SADRŽAJ - Virovitičko-podravska županija · Web viewUREĐENJE TEMELJNOG TLA MEHANIČKIM ZBIJANJEM Temeljno se tlo uređuje tek pošto je uklonjen sav humus. Potrebno je izvršiti

1

INVESTITOR: VIROVITIČKO-PODRAVSKAŽUPANIJA BROJ TD: 15-01-2012GRAĐEVINA: PODUZETNIČKO-PROIZODNI IMPULSNI CENTAR DIO PROJEKTA: TEHNIČKA SPECIFIKACIJA

LOKACIJA: VIROVITICA

FORM WKS 1-6 /OBRAZAC WKS 1-6

TECHNICAL SPECIFICATIONS / TEHNIČKE SPECIFIKACIJE

tel. 033/782-466 Direktor: ing.građ. Rajko Stilinović fax. 033/783-855 Projektant: ing.građ., ovl.arh. Rajko Stilinović

e-mail: [email protected] Datum: veljača 2012.

2



INVESTITOR: VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA Trg Ljudevita Patačića 1, 33000 Virovitica

GRAĐEVINA: PODUZETNIČKO-PROIZVODNI IMPULSNI CENTAR

T.D.: 15-01-2012

Z.O.P.: 15-01-2012

TEHNIČKA SPECIFIKACIJA

PROJEKTANT SURADNIK: GLAVNI PROJEKTANT:

mag.ing. aedif. Marina Laklija inž. građ. Rajko Stilinović, ovl.arh.

DIREKTOR :



3



Pitomača, veljača 2012. inž. građ. Rajko Stilinović, ovl.arh.



4



SADRŽAJ:

0. PREAMBULA SPECIFIKACIJE

1. OPĆENITO

1.1. Opis radova 1.2. Indikativni vremenski raspored 1.3. Specifikacija standarda 1.4. Gradilište1.5. Visinske kote i iskolčenje 1.6. Metoda rada i gradnja1.7. Radovi na javnim površinama1.8. Infrastruktura izvođača1.9. Dokumentacija o radovima1.10. Propisi o zdravstvenoj zaštiti i sigurnosti1.11. Osiguranje1.12. Pakiranje i skladištenje materijala1.13. Upute za rad i održavanje 1.14. Ploče s natpisima

2. PRIPREMNI RADOVI

2.1. Prigušenje buke2.2. Materijal nabavljen po Izvođaču2.3. Odgovornost za nabavu materijala



5



3. GRAĐEVINSKO-OBRTNIČKI RADOVI I OKOLIŠ

- ZEMLJANI RADOVI- TESARSKI RADOVI- BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI- ZIDARSKI RADOVI - IZOLATERSKI RADOVI- KROVOPOKRIVAČKI RADOVI- LIMARSKI RADOVI- STOLARSKI RADOVI - BRAVARSKI RADOVI- RADOVI S GIPSKARTONSKIM PLOČAMA- PODOPOLAGAČKI RADOVI- SOBOSLIKARSKI RADOVI- FASADERSKI RADOVI- OKOLIŠ

5. VODOVOD I KANALIZACIJA

6. ELEKTROINSTALATERSKI RADOVI

7. STROJARSKI RADOVI

8. TEHNIČKI UVJETI GRADNJE

8.1. Način zbrinjavanja građevinskog otpada8.2. Prikaz mjera i tehničkih rješenja za primjenu protupožarne zaštite 8.3. Atesti8.4. Vijek uporabe građevine i uvjeti za njeno izvođenje



6



0. PREAMBULA SPECIFIKACIJE

Ovaj dio natječajne dokumentacije obuhvaća Tehničke specifikacije za izgradnju građevine Poduzetničko – proizvodni impulsni centar u Virovitici. Uvjeti ugovora, tehničke specifikacije, troškovnik i nacrti tumače se kao povezani dokumenti.

Bez obzira na činjenicu da je Specifikacija podijeljena na više dijelova s različitim naslovima, svaki njen dio se treba smatrati dodatkom i dopunskim dijelom svakog drugog njenog dijela.

Radovi trebaju odgovarati opisu u Pozivu na podnošenje ponuda i izvođač mora upisati u troškovnik količine koje pokrivaju sve zahtjeve iz ove specifikacije. Neće biti dozvoljene nikakve druge isplate.Specifikacija se ne smije smatrati iscrpnom, te ponuđači moraju navesti sva potrebna postrojenja i opremu, bez obzira jesu li oni spomenuti u specifikaciji ili ne.

Projekt za gore spomenute projekte izrađeni su u skladu s postupcima propisanim u Hrvatskoj, a dokumentacija je izrađena na hrvatskom jeziku. Izvođač će imati mogućnost uvida u projekt radi provjere podataka i za eventualno potrebna pojašnjenja ugovorne dokumentacije. Ako Izvođač smatra da Ugovorna dokumentacija nije dostatna za izvođenje radova, pripremit će dodatne projekte i nacrte i predati ih Nadzornom inženjeru na odobrenje. Trošak takvih radova Izvođač mora uključiti u svoju cijenu za stavku u Troškovniku.

1. OPĆENITO

1.1. OPIS RADOVA

Predmet natječajne dokumentacije je izgradnja građevine: Poduzetničko-proizvodni impulsni centar u Virovitici prema Glavnom projektu TD 03-07.

1.2. INDIKATIVNI VREMENSKI RASPORED

Ponuđač mora uz svoju ponudu predati i provizorni vremenski raspored u kojem naznačuje trajanje pojedinih poslova/aktivnosti.

1.3. SPECIFIKACIJA STANDARDA

Svaki od prihvatljivih nacionalnih standarda ili specifikacija koji se spominju ili na koje se upućuje u Specifikacijama automatski postaju dijelom ovih Općih specifikacija. Kada se upućuje na specifikaciju standarda, smatrat će se da se upućuje na dopunjeno ili izmijenjeno izdanje takvih standarda koje je na snazi na dan poziva za podnošenje ponuda. Svi materijali koje Izvođač predloži za korištenje u gradnji i izvođenju radova moraju udovoljavati uvjetima Specifikacije.



7



Materijali i izvedba moraju biti u skladu s odobrenim nacionalnim ili međunarodnim standardima. Svi materijali, dijelovi i izvedba (kvaliteta radova) moraju udovoljavati nacionalnom standardu zemlje članice Europske Unije ili Hrvatske (HRN) ili Pravilnicima. U slučaju da za isti materijal ili izvedbu postoji i nacionalni i međunarodni standard, primjenjivat će se stroži standard. Izvođač može predložiti alternativne nacionalne standarde umjesto navedenih standarda. U tom slučaju primjerak predloženog alternativnog standarda (uz prijevod na engleski jezik) treba predati Nadzornom inženjeru na pregled i odobrenje. Izvođač mora na mjestu radova imati po jedan primjerak svih odobrenih standarda (zajedno s prijevodima na engleski). U slučaju da nije objavljena prikladna specifikacija standarda, materijali i izvedba radova moraju biti u skladu s najboljim dostupnim standardom te će za njih biti potrebno odobrenje Nadzornog inženjera. Izvođač je obvezan osigurati po jedan primjerak svih standarda na engleskom jeziku za Nadzornog inženjera.

Ovi tehnički uvjeti i program kontrole kvalitete ( u daljnjem tekstu Tehnički uvjeti) sadrže tehničke uvjete izvođenja radova, tehnologiju izvođenja, način ocjenjivanja kvalitete. Tehnički uvjeti vrijede za radove na građevini i za radove koji se naknadno odrede na gradilištu, a koji su neophodni za potpuno dovršenje predmetne građevine. Primjena ovih Tehničkih uvjeta je obavezna. Ovi tehnički uvjeti izrađeni su sukladno zakonu o gradnji i prostornom uređenju (NN 76/2007). Svi sudionici u građenju (investitor, izvođač i dr.) dužni su se pridržavati odredbi navedenog zakona.

ZAKONI I PROPISI U PRIMJENI

Popis zakona, propisa i smjernica koji reguliraju prostorno, funkcionalno i konstruktivno rješenje građevine

1. OSNOVNE GRAĐEVINSKE REGULATIVE

GRAĐENJEZakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (NN 69/09 , 128/10) Zakon o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama (NN 90/11)Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (NN 116/07 , 56/11) Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima (NN 21/09, 57/10, 126/10, 48/11 ) Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti (NN 151/05, 61/07) Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada (NN 90/10, 111/10, 55/12) Pravilnik o kontroli projekata (NN 89/00) Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN 36/10, 135/11) Pravilnik o uvjetima i načinu vođenja građevnog dnevnika (NN 6/00 )



http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_76_2395.html























8


LOKACIJA: VIROVITICAPravilnik o tehničkom pregledu građevine (NN 108/04) Pravilnik o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta (NN 47/12) Pravilnik o načinu pečaćenja oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad izvođača na gradilištu (NN 47/12)

Pravilnik o načinu obavljanja inspekcijskog nadzora građevne inspekcije (NN 9/00 , 99/02)

Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja, NN 43/09Pravilnik o potrebnim znanjima iz područja upravljanja projektima, NN 45/09

OSNOVE NORMIZACIJEZakon o normizaciji, NN 163/03Zakon o standardizaciji, NN 53/01Zakon o obveznim odnosima, NN 35/05 i 41/08Zakon o građevnim proizvodima, NN 86/08Zakon o općem upravnom postupku, NN 47/09

2. TEHNIČKA REGULATIVA

ZGRADARSTVOPravilnik minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz programa društveno poticane stanogradnje, Narodne novine 106/04, 25/06Tehnički propis za zidane konstrukcije, Narodne novine 01/07 Tehnički propis za betonske konstrukcije, NN 139/09, 14/10, 125/10Tehnički propis za čelične konstrukcije , Narodne novine 112/08 , 125/10Tehnički propis za spregnute konstrukcije od čelika i betona, Narodne novine 119/09, 125/10 Tehnički propis za drvene konstrukcije, Narodne novine 121/07, 58/09, 125/10 Zakon o građevnim proizvodima, Narodne novine 86/08Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama, Narodne novine 87/08, 33/10 Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode, Narodne novine br 103/08

VRATA I PROZORITehničkog propisa za prozore i vrata («Narodne novine»,br.69/06, HRN EN 410Staklo u graditeljstvu – Određivanje svjetlosnih i sunčanih značajka ostakljenja (EN 410:1998) HRN EN 947Zaokretna i okretna vrata -- Određivanje otpornosti na vertikalno opterećenje (EN 947:1998) HRN EN 948Zaokretna i okretna vrata -- Određivanje otpornosti na statičku torziju (EN 948:1999) HRN EN 949Prozori i ovješene fasade, vrata, rebrenice i zasloni -- Određivanje otpornosti na udar mekoga i teškoga tijela (EN 949:1998)



http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/341670.html



















9


LOKACIJA: VIROVITICAHRN EN 950Vratna krila -- Određivanje otpornosti na udar tvrdim tijelom (EN 950:1999) HRN EN 1026Prozori i vrata -- Propusnost zraka -- Metoda ispitivanja (EN 1026:2000) HRN EN 1027Prozori i vrata -- Vodonepropusnost -- Metoda ispitivanja (EN 1027:2000)

FIZIKALNA SVOJSTVA GRAĐEVINETehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti zgrada NN 110/08, 89/09Tehnički propis o izmjeni Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama NN 89/09Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada NN 110/08 Tehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične klimat. i klimatizacije zgrada,NN 03/07Tehnički propis za prozore i vrata NN 69/06 Tehnički propis za dimnjake u građevinama NN 03/07Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada NN 36/10Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada NN 113/08Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada NN 89/09Pravilnik o energetskim pregledima građevina, NN 5/11Pravilnik o ovlaštenjima za energetske preglede građevina, NN 5/11Zakon o zaštiti od buke, NN20/03Pravilnik o najviše dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade, NN 37/90, NN 145/04Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu, NN 46/08HRN U.J5.510/87 Toplinska tehnika u građevinarstvu. Metode proračuna koeficijenata prolaza topline u zgradama.HRN U.J5.520/80 Toplinska tehnika u građevinarstvu. Metode proračuna difuzije vodene pare u zgradama.HRN U.J6.001/82 Akustika u građevinarstvu. Termini i definicije.HRN U.J6.201/82 Akustika u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada.

MATERIJALI I ELEMENTI ZA UGRADNJUHRN B.D1.011/87 Pune glinene opeke. Tehnički uvjeti.HRN B.D1.015/87 Šuplje glinene opeke. Tehnički uvjeti.HRN U.M2.010/68 Mort za zidanje.HRN U.M2.012/68 Mort za žbukanje.HRN U.M3.226/87 Bitumenska traka s uloškom od sirovog krovnog kartona. Uvjeti kvalitete.HRN U.F2.019/88 Plivajuće podne konstrukcije.

ZAVRŠNI RADOVIHRN U.F2.010/78 Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje fasaderskih radova.HRN U.F2.011/77 Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje



http://www.vusb.hr/~mcobovic/encert/Izmjene%20o%20certifikatorima.pdf

http://www.vusb.hr/~mcobovic/encert/Izmjene%20o%20certifikatorima.pdf

http://www.vusb.hr/~mcobovic/encert/Pravilnik%20o%20certifikatorima.pdf

http://www.vusb.hr/~mcobovic/encert/Pravilnik%20o%20certifikatorima.pdf

http://www.vusb.hr/~mcobovic/encert/Pravilnik%20o%20energetskom%20certificiranju%20zgrada%20NN%203610.pdf

http://www.vusb.hr/~mcobovic/encert/Tehnicki%20propis%20za%20dimnjake%20u%20gradevinama.pdf

http://www.vusb.hr/~mcobovic/encert/Prozori%20i%20vrata.pdf

http://www.vusb.hr/~mcobovic/encert/Tehnicki%20propis%20o%20sustavima%20ventilacije,%20djelomicne%20klimatizacije%20i%20klimatizacije%20zgrada.pdf

http://www.vusb.hr/~mcobovic/encert/Tehnicki%20propis%20o%20sustavima%20grijanja%20i%20hladenja%20zgrada.pdf

http://www.vusb.hr/~mcobovic/encert/Izmjene%20o%20rac%20uporabi%20ener.pdf

http://www.vusb.hr/~mcobovic/encert/Izmjene%20o%20rac%20uporabi%20ener.pdf

http://www.vusb.hr/~mcobovic/encert/Tehnicki_propis_o_rac.up.en..pdf

10


LOKACIJA: VIROVITICAkeramičarskih radova.HRN U.F2.012/78 Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje ličilačkih radova.HRN U.F2.050/78 Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje teracerskih radova.HRN U.F7.010/68 Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za oblaganje kamenim pločama.

TEMELJENJEPravilnik o tehničkim normativima za temeljenje građevinskih objekata, Sl. L. 15/90

ELEMENTI PRORAČUNAIzgradnja objekta visokogradnje u seizmičkim područjima, Sl. L. 39/64, 31/81, 49/82, 29/83, 20/88, 52/90.Pravilnik o tehničkim normativima za djelovanje nosivih građevinskih konstrukcija, Sl. L. 26/88

BETON I ARMIRANI BETONPravilnik o tehničkim normativima za beton i armirani beton, Sl. L. 11/87Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje, proizvodnju i izvedbu konstrukcija od prefabriciranih elemenata od nearmiranog i armiranog betona, Sl. L. 14/89HRN U.M1.045/87HRN U.M1.050/87HRN U.M1.051/87HRN U.M1.048/87HRN U.M1.091/87HRN C.K6.020/87HRN U.M1.092/87HRN B.C1.011/82

BETONSKE-ARMIRANOBETONSKE I ZIDANE KONSTRUKCIJE

ELEMENTI PRORAČUNAPravilnik o tehničkim normativima za beton i armirani beton, Sl. L. 11/87Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za izvođenje zidova zgrada, Sl. L. 17/70HRN U.Z1. 010/90HRN U.C7. 010/87HRN U.C7. 121/88HRN U.C7. 123/88

MATERIJALI I ISPITIVANJAHRN U.M1. 036/81HRN U.M1. 046/84HRN U.M1. 047/87



11


LOKACIJA: VIROVITICAHRN U.M1. 048/85HRN U.E3. 050/81

ZGRADARSTVO

ELEMENTI PRORAČUNAPravilnik o tehničkim normativima za beton i armirani beton, Sl. L. 11/87Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za izvođenje zidova zgrada, Sl. L. 17/70PROPISIPravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu, Sl. L. 21/90.

Pravilnik o klasifikaciji, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata, NN 87/93, 116/93, 34/94.Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za poslovne prostorije u kojima se obavlja promet robe i usluge u prometu, NN 38/85, 30/91, 33/91.

FIZIKALNA SVOJSTVA GRAĐEVINE

HRN U.J5.510/87 Toplinska tehnika u građevinarstvu. Metode proračuna koeficijenata prolaza topline u zgradama.HRN U.J5.520/80 Toplinska tehnika u građevinarstvu. Metode proračuna difuzije vodene pare u zgradama.Pravilnik o tehničkim mjerama za zaštitu zgrada, Sl. L. 35/70.HRN U.J6.001/82 Akustika u građevinarstvu. Termini i definicije.HRN U.J6.201/82 Akustika u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada.Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, NN 37/90.Zakon o zaštiti od buke, NN 17/90.Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za zvučnu zaštitu zgrada, Sl. L. 35/70.

MATERIJALI I ELEMENTI ZA UGRADNJUHRN B.D1.011/87 Pune glinene opeke. Tehnički uvjeti.HRN B.D1.015/87 Šuplje glinene opeke. Tehnički uvjeti.HRN U.M2.010/68 Mort za zidanje.HRN U.M2.012/68 Mort za žbukanje.HRN U.M3.226/87 Bitumenska traka s uloškom od sirovog krovnog kartona. Uvjeti kvalitete.HRN U.F2.019/88 Plivajuće podne konstrukcije.

ZAVRŠNI RADOVIHRN U.F2.010/78 Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje fasaderskih radova.



12


LOKACIJA: VIROVITICAHRN U.F2.011/77 Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje keramičarskih radova.HRN U.F2.012/78 Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje ličilačkih radova.HRN U.F2.050/78 Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje teracerskih radova.HRN U.F7.010/68 Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za oblaganje kamenim pločama.

ZAŠTITA NA RADU, ZAŠTITA OD POŽARA I ZAŠTITA OKOLIŠA

ZAŠTITA NA RADUZakon o zaštiti na radu (NN 59/96 , 94/96-ispravak, 114/03, 86/08, 75/09)Pravilnik o izradi procjene opasnosti (NN 48/97 , 114/02, 126/03 , 144/09) Pravilnik o vrsti objekata namijenjenih za rad kod kojih inspekcija rada sudjeluje u postupku izdavanja građevnih dozvola i u tehničkim pregledima izgrađenih objekata (NN48/97) Pravilnik o priznanjima i nagradi za promicanje zaštite na radu (NN 1/11 ) Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (NN 6/84 ,114/07)Pravilnik o sigurnosnim znakovima (NN 29/05 ) Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu (Sl. list 42/68, 45/68 -ispravak)Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu, Službeni list, br. 42/68 i 45/68Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08 ) Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN 49/86 ) Pravilnik o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (NN 42/05 ) Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava (NN 39/06 ) Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (NN 21/08 ) Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (NN 69/05 )Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84 ) Pravilnik o listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (NN 47/02 )Pravilnika o sigurnosti strojeva (NN 28/11 ) Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme, NN 21/08Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08 ) Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti vibracijama na radu (NN 155/08 ) Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN 116/10 , 124/10) Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja , opreme, instalacija i uređaja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06 , 106/07 ) Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (NN13/09) Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim agensima pri radu (NN 155/08) Pravilnik o zaštiti radnika od rizika izloženosti kemijskim tvarima na radu (NN 155/08 ) Pravilnik o zaštiti radnika zbog izloženosti kancerogenim i/ili mutagenim tvarima (NN 40/07 ) Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu (NN 40/07 ) Pravilnik o zaštiti na radu pri preradi nemetalnih sirovina (NN 10/86 )Pravilnik o zaštiti na radu pri mehaničkoj preradi i obradi drveta i sličnih materijala (NN 49/86)



http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=Pravilnik+o+za%C5%A1titi+na+radu+pri+mehani%C4%8Dkoj+preradi+i+obradi+drveta&searchText=on&searchTitle=on&filteracttype=all&filtereuchapter=all&filterfields=all&resultlimitnum=10&annotate=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&id_doc=3f7c6%2F5NUjavZ%2F%2BTY8vbRg%3D%3D

http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=Pravilnik+o+za%C5%A1titi+na+radu+pri+preradi+nemetalnih&searchText=on&searchTitle=on&filteracttype=all&filtereuchapter=all&filterfields=all&resultlimitnum=10&annotate=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&id_doc=1deCk1IDRAhlkJXWA%2F7MOw%3D%3D














http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=Pravilnik+o+poslovima+s+posebnim+uvjetima+rada&searchText=on&searchTitle=on&filteracttype=all&filtereuchapter=all&filterfields=all&resultlimitnum=10&annotate=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&id_doc=Gc3XaHeYNOYYVTjvqmEQHQ%3D%3D





http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=Pravilnik+o+za%C5%A1titi+na+radu+pri+utovaru+i+istovaru+tereta&searchText=on&searchTitle=on&filteracttype=all&filtereuchapter=all&filterfields=all&resultlimitnum=10&annotate=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&id_doc=Nq5aA5H3KemaEcXHSPor2g%3D%3D


http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=Pravilnik+o+za%C5%A1titi+na+radu+u+gra%C4%91evinarstvu&searchText=on&searchTitle=on&filteracttype=all&filtereuchapter=all&filterfields=all&resultlimitnum=10&annotate=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&bid=ddaWJSIzGW4BkOX3BHVYvw%3D%3D

http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=Pravilnik+o+za%C5%A1titi+na+radu+u+gra%C4%91evinarstvu&searchText=on&searchTitle=on&filteracttype=all&filtereuchapter=all&filterfields=all&resultlimitnum=10&annotate=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&id_doc=VwjqvPw7jqOxEGyt%2BONnKg%3D%3D



http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=Pravilnik+o+za%C5%A1titi+na+radu+za+radne+i+pomo%C4%8Dne+prostorije+&searchText=on&searchTitle=on&filteracttype=all&filtereuchapter=all&filterfields=all&resultlimitnum=10&annotate=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&id_doc=Bj0bkzeEv7KTuA2a6jlUwQ%3D%3D












13


LOKACIJA: VIROVITICAPravilnik o pružanju prve pomoći radnicima na radu (NN 56/83) Tehničkog propisa o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN 3/07 )

ZAŠTITA OD POŽARAZakon o zaštiti od požara (NN 92/10) Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije(NN 35/94 , 110/05 , 28/10 ) Pravilnik o planu zaštite od požara (NN 51/12) Pravilnik o zahvatima u prostoru u postupcima donošenja procjene utjecaja zahvata na okoliš i utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša u kojima Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno nadležna policijska uprava ne sudjeluje u dijelu koji se odnosi na zaštitu od požara (NN 88/11 ) Pravilnik o zahvatima u prostoru u kojima tijelo nadležno za zaštitu od požara ne sudjeluje u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja, odnosno lokacijske dozvole (NN 115/11) Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara, NN 115/11Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategoriji ugroženosti o požara (NN 62/94 , 32/97) Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevnosti mjera zaštite od požara (NN 56/12) Pravilnik o sadržaju općeg akta iz područja zaštite od požara (NN 116/11) Pravilnik o sadržaju elaborata zaštite od požara (NN 51/12 ) Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 , 55/94-ispravak, 142/03) Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08 ) Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN 146/05 ) Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/11) Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06 ) Pravilnik o sustavima za dojavu požara (NN 56/99 ) Pravilnik o provjeri ispravnosti stabilnih sustava zaštite od požara (NN 44/12) Pravilnik o ovlaštenjima za izradu elaborata zaštite od požara (NN 141/11) Pravilnik o provjeri tehničkih rješenja iz zaštite od požara predviđenih u glavnom projektu (NN 88/11) Pravilnik o mjerama zaštite od požara kod građenja (NN 141/11) Pravilnik o postupku pečaćenja, obliku, sadržaju i načinu uporabe pečata u provedbi mjera zabrane u području zaštite od požara (NN 50/11) Tehničkog propisa za dimnjake u građevinama (NN 3/07 )

PRIZNATA TEHNIČKA PRAVILA ZAŠTITE OD POŽARA

Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara (Sl. list SFRJ 7/84 )Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje za automatsko zatvaranje vrata ili vatrootpornih zaklopaca (Sl. list 35/80 )



http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=Prvilnik+o+tehni%C4%8Dkim+normativima+za+ure%C4%91aje+za+automatsko&searchText=on&searchTitle=on&filteracttype=all&filtereuchapter=all&filterfields=all&resultlimitnum=10&annotate=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&id_doc=%2FF9OiD5y4pfo9Z6NdOssVw%3D%3D

http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=Prvilnik+o+tehni%C4%8Dkim+normativima+za+za%C5%A1titu+visokih+objekata&searchText=on&searchTitle=on&annotate=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&id_doc=yBJyv7T2V7BKt4nhoKUMMA%3D%3D




























http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=Pravilnik+o+pru%C5%BEanju+prve+pomo%C4%87i&searchText=on&searchTitle=on&filteracttype=all&filtereuchapter=all&filterfields=all&resultlimitnum=10&annotate=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&id_doc=H0hmQaaYQRDwDD2F25zQ2g%3D%3D

14


LOKACIJA: VIROVITICAPravilnik o tehničkim normativima za stabilne uređaje za gašenje požara ugljičnim dioksidom(Sl. list 44/83 , 31/89)Pravilnik o tehničkim normativima za sustave za odvođenje dima i topline nastalih u požaru(Sl. list 45/83 )Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje u kojima se nanose i suše premazana sredstva(Sl. list 57/85)

Naredba o obveznom potvrđivanju ručnih i prijevoznih uređaja za gašenje požara(Sl. list 16/83 i NN 1/01 )Pravilnik o obveznom potvrđivanju elemenata tipnih građevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru te o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe ovlaštene za atestiranje tih proizvoda (Sl. list 24/90, NN 47/97, 68/00)Pravilnik o mjerama zaštite od požara pri izvođenju radova zavarivanja, rezanja, lemljenja i srodnih tehnika rada (NN 44/88 )

ZAŠTITA OKOLIŠAZakon o zaštiti okoliša (NN 110/07 ) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 , 67/09 ) Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) Uredba o načinu utvrđivanja šteta u okolišu (NN 139/08 ) Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati korisnici sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 183/04) Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11)Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 32/10)Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11)Zakon o vodama ( NN 153/09)Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04)Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 110/07, 60/08, 87/09)Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97)Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanje okoliša otpadom (NN 95/04 ) Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07,111/07)Uredba o uvjetima za postupanje opasnim otpadom ( NN 32/98)Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97,112/01 i 23/07)Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 042/2007)

1.4. GRADILIŠTE

U svim drugim slučajevima izraz Gradilište označavat će prostore koje Nadzorni inženjer smatra potrebnim ili praktičnim za izvedbu pojedinih dijelova radova.



http://cadial.hidra.hr/search.php?action=search&lang=hr&query=Pravilnik%20o%20gospodarenju%20gra%C4%91evnim%20otpadom&searchText=on&searchTitle=on&resultdetails=titles&displayOptions=on&filteracttype=all&filtereuchapter=all&filterfields=all&resultlimit=on&resultlimitnum=10

http://www2.igh.hr/CONWAS/38_2_4_2008_Pravilnik_o_gospodarenju_gradjevnim_otpadom.mht












http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=Pravilnik+o+mjerama+za%C5%A1tite+od+po%C5%BEara+pri+izvo%C4%91enju+radova+zavarivanja+&searchText=on&searchTitle=on&filteracttype=all&filtereuchapter=all&filterfields=all&resultlimitnum=10&annotate=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&id_doc=Zoa%2FUwAblXbKV9aD8oVfMA%3D%3D



http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=Pravilnik+o+obveznom+potvr%C4%91ivanju+elemenata+tipnih+gra%C4%91evinskih+konstrukcija&searchText=on&searchTitle=on&filteracttype=all&filtereuchapter=all&filterfields=all&resultlimitnum=10&annotate=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&id_doc=51xBcie8cIqihTjUus7dhw%3D%3D


http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=Naredba+o+obveznom+potvr%C4%91ivanju+ru%C4%8Dnih+i+prijevoznih&searchText=on&searchTitle=on&filteracttype=all&filtereuchapter=all&filterfields=all&resultlimitnum=10&annotate=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&id_doc=TkCJ6tWdWfvDCVMpQyjM%2FQ%3D%3D

http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=Pravilnik+o+tehni%C4%8Dkim+normativima+za+ure%C4%91eje+u+kojima+se+nanose+i+su%C5%A1e&searchText=on&searchTitle=on&filteracttype=all&filtereuchapter=all&filterfields=all&resultlimitnum=10&annotate=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&id_doc=x6TeZ45YN8%2FXLHekTxcxxQ%3D%3D

http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=Prvilnik+o+tehni%C4%8Dkim+normativima+za+sustave+za+odvo%C4%91enje+dima&searchText=on&searchTitle=on&filteracttype=all&filtereuchapter=all&filterfields=all&resultlimitnum=10&annotate=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&id_doc=Kqhk1QOOLl%2B7yZOqJvvcPQ%3D%3D

http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=Prvilnik+o+tehni%C4%8Dkim+normativima+za+ure%C4%91aje+za+stabilne+ure%C4%91eje&searchText=on&searchTitle=on&filteracttype=all&filtereuchapter=all&filterfields=all&resultlimitnum=10&annotate=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&bid=fd6PZh8qM1CQnOyTqvaB1A%3D%3D

http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=Prvilnik+o+tehni%C4%8Dkim+normativima+za+ure%C4%91aje+za+stabilne+ure%C4%91eje&searchText=on&searchTitle=on&filteracttype=all&filtereuchapter=all&filterfields=all&resultlimitnum=10&annotate=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&id_doc=2FTPOxaUDF1I%2Bbwu82JbAg%3D%3D

15


LOKACIJA: VIROVITICAIzvođač je dužan sam osigurati pristup pojedinim dijelovima Gradilišta na kojima se trebaju izvoditi radovi, no za svaki od takvih pristupa treba ishoditi odobrenje Nadzornog inženjera.

1.5. VISINSKE KOTE I ISKOLČENJE

Prije početka izvođenja bilo kakvih radova na izgradnji stalnih objekata Izvođač je dužan pomoću zatvorenih poligona uspostaviti kompletan sustav nivelmanskih repera kakav je potreban ili kakvog

zahtjeva Nadzorni inženjer. Svi novi reperi moraju biti izvedeni i zaštićeni, te ih mora odobriti Nadzorni inženjer. Nadzorni inženjer će ih periodično i po potrebi provjeravati, a gdje god je to moguće, oni će biti nakon završetka radova ostavljeni kao stalni reperi. Izvođač je obvezan izraditi planove i tablice s detaljnim podacima o lokacijama i smanjenim vrijednostima

repera, te će te planove i tablice stalno ažurirati tijekom ugovornog razdoblja. Preslike planova i tablica Izvođač mora predati Nadzornom inženjeru na njegov zahtjev.

Ako nije navedeno drugačije, sve visinske kote prikazane na nacrtima odnose se na podatke evidentirane u katastarskim operatima zgrada za katastar.

Prije početka radova Izvođač mora provjeriti točnost postojećih linija terena kako su naznačene u ugovoru. U slučaju da Izvođač želi osporite bilo koju liniju terena, popis takvih spornih linija terena dostavit će Nadzornom inženjeru, te se postojeće linije terena koje se odnose na te visine neće dirati prije dobivanja odluke Nadzornog inženjera o ispravnoj vrijednosti linija tla.

1.6. METODA RADA I GRADNJA

Izvoditelj treba izraditi elaborat organizacije gradilišta s naznakama svih tehnoloških karakteristika izvođenja radova, vrstama i broju strojeva i ljudstva. U okviru elaborata razraditi mjere zaštite na radu prilikom izvođenja.

Također, izvoditelj je dužan izraditi dinamički plan izvođenja radova sa svim karakteristikama izvođenja.

Sve elaborate dati nadzornom inženjeru na odobrenje.

Izvođač mora usvojiti metodu rada koju je odobrio Nadzorni inženjer, međutim činjenica da je neka metoda odobrena ne oslobađa Izvođača od odgovornosti za propisno izvođenje i sigurnost radova.

U slučaju nastanka okolnosti zbog kojih je prema mišljenju Nadzornog inženjera nužna promjena metode rada ili prekid korištenja bilo kojeg dijela postrojenja – bilo privremeno ili trajno – te bez obzira na činjenicu da je Nadzorni inženjer prethodno odobrio metodu rada ili vrstu, veličinu i način korištenja takvog postrojenja, u dijelu radova u kojem su nastupile gore navedene okolnosti ili u bilo kojem drugom dijelu radova, Izvođač je obvezan odmah usvojiti drugu odobrenu metodu rada ili drugo odobreno postrojenje, te od Ugovaratelja neće potraživati nikakvu naknadu troškova do



16


LOKACIJA: VIROVITICAkojih dođe uslijed promjene metode rada, prestanka korištenja bilo kojeg dijela postrojenja ili osiguravanja i korištenja drugog postrojenja. Izvođač je obvezan pružiti pomoć Nadzornom inženjeru i njegovom osoblju u obavljanju njihovih dužnosti, te će po potrebi osigurati dostatne količine sitnog alata za provjeru i iskolčenje radova.

1.7. RADOVI NA JAVNIM POVRŠINAMA

Kada se radovi moraju obavljati na ili u neposrednoj blizini javnih prometnica (pri čemu za svrhu Specifikacija ovaj izraz znači svaku ulicu, cestu, nogostup ili bankinu koji se održavaju o javnom trošku), Izvođač je obvezan pridržavati se – između ostaloga – uvjeta i preporuka policije ili drugih ovlaštenih tijela o mjerama sigurnosti prometa za radove na cesti koje su na snazi u vrijeme izvođenja radova.

Regulacija prometaUvijek kada se zbog izvođenja radova promet na cesti treba odvijati u jednoj koloni Izvođač mora osigurati i održavati minimalnu širinu kolnika u skladu sa zahtjevima Uprave cestovnog prometa ili – ukoliko nema uputa o potrebnoj širini kolnika – širinu od najmanje četiri metra ili po potrebi više u zavojima i na križanjima. Izvođač je isto tako dužan osigurati, postaviti i održavati dostatan broj prikladnih prometnih znakova i električnih svjetlosnih znakova za regulaciju prometa. Znakovi «Stop – Kreni» na ručno upravljanje biti će dozvoljeni samo ako se o tome prethodno dogovori s Nadzorni inženjerom. Svi prometni znakovi koji sadrže tekstove moraju biti na lokalnom jeziku.

Izvođač mora poduzeti sve mjere opreza kako bi izbjegao da materijal od radova dospije na ceste i putove, kao i raznošenje zemlje i blata ili drugog materijala po cestama. Izvođač isto tako mora očistiti ceste i putove od zemlje i blata čije rasipanje se ne može izbjeći prilikom prolaska kamiona do i od gradilišta tijekom radova. Izvođač može dobiti uputu da te radove čišćenja obavi izvan uobičajenog radnog vremena, kako bi se ometanje prometa svelo na najmanju moguću mjeru.

Zatvaranje cesteIzvođač je dužan poduzeti sve što je potrebno za propisno zatvaranje prometa na cesti, uključujući dogovor s prikladnim osobama i nadležnim organima. Izvođač će snositi punu odgovornost i snositi troškove za svako zatvaranje prometnice za koje je ishodio propisnu dozvolu, te će se pobrinuti da u vezi s time ne nastanu nikakva potraživanja od Ugovaratelja. Izvođač neće imati pravo na posebnu naknadu u slučaju da bude odbijena dozvola za zatvaranje prometnice.

Postojeće komunalne instalacijeČim se prilikom iskopa naiđe na postojeći plinovod ili vodovod ili druga komunalna instalacija, Izvođač o tome odmah mora obavijestiti Nadzornog inženjera i odgovarajuću ustanovu za komunalne usluge, te će biti odgovoran za eventualne štete koje nastanu ako to propusti učiniti.

Probne bušotine radi ustanovljavanja položaja postojećih podzemnih instalacija izvodit će se na mjestima gdje to zatraži Nadzorni inženjer. U slučaju da je po mišljenju Nadzornog inženjera



17


LOKACIJA: VIROVITICApotrebno izmjestiti i premjestiti neku od instalacija, Izvođač će na takvim mjestima izvesti odgovarajuće radove ili dijelove radova prema uputi Nadzornog inženjera.

U slučajevima kada se komunalne instalacije moraju privremeno podgraditi ili prelagati, a potom ponovo postaviti na prijašnje mjesto, a odgovarajuća ustanova za komunalne usluge odluči da će takve radove obaviti njeni vlastiti zaposlenici, Izvođač je dužan prema uputama Nadzornog inženjera isplatiti naknadu takvoj komunalnoj ustanovi za sve realne troškove koji nastanu uslijed obavljanja takvih radova. U svim slučajevima križanja vodovodnih instalacija ispod ili iznad postojećih instalacija Izvođač mora uključiti troškove takvih križanja u svoje cijene za vodovodne instalacije ili druge odgovarajuće stavke.

1.8. INFRASTRUKTURA IZVOĐAČA

Smještaj i urediIzvođač je obvezan osigurati, izgraditi, postaviti, održavati i na kraju ukloniti sve privremene uredske prostorije, sanitarne prostorije, radionice, barake, parkirališta i slične objekte potrebne za dovršenje ugovorenih radova, a za mjesto i raspored takvih objekata treba mu općenito odobrenje Nadzornog inženjera. Svi objekti moraju biti smješteni na gradilištu ili u neposrednoj blizini gradilišta, onako kako odobri Nadzorni inženjer.

Prije početka ugovorenog posla Izvođač je dužan osigurati i postaviti na gradilištu uredski prostor koji će koristiti osoblje Nadzornog inženjera.

Ako je potrebno, Izvođač mora o svom vlastitom trošku organizirati smještaj svih svojih zaposlenika.

Izvođač je dužan poduzeti sve potrebne mjere za održavanje čistoće i higijene svih uredskih prostora.

Skladišni prostoriIzvođač je dužan montirati i održavati propisni skladišni prostor za sav materijal koji će se koristiti u izvedbi ugovornih radova ili ugraditi u ugovorne radove. Izvođač je dužan predati

Nadzornom inženjeru svoje prijedloge za izvedbu skladišnog prostora prije početka gradnje takvih prostora.

Voda za izvođenje ugovornih radovaIzvođač je dužan osigurati svu vodu potrebnu za izvođenje ugovornih radova i ispitivanje ili bilo koje druge svrhe.

Opskrba električnom energijomOsim ako nije posebno određeno drugačije, Izvođač je dužan osigurati svu električnu energiju potrebnu za izvođenje ugovorenih radova. Izvođač je dužan dogovoriti sve što je potrebno s



18


LOKACIJA: VIROVITICAnadležnim mjestima za opskrbu električnom energijom, a sve troškove koji nastanu u vezi s time mora uključiti u svoju cijenu za izvođenje radova.

1.9. DOKUMENTACIJA O RADOVIMA

NacrtiNacrti koji se odnose na ovaj Ugovor, priloženi su u Natječajnoj dokumentaciji. Tijekom trajanja ugovora Izvođaču se mogu dati i dodatni nacrti i građevinski detaljni nacrti. Izvođač je dužan izraditi sve nacrte potrebne za dovršetak ugovorenih radova, a Nadzorni inženjer mora odobriti te nacrte.

Nacrti izvedenog stanja Izvođač je dužan voditi evidenciju o svim radovima tijekom izvedbe radova. Evidencija radova mora biti sastavljena kao nacrti izvedenog stanja u primjerenim mjerilima.

Fotografije izvedenih radovaIzvođač je dužan snimiti fotografije tijekom napredovanja radova prema uputi Nadzornog inženjera. Fotografije će biti sastavni dio Izvođačevog izvještaja o tijeku građenja.

EvidencijaIzvođač je dužan voditi dnevnu evidenciju svojih aktivnosti uz bilježenje lokacije, vremenskih uvjeta, vrste radova, te angažiranog osoblja i korištene opreme. Eventualne posebne okolnosti moraju biti dojavljene Nadzornom inženjeru sljedećeg dana. Nadzorni inženjer će odobriti svu evidenciju koja je potrebna prema hrvatskim zakonima i propisima.

Izvještaji o tijeku građenja i sastanciU prvom tjednu svakog četverotjednog razdoblja Izvođač je dužan predati Nadzornom inženjeru dva primjerka izvještaja o tijeku građenja u obliku u kojem se stvarno napredovanje do kraja prethodnog četverotjednog razdoblja može usporediti s programom Izvođača. Oblik i format izvještaja utvrdit će se na početku ugovornog razdoblja i Nadzorni inženjer ga mora odobriti. Tijekom izvođenja ugovornih radova Nadzorni inženjer može s vremena na vrijeme dati uputu o izmjeni oblika izvještaja.

1.10. PROPISI O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI I SIGURNOSTI

Izvođač je dužan poštivati sve propise o zdravstvenoj zaštiti i sigurnosti, kao i sa svim mjerodavnim zakonskim aktima Republike Hrvatske.

Izvođač je dužan osigurati da sva postrojenja i oprema koja se koristi u izvršenju ugovora bude primjerena namjeravanoj funkciji i da ne izaziva neugodnosti za javnost zbog isparavanja, buke ili curenja.



19


LOKACIJA: VIROVITICAIzvođač je dužan po potrebi osigurati kompetentne noćne čuvare za čuvanje izvan radnog vremena. Svjetla upozorenja moraju se postaviti na propisanim razmacima uzduž mjesta radova i ona će biti uključena izvan radnog vremena.Izvođač je dužan poduzeti sve potrebne mjere da bi osigurao da njegova oprema, vozila, osoblje, aktivnost i radovi ne izazovu nepotrebnu smetnju lokalnom stanovništvu.Izvođač je dužan poštivati sve propise o zdravstvenoj zaštiti i sigurnosti, kao i sa svim

1.11. OSIGURANJE

Izvođač je dužan u svemu poštivati propise o osiguranju, kao i eventualne zakonske akte Republike Hrvatske koji reguliraju pitanja osiguranja.

1.12. PAKIRANJE I SKLADIŠTENJE MATERIJALA

Sav isporučeni materijal mora biti pakiran i označen u skladu s međunarodnim standardima za izvoz iz zemlje u kojoj je proizveden. Izvođač je dužan uskladištiti materijal tako da izbjegne njegovo propadanje ili oštećenje. Treba slijediti upute proizvođača. Oštećeni materijal biti će odbijen.

1.13. UPUTE ZA RAD I ODRŽAVANJE

Najkasnije tri tjedna prije datuma završetka radova Nadzornom inženjeru treba predati tri primjerka detaljnih priručnika za održavanje sustava sastavljenih na hrvatskom jeziku.

Nadzorni inženjer neće izdati potvrdu o dovršetku radova sve dok ne bude u posjedu priručnika za rad i održavanje zajedno s dodacima.

Priručnici moraju biti sastavljeni na hrvatskom jeziku i moraju sadržavati barem sljedeće:

Opis načina rada Nacrti izvedenog stanja u formatu A3 i na disku u CAD formatu (AutoCAD) Primjerak Potvrde o ispitivanju (uključujući, ali se ne ograničavajući na ispitivanja korozije,

ispitivanja tipova, radna ispitivanja) Upute za pokretanje, rad i isključivanje

Preporuke o učestalosti preventivnog održavanja i postupke koji se trebaju primijeniti da bi se osigurao najučinkovitiji rad sustava

Popis standardnog potrošnog materijala Popis preporučenih rezervnih dijelova koje bi krajnji korisnik trebao imati na zalihi, pri

čemu su to dijelovi podložni habanju ili trošenju, a zbog kojih bi nadležni organi mogli biti prisiljeni na velike isporuke u budućnosti kada bude potrebna zamjena takvih dijelova

Postupci za utvrđivanje kvarova.



20



Priručnik mora biti sastavljen u formatu A4, u plastificiranom registratoru s četiri prstena, s tvrdim koricama, svaki s indeksom, podijeljen na poglavlja i označen odgovarajućim naslovima na koricama.

1.14. PLOČE S NATPISIMA

Izvođač je dužan nabaviti, postaviti, održavati, te po završetku radova ukloniti ploče s natpisima otporne na vremenske utjecaje. Natpisi moraju biti postavljeni na mjestima koje odredi Nadzorni inženjer.



21



2. PRIPREMNI RADOVI

Izvoditelj je dužan da o svom trošku izvede sve potrebne pripremne radove kao i da održava privremene objekte tj. razne objekte i uređaje potrebne za normalno i efikasno izvođenje radova. Objekti trebaju biti izvedeni prema važećim Zakonima i Pravilnicima RH te normama pa za njih Izvoditelj treba ishoditi sve potrebne dozvole. Svi objekti za potrebe gradilišta smatraju se privremenim radovima i Izvoditelj ih treba sam osigurati.

Sve potrebne površine za potrebe organizacije gradnje osigurava Izvoditelj.

Izvoditelj je obvezan provesti zaštitno pokrivanje svega onoga što može biti oštećeno tijekom izvođenja radova, kako bi se svi radovi mogli predati ispravni Investitoru.

2.1. PRIGUŠIVANJE BUKE

Izvođač se mora pobrinuti da razina buke koja nastaje izvođenjem radova ne predstavlja smetnju i da emisije buke budu u skladu s hrvatskim propisima. Sva postrojenja moraju biti prikladno prigušena kako bi razina buke bila u skladu s mjerodavnim hrvatskim propisima.

2.2. DOBAVA MATERIJALA OD STRANE IZVOĐAČA

Izvođač je ugovorno obvezan nabaviti sav materijal potreban za privremene i stalne radove, u skladu s uvjetima ovih Tehničkih specifikacija i uvjetima Ugovora. Izvođač je dužan o svom vlastitom trošku osigurati, koristiti i održavati primjerenu opremu kojom treba rukovati osoblje osposobljeno za obavljanje ispitivanja potrebnih za kontrolu kvalitete materijala i radova u skladu s ovim specifikacijama. Izvođač može organizirati da ispitivanje provodi neovisni laboratorij kojeg je odobrio (Nadzorni) Inženjer.

Stoga Izvođač mora nabaviti sav građevinski materijal kao i ostali pomoćni pribor i opremu za radove. U slučaju da dođe do kašnjenja isporuke bilo kojeg materijala kojeg mora nabaviti Izvođač, a takvo kašnjenje je izazvano štrajkom, višom silom ili drugim razlozima izvan kontrole i bez krivnje ili nemara, neće biti nikakvih potraživanja od Izvođača zbog takvog kašnjenja u isporuci.

Trošak svih postrojenja, radova i prijevoza od mjesta isporuke materijala do mjesta skladištenja, postavljanja ili montaže materijala, uključujući i sve istovare u privremene deponije ili skladište te sve naknadne utovare radi prijevoza do mjesta postavljanja moraju biti uključena u cijenu za montažu materijala u Troškovniku (dokaznici mjera).

Izvođač je odgovoran za materijal dopremljen na mjesto radova, kojeg mora odobriti Nadzorni Inženjer. Sav materijal za koji se utvrdi da ima nedostatke ili je oštećen zamijenit će se ispravnim bez dodatnih troškova za Nalogodavca.



22



Izvođač je odgovoran za sigurno i zadovoljavajuće skladištenje svih materijala koje dobavi sve do ugradnje takvih materijala u završene radove i konačnog prijema od strane (Nadzornog)

Inženjera. Izvođač će o svom trošku nadomjestiti sav materijal koji bude izgubljen ili ukraden ili na drugi način nestane s mjesta radova.

Sav materijal, zalihe i proizvodi potrebni za izvođenje radova moraju udovoljavati specifikaciji i nacrtima te biti u skladu s materijalima koji su korišteni za izgradnju objekata koji se obnavljaju.

Sav materijal koji se koristi za stalnu ugradnju u objekte mora biti nov i mora udovoljavati odgovarajućim odredbama Specifikacija, a ako takav materijal nije naveden u specifikaciji, onda mora udovoljavati standardu dobre graditeljske prakse kako odredi (Nadzorni) Inženjer.

Prije naručivanja bilo kakvog materijala cijevi, željeznih cijevi, fazonskih dijelova, mehaničke i električne opreme ili drugih proizvoda koji će se koristiti i ugrađivati tijekom radova Izvođač mora obavijestiti (Nadzornog) Inženjera o imenima osoba ili kompanija od kojih želi nabaviti takve proizvode.

Ne smije se dati ni jedna narudžba bez prethodnog odobrenja (Nadzornog) Inženjera, koji mora odobriti popis materijala i opreme koji se naručuju. Izvođač će iscrpno obavijestiti (Nadzornog) Inženjera o narudžbama i datumima isporuke materijala, te će po potrebi predati uzorke materijala.

2.3. ODGOVORNOST ZA NABAVU MATERIJALA

Izvođač će biti odgovoran za naručivanje i isporuku materijala i proizvoda, te uzoraka (koji se na zahtjev mogu ispitati dovoljno vremena unaprijed kako ne bi došlo do kašnjenja radova). Svako kašnjenje do kojeg dođe zato što Izvođač nije predao narudžbe dovoljno rano, te plaćanje bilo kakvih troškova koji bi zbog toga mogli nastati za Izvođača, biti će na teret Izvođača.

Prije nego se materijal ugradi u gotove radove Izvođač mora predati na odobrenje Nadzornom Inženjeru uzorke kako je navedeno u Specifikaciji ili Troškovniku. Ti će se uzorci predati i čuvati u uredu Nadzornog inženjera. Materijali koji se ugrađuju u radove moraju biti barem iste kvalitete kao i odobreni uzorci.



23



3. GRAĐEVINSKO-OBRTNIČKI RADOVI I OKOLIŠ

ZEMLJANI RADOVI

Izvođenje radova na gradilištu započeti tek kada je ono uređeno prema odredbama pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu. Sav iskop zemlje mora se izvoditi sa pravilnim odsijecanjem bočnih strana (vertikalno) i dna jame (horizontalno).

Izvođač treba izvršiti sva potrebna iskolčenja s potrebnom točnošću, a na zahtjev nadzornog inženjera izvršit će se i potrebna kontrolna mjerenja. Međutim, Izvođač ostaje i nadalje odgovoran za sve eventualne greške kod iskolčenja, iako je ova kontrola obavljena.Ako su opis i predmjer zemljanih radova za iskope dani prema projektiranim dimenzijama Izvodač mora uzeti u obzir potrebna povećanja zbog karakteristika terena, postavljanja oplate, vertikalne hidroizolacije i dr. Tijekom iskapanja rovova i kanala te nakon dovršetka iskopa, a posebno prije betoniranja Izvođač je dužan pozvati na pregled nadzornog inženjera odnosno geomehaničara i konstruktera. Podupiranja, razupiranja i crpljenje vode uslijed kiše treba obuhvatiti jediničnim cijenama i neće se posebno naplaćivati.Ako u opisu stavki nije navedena udaljenost prijevoza materijala od iskopa do stalne deponije odnosno do privremene deponije u neposrednoj blizini gradnje, to će pravovremeno odrediti nadzorni inženjer. Izvođač mora u ponudi ukalkulirati realnu udaljenost.

TESARSKI RADOVI

OPLATA – OPĆENITO

Građa za sve ove radove mora biti od prvoklasnog materijala. Oplata mora biti od kvalitetne građe te od prefabriciranih elemenata kao i tvorničkih izrađenih ukočenih ploča. Drvo mora u pogledu dimenzija i kvalitete odgovarati HRN. Prema tome, sve konstrukcije opločene oplatom moraju biti potpuno glatke, a sastavi što više neprimjetljivi - odnosi se na betonske plohe koje se ne obrađuju (dio fasade, zidovi, stropovi prostorija, step. krakovi i podesti). Potrebno je naročitu pažnju posvetiti izradi i učvršćenju oplate. Ostali dijelovi oplate moraju biti standardni i prema tehničkim propisima za tesarske radove, kao što je predviđeno nacrtom oplate. Sve konstrukcije oplate moraju biti izrađene solidno da kod betoniranja ne bi došlo do kakvih deformacija konstrukcije i oplate. Kod izrade svih oplata predvidjeti sva podupiranja konstrukcije oplate kao i sve higijensko-zaštitne mjere koje treba provesti da bi se osigurao siguran rad na ugradnji betona kao i ranije izrade oplata. Obračun po prosječnim normama u građevinarstvu ili prema opisu stavaka troškovnika. Sve izvesti u skladu sa “Tehničkim uvjetima za drvene skele i oplate”



24



Oplata u pogledu kakvoće mora odgovarati slijedećim normama: HRN U.C9.400 - tehnički uvjeti za drvene oplate i skele, HRN D.B1.025 – oblo tehničko drvo i građa za skele, HRN D.C1.041 – rezana građa jele, smrče.Rad obuhvaća nabavu, dobavu, izradu, postavljanje, skidanje i čišćenje oplate.

Obračun radova:Po četvornom metru oplate

SKELE I OPLATE

Osnovni zahtjeviSkele i oplate, uključujući njihove potpore i temelje, treba projektirati i konstruirati tako da su:

- oporne na svako djelovanje kojem su izložene tijekom izvedbe,- dovoljno čvrste da osiguraju zadovoljenje tolerancija uvjetovanih za konstrukciju spriječe oštećivanje konstrukcije, - oblik, funkcija, izgled i trajnost stalnih radova ne smije biti ugroženi ni oštećeni svojstvima skele i oplate te njihovim uklanjanjem- skele i oplate moraju zadovoljavati mjerodavne hrvatske i europske norme.

M A T E R I J A L I

Općenito

Može se upotrijebiti svaki materijal koji će ispuniti uvjete konstrukcije. Moraju zadovoljavati odgovarajuće norme za proizvod ako postoje. U obzir treba uzeti svojstva posebnih materijala.

Oplatna ulja

Oplatna ulja treba odabrati i primijeniti na način da ne štete betonu, armaturi ili oplati i da ne djeluju štetno na okolinu. Nije li namjerno specificirano, oplatna ulja treba primjenjivati u skladu s uputama proizvođača ili isporučitelja.

Skele

Projekt skele treba uzeti u obzir deformacije tijekom i nakon betoniranja kako bi se izbjegle štetne pukotine u mladom betonu. To se ne može postići: ograničenjem progibanja i / ili slijeganja, kontrolom betoniranja i/ili specificiranjem betona npr. usporavanjem ugradnje.



25



Oplate

Oplata treba osigurati betonu traženi oblik dok ne očvrsne. Oplata i spojnice između elemenata trebaju biti dovoljno nepropusni da spriječe gubitak finog morta. Oplata koja apsorbira značajniju količinu vode iz betona ili omogućava evaporaciju treba odgovarajuće vlažiti da se spriječi gubitak vode iz betona, osim ako nije za to posebno i kontrolirano namijenjena. Unutarnja površina oplate mora biti čista. Ako se koristi za vidni beton, njezina obrada mora osigurati takvu površinu betona.

Površinska obrada

Posebnu površinsku obradu betona, ako se traži, treba utvrditi projektnim specifikacijama. Za prihvaćanje zadane kvalitete površinske obrade ovisi o tipu oplate, betonu (agregatu, cementu, kemijskim i mineralnim dodacima) izvedbi i zaštiti tijekom izvedbe.

Oplatni ulošci i nosači

Povremeni držači oplate, šipke, cijevi i slični predmeti koji će se ubetonirati u sklop koji se izvodi i ugrađeni elementi kao npr. Ploče ankeri, i distanceri trebaju: biti čvrsto fiksirani tako da očuvaju projektirani položaj tijekom betoniranja, ne uzrokovati neprihvatljive utjecaje na konstrukciju, ne reagirati štetno s betonom, armaturom ili prednapetim čelikom, ne uzrokovati neprihvatljivi površinski izgled betona, ne štetiti funkcionalnosti i trajnosti konstrukcijskog elementa.

Svaki ugrađeni dio treba imati dovoljnu čvrstoću i krutost da zadrži oblik tijekom betoniranja. Ne smije sadržavati tvari koje mogu štetno djelovati na njih same, beton ili armaturu. Udubljenje ili izvore za privremene radove treba zapuniti i završno obraditi materijalom kakvoće slične okolnom betonu, osim ako ne ostaju otvoreni ili im je drugi način obrade specificiran.

Otpuštanje skela i uklanjanje oplate

Skele ni oplata se ne smiju uklanjati dok beton ne dobiju dovoljnu : otpornost na oštećenje površine skidanjem oplate, dovoljnu za preuzimanje svih dijelova na betonski element u tom trenutku, da izbjegne deformacije veće od specificiranih tolerancija elastičnog ili neelastičnog

ponašanja betona.Uklanjanje oplate treba izvoditi na način da se konstrukcija ne preopterete i ne ošteti.Opterećenja skela i oplate treba otpuštati postupno tako da se drugi elementi skele ne preopterete. Stabilnost skela i oplate treba održavati pri oslobađanju i uklanjanju opterećenja. Postupak podupiranja ili otpuštanja kad se primjenjuje za reduciranje utjecaja početnog opterećenja, sukcesivno opterećenje i ili izbjegavanje velike deformacije treba detaljno utvrditi.



26



BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI

Sve betonske i armiranobetonske radove potrebno je izvoditi prema Tehničkom propisu za betonske konstrukcije (NN 139/09), HRN EN 206-1 ''Beton : Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost'', HRN ENV 13670-1 ''Izvođenje betonskih konstrukcija'' i ostalim pripadajućim hrvatskim normama.

Prikaz usporedbe razreda tlačne čvrstoće prema važećim Tehničkim propisima za betonske konstrukcije i marke betona prema starom propisu (PBAB):

Marka betona prema PBAB-u i odgovarajući razred tlačne čvrstoče prema TPBKMarka betona (MB) 15 20 30 40 50 60Razred tlačne čvrstoće C12/15 C16/20 C25/30 C30/37 C40/50 C50/60

Agregat

Za spravljanje betona koristit će se samo onaj agregat koji ima svojstva propisana odgovarajućim normama, te su mu svojstva dokazana prethodnim ispitivanjima. Za spravljanje betona nije dozvoljena upotreba prirodnog (nefrakcioniranog agregata).

Optimalni granulometrijski sastav agregata utvrđuje se na osnovi prethodnih laboratorijskih ispitivanja i mora biti sukladan HRN EN 12620. Kvaliteta agregata mora biti osigurana kontrolom proizvodnje tako da zadovoljava sve zahtjeve norme HRN EN 12620. Proizvođač betona dužan je od proizvođača agregata pribaviti i čuvati dokumentaciju o kontroli kvalitete (deklaracija ili certifikat o sukladnosti), tako da je može predočiti u slučaju potrebe. U skladu sa normom HRN EN 206-1, proizvođač betona obavezan je kontinuirano provoditi kontrolu kvalitete agregata (izgled, oblik, zagađenje, granulacija sijanjem, upijanje vode) odgovarajućom primjenom nizova normi HRN EN 932, HRN EN 933, HRN EN 1097, HRN EN 1367 i HRN EN 1744, i odredbi Priloga D TPBK, te čuvati dokumentaciju sa rezultatima.

Cement

Kod navedenih armirano-betonskih radova, za proizvodnju projektiranog betona smije se upotrijebiti neki od cemenata slijedećih vrsta:CEM I, CEM II/A-S i II/B-S, CEM II/A-D, CEM II/A-V i II/B-V, CEM III/A, III/B i III/C.

Dopušta se i odabir neke druge vrste, s izuzetkom aluminatnog, ako se dokaže da beton sa takvim cementom zadovoljava sve zahtjeve ovog projekta odnosno sukladnost s HRN EN 197-1. Prilikom odabira vrste treba dati prednost cementima sa dodacima (tip II) jer se pokazalo da povoljno utječu na svojstva betona (obradivost). Obaveza je proizvođača betona da osigura kontrolu kvalitete upotrijebljenog cementa u skladu sa važećim propisima i normama (TPBK, HRN EN 206-1, HRN EN 197-1). Kod svake isporuke cementa treba kontrolirati i sačuvati



27



otpremnicu i deklaraciju ili certifikat o sukladnosti. Preporučljivo je uzimati i odlagati uzorke cementa jednom tjedno za kasnije ispitivanje u slučaju potrebe. Cijela količina cementa treba potjecati od istog proizvođača.

Voda

Voda za pripremu betona treba biti čista i bez štetnih sastojaka, što se potvrđuje ispitivanjem prema normi HRN EN 1008. Ako se upotrebljava voda za piće iz gradskog vodovoda, nije potrebno dokazivati kvalitetu.

Armatura

Sva armatura mora imati minimalnu vlačnu čvrstoću od 500 N/mm2. Prije ugradnje betona sva armatura mora biti očišćena od hrđe, ulja, boje ili bilo kojeg materijala koji može štetno utjecati na vezu betona i čelika. Sav čelik za armaturu izvesti će od zavarljivog čelika prema Hrvatskim normama HRN EN 10080-1 do 5. Armatura mora biti savijena točno prema nacrtima savijanja. Svaka šipka mora biti iz jednog komada, a prije savijanja treba ju očistiti od korozije. Prigodom betoniranja treba paziti da se armatura ne pomakne iz svog položaja te da bude obuhvaćena betonom u čitavoj dužini i opsegu.

Za sve vrste navedenih ugrađenih čelika potrebni su atesti proizvođača u skladu s propisima i standardima. Iz atesta moraju biti vidljive mehaničke karakteristike čelika za armaturu po korištenim profilima: oznaka armature i mehaničkih karakteristika nazivni promjer, granice razvlačenja, karakteristična vlačna čvrstoća.

Ugradnja betona

Transportirani beton može se upotrijebiti samo iz onih betonara koje su pod stalnom kontrolom ovlaštene stručne organizacije i koje imaju ateste ne starije od 6 mjeseci.Prije početka ugradnje betona, armatura i prostor između armature i oplate trebaju biti temeljito očišćeni od ostataka betona, nevezane žice i sl. Čišćenje će se obaviti ispiranjem vodom i ispuhivanjem zrakom (upotreba kompresora ). Bitno je provjeriti:- dimenzije konstruktivnog elementa koji se betonira- ukrućenje, zabrtvljenost i nauljenost oplate- ispravnost montaže armature, točan položaj i rastojanje armaturnih šipki prema pozicijama iz armaturnih nacrta- kvalitetu varova



28



- debljinu zaštitnog sloja betonaS ugradnjom betona može se započeti nakon što nadzorni inženjer upisom u građevinski dnevnik potvrdi pregled armature i oplate. Zbijanje betona obavlja se sredstvima predviđenim za zbijanje svježe betonske mase i to pretežno korištenjem pervibratora s iglama različitog promjera. Iglu je potrebno vertikalno uranjati u beton na razmacima od cca 60cm. Pri vibriranju svakog narednog sloja igla se uranja do polovice prethodnog sloja betona. Beton se mora posebno pažljivo vibrirati uz pregrade radnih reški.

Betoniranje kod temperature ispod +5˚C i iznad +30˚C moguće je samo uz pridržavanje posebnih mjera.

Nakon završetka betoniranja, čim to dopušta stanje površine, potrebno je započeti s njegom ugrađenog betona. Beton treba zaštiti od:- prebrzog isušivanja- brzih izmjena topline između betona i zraka- ekstremnih temperatura- oborina- vibracija koje mogu promijeniti unutrašnju strukturu i prionljivost betona i armature- mogućih mehaničkih oštećenja u vrijeme vezivanja i početka očvršćivanja

ZIDARSKI RADOVI

Sve konstruktivne zidove treba izvesti u skladu sa Tehničkim propisom za zidane konstrukcije (NN 01/07).Kod izvedbe zidarskih radova obvezno je pridržavati se postojećih propisa i standarda. Materijali koji se upotrebljavaju moraju biti ispravni, a po svojim dimenzijama i čvrstoći moraju odgovarati važećim propisima i normama. Odgovorna osoba dužna je pregledati materijal prije ugradbe. Susjedne postojeće ili već izvedene radove i plohe, horizontalne ili vertikalne potrebno je na odgovarajući način zaštititi, PVC ili PE folijama, ljepenkom, daskama i sl., kako ne bi došlo do oštećenja istih. Sve navedeno treba uračunati u jediničnu cijenu radova. Prije početka radova izvođač je dužan detaljno proučiti projektnu dokumentaciju, sve nejasnoće razjasniti s projektantom, a o svim eventualnim primjedbama i uočenim nedostatcima obavijestiti investitora i nadzornog inženjera. U slučaju eventualnih nejasnoća treba se u prvom redu poslužiti odgovarajućim i važećim normativima. Sve zidarske radove treba izvesti i obračunati po G.N. 301.

Izvođač je dužan pratiti kvalitetu svih materijala koji se ugrađuju, također i pomoćnih materijala koji se neće ugraditi, ali se koriste tijekom radova te u svezi sa odgovarajućom normom dokazati da upotrijebljeni materijali zadovoljavaju odgovarajuću normu. Isto vrijedi i za dokazivanje stručnosti radnika, gdje se to normom traži. Sve troškove oko dobivanja certifikata (atesta), uključivo i utrošak svih potrebnih materijala za uzorke, izvođač mora uračunati u jediničnu cijenu. Radove oko atestiranja treba povjeriti za to ovlaštenoj tvrtki. Ukoliko su neke od odredbi ovih uvjeta u koliziji sa HRN-ma, vrijede odredbe HRN-i.



29



ZidanjeOpeka za zidanje mora biti dobro pečena i ne smije sadržavati salitru. Uskladištenje i zidanje fasadnom opekom izvesti točno prema uputama proizvođača opeke. Marke opeke označene u stavci moraju odgovarati normativima. Zidati treba u potpuno vodoravnim redovima, a sudarne reške moraju u oba smjera biti širine 1-1,5 cm. Sa lica zida koje se žbuka u reškama treba ostaviti prazninu dubine približno 2 cm, zbog bolje veze žbuke sa zidom. Mort mora odgovarati mjerama ili markama po količini materijala označenim u prosječnim normama u građevinarstvu, a čvrstoća mora odgovarati normativima. Pijesak mora biti čist bez organskih primjesa. Ukoliko prirodni sastav pijeska ne odgovara propisanim uvjetima, potrebno ga je prosijavati. Cement isto tako treba odgovarati normativima za svaku određenu marku morta, a za spravljanje morta koristiti isključivo portland cement. Pri zidanju obvezno ostaviti otvore za instalacijske kanale, prema projektu za pojedine vrste instalacija. U zidove debljine 12 cm obvezno uključiti ugradnju montažnih nadvoja iznad vratiju.

ŽbukanjeŽbukanje zidova i stropova izvesti u pogodno vrijeme, kada su isti potpuno suhi. Treba izbjegavati žbukanje pri niskim (zimi) i visokim (ljeti) temperaturama radi mogućeg smrzavanja i pucanja žbuke. Prije početka žbukanja potrebno je očistiti plohe, a naročito dobro očistiti i ispuhati reške koje su uvučene unutar zidne plohe. Plohe prije žbukanja treba navlažiti vodom, te poprskati rijetkim cementnim mortom. Sve se žbuka u dva sloja grubo i fino. Fini sloj se nabacuje tek kad je prvi, grubi sloj sasvim suh. Ožbukane površine moraju biti posve ravne i glatke, uglovi i bridovi moraju biti izvedeni oštro, ukoliko nije u opisu stavke drugačije određeno. Ako je potrebno armirati žbuku, u tu svrhu će se koristiti žičano pletivo. Pijesak mora biti čist, bez humusa i drugih nečistoća, veličine zrna do 3 mm. Maksimalna veličina zrna ovisi o

debljini žbuke, a ne smije prijeći 1/3 propisane debljine žbuke. Najfinijeg pijeska (0,25 mm) neka bude 15-30% količine po težini. Vapno za spravljanje morta može biti gašeno ili hidratizirano, ukoliko

nije drugačije projektom određeno. Za pripremu cementnih i produžnih cementnih mortova obavezno koristiti portland cement. Voda za spravljanje morta mora biti čista. Prije davanja ponude izvođač je dužan proučiti troškovničke opise, te sve eventualne nejasnoće razjasniti s projektantom.

Jedinična cijena pojedine stavke mora sadržavati: sav potreban materijalsve horizontalne i vertikalne transporte i prijenose osnovnog i pomoćnog materijala, do i na gradilištu, sve utovare, istovare i pretovare te sva uskladištenja, sve do konačne ugradnje.sav rad, osnovni i pomoćni (zidanje i priprema morta)sav potreban alat, ručni i strojnu pripremu podloge: čišćenje, otprašivanje, štokanje, vlaženje vodom eventualna krpanja tijekom građenja razne pomoćne konstrukcije i skele potrebna bušenja i dubljenja odgovarajućim alatom zaštitu zidova od djelovanja atmosferilija, vrućine, hladnoće i sl. čišćenje nakon završetka radova



30



Pri izvedbi radova treba se strogo pridržavati važećih normativa, tehničkih uvjeta i pravilnika za izvedbu zidarskih radova, a u kvaliteti po nacrtima, detaljima i opisu iz odgovarajuće stavke troškovnika.

HRN B.D1.011 Pune opeke od glineHRN B.D1.013 Fasadne opeke od glineHRN B.D1.014 Šuplje pročelne opeke i blokovi od glineHRN B.D1.015 Šuplje opeke i blokovi od glineHRN B.D1.015 Porotherm blokHRN B.D1.030 Šuplji blokovi od gline za međukatne konstrukcijeHRN B.D8.030 Metode ispitivanja šupljih blokova od gline za međukatne konstrukcijeHRN U.M2.010 Mort za zidanjeHRN U.M2.012 Mort za žbukanjeHRN U.M8.002 Žbuka za zidanje i žbukanje. Metode ispitivanjaHRN U.F2.010 Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje fasaderskih

radova.HRN B.B8.039 PijesakHRN B.C1.011 Portland cementHRN B.C1.012 Portland cementHRN B.C1.015 CementHRN B.C1.020 Građevinsko vapnoHRN B.C1.021 Građevinsko vapnoHRN U.M1.058 VodaHRN U.M1.038 Dodaci žbukamaHRN U.F2.020 Plivajuće cementne podne podloge

IZOLATERSKI RADOVI

Hidroizolacije

Provjeravati vrste i ateste po šaržama ljepenke i spojnog materijala u odnosu na projekt. Prije polaganja hidroizolacije provjeriti hrapavost podloge. U toku radova rukovoditelj treba propisati i provesti potrebne mjere zaštite kako ne bi došlo do oštećenja izvedene hidroizolacije, a naročito pažljivo izvoditi zaštitu hidroizolacije betonom.

Termoizolacije i zvučne izolacije

Ekspandirani polistiren za prigušenje udarnog zvuka u podovima ima zadaću prigušenja udarnog zvuka i povećanja izolacije protiv zračnog zvuka te osiguranja propisane minimalne

vrijednosti toplinske izolacije. Ploče ekspandiranog polistirena koje će se ugrađivati moraju zadovoljiti zahtjeve iz točke 4.2 norme HRN EN 13163:2002 i slijedeće zahtjeve: -nazivna debljina ploča u ugrađenom stanju d = 20 mm, -nazivna duljina ploča l = 1000 mm,



31


LOKACIJA: VIROVITICA -nazivna širina ploča b = 500 mm,

-projektna vrijednost toplinske provodljivosti ekspandiranog polistirena ≤ 0.040 W/(mK), ili -projektna vrijednost toplinskog otpora ploča ekspandiranog polistirena R ≥ 0.50 m2K/W, -reakcija na vatru: eurorazred E prema HRN EN 13501-1, -ugrađeni proizvod mora imati svojstva navedena u donjoj kodiranoj oznaci ili povoljnija: EPS - HRN EN 13163 – T4 – L1 – W1 – S1 – P3 – BS50 – DS(N)5 - ≤SD30 – CP3

Ekspandirani polistiren u podu na tlu ima funkciju zadovoljenja propisane toplinske izolacije poda na tlu. Ploče ekspandiranog polistirena koje će se ugrađivati moraju zadovoljiti zahtjeve iz točke 4.2 norme HRN EN 13163:2002 i slijedeće zahtjeve: -nazivna debljina ploča d = 50 mm, -nazivna duljina ploča l = 1000 mm, -nazivna širina ploča b = 500 mm, -projektna vrijednost toplinske provodljivosti ekspandiranog polistirena ≤ 0.040 W/(mK), ili -projektna vrijednost toplinskog otpora ploča ekspandiranog polistirena R ≥ 1.25 m2K/W, -reakcija na vatru: eurorazred E prema HRN EN 13501-1, -ugrađeni proizvod mora imati svojstva navedena u donjoj kodiranoj oznaci ili povoljnija: EPS – HRN EN 13163 – T1 – L1 – W1 – S1 – P3 – BS50 – CS(10)100 – DS(N)5 – DLT(1)5

Mineralna vuna u kosom krovu ima prvenstveno zadaću toplinske izolacije krova. Ploče mineralne vune koje će se ugrađivati moraju zadovoljiti zahtjeve iz točke 4.2 norme HRN EN 13162:2002 i slijedeće zahtjeve: -nazivna debljina ploča u ugrađenom stanju d = 120 mm (kosi krov s fert stropom), d = 140 mm, -nazivna duljina ploča l = 1000 mm, -nazivna širina ploča b = 500 mm, (širina ploča može biti prilagođena uvjetima ugradnje) -projektna vrijednost toplinske provodljivosti mineralne vune ≤ 0.040 W/(mK), ili -reakcija na vatru: eurorazred A1 prema HRN EN 13501-1, -ugrađeni proizvod mora imati svojstva navedena u donjoj kodiranoj oznaci ili povoljnija: MW - HRN EN 13162 – T2 – AF5

Mineralna vuna u zidu s oblogom od gipskartonskih ploča ima prvenstveno zadaću osiguranja povećanja vrijednosti zvučne izolacije. Ploče mineralne vune koje će se ugrađivati moraju zadovoljiti zahtjeve iz točke 4.2 norme HRN EN 13162:2002 i slijedeće zahtjeve:

-nazivna debljina ploča d = 50 mm, -nazivna duljina ploča l = 1000 mm, -nazivna širina ploča b = 500 mm, -projektna vrijednost toplinske provodljivosti mineralne vune ≤ 0.040 W/(mK), ili -reakcija na vatru: eurorazred A1 prema HRN EN 13501-1, -ugrađeni proizvod mora imati svojstva navedena u donjoj kodiranoj oznaci ili povoljnija: MW – HRN EN 13162 – T3 – AF5

Potrebno je provjeravati da li se upotrebljavaju materijali predviđeni projektom te dostaviti ateste proizvođača kako za izolacijski materijal tako i za sidra kojima se učvršćuje na konstrukciju.



32



Tijekom radova obavezno je pridržavati se važećih propisa i normi:

- bitumenska ljepenka i vrući premaz HRN U.M3.232 i HRN U.M3.244- porofen HRN G.S2.659 - polietilenska folija HRN G.C1.290 - hladni bitumenski premaz HRN U.M3.240 - bitumenska ljepenka sa uloškom od staklenog voala HRN U.M3.231 - elastobit HRN U.M3.242 - bitumenske trake za varenje HRN U.M3.300 Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN broj 110/2008, 89/09). Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN broj 36/2010). -HRN U.J6.201 (1989) akustika u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada,-Zakon o zaštiti od buke (NN br. 30/09), -Pravilnik o najvišim dopuštanim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN br 145/04), -Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (nn 46/08)-DIN 4109 (1989) i Beiblatt zu DIN 4109 (1989) zvučna zaštita u visokogradnji.

KROVOPOKRIVAČKI RADOVI

Izvođač krovopokrivačkih radova mora se pridržavati nacrta, troškovničkog opisa, važećih tehničkih uvjeta i normi kao i svih posebnih uvjeta. Za moguće nejasnoće u troškovničkom opisu izvođač je prije davanja ponude dužan kontaktirati projektanta i zatražiti pojašnjenja. Eventualne izmjene materijala ili načina ugradnje mogu se obaviti isključivo uz pismeni pristanak projektanta i nadzornog inženjera, a u protivnom se neće priznati u obračunu.Sav materijal i rad za izradu krovopokrivačkih radova mora zadovoljavati odgovarajuće propise i standarde:

HRN U.N9.053 Pokrov limom

HRN U.M3.232 Bitumenizirana hidroizolacijska traka za vruće lijepljenje sa uloškom od sirovog krovnog kartona

HRN U.M3.231 Bitumenizirana hidroizolacijska traka za vruće lijepljenje sa uloškom od staklenog voala

HRN U.M3.230 Bitumenizirana hidroizolacijska traka za zavarivanje sa uloškom od aluminijske folije

HRN U.M3.300 Elastomerna hidroizolacijska traka za zavarivanje sa uloškom od staklenog voala

HRN U.M3.300 Elastomerna hidroizolacijska traka za zavarivanje sa uloškom od staklene tkanine

HRN G.C1.290 Polietilenska folija



33



Na zahtjev investitora, izvođač je dužan o svom trošku pribaviti uzorke materijala i navesti podatke gdje je materijal proizveden ili odakle je nabavljen. Ukoliko se stavkom troškovnika traži pokrov materijalom koji nije obuhvaćen propisima i normama, sve radove treba obaviti prema uputama proizvođača te osigurati potrebne ateste od za to ovlaštene ustanove. Na površinama koje čine jednu cjelinu pokrov mora biti iste kvalitete i bez razlike u boji. Ako investitor sam nabavlja materijal, izvođač jamči samo za stručno izvođenje radova, ali je dužan upozoriti investitora na eventualne mane materijala koje su uočljive.Izvođač krovopokrivačkih radova dužan je pravovremeno dati sve podatke potrebne za izvođenje donje konstrukcije na kojoj leži pokrov, a prije početka pokrivačkih radova mora pregledati donju konstrukciju, te o njenoj eventualnoj neispravnosti pismeno obavijestiti investitora i izvođača radova koji je dužan otkloniti nedostatke. Ukoliko položi pokrov na neispravnu podlogu, popravci koji nastanu vrše se isključivo na račun krovopokrivača. S pokrivanjem se može početi kad je podloga gotova i ispravno izvedena, te nakon što su izvedeni potrebni limarski radovi. Spojeve pokrova kao i priključke na druge konstrukcije treba izvesti stručno i vrlo pažljivo.

U jediničnu cijenu izvedbe krovopokrivačkih radova treba uključiti:sve materijale koji se ugrađuju i koriste (osnovne i pomoćne)

sav potreban rad (osnovni i pomoćni) na izvedbi radova do potpune gotovosti i funkcionalnosti istih sve transporte i prijenose do i na gradilištu sve do mjesta ugradnje dobavu i održavanje potrebnog alata, dizala, užadi, ljestava, zaštitnih dasakasva potrebna uskladištenja i zaštite sve potrebne zaštitne konstrukcije i skele sve predviđeno mjerama zaštite na radu i pravilima struketroškove ispitivanja sumnjivog materijala u svrhu dokaza da nije dopremljen ugovoreni materijalpopravak štete učinjene nepažnjom pri radu, na svojim ili tuđim radovimaodstranjivanje otpadaka sa krova, žljebova i odvodnih cijevi nakon završetka radova

LIMARSKI RADOVI

Svi limarski radovi moraju biti izvedeni u skladu s troškovničkim opisom odnosno u svemu prema projektom predviđenim rješenjima. Prije početka izvedbe radova, izvođač je obvezan predočiti projektantu detalje izvedbe i savijanja limova i može pristupiti izvedbi radova tek po odobrenju i nakon ovjere projektanta. Izrada rješenja neće se posebno platiti već predstavlja trošak i obvezu izvođača. Tijekom izvođenja izvođač se mora striktno pridržavati usvojenih i ovjerenih detalja.Za moguće nejasnoće u troškovničkom opisu izvođač je prije davanja ponude dužan kontaktirati projektanta i zatražiti pojašnjenja. Isto tako izvođač je dužan prethodno pregledati pripremljenu podlogu i na istu dati primjedbe, ako ih ima.



34



Eventualne izmjene materijala ili načina ugradnje mogu se obaviti isključivo uz pismeni pristanak projektanta i nadzornog inženjera. Limarske radove treba izvesti u svemu prema važećim uvjetima i normama za tu vrstu radova.

HRN C.B4.081 Pocinčani limHRN C.E4.020 Cink limHRN C.E4.030 Olovni lim. Tehnički uvjeti za izradu i isporukuHRN C.D4.520 Bakar i bakrene legure za gnječenjeHRN C.D3.529 Ravnokraki mesingani ugaonici sa zaobljenim ivicamaHRN U.N9.052 Limene klupčiceHRN U.N9.055 Limeni opšavi zgrada

Na spoju lima i podloge (beton, žbuka, drvo i dr.) treba obvezno postaviti sloj krovne ljepenke po cijeloj površini spoja i uračunati u jediničnu cijenu. Sve vidljive spojeve lima i betonskih ili ožbukanih fasadnih ploha treba obvezno brtviti po cijeloj dužini spoja trajno elastičnim (plastičnim) bezbojnim kitom i uračunati u jediničnu cijenu. Sve spojeve lima treba obvezno izvesti nepropusno. Plohe izvedene limom moraju biti izvedene pravilno i u ravnini, po nagibima odvodnje i kosinama definiranim u projektu.Radove treba uskladiti s radovima na izolacijama gdje se lim izvodi u sklopu slojeva izolacije ili dilatacionih detalja. Lim u sklopu slojeva bitumenske izolacije treba dobro zaliti bitumenskom smjesom ili po detalju izvedbe.Sve spojeve lima ili nosača lima od plosnog željeza i fasadnih ploha treba izvesti pažljivo da se ne ošteti fasadna ploha. Ukoliko do toga ipak dođe, oštećenje treba popraviti izvođač na svoj trošak.U cijenu izvedbe radova treba obvezno uključiti:- sve materijale koji se ugrađuju i koriste (osnovne i pomoćne) - sav potreban rad (osnovni i pomoćni) na izvedbi radova (u radionici i na gradilištu) do potpune gotovosti i funkcionalnosti - sve transporte i prijenose do i na gradilištu sve do mjesta ugradnje - sva potrebna uskladištenja i zaštite - sve potrebne zaštitne konstrukcije i skele - sve predviđeno mjerama zaštite na radu i pravilima struke-izvedbu i obradu raznih detalja limarije kod spojeva, prijelaza, lomova i sudara ploha,

završetaka limarije i drugo, sve obvezno usklađeno sa drugim različitim materijalima i radovima uz limariju, do potpune gotovosti i funkcionalnosti- sve potrebne radne skele - sva manja štemanja šliceva nužna za ugradnju i savijanje lima i izvedbu detalja, kao i sva sitnija štemanja ploha te potrebne popravke i zapunjavanja nastalih međuprostora i pukotina cementnim mortom -čišćenje nakon završetka radova



35



STOLARSKI RADOVI

Svi prozori i vrata su jednostruki sa izolirajućim staklom, koje mora biti "A" kvalitete. Sve površine poluutora i letvice za ostakljenje, moraju biti propisno kitane, a posebno pažljivo mora biti kitana vanjska strana za koju se mora upotrijebiti silikonski kit. Svi okviri sastavljeni su na dvostruki čep i raskol ili sitno zupčastim spojem, a bez nauglica. Sve složene (više elementne) stijene sastavljaju se preko čelične cijevi 40/20 koja služi za ukrućenje i sidrenje stijena. S prednje strane na cijevi je al. traka 30/15 mm, a sa unutarnje strane prostorije je šperploča 20/4 mm. Svi potrebni provrti za sastavljanje kako na cijevi tako i na doprozorniku izrađeni su u tvornici. Maske koje dolaze iznad elemenata su toplinski izolirane i sa unutarnje strane su obložene furniranom ivericom, a sa vanjske strane je horizontalna drvena uklada.Svi drveni dijelovi, koji su u direktnoj vezi sa zidom, a nemaju vidljivih površina (razne "slijepe" letve i okviri) moraju biti impregnirani karbonit solima. Za bojanje stolarije treba upotrijebiti lazurne boje.Spoj krila i doprozornika brtvi se sa neoprenskom gumom ili PVC-om, što se može lako zamijeniti kad dotraje. Između prozora i zida dolazi moltoprenska brtva i trajno plastični kit. Za sve radove na stolariji mora se upotrijebiti al.lim 1 mm. Sva fasadna stolarija se ugrađuje suhim postupkom, bez upotrebe morta. Svi mokri radovi moraju biti prethodno učinjeni. Stolarija dolazi na objekt potpuno dovršena, te se na građevini postavlja samo vanjski okov (ručke i kvake).

Stolarske radove treba izvesti prema važećim normama i propisima za tu vrstu radova:HRN D.A0.060 -1969 Slojevito drvo. Terminologija i definicijeHRN D.A1.020 -1957 Ispitivanje drveta. Opći dioHRN D.A1.048 -1979 Ispitivanje drveta. Određivanje zatezne čvrstoće u pravcu vlaknaHRN D.A1.043 -1979 Ispitivanje drveta. Određivanje sadržaja vlageHRN D.A1.052 -1958 Ispitivanje drveta. Zatezna čvrstoća okomito na drvna vlaknaHRN B7.020 -1955 Tesana građa četinaraHRN D.C5.030 -1972 Ploče iverice, KlasifikacijaHRN D.C5.032 -1972 Ploče iverice. Ravne ploče za upotrebu u građevinarstvu.HRN D.C5.033 -1979 Furnirane ploče iverice. Ploče za opću upotrebu. Tehnički uvjetiHRN D.E1.010 -1977 Veza drveta. Zupčasti spoj za nastavljanjeHRN D.E1.010 -1977 Veza drveta. Zupčasti spoj za nastavljanje po duljiniHRN D.E1.011 -1977 Građevinska stolarija od drveta. Kvaliteta materijalaHRN D.E1.020 -1977 Građevinska stolarija. Unutrašnja vrata. Opći uvjetiHRN D.E1.100 -1977 Građevinska stolarija. Vanjski proz. i balkonska vrata. Opći uvjetiHRN D.E8.193 -1977 Građevinska stolarija. Vanjski proz. i balk. vrata.Tehnički propis za prozore i vrata (NN 69/06)



36



BRAVARSKI RADOVI

ALUMINIJSKA I CRNA BRAVARIJA

Opći uvjeti i napomene:Prije izvedbe radova, izvođač je dužan izraditi i projektantu predočiti detalje izvedbe i radioničke nacrte kao i materijale za izvedbu. Nakon izbora i odobrenja projektanta može započeti rad pri kojem se mora pridržavati usvojenih i od strane projektanta prihvaćenih materijala i ovjerenih detalja.

Za svu bravariju vrijedi da u jediničnoj cijeni treba obuhvatiti: dobavu, prijevoz i ugradnju kompletnih stavki, završno obrađenih i funkcionalnih, sve prijenose i uskladištenja, sve ostakljenje u kvaliteti i kvantiteti po opisu, toplinske izolacije u fasadnim stijenama, brtvljenje i kitanje reški i dilatacija između pojedinih elemenata same stavke i između stavke i susjednih ploha, uključivo sve pokrovne i kutne limove, letvice i profile, limene prozorske klupčice, mrežice protiv insekata, okvire za ugradnju, sva sidra i sidrene detalje i profile, sav okov po izboru projektanta uključivo brave i ključeve, ručke ili prečke te odbojnike ili zaustavljače vratnih krila, hidrauličke samozatvarače vratnih krila, ventuse za otvaranje otklopnih krila, bušenje rupa u zidovima od opeke ili betona, dobavu i ugradnju pl. tipla za sidrenje vijaka kao i ugradbu vijaka, po potrebi zapunjavanja rupa za sidra ili oštećenja od ugradbe cem. mortom 1:1, završnu obradu vidljivih ploha odgovarajućim naličem, sve troškove ispitivanja do dobivanja certifikata, uključivo sve potrebne materijale, uzorke i radnje vezane uz isto, potrebnu radnu skelu.Prije izvedbe mjere svih stavki treba obvezno kontrolirati na licu mjesta.Svi vidljivi dijelovi bravarije moraju biti završno bojani alkidnim naličem za bolju obradu, što uključuje: čišćenje od rđe, po potrebi; ličenje očišćenih mjesta antikorozivnim naličem u dva premaza; kitanje pukotina i rupica odgovarajućim kitom; ličenje alkidnom bojom u dva premaza; ličenje alkidnom lak bojom, ako opisom stavke nije drugačije određeno.Svi ugrađeni profili moraju se obvezno izvesti s prekinutim toplinskim mostom. Svi termički zahtjevi na fasadnim elementima moraju se ispuniti tako da zadovoljavaju traženu toplinsku izolaciju u skladu s važećim normama. Tamo gdje na fasadi dolazi puni dio stijene, isto treba izvesti termoizolacionim panelom, obostrane obloge punim glatkim čel. limom, završne obrade vidljive plohe uljani nalič. Ispuna panela izvodi se min. vunom, u debljini od cca 6 cm ili po proračunu, gustoća ploča 100 kg/m2.Posebnu pozornost obratiti rješenju akustičkih vrata kako je u određenoj stavci naznačeno.

IspitivanjaSvu fasadnu bravariju treba ispitati glede odredbe HRN D.E8.193, otpornost fasadnih prozora i vrata na propusnost zraka/vode, za C/C klasu.

OstakljenjeOstakljenje izvesti termoizolacijskim izo staklom MIN. 4+12+4 mm sa koeficijentom prolaska topline Umax=1,80 W/m2K, osim gdje se to drugačije posebno navodi stavkom troškovnika. Ako se navedenim staklom i detaljima brtvljenja ne može postići tražena zvučna izolacija, treba



37



primijeniti odgovarajuće ostakljenje i detalje brtvljenja što je izvođač dužan predočiti projektantu prije davanja ponude ili izvedbe radova.Unutarnja ostakljenja (ako stavka nije protupožarna) izvesti lijepljenim staklom ili staklo zaštititi posebnom prozirnom folijom da se kod pucanja staklo ne rasipa.

BrtvljenjaVrata i prozore treba opremiti kvalitetnim i trajnim brtvenim trakama i profilima. Isti moraju biti elastični, trajni i otporni na vanjske utjecaje, postojani na temperaturne promjene i zračenje. Kitovi koji se ugrađuju moraju biti trajno elastični, osobina kao gore navedeno.Brtve izvesti troredno od neprozirnog plastičnog materijala otpornog na starenje, zavarene u kutovima. Brtvene profile izvesti od posebne plastične mase, elastične i postojane na temperaturu od –30˚ do +110˚ C, čvrstoće po Shore A oko 55-70. Odvod vode i kondenzata izvesti drenažnim otvorima, utor za staklo također odvodnjavati.Tvrdoća kitova nakon stvrdnjavanja mora biti po Shore A cca 25-35, kit mora biti stabilnog volumena, otporan na ultraljubičasto zračenje, kemijske uplive, korozivno i biokemijski neaktivan.Fuge između zida/stropa/poda i stolarije ispuniti poliuretanskom pjenom, izvana kitati trajno elastičnim kitom, a iznutra pokriti kutnim letvicama. Spajanje pojedinih elemenata u veće cjeline brtviti i vršiti po uputi proizvođača, a bez posebne naknade.

MaterijalBravarija se izvodi iz aluminijskih profila i iz pocinčanog lima (hladno kontinuirano profilirana čel. traka deblj. 1 mm) kvadratnog ili pravokutnog presjeka. Spajanje profila vrši se zavarivanjem, svi varovi moraju biti fino završno obrađeni. Dimenzije profila su pretpostavljene, a stvarne ovise o proizvođačkom detalju. Kutne spojeve izvesti hidrauličkim uprešavanjem, a mjesta naročito osjetljiva na popuštanje brtve se dodatno.Slijepi dovratnici/doprozornici izrađeni su od šupljih kvadratnih čel. profila, montažu izvesti privarivanjem na već ugrađena sidra od plosnog željeza, dužine cca 10 cm, oblika po detalju. Ugradnja sidra vrši se tijekom betoniranja i uključena je u zidarskim radovima (pracne isporučuje proizvođač bravarije).Svi vijci i spojna sredstva moraju obvezno biti od nehrđajućeg materijala, izvedeno u antikorozivnoj izvedbi.Sav okov izvesti od nehrđajućeg materijala, a po izboru i dogovorno s projektantom. Svi dijelovi okova trebaju biti skriveni. Dijelove okova od čelika izvesti s presvlakom od cinka vrućim pocinčavanjem 60 g/m2, osim za sidra, koja treba pocinčati 180 g/m2.

Vatrootporna vrataSva vatrootporna bravarija mora zadovoljiti odredbe HRN-a U.J1.160, odnosno po HRN-i tražena kvaliteta mora se dokazati odgovarajućim certifikatima izdanim od strane za to ovlaštene i registrirane organizacije.Za stavke za koje postoji certifikat (tipska bravarija) isti treba dostaviti, što je uključeno u jediničnu stijenu stavke, a za stavke koje nisu certificirane (vantipska bravarija) treba osigurati uzorke i dati ih na ispitivanje za to ovlaštenoj i registriranoj organizaciji sve do dobivanja



38



certifikata. Svi troškovi ispitivanja vantipske bravarije (rad, materijal, uzorci, komora i dr.) moraju biti uključeni u cijenu odgovarajuće stavke troškovnika.Izvođač radova (izvođač radova na izradi bravarije kao i izvođač radova na ugradnji) obvezan je prije početka izrade i ugradbe uručiti potrebne certifikate odgovarajućoj nadležnoj službi. Zabranjena je ugradnja prije predočenja važećih certifikata.Izvođač je dužan izraditi svu radioničku dokumentaciju, kontrolirati broj i tip stavaka na nacrtu i na licu mjesta s kontrolom mjera. Sve kompletno ulazi u cijenu sa svim okovima, elektrospojevima na centralu gdje je to potrebno, završnom obradom u boji i tonu koje određuje projektant.Garantni rok i pitanje pragova na vratima riješiti s projektantom na izvedbenom projektu.Izvođač radova također je dužan prije početka izrade i ugradbe bravarije uručiti projektantu odgovarajuću radioničku dokumentaciju i detalje glede certifikata i odredbi navedenim HRN-om. Na zahtjev projektanta izvođač je dužan dostaviti na uvid i po jedan primjerak kompletnih završno obrađenih vrata. Tek po odobrenju priložene dokumentacije i uzoraka od strane projektanta može se otpočeti s radovima.Protupožarna bravarija izvodi se u potpunosti po detaljima izrade i ugradbe prethodno odabranog proizvođača, koristeći samo odgovarajuće materijale i tehnologiju, a u skladu sa po projektantu odabranim i odobrenim detaljima i materijalima. Zabranjena je ugradnja stavki koje projektant prethodno nije odobrio i za koje nisu dobavljeni odgovarajući certifikati.Završna obrada vatrootporne bravarije je odgovarajuća vatrootporna boja, uključivo sve potrebne prethodne radnje i pripreme podloge (kako je naznačeno u stavci).Veličina navedenog otvora bravarije je građevinska (zidarska), a svijetla mjera krila ovisi o proizvođačkom detalju usuglašenim sa projektantom.

RaznoBrave svih vrata su cilindar, ako se drugačije posebno ne navodi.Svako vratno krilo, ako se drugačije posebno ne navodi, treba izvesti s rukohvatima od šupljih čel. cijevi promjera 32 mm dužine cca 40 cm.Svi bravarski radovi određeni su shemama i detaljima za izvedbu. Promjena detalja može se izvršiti na prijedlog izvođača radova sa profilima koje on proizvodi ili drugi profili koji pružaju neke prednosti u odnosu na određeni detalj, a koje mora pismeno odobriti projektant.U slučaju ugradnje sustava kao General Master key ili istovjetnog sve cilindar brave biti će isporučene posebno i u bravarskim stavkama koje imaju cilindar bravu treba obračunati samo njihovu ugradnju.

Crna bravarija Svi profili i limovi trebaju biti odmašćeni, a hrđa odstranjena. Za varive elemente varioci trebaju posjedovati atest o kategoriji, a svi radovi trebaju biti atestirani. Svi varovi u interijeru trebaju biti obrušeni.Svi vanjski elementi bravarije moraju biti pocinčani i završno obojani alkidnim naličem za bolju obradu u boji po odabiru projektanta. A svi vidljivi elementi unutarnje bravarije moraju biti završno obojani alkidnim naličem za bolju obradu u boji po odabiru projektanta, što uključuje: čišćenje od rđe, po potrebi; ličenje očišćenih mjesta antikorozivnim naličem u 2 premaza; kitanje



39


LOKACIJA: VIROVITICApukotina i rupica odgovarajućim kitom; ličenje alkidnom bojom u 2 premaza; ličenje alkidnom lak bojom.

Bravarske radove treba izvesti prema važećim normama i propisima za tu vrstu radova:

C.17.311 -1979 Zaštita od korozije premaznim sredstvima. Reaktivno premazno sredstvoC.17.324 -1967 Zaštita od korozije. Osnovno disperzivno premazno sredstvoC.17.326 -1979 Zaštita od korozije. Alkidni minij I premazC.17.327 -1979 Zaštita od korozije. Alkidni minij II premazC.17.328 -1979 Zaštita od korozije. Uljeni minij I premazC.17.329 -1979 Zaštita od korozije. Uljeni minij II premazTehnički propis za prozore i vrata (NN 69/06)

Izvođač radova obavezan je izraditi radioničku dokumentaciju i dostaviti je na ovjeru projektantu. Potrebno je dostaviti ateste o kvaliteti materijala za aluminijske profile. Gotovi elementi trebaju biti provjereni na propuštanje vode i zraka. Za izo staklo trebaju biti priloženi potrebni atesti.

RADOVI S GIPSKARTONSKIM PLOČAMA

Sve stavke obuhvaćaju nabavu, dopremu i montažu, sve prema uputama proizvođača, sve pripremljeno za bojanje ili polaganje keramike također je uključena nabava i montaža tipskih nosača za wc-školjke i vodokotliće, umivaonike, pisoare i tuš slavine. Sve radove po odabranom specifičnom proizvođaču treba izvesti po detaljima i tehnološkom rješenju istog. To se odnosi kako na korištenje materijala tako i na uporabu odgovarajućeg alata.Izvoditelj stijena/stropova mora tijekom izrade radioničke dokumentacije kao i montažer kod montaže biti u uskom kontaktu s isporučiteljima i izvoditeljima elektroinstalacija jake i slabe struje i ostalih instalacija i sistema koji se ugrađuju u sklopu stijene/stropa, jer svi ti elementi čine sastavni dio čija rješenja koordinira i kontrolira montažer stijene/stropa, a što je sve uključeno u jediničnu cijenu.Potkonstrukcija stijena/stropa mora biti izvedena isključivo od nehrđajućih materijala materijala (za što izvoditelj treba osigurati certifikat), pravilno dimenzionirana i izvedena.Jediničnom cijenom izvedbe treba obuhvatiti dobavu i ugradbu elemenata stijene/stropa, slaganje elemenata u cjelinu, kompletnu nosivu konstrukciju, sve pripadne sidrene elemente i detalje, brtvljenja i kitanja rubova i spojeva, izvedbu rubnih detalja uz bočne vertikalne i horizontalne plohe, kao i obradu oko eventualno ugrađenih elemenata instalacija. Sve navedeno treba izvesti isključivo u skladu s tehnologijom proizvoditelja stijene/stropa, rabeći Cijenom izvedbe radova treba obvezno uključiti sve materijale koji se ugrađuju i koriste (osnovne i pomoćne materijale), sav potrebna rad (osnovni i pomoćni) na izvedbi radova do potpune gotovosti i funkcionalnosti istih, sve transporte i prijenose do i na gradilištu sve do mjesta ugradbe, sva potrebna uskladištenja i zaštite, sve potrebne zaštitne konstrukcije i skele, kao i sve drugo predviđeno mjerama zaštite na radu i pravilima struke.samo materijale i alate koji su tehnologijom predviđeni.Radove treba izvesti u svezi odredbi HRN B.C1.045.



40



PODOPOLAGAČKI RADOVI

Opći uvjeti i napomene:Prije početka izvođenja radova izvođač je obvezan dostaviti projektantu na uvid i izbor uzorke materijala za oblaganja, kao i detalje izvođenja, i tek po izboru i odobrenju projektanta može otpočeti sa radovima. Ukoliko se ugrade materijali koje projektant nije odobrio i (ili) u neodgovarajućoj kvaliteti i (ili) različito s obzirom na odobreni projekt oblaganja i detalja, radovi će se morati ponoviti u traženoj kvaliteti, izboru i po projektu, uz prethodno uklanjanje neispravnih radova. Izrada detalja neće se posebno platiti već predstavlja trošak i obvezu izvođača.Prilikom izvođenja radova mora se izvođač striktno pridržavati usvojenih i od strane projektanta prihvaćenih materijala i ovjerenih detalja.Bez obzira na vrstu podnih obloga, izvođač je obvezan dobaviti: uputu za postavljanje, uvjete pripreme i stanje podloge, uputu za uporabu i rad odgovarajućim ljepilom, način održavanja poda u uporabi.

PodlogaPrije početka radova, izvođač je dužan provjeriti stanje podloge. Ista ne smije biti prljava, prašnjava, s aktivnim solima u sastavu, masna, nedovoljno čvrsta, raspucana ili naprsla od slijeganja, smrznuta, vlažna, neravna ili preglatka. Rad se ne smije izvoditi na podlozi koja je neprikladna za oblaganje (npr. gips ili iverica).

Ukoliko podloga nije odgovarajuća, radovi se ne smiju otpočeti dok se ista ne dovede u stanje koje osigurava kvalitetan rad ili dok se ne odstrani stara i izvede nova, ispravna podloga.Radovi na polaganju smiju se izvesti samo na suhoj, čistoj, odmašćenoj i ravnoj podlozi. Eventualne manje neravnine treba izvođač sam popraviti masom za izravnavanje (samonivelirajućom smjesom) uračunati su u jediničnu cijenu, makar isto nije posebice navedeno opisom stavke. Cem. estrih na kojem se izvodi pod može biti vlažnosti do najviše 3%, temperatura prostora mora biti najmanje 10 stupnjeva C (preporučljivo 20 stupnjeva), vlažnost zraka u granicama 45-65%. Materijal i ljepilo treba prije polaganja bar 24 sata držati u prostoriji propisane temperature. Po izvedbi podnog opločenja treba prostorije dobro zračiti i ventilirati i to duže vrijeme.Sredstva za izravnavanje manjih neravnina u podlozi ili zatvaranje pukotina i očvršćivanje površinskog sloja moraju osiguravati iste mehaničke osobine kao i podloga za osiguranje trajno čvrste veze.

RaznoU tijeku i po izvedbi podova treba prostorije dobro zračiti i ventilirati, u skladu s uputama za polaganje i pravilima zaštite na radu. Također se treba strogo pridržavati pravila zaštite od požara.

Svi materijali koji se ugrađuju moraju obvezno biti ispitani, a certifikati priloženi. Ukoliko ne postoje domaće norme, treba priložiti rezultate ispitivanja koji zadovoljavaju odredbe DIN ili EN normi.



41


LOKACIJA: VIROVITICAIzmeđu ugrađenih podnih elemenata i čvrstih građevinskih elemenata (zidovi, stupovi i sl.) moraju se izvesti dilatacione fuge, širine ovisno o vrsti poda i načinu polaganja i isto uračunati u jediničnu cijenu ako isto nije posebno navedeno.

Cijenom izvedbe radova treba obvezno uključiti sve materijale koji se ugrađuju i koriste (osnovne i pomoćne), sav potreban rad (osnovni i pomoćni) na izvedbi radova do potpune gotovosti i funkcionalnosti istih, sve transporte i prijenose do i na gradilištu sve do mjesta ugradnje, sva potrebna uskladištenja i zaštite, sve potrebne zaštitne konstrukcije i skele, kao i sve drugo predviđeno mjerama zaštite na radu i pravilima struke.

* KERAMIČARSKI RADOVI

Opći uvjeti i napomene Prije početka izvođenja radova, izvođač je obvezan predočiti projektantu na uvid i izbor uzorke pločica za oblaganja, kao i detalje izvođenja, a tek po izboru i odobrenju projektanta može započeti sa radovima. Ukoliko se ugrade pločice koje projektant nije odobrio i (ili) u neodgovarajućoj kvaliteti i (ili) različito s obzirom na odobreni projekt oblaganja i detalje, radovi će se morati ponoviti u traženoj kvaliteti, izboru i po projektu uz prethodno uklanjanje neispravnih radova. Izrada detalja neće se posebno platiti već predstavlja trošak i obvezu izvođača.Sve ugrađene pločice moraju obvezno odgovarati klasi predviđenoj u opisu stavke troškovnika, a ako isto nije specificirano, moraju biti «I» klase, kako za podno, tako i za zidno opločenje. Rubovi pločica moraju biti oštri, ravni, paralelni i neoštećeni, površine pločica bez zareza i mjehurića, boja pločica ujednačena.Materijali moraju odgovarati tehničkim propisima i normama.

HRN B.D1.100 Keramičke pločice. Glazirane podne porozne pločice. Oblik, dimenzije i klasa

HRN B.D1.101 Keramičke pločice. Glazirane podne porozne pločice. Definicija, vrsta, kvaliteta i metode ispitivanja

HRN B.D1.300 Keramičke pločice. Pocakljena zidne pločice. Definicija, klasifikacija i metode ispitivanja

HRN B.D1.301 Keramičke pločice. Pocakljene ravne zidne pločice. Oblik, dimenzije i razredi

HRN B.D1.305 Keramičke pločice. Pocakljene podne pločice. Definicija, klasifikacija i metode ispitivanja

HRN B.D1.306 Keramičke pločice. Pocakljene podne pločice. Oblik, dimenzije i razrediHRN B.D8.450 Keramičke pločice. Ispitivanje otpornosti prema pojavi lasavostiHRN U.H2.011

Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje keramičkih radova.

HRN U.F1.011 Sav vezivni materijal, ljepila, zaptivni materijal i pomoćna sredstva

Pločice se polažu po projektu, a ako drugačije nije određeno stranicu na stranicu. Redove pločica izvesti paralelno s vertikalnim plohama zidova. Opločenje podova izvesti od ulaznog praga



42


LOKACIJA: VIROVITICAprostorije koja se oblaže prema unutra. Rub zidnog opločenja kod špaleta izvesti ravno i čvrsto, obostrano simetrično.Oblaganje zidnih površina mora se vršiti tako da se dobiju ravne i vertikalne plohe, bez valova, izbočenja i udubljenja, s jednoličnim i dovoljno širokim fugama. Horizontalne fuge su neprekinute

po cijelom opsegu svih zidova u istoj prostoriji, a vertikalne se moraju izvesti pod visak, neovisno da li se oblaganje vrši naizmjeničnim fugama ili fugom na fugu. Oblaganje se vrši odozdo prema gore.Oblaganje podnih površina mora se izvesti tako da se dobiju plohe bez valova, izbočenja i udubljenja, kao ravne plohe ili plohe u potrebnom nagibu, s jednoličnim i dovoljno širokim fugama.Ovisno o opisu stavke troškovnika, sve fuge treba izvesti u nepropusnoj (razni trajnoplastični ili kiselootporni kitovi) ili polupropusnoj izvedbi (cement s aditivima), sve u skladu s točkom 4.2. Tehničkih uvjeta za izvođenje keramičarskih radova, kako za zidno tako i za podno opločenje. Sve fuge moraju biti međusobno paralelne, širine 2-3 mm, ispunjene smjesom iste boje i obrade. Sve spojeve podnog i zidnog opločenja ili sokla treba izvesti potpuno pravilno i ravno, zapunjene istom smjesom kao i fuge. Isto se odnosi i na spojeve podnih ili zidnih ploha sa kadama i drugom sanitarnom opremom i priborom u kupaonicama i sanitarijama.Gornji rub sokla i zidnog opločenja koje ne ide do stropa treba izvesti polukružno zaobljenom odgovarajućom završnom lajsnom, po cijeloj dužini ruba opločenja. Isto treba uračunati u jediničnu cijenu izvedbe iako to nije posebno navedeno opisom stavke.

PodlogaPrije početka radova, izvođač je dužan provjeriti stanje podloge. Ista ne smije biti prljava, prašnjava, s aktivnim solima u sastavu, masna, nedovoljno čvrsta, raspucana ili naprsla od slijeganja, smrznuta, vlažna, neravna ili preglatka. Rad se ne smije izvoditi na podlozi koja je neprikladna za oblaganje (npr. gips ili iverica).Podloga mora biti izvedena u padovima po projektu. Eventualne neravnine mogu biti najviše do 0,5 cm/2,0 m za zidno oblaganje i 1,0 cm/2,0 m za podno oblaganje, ali samo kod polaganja pločica u mort. Kod polaganja pločica lijepljenjem nikakve neravnine nisu dopuštene.

Ukoliko podloga nije odgovarajuća, ne smije se započeti sa radovima dok se ista ne dovede u stanje koje osigurava kvalitetan rad ili dok se ne odstrani i izvede nova, ispravna podloga.Keramičarski radovi izvode se u skladu s odredbama HRN U.F2.011.Ako se pločice polažu u cementni mort, isti mora biti kvalitete 1:3 (1:2 za mozaik pločice), cement obvezno portland cement, pijesak frakcije 0-1 mm.Zidne plohe koje se oblažu pločicama u cem. mortu treba prije rada poprskati cem. mortom 1:1, šljunak frakcije do 4 mm. Sloj cem. morta u koji se polažu pločice mora biti debljine 2-2,5 cm. Na mjestu sudara dva zida mora se postići kut od 90 stupnjeva ili točno kako je projektom predviđeno.

Kod podnih ploha koje se oblažu pločicama u cem. mortu isti mora biti debljine 2-3 cm. Ukoliko je mort deblji treba ga obvezno armirati laganom isteg mrežom ili drugim odgovarajućim sredstvom, što treba uračunati u jediničnu cijenu.Kod pločica koje se polažu lijepljenjem treba koristiti odgovarajuće ljepilo (glede kvalitete pločica i uvjeta oblaganja), a rad treba izvesti točno po uputi proizvođača ljepila.Podloga za lijepljenje mora biti potpuno ravna, glatka, čvrsta i čista, odgovarajuće čvrstoće, ne manje od čvrstoće žbuke (za zidove) odnosno minimalno čvrstoće cem. žbuke 1:3 (za podove).



43


LOKACIJA: VIROVITICALijepljenje pločica na zidove može se izvesti disperzivnim građevinskim ljepilima, što se preporuča u stambenim prostorijama kao i u drugim prostorijama s ujednačenom mikroklimom. Podloge koje jako upijaju treba prije početka radova dobro ovlažiti. Ljepilo se nanosi na smočene pločice u debljini sloja od 1-2 mm.

Za lijepljenje pločica na podove treba koristiti suha hidraulička veziva s aditivima, ali samo kod površina koje nisu izložene većim opterećenjima.Po završetku radova potrebno je na tri dana zabraniti promet i kretanje ljudi po popločenim plohama. Do trenutka uporabe pod treba zaštititi piljevinom.U jediničnu cijenu izvedbe keramičarskih radova treba uključiti:-sve materijale koji se ugrađuju i koriste (osnovne i pomoćne) -sav potreban rad (osnovni i pomoćni) na izvedbi radova do potpune gotovosti i funkcionalnosti istih -sve transporte i prijenose do i na gradilištu sve do mjesta ugradnje -sva potrebna uskladištenja i zaštite -sve potrebne zaštitne konstrukcije i skele -sve predviđeno mjerama zaštite na radu i pravilima struke-čišćenje nakon završetka radova

* PARKETARSKI RADOVI

Upotrijebljeni materijal mora imati ateste o kvaliteti. Polaganje parketa može otpočeti nakon provjere vlažnosti podloge i pregleda njenog kvaliteta o čemu mora biti sačinjen zapisnik.Parketarske radove treba izvesti prema važećim normama i propisima za tu vrstu radova:HRN D.D5.020-1971 Parket masivni. Opći uvjetiHRN U.F2.016-1977 Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje parketnih radova

SOBOSLIKARSKI RADOVI

Prije početka izvedbe izvođač je dužan projektantu predočiti uzorke boja odgovarajuće za određen tip obrade i izvesti probna bojanja s uzorcima na plohama koje se obrađuju i to u više nijansi temeljem čega će projektant odabrati boju i način nanošenja odnosno tip valjka. Tek po dobivenoj suglasnosti od strane nadzornog inženjera ili projektanta na predočeni uzorak, može se pristupiti bojanju i ličenju. Prilikom izvođenja radova izvođač se mora striktno pridržavati usvojenih i od strane projektanta prihvaćenih materijala i ovjerenih detalja.

Ukoliko se izvedu radovi koje projektant nije odobrio i (ili) u neodgovarajućoj boji, tonu ili kvaliteti i (ili) različito s obzirom na odobreni projekt oblaganja i detalje, radovi će se morati ponoviti u traženoj kvaliteti, izboru i po projektu uz prethodno uklanjanje neispravnih radova, a sve o trošku izvođača.



44


LOKACIJA: VIROVITICAZa moguće nejasnoće u troškovničkom opisu izvođač je prije davanja ponude dužan kontaktirati projektanta i zatražiti pojašnjenja. Isto tako izvođač je dužan prethodno pregledati pripremljenu podlogu i na istu dati primjedbe, ako ih ima. Eventualne izmjene materijala ili načina ugradnje mogu se obaviti isključivo uz pismeni pristanak projektanta i nadzornog inženjera. Sve soboslikarske radove treba izvesti u svemu prema važećim uvjetima i normama za tu vrstu radova.

HRN U.F2.012 Završni radovi u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za izvođenje soboslikarskih radova

HRN U.F2.013 Završni radovi u građevinarstvu. Teh. uvjeti za izvođenje ličilačkih radovaHRN H.C8.002 Boje i lakoviHRN H.C1.002 Boje i lakoviHRN H.C8.032 Ispitivanje boja i lakovaHRN H.C8.033 Ispitivanje boja i lakovaHRN H.C8.050 Ispitivanje boja i lakovaHRN H.C1.051 Ispitivanje boja i lakovaHRN H.C8.054 Ispitivanje boja i lakovaHRN H.C8.055 Ispitivanje boja i lakovaHRN H.C8.058 Ispitivanje boja i lakovaHRN H.C8.064 Ispitivanje boja i lakovaHRN C.T7.326 Univerzalni antikorozivni premazHRN C.T7.327 Univerzalni antikorozivni premazHRN C.T7.342 Alkidna lak bojaHRN C.T7.371 Alkidna lak boja

Sva bojenja i ličenja smiju se izvesti samo na suhim, čistim, ravnim ili ravnomjerno zakrivljenim (po projektu) i odmašćenim plohama. Izvođač je dužan prije početka radova pregledati podlogu i na eventualne manjkavosti (veća oštećenja ili zaprljanja i zamašćenja) upozoriti izvođača i investitora, a radove prekinuti dok se podloga odgovarajuće ne pripremi. Kod manjih oštećenja izvođač mora podlogu dovesti u potrebno stanje za kvalitetan rad brušenjem manjih neravnina, kitanjem, zapunjavanjem pukotina i manjih udubina kitom za zapunjavanje i izravnanje. Nakon toga treba obvezno izvesti gletanje odgovarajućom glet masom za određeni tip podloge do potrebne glatkoće, ako nije u stavci troškovnika drugačije navedeno. Sve navedeno treba uračunati u jediničnu cijenu.Sav rad mora biti kvalitetno izveden, na obojanim površinama ne smije biti mrlja, sjaj mora biti jednoličan i čist, a boja se ne smije ljuštiti.

Ličenje stolarije uključeno je u cijenu stolarskih radova osim ako u troškovniku nije posebno obuhvaćeno. Pri radu, osobito u zatvorenim prostorima i ispod krovišta treba se striktno pridržavati pravila zaštite na radu, uz primjenu odgovarajućih zaštitnih sredstava. Sve prostorije po završetku radova treba dobro prozračiti ili ventilirati.Prilikom izvođenja radova izvođač mora zaštititi sve susjedne plohe i dijelove konstrukcije na takav način da ne dođe do njihovog prljanja i oštećenja i to uračunati u jediničnu cijenu pojedine stavke. Ukoliko do prljanja i oštećenja ipak dođe, izvođač će očistiti i popraviti na svoj trošak.



45


LOKACIJA: VIROVITICAIzvođač treba kvalitetu ugrađenih materijala i stručnost radnika dokazati odgovarajućim certifikatima izdanim od strane za to ovlaštene institucije. Za materijale koji nisu standardni izvođač mora osigurati uzorke i dati ih na ispitivanje.

U cijenu izvedbe radova treba obvezno uključiti:-sve materijale koji se ugrađuju i koriste (osnovne i pomoćne) -sav potreban rad (osnovni i pomoćni) na izvedbi radova do potpune gotovosti i funkcionalnosti -sve potrebne predradnje za pojedinu vrstu radova

-sve transporte i prijenose do i na gradilištu sve do mjesta ugradbe -sva potrebna uskladištenja i zaštite -sve potrebne zaštitne konstrukcije i skele -zaštitu gotovih ploha (prozori, vrata, podovi...)-sve predviđeno mjerama zaštite na radu i pravilima struke-čišćenje nakon završetka radova

FASADERSKI RADOVI

Materijal za fasaderske radove mora odgovarati normama, tehničkim uvjetima i drugim propisima. Investitor ima pravo provjeriti materijal s kojim izvođač radi, a ovaj je dužan na zahtjev investitora dati uzorke materijala na ispitivanje.Podloga na koju se nanosi fasadna žbuka ili boja mora biti ravna ali dovoljno hrapava (prema zahtjevu proizvođača) te potpuno očišćena od masnoća, ostataka armature, žice i sl. Prije početka radova, izvođač je dužan projektantu dati na uvid izbor boja i tonova, te izraditi probne uzorke.Gotova fasadna žbuka ili fasadna boja moraju biti ujednačenog tona, oštrih ili zaobljenih bridova prema projektu, postojane na svijetlo i otporne na vodu. Slojevi žbuke moraju međusobno biti dobro spojeni (bez pukotina i oštećenja), a sredstvo za impregniranje podloge mora omogućiti dobru pripijenost boje na podlogu. Kit za ispunjenje udubina i pukotina podloge mora biti odgovarajućeg sastava, u skladu s podlogom i bojom. Fasaderski radovi se ne smiju izvoditi po lošem vremenu koje bi moglo utjecati na kvalitetu radova. Na gotovoj fasadi se ne smiju primjećivati tragovi kista, četke ili valjka. Sloj boje mora biti ujednačene jakosti i bez mrlja. Za kvalitetu radova izvođač jamči dvije godine od dana kada su radovi završeni i uredno predani. Izvođač je dužan u cilju zaštite i sigurnosti pri radu pridržavati se Propisa zaštite na radu. Ostatke boje, morta, kutija i drugog materijala izvođač je dužan ukloniti sa gradilišta.Sve radove izvesti prema projektu i troškovniku, a u skladu s postojećim standardima, normama i propisima:

U.F2.010 Završni radovi u građevinarstvu. tehnički uvjeti za izvođenje fasaderskih radovaB.C8.023 TerabonaB.D1.011 Fasadna opekaU.M2.012 MortB.C1.011 CementH.C8.059 Prionjivost fasadnih boja na podloguU.J5. 024 Paropropusnost žbuke.



46


LOKACIJA: VIROVITICAZa materijale koji nisu obuhvaćeni normama i standardima potrebno je priložiti ateste ovlaštenih ustanova.Jedinična cijena pojedine stavke mora sadržavati: -sav potreban materijal-sve horizontalne i vertikalne transporte i prijenose osnovnog i pomoćnog materijala, do i na gradilištu, sve utovare, istovare i pretovare te sva uskladištenja, sve do konačne ugradnje.-sav rad uključivo pripremu boje i žbukedavanje (izrada) uzoraka-sav potreban alat, ručni i strojni

-pripremu podloge: čišćenje, otprašivanje, impregniranje-sva potrebna krpanja na spojevima sa limarijom, bravarijom i sl.-čišćenje nakon završetka radova

OKOLIŠ

Prije početka radova Izvođač je dužan izvijestiti nadzornog inženjera o odabranoj tehnologiji građenja, dinamici odvijanja radova te se informirati o svim instalacijama koje se mogu oštetiti nepažnjom tijekom izvođenja radova.

UREĐENJE TEMELJNOG TLA MEHANIČKIM ZBIJANJEM

Temeljno se tlo uređuje tek pošto je uklonjen sav humus. Potrebno je izvršiti čišćenje, planiranje, eventualno rijanje tla radi sušenja ili kvašenje te zbijanje, tj. potpuno uređenje temeljnog tla. Zbijanje temeljnog tla izvršiti da se postigne stupanj zbijenosti u odnosu na standardni Proctor-ov postupak Sz≥97%, odnosno modul stišljivosti Ms≥20MN/m2

Obračun radova:Rad se mjeri i obračunava po četvornom metru stvarno uređenog temeljnog tla.

IZRADA POSTELJICE

Ovaj rad obuhvaća uređenje posteljice u usjecima, nasipima i zasjecima, tj. grubo i fino planiranje materijala i nabijanje do tražene zbijenosti. Posteljicu treba izraditi prema kotama iz projekta.

Obračun radova:Po četvornom metru izvedene posteljice

IZRADA POSTELJICE OD KAMENIH MATERIJALAIzrada posteljice od kamenih materijala obuhvaća strojno grubo i fino planiranje, zbijanje glatkim valjcima ili valjcima s točkovima na pneumaticima. Posteljica je uređeni završni sloj nasipa koji preuzima opterećenje kolničke konstrukcije. Materijal u svemu mora odgovarati “Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama” (O.T.U. 2-09.3.). Sva ispitivanja ovog materijala preporučuje se obaviti u kamenolomu, gdje će se preuzeti materijal sa kontinuirane deponije.



47


LOKACIJA: VIROVITICAZbijanje posteljice od kamenih materijala treba izvršiti tako, da se postigne stupanj zbijenosti u odnosu na standardni Proctor-ov postupak Sz≥100%, odnosno modul stišljivosti Ms≥40MN/m2.

Obračun radova: Po četvornom metru stvarno izvedene posteljice

NOSIVI SLOJEVI OD ZRNATOG KAMENOG MATERIJALA

Kod nove kolničke konstrukcije ugrađuje se mehanički zbijeni zrnati kameni materijal veličine zrna 0/63 mm u debljini od 45cm i mehanički zbijeni zrnati kameni materijal veličine zrna 0/30 mm u debljini od 25cm na cijeloj površini kolnika. Sloj je moguće ugraditi tek nakon što je nadzorni inženjer primio posteljicu upisom u građevinski dnevnik. Materijal u svemu mora odgovarati “Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama” (O.T.U. 2-09.3.). Sva ispitivanja ovog materijala preporučuje se obaviti u kamenolomu, gdje će se preuzeti materijal sa kontinuirane deponije.

Zahtjevi kvalitete su: stupanj zbijenosti u odnosu na modificirani Proctor: Sz≥100% i modul stišljivosti mjeren kružnom pločom promjera 30 cm: Ms≥100 MN/m2.

Obračun radova:Rad se mjeri u kubičnim metrima za svaku debljinu sloja.

Rubnjaci i opločnici

Rubnjaci i opločnici se izvode od betona klase C 40/45, v/c faktor ispod 0.45, otporan na smrzavanje i soli za odmrzavanje.Rubnjaci se ugrađuju na prethodno izvedenu podlogu od svježeg betona. C16/20 0.08 m3/m1. Opločnici se ugrađuju u nasip pijeska.Beton tvorničkih elemenata mora pri proizvodnji zadovoljavati uvjete propisane hrvatskom normom HRN U.E3.050 i "Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama" Izvođač radova prije početka radova na ugradnji betonskih tvorničkih elemenata dužan je dokaze o kakvoći predočiti Nadzornom inženjeru.

Obračun radova:Po dužnom metru ugrađenog rubnjaka u pripremljenu podlogu, po kvadratnom metru ugrađenog opločnika

Popis primijenjenih normi

Norme koje se odnose na ostale materijale i to za:



48


LOKACIJA: VIROVITICA uzimanje uzoraka kamena i kamenih agregata HRN B.B0.001/84 određivanje vlažnosti HRN B.B8.035/84 određivanje granulometrijskog sastava HRN B.B1.018/80 određivanje zapreminske mase i upijanja vode HRN B.B8.031/82 ispitivanje oblika zrna kamenih agregata HRN B.B8.048/60 određivanje slabih zrna HRN B.B8.037/86 ispitivanje prirodnog i drobljenog agregata strojem «Los Angeles» HRN B.B8.045/78 određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla HRN U.B1.042/68

određivanje optimalnog sadržaja vode HRN B.B1.038/68 približno određivanje zagađenosti organskim materijama HRN B.B8.039/82 određivanje kalifornijskog indeksa nosivosti HRN U.B1.042/69 određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče HRN U.B1.046/68 određivanje zapreminske težine tla HRN U.B1.016/68 fizikalno-mehanička i mineralno-petrografska svojstva materijala

- oblik zrna HRN B.B8.048- upijanje vode HRN B.B8.031- trošna nekvalitetna zrna HRN B.B8.037- otpornost prema smrzavanju natrijevim sulfatom HRN B.B8.044- otpornost prema drobljenju i habanju po metodi “Los Angeles“HRN B.B8.045

Izrada nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala optimalna vlažnost HRN U.B1.038 EN 1338 – opločnici od betona (propisi i postupak ispitivanja) EN 1339 – ploče od betona (propisi i postupak ispitivanja) EN 1340 – rubnjaci od betona (propisi i postupak ispitivanja) ÖNORM B 3258 – opločnici i ploče od betona (propisi, postupak ispitivanja i dokaz o

konformizmu) ÖNORM B 3256 – rubnjaci od betona (propisi, postupak ispitivanja i dokaz o konformizmu)

5. VODOVOD I KANALIZACIJA

HIDRANTSKA MREŽA

Hidrantsku mrežu potrebno je ispitivati jednom godišnje te za to treba pribaviti atest od ovlašten organizacije. Hidrantska mreža izvodi se od PE-HD i pocičanih cijevi sa svim pripadajućim fazonskim komadima. Sve lomove cjevovoda u zemlji potrebno je usidriti izvedbom betonskih sidra.

Potrebno se je pridržavati slijedećih standarda:- PE-HD cijevi HRN G.66. G.84.-Čelične pocinčane tlačne cijevi HRN B5. 225



49


LOKACIJA: VIROVITICA-Zidni hidrant - N – komad DIN 28638- FN – komad DIN 28640- FF – komad DIN 28614- Univerzalna mlaznica HRN Z.C1.066- Razdjelnica HRN Z.C1.084- Tlačna crijeva HRN Z.C6.017

INSTALACIJA KANALIZACIJE

VRSTE I KVALITETA MATERIJALASvi ugrađeni materijali moraju podlijegati standardima propisanim Zakonom o standardizaciji N.N. 53/91.PVC kanalizcione cijevi HRN G.C6.511-521.HRN EN 1401-1

ATESTI I DOKAZI USKLAĐENOSTI PROIZVODA SA STANDARDOMZa sve vrste cijevi i fazonskih komada te ostalih dijelova, uređaja i opreme kućne kanalizacije potrebno je prije ugrađivanja pribaviti Atest proizvođača, odnosno dokaz da će kvaliteta ugrađenih materijala odgovarati propisanim standardima. Sve ateste i dokaze upisivati u građevinski dnevnik a na kraju napraviti rekapitulaciju koja se daje na uvid kod tehničkog pregleda objekta.

VIZUALNO OPAŽANJE – KONTROLAPri montaži horizontalne i vertikalne kućne kanalizacije kao i odvoda sanitarnih uređaja i opreme, posebnu pažnju obratiti na eventualna oštećenja cijevi i fazona, brtvljenje spojeva i izradu antikorozivne zaštite i zaštite od udarca na gradnji. Prije zatvaranja usjeka u zidovima i podovima te zatrpavanja rovova vizualno prekontrolirati sve spojeve, pričvršćenja uz zidove i ovjese o stropove. Sve uočljive nedostatke odmah otkloniti.

ISPITIVANJE FUNKCIONALNOSTI, PROTOČNOSTI I NEPROPUSNOSTINakon montaže, a prije zatvaranja usjeka u zidovima i podovima zatrpavanja rovova te postavljanja spuštenih stropova potrebno je ispitati instalaciju kućne kanalizacije glede funkcionalnosti, protočnosti i nepropusnosti.Ispitivanje funkcionalnosti i protočnosti se obavlja vizualnim zapažanjem protoka vode kod svih izljevnih mjesta, prateći dolazak vode u horizontalnu kanalizaciju tj. u otvorena revizijska okna. Ispitivanje nepropusnosti vertikala vrši se začepljivanjem posebnim čepovima svih otvora osim vrhova vertikala, punjenjem istih vodom do prelijevanja na vrhu, te nakon držanja 15-30 min pod tlakom se pristupa pregledu spojeva i označavanju mjesta propuštanja. Potom se prazni, otklanjaju nedostaci i ponavlja postupak do potpune nepropusnosti. O ispitivanju se vodi protokol i izdaje atest koji potpisuje predstavnik izvođača i nadzorni inženjer.

Ispitivanje nepropusnosti horizontalne kanalizacije se vrši punjenjem dionice vodom tako da je min. nivo 0,5 m’ iznad tjemena cjevovoda uz prethodno brtvljenje cijevi na krajevima dionica



50


LOKACIJA: VIROVITICAspecijalnim zračnim čepovima (gumenim dijafragmama). Dionica se ostavlja pod pritiskom 1 sat. Nakon toga mjeri se količina vode koja se mora dodavati u vremenskom intervalu od 15 min a da se održava stalni hidrostatski tlak u cjevovodu. cjevovod je nepropustan ako dodatak vode nije veći od propisanog za određene profile i promjere cijevi koji su utvrđeni od strane nadležnog komunalnog poduzeća. Nakon ispitivanja potpisuje se protokol i izdaje atest od strane nadzornog inženjera ili ovlaštene ustanove ili tvrtke.

OBVEZE IZVOĐAČAIzvođač je obvezan svog predstavnika-rukovodioca radova imenovati prije početka radova i o tome pismeno izvijestiti naručioca.Izvođač se obvezuje da će redovito upisivati u montažni dnevnik sve potrebne podatke koje je obvezan upisivati i da će osobi ovlaštenoj za vršenje nadzora omogućiti svakodnevni uvid u montažni dnevnik.Obavijestiti pismeno naručioca o završetku radova.Sve garantne listove, ateste i certifikate ugrađenog materijala i opreme, zajedno sa svim potrebnim uputstvima za upotrebu i održavanje izvedene instalacije obvezan je izvođač dostaviti naručiocu prije izvršenja tehničkog pregleda.Poslije tehničkog pregleda izvršit će se primopredaja izvedenih radova između izvođača i naručioca i to u najkraćem mogućem roku. Primopredaja radova između izvođača i naručioca obuhvaća utvrđivanje opsega izvedenih radova te konačni obračun radova.Za kvalitetu izvedenih radova izvođač jamči dvije godine od dana izvršenog tehničkog pregleda, a za ugrađenu opremu prema garantnom listu proizvođača. Minimalni rok iznosi za ugrađenu opremu 6 mjeseci od dana izvršenog tehničkog pregleda.

U garantnom roku izvođač je obvezan o svom trošku otkloniti sve nedostatke izazvane nesolidnom izvedbom ili upotrebom nekvalitetnog materijala.Izvođač ne odgovara za kvarove nastale nasilnim oštećenjem ili nestručnim korištenjem izvedene instalacije.

OBVEZE NARUČIOCANaručilac je obvezan osigurati stalni nadzor nad izvedbom ugovorenih radova.Naručilac je obvezan prije početka radova dostaviti izvođaču imena osoba ovlaštenih za obavljanje nadzora nad izvedbom.Naručilac se obvezuje da će osobe ovlaštene za nadzor nad izvedbom radova, osim Zakonom predviđene aktivnosti, po potrebi kao ina poziv izvođača radova, obilaziti radilište i s rukovodiocem radova zajednički rješavati nastale probleme.Osobe ovlaštene za vršenje nadzora obvezne su redovito potpisivati dnevnik o izvršenim radovima.Po završetku radova a prije početka korištenja, odnosno stavljanja u pogon instalacije, naručilac je obvezan zatražiti tehnički pregled izvedenih radova u svrhu utvrđivanja njihove tehničke ispravnosti.Instalacija se može koristiti, odnosno staviti u pogon tek pošto nadležna ustanova da odobrenje za njihovu upotrebu.



51


LOKACIJA: VIROVITICAAko naručilac bez posebne pismene dozvole izvođača upotrijebi i koristi izvedenu građevinu prije tehničkog pregleda i prijema, smatra se da je time naručilac preuzeo kvalitativno i kvantitativno u punom opsegu cjelokupnu instalaciju.

6. ELEKTROINSTALATERSKI RADOVI

1. Opći i posebni tehnički uvjeti sastavni su dio projekta elektroinstalacija, te kao takviobvezni su za izvoditelja radova.

2. Instalacija se treba izvesti prema troškovniku, tehničkom opisu, u projektu priloženimcrtežima, kao i važećim propisima.

3. Prije početka radova i svih dobava materijala, izvoditelj je dužan provjeriti ovudokumentaciju na licu mjesta, te ako utvrdi da su potrebne izmjene dijela dokumentacije kako u pogledu izbora materijala ili tehničkih rješenja mora o tome konzultirati nadzornog inženjera, a u slučaju većih izmjena i projektanta, te pribaviti od njih pismene upute i saglasnost na izmjene.

4. Izvoditelj ne smije mjenjati instalaciju bez prethodnog pismenog odobrenja investitora. Investitoru se preporuča da se o svakoj eventualnoj izmjeni konzultira sa projektantom, jer u slučaju da investitor sa izvoditeljem izvrši izmjene na projektu bez suglasnosti projektanta, projektant se neće smatrati odgovornim za eventualno nefunkcioniranje instalacije.

5. Izvoditelj je dužan tokom montaže voditi građevni dnevnik u koji upisuje montažno osoblje na radu i posao koji obavlja. U građevni dnevnik upisuje nadzorni inženjer i investitor sve primjedbe na izvedbu instalacije, kao i svu problematiku nastalu prilikom montaže.

6. Radi normalnog odvijanja radova investitor je dužan izvesti građevinske predradnje i osigurati prostoriju za smještaj materijala i alata izvoditelja, te osigurati radnu snagu za prijenos teških predmeta.

7. Po završenoj izradi predmetne instalacije izvoditelj mora izvršiti sva ispitivanja i mjerenjaprema propisima za predmetnu instalaciju i ovjerene rezultate ispitivanja dostaviti investitoru. 8. Za ispravnost navedenih radova izvoditelj garantira dvije godine, računajući od dana tehničkog prijema. Sva oštećenja koja bi se u tom periodu mogla pojaviti zbog upotrebe lošeg materijala ili nesolidne izvedbe izvoditelj je dužan otkloniti bez prava na naknadu. 9. Ugovor za izvedbu instalacije sklapa se na temelju troškovnika, poštujući tehnički opis, pripadajuće crteže i tehničke uvjete za izvedbu konkretne vrste instalacije.



52


LOKACIJA: VIROVITICA 10. Instalacija se treba izvesti prema planu i tehničkom opisu u projektu, te u skladu sa slijedećim tehničkim propisima :- Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN RH 76/07)- Zakonom o normizaciji ( NN br. 55/96, 163/03)- Zakonom o zaštiti od požara (NN RH 92/2010).- Zakonom o zaštiti na radu (NN RH 59/96, 94/96 i 114/2003)- Pravilnik o uvjetima, načinu i obrascu vođenja građevinskog dnevnika (NN br. 6/2000)- Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (Sl. list br. 53/89.).- Pravilnikom o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta (SL.list 62/73)

- Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (NN 87/08)- HRN IEC 60364-7-701:1999 en 7.dio: Zahtjevi za posebne instalacije i prostore, 701.odjeljak:

Prostori sa kadom i tušem- Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11)- Upute za projektiranje i građenje distribucijske telekomunikacijske kanalizacije (DTK)- HPT TKC Zagreb, srpanj,1995.godine- Pravilnik o kabelskoj televiziji ( N.N. br. 83/95 )- Pravilnik o tehničkim uvjetima uporabe za objekte i tehničku kabelsku televiziju (N.N. br.83/95)

11. Svi vodiči moraju biti od bakra. Boja izolacije treba biti prema standardima. Nulti i zaštitni vodiči ne smiju biti osigurani. U električnom i mehaničkom smislu moraju predstavljati neprekidnu cjelinu.

12. Napojni vodovi moraju na svom početku biti osigurani topljivim osiguračima dimenzioniranim na osnovu struje kratkog spoja i dozvoljenom termičkom opterećenju kabela. 13. Vodove sječi tek kada se na licu mjesta odredi stvarna dužina vodova prema postavljenim pločama ili točno označenim mjestima izvoda.

14. Kablove polagati pravolinijski bez nepotrebnih prijeloma i savijanja. Polumjer savijanja mora biti najmanje jednak 15 D, gdje je D vanjski promjer kabela.

15. Polaganje kabela treba vršiti pri temperaturama višim od +5stupnja Celzijusa. Ako je temperatura niža kablovi se moraju zagrijavati na sobnoj temperaturi 1-5 dana, a u zavisnosti od presjeka kabela i vrste izolacije.

16. Svi elementi u i na razvodnom ormaru moraju biti postavljeni pregledno i označeni odgovarajućim oznakama, da bi upravljanje i održavanje teklo bez poteškoća.

17. Električni uređaji smiju se upotrebljavati samo u granicama svojih nazivnih vrijednosti (nazivne snage, napona, struje, frekvencije, vrste pogona) 18. Nastavljanje vodiča može se vršiti samo u spojnim i razvodnim kutijama. Slobodno nastavljanje je zabranjeno.

19. Na prijelazu kabela kroz zidove postaviti odgovarajuće zaštitne cijevi.



53



20. Na uvodnim mjestima u električnom uređaju treba u početak uvodnice uvoditi kabel sa svim njegovim zaštitnim plaštevima, a u brtvenicu uvodnice - sve za brtvljenje potrebne zaštitne plašteve.

21. Pojedine žile raspliću se tek iza brtvenice. Priključne kabele treba rasteretiti od zatezanja i zaštiti od oštrog savijanja.

22. Pri paralelnom vođenju sa drugim instalacijama poštovati odredbe važećih tehničkih propisa. Paralelno vođenje vodova jake struje sa vodovodnom instalacijom vršiti na razmaku najmanje 5 cm, a križanje na razmaku najmanje 3 cm.

23. Pri izvođenju radova izvoditelj mora voditi računa da se ne ošteti obližnji objekat ili druga instalacija, zvučna izolacija, termo izolacija i ostala već postavljena i ugrađena oprema i uređaji. Svaku učinjenu štetu bilo namjerno ili zbog nestručnosti izvoditelj je dužan nadoknaditi.

24. Zabranjeno je polaganje kablova i ostale el.opreme za podloge koje gore i podržavaju gorenje.

25. Svi vodljivi dijelovi koji u normalnom pogonu nisu pod naponom mogu doći pod napon moraju biti spojeni na zaštitnu sabirnicu u razdjelnici, a ova spojena s uzemljivačem.

26. Pošto se jednom u instalaciji izvrši razdvajanje PE i N vodiča oni se više nigdje ne smiju spojiti zajedno.

27. N vodič se smije uzemljiti samo u KPMO i nakon razdvajanja PE i N vodiča N vodič se ne smije više uzemljiti u instalaciji.



54



7. STROJARSKI RADOVI

1.TEHNIČKI OPIS

1.1. OPĆENITO

Projektom treba predvidjeti opskrbu objekta zemnim plinom. Priključak se izvodi na projektirani ulični plinovod od PE-HD cijevi dimenzije NO 110 mm, nazivnog tlaka 1 - 3 bara, odnosno prema situacijskom planu sa ucrtanim priključkom od strane distributera plina.

Priključak izvesti od PE-HD 63 , propisno izoliranim i zaštićenim te položenim u pijesak, sa ugrađenom navojnom kuglastom slavinom koja se nalazi u zaštitnom limenom MRS-e ormariću kao samostojeća . Od MRS-e plinovod dalje voditi PE-HD cijevima dimenzija i na način prihvatljiv propisima, sve do ulaza u objekt gdje završava kuglastom slavinom na fasadi objekta. Vertikale voditi bešavnim čeličnim cijevima NO 50 mm, te do potrošača, gdje završava sa navojnom kuglastom slavinom ispred niskotlačnog regulatora tlaka ZR-20. Nadalje, mjereni dio plinske instalacije voditi također nadžbukno od bešavnih čeličnih cijevi dimenzija i položaja prema projektu a završiti sa navojnim kuglastim slavinama ispred plinskih trošila.Plin će se koristiti za potrebe grijanja i pripremu tople vode.

1.2. INSTALACIJA PLINA

MJESTO PRIKLJUČENJA PLINSKE INSTALACIJE

Instalacija plina se priključuje na projektirani ulični plinovod PE-HD 110 . radnog tlaka1 - 3 bara, a prema prijedlogu i nacrtu na kopiji katastarskog plana od strane distributera plina. Na mjestu priključenja potrebno je izvršiti iskop uvarene jame prema zahtjevu distributera plina..

PLINSKI PRIKLJUČAK

Priključak se spaja na projektirani ulični plinovod koji je od PE-HD110 cijevi i izvodi se preko takozvanog TZ komada za priključak pod pritiskom.Plinski priključak izraditi od PE HD 63 crijevima na kraju priključnog plinovoda u zemlji ugrađen prijelazni komad čelik-plastika za podzemnu ugradnju. Pritisak plina u uličnom plinovodu na mjestu priključenja iznosi 1-3 bara. Glavni zaporni organ za poslovnu građevinu je plinska kuglasta slavina dimenzije NO 50 NP 6 u ormariću MRS-e kao samostojeća smještena u zelenom pojasu parcele.Antikorozijsku i mehaničku zaštitu podzemnog dijela plinske instalacije provesti prema HSUP – P 600 članak 3.2.7. Podzemni dio plinske instalacije nakon prethodnog čišćenja do metalnog sjaja, zaštićuje se slojem antikorozijskog premaza. Nakon toga se cijev zaštićuje omatanjem antikorozijske trake u jednom sloju. Omatanje izvesti prema uputi proizvođača. Mehaničku zaštitu izvesti omatanjem trakom za mehaničku zaštitu u jednom sloju. Iskop rova za polaganje priključka vršiti isključivo ručno. Nakon polaganja tako pripremljene cijevi ponovno izvršiti kontrolu radi



55


LOKACIJA: VIROVITICAeventualnih oštećenja. Na mjestu proboja plinovoda iz zemlje postaviti zaštitnu cijev odgovarajućeg presjeka i to tako da 0.5 m bude u zemlji, a 0.5 m iznad

zemlje. Potpuno ispitani priključak ( o čemu se sastavlja zapisnik ) zatrpava se slojem pijeska debljine cca 10 cm od tjemena cijevi i čistom zemljom do visine okolnog terena. Prilikom zatrpavanja zemlju nabijati u slojevima po 30 cm. Na dubini od cca 40 cm od površine tla postavlja se traka upozorenja „POZOR PLIN“. Sav višak zemlje potrebno je odvesti na deponiju, a raskopane površine dovesti u prvobitno stanje. Priključak završava u zaštitnom ormariću MRS-e sa navojnom kuglastom slavinom dimenzije NO 50, NP 6.Razmake od podzemnih instalacija treba odrediti uzimajući u obzir promjer cjevovoda i pogonske uvjete. Prije početka radova na iskopu kanala za priključni plinovod obavezno izvršiti

ručno iskop poprečnog rova da se utvrdi položaj eventualnih drugih podzemnih instalacija. Troškove popravaka eventualnih oštećenja drugih instalacija snosi investitor.

OPĆE PROPISNE UDALJENOSTI između plinskog priključka i drugih instalacija:

paralelno vođenje križanje– telefonski kabel 0.5 0.5– elektro kabel 0.5 0.3– vodovod 0.3 0.7– kanalizacija 0.3 0.6– plinovod 0.2 0.6

Sekcija I.01 ISPITIVANJE PLINSKE INSTALACIJE RADNOG TLAKA 1 – 3 bara

Plinski priključak je nakon montaže potrebno ispitati tlačnom probom.Plinovod mora biti nepropusan, mehanički otporan i zaštićen od atmosferilija i korozije.Priključni plinovod ispitati na čvrstoću i nepropusnost tlačenjem zraka ili nekog inertnog plinara ispitni tlak koji je veći od radnog tlaka za 2 bara.Prije poćetka tlačne probe izvori ispitnih tlakova moraju biti odvojeni od instalacije koja se tlači kao sva plinska oprema koja ne smije biti izložena djelovanju visokog tlaka. Kontrolu nepropusnosti izvesti baždarenim mjernim instrumentom do 1 Mp promjera 160 mm, klase točnosti 0.6 za mjerno područje od 0 – 6 bara, a nakon što je pouzdano utvrđeno da je temperatura stlačenog medija u plinskoj instalaciji izjednačena sa vanjskom temperaturom. Manometar mora biti tako osjetljiv da sa sigurnošću pokazuje pad tlaka od 0.1 Mpa.Očitanje pada tlaka na manometru izvršiti 30 min poslije tlačenja. U tom periodu ne smije se pojaviti nikakvo odstupanje pada tlaka. Ovo sve obaviti u prisustvu distributera plina kada se i vrši provjera nepropusnosti spojnih mjesta pjenušavim sredstvom.

MJERNO REDUKCIJSKA STANICA

Mjerno redukcijska stanica se postavlja u zelenom pojasu parcele kao samostojeća prema priloženom crtežu. Zaštitni ormarić je izrađen od čeličnog lima debljine 1.5 mm i dimenzija je 900 x 900 x 250 mm. Ormarić je s metalnim vratima u kojima su pri vrhu i dnu vrata izbušene rupe



56


LOKACIJA: VIROVITICAmin. površine 5 cm2, a na njemu su postavljene naljepnice upozorenja „POZOR PLIN“ i „ZABRANJEN PRILAZAK OTVORENIM PLAMENOM“ kao i oznaka glavnog zapornog

ventila koja mora biti trajno uočljiva . Vrata ormarića moraju se otvarati prema van. U zaštitni ormarić smješteni su i svi ostali elementi RS-e. Obzirom na plinska trošila koja se predviđaju instalirati u katnom poslovnom objektu, predviđena je ugradnja regulatora tlaka koji osigurava dovoljnu količinu plina za snabdijevanje plinskih trošila. Sva oprema MRS-e je smještena u ormariću i sastoji se od:

- navojna plinska kuglasta slavina NO 25, NP6 - glavni zaporni ventil za građevinu

- izolacijski komad NO 25 - rastavna veza R 5/4” - plinski filter NO 25, NP6 - koljeno 90° 1” - opružni manometar 0-6 bara s kuglastom slavinom NO 15

- regulator tlaka, NO 25; tip 133-4-730, 3bar/100 mbar - opružni manometar 0-160 mbara s kuglastom slavinom NO 15 - plinsko brojilo G-10 - prijelazni komad R 1“-6/4” ; R 6/4“-2“

GLAVNI ZAPORNI ORGAN

Glavni zaporni ventil služi za prekid dotoka plina za cijeli objekt. Glavni zaporni ventil mora biti neprestano dostupan kako bi se njime moglo rukovati u slučaju opasnosti.

NEMJERENI DIO PLINSKE INSTALACIJE ( TLAK DO 100 MBARA )

OPĆENITO

Instalaciju mjerenog plina predstavljaju vodovi od MRS-e do plinskih slavina, uključujući i njih. Oni spadaju u područje odgovornosti korisnika plina. Ove cjevovode je potrebno zaštititi od mehaničkog oštećenja i opterećenja, vremenskih utjecaja i oštećenja uslijed korozije, pa također i u prolazima kroz građevinsku konstrukciju. Besprijekorno stabilni držači cijevi moraju se trajno očuvati pa se stoga preporučuje vizualna kontrola instalacije jednom godišnje. Osim toga preporučuje se izvršiti na prikladan način pregled na nepropusnost od strane ovlaštenog distributera ili ovlaštene tvrtke jednom u deset godina. korisnik instalacije smije sam obaviti poslove ličenja, kao i slične vanjske poslove poštivajući upute u vezi utjecaja građevinskih mjera na plinske instalacije.Instalaciju nemjerenog dijela treba izvesti od čeličnih bešavnih cijevi prema DIN 2440 i prema specifikaciji materijala. Tlak u instalaciji iznosi do 100 mbara, a horizontalna i vertikalna instalacija se vodi nadžbukno učvršćena cijevnim obujmicama ugrađenim u čvrste elemente građevine i raspoređenim tako da je osigurana nosivost instalacije u pogonu. Cijevne obujmice postaviti na razmaku ovisno o promjeru cjevovoda i to:



57


LOKACIJA: VIROVITICA- za cjevovod NO 15 razmak držača mora biti 2,75 m- za cjevovod NO 20 razmak držača mora biti 3,0 m- za cjevovod NO 25 razmak držača mora biti 3,5 m

- za cjevovod NO 32 razmak držača mora biti 3,75 m- za cjevovod NO 40 razmak držača mora biti 4,25 m- za cjevovod NO 50 razmak držača mora biti 4,75 m- za cjevovod NO 65 razmak držača mora biti 5,5 m

i obavezno ih zaštititi od korozije. Prodor plinovoda kroz građevinske elemente izvesti u zaštitnim cijevima antikorozivno zaštićenim, a na način prikazan crtežima. Inače, cjevovodi ne smiju biti pričvršćeni na druge instalacije niti im smiju služiti kao oslonac. Moraju biti postavljeni tako da na njih nema utjecaja okapna i kondenzacijska voda s drugih instalacija te da ne postoji opasnost od mehaničkih oštećenja.

Ne smiju se koristiti kao radna ili zaštitna uzemljenja niti kao zaštitni odvojnici u električnim instalacijama jake struje niti kao uzemljivači gromobranske struje. Cjevovode treba tako postaviti da čak i u slučaju požara ne mogu nastati otvori na cijevi iz kojih bi mogao izlaziti plin.

ISPITIVANJE PLINSKE INSTALACIJE RADNOG TLAKA DO 100 mbara

Provjera ispravnosti plinske instalacije vrši se prethodnim i glavnim ispitivanjem. Prethodno ispitivanje potrebno je obaviti prije antikorozivne zaštite cijevi i prije nego se izvedu završni građevinski radovi. Ispitivanje se može provesti po dionicama.Prethodno ispitivanje predstavlja probu na čvrstoću i izvodi se na novopostavljenoj instalaciji bez armature ili s ugrađenom armaturom čiji je nazivni tlak najmanje jednak ispitnom tlaku. Za vrijeme Ispitivanja moraju svi ispusti biti nepropusno zatvoreni metalnim čepovima, kapama ili slijepim prirubnicama. Prilikom ovog ispitivanja instalacija ne smije biti spojena s instalacijom koja je pod plinom.Prethodno ispitivanje vrši se zrakom ili internim plinom (npr. dušik ili ugljični dioksid), a nipošto ne kisikom ili acetilenom. Ispitni tlak iznosi 1 bar. Ispitivanje se smatra uspjelim ako u ispitnom vremenuod 10 minuta ne dođe do pada tlaka.

Glavno ispitivanje je ispitivanje na nepropusnost, a provodi se na instalaciji s priključenom armaturom, ali bez trošila, regulacijskih i sigurnosnih elemenata. U glavno ispitivanje može biti uključen plinomjer.Glavno ispitivanje se vrši zrakom ili internim plinom (dušik ili ugljični dioksid), a nipošto kisikom ili acetilenom. Ispitni tlak iznosi 110 mbara. Nakon izjednačenja temperature ispitni tlak ne smije pasti za vrijeme ispitivanja koje iznosi najmanje 10 minuta. Mjerni instrument mora biti takve točnosti da se može očitati pad tlaka od 0,1 mbar.Cijevi i cijevni elementi, zaporni organi, spojni elementi, armatura i oprema trebaju točno odgovarati specifikaciji i trebaju imati atest proizvođača o izvršenom tvorničkom ispitivanju koje je izvoditelj dužan predočiti nadzornom inženjeru investitora prije započinjanja montažnih radova.



58



Sve cijevi, armaturu i spojnice treba, prije ugradnje u cjevovod, iznutra očistiti od svih nečistoća.Međusobno spajanje cijevi vrši se autogenim zavarivanjem, dok se plinomjer, plinska trošila i armature priključuju na cijevi odgovarajućim spojnicama, odnosno cijevnim navojima.Spojevi cijevi i armature ne smiju se izvoditi na prolazima kroz zidove i na drugim nepristupačnim mjestima. Kod navojnog spajanja plinskih cijevi s armaturom ili s drugom opremom obvezatno upotrijebiti odgovarajuće sredstvo za brtvljenje.

RAZVOD PLINA

Nemjereni i mjereni dio plinske instalacije izvesti čeličnim bešavnim cijevima prema HRN C.B5.221 ili DIN 2440, a prema specifikaciji materijala. Iste voditi prema crtežima iz projektne dokumentacije. Razvod instalacije plina u građevini za građevinske elemente zavjesiti standardnim ovjesnim priborom. Nemjereni dio plinske instalacije ulazi kroz zid u predmetnu građevinu.Prolaz radne cijevi nemjerenog dijela plinske instalacije kroz građevinske elemente izvesti u zaštitnim cijevima isto kao i prolaz kroz zidove.Cijevi i cijevni elementi, zaporni organi, spojni elementi, armatura i oprema trebaju točno odgovarati specifikaciji i trebaju imati atest proizvođača o izvršenom tvorničkom ispitivanju koje je izvoditelj dužan predočiti nadzornom inženjeru investitora prije započinjanja montažnih radova.Sve cijevi, armaturu i spojnice treba, prije ugradnje u cjevovod, iznutra očistiti od svih nečistoća.Međusobno spajanje cijevi vrši se autogenim zavarivanjem, dok se plinomjer, plinska trošila i armature priključuju na cijevi odgovarajućim spojnicama, odnosno cijevnim navojima.Spojevi cijevi i armature ne smiju se izvoditi na prolazima kroz zidove i na drugim nepristupačnim mjestima.Kod navojnog spajanja plinskih cijevi s armaturom ili s drugom opremom obvezatno upotrijebiti odgovarajuće sredstvo za brtvljenje.

ANTIKOROZIJSKA ZAŠTITA

NADZEMNI PLINOVOD

Antikorozivnu zaštitu cijevi i ostalih nezaštićenih elemenata instalacije potrebno je izvesti premazom antikorozivne boje, uz prethodno temeljito čišćenje površina koje se zaštićuju.Nakon sušenja antikorozivne boje, cijevi je potrebno obojiti s dva premaza laka u žutoj boji.

PODZEMNI PLINOVOD

Antikorozijsku i mehaničku zaštitu ukopanog nemjerenog dijela plinske instalacije provesti prema HSUP-P 600 članak 3.2.7. Ukopani dio plinske instalacije nakon prethodnog čišćenja do metalnog sjaja, zaštićuje se slojem antikorozijskog premaza.

Potom se cijev zaštićuje omatanjem antikorozijske trake koju omotati u jednom sloju. Omatanje izvoditi prema uputstvu prizvođača trake.



59


LOKACIJA: VIROVITICAMehaničku zaštitu radne plinske cijevi izvesti omatanjem radne cijevi trakom za mehaničku zaštitu u jednom sloju.

PLINSKE NAPRAVE

Plinske naprave se moraju zaštititi od mehaničkih oštećenja i onečišćenja, te je potrebno trajno osigurati opskrbu zrakom za izgaranje i odvod plinova izgaranja. Stoga se korisnik plina mora upoznati s uputama proizvođača za rukovanje. Besprijekoran pogon plinskih naprava potrebno je osigurati putem redovite kontrole i servisiranja. U slučaju prenamjene prostorija, ovlašteni plinoinstalater ili distributer plina treba ispitati utjecaj prenamjene na postojeće plinske naprave.Korisnik plina bi osim redovitog pregleda, servisiranja i kontrole trebao obratiti pažnju na pojave koje ukazuju na besprijekorno funkcioniranje plinske naprave ili na druge nedostatke.Predviđena je ugradnja plinskih kombi bojlera priznatih proizvođača sa zatvorenom komorom izgaranja i prisilnim odvodom dimnih plinova ( «turbo puhalo» ) odnosno aparati vrste C4.2 prema klasifikaciji HSUP na svim potrošnim mjestima za potrebe centralnog toplovodnog grijanja.Kondezacijski bojleri su nazivne snage 48 i 36 kW i smješteni su u prostorima samo za tu namjenu. Ako su smješteni iznad kada moraju biti postavljeni u odgovarajućoj električnoj zaštiti IP 44 odnosno IP x4d.

Postavljanje plinskih naprava vrste A (naprave bez dimovodnog uređaja), s izuzetkom naprava za grijanje prostorije, dozvoljeno je ako se plinovi izgaranja odvode u slobodnu atmosferu sigurnom izmjenom zraka u prostoriji za postavljanje, bez opasnosti i nepodnošljivih smetnji.

Za plinske naprave za pripremu toplog napitka (kava, čaj..) nazivnog toplinskog opterećenja do 11 kW je dovoljno da prostorija za postavljanje ima volumen veći od 20 m3 i najmanje jedna vrata prema slobodnoj atmosferi ili prozor koji se može otvarati.Plinske naprave za kuhanje s plamenicima bez uređaja za kontrolu plamena, smiju se postavljati samo u prostorijama koje se za vrijeme rada tih naprava stalno ventiliraju ventilacijskim sustavom s ventilatorom čiji kapacitet iznosi najmanje 100 m3/h vanjskog zraka. Posebnim sigurnosnim uređajem mora biti osigurano da plinska naprava može biti u pogonu samo ako ventilacijski sustav dobavlja navedenu količinu zraka.

Sva ugrađena plinska trošila moraju imati atest za upotrebu u plinskoj tehnici. Montažu istih vrše za to ovlaštene osobe koje izdaju zapisnik o puštanju trošila u rad kao i garanciju za rok od dvije godine od puštanja trošila u rad.

POSTUPAK U SLUČAJU SMETNJI ILI PRILIKOM POJAVE MIRISA PLINA

Ukoliko se osjeti miris plina na bilo kojem dijelu plinske instalacije, to se odmah mora dojaviti distributeru plina. U slučaju drugih nedostataka i smetnji, potrebno je angažirati ovlaštenog plinoinstalatera, a u danim prilikama i distributera plina. Distributer plina u svrhu zaprimanja dojave i uklanjanja smetnji organizira dežurnu službu. Ukoliko se nedostaci i smetnje dojave ovlaštenom plinoinstalateru, tada on poduzima neophodne mjere – eventualno u suradnji s distributerom.



60



POSTUPAK PRILIKOM POJAVE MIRISA PLINA U ZGRADAMA

- Širom otvoriti vrata i prozore, napraviti propuh i izbjegavati takve prostorije- Izbjegavati otvoreni plamen, ne pušiti, ne koristiti upaljač ili šibice- Ne koristiti električne sklopke, utičnice, zvonca, telefone i druge govorne naprave u kući- Zatvoriti zapor plinomjera ili glavni zapor- Upozoriti i druge stanare kuće, ali ne i zvoniti, te napustiti zgradu- Obavijestiti dežurnu službu distributera plina s telefonskog priključka koji se nalazi izvan

zgrade- Kod slučajnog čujnog izlaza plina odmah napustiti zgradu, onemogućiti trećim osobama - ulaz u zgradu, pozvati policiju i vatrogasnu službu izvan zgrade.

OPSKRBA ZRAKOM ZA IZGARANJE I ODVOD PRODUKATA IZGARANJA IZ PLINSKIH TROŠILA

Plinska ložišta sa zatvorenom komorom izgaranja – ložišta neovisna o zraku u prostoriji u kojoj su postavljena – kojima se zrak za izgaranje dovodi iz slobodne atmosfere, u pogledu opskrbe zraka za izgaranje u usporedbi s plinskim napravama ovisnim o zraku u prostoriji mogu se smatrati prilično ne problematičnim. Unatoč tomu korisnik plina bi trebao obratiti pažnju, u pogledu trajne, besprijekorne opskrbe zrakom za izgaranje i odvoda produkata izgaranja na slijedeće :- mehanička oštećenja i oštećenja uslijed korozije na vodovima za dovod zraka i odvod

produkata izgaranja- otvori vodova za dovod zraka i odvod produkata izgaranja moraju trajno izlaziti u slobodnu

atmosferu- na postojanost kod ispusta „iznad krova“- na propisno izvedene priključke na posebne sustave.

Priključak plinskih trošila za zagrijavanje vode sustava centralnog grijanja u poslovnim jedinicama te za zagrijavanje vode sustava centralnog grijanja i pripreme tople vode u stambenim jedinicama izvest će se na dimovodni uređaj. Dimovodni uređaj omogućava smještaj plinskih atmosferskih i plinskih turbo aparata vrste C 4.2

(aparata sa zatvorenom komorom izgaranja) u bilo kojem prostoru, bez obzira na njegovu veličinu. Ujedno dovod zraka za sagorijevanje plina u prostor nije potrebno. Omogućava veći broj priključaka na isti vertikalni kanal do najviše 5 komada uzastopno. Odvođenje dimnih plinova je sigurno. Osigurava kvalitetno izgaranje, a samim tim uštedu energenata. Odvođenje dimnih plinova je potpuno sigurno. Osigurava kvalitetno izgaranje, a samim time uštedu energenata. Ovaj dimnjak zbog vrste materijala od kojeg je izrađen vrlo brzo postiže radnu termperaturu, te je idealan za plinska trošila.Pogodni su za priključenje u svrhu odvođenja sagorjelih (dimnih) plinova iz slijedećih vrsta plinskih trošila:- vrste „B“ – s otvorenom komorom izgaranja prema prostoriji za postavljanje- vrste „C4.2“ - plinskih ložišta sa zatvorenom komorom izgaranja prema prostoriji za

postavljanje, s prisilnim odvodom sagorjelih plinova ventilatorom, te uzimanjem zraka i



61


LOKACIJA: VIROVITICAodvodom produkata izgaranja preko dimnjaka za dovod zraka i odvod produkata izgaranja

Sustav dimnjaka za priključak plinskih trošila mora biti odabran tako da uzima u obzir:- promjer i visinu dimnjaka, te njihov položaj u objektu- broj kanala dimnjaka- broj plinskih trošila koja se smiju priključiti na isti dimovodni kanal određenog presjeka i

visine- značajke dimnjaka koje moraju u svemu odgovarati slijedećim propisima, normama i

smjernicama:1. Pravilniku za izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ – PI 600 (izdanje 1993 i novija)2. Njemačkim normama : DIN 4705 dio 3 i 10, DIN 18160 i DIN 18170 dio 1 – 3 3. Smjernicama DIN – DVGW:

- Revidirani list G – 626 – odvod sagorjelih plinova iz zagrijača vode - G – 637/1 – priključenje plinskih trošila s mehaničkim odvodom sagorjelih plinova za

kućne dimnjake (trošila vrste D3,1 i/ili D3,2 )4. Ostalim priznatim propisima, smjernicama i odlukama nadležnih državnih i drugih organa

OPĆI UVJETI ZA PRIKLJUČENJE PLINSKIH TROŠILA

a) Priključak na vlastiti dimnjak obavezan je za:- svako plinsko ložište s tlačnim plamenikom-- svako plinsko ložište s atmosferskim plamenikom i nazivnom toplinskom snagom većom od 30

kW- svako plinsko ložište s atmosferskim plamenikom i nazivnom toplinskom snagom do 30 kW,

ako je postavljeno u prostoriji koja ima stalno otvoreni dovodni otvor prema van za zrak za izgaranje

- svako plinsko ložište u zgradama s više od 5 katova- plinsko ložište u zadnjoj (naj gornjoj) etaži objekta

Iznimno iz stava 1. smije se priključiti više plinskih ložišta na jedan dimnjak, ako je sigurnosnim napravama postignuto da može raditi samo jedno ložište i da je dimnjak prikladan za svako od priključnih ložišta. osim toga

se smije na jedan dimnjak priključiti više plinskih ložišta sa atmosferskim plamenikom, koja su postavljena u istoj prostoriji sa stalnim otvorima za dovod zraka za izgaranje izvana i koja mogu raditi istovremeno, ako sva ložišta uzimaju zrak za izgaranje iz te prostorije.

b) Priključak na zajednički dimnjak (isti dimovodni kanal) moguć je u slijedećim prigodama:Na zajednički dimnjak za plinska ložišta se smiju priključiti samo ložišta s atmosferskim plamenikom nazivne toplinske snage najviše do 30 kW i to u pravilu najviše 3 ložišta (3) na jedan dimnjak. Svako plinsko ložište mora biti priključeno svojim priključkom (dimovodnom cijevi). Priključci ne smiju biti izvedeni u dimnjak na istoj visini. Razmak najnižeg i najvišeg priključka ne smije biti veći od 6,5 m.



62



Pored toga, smije se zajedničkim dimovodnim priključkom priključiti na isti dimnjak po dva plinska ložišta koja su postavljena u istoj prostoriji, ako su i dimovodna cijev i dimnjak odgovarajući za svako od priključenih trošila u slijedećim kombinacijama:- grijač vode i peć nazivne toplinske snage do 3,5 kW- grijač vode i cirkulacijski grijač vode ili plinski kotao, ako je sigurnosnim napravama

postignuto da može istovremeno raditi samo jedno ložište (solo prekidač)Svaka takva kombinacija ložišta sa zajedničkim priključkom na dimnjak broji se kao jedno ložište u smislu prvog stavaka. Pored toga, smije se zajedničkim priključkom na zajednički dimnjak priključiti dva ložišta, a dimnjak je dovoljnog presjeka za snagu oba plinska ložišta.Ako nazivna toplinska snaga pojedinog ložišta prelazi preko 50 kW, ili toplinska snaga više ložišta zajedno (na plinovita, tekuća, kruta goriva) prelazi 50 kW onda za njih vrijede građevinski i drugi zahtjevi propisani za kotlovnice.

c) Spajanje na dimnjakSpecijalni plinski kotlovi i druge toplinske naprave prema DIN 4702 dio 3 i DIN 4759 dio 1, mogu imati zajedničke dimovodne priključke ako ne postoje ograničenja na opća tehnička pravila priključenja. Kod spajanja plinskih aparata ložišta vrste C4.2 na kombinirani dimnjak za dovod zraka i odvod produkata izgaranja („KONDEZACIJSKI DIMNJAK“) treba koristiti tvornički izrađene i odobrene priključne – spojne komade.

ISPITIVANJE PLINOVODA

ISPITIVANJE PRIKLJUČNOG PLINOVODA

Ispitivanje se vrši pomoću stlačenog zraka uz mjerenje tlaka, pri čemu ispitni tlak mora biti 1,1 puta vrijednost maksimalnog radnog tlaka.Za plinovode s pogonskim predtlakom plina od 1 do 4 bara, ispitni tlak iznosi 6 bara .Nakon podizanja tlaka na ispitni tlak (brzina podizanja tlaka najviše 2 bar/minuti) i nakon vremenamirovanja radi izjednačenja temperature (1h/bar), započinje mjerenje.Za mjerenje tlaka koristi se pisač tlaka klase 1,0 ili manometar klase 0,6 s mjernim područjem veličine 1,5 ispitnog tlaka.

Ispitivanje u pravilu traje 4 sata ,ali ne smije biti kraće od 30 minuta. Ispitivanje je zadovoljilo ako čitanje gubitka tlaka tijekom ispitivanja ne prelazi 0,1 bar .

PLINSKE INSTALACIJE RADNOG TLAKA DO 100 mbara

Provjera ispravnosti plinske instalacije vrši se prethodnim i glavnim ispitivanjem.



63


LOKACIJA: VIROVITICAPrethodno ispitivanje potrebno je obaviti prije antikorozivne zaštite cijevi i prije nego se izvedu završni građevinski radovi. Ispitivanje se može provesti po dionicama. Prethodno ispitivanje predstavlja probu na čvrstoću i izvodi se na novopostavljenoj instalaciji bez armature ili s ugrađenom armaturom čiji je nazivni tlak najmanje jednak ispitnom tlaku. Za vrijeme ispitivanja moraju svi ispusti biti nepropusno zatvoreni metalnim čepovima, kapama ili slijepim prirubnicama. Prilikom ovog ispitivanja instalacija ne smije biti spojena s instalacijom koja je pod plinom. Prethodno ispitivanje vrši se zrakom ili internim plinom (npr. dušik ili ugljični dioksid), a nipošto ne kisikom ili acetilenom. Ispitni tlak iznosi 1 bar. Ispitivanje se smatra uspjelim ako u ispitnom vremenu od 10 minuta ne dođe do pada tlaka. Glavno ispitivanje je ispitivanje na nepropusnost, a provodi se na instalaciji s priključenomarmaturom, ali bez trošila, regulacijskih i sigurnosnih elemenata. U glavno ispitivanje može bitiuključen plinomjer.Glavno ispitivanje se vrši zrakom ili internim plinom (dušik ili ugljični dioksid), a nipošto kisikom iliacetilenom. Ispitni tlak iznosi 110 mbara. Nakon izjednačenja temperature ispitni tlak ne smije pasti za vrijeme ispitivanja koje iznosi najmanje 10 minuta. Mjerni instrument mora biti takve točnosti da se može očitati pad tlaka od 0,1 mbar.

PUŠTANJE U RAD

Radove na postojećoj plinskoj instalaciji izvoditi sa najvećom mjerom opreza, tek pošto se sa sigurnošću utvrdi da u cjevovodu nema plina. Radove na varenju cjevovoda mogu vršiti samo atestirani varioci. Posebno važna sigurnosno tehnička mjera kod puštanja u rad novoizrađene plinske instalacije je da se neposredno prije puštanja plina u instalaciju utvrdi da su provedene odgovarajuće tlačne probe za predviđeni radni pritisak i da se pregleda da li su svi otvori na cjevovodu zatvoreni. Nakon što se donese zaključak da se plin može pustiti u instalaciju , potrebno je cjevovode propuhati sa plinom, tako da se iz njih istjera sav ispitni medij. Propuhivanje vertikalnih vodova preko plinomjera je zabranjeno jer može doći do oštećenja plinomjera.

Nakon što je plin pušten u instalaciju, potrebno je sva spojna mjesta, koja nisu ranije ispitana, sada ispitati premazivanjem pjenušavim sredstvom. To su svakako priključci plinomjera i izlazna strana priključaka plinskih trošila, te regulator tlaka plina i ostalih dijelova plinske instalacije koji su naknadno montirani.

PROBNI POGON

U svrhu funkcionalnog ispitivanja plinske instalacije potrebno je izvesti probni pogon.Tijekom probnog pogona potrebno je provesti slijedeće:

- Funkcionalno ispitivanje elemenata plinske instalacije ( regulatora, zatvaranje kuglastih slavina kao zapornih organa za građevinu i pojedina trošila )

- Puštanje u rad i funkcionalna proba svih plinskih trošila od zato ovlaštenih osoba sa izdavanjem svjedočanstva

PROVJETRAVANJE PROSTORIJA ZA POSTAVLJANJE PLINSKIH TROŠILA



64


LOKACIJA: VIROVITICAProvjetravanje prostorija za postavljanje plinskih bojlera nije potrebno jer je predviđena ugradnja plinskih bojlera sa zatvorenom komorom izgaranja, odnosno zrak potreban za sagorijevanje uzimaju iz slobodnog prostora ( atmosfere ) kroz za to posebno predviđen otvor u sistemu za odvod produkata izgaranja. Odvod produkata izgaranja vrši se nepropusnim sustavom za odvod produkata izgaranja. Dodatne mjere za provjetravanje prostorija u kojima su smješteni aparati ovoga tipa nisu potrebne.Postavljanje plinskih naprava bez dimovodnih uređaja ( plinska kuhala u kuhinjama ) dozvoljeno je ako se plinovi izgaranja odvode u slobodnu atmosferu sigurnom izmjenom zraka u prostoriji za postavljanje, bez opasnosti i nepodnošljivih smetnji. Plinske naprave za kuhanje nazivnog toplinskog opterećenja do 11 kW moraju biti smještene u prostoriju koja ima volumen veći od 20 m3 i najmanje jedna vrata prema slobodnoj atmosferi ili prozor koji se može otvarati. Plinske naprave u domaćinstvu za kuhanje s plamenicima bez uređaja za kontrolu plamena smiju se postavljati samo u prostorijama koje za vrijeme rada tih naprava stalno ventiliraju ventilacijskim sustavom s ventilatorom čiji kapacitet iznosi najmanje 100 m3/h vanjskog zraka. Posebnim sigurnosnim uređajem mora biti osigurano da plinska naprava može biti u pogonu samo ako ventilacijski sustav dobavlja navedenu količinu zraka.Svi dimovodni uređaji za priključenje plinskih trošila moraju imati tvornički atest za uporabu u plinskoj tehnici čije je ishođenje obaveza investitora. Prije puštanja u rad plinskih trošila koja se spajaju na dimnjak obavezan je atest ovlaštene dimnjačarske službe, a koju je također dužan ishoditi investitor.Postavljanje plinskih naprava vrste A (naprave bez dimovodnog uređaja), s izuzetkom naprava za grijanje prostorije, dozvoljeno je ako se plinovi izgaranja odvode u slobodnu atmosferu sigurnom izmjenom zraka u prostoriji za postavljanje, bez opasnosti i nepodnošljivih smetnji.

ZONE OPASNOSTI

Gorivo potrebno za sagorijevanje plinskih trošila je zemni plin koji pomiješan sa zrakom u određenom omjeru može stvoriti eksplozivnu smjesu. Osnovni parametri zemnog plina su:

- eksplozivna grupa A- temperaturni razred T2- zemni plin je lakši od zraka ( 0.6 – 0.7, ako je zrak 1 )- donja granica eksplozivnosti je 4-7 %

Mjesta na kojima se može pojaviti eksplozivna smjesa predstavljaju zone opasnosti.Sav unutarnji prostor ormarića RS-e te prostor 1 m udaljenosti od ormarića predstavljaju 1. zonu opasnosti. Prostor širine 3 m uokolo RS-e predstavlja 2. zonu opasnosti od požara. Dalje se širi zona sigurnosti gdje se ne može pojaviti eksplozivna smjesa osim u slučaju više sile.Prostor u obliku nepotpune kugle radijusa 1 metar oko otvora ispušne cijevi predstavlja 1. zonu opasnosti. U toj je zoni povremeno moguća eksplozivna smjesa. Eksplozivna smjesa nije moguća kod rada u normalnim uvjetima. Odušne cijevi regulatora tlaka potrebno je smjestiti na visinu od 2.5 m od nivoa okolnog terena i to na način da ne može doći do istjecanja plina u prostorije objekta.



65


LOKACIJA: VIROVITICA1.3. INSTALACIJA RADIJATORSKOG GRIJANJA

IZVOĐENJE INSTALACIJE TOPLOVODNOG CENTRALNOG RADIJATORSKOG GRIJANJA

1. Spajanje polipropilenskih cijevi vrši se elektrofuzijskim zavarivanjem. Na mjestima priključka cijevi na uređaje i na mjestima vezanja sa armaturom spajanje se vrši navojnim spojem. Navoji spoj se brtvi odgovarajućim brtvilom.

2. Cijevi se ne smiju spajati na mjestima gdje prolaze kroz zid ili na drugim nepristupačnim mjestima. Na svim prolazima kroz zid potrebno je ugraditi zaštitne cijevi te omogućiti aksijalu dilataciju cije do koje dolazi uslijed zagrijavanja.

3. Ogrijevna tijela moraju biti oslonjena pomoću konzola i držača.

4. Donji rub radijatora od gotovog poda treba iznositi 10 – 15 cm, a udaljenost radijatora od zida mora biti 4 – 6 cm.

5. U okviru kompletne montaže projektirane instalacije izvoditelj je dužan izvesti:- Kompletnu instalaciju i puštanje u pogon- Obuku osoblja investitora rukovanjem instalacijom i opremom- Sva mjerenja, ispitivanja i podešavanja potrebna za kontrolu izvršenih radova te o

tome sačiniti pisano izvješće.

ISPITIVANJE INSTALACIJE TOPLOVODNOG CENTRALNOG GRIJANJA

1.Ispitivanje cjevovoda vrši se nakon završene montaže. Ispitivanje provodi izvoditelj u prisustvu nadzornog inženjera.

2.Izvoditelj pribavlja sav materijal, instrumente i radnu snagu, a investitor osigurava energiju.

3.O rezultatima ispitivanja mora se sačiniti zapisnik.

4.Prije ispitivanja, unutrašnjost cjevovoda mora biti očišćena od stranih tijela.

5. Ispitivanje na nepropusnost instalacije radijatorskog grijanja od polipropilenskih cijevi vrši se prethodnim, glavnim i završnim ispitivanjem. Ispitivanje se može provesti parcijalno po dionicama.

6. Prethodno ispitivanje vrši se zrakom ili inertnim plinom ( dušik ili ugljični dioksid ). Isitni tlak iznosi 15 bara a mora se uspostaviti dva puta unutar 30 minuta u razmaku od 10 minuta. Nakon daljnjih 30 minuta ispitivanja ispitni tlak ne smije pasti za više od 0,6 bara. Mjerni instrument mora biti takve točnosti da se može očitati pad tlaka od 0,1 bar.



66


LOKACIJA: VIROVITICA7. Neposredno nakon prethodnog ispitivanja mora se provesti glavno ispitivanje. Trajanje ispitivanja je 2 sata. Ispitni tlak koji je očitan nakon prethodnog ispitivanja ne smije pasti za više od 0,2 bara.

8. Nakon završetka prethodnog i glavnog ispitivanja mora se provesti završno (dinamičko) ispitivanje. Pri dinamičkom ispitivanju u trajanju od najmanje 5 minuta postiže se naizmjenično ispitni plak od 10 bara i 1 bar. Između ispitnih ciklusa kojih mora biti najmanje četiri mreža mora biti u bestlačnom stanju.

9. Nakon uspješno završenog ispitivanja instalacije na nepropusnost, na instalaciji je potrebno izvršiti toplu probu. Prilikom izvođenja tople probe izvodi se i balansiranje cijevne mreže i pri tome se ispituje:

- dali je instalacija nepropusna na radnoj temperaturi ogrjevnog medija- dali sva ogrjevna tijela jednoliko griju- dali instalacija radi bez šumova- dali se cijevi elastično rastežu bez kidanja šavova- dali se instalacija normalno odzračuje

10. Pri izvođenju tople probe ujedno se vrši balansiranje, tj. ujednačavanje protoka tople vode kroz pojedine radijatore i odzračivanje cijele cijevne mreže.

11. Nakon uspješno provedenog ispitivanja zrakom i toplom probom, mogu se izvršiti završni radovi na instalaciji.

12. Funkcionalna proba se vršio na temperaturi od –5 ° C ili nižoj, uz prethodno stacionarno zagrijavanje u vremenu od 24 sata. Pri ovom ispitivanju mjerenjem na visini od 1,2 m od poda u sredini i prostorije utvrđuje se dali su u prostoriji postignute temperature predviđene projektom.

13. Funkcionalna proba obavlja se u okviru kvalitativnog i kvantitativnog prijema instalacije koju obavlja komisija imenovana od strane nadzornog inženjera.

1.4.VENTILACIJA

Plinsko trošilo vrste C4.2. i zrak za sagorijevanje uzima iz vanjske atmosfera preko odgovarajućeg zrako-dimovodnog pribora. Budući da je ukupni volumen prostorije u kojoj je smješteno trošilo manje od 4 nazivne snage instaliranog trošila može doći do smanjene količine kisika u prostoriji kao i do povećane koncentracije opasnih plinova nastalih kao produkti izgaranja. Iz tog razloga se kao dodatnu tehničku mjeru uvodi postavljanje ventilacijskih rešetki na vanjski zid prostorije u kojoj se nalazi instalirano plinsko trošilo. Ventilacijske rešetke moraju imati površinu svijetlog presjeka minimalno 150 cm2 ili dva otvora svijetlog presjeka sa po 75 cm2.

Prema članku 5.6.1.Tehničkih propisa za plinske instalacije HSUP P 600 (Dodatni zahtjevi za postavljanje plinskih naprava vrste C. Ventilacija ormarića MRS-e predviđa se izvesti isijecanjem dna limenog ormarića MRS-e i bušenjem rupa pri vrhu vrata ormarića.



67



1.5.HLAĐENJE

OPĆENITO

Predviđeno hlađenje-klimatizaciju prostora izvesti uređajima unutarnjim jedinicama ventilokonvektorima podstropnim kao tip Valiant snage 1,5-2,18kW ili istovjetan koji se sastoje iz 12 -20 unutarnjih i jedne vanjske jedinice kao tipa SAUNIER DUVAL ili istovjetne toplinske crpke učinka 21,29kW i 16 kW.

Opis klima uređajaUnutarnja, „hladna“ strana, služi za hlađenje zraka, što se postiže isparavanjem freona. Zrak iz prostorije preko rebaraca ulazi u unutarnju jedinicu i prolazi preko cijevi ispunjenih hladnim freonom. Tako ohlađeni zrak se ventilatorima ponovno ubacuje u prostoriju. Unutarnja jedinica smješta se najčešće na zid, blizu stropa prostorije.

Vanjski klima uređaj opremljen je kompresorom koji komprimira freon (raste tlak, raste temperatura) i kondenzatorom s kojega se tekući freon vraća u unutarnju jedinicu. Obično se smještaju na vanjski zid objekta, bilo na tlo ili na posebni držač.

Unutar oba uređaja postoji nešto kontrolne logike (mikročipovi), a povezani su sa dvije cijevi koje služe za dovod i odvod freona.Sistemi su vrlo povoljni jer je količina buke unutar hlađenog prostora vrlo mala (na račun veće buke izvan prostora). Osim činjenice da su „topla“ (vanjska) i „hladna“ (unutarnja) strana razdvojene, kapacitet hlađenja sistema je veći (jer su kompresor i zavojnice veći).

Ipak, montaža unutarnjih klima jedinica moguće je postaviti i u drugi položaj ako to raspored radnih mjesta iziskuje. U svakom slučaju VAŽNO je da unutarnje klima jedinice direktno ne ugrožavaju radna mjesta zaposlenika. Niti vanjska niti unutarnja jedinica ne smiju biti u ograničenom prostoru koji bi ometao ispuhivanje. Pozicija unutarnje jedinice mora biti takva da ne puše u onaj dio prostora u kojem se ljudi najduže zadržavaju.

Odvod kondenzata unutarnjih jedinica i vanjske spojiti na najbližu vertikalu odvodnje krovnih voda ili preko podnog sifona spojiti na sustav kanalizacije. Prilikom rješavanja odvoda kondenzata u kanalizaciju i voditi računa o konstantnom padu odvoda da se ne stvori sifon u kojemu bi se zadržavala voda. Klima uređaj je potrebno priključiti na električni vod koji je minimalno opterećen drugim potrošačima.



68



2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

OPĆENITO

Sve projektirane strojarske instalacije moraju se izvesti prema važećim tehničkim propisima za ovakvu vrstu radova i građevina. Sve radove izvesti stručnim radnom snagom solidno i kvalitetno pod stručnim nadzorom osobe (nadzornog inženjera) koja će zastupati investitora u svim tehničkim pitanjima u odnosu prema izvođaču.. Uz upotrebu zaštite opreme, pribora i primjenu pravila zaštite na radu. Za izvedbu upotrebljavati samo onaj materijal i opremu koji odgovaraju standardima zašto je dužan predati investitoru .Izvoditelj radova dužan je prije početka izvedbe naručiti, ovjeriti kod nadležnih ustanova i proučiti projekt. Za eventualne izmjene i dopune u projektu pribaviti suglasnost projektanta ili nadzornog inženjera. Za sve ugrađene uređaje ili opremu izvoditelj je dužan dostaviti jamstvene listove, tehničke upute za rukovanje i ateste o ispravnosti. Isti je dužan nakon izvedbe izvršiti funkcionalno ispitivanje instalacija: potrebna mjerenja i kao dokaz tome izdati pismene protokole.U toku izgradnje a i prije otpočinjanja radova potreban je dogovor između izvoditelja kao i stalna koordinacija za sve vrijeme izvođenja radova. Investitor je dužan nakon preuzimanja objekta i instalacija odrediti odgovornu osobu koja će se dalje brinuti za ispravnost , funkcionalnost i sigurnost instalacije i uređaja, a koja će sve redovite rezultate ispitivanja i mjerenja kao i eventualnim nadopunama i izmjenama upisivati u revizijsku knjigu.

Sve radove na strojarskim instalacijama izvesti prema poglavljima iz tehničkog opisa.

Ispitivanjem ispravnosti plinske instalacije trebaju se pronaći i eliminirati uzroci nesigurnosti plinske instalacije koji predstavljaju opasnost po život i imovinu:

- propusnost plinskog cjevovoda, uređaja i opreme ili plinskih trošila- nepravilna i nepouzdana ugradnja plinske opreme i plinskih trošila- nepravilna, nedovoljna ili nepouzdana dobava zraka za izgaranje- nepravilno, nedovoljno ili nepouzdano odvođenje produkata izgaranja- neispravno, nepouzdano, neodržavano ili korodirano stanje plinske opreme, trošila, zaštitnih

i regulacijskih uređaja- nedovoljan razmak zagrijanih dijelova plinskih trošila i pripadajuće opreme do zapaljivih

materijala i dijelova zgrada

Pri ocjeni gore navedenih nedostataka potrebno je rabiti Hrvatske norme i smjernice DVGW koje se kao pravilo tehničke prakse rabe u nedostatku domaćih propisa i normi, a plinska instalacija se treba



69


LOKACIJA: VIROVITICAsmatrati ispravnom ako u postupku provjere ispravnosti i nepropusnosti nije utvrđen niti jedan nedostatak koji je u suprotnosti sa zahtjevima normi , odnosno smjernicama DVGW.Zahtjevi za ispravnost, sigurnost i nepropusnost plinske instalacije i njenih sastavnih dijelova trebaju uključivati:

- provjeru ispunjavanja zahtjeva sigurnost na novo postavljenoj instalaciji glede izbora i uporabe materijala i dijelova, izrade, sklapanja, ugradnje i provedbi potrebnih ispitivanja

- provjeru korištenje, odnosno uporabe i održavanja (servisiranja) plinske instalacije na ispravan i za pogon siguran način u rokovima periodičkih pregleda, odnosno zamjene plinomjera

Ispravnost i sigurnost plinskih trošila treba uključivati provjeru:- sigurnosti i ispravnosti postavljanja (ugradnje)- sigurnosti (ispravnosti) podešenog izgaranja- sigurnost i ispravnost dobave zraka za provjetravanje i izgaranje- sigurnost i ispravnost odvođenja produkata izgaranja.

3. PRIMJENJENI PROPISI

POPIS PROPISA I NORMI KOJI SU PRIMJENJENI U TEHNIČKOJ DOKUMENTACIJI RADI OSIGURANJA KONTROLE I KVALITETE UGRAĐENOG MATERIJALA I OPREME

- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11)- Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)- Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09)- Zakon o normizaciji (NN 139/03 ) te svi pravilnici propisani Zakonom;-Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11)-Zakon o vodama ( NN 153/09)-Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04)-Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 110/07, 60/08, 87/09)- Uredba o izmjeni zakona o standardizaciji (NN br. 44/95)- Pravilnik o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, 56/10)- Pravilnik zaštite na radu za radne i pomoćne prostorije (NN 6/84, 42/05)- ISO 4437 – Cijevi od polietilena PE-HD; fizikalna svojstva materijala.- DIN 8074 – Cijevi od polietilena PE-HD; dimenzije- DIN 8075 – Cijevi od polietilena PE-HD; materijal (opći uvjeti )- DIN 16963 – Cijevi i fitinzi od polietilena PE-HD za tlačne cjevovode- DIN 2470 T1/1987 – Plinovodi iz čeličnih cijevi s dopuštenim pogonskim tlakovima do 16 bar; Zahtjevi na . dijelove cjevovoda- DIN2609 – Cijevni fitinzi- DIN 1626 – Zavarene čelične cijevi iz nelegiranih i niskolegiranih čelika za osobitu primjenu; Tehnički uvjeti isporuke- DIN 1629 – Bešavne čelične cijevi iz nelegiranih i niskolegiranih čelika za osobitu primjenu; Tehnički uvjeti . isporuke- DIN 30670 – Polietilenski ovoj čeličnih cijevi i fazonskih komada






70


LOKACIJA: VIROVITICA- DVGW-G-472/1988 – Plinovodi za pogonski tlak do 4 bar iz PE-HD i do 1 bar iz PVC-a, postavljanje- DVGW-G 477/1983. – izrada, osiguranje kvalitete i ispitivanje cijevi iz tvrdo PVC-a (polivinil klorid i tvrdog . HDPE (polietilen) za plinovode; Zahtjevi na cijevnim spojevima i cijevnim dijelovima. - DVGW-GW 330/1988. – Nastavni plan i program za zavarivanje i polaganje cijevi i dijelova cjevovoda od . polietilena (PE 80, PE 100, PE-XP za plinovode i vodovode).- DVGW-GW 331/1988. – postupak, ispitivanje i nadzor zavarivanja PE-HD cjevovoda- HRN EN 12732:2001 (DIN EN 12732)-Plinski opskrbni sustav: Zavarivanje čeličnih cijevi-Funkcionalni zahtjevi

- HRN EN 288-1,2,3:2004.-Specifikacija i kvalifikacija postupka zavarivanja za metalne materijale (DIN EN 288)- HRN EN 287-1:2004-Provjera osposobljenosti zavarivača-Zavarivanje taljenjem-(DIN EN 287-1)- HRN EN 719:1999-Koordinacija zavarivanja-Zadaci i odgovornosti (DIN EN 719)- HRN EN 729-1,2,3:1999-Zahtjevi za kakvoću zavarivanja-Zavarivanje taljenjem metalnih materijala- HRN EN 970:1999-Nerazorno ispitivanje zavara nastalih taljenjem-vizualno ispitivanje (DIN EN 970)- HRN EN 1435:1999 – Nerazorno ispitivanje zavara – Radiografska kontrola zavarenih spojeva (DIN EN 1435)- HRN EN 25817:1999-Elektrolučno zavareni spojevi nas čeliku-Upute za razine kakvoće s obzirom na greške . (DIN EN 2517)- HRN EN ISO 12944-1-1999-Boje i lakovi-Zaštita od korozije čeličnih konstrukcija zaštitnim

sustavom boja-1. dio: Opći uvod te ostale norme u svezi s ovom normom.



71



8. TEHNIČKI UVJETI GRADNJE

8.1. NAČIN ZBRINJAVANJA GRAĐEVINSKOG OTPADA

Izvođač radova dužan je nakon završetka radova gradilište i okoliš dovesti u stanje uređenosti, a najkasnije u roku od mjesec dana nakon završetka radova i prije izdavanja uporabne dozvole.

Sav višak materijala koji je preostao nakon završetka građenja Izvođač je sa gradilišta dužan ukloniti

Sve zemljane i druge površine terena koje su na bilo koji način degradirane otpadnim materijalom i slično, a izravna su posljedica izvođenja radova, Izvođač je dužan dovesti u stanje uređenosti

Sve privremene zgrade, postrojenja i slično koje je Izvođač radova postavio ili izgradio, a u cilju izgradnje predmetne građevine dužan je ukloniti

Sve uništeno zelenilo, raslinje te zelene površine uz kolnik Izvođač je dužan dovesti u prvobitno stanje, odnosno u stanje predviđeno ovim projektom.

8.2. PRIKAZ MJERA I TEHNIČKIH RJEŠENJA ZA PRIMJENU PROTUPOŽARNE ZAŠTITE

Mjera protupožarne zaštite za vrijeme izvođenja građevine

Sukladno namjeni predmetne građevine vidljivo je da ona ne može biti uzročnik niti prijenosnik požara.

U tijeku građenja na gradilištu, a gdje postoji opasnost od požara potrebno je stalno provoditi zaštitne mjere u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara.

Zapaljive tekućine (benzin, nafta, ulje itd.) potrebno je čuvati u posebnim skladištima osiguranim od požara u skladu sa važećim propisima.

Električne instalacije, uređaji i oprema moraju svojom izradom odgovarati važećim tehničkim propisima.

Za vrijeme građenja pobrinuti se da lako zapaljivi materijali (daske, grede, letve itd.) budu udaljeni od toplinskih izvora.



72



8.3. ATESTI

U sukladnosti sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji nužno je za sve ugrađene materijale pribaviti ateste tijekom građenja, kao i ateste za djelatnike posebnih aktivnosti.

8.4. VIJEK UPORABE GRAĐEVINE I UVJETI ZA NJENO ODRŽAVANJE

Potrebno je provoditi održavanje građevine kako bi građevina tijekom cijelog uporabnog vijeka zadovoljila sve svoje funkcije. Održavanje obuhvaća slijedeće mjere: čišćenje, servisiranje, bojenje, popravke, zamjenu dijelova građevine, itd.

Obično održavanje općenito uključuje preglede i obavlja se u vrijeme kad trošak intervencije koju treba provesti nije u nesrazmjeru s vrijednošću dijela promatrane građevine uzevši u obzir i naknadne troškove.

Uz planirano preventivno održavanje zgrade, što znači da se radovi održavanja ili zamjene provode u planiranim razdobljima neovisno o stanju elemenata građevini se predviđa slijedeći vijek uporabe: 50 godina.

Nosivi građevinski elementi koji se ne mijenjaju kroz cijeli vijek građevine moraju imati rok trajanja kao i građevina: beton i opeka u vanjskim zidovima zaštićeni 50 godina, drvena krovišta 40-50 godina.

Ostali građevinski elementi se mogu mijenjati tijekom vijeka trajanja građevine jedan ili više puta, jer im je vijek trajanja manji: npr. vanjska žbuka 20-50 godina, toplinska izolacija 25-35 godina, razni vanjski premazi 10-30 godina, pocinčani lim 20-30 godina, plastična i aluminijska vanjska stolarija 30-50 godina, vodovodne instalacije 15-60 godina, jaka struja 10-30 godina.

Ovi podaci uzeti su iz knjige «GRAĐEVINSKI INŽENJERI NA PUTU U EUROPU» autora Dražena Ančića i Ksenije Čulo koju je izdao Građevinski fakultet u Osijeku, a koja citira publikaciju Info-Nlatt 9,9 IEMB.

Izradio:

ing. Rajko Stlinović, ovl. arh.



Documents

SADRŽAJ - Virovitičko-podravska županija · Web viewUREĐENJE TEMELJNOG TLA MEHANIČKIM ZBIJANJEM Temeljno se tlo uređuje tek pošto je uklonjen sav humus. Potrebno je izvršiti