivač.

6. Nastavite dok ne stignete na ventil optoka. Pazite da ne upotrijebite cjevovod s manjim presjekom od vrijednosti koje su naznačene u tabeli.

7. Ponovite radnje od 1 do 7 za svaku mrežu.

Glavni cjevovod

1. Odredite položaj priključne točke (P.T.) koja mora biti relativno blizu brojila.

2. Crtom spojite sve razdjeljivače, zatim crtu spojite na priključnu točku.

3. Glavni cjevovod mora imati veći presjek od većeg sekundarnog cjevovoda.

G. Priključka točka

Priključivanje na komunalnu vodovodnu mrežu

Upotrijebite tlačni priključak na Tee kako biste instalaciju navodnjavanja spojili na dovod vode.

Priključak se može izvesti i na cjevovodu od bakra, PVC-a ili cinčanog čelika bez potrebe za zavarivanjem ni narezivanjem navoja.

U nekim slučajevima je shodno predvidjeti neki nepovratni ventil kako bi se zaštitio optok pitke vode.

Eventualno između priključne točke i nepovratnog ventila ugradite bakreni cjevovod. Ne zaboravite da trebate provjeriti lokalne propise te od pretpostavljenih vlasti zatražiti koje posebne uvjete treba primijeniti.

Hladne klimatske regije

Ako je instalacija sa sjedištem u nekoj veoma hladnoj regiji a priključna točka se nalazi poluukopana u zemlji, drenažu ugradite odmah nakon kuglastog ventila kako bi se zimi omogućilo pražnjenje vode između priključne točke i grupe ventila.

Završna točka

Instalacija navodnjavanja je konačno projektirana. Provjerite jeste li predvidjeli rasprskivače za sve zone vrta a također provjerite presjeke svih cjevovoda.

Odrediti priključnu točku

Umjerene klimatske regije: Tlačni priključak na T od mesinga za spajanje instalacije navodnjavanja na kućno napajanje vodom.

Veoma hladne klimatske regije: Ako se priključna točka nalazi poluukopana u zemlji, izvedite točku drenaže odmah iza kuglastog ventila što će služiti za izoliranje instalacije zalijevanja prije nastupa velike zime.

Ugradnja pumpe u točki preuzimanja vode.

69

NISKONAPONSKI KABELIPROGRAMATORA

KVADRATNA ILIOKRUGLA JAMICA

NEPROPUSNI PRIKLJUČCI

ELEKTROVENTIL SERIJA PGV

MUŠKI PRIKLJUČCI

TEE DEMONTIRAJUĆI KOLEKTOR, KOLJENO

ZAPORNI VENTIL

PRIKLJUČNA TOČKA

PROGRAMATOR ZA AUTOMATSKONAVODNJAVANJE SERIJA PRO-C

70

Opća shemainstalacije navodnjavanja

TLAČNI T PRIKLJUČAK Ø 25 X ILI Ø 32

RASPRSKIVAČ PGP

CIJEV OD POLIETILENA

CIJEVNI PRIKLJUČAK NA OBUJMICUØ 25 X ILI Ø 32 X 3/4’’

ZGLOBNA SPOJNICA 3/4’’ X 30 CM

REDUKCIJSKI T PRIKLJUČAK OD POLIETILENA

TLAČNI T PRIKLJUČAK Ø 25 ILIØ 32 S NAVOJNIM RAZVODOM 1/2’’

STATIČKI RASPRSKIVAČIPRO-S

ZGLOBNA SPOJNICA 1/2’’ X 30 CM

TLAČNI PRIKLJUČAK MUŠKI Ø 25 X ILI Ø 32 X 1’’

71

Ugradnja instalacijeH. Kako realizirati svoju instalaciju

Realizacija priključka na komunalni vodovod1. Oslonite se na opću shemu instalacije

navodnjavanja (str. 7).2. Prekinite napajanje kuće vodom.3. Učinite neki otvor da možete vidjeti cjevovod

napajanja.4. Na tom cjevovodu odrežite komad od 25 mm kako

biste na tom mjestu namjestili tlačni priključak, zatim stegnite tlačne matice.

5. Montirajte priključak i izolacijski ventil.6. Ugradite neku jamicu kako biste mogli prići ventilu.7. Ponovno otvorite napajanje kuće vodom.

Ugradnja glavnog cjevovoda1. Pomoću sprej laka označite cjevovode koji spajaju

priključnu točku sa raznim točkama razdjelnog bloka.

2. Ako radite na nekoj već zasađenoj livadi rastrite neko plastično platno na približno 60 cm od mjesta gdje ćete iskopati rov.

3. Nekom ravnom lopatom izrežite komade livade na pruge široke 30 cm i duboke 4-5 cm. Livadske pruge savijte i položite ih sa zemljanim dijelom na platno od plastike.

4. Izrada rovova: provjerite važeće lokane norme u svezi dubine polaganja cjevovoda za instalacije navodnjavanja. Ako nema posebnih obveza ručno ili posebnim alatom, koji se eventualno može unajmiti, iskopajte rov dubok 25-30 cm.

5. Polaganje cjevovoda ispod taraca ili popločanih staza. Metoda udaranja čekićem: uzmite cinčanu cijev i začepite je na obadva kraja, zatim pomoću čekića uvucite je ispod taraca (vidi ilustraciju).

6. Montirajte neki nepovratni ventil u skladu s važećim normama (prema državi prebivališta).

7. Ugradnja cjevovoda: rasporediti cijevi i priključke blizu rovova, ovisno o predviđenoj instalaciji. Pazite da vam u cijevi ne uđe zemlja.

8. Polazeći od priključne točke (ili eventualno od nepovratnog ventila) izmjerite potrebnu dužinu za cijev; izrežite je i postavite do zadnjeg razdjeljivača ili rasprskivača (vidi str. 8 i 9).

9. Za ukopavanje glavnog cjevovoda u zemlju pogledajte upute na stranici 12.

Prije izrade rova označite trasu instalacije za zalijevanje, pritom upotrijebite neke zastavice i sprej lak.

Najprije postavite plastično platno za polaganje savijenih komada livade te zatim iskopajte rov dubine 25-60 cm za glavni cjevovod i 15-25 cm za sekundarne cjevovode.

Za prolaz ispod neke popločane staze koristite čekić kako biste uvukli cinčanu cijev zatvorenu na obadva kraja.72

Ugradnja instalacije

Ugradnja ventilskog bloka i elektroventila

1. Polazite od odgovarajućeg detalja na općoj shemi.

2. Predvidite neki minimalni razmak od 15 cm između ventila radi lakšeg održavanja.

3. Montirajte ventilski blok na glavni cjevovod.

4. Ugradite jamice kao što je prikazano na str. 12.

Ugradnja sekundarnih cjevovoda

Ako ne raspolažete s više od jednog ili dva dana za ugradnju instalacije a ista se nalazi u području koje je već pejsažno strukturirano, pripremite sve cjevovode i ugradite ih odjednom kako slijedi:

1. Organizacija instalacije: služeći se crtežom i signalnim zastavicama, označite položaj rasprskivača i ventila optoka. 2. Podesite tako da dobijete potpuno pokrivanje. Ako trebate učiniti neku izmjenu projekta (na primjer dodavanje nekog rasprskivača) ponovno izračunajte dobave kako biste provjerili jeste li ipak u granicama nominalnog kapaciteta instalacije (str. 5) te provjerite prema tabeli presjeka cijevi nije li izmjena utjecala na odabrani presjek (str. 6).

2. Sprej lakom označite trasu sekundarnih cjevovoda.

3. Iskopavanje rovova: u pomanjkanju posebnih postupaka iskopajte rovove dubine 20-60 cm.

4. Polaganje cijevi: postavite cijevi i priključke duž rova, prema redoslijedu instalacije. Pazite da vam ne uđe zemlja u cijevi.

5. Za ukopavanje u zemlju sekundarne cijevi pogledajte na str. 12.

Polaganje automatskih drenažnih ventila u hladnim regijama: postavite ventile na donjoj strani svakog optoka.

Montaža tlačnih priključaka

Montaža tlačnih priključaka na polietilenske cijevi:1. Provucite polietilensku cijev u tlačnu maticu.2. Namjestite cijev u priključak.

3. Gurajte cijev kako biste provukli brtvu.4. Kraj cijevi umetnite u priključak i zavrnite tlačnu maticu.

Upotreba teflonske vrpce za vodonepropusnot

Namjestite teflon i namotajte ga u smjeru kazaljke na satu.

Rasporedite cijevi i rasprskivače duž rovova, prema položajima gdje će biti ugrađeni 73

Ugradnja instalacije

Ugradnja programatora

1. Odlučite gdje želite ugraditi programator. Većina programatora rezidencijalne namjene se ugrađuju u unutrašnjoj izvedbi (na primjer u garaži). Pridržavajte se uputa koje ste dobili s programatorom. Potrebno napajanje je 220 V.

2. Za spajanje ventila s programatorom upotrijebite bojom kodirane kabele. Za svaki ventil potreban je jedan kabel plus zajednički kabel za sve ventile. Ako instalacija ima 5 krugova, predvidite 6 dovoljno dugačka kabela za spajanje programatora s najudaljenijim ventilom.

3. Provjera pokrivanja: spojite programator s napajanjem (220 V): testirajte stanice programatora jednu po jednu kako biste provjerili priključke rasprskivača, po potrebi modificirajte mlaznice u cilju dobivanja dobrog pokrivanja.

4. Kabel na ventile spojite pomoću nepropusnih priključaka. Predvidite jedan kabel za svaki ventil plus zajednički kabel koji će biti spojen na jedan od krajeva svakog ventila.

Ugradnja rasprskivača

1. Ugradite sve rasprskivače jedne mreže, osim zadnjeg.

Ostavite zadnji ili zadnje demontirane za pravilno čišćenje.

2. Stavljanje instalacije pod vodu: stavite pod vodu ručnim okretanjem ventila; na taj način će se eliminirati nečistoće u cijevi. Tu radnju trebate obaviti i ukoliko ste sigurni da tijekom ugradnje nije ništa ušlo u cijevi. Čim voda počinje izlaziti čista, zatvorite ventil i ugradite preostale rasprskivače.

3. Provjera pokrivanja: priključite optok na programator kako biste provjerili ako kabeli i električni priključci funkcioniraju ispravno. Podesite rasprskivače i provjerite je li pokrivanje navodnjavanja ispravno.

Punjenje rovova

1. Ne ukopajte ventile u zemlju. Predvidite neku jamicu radi lakšeg pristupa. Jamicu ugradite kada zatvorite rovove.

2. Maknite sve kamenje koje se nalazi ispod cijevi.

Pokrite 1/3 ili 1/2 rova svaki put i kako postupno napredujete zemlju dobro sabijajte. Pri ugrađivanju jamica i rasprskivača provjerite jeste li u razini tla.

Za spajanje ventila s programatorom upotrijebite obojene kabele. Predvidite za svaki ventil po jedan kabel plus zajednički kabel za sve.

SAVJET

Kada izračunavate broj potrebnih kabela za instalaciju, predvidite uvijek dva kabela više za eventualno buduće širenje. Sigurno je lakše sada da ih instalirate nego kasnije, kada će sva vegetacija biti u punom rastu.

EKVIVALENTNOST AMERIČKIHI METRIČKIH JEDINICA

1/2” = 15/213/4” = 20/27

1” = 26/341 1/2” = 33/42

74

Lista nabavnog materijala

Radi određivanja materijala kojeg treba nabaviti koristite crtež i niže naznačeni popis. Ako niste sigurni za naziv nekog komada pogledajte na općem crtežu. Za brojenje ili mjerenje potrebnog materijala prema crtežu koristite olovke u boji i dobivenu količinu prepišite u listu dolje. Pazite da ništa ne zaboravite!

1. Priključna točka: odredite listu potrebnih dijelova po sekcijama. Provjerite jeste li se pridržali primjenjivih lokalnih normi za nepovratne ventile i pribilježite potreban pribor.

2. Cijevi: izmjerite potrebne dužine cijevi i zahtijevane presjeke. Uvijek predvidite dodatni rub po dužini. Izbrojite broj potrebnih priključaka za glavni i sekundarne cjevovode, pritom zabilježite tip i presjek.

1. Vanjska priključna točka - umjerene klimatske regije

ŠAHT (KVADRATNA/OKRUGLA)

BROJILO

PRIKLJUČNA TOČKA

2. Unutrašnja priključna točka - hladne klimatske regije

ISPUSNI VENTIL

PRIKLJUČNATOČKA

BROJILO

75

1. Elektroventili: izbrojite koliko je potrebno komada elektroventila po sekcijama. Potrebne komade zabilježite u detaljnu listu.

2. Programator: model programatora će ovisiti o broju ventila. Izmjerite dužinu kabela koji spaja programator s najudaljenijim ventilom.

Napomena: upotrijebite višežilni niskonaponski kabel koji je kodiran bojama. Predvidite jedan kabel za svaki ventil plus zajednički kabel koji će se spojiti na sve ventile.

Primjer: ako je prema nacrtu potrebno 20 cm električnog kabela a crtež je u skali 1:100 (1 cm = 1 m) bit će potrebno 200 m kabela (20 x 100 = 200). Ne zaboravite predvidjeti jedan kabel više radi lakšeg rada u visini priključaka i za zgodnije polaganje kabela uzduž zida do programatora.

Lista nabavnog materijala

3. Ventili

ŠAHT

ELEKTROVENTILSERIJA PGV

NEPROPUSNI PRIKLJUČCI

MUŠKI PRIKLJUČCI

4. ProgramatorPROGRAMATOR SERIJA PRO-C

NISKONAPONSKIKABEL PROGRAMATORA

PVC PLAŠT ZANISKONAPONSKI KABEL (OPCIJSKI)

76

5. Rasprskivači

Lista nabavnog materijala

5. Rasprskivači: izbrojite koliko je potrebno komada po tipovima i količinu zabilježite u tabeli.

6. Zglobne spojnice: izbrojite broj rasprskivača i odredite potreban broj predmontiranih Hunter zglobnih spojnica, ili.

7. Izračunajte broj potrebnih priključaka za svaku sekciju.

6. Zglobna spojnicaUPOTRIJEBITE HUNTER PREDMON. PREGIBNI PRIKLJUČAK SERIJE SJ

ZGLOBNA SPOJNICA HUNTER

ZGLOBNA SPOJNICA HUNTER

6. Zglobna spojnicaUPOTRIJEBITE HUNTERPREDMON. PREGIBNIPRIKLJUČAK SERIJE SJ

STATIČKIRASPRSKIVAČI

SERIJE PRO-S

MLAZNICE PODESIVOG LUKA

REDUKCIJSKI PRIKLJUČAK NA TILI PRIKLJUČAK NA OBUJMICU

POLIETILENSKA CIJEV

POLIETILENSKA CIJEV

OSTALA MONTAŽA:MODULARNIPRODUŽETAKILI PO MJERI

MODULARNI PRODUŽETAKILI PO MJERI

PRIKLJUČAK NA OBUJMICU

STATIČKIRASPRSKIVAČI

SERIJE PRO-S

77

Inovatori navodnjavanja

Glosar korištenih izraza

7�

LUK NAVODNJAVANJA - Određuje kutnu širinu zone pokrivene nekim rasprskivačem. Rasprskivač čiji luk navodnjavanja je 90° će pokriti četvrtinu kruga.

VENTILSKI BLOK - Grupa ventila.ELEKTRIČNI KABEL - U nekoj instalaciji automatskog navodnjavanja

koristi se niskonaponski u zemlju ukopan kabel koji povezuje elektroventile s programatorom. Kabel koji se normalno koristi u privatnim instalacijama zalijevanja je kabel sa više žica u plaštu sa identifikacijom prema boji.

OPTOK - Skup rasprskivača koji su upravljani jednim ventilom.TLAČNI UDAR - Naglo i kratkotrajno podizanje tlaka koje nastaje

kada se neki regulacijski ventil brzo zatvori. U ekstremnim uvjetima pretlak može prouzrokovati vibracije u visini cjevovoda te neki efekt rezonance. Tlačni udari često nastaju zbog ventila s brzim zatvaranjem ili cjevovoda s premalim presjekom koji prouzrokuju prebrzi protok vode.

DRENAŽA NISKE TOČKE - Voda koja ostaje u cijevima nakon prekida nekog ventila i koju polagano izbacuje niže postavljeni rasprskivač. Drenaža se može izbjeći ugrađivanjem nekog antidrenažnog ventila.

DOMET - Dužina mlaza rasprskivača. Nekom mlaznicom dometa 5,2 m dobivena dužina mlaza bit će 5,2 m.

STATIČKI ILI FIKSNI RASPRSKIVAČI - rasprskivači koji razlijevaju plosnati mlaz sastavljen iz vodenih kapljica. Ovi rasprskivači imaju maksimalnu dobavu 5,2 m i spadaju u kategoriju rasprskivača za „male površine”.

l/min LITARA U MINUTI - Neophodno je znati dobavu u litrama u minuti kako bi se odredio tip rasprskivača za ugradnju. Svaki rasprskivač ima specifičnu dobavu. Ukupna dobava svih rasprskivača u istom optoku ne može biti veća od dobave raspoložive vode.

GUBITAK DOVODA - Voda koja cirkulira kroz neko brojilo, ventil, cjevovod ili neki priključak nailazi na znatan otpor ili trenje. Kada se brzina protoka povećava, povećava se i gubitak zbog trenja. Trenje smanjuje raspoloživi statički tlak.

TLAK - Mjeri se manometrom i izražava u bar ili kPa. Statički tlak je vrijednost izmjerena kada nema protoka vode i svi optoci su zatvoreni. Dinamički tlak je izmjerena vrijednost kada je sustav otvoren i voda cirkulira.

DOBAVA - Izražena u litrama u minuti (l/min) ili u kubičnim metrima na sat (m3/h). Dobava je izmjerena zapremina vode koja cirkulira u nekom cjevovodu ili rasprskivaču u određenom vremenskom periodu.

GLAVNI CJEVOVOD - Je cjevovod pod tlakom koji spaja priključnu točku sa elektroventilima nekog optoka.

PROGRAM - To je skup podataka koje korisnik unosi u memoriju programatora i koji će određivati vremena navodnjavanja instalacije. Programator neke instalacije automatskog navodnjavanja mora primiti tri informacije: dane navodnjavanja, sat početka navodnjavanja svake zone i vremena navodnjavanja svake zone.

PROGRAMATOR - Naziva se i timer, sastavni je dio instalacije automatskog navodnjavanja i određuje u kojem trenutku neki ventil mora stupiti u funkciju te koliko vremena će funkcionirati. Timer šalje niskonaponski signal ventilu koji se otvara u trajanju predodređenog vremenskog perioda, omogućujući napajanje rasprskivača. Odabir modela programatora se mora izvršiti u funkciji broja optoka koji sačinjavaju instalaciju navodnjavanja.

PRIKLJUČNA TOČKA - Točka u kojoj se spaja glavni cjevovod rasprskivača.

SEKUNDARNI - (sekundarni cjevovod) Cijevi koje nisu pod stalnim tlakom i povezuju ventil s rasprskivačima.

STANICA - Izraz korišten za programiranje. Rasprskivači nekog optoka navodnjavanja su preko jedne cijevi spojeni na ventil koji je kabliran na neku stanicu programatora. Neki programator na 6 stanica može upravljati 1 ili 6 ventilima.

STOPA OBORINA - Izražena u mm po satu, jednaka je prenijetoj količini vode na tlo, i mora biti što je moguće jednolična. Iz tog se razloga rijetko u istoj zoni koriste dinamički i statički rasprskivači sa vrlo različitim dobavama prema pokrivenoj površini.

JEDAN DO DRUGOGA - Ovaj izraz opisuje ispravan položaj statičkih rasprskivača i turbina. Svaki rasprskivač mora biti pozicioniran tako da može stići do drugog rasprskivača (ili 50% podešenog promjera) kako bi se zajamčilo potpuno pokrivanje svih područja i izbjeglo ostavljanje nezalijevanih prostora.

TIMER - Vidi programator.ROV - Rovovi za sekundarne cjevovode moraju biti dubine 15-20

cm. Općenito iskopavanje prvih 10 cm ne zahtjeva posebnu opreznost. Ali od 15 cm na dalje treba obavezno oprezno napredovati, znajući da u vrtu ima ukopanih cjevovoda. Iz tog razloga raspoređujući cijevi na 15 ili 20 cm izbjeći ćete da se razbiju kada se obavljaju sezonski radovi poput krčenja i sadnje biljaka jednogodišnje cvatnje. Glavni cjevovod u principu se instalira prije sekundarnih i mora se ukopati dublje kako bi se sekundarni cjevovodi mogli položiti na potrebnu dubinu. Usto je shodno provući niskonaponske kabele u isti rov, ispod glavnog cjevovoda, radi toga da se zaštite.

POLIETILENSKA CIJEV - Polietilenska cijev je savitljiva cijev crne boje i uglavnom često se koristi. Na polietilenskim cijevima se primjenjuju tlačni priključci.

TURBINE - To su turbinski rasprskivači koji mlaz vode rasprostiru lagano se okrecuci da bi vršili navodnjavanje u krugu s promjerima koji idu od 5 do 23 pa i više metara. Turbine su klasificirane u kategoriju rasprskivača „za velike površine”.

VENTIL - U nekoj instalaciji navodnjavanja postoje razne vrste ventila, ali su ipak klasificirani u dvije kategorije: ventili za navodnjavanje i zaporni ventili. U okviru tih dviju kategorija postoje brojni modeli. U nekoj instalaciji navodnjavanja izraz „ventil” općenito označava neki elektroventil.

NEPOVRATNI VENTIL - Uredaj koji je ugrađen između priključne točke i rasprskivače, te sprječava da prljava voda teče natrag u optok pitke vode. Tipovi nepovratnih ventila variraju ovisno o državi prebivališta. Korisnik će morati kod svog lokalnog Hunter prodavača ili odgovorne lokalne ustanove provjeriti koji je tip nepovratnog ventila homologiran za ugrađivanje u njegovom specifičnom području.

NEPOVRATNI VENTIL - Uređaj koji omogućuje vodi da teče samo u jednom smjeru. Svi nepovratni ventili imaju oprugu koja ventil drži u zatvorenom položaju, sprječavajući tako da rasprskivač razdjeljuje vodu sve dok se u optoku ne dostigne predodređeni tlak. Opruga zadržava vodu u nekoj cijevi koja može biti na visinskoj razlici od 2-3 m; stoga je savršeno prilagodljiva instalacijama koje se nalaze na padinama.

OPTOČNI REGULACIJSKI VENTILRUČNI VENTILI ne koriste se više tako često kao u prošlosti. Instalacija

navodnjavanja s ručnim upravljanjem izbjegava potrebu premještanja rasprskivača iz jedne zone u drugu ali korisnik gubi prednost automatskog sistema.

ELEKTROVENTILI se koriste s programatorima. Predstavljaju jednostavnu i ekonomičnu soluciju za navodnjavanje livada, kamenjara i vrtova. Automatskim sustavom više nema problema sa rasipanjem vode i ako korisnik zaboravi isključiti instalaciju. Elektroventili dopuštaju razdjeljivanje isključivo količinu vode koju zahtjeva svaki optok.

ZAPREMINA - Izražava se u litrama ili kubičnim metrima i primjenjuje se za snabdijevanje potrebnom količinom vode ili za korištenu količinu vode (vidi dobavu).

Inovatori navodnjavanja

Vodič kroz navodnjavanje

Utvrdite vlastite potrebePotrebna dobava vode varira u funkciji vegetacije koju treba zalijevati, karakteristika zemljišta i klime. Livade sa nedavnom sjetvom moraju se stalno držati vlažnima a sezonski zasađene dekorativne zone zahtijevaju dnevno navodnjavanje ili barem svaka dva dana. Pridržavajte se preporuka koje vam pružamo u sljedećim odlomcima.

Preporuke za navodnjavanje1. Nikada ne stavljajte u funkciju više od jednog ventila

istovremeno.2. Navodnjavajte noću kada je tlak idealan a vjetar slab. Jutarnje navodnjavanje ograničava i pojavu isparavanja.

Navodnjavajući tijekom toplih ljetnih dana riskirate da vam biljke izgore.

3. U većini regija livada u najtoplijem godišnjem dobu mora tjedno primati 40-50 mm vode. Ta se količina vode mora neznatno povećati u ekstremno toplim i suhim regijama.

4. Svaki tjedan izvršite ručno testiranje svoje instalacije ili provjerite ako sve funkcionira ispravno.

Prekontrolirajte i očistite rasprskivače kako bi navodnjavanje bilo optimalno.

Vrlo hladne regijeAko se instalacija ugradi u nekoj regiji gdje je zima vrlo hladna, prije dolaska mraza bit će uputno da se isključi programator, zatvori zaporni ventil glavnog rasprskivača, isprazni sav optok od preostale vode i osuši cjevovode.Ako nemate iskustva s postupcima za potpuno ispražnjavanje instalacije kontaktirajte lokalnog Hunter prodavača koji vam može dati potrebne upute ili adresu nekog profesionalca koji je u stanju obaviti taj posao.

Programiranje programatoraProgrami automatskog navodnjavanja sadrže tri parametra: dane navodnjavanja, sat pokretanja navodnjavanja raznih zona i vrijeme trajanja navodnjavanja za svaku zonu. Da biste izvršili programiranje konzultirajte sažeti tabelarni pregled koji se nalazi ovdje pokraj. Prije nego počnete s programiranjem provjerite jeste li zabilježili sve željene parametre.

79

Tabele karakteristika Hunter rasprskivača

SAVJETIDomet rasprskivača: domet se mo e smanjiti do 25% ukoliko se upotrijebi specijalni alat za podešavanje.

kPa/bar: ako tlak u visini rasprskivača je veći od preporučenih vrijednosti u tabelama, preporučuje se instalirati reduktor tlaka.

Mlaznice niskog kuta: ove mlaznice raspršuju vodu pri niskim kutom te su dakle naročito prikladne za zemljišta s padom, mjesta pod udarom vjetra ili gdje ima niskih grana.

Odabir mlaznica

Kada kreirate svoju instalaciju navodnjavanja je važno da provjerite ako je pluviometrija (stopa vodene oborine) jednolična na svakoj zoni pokrivanja. „Prikladnu oborinu“ dobivamo odabirom prikladnih mlaznica ili postavljajući u istom optoku rasprskivače sa istim stupnjem pluviometrije. Dva kriterija koja trebate uzeti u obzir su: dobava rasprskivača i luk navodnjavanja. Crtež na desnoj strani prikazuje tri različita tipa rasprskivača sa prikladnim stopama oborina. U svim slučajevima svaka četvrtina kruga prima 5 litara/minuti (m/min). Može se dakle reći da je oborina prikladna.

Primjer: ako se odlučite da koristite nekih PGP-a a u istom optoku ste rasporedili rasprskivače četvrtine kruga, pola kruga i cijelog kruga, moći ćete koristiti mlaznice #3, #8 i #10 ili mlaznice #5, #8 i#10 ovisno o raspoloživoj dobavi.

�0

Šime Kurelića 20/5, 52000 PAZIN - HRVATSKATel. ++385 52 610 200

www.ritosa.come-mail: brati-ritosa@pu.t-com.hr

Uvoznik i distributer za RH:KA

TALO

G P

ROIZ

VOD

A