Sadr`aj[to je mjeriteljstvo?

Opseg zakonskog mjeriteljstva?

Razumijevanje zahtjeva nacionalnog zakonodavstva iz podru~jazakonskog mjeriteljstva

Zahtjevi nekoliko odabranih tr`i{ta

Me|unarodna suradnja u podru~ju metrologije

Gdje se mogu dobiti podatci o zahtjevima zakonskog mjeriteljstva?

Dodatci

NAKLADNIK: Dr`avni zavod za mjeriteljstvo i Hrvatsko mjeriteljko dru{tvo • GLAVNI UREDNIK: Mladen

Jakov~i} • PREVEO: Mirko Vukovi} • LEKTORIRAO: Luka Vukojevi} • PRIPREMA SLOGA: LASERplus d.o.o.,

Zagreb, Mirela Miki} Muha • Zagreb, rujan, 2006.

Ovaj dokument nije namijenjen za raspa~avanje nego isklju~ivo za uporabu kao radni materijal na seminarimai radionicama koje organiziraju DZM i HMD ili za promid`bene svrhe dviju organizacija.

Ovo je glasilo, bez slu`benog ure|ivanja, priredio K. Ramful, ravnatelj Slu`be zakonskog mjeriteljstva izMauritiusa, a pregledala ga je E. Seiler, voditelj u Physikalisch Technische Bundesanstalt (Njema~ka)prema uputama S. K. Gujadhura, vi{eg savjetnika za norme i upravljanje kakvo}om Odsjeka za poslovnasavjetovanja Odjela za potporu trgovini, Me|unarodni trgovinski centar UNCTAD/WTO, 54–56 rue deMontbrillant, CH 1202 @eneva, [vicarska. Tel. + 41.22.730.03.96; fax: + 41.22.730.05.76; E-mail:gujadhur@intracen.org; Internet: http://www.intracen.org; Po{tanska adresa: ITC, Palaisdes Nations, 1211 Geneve 10, Switzerland.

Sadr`aj

1 [TO JE MJERITELJSTVO? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

2 PODRU^JE PRIMJENE ZAKONSKOG MJERITELJSTVA . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

3 RAZUMIJEVANJE ZAHTJEVA ZAKONODAVSTVA NACIONALNOGAZAKONSKOG MJERITELJSTVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

3.1 Zakonite mjerne jedinice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

3.2 Fizi~ke reprezentacije zakonitih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

3.3 Hijerarhija etalona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

3.4 Tehni~ki propisi o mjerilima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

3.5 Mjeriteljski nadzor nad mjerilima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

3.6 Nadzor nad proizvodnjom, uvozom, popravcima i prodajom mjerila . . . . . . . . 9

3.7 Nadzor nad pretpakiranim potro{a~kim robama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

3.7.1 Zahtjevi za ozna~ivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

3.7.2 Normizacija veli~ina paketa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

3.7.3 Mjeriteljski nadzor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

3.7.4 Pretpakovine obmanjuju}eg izgleda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

3.8 Vlasti odgovorne za zakonsko mjeriteljstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

3.9 Naknade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

3.10 Prekr{aji i kazne . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

4 ZAHTJEVI NEKOLIKO ODABRANIH TR@I[TA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

4.1 Europsko jedinstveno tr`i{te . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

4.1.1 Oznaka "e" za pretpakovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

4.1.2 Mjerila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

4.2 Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

4.3 Japan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

4.4 Zajednica za razvoj Ju`ne Afrike (SADC) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

5 ME\UNARODNA SURADNJA U PODRU^JU MJERITELJSTVA. . . . . . . . . . . . . . . 21

5.1 Me|unarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo (OIML) . . . . . . . . . . . 21

5.2 Druge me|unarodne organizacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

6 GDJE SE MOGU DOBITI PODATCI O ZAKONSKOM MJERITELJSTVU…ZAHTJEVI? . . 24

DODACI

Dodatak A1 Neke korisne adrese . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

Dodatak A2 Bibliografija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

1 [TO JE MJERITELJSTVO?

Mjeriteljstvo je znanost o mjerenju. U me|unarodnome kontekstu za mjeriteljstvo se upotreb-ljava izraz metrologija koji ne treba brkati s meteorologijom, znanosti o vremenu i predvi|anjuvremena. Mjeriteljstvo obuhva}a mjerne jedinice i njihove etalone, mjerila i njihovo podru~jeprimjene te sve teoretske i prakti~ne probleme povezane s mjerenjem.

Mjerenja su bitna za gotovo sve aspekte ljudske aktivnosti, od upravljanja proizvodnjom,mjerenja kakvo}e okoli{a te ocjene zdravlja i sigurnosti, ocjene proizvoda do za{tite potro{a~a iosiguranja po{tene trgovine.

Mjeriteljstvo se u biti dijeli na tri glavna podru~ja: znanstveno mjeriteljstvo, industrijskomjeriteljstvo i zakonsko mjeriteljstvo.

Znanstveno mjeriteljstvo dio je mjeriteljstva koji se bavi problemima koji su zajedni~ki za svamjeriteljska pitanja bez obzira na mjerenu veli~inu. Ono obuhva}a op}e teoretske i prakti~neprobleme koji se ti~u mjernih jedinica, uklju~uju}i njihova ostvarenja i njihovo preno{enjeznanstvenim metodama, probleme mjernih pogrje{aka i nesigurnosti te probleme mjeriteljskihsvojstava mjerila.

Postoje razli~ita specijalisti~ka podru~ja mjeriteljstva npr.:• Maseno mjeriteljstvo koje se bavi mjerenjima mase• Dimenzijsko mjeriteljstvo koje se bavi mjerenjima duljine i kuta• Temperaturno mjeriteljstvo koje se bavi temperaturnim mjerenjima• Elektrotehni~ko mjeriteljstvo koje se bavi elektri~nim mjerenjima• Kemijsko mjeriteljstvo koje se bavi mjerenjima u kemiji.

Industrijsko mjeriteljstvo bavi se mjerenjima u proizvodnji i upravljanju kakvo}om. Onoobuhva}a postupke umjeravanja, razdoblja umjeravanja, upravljanje mjernim procesima iupravljanje mjerilima u industriji kako bi se osiguralo da ona budu u skladu sa zahtjevima zanjihovu predvi|enu uporabu.

Zakonsko mjeriteljstvo dio je mjeriteljstva ~iji je predmet zakonski nadzor. Ono se u Me|u-

narodnom rje~niku zakonskog mjeriteljstva definira kao dio mjeriteljstva koji se odnosi nadjelatnosti koje su rezultat zahtjeva iz propisa, a odnose se na mjerenja, mjerne jedinice, mjerilai mjerne metode koje provode mjerodavna tijela.

Posve je opravdano re}i da najja~i zamah sada{njoj va`nosti mjeriteljstva i njegovu brzomrazvitku daje globalizacija trgovine. Za zakonsko su mjeriteljstvo me|utim najva`niji poticajtrgovinski sporazumi na kojima se temelji uklanjanje tehni~kih zapreka trgovini i sporazumi ome|usobnome priznavanju ocjene sukladnosti. Zakonsko je mjeriteljstvo po svojoj naravizakonskog ure|ivanja posebno osjetljivo na uklanjanje tehni~kih zapreka trgovini. Dr`avni supropisi bez iznimke stvarne i potencijalne zapreke trgovini, osim ako se regionalno i kona~nome|unarodno ne usklade. Najhitniji i najva`niji izazov za zakonsko mjeriteljstvo prema tomupostaje uskla|ivanje mjeriteljskih zahtjeva te ocjene sukladnosti i postupaka ovjeravanja.

Strana 3

2 PODRU^JE PRIMJENE ZAKONSKOG MJERITELJSTVA

Podru~je primjene zakonskog mjeriteljstva ovisi o nacionalnim propisima i mo`e se razlikovatiod dr`ave do dr`ave. Op}enito ve}ina dr`ava ima zakonodavstvo za nadzor trgovinskihmjerenja. Neke dr`ave tako|er zakonski ure|uju mjerenja u sljede}im podru~jima:

• javnome zdravstvu i sigurnosti (npr. podru~je medicine i sigurnosti prometa)

• za{titi okoli{a i nadzoru nad one~i{}enjem

• nadzoru nad izvorima i upravljanju izvorima.

Mjerenja ulaze prakti~no u sve komercijalne transakcije od trgovine robama kao {to su nafta,prirodni plin ili kovinske rude do maloprodaje roba potro{a~ima u trgovini. U obi~nimtrgovinskim transakcijama zakonsko mjeriteljstvo osigurava da tijekom prodaje bilo robe uslobodnome obliku stvarna isporuka kupcu ne bude manja od ugovorene ili pla}ene koli~ine. Uslu~aju pretpakiranih roba primarni je zahtjev da na pakovini koja je namijenjena za prodajunamalo treba ispravno ozna~iti netokoli~inu i naziv proizvo|a~a na takav na~in i u takvu oblikuda je mo`e lako vidjeti kupac. Osim toga pakiranje odre|enih roba mo`e biti u racionaliziranimnormiranim koli~inama kako bi se osiguralo uspore|ivanje koli~ine i cijene. Pregledomnetosadr`aja pretpakovina koji provode vlasti odgovorne za zakonsko mjeriteljstvo one {titepotro{a~e koji ne mogu provjeriti netokoli~inu sadr`aja. Zakonsko mjeriteljstvo prema tomuosigurava po{tenu trgovinu i odr`ava konkurentno tr`i{te. Ono tako|er poti~e proizvo|a~e,raspa~ava~e i preprodava~e da primjenjuju dobre proizvodne i raspa~ava~ke prakse.

Sa stajali{ta za{tite potro{a~a jednako je va`an zakonski nadzor nad mjerenjima koja obuhva-}aju javno zdravstvo i sigurnost ljudi. Naprimjer, klini~ki toplomjer ili mjerilo krvnoga tlaka(medicinski tlakomjer) koji nisu ispravno ovjereni mogu dovesti do pogrje{ne dijagnoze ineispravnog lije~enja. Kemijskim se mjeriteljstvom nadzire hrana i toksi~ne tvari u ljudskometijelu, dok analizator izdaha i radarsko mjerenje brzine poma`u osiguranju sigurnosti na cesti.

Podru~je za{tite okoli{a i nadzora nad one~i{}enjem ~vrsto su zakonski ure|eni i ve} su jednaod najva`nijih djelatnosti suvremenoga zakonskog mjeriteljstva. Kako je planet u opasnosti daizgubi mnoge svoje dragocjene izvore (vodu, minerale, naftu i plin, ribu itd.), porastom cijenapove}ava se i potreba za to~nijim mjerenjem. Zemlje sve vi{e ure|uju nadzor nad izvorima, aupravljanje se temelji na odgovaraju}emu to~nom mjerenju. O~ekuje se da }e u ovome 21.stolje}u za{tita okoli{a i nadzor nad izvorima postati najva`nije podru~je zakonskog mjeri-teljstva, jednako kao mjeriteljstvo u trgovini.

3 RAZUMIJEVANJE ZAHTJEVA NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA IZ PODRU^JAZAKONSKOG MJERITELJSTVA

Nacionalni zakon o mjeriteljstvu obi~no ure|uje sljede}e:

• Zakonite mjerne jedinice

• Fizi~ka ostvarenja zakonitih mjernih jedinica

• Hijerarhiju mjernih etalona – njihovo odr`avanje i ~uvanje

• Tehni~ke propise o mjerilima koji obuhva}aju mjeriteljske, tehni~ke i upravnezahtjeve

• Mjeriteljski nadzor nad mjerilima

Strana 4

• Mjeriteljski nadzor nad pretpakiranim potro{a~kim robama• Upravljanje proizvodnjom, uvoz, popravak i prodaju mjerila• Vlast odgovornu za zakonsko mjeriteljstvo• Ubiranje davanja i prikupljanje poreza• Prekr{aje i kazne.

3.1 Zakonite mjerne jedinice

U ve}ini su dr`ava kao zakonite mjerne jedinice prihva}ene SI jedinice (tj. Me|unarodni sustavjedinica), njihovi deseti~ni vi{ekratnici i ni`ekratnici koji se ozna~uju uporabom SI predmetaka iodre|ene jedinice izvan SI-a specificirane odgovaraju}im propisima. Me|unarodni sustav jedini-ca prera|en je suvremeni oblik metri~kog sustava. SI je prihvatila i preporu~ila Op}a konferencijaza utege i mjere (CGPM) i Me|unarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo (OIML).

SI sustav obuhva}a:• osnovne jedinice, i• izvedene jedinice, uklju~uju}i dopunske jedinice1)

Sedam osnovnih jedinica navedeno je u tablici 1.

Izvedene jedinice tvore se sastavljanjem osnovnih jedinica u skladu s algebarskim odnosimakoji povezuju odgovaraju}e veli~ine. Naprimjer, iz fizi~ke veze izme|u veli~ina duljine koja semjeri jedinicom metar i vremena koje se mjeri jedinicom sekunda mo`e se izvesti veli~inabrzina koja se mjeri jedinicom metar u sekundi (m/s), dok se jedinica za obujam, kubi~ni metar

(m3), izvodi iz osnovne jedinice metar. Odre|ene izvedene jedinice imaju posebne nazive, npr.jedinica paskal (Pa) za tlak poseban je naziv za njutn po ~etvornome metru (N/m2).

Postoje tako|er odre|ene jedinice izvan SI-a ~ija je uporaba dopu{tena iz prakti~nih razloga.One su dane u tablici 2. Deseti~ni vi{ekratnici i ni`ekratnici SI jedinica tvore se s pomo}u

Strana 5

Tablica 1.: Osnovne SI jedinice

Osnovna veli~ina Osnovne SI jedinice

Osnovna jedinica Znak

duljinamasavrijemeelektri~na strujatermodinami~ka temperaturakoli~ina tvarisvjetlosna jakost

metarkilogramsekundaamperkelvinmol

kandela

mkgsAK

molcd

1) Razred dopunskih jedinica koje su obuhva}ale radijan i steradijan ukinuo je 20. CGPM svojim 8. zaklju~kom te je daotuma~enje da su dopunske jedinice u Me|unarodnome sustavu jedinica izvedene nedimenzijske jedinice (napomenaprevoditelja).

predmetaka SI jedinica od kojih su neki dani u tablici 3. Kao primjer uporabe predmetaka 1 kg =1000 g = 1 000 000 mg, pri ~emu se predmetak kilo (znak k) upotrebljava umjesto mno`itelja1000, a predmetak mili (znak m) umjesto mno`itelja 0,001.

Kao deseti~ni znak u zemljama engleskoga govornog podru~ja (kao i u ovome dokumentu1))upotrebljava se to~ka, dok se u drugim zemljama kao deseti~ni znak upotrebljava zarez.

Premda se SI upotrebljava svuda u svijetu postoje tako|er i drugi sustavi jedinica koji seupotrebljavaju u odre|enim zemljama, npr. u SAD-u upotrebljavaju se jedinice kao {to su funta(1 funta = 0,454 kg), galon (1 galon = 3,785 l), in~ (1 in~ = 2,54 cm) i druge jedinice izvan SI-a.Jedinice izvan SI-a tako|er se upotrebljavaju za odre|ene posebne primjene kao {to su navigacija(1 morska milja = 1852 m) i u trgovini sirovom naftom (1 barel = 159 L). Ipak, Me|unarodnisustav jedinica (SI) prihvatila je ve}ina zemalja budu}i da se oslanja na Dogovor o metru.

Strana 6

1) Tj. u tekstu dokumenta na engleskome jeziku. U prijevodu ovoga dokumenta kao deseti~ni znak upotrebljava se zarez uskladu s hrvatskom praksom (napomena prevoditelja).

Tablica 3.: Neki SI predmetci

Faktor Predmetak

Naziv Znak

106 mega M

103 kilo k

102 hekto h

10 deka da

10–1 deci d

10–2 centi c

10–3 mili m

10–6 mikro m

Tablica 2.: Jedinice koje se upotrebljavaju sa SI jedinicama

Veli~ina Jedinica Znak Vrijednost u SIjedinicama

vrijeme minuta min 1 min = 60 s

sat h 1 h = 60 min

dan d 1 d = 24 h

ravninski kut stupanj ° 1° = (p/180) rad

minuta ' 1' = (1/60)°

sekunda '' 1'' = (1/60)'

obujam litra l, L1) 1 l = 1 dm3

masa tona2) t 1 t = 103 kg

1) Ta su dva znaka za litru istovrijedna

2) U engleskome jeziku tako|er se naziva metri~ka tona

3.2 Fizi~ke reprezentacije zakonitih jedinica

Kako bi se zakonite jedinice prevele u praksu za primjenu u razli~itim podru~jima, one setrebaju fizi~ki ostvariti. Mjerni etalon mo`e biti fizi~ka mjera, mjerilo, referentna tvar ili mjernisustav namijenjen za definiranje, ostvarivanje, ~uvanje ili obnavljanje jedinice jedne ili vi{evrijednosti veli~ine kako bi slu`ile kao referencija. Me|unarodni etalon (ili pramjera) kilo-grama cilindri~ni je komad slitine od platine i iridija promjera i visine 39 mm koji se ~uva uMe|unarodnome uredu za utege i mjere (BIPM) u Sèvresu u blizini Pariza. Svaka dr`ava~lanica Dogovora o metru dobiva kopiju te me|unarodne pramjere kad je propisno potvrdiBIPM. Ona ~ini nacionalni etalon kilograma. Primarni etaloni drugih jedinica mogu se ostva-rivati u odre|enim dobro opremljenim nacionalnim mjeriteljskim ustanovama pripremanjemtakvih predmeta ili obnavljanjem takvih pojava, {to mo`e biti nu`no za tu svrhu.

S iznimkom kilograma ~ija se definicija temelji na fizi~kom predmetu, definicije svih drugihosnovnih jedinica sada se temelje na prirodnim pojavama koje se mogu lak{e obnoviti na razininacionalnih laboratorija. Ostvarenje tih osnovnih jedinica slo`en je zadatak; me|utim, prednostmu je da se ono na~elno mo`e izvesti na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme.

3.3 Hijerarhija etalona

Nacionalni mjerni etaloni koji se uspore|uju u pravilnim vremenskim odsje~cima s me|una-rodnim etalonima vi{e to~nosti slu`e kao temelj za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonimadoti~ne veli~ine. ^uvar nacionalnih mjernih etalona obi~no je laboratorij koji se nazivanacionalnom mjeriteljskom ustanovom, nacionalnim uredom za etalone ili nacionalnim ure-dom za utege i mjere.

Nacionalni se etaloni ne stavljaju u uporabu za svakodnevni posao. Oni se upotrebljavaju zaumjeravanje sekundarnih etalona koji se sami normalno upotrebljavaju za umjeravanje radnihetalona. Radne etalone upotrebljavaju nacionalne slu`be zakonskog mjeriteljstva ili umjernilaboratoriji za ovjeravanje ili umjeravanje tvarnih mjera i mjerila koja se upotrebljavaju utrgovini i industriji.

Gore spomenuti etaloni predstavljaju hijerarhiju koja na vrhu po~inje s me|unarodnim etalo-nima i spu{ta se do radnih etalona. Ne postoji op}i zahtjev s obzirom na to~nost etalona. Radnietalon na jednome mjestu mo`e biti dostatno dobar, da bi na drugome mjestu slu`io kaosekundarni ili ~ak nacionalni etalon.

Cilj je hijerarhije etalona osigurati sljedivost mjerenja koja se izvode u nekoj zemlji. Sljedivostje mjerenja osiguranje da se ono mo`e povezati s nacionalnim ili me|unarodnim etalonom.Sljedivost mjerenja kako je definirana Me|unarodnim rje~nikom osnovnih i op}ih naziva u

mjeriteljstvu svojstvo je mjernog rezultata ili vrijednosti mjernog etalona kojim se on mo`epovezati s utvr|enim referencijama obi~no nacionalnim ili me|unarodnim etalonima nepre-kidnim lancem usporedaba od kojih sve imaju utvr|ene nesigurnosti.

3.4 Tehni~ki propisi o mjerilima

Tehni~ki propisi za mjerila koja se upotrebljavaju u podru~jima od javnog interesa kao {to sutrgovina (vage, utezi, mjerni sustavi za kapljevine, mjerila elektri~ne energije, taksimetri),

Strana 7

za{tita zdravlja (medicinski toplomjeri, tlakomjeri), za{tita okoli{a (plinski kromatografi,atomski apsorpcijski spektrometri), nadzor nad prometom (dokazni analizatori daha, mjerila zamjerenje ispu{tanja {tetnih plinova vozila) ili sigurnost na radu (dozimetri) op}enito se donosekao podzakonski akti koji obuhva}aju:

• mjeriteljske zahtjeve

• tehni~ke zahtjeve i

• upravne zahtjeve.

Mjeriteljski zahtjevi namijenjeni su za utvr|ivanje najve}ih dopu{tenih pogrje{aka mjerila iuvjeta pod kojima one moraju biti zadovoljene. Njima se tako|er mogu specificirati mjernapodru~ja, pokazivanje mjerenja, postupci ovjeravanja itd.

Tehni~ki su zahtjevi namijenjeni za utvr|ivanje bitnih op}ih zna~ajka konstrukcije mjerila beznametanja ograni~enja tehni~komu razvoju kako bi se osiguralo:

• da se u uporabi odr`avaju njihove mjeriteljske kakvo}e

• da mjerni rezultati budu jednostavni i nedvosmisleni

• da se {to je vi{e mogu}e uklone rizici od prijevare.

Upravni zahtjevi utvr|uju opseg i podru~je primjene propisa, ovla{tenja za ispitivanje mjerila zasvrhe potvr|ivanja sukladnosti s mjeriteljskim i tehni~kim zahtjevima, obveze korisnika mjerila itd.

3.5 Mjeriteljski nadzor nad mjerilima

Mjeriteljski nadzor nad mjerilima obuhva}a:

• odobrenje tipa ili modela

• prvo ovjeravanje

• naknadna ovjeravanja

• nadzor nad uporabom mjerila.

U programu tipnog odobrenja jedno se ili vi{e mjerila istog modela podvrgava strogimispitivanjima propisanim zakonom. Cilj je svih takvih ispitivanja osigurati da mjerila doti~noguzorka budu sukladna s odgovaraju}im zakonskim zahtjevima i prikladna za uporabu uzakonski ure|enu podru~ju, tako da se mo`e o~ekivati da }e ona davati pouzdane mjernerezultate u utvr|enome razdoblju i pod promjenjivim uvjetima uporabe. Odobrenje modelaobi~no je zadatak nacionalne mjeriteljske ustanove ili slu`be zakonskog mjeriteljstva, ovisno osituaciji u doti~noj dr`avi. Ako postoji neka preporuka OIML-a i ako se ona primjenjuje zavrednovanje uzorka na zahtjev proizvo|a~a, mo`e se izdati potvrda OIML-a (vidi to~ku 5. unastavku za Program potvr|ivanja OIML-a za mjerila).

Prvo ovjeravanje ozna~uje ovjeravanje mjerila koja nisu prije ovjeravana. Prema zakonu svakatakva jedinica koja se upotrebljava u zakonski ure|enim podru~jima treba biti ovjerena i `igosanaprije uporabe ili ~ak prije prodaje korisniku. Za prvo su ovjeravanje zahtjevi to~nosti op}enitostro`i nego za naknadna ovjeravanja i preglede. Za prvo je ovjeravanje normalno odgovornaslu`ba zakonskog mjeriteljstva ili druga ovla{tena organizacija. U Europskoj uniji za prvoovjeravanje odre|enih tipova mjerila, npr. neautomatskih vaga, odgovoran je proizvo|a~.

Strana 8

Naknadno ovjeravanje ozna~uje svako ovjeravanje mjerila nakon prvog ovjeravanja. Onoobuhva}a:

• obvezatne periodi~ne preglede i

• ovjeravanje nakon popravka.

Nacionalni propisi vi{e dr`ava predvi|aju da se mjerila koja se upotrebljavaju u zakonskiure|enim podru~jima (trgovini, medicinskoj dijagnostici, za{titi okoli{a i nadzoru nad okoli-{em itd.) trebaju periodi~no ovjeravati u pravilnim vremenskim odsje~cima od jedne godine,dvije godine ili dulje ovisno o vrsti mjerila kako bi se osiguralo da pojedina~na mjerila jo{uvijek budu u propisanim granicama pogrje{ke te da zadovoljavaju sve druge propisanemjeriteljske i tehni~ke zahtjeve. Zakonom se tako|er ~esto propisuje da se svako popravljenomjerilo treba ponovno ovjeriti i `igosati iako nije isteklo razdoblje valjanosti njegova pret-hodnog ovjeravanja.

Inspekcija ili nadzor upravni je postupak koji se vr{i nad proizvodnjom, uvozom, ugradbom,uporabom, odr`avanjem i popravcima mjerila, a koji se provodi radi povjere pravilne primjenemjeriteljskog zakona i propisa. Ona obuhva}a provjeru ispravnosti koli~ina nazna~enih napretpakovinama i koji se nalaze u pretpakovinama (vidi to~ku 3.7). Inspekcija je va`an elementmjeriteljskog upravljanja sa stajali{ta za{tite potro{a~a. Inspekcije se provode bez najave iveoma se ~esto pokre}u kao rezultat pritu`aba iz javnosti.

3.6 Nadzor nad proizvodnjom, uvozom, popravcima i prodajom mjerila

Nadzor nad proizvodnjom, uvozom, popravcima i prodajom mjerila koja se upotrebljavaju uzakonom ure|enu podru~ju obi~no provodi na temelju tehni~kih propisa. Prije proizvodnje,uvoza, popravka i prodaje tih mjerila od nacionalnih je vlasti potrebno dobiti odgovaraju}aodobrenja i dopu{tenja.

Za proizvodnju ili uvoz mjerila koje se treba upotrebljavati u zakonski ure|enu podru~ju tomjerilo treba biti tipno odobreno. Mnoge bi dr`ave prihvatile potvrdu o tipnome odobrenju, npr.potvrdu OIML-a (vidi to~ku 5), koju izdaje priznata mjerodavna mjeriteljska ustanova.

3.7 Nadzor nad pretpakiranim potro{a~kim robama

Posljednjih desetlje}a kupnja pretpakiranih potro{a~kih roba dobila je znatan zamah zboglako}e i prikladnosti kojom se one mogu prevoziti i stavljati na tr`i{te. U novije se vrijemepostupno smanjuje broj vaganja i mjerenja u prisutnosti kupca te se o~ekuje da }e se ona u bli`ojbudu}nosti ograni~iti na nekoliko odabranih roba. Zahtjevi koji se odnose na prodaju pret-pakiranih proizvoda u mnogim su dr`avama dio nacionalnog zakonodavstva i obi~no propisujusljede}e:

• zahtjeve za ozna~ivanjem

• normiranje veli~ina pakiranja

• mjeriteljski nadzor i

• spre~avanje obmanjuju}ega pakiranja.

Strana 9

3.7.1 Zahtjevi za ozna~ivanjem

Svako pakiranje namijenjeno za maloprodaju treba nositi sljede}e podatke:

• identitet proizvoda (uobi~ajeni ili generi~ki naziv potro{a~ke robe koja se nalazi u omotu)

• naziv i mjesto poslovanja proizvo|a~a, punitelja, raspa~ava~a, uvoznika ili preprodava~a i

• netokoli~inu proizvoda.

Ti podatci trebaju biti uo~ljivi, ~itljivi i nedvosmisleno prikazani na "glavnom prikazu spodatcima", tj. dijelu paketa ili njegova natpisa koji }e se vjerojatno prikazivati kupcu ili }e gakupac provjeravati pod normalnim uvjetima prodaje. Propisana je najmanja veli~ina slova zadeklariranje netokoli~ine utvr|ena u odnosu na plo{tinu glavnoga prikaza pakovine s po-datcima (npr. u SAD-u) ili koli~inu pakiranog sadr`aja (npr. u Europskoj uniji). Zakonski seobi~no ure|uje na~in deklariranja netokoli~ine, uklju~uju}i znakove jedinica i broj deseti~nihmjesta koja treba upotrebljavati.

Me|unarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo (OIML) objavila je me|unarodnu pre-poruku R 79, Zahtjevi za ozna~ivanje za pretpakirane proizvode koja se smatra me|unarodnomnormom. Taj dokument daje iscrpne podatke o zahtjevima za ozna~ivanje s obzirom na identitetproizvoda, naziv i mjesto proizvo|a~a/punitelja/raspa~ava~a i netokoli~inu, ali ne obuhva}aizjavu o sastojcima, temperaturi skladi{tenja, grani~nome datumu prodaje ili uporabe kojedr`avne vlasti tako|er normalno ure|uju i nadziru te koje treba uzimati u obzir budu}i izvoznik.

3.7.2 Normizacija veli~ina paketa

Kako bi se olak{ala usporedba cijena i sprije~ila nepo{tena konkurencija, mnoge su dr`avepropisale veli~ine pakiranja za odre|ene bitne potro{a~ke robe. Moglo bi se dokazivati danormizacija veli~ina pakiranja nema svrhe ako paket ima potrebnu naljepnicu koja daje podatkeo netokoli~ini. To bi se stajali{te moglo prihvatiti samo kad bi svi potro{a~i bili oprezni i dobrora~unali napamet. Ve}ina bi ljudi otkrila da je te`e uspore|ivati pakovine netokoli~ine od 245 gkoje se prodaju po cijeni od 4,50 USD s pakovinama od 530 g koje se prodaju po cijeni od 9,30USD nego uspore|ivati pakovine od 250 g koje se prodaju po cijeni od 4,60 USD s pakovinamaod 500 g koje se prodaju po cijeni od 8,80 USD.

Neke dr`ave koje se nisu odlu~ile za normirane veli~ine paketa uvele su obvezu deklariranjajedini~ne cijene za robe kako bi olak{ale usporedbu cijena.

3.7.3 Mjeriteljski nadzor

Kako bi se osigurala to~nost netosadr`aja pakovina, tj. koli~ina potro{a~ke robe bez ambala`e,zakonom se mo`e predvidjeti njezina provjera na svakoj razini raspa~avanja, uklju~uju}imjesto pakiranja, uvoza, raspa~avanja, transakcije naveliko i prodaje (npr. gdje se pretpakovinenude ili izla`u za prodaju ili gdje se prodaju).

OIML je priredio novu verziju me|unarodne preporuke R 87 o koli~ini proizvoda u pret-pakovinama koja utvr|uje mjeriteljske zahtjeve ili zahtjeve za to~nost pretpakiranih proizvodana koje se stavljaju oznake unaprijed odre|enih stalnih nazivnih koli~ina mase, obujma,duljine, plo{tine ili broja. Ta preporuka tako|er specificira planove uzorkovanja i postupke kojeupotrebljavaju mjeriteljski slu`benici pri ovjeravanju koli~ine proizvoda u pretpakovinama. U

Strana 10

dodatku te preporuke u op}im se crtama daju postupak ispitivanja, postupci za odre|ivanjeprosje~ne vrijednosti mase tare, ocije|ene mase proizvoda u kapljevitome sredstvu i stvarnekoli~ine smrznutih roba.

Pakovina ne mo`e uvijek sadr`avati to~nu nazivnu koli~inu (koli~inu koja je navedena napakovini). Dopu{tene su neke varijacije pod uvjetom:• da prosje~na vrijednost netosadr`aja u pregledavanoj partiji nije manja od nazivne koli~ine.

Kad se ispitivanje provodi na uzorku upotrebljavaju se statisti~ke metode primjenomposebnog faktora koji je specificiran u stupcu 3. tablice 5. – prosje~na koli~ina u uzorku nesmije biti manja od nazivne koli~ine za vrijednost manju od umno{ka toga faktora iprocijenjenoga standardnog odstupanja. Taj faktor uzima u obzir veli~inu uzorka i svelikom vjerojatno{}u osigurava da srednja vrijednost pregledavane partije bude za-dovoljena.

• Da netokoli~ina pretpakovine {to je mogu}e to~nije odra`ava nazivnu koli~inu u razumnimgranicama koje se definiraju na sljede}i na~in:� u pregledavanoj partiji ne smije vi{e od 2,5 % pretpakovina sadr`avati manje od

dopustivog manjka specificirana u tablici 4. Statisti~ki to bi zahtijevalo da brojpretpakovina u uzorku, ~ija je veli~ina odre|ena u skladu s veli~inom pregledavanepartije u tablici 5., koje imaju manjak ve}i od dopu{tenog ne smije prelaziti vrijednostspecificiranu u stupcu 4. tablice 5.

� ni jedna pretpakovina ne smije imati manjak dvostruko ve}i od dopu{tenog manjka.

Mjeriteljske vlasti mogu dopustiti razumna odstupanja u koli~ini higroskopnoga proizvodaizazvana uobi~ajenim izlaganjem uvjetima okoli{a koji prevladavaju u skladi{tu i raspa~avanju.Mnoge dr`ave zahtijevaju da proizvo|a~ ili punitelj nadziru proces punjenja. Za to se trebajuupotrebljavati ovjerena mjerila te ~uvati odgovaraju}i zapisi i na zahtjev predo~iti vlastima kojesu odgovorne za zakonsko mjeriteljstvo.

U to~ki 4. dani su neki zahtjevi za pretpakovine za EU, SAD i Japan.

Strana 11

PRIMJER ISPITIVANJA UZORKA ZA PROVJERU KOLI^INE

Za ilustraciju gore re~enog promatrajmo primjer u kojemu se pregledava partija od 400 pretpakovinari`e nazivne koli~ine od 1 kg radi utvr|ivanja sukladnosti sa zahtjevima to~nosti. U skladu s tablicom5. za veli~inu partije od 400 pretpakovina trebat }e ispitati slu~ajni uzorak od 50 pretpakovina kako bise odredile njihove pojedina~ne netokoli~ine, a treba primjenjivati faktor ispravka uzorka koji jejednak 0,379. Neka je standardno odstupanje dobiveno opa`anjem tih netokoli~ina uzorka jednako4,5 g. Kako bi se partija prihvatila, trebat }e zadovoljiti sljede}a tri zahtjeva:

• prosje~na netokoli~ina uzroka ne smije biti manja od [1000 – (0,379 × 4,5)], tj. od 998,29 g

• vi{e od 3 pakovine (iz ~etvrtog stupca tablice 5.) ne smiju imati manjak ve}i od dopustivogmanjka za nazivnu koli~inu od 1000 g, tj. manjak ve}i od 15 g (iz tablice 4.) – tj. vi{e od 3pakovine u uzorku ne smiju imati netokoli~inu manju od 985 g

• nijedna pakovina ne smije imati manjak ve}i od 30 g (dvostruko dopu{teno odstupanje) – tj.nijedna pakovina ne smije imati netokoli~inu manju od 970 g.

3.7.4 Pretpakovine obmanjuju}eg izgleda

Pretpakovine obmanjuju}eg izgleda pakovine su koje su namjerno tako oblikovane da bi potro{a~udale pretjeran ili pogrje{an utisak o koli~ini robe koja je u njima, osim ako ve}e dimenzije pakovinemo`e opravdati proizvo|a~ ili punitelj time {to su takve dimenzije nu`ne zbog:

• za{tite robe

• zahtjeva stroja koji se upotrebljava za punjenje takve pakovine

• neizbje`nog razmje{tanja proizvoda tijekom isporuke i rukovanja ili

• potrebe da pretpakovina obavlja posebne funkciju (npr. kad ambala`a igra ulogu upripremi ili konzumaciji hrane).

Strana 12

Tablica 4.: Dopu{teni manjkovi stvarnog sadr`aja za pretpakovine koji se preporu~ujupreporukom OIML R 87

Nazivna koli~ina proizvoda(Qn) u g ili mL

Dopu{teni manjak (T)

Postotak Qn g ili mL

0 do 50 9 –

50 do 100 – 4,5

100 do 200 4,5 –

200 do 300 – 9

300 do 500 3 –

500 do 1000 – 15

1000 do 10 000 1,5 –

10 000 do 15 000 – 150

15 000 do 50 000 1 –Te se T-vrijednosti zaokru`uju na prvu gornju vrijednost od desetine g ili ml za Qn manji ili jednak 1000 g ili ml i na prvi ciobroj g ili ml za Qn ve}i od 1000 g ili ml.

Nazivna koli~ina (Qn) u duljini Postotak Qn

Qn od 5 m ili manje Nije dopu{ten manjak

Qn ve}e od 5 m 2

Nazivna koli~ina (Qn) u plo{tini Postotak Qn

Sve Qn 3

Nazivna koli~ina (Qn) u broju Postotak Qn

Qn od 50 jedinica ili manje Nije dopu{ten manjak

Qn ve}e od 5 jedinica 1Vrijednosti T za brojenjem dobivenu vrijednost izra~unavaju se mno`enjem nazivne koli~ine s jedan posto i zaokru`ivanjemrezultata na prvi vi{i cijeli broj zbog toga {to su proizvodi cijele jedinice i ne mogu se dijeliti.

Tablica 5.: Planovi uzorkovanja za pretpakovine koji se preporu~uju preporukom OIML R 87

Veli~inapregledavane partije

Veli~ina uzorka Faktor ispravkauzorka

Broj pretpakovina u uzorkukoji mo`e prelaziti

dopu{tene manjkove

100 do 500 50 0,379 3

501 do 3200 80 0,295 5

Vi{e od 3200 125 0,234 7

Primjeri su obmanjuju}e ambala`e neispunjeni prostor u kartonskim pakovinama koje sadr`a-vaju gradiva kao {to su sapun, deterd`enti ili obra|ena hrana te posude i spremnici s po-debljanim stijenkama za pakiranje kozmeti~kih krema.

3.8 Vlasti odgovorne za zakonsko mjeriteljstvo

Ustrojstvo i organizacija koja se brine o zakonskome mjeriteljstvu varira od jedne do drugedr`ave. Mjeriteljska infrastruktura mo`e se sastojati od sljede}ih tijela:

a) znanstvenog tijela koje je nacionalna mjeriteljska ustanova odgovorna za:• sigurno ~uvanje, odr`avanje i sljedivost nacionalnih etalona• to~nost etalona idu}e ni`e razine to~nosti usporedbom s nacionalnim etalonima za

uporabu u toj dr`avi• znanstveni i tehni~ki rad u svim podru~jima mjeriteljstva;

b) Sredi{nje tijelo za uskla|ivanje i usmjeravanje odgovorno za:• planiranje i uskla|ivanje radnja na provedbi propisa lokalnih tijela odgovornih za

mjeriteljski nadzor• pripremu nacrta tehni~kih propisa u podru~ju zakonskog mjeriteljstva• potporu radu drugih organizacija koji je povezan sa zakonskom mjeriteljstvom• organiziranje {kolovanja u podru~ju zakonskog mjeriteljstva• predstavljanje dr`ave u me|unarodnim i regionalnim djelatnostima koje se odnose

na zakonsko mjeriteljstvo;

c) lokalna tijela za podru~je rada i provedbu zakona koja obuhva}aju sljede}e funkcije:• nadzor nad proizvodnjom, prodajom i popravcima mjerila• mjeriteljski nadzor nad mjerilima• nadzor nad pretpakiranim robama.

3.9 Naknade

Ve}ina slu`ba zakonskog mjeriteljstva u svijetu napla}uje naknade za svoje radnje na ovje-ravanju i odobravanju modela kako bi pokrila dio svojih tro{kova rada (opremu, etalone, pla}e,prijevoz itd.).

3.10 Prekr{aji i kazne

Prekr{aji prema zakonu o zakonskome mjeriteljstvu obuhva}aju:• uporabu neispravna mjerila, mjerila koja su neovla{teno namje{tena ili koja nisu

propisno ovjerena i `igosana• proizvodnju, uvoz ili prodaju mjerila koja nisu sukladna s propisima• pakiranje, raspa~avanje, ponude za prodaju ili prodaju pretpakiranih roba koje imaju

manju koli~inu, koje nisu ispravno ozna~ene ili ne zadovoljavaju druge zahtjeve izpropisa.

Kako bi se djelotvorno provodilo zakonodavstvo iz podru~ja zakonskog mjeriteljstva, nor-malno se predvi|aju kazne, uklju~uju}i nov~ane kazne i zatvor.

Strana 13

4 ZAHTJEVI NEKOLIKO ODABRANIH TR@I[TA

4.1 Europsko jedinstveno tr`i{te

Od stvaranja EEZ-a (Europske gospodarske zajednice) preko Rimskog ugovora od 1958.godine jedno od vode}ih na~ela bilo je uklanjanje zapreka trgovini bez obzira na to jesu li tocarinske ili tehni~ke zapreke. Priznato je da je jedan od klju~nih elemenata u stvaranjujedinstvenoga tr`i{ta bilo uskla|ivanje tehni~kih zahtjeva. U podru~ju zakonskog mjeriteljstva,uklju~uju}i pretpakovine, za primjenu u dr`avama ~lanicama prihva}ene su smjernice Europ-skog vije}a koje se navode u tablici 6. u nastavku.

Tablica 6.: Popis smjernica Europskog vije}a u podru~ju zakonskog mjeriteljstva

Podru~je EEC smjernicaMjerne jedinice

Op}e odredbe o mjerilima

Neautomatske vage

Vage za neprekinuto zbrajanje i automatske vage za pojedina~no vaganjei automatske vage razvrstavalice:

• vage za neprekidno zbrajanje• automatske vage za pojedina~no vaganje i vage razvrstavalice

Vodomjeri:• za hladnu vodu• za toplu vodu

Mjerni sustavi za kapljevine razli~ite od vode:• Mjerila kapljevina razli~itih od vode• Pomo}na oprema za mjerila za kapljevine razli~ite od vode• Mjerni sustavi za kapljevine razli~ite od vode

PlinomjeriMjerila elektri~ne energijeTvarne mjere duljineAlkoholomjeri i alkoholni areometri i alkoholne tablice

• Alkoholomjeri i alkoholni areometri• Tablice za alkohol

Utezi srednje to~nosti i to~nosti ve}e od srednje• Pravokutni utezi od 1 kg do 50 kg i valjkasti utezi od 1 kg do 10 kg• Utezi od 1 mg do 50 kg

TaksimetriManometri za mjerenje tlaka u pneumaticima motornih vozilaMjerila hektolitarske mase `itaricaUmjeravanje brodskih spremnikaPretpakovine

• Obujam odre|eni pretpakiranih kapljevina

• Boce koje se upotrebljavaju kao spremnici• Masa ili obujam odre|enih pretpakiranih proizvoda• Podru~ja normiranih koli~ina i normiranih obujma dopu{tenih za

odre|ene pretpakirane proizvode

80/181/EEC s izmjenama i dopunama85/1/EEC, 89/617/EEC i 1999/103/EEC71/316/EEC s izmjenama i dopunama72/427/EEC, 83/575/EEC, 87/354/EEC,87/355/EEC i 88/665/EEC90/384/EEC s izmjenama i dopunama93/68/EEC

75/410/EEC78/1031/EEC

75/33/EEC79/830/EEC

71/319/EEC71/348/EEC77/313/EEC71/318/EEC76/891/EEC73/362/EEC

76/765/EEC76/766/EEC

71/317/EEC74/148/EEC77/95/EEC86/217/EEC71/347/EEC71/349/EEC

75/106/EEC s izmjenama i dopunama79/1005/EEC, 85/10/EEC, 88/316/EEC i89/676/EEC75/107/EEC76/211/EEC80/232/EEC s izmjenama i dopunama86/96/EEC i 87/356/EEC

Vi{e podataka mo`e se dobiti iz The European Union On-Line, http://www.europa.eu.int, Smjernice vije}amogu se u~itati besplatno.

Strana 14

Rezolucijom Vije}a iz svibnja 1985. godine slu`beno je prihva}en novi sporazum pod nazivom"novi pristup tehni~komu uskla|ivanju i normama" na temelju kojeg bi se umjesto podrobnihtehni~kih zahtjeva u smjernice uklju~ivali samo temeljni zahtjevi. Primjena tih smjernica bila bime|utim obvezatna u dr`avama ~lanicama. Od njih bi se prema prijelaznim odredbamazahtijevalo povla~enje postoje}ih nacionalnih propisa i propisa kojima su implementiranesmjernice "staroga pristupa" u odnosu na nova mjerila koja }e se stavljati na tr`i{te i u uporabu.Novi pristup osigurava alternativnu mogu}nost zadovoljavanja temeljnih zahtjeva koji se moguzadovoljiti izravnom primjenom temeljnih zahtjeva ili primjenom uskla|enih norma. Primjenanorma pru`a proizvo|a~u ve}i stupanj sigurnosti da }e njegovo oblikovno i tehni~ko rje{enje iproizvodnja zadovoljiti temeljne zahtjeve.

4.1.1 Oznaka "e" za pretpakovine

Kako bi se olak{alo slobodno kolanje roba, dr`ave ~lanice europskoga jedinstvenog tr`i{tadogovorile su se o op}im pravilima za pretpakovine u podru~ju od 5 g do 10 kg i 5 mL do 10 L.Pakovine se mogu ozna~ivati oznakom "e" pod uvjetom da zadovoljavaju europske smjernice76/211/EEC ili 75/106/EEC. Pakovine koje nose oznaku "e" provjeravat }e se samo u zemljamapodrijetla i mogu se slobodno stavljati na tr`i{te u Europskoj zajednici te u Islandu, Lihten-{tajnu i Norve{koj, potpisnicama Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (EEA).Ako dr`ava podrijetla ne pripada tim dr`avama koje ~ine "jedinstveno tr`i{te", pakovine }e seprovjeravati na mjestu ulaska u "jedinstveno tr`i{te" u prostorijama uvoznika.

Oznaka "e" djeluje kao "mjeriteljska putovnica" jer je priznata na cijelome zajedni~kom tr`i{tu odoko 370 milijuna potro{a~a. Oznaka "e" ima poseban oblik kako je prikazan na slici, a njezine serelativne dimenzije daju u europskim smjernicama.

Mjeriteljski zahtjevi ili zahtjevi koji se odnose na to~nost za pretpakovine koje nose oznaku "e"sli~ni su zahtjevima koje preporu~uje OIML (vidi podto~ku 3.7.3), tj.:

• stvarna netokoli~ina ne smije u prosjeku biti manja od nazivne koli~ine

• samo mali dio (ne ve}i od 2,5 %) od broja pretpakovina u partiji mo`e imati manjak ve}i oddopu{tene negativne pogrje{ke, koje su iste kao dopu{teni manjkovi koje preporu~uje OIML

• ni jedna pretpakovina ne smije sadr`avati manje od dvostruke dopu{tene negativne pogrje{ke.

Me|utim europske smjernice za oznaku "e" obuhva}aju samo pretpakovine u podru~ju od 5 gdo 10 kg ili 5 mL do 10 L, dok se me|unarodna preporuka (OIML R 87) mo`e primjenjivati napretpakovine bilo koje unaprijed odre|ene koli~ine do 50 kg ili 50 L. Europske smjernicetako|er predvi|aju planove jednokratnog i dvokratnog uzorkovanja, uklju~uju}i i posebneplanove uzorkovanja za razorno ispitivanje, dok preporuka OIML R 87 predvi|a samo planjednokratnog uzrokovanja.

Punitelj (ili uvoznik, ako se pretpakovine proizvode izvan zajedni~koga tr`i{ta) mora osiguratida njegove pretpakovine zadovoljavaju zahtjeve europskih smjernica. Mjerenje ili provjerumora provoditi s pomo}u zakonitih mjerila prikladnih za tu svrhu s ukupnom mjernomnesigurno{}u koja ne prelazi jednu petinu dopu{tene negativne pogrje{ke pretpakovine. Uslu~aju uvoza iz zemalja koje nisu ~lanice EEZ-a uvoznik mo`e umjesto mjerenja i provjerepru`iti dokaz da ima sva potrebna jamstva koja mu omogu}uju da preuzme odgovornost.Uvoznik mora osigurati potvrdu koju izdaje mjerodavno tijelo dr`ave ~lanice ili mjerodavnotijelo u dr`avi izvoznici koje prihva}a EU, koje za svaki tip proizvoda utvr|uje sukladnostpuniteljeva sustava upravljanja kakvo}om s doti~nom smjernicom.

Strana 15

4.1.2 Mjerila

Temelj za uskla|ivanje osigurava Smjernica 71/316/EEC koja sadr`i zahtjeve za sve kategorijemjerila i druge smjernice koje obuhva}aju pojedina~ne kategorije mjerila (vidi gornji popiseuropskih smjernica). Mjerila za koja je izdano EEC tipno odobrenje i provedeno prvo EECovjeravanje mogu se stavljati na tr`i{te i upotrebljavati u svim dr`avama ~lanicama bezdodatnih ispitivanja ili odobravanja modela.

Va`an je korak prema zajedni~kim europskim zahtjevima za mjerila bilo najnovije uvo|enjeSmjernice o mjerilima (Measuring Instruments Directive, MID). Cilj je MID-a uklanjanje tehni~kihzapreka trgovini i zakonsko ure|ivanje stavljanja na tr`i{te i uporabu sljede}ih vrsta mjerila:

� vodomjera� mjernih sustava za kapljevine razli~ite od vode� automatskih vaga� plinomjera� mjerila elektri~ne energije i mjernih transformatora� tvarnih mjera (duljine i obujma)� mjerila toplinske energije� analizatora ispu{nih plinova� taksimetara� dimenzijskih mjerila.

MID se temelji na Smjernici za neautomatske vage koja je stupila je na snagu 1993. godine ispada u smjernice novoga pristupa. Prema tom }e pristupu gore spomenuta mjerila trebatizadovoljavati temeljne zahtjeve. Proizvo|a~ se mo`e oslanjati na uskla|ene europske norme.Kad mjerila zadovoljavaju te uskla|ene norme, podrazumijevat }e se da zadovoljavaju zahtjevesmjernice, {to zna~i da bi primjena uskla|enih norma olak{ala pristup tr`i{tu.

Za elektroni~ka mjerila predvi|en je dvostupanjski postupak ocjene sukladnosti. U prvoj se faziprovodi tipno ispitivanje koje provodi potvrdbeno tijelo koje ima svojstvo tre}e strane. Udrugoj fazi proizvo|a~ mo`e provesti prvo ovjeravanje pojedina~nih mjerila pod uvjetom daprimjenjuje odobren i nadziran sustav kakvo}e. Ina~e bi ovjeravanje pojedina~nih mjerilamoralo provoditi potvrdbeno tijelo koje ima priznat status tre}e strane. Dr`ave ~lanice izdajuslu`bene obavijesti o potvrdbenim tijelima. Ta potvrdbena tijela moraju imati tehni~kumjerodavnost i neovisnost utvr|enu smjernicom ili odgovaraju}im uskla|enim normama nizaEN 45000*, {to im omogu}uje da provode tehni~ke i upravne zadatke. To mogu biti privatne ilidr`avne organizacije. Proizvo|a~i mogu slobodno odabrati bilo koje od tih europskih tijela.

Na mjerila koja su sukladna s odgovaraju}im smjernicama mora se prije stavljanja na tr`i{te uEuropskom ekonomskom prostoru staviti oznaka CE i dopunske mjeriteljske oznake poduvjetom da su pro{la EC postupak ocjene sukladnosti.

Obvezatni zakonski nadzor nad mjerilima, kako je navedeno u smjernici, prepu{ta se svakojdr`avi ~lanici. Zahtjevi koje trebaju zadovoljiti mjerila nakon {to se stave u uporabu nisuuskla|eni. Ponovna ovjeravanja, pregledi te razdoblja provjere valjanosti mogu prema tomu

Strana 16

* Niz norma EN 45000 skup je europskih norma o zahtjevima za tijela za ocjenu sukladnosti i akreditacijska tijela.

utvr|ivati dr`ave ~lanice na temelju svojega nacionalnog zakonodavstva. Dr`ave ~lanice moguutvr|ivati zakonske zahtjeve za mjerila koja nisu navedena u popisu Smjernice za mjerila (MID).

Za ve}i skup mjerila to zna~i da }e primjenom MID-a proizvo|a~u ili izvozniku pristup tr`i{tuEU-a za odre|eno mjerilo dati jedno odobrenje koje izdaje prijavljeno tijelo.

4.2 Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave

U Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama odgovornost za zakonsko mjeriteljstvo dijele sve razinevlasti: lokalna, vlade dr`ava i savezna vlada. Ustav SAD-a osigurava dr`avama pravo daure|uju trgovinu i u svojim granicama propisuju sustav utega i mjera, a saveznoj vladi mo} daure|uje me|udr`avnu trgovinu i trgovinu s inozemstvom te da odre|uje etalone utega i mjera.

Ured za utege i mjere Nacionalnog instituta za etalone i tehnologiju (NIST) odgovoran je zapromicanje uskla|ivanja etalona, zakona i prakse u podru~ju utega i mjera me|u saveznimdr`avama radi olak{anja trgovine i za{tite ameri~kih tvrtka i gra|ana. NIST osigurava tehni~keupute Nacionalnoj konferenciji za utege i mjere (National Conference for Weights and Measures,NCWM), organizaciji dr`avnih i lokalnih slu`benika i predstavnika industrije, skupina potro{a~ai saveznih agencija. Uz tehni~ku pomo} NIST-a, NCWM razvija model zahtjeva i sustava koji seobjavljuju kao "Specifikacije, dopu{tena odstupanja i drugi tehni~ki zahtjevi za vage i mjerila" uPriru~niku 44 NIST-a. Tako|er se objavljuju modeli zakona i propisa iz podru~ja utega i mjerakao "Uskla|eni zakoni i propisi u podru~ju zakonskog mjeriteljstva i kakvo}e motornih goriva" uPriru~niku 130 NIST-a. Te i druge publikacije NIST-a slu`e kao temelj za zakone i propisesaveznih dr`ava. Procjenjuje se da ti zakoni i propisi utje~u na prodaju proizvoda i usluga uSAD-u u ukupnome iznosu od preko 4,5 bilijuna USD godi{nje. Sadr`aj glavnih priru~nikaNIST-a koji se odnose na zakonsko mjeriteljstvo dan je u tablici 7. u nastavku.

Savezni zakoni i propisi op}enito ure|uju mjerenja i mjerila koja se primjenjuju na za{tituzdravlja i sigurnosti radnika, javnu za{titu zdravlja i sigurnosti te za za{titu okoli{a.

U podru~ju utega i mjera NIST sura|uje s NCWM-om kako bi provodio Nacionalni programtipnog ispitivanja. Naknadna ovjeravanja spadaju u djelokrug saveznih dr`ava. U drugim po-dru~jima mjeriteljstva mjeriteljski nadzor nad mjerilima dijele savezne i dr`avne razine. U mno-gim se slu~ajevima ispitni laboratoriji za mjerne procese i mjerila mogu nalaziti u saveznome,dr`avnome i privatnome vlasni{tvu. Mjerodavnost takvih laboratorija ~esto potvr|uje akreditacij-sko tijelo. NIST provodi Nacionalni dragovoljni program akreditacije laboratorija (NationalVoluntary Laboratory Accreditation Program, NVLAP) koji primjenjuju savezne agencije i pri-vatne organizacije za akreditaciju laboratorija u posebnim podru~jima ispitivanja i umjeravanja.

Premda je SAD potpisnik Dogovora o metru (1875.) u njemu se kao uobi~ajene jediniceupotrebljavaju jedinice izvan SI-a kao {to su jard i funta. Me|utim one se definiraju s pomo}uSI jedinica, naprimjer:1 jard = 0,9 144 m (to~no) i 1 funta (avoirdupois) = 0,45 359 237 kg (to~no).

Uporaba uobi~ajenog sustava propisana je saveznim pravom i pravima dr`ava, a tako|er jeodobrena uporaba metri~kog sustava. Kako bi se pomoglo prijelazu na SI jedinice saveznavlada sada specificira svoje nabavke u SI jedinicama, a Savezni zakon o po{tenome pakiranju iozna~ivanju revidiran je kako bi se na potro{a~kim pakovinama zahtijevale metri~ke (SI)jedinice.

Strana 17

Tablica 7.: Sadr`aj glavnih priru~nika NIST-a koji se odnose na mjeriteljstvo

Priru~nik NIST-a Predmet

1. Priru~nik 44 NIST-a – izdanje iz2004. koje je prihvatila 88.Nacionalna konferencija za utegei mjere 2003.

Specifikacije, dopu{tena odstupanja i drugi tehni~ki zahtjevi zavage i mjerne ure|aje koji obuhva}aju sljede}e:� Vage, sustave za vaganje s pokretnim vrpcama, automatske

vage za vaganje rasutih tereta, utege, automatske sustave zavaganje

� Ure|aje za mjerenje kapljevina, mjerila na automobilskimcisternama, mjerila ukapljenoga naftnog plina i nehidri-ranog amonijaka, mjerila ugljikovodika u plinovitom stanju,mjerila kriogeni~kih kapljevina, mljekomjere, vodomjere,mjerila masenog protoka, mjerila ukapljenoga uglji~nogdioksida;

� Spremnike na vozilima koji se upotrebljavaju kao mjere,mjerila kapljevina, spremnike mlijeka na farmama, mjernespremnike, graduirane spremnike, suhe mjere, ko{are i ku-tije za zrna;

� Tvorni~ka mjerila, ure|aje za mjerenje `ice i u`adi, linearnemjere, odometre, taksimetre, vremenske ure|aje, mjerilavlage `itarica, infracrvene analizatore `itarica, vi{edimen-zijske mjerne ure|aje.

2. Priru~nik 130 NIST-a – izdanje iz2004. koje je prihvatila 88.Nacionalna konferencija za utegei mjere 2003.

Uskla|eni zakoni i propisi u podru~jima zakonskogmjeriteljstva i kakvo}e goriva motora koji obuhva}aju sljede}e:� Uskla|eni zakon o utezima i mjerama, Uskla|eni zakon o

vaganju, Uskla|eni zakon za nadzor nad gorivima za mo-tore, naftnim proizvodima i automobilskim mazivima;

� Uskla|eni propisi o pakiranju i ozna~ivanju, Uskla|eni pro-pis za metodu prodaje potro{a~kih roba, Uskla|eni propis ojedini~nim cijenama, Uskla|eni propis za dragovoljno re-gistriranje osoba i agencija za trgova~ke vagarske i mjerneure|aje, Uskla|eni propis za otvoreno datiranje, Uskla|enipropis za nacionalno tipno ispitivanje, Uskla|eni propis zagoriva za motore, naftne proizvode i automobilska maziva.

3. Priru~nik 133 (2003.) – izdanje iz2004. koje je prihvatila 88.Nacionalna konferencija za utegei mjere 2003.

Provjera netosadr`aja pakiranih proizvoda.Ta publikacija obuhva}a postupke za ispitivanje pakovinaozna~enih prema masi, obujmu, mjeri i broju.

Vi{e podataka mo`e se dobiti iz Ureda za utege i mjere, NIST, 100 Bureau Drive, Stop 2600, Gaithersburg,MD 20899-2600- Telefon: (301) 975-4004, Fax: (301) 926-0647, E- mail: owm@nist.gov, mre`na

stranica: http://www.nist.gov/owm. Sadr`aji priru~nika mogu se besplatno u~itavati.

Za pretpakovine u nekoliko se dr`ava SAD-a primjenjuje jedini~na cijena kako bi se omogu}ilopotro{a~ima da uspore|uju cijene u maloprodaji. Sustavu jedini~nih cijena daje se prednost uodnosu na normirane veli~ine pakovina.

[to se ti~e zahtjeva koji se odnose na to~nost pretpakovina, prosje~na netokoli~ina sadr`ajapakovina u partiji mora op}enito biti barem jednaka nazivnoj koli~ini iskazanoj na naljepnici.Varijacije sadr`aja pojedina~nih pakovina iz deklarirane nazivne koli~ine ne smiju biti "ne-razumno velike". Granica razumne varijacije za pojedina~nu pakovinu naziva se "najve}omdopu{tenom varijacijom" (Maximum Allowable Variation, MAV) te se za pakovine koje imajumanjak u punjenju ve}i od MAV-a smatra da imaju nerazuman manjak i op}enito nisudopu{tene.

Strana 18

MAV za pakovine (isklju~uju}i one za proizvode od mesa i peradi) ozna~ene masom varira za10 % od deklarirane koli~ine za manje koli~ine (koli~ine manje od 0,08 funta, tj. 36 g) do 2 % oddeklarirane koli~ine za koli~ine koje su ve}e od 54,4 funte (tj. 24,7 kg). MAV za ve}inupakovina koje su ozna~ene obujmom varira od 0,03 in3 (tj. 0,5 mL) za deklariranu koli~inu 0,18in3 (tj. 26,734 mL) do 16,2 in3 (tj. 266 mL) za deklariranu koli~inu od 1 631 in3 (tj. 26,734 L). Zanazivnu koli~inu iznad 1 631 in3 MAV iznosi 1 % od deklarirane koli~ine. Za proizvode od mesai peradi, bra{no i hranu za ku}ne ljubimce propisan je dopu{teni sadr`aj vlage.

Podrobniji podatci, uklju~uju}i planove uzorkovanja, daju se u Priru~niku 133 Provjera

netosadr`aja pretpakiranih proizvoda, koji se mo`e besplatno u~itati s internetske stranicehttp://www.nist.gov/own. Premda je taj priru~nik namijenjen za uporabu slu`be-nicima koji provode ispitivanja, izvoznici mogu na}i korisne podatke o ispitnim postupcima ipropisima na saveznoj razini i onima koje je preporu~ila Nacionalna konferencija za utege imjere za prihva}anje saveznim dr`avama.

4.3 Japan

Japan je 1966. godine prihvatio me|unarodni sustav jedinica SI, ali je sveop}a primjena SI-azapo~ela 1992. godine zabranom uporabe jedinica izvan SI-a u trgova~kim poslovima ipotvr|ivanju.

Japanski zakon o mjerenju zahtijeva da se mjerenja op}enito "izvode {to je mogu}e to~nije" ipropisuje za mjerenje odre|enih roba kako je specificirano u Naredbi za provedbu kojom suspecificirane robe kao {to su meso, povr}e, morska hrana i drugi sli~ni potro{a~ki proizvodi da sevagaju i mjere u utvr|enim granicama pogrje{ke (dopu{tena manjka) koji se specificira u nastavku:

5 g ~ 50 g ® do 4 %

50 g ~ 100 g ® do 2 g

100 g ~ 500 g ® do 2 %

500 g ~ 1 kg ® do 10 %

1 kg ~ 25 kg ® do 1 %

Pod uvjetom da se odre|ene robe zbog svojih zna~ajka ne mogu to~no mjeriti (npr. rezanci), zatakve se proizvode specificiraju dopu{teni manjkovi dani u nastavku:

5 g ~ 50 g ® do 6 %

50 g ~ 100 g ® do 3 g

100 g ~ 500 g ® do 3 %

500 g ~ 1,5 kg ® do 15 %

1,5 kg ~ 10 kg ® do 1 %

Pretpakirani proizvodi podlije`u obvezatnom ozna~ivanju netokoli~ine.

[to se ti~e mjerila, Japanski zakon o mjerenju predvi|a nadzor nad mjerilima koja se upotreb-ljavaju u gospodarskim ili drugim djelatnostima. Odre|ena mjerila, tzv. "specificirana mjerila"(uklju~uju}i taksimetre, mjerila LPG-a, areometre, mjerila rasvjete, mjerila povr{ine ko`e,staklene kapljevinske toplomjere, mjerila krvnoga tlaka i otporske toplomjere) podlije`uovjeravanju koje provodi Nacionalna ustanova za napredak znanosti i tehnologiju (AIST), koja

Strana 19

je vladina nadzorna ustanova, Japanska korporacija za pregled mjerila elektri~ne energije ilineka organizacija za umjeravanje ovla{tena za provjeru sukladnosti s utvr|enim tehni~kimnormama.

Premda ovjeravanje ku}anskih mjerila (npr. mjerila koja se upotrebljavaju za nadzor nadzdravljem, kuhinjske vage itd.) nije obvezatno, takvi proizvedeni/uvezeni proizvodi morajuzadovoljiti tehni~ke norme utvr|ene propisima koji su na snazi. Ku}anska se mjerila ne moguprodavati ili izlagati za prodaju ako ne nose oznaku sukladnosti ili odobrenja.

Kako bi se osigurala isporuka to~nih mjerila, Zakon o mjerenju zahtijeva da se proizvo|a~ispecificiranih mjerila evidentiraju u Ministarstvu gospodarstva, trgovine i industrije preko vla-dinih nadzornih ustanova (izravno u ministarstvu u slu~aju mjerila elektri~ne energije). Tiproizvo|a~i mogu zahtijevati tipno odobrenje posebnog modela i u slu~aju da dobiju odobrenjeproizvo|a~i podlije`u manje strogu pregledu. Nadalje, takvi proizvo|a~i s iznimnim sposob-nostima upravljanja kakvo}om mogu na zahtjev biti priznati kao "imenovani proizvo|a~i" zasvaku tvornicu ili drugo mjesto poslovanja, nakon zadovoljavaju}e provjere prakse upravljanjakakvo}om. Imenovani proizvo|a~i izuzeti su iz ovjeravanja za "tipno odobrena specificiranamjerila" sve dotle dok provode samopregled koji zamjenjuje slu`beno prvo ovjeravanje. Mjerilakoja proizvode tako imenovani proizvo|a~i ipak podlije`u periodi~nim pregledima ili ponovnimovjeravanjima koje provode nadzorne ustanove ili organizacije imenovane za umjeravanje.

Svako specificirano mjerilo uvezeno iz strane dr`ave na~elno mora pro}i potpuno doma}eovjeravanje prije stavljanja na tr`i{te. Proizvo|a~ mjerila iz druge dr`ave mo`e postati ime-novani strani proizvo|a~ koji je izuzet od doma}eg ovjeravanja na isti na~in kao i doma}iproizvo|a~ mjerila.

4.4 Zajednica za razvoj Ju`ne Afrike (SADC)

Zajednica za razvoj Ju`ne Afrike (Southern African Development Community, SADC) regio-nalna je organizacija koja obuhva}a sljede}e dr`ave ~lanice: Angolu, Bocvanu, Malavi, Mau-ricijus, Mozambik, Namibiju, Sej{ele, Ju`nu Afriku, Svazi, Tanzaniju, Zambiju i Zimbabve.Jedan je od glavnih ciljeva SADC-a liberalizacija trgovine robama i uslugama i uspostavljanjepodru~ja slobodne trgovine u regiji. Kako bi se postigli ti ciljevi, potrebno je ukloniti tehni~kezapreke trgovini, a to obuhva}a uskla|ivanje norma i tehni~kih propisa.

Forum za suradnju u zakonskom mjeriteljstvu SADCMEL stvoren je 1996. godine. Ciljevi sutoga foruma su sljede}i:

� uskla|ivanje zakonodavstva iz podru~ja zakonskog mjeriteljstva kako bi se ukloniletehni~ke zapreke trgovini u regiji te izme|u regije i me|unarodnih trgovinskih partnera

� izgradnja sposobnosti ustanova i pomo} dr`avama ~lanicama kako bi im se omogu}ilo dazadovolje me|unarodne norme i zahtjeve Sporazuma o tehni~kim zaprekama trgoviniSvjetske trgovinske organizacije

� {kolovanje dr`ava ~lanica u vi{e podru~ja zakonskog mjeriteljstva radi djelotvorne pri-mjene uskla|enog zakonodavstva

� razmjena podataka i iskustava u podru~ju mjeriteljstva.

Ve}ina dr`ava ~lanica SADC-a ima nacionalno zakonodavstvo iz podru~ja zakonskog mje-riteljstva i propise za nadzor nad mjerilima mase, duljine i obujma koja se upotrebljavaju u

Strana 20

trgova~kim transakcijama. Sa stajali{ta uskla|ivanja nacionalnog zakonodavstva iz podru~jazakonskog mjeriteljstva svojih dr`ava ~lanica SADCMEL je priredio tehni~ke dokumente oozna~ivanju pretpakiranih roba, uklju~uju}i odredbe za normirane veli~ine pakiranja i vage kao{to su trgova~ke vage i mosne vage za prihva}anje dr`avama ~lanicama kao njihovih tehni~kihpropisa. Op}a je politika SADCMEL-a da se njegovi dokumenti trebaju temeljiti na me|u-narodnim preporukama OIML-a kad one postoje i kad su prikladne za tu regiju. U te sedokumente uklju~uju dodatni zahtjevi za koje se smatra da odra`avaju uvjete u regiji.

Podatci o gornjim tehni~kim dokumentima mogu se dobiti u tajni{tvu SADCMEL-a c/o SouthAfrican Bureau of StandardsTel.: +27 12 428 7001 Faks: +27 12 428 6116 E-mail: beardbe@sabs.co.zaweb: http://www.sadc-sqam.org/regionalsqam/sadcmel

5 ME\UNARODNA SURADNJA NA PODRU^JU MJERITELJSTVA

5.1 Me|unarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo (OIML)

Me|unarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo (OIML od francuskog naziva Organi-zation Internationale de Métrologie Légale) osnovana je 1955. godine kao me|uvladinaugovorna organizacija u ~ije je ~lanstvo uklju~eno oko {ezdeset ~lanica koje aktivno sudjeljujuu tehni~kim djelatnostima i oko pedeset dopisnih ~lanova koji su promatra~i.

Glavni su ciljevi OIML-a sljede}i:� izradba me|unarodnih preporuka i dokumenata u razli~itim podru~jima zakonskog mjeri-

teljstva� {irenje tehni~kih informacija o zakonskom mjeriteljstvu (informacije o zakonima i pro-

pisima, iskustvu razli~itih tehnologija i iskustvu o dobrim praksama) preko glasila kojeizlazi tromjese~no i internetskih stranica OIML-a

� uklanjanje tehni~kih zapreka trgovini koje izaziva zakonsko mjeriteljstvo uskla|ivanjemzakona i propisa koji se odnose na mjerenje, pakovine i mjerila te promicanje me|usobnogpriznavanja ocjena sukladnosti u podru~ju zakonskog mjeriteljstva te

� promicanje i razvoj zakonskog mjeriteljstva u svijetu.

Ustrojstvo OIML-a obuhva}a Me|unarodnu konferenciju gdje se svake ~etiri godine okupljajudelegacije dr`ava ~lanica OIML-a i promatra~a iz dopisnih ~lanica i veza s me|unarodnim iregionalnim ustanovama kako bi definirale op}u politiku i prora~unske okvire za organizaciju ipromicale nacionalnu primjenu mjeriteljskih uputa OIML-a. Me|unarodni odbor za zakonskomjeriteljstvo (CIML) upravni je odbor OIML-a. CIML se sastaje svake godine kako bi ocijeniotehni~ki napredak i administrativni rad organizacije. Odbor se sastoji od zastupnika koje suimenovale dr`ave ~lanice OIML-a. Predsjedni~ko vije}e OIML-a, koje se sastoji od ograni~enabroja ~lanova odbora koje imenuje predsjednik, djeluje kao savjetodavna skupina CIML-a.Razvojno vije}e djeluje kao savjetodavno tijelo CIML-a za pitanja zakonskog mjeriteljstvakoja se odnose na zemlje u razvoju.

Me|unarodni ured za zakonsko mjeriteljstvo (Bureau International de Métrologie Légale,BIML) koji ima sjedi{te u Parizu s oko 10 zaposlenika tajni{tvo je i sjedi{te OIML-a kojeosigurava svakodnevno odvijanje aktivnosti i dugoro~nije planiranje djelovanja.

Strana 21

Nacrte preporuka i dokumenata OIML-a izra|uju tehni~ki odbori ili pododbori koje formirajudr`ave ~lanice. Odre|ene me|unarodne i regionalne ustanove tako|er sudjeluju na savjeto-davnoj osnovi. Me|unarodni dokumenti OIML-a imaju samo informativni karakter. Oni sunamijenjeni da daju upute nacionalnim mjeriteljskim slu`bama i promi~u najbolju praksu uuporabi odre|enih vrsta mjerila. Me|unarodne preporuke OIML-a koje uglavnom utvr|ujuzahtjeve za mjerila i pretpakovine namijenjene su da budu model me|unarodnim propisima.Prema Konvenciji OIML-a dr`ave ~lanice imaju moralnu obvezu primjenjivati me|unarodnepreporuke u svojemu nacionalnom zakonodavstvu. Te me|unarodne preporuke ne smiju spre-~avati tehni~ki razvoj te moraju biti spojive s drugim specifikacijama koje izra|uju drugame|unarodna tijela kao {to su Me|unarodna organizacija za normizaciju (ISO) i Me|unarodnoelektrotehni~ko povjerenstvo (IEC) itd. One se normalno pregledavaju svakih pet godina.

Sustav potvr|ivanja OIML-a za mjerila

OIML je 1991. godine uspostavio Sustav potvr|ivanja mjerila kako bi olak{ao administrativnepostupke i smanjio tro{kove pridru`ene me|unarodnoj trgovini mjerilima koja podlije`u zakon-skomu nadzoru. Taj sustav pru`a proizvo|a~ima mogu}nost da dobiju potvrdu i ispitni izvje{tajOIML-a koji pokazuje da dani uzorak mjerila zadovoljava zahtjeve odgovaraju}ih preporukaOIML-a. Potvrde mogu dati ~lanice OIML-a koje su uspostavile jednog ili vi{e ovla{tenih izdava~aodgovornih za obradbu zahtjeva proizvo|a~a koji `ele da se odobre njihova mjerila. Sustavpotvr|ivanja OIML-a dovodi do pojednostavnjenja odobravanja modela mjerila jer se kao temelj zaodobrenje modela, umjesto ponavljanja ispitivanja, mogu upotrebljavati ispitni izvje{taji koji suizdani prema OIML-ovu sustavu potvr|ivanja, izbjegavaju}i tako udvostru~enje tro{kova i vre-mena na ispitivanja. Od toga o~igledno imaju korist mala i srednja poduze}a.

Do 9. prosinca 2003. godine izdano je 1156 potvrda OIML-a za trinaest kategorija mjerila kojasu vrednovana u skladu s zahtjevima 15 preporuka OIML-a. Postoji oko 25 ovla{tenih tijela zaizdavanje potvrda OIML-a koje su uspostavljene u vi{e od 20 dr`ava ~lanica. Bazu podatakakoja daje popis potvrda OIML-a vodi BIML, popis kategorija mjerila obuhva}enih sustavom koji suuputile ovla{tene organizacije u dr`avama ~lanicama OIML-a i one koje su primatelji potvrda(podnositelji i proizvo|a~i) nalaze se na mre`noj stranici OIML-ahttp://www.oiml.org.

Drugi podatci koji obuhva}aju pravila i uvjete sustava potvr|ivanja OIML-a za mjerila nalazese u publikaciji P1 OIML-a, Sustav potvr|ivanja mjerila (izdanje 2003.), koja se mo`ebesplatno u~itati na engleskome i francuskome jeziku s mre`ne stranice OIML-a.

Drugi va`ni projekti OIML-a

Postoje dva druga va`na projekta OIML-a ~iji je cilj uklanjanje tehni~kih zapreka trgovini,naime Sporazum o me|usobnom prihva}anju (Mutual Acceptance Agreement, MAA) tipnogispitivanja OIML-a i uspostavljanje Me|unarodne oznake koli~ine (International Quantiy, IQ)za pretpakirane proizvode.

Cilj je projekta MAA uspostavljanje dragovoljnog okvira kojim odgovorna tijela u dr`avama~lanicama OIML-a mogu prihva}ati i koristiti u svojim odgovaraju}im nacionalnim ili regio-nalnim programima tipnog odobravanja te OIML-ove ispitne izvje{taje o tipnom ispitivanju.On obuhva}a na~in na koji se sporazum mo`e uspostaviti, primjenjivati, mijenjati i dopunjavatite razdoblje njegova trajanja. Postupci MAA tako|er osiguravaju podno{enje prigovora, rje-{avanje sporova i zaklju~ivanje sporazuma. MAA ima tri glavna cilja:

Strana 22

� uspostavljanje pravila i postupaka za ja~anje me|usobnoga povjerenja u ispitne rezultatemjerila za koja je ozna~ena sukladnost sa zahtjevima OIML-a

� promicanje globalnog uskla|ivanja, ujedna~enje tuma~enja i primjene zakonskih zahtjevaza mjerila i

� promicanje djelotvornosti mjerene vremenom i tro{kovima slu`benoga tipnog ispitivanja iodobravanja mjerila.

Cilj je projekta za oznaku IQ uspostavljanje programa OIML-a za olak{anje me|unarodnetrgovine pretpakiranim proizvodima. U okviru predlo`enoga programa proizvo|a~i moguprimjenjivati oznaku IQ na svoje pretpakirane proizvode koji zadovoljavaju zahtjeve preporukeOIML R 87 pod uvjetom da imaju u funkciji sustav kakvo}e i ispitni laboratorij za odre|ivanjenetokoli~ine u pretpakiranome proizvodu. Takvi bi proizvo|a~i trebali biti ovla{teni i podvrga-vati se neovisnoj ocjeni od strane odgovornih nacionalnih tijela dr`ava ~lanica OIML-a kojesudjeluju u programu OIML-a ili u njihovo ime.

5.2 Druge me|unarodne organizacije

Postoje tri druge va`ne me|unarodne organizacije aktivne u podru~ju mjeriteljstva, naime:

� Me|unarodni ured za utege i mjere (BIPM)

� Me|unarodna mjeriteljska konfederacija (IMEKO)

� Me|unarodna suradnja na ovla{}ivanju laboratorija (ILAC).

Me|unarodni ured za utege i mjere (BIPM)

BIPM (od francuskog naziva Bureau international des Poids et Mesures) osnovan je kaorezultat me|unarodnog Dogovora o metru koji je 1875. godine u Parizu potpisalo 17 dr`ava. Dodanas je oko 50 dr`ava pristupilo tomu Dogovoru, me|u kojima su sve glavne industrijskenacije. Cilj je BIPM-a osigurati svjetsku ujedna~enost mjerenja i njihovu sljedivost premaMe|unarodnomu sustavu jedinica (SI). BIPM djeluje preko niza savjetodavnih odbora ~iji su~lanovi predstavnici nacionalnih mjeriteljskih laboratorija dr`ava ~lanica Dogovora o metru isvojih vlastitih laboratorija.

BIPM provodi istra`ivanja povezana s mjerenjem. On organizira me|unarodne usporedbenacionalnih mjernih etalona i provodi umjeravanja za dr`ave ~lanice. BIPM djeluje podnadzorom Me|unarodnog odbora za utege i mjere (CIPM) koji sam djeluje pod okriljemMe|unarodne konferencije za utege i mjere (CGPM).

Sporazum o me|usobnome priznavanju (MRA) nacionalnih mjernih etalona i potvrda oumjeravanju i mjerenju koje izdaju nacionalne mjeriteljske ustanove (NMI) potpisale su ulistopadu 1999. godine ravnatelji nacionalnih mjeriteljskih ustanova 38 dr`ava ~lanica. Cilj jeMRA uspostaviti odre|eni stupanj istovrijednosti nacionalnih mjernih etalona koje odr`avajuNMI-ovi i promicati me|usobno priznavanje potvrda o mjerenju i umjeravanju koje izdajuNMI-ovi osiguravaju}i tako tehni~ki temelj za {ire sporazume koji se odnose na me|unarodnutrgovinu i propise. Vi{e podataka o BIPM-u i njegovim djelatnostima mo`e se na}i na njegovojmre`noj stranici http://www.bipm.fr.

Strana 23

Me|unarodna mjeriteljska konfederacija (IMEKO)

IMEKO je nevladin savez od oko trideset ~lanica organizacija od kojih se svaka bavi napretkommjerne tehnologije. Ciljevi su IMEKO-a promicanje me|unarodne razmjerne znanstvenih itehni~kih podataka u podru~ju mjerenja i instrumentacije te pobolj{avanje me|unarodnesuradnje me|u znanstvenicima i in`enjerima iz istra`ivanja i industrije.

IMEKO je osnovan 1958. godine i ima savjetodavni status pri Organizaciji ujedinjenih narodaza obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) i Organizaciji ujedinjenih naroda za industriju(UNIDO). Sjedi{te je IMEKO-a u Budimpe{ti (Ma|arska).

Djelatnosti IMEKO-a uglavnom obavljaju razli~iti odbori koji organiziraju konferencije, radio-nice, seminare i simpozije iz posebnih podru~ja mjeriteljstva. Vi{e podataka o IMEKO-u i nje-govim djelatnostima mo`e se na}i na njegovoj mre`noj stranicihttp://www.imeko.org.

Me|unarodna suradnja na akreditaciji laboratorija (ILAC)

ILAC je me|unarodna suradnja izme|u razli~itih programa akreditacije laboratorija koji seprovode u svijetu. Pokrenut 1978. godine kao konferencija s ciljem razvoja me|unarodnesuradnje za olak{anje trgovine i promicanje prihva}anja rezultata ispitivanja i umjeravanjaakreditiranih laboratorija, ILAC je slu`beno osnovan 1996. godine kao me|unarodni forum zasuradnju kad su 44 nacionalna tijela u Amsterdamu potpisala Sporazum o me|usobnomerazumijevanju (MoU). Taj je MoU osigurao temelj za daljnji razvoj ILAC-a i kona~no uspo-stavljanje vi{estranog sporazuma o priznavanju me|u njegovim tijelima ~lanovima. ILAC jeutemeljen u sije~nju 2003. godine u Nizozemskoj kao neprofitna tvrtka.

U studenome 2000. godine 36 tijela za akreditaciju laboratorija, pravih ~lanova ILAC-a, iz 28svjetskih gospodarstva potpisalo je vi{estrani sporazum o me|usobnome priznavanju radipromicanja prihva}anja tehni~kih podataka o ispitivanju i umjeravanju za izvezene robe. Dokolovoza 2003. godine ve} su 44 tijela za akreditaciju laboratorija ILAC-a potpisala gornjiILAC-ov sporazum. Potonji osigurava va`nu tehni~ku potporu me|unarodnoj trgovini raz-vojem globalne mre`e akreditiranih ispitnih i umjernih laboratorija koje tijela potpisniciILAC-ova sporazuma ocjenjuju i priznaju kao mjerodavne. Prema tomu robe ispitane ulaboratoriju koji je akreditirao potpisnik sporazuma trebaju prihva}ati sve dr`ave potpisnice.

ILAC je glavni me|unarodni forum za razvoj prakse i postupaka akreditacije laboratorija,promicanje akreditacije laboratorija kao oru|a za olak{anje trgovine, pomo} u razvoju akredi-tacijskih sustava i priznavanje mjerodavnosti umjeravanja i ispitivanja u svijetu. Vi{e in-formacija o ILAC-u i njegovim aktivnostima mo`e se na}i na njegovoj mre`noj stranicihttp://www.ilac.org.

6 GDJE DOBITI PODATKE O ZAHTJEVIMA IZ PODRU^JA ZAKONSKOGMJERITELJSTVA?

Podatci o zahtjevima iz podru~ja zakonskog mjeriteljstva mogu se dobiti iz razli~itih nacio-nalnih slu`ba zakonskog mjeriteljstva ~ije su adrese dostupne na mre`noj stranici OIML-ahttp://www.oiml.org ili iz nacionalnih informacijskih sredi{ta o tehni~kim zaprekama trgo-vini (TBT). Od svih se ~lanica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) zahtijeva da uspostave

Strana 24

barem jedno informacijsko sredi{te koje }e odgovarati na zahtjeve za podatke o nacionalnimtehni~kim propisima, normama i postupcima ocjene sukladnosti. Popis tih nacionalnih infor-macijskih sredi{ta mo`e se dobiti na mre`noj stranici WTO-a http://www.wto.org.

Informacije o smjernicama Europskog vije}a mogu se dobiti iz European union on-line

na mre`noj stranici http://www.europa.eu.int. Podatci o pravilima koji se odnosena utege i mjere i propisima koji se primjenjuju u SAD-u mogu se dobiti iz Ureda za utegei mjere SAD-a (National Institute of Standards and Technology) ~ija je mre`na stranicahttp://www.nist.gov.owm. Podatci o Japanskome zakonu o mjerenju mogu se dobiti izjapanskoga Nacionalnog mjeriteljskog instituta ili s mre`ne stranice na http://www.jetro.go.jp/se/e/standards_regulation/keiryo2003jan-e.pdf

Podatci o zahtjevima iz podru~ja zakonskog mjeriteljstva mnogih dr`ava mogu se tako|erdobiti od regionalnih organizacija zakonskog mjeriteljstva ~ije su one ~lanovi. Neke su od tihregionalnih organizacija:• Europska suradnja u podru~ju zakonskog mjeriteljstva (WELMEC) koji je forum za

suradnju me|u slu`bama zakonskog mjeriteljstva dr`ava ~lanica Europske unije i Europ-ske asocijacije za slobodnu trgovinu (EFTA) – http://www.welmec.org.

• Azijsko-pacifi~ki forum za zakonsko mjeriteljstvo (APLMF) koji okuplja vlasti za zakon-sko mjeriteljstvo gospodarstva iz Azijsko-pacifi~ke gospodarske suradnje (Asia-Paci-fic Economic Cooperation, APEC) i drugih gospodarstva u pacifi~kome prstenu –http://www.aplmf.org.

• Ju`noafri~ki forum za suradnju u razvoju zakonskog mjeriteljstva (SADCMEL) –http://www.sadc-sqam.org/regionalsqam/sadcmel

Glasilo ITC-a br. 72 Kakvo}a izvoza, Dobivanje podataka o normama, tehni~kim propisima i

postupcima ocjene sukladnosti, daje djelotvorne upute o tome kako izvoznici mogu na iz-voznim tr`i{tima dobiti podatke o primjenjivim normama, tehni~kim propisima i postupcimaocjene sukladnosti za industrijske i poljoprivredne proizvode.

Strana 25

DODATAK 1

Neke korisne adrese

Asia-Pacific Legal Metrology Forum (APLMF), NMIJ/AIST Tsukuba Central 3-9, 1-1-1Umezono, Tsukuba, Ibaraki, 305-8563 JapanTel: + 81 29 861 4362 Fax: +81 29 861 4393 E- mail: e.sec@aplmf.orgweb site: http://www.aplmf.org

Bureau International des Poids et Mesures (BIPM), F-92312 Sèvres Cedex, FranceTel: +33 14 50 77 001 Fax: +33 14 53 48 670 web site: http://www.bipm.fr

Euro-Asian Cooperation of State Metrology Institutions (COOMET), BelarusTel: +375 17 233 2424 Fax: +375 17 288 0938E- mail:coomet@coomet.belpak.minsk.byweb site:http://www.coomet.org

European cooperation in legal metrology (WELMEC), WELMEC Secretariat, BEV Arltgasse35, A-1160 Vienna, AustriaTel: +43 1 21176 3608 Fax: +43 1 49 20 875 E-mail: welmec@metrologie.atweb site: http://www.welmec.org

International Laboratory Accreditation Cooperation (ILAC), ILAC Secretariat, c/o, NationalAssociation of Testing Authorities (NATA), 7 Leeds Street, Rhodes NSW, 2138, AustraliaTel: +61 2 97 368 374 Fax: +61 2 97 368 373 E- mail: ilac@nata.asn.auweb site: http://www.ilac.org

International Measurement Confederation (IMEKO), P.O.B. 457 H-1371, Budapest, HungaryTel/Fax : +36 1 353 1562 E- mail: imeko.ime@mtesz.huweb site: http://www.imeko.org

Internationa l Organization for Standardization (ISO), ISO Central Secretariat, Case postale 56,CH-1211 Geneva, SwitzerlandTel: +41 22 749 01 11 Fax: +41 22 733 34 30 web site: http://www.iso.ch

International Organization of Legal Metrology (OIML), International Bureau of Legal Metro-logy, 11 rue Turgot, 75009 Paris, FranceTel: +3 14 87 81 282 Fax: +33 14 28 52 711 E- mail: biml@oiml.orgweb site: http://www.oiml.org

Southern African Development Community Legal Metrology Cooperation Forum (SADCMEL),SADCMEL Secretariat c/o South African Bureau of StandardsTel: +27 12 428 7001 Fax: +27 12 428 6116 E- mail: beardbe@sabs.co.zaweb site: http://www.sadc-sqam.org/regionalsqam/sadcmel

The Inter-American Metrology System (SIM), SIM Secretariat, Instituto Nacional de Metro-logia, Normalizaçao e Qualidade Industrial, BrazilTel: +55 21 2563 2817 Fax: +55 21 2502 6542 E- mail : sim@inmetro.gov.brweb site: http://www.sim- metrologia.org.br

Strana 26

DODATAK 2

Bibliografija

1. Publications from the International Organization of Legal Metrology (OIML) –http://www.oiml.org

� International vocabulary of terms in legal metrology (VIML) 2000

� OIML R 79 : 1997 – Labelling requirements for prepackaged products

� OIML R87 : 1989 – Net content in packages

� 3rd Committee Draft OIML R 87 : Quantity of Product in Prepackages (2002)

� OIML International Document 1 – Law on Metrology (1975)

� OIML International Document 3 – Legal Qualification of Measuring Instruments

� OIML Publication P 1 OIML Certificate System for Measuring Instruments (Edition2003)

� Legal Metrology in OIML Member States (1996)

2. Publications from the International Organization for Standardization (ISO) –http://www.iso.ch

� International Vocabulary of Basic and General Terms in Metrology (VIM)

� ISO 1000:1992 and Amd 1:1998 – SI units and recommendations for the use of theirmultiples and certain other units

� ISO 31:1992 – Quantities and Units

3. Publications from the US National Institute of Standards and Technology (NIST) –http://www.nist.gov/owm

� NIST Handbook 44 (2004 Edition): Specifications, Tolerances, and Other TechnicalRequirements for Weighing and Measuring Devices)

� NIST Handbook 130 (2004 Edition): Uniform Laws and Regulations in the Areas ofLegal Metrology and Engine Fuel Quality

� NIST Handbook 133 (2003 Edition): Checking the Net Contents of Packaged Goods

� Guide for the use of the International System of Units –http://physics.nist.gov/cuu/units/bibligraphy.html

4. Miscellaneous

� Export Quality Management, an answer book for small and medium-sized exporters,published by the International Trade Centre (ITC) - http://www.intracen.org

� The International System of Units, published by the Bureau International des Poids etMesures (BIPM) - http://www.bipm.fr

� The Acquis of the European Union under the management of the Enterprise DG : 31December 2002 - http://www.europa.eu.int.

� Guidance for the harmonised implementation of Council Directive 76/211/EEC, pub-lished by the European Cooperation in legal metrology (WELMEC) : June 2000 –http://www.welmec.org

Strana 27

Vi{e podataka mo`e se dobiti na adresi:ITC, 54-56, rue de Montbrillant, 1202 @eneva, [vicarskaITC, Palais des Nations, 1211 @eneva 10, [vicarskaTelefon: + 41 22 730 0111 faks: + 41 22 733 4439 e-mail: itcref@intracen.org Internet: http://www.intracen.org

Me|unarodni trgovinski centar (ITC) agencija je za tehni~ku suradnju Konferencije Ujedinje-nih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) i Svjetske trgovinske organizacije (WTO) zaprakti~ne aspekte trgovinskog razvoja usmjerene na poduze}a.

ITC podupire gospodarstva u razvoju i tranzicijska gospodarstva, a posebno njihoveprivredne sektore, u njihovim nastojanjima da ostvare svoj puni potencijal za razvoj izvoza ipobolj{anje djelatnosti na uvozu.

ITC djeluje u {est podru~ja:

� Razvoj proizvoda i tr`i{ta

� Razvoj slu`ba za potporu trgovini

� Trgovinske obavijesti

� Razvoj ljudskih vrela

� Upravljanje me|unarodnim nabavama i opskrbom

� Ocjena potreba, oblikovanje programa za promicanje trgovine