SADRÆAJ PROGLAS

IZ SVEG GLASA

MUZEJSKI PROSTOR - TE©KOΔA KOJU RJE©AVAMO

• Gradski muzej Karlovac - prostor, djelovanje, razvoj /Milan Kruhek/

• Prostor i muzeji u Hrvatskoj /Æelimir Laszlo/

ME–UNARODNI DAN MUZEJA

• Muzej za zajednicu (nekoliko biljeπki) /Tomislav ©ola/

GLASNO I JASNO

AKVIZICIJE

• Bodeæ Ëasnika Kraljevske mornarice Kraljevine (Kraljevstva) SHS /Ruæica StjepanoviÊ/

ZA©TITA I RESTAURACIJA

• Konzervatorsko-restauratorski zahvati na zastavi ObrtniËko-radniËkog druπtva „Nada“, Karlovac

/Ruæica StjepanoviÊ/

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

• Daniel Butala: Ribe /Antonija ©krtiÊ/

• Viktor Daldon: The story of painting /Antonija ©krtiÊ/

• KarlovaËki likovni susreti 2007. /Antonija ©krtiÊ/

• Irena KeËkeπ: EnergiËno, intuitivno, emocionalno! /Antonija ©krtiÊ/

• Goran VraniÊ: Prove /Antonija ©krtiÊ/

• Darija Dolanski Majdak: Skyline Revisited /Antonija ©krtiÊ/

• Alfred (Freddy) Krupa: Crteæi i slike /Antonija ©krtiÊ/

• Majstori i fi gure: Miroslav (Mirko) Reiner (1908-1944) i njegove karikature /Antonija ©krtiÊ/

• Uvoenje elektriËne gradske rasvjete 1908. godine /Sanda KoËevar/

• Secesijski luster /Igor »ulig/

• Svadbeni vijenac /Jana MihaliÊ/

• Nova web stranica Gradskog muzeja Karlovac /Sanda KoËevar/

• Gradski muzej Karlovac u „NoÊi Muzeja“ /Viπnja LasiÊ/

• Monografi ja Jakov ©aπel (1832-1903) /Sanda KoËevar/

3

4

10

13

16

18

2021

22

23

24

25

26

27

29

3031

36

37

39

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

• Pedagoπki aspekti izloæbe Dadoh zlato za æeljezo Hrvatskoga povijesnog muzeja /Andreja

Smetko/

SUGLASJA

• KarlovaËki leksikon /Draæenka PoloviÊ/

• Vojno-tehniËki muzej Leπany /Ruæica StjepanoviÊ/

• Koncepcija stalnog postava sakralne zbirke u franjevaËkom samostanu u Karlovcu /Marinka

Muæar/

STRU»NO USAVR©AVANJE

• Radionica o preventivnoj zaπtiti i konzervaciji fotografskog materijala u Arhivu „Toπo Dabac“ u

Zagrebu /Ruæica StjepanoviÊ/

• StruËno putovanje u Liku u organizaciji Hrvatskoga muzejskog druπtva /Ruæica StjepanoviÊ i

Antonija ©krtiÊ/

S RAZGLASA

• Pravilnik o uvjetima i naËinu uvida u muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju Gradskog muzeja

Karlovac

GLASONO©A

• Iz knjige dojmova

GLASPAPIR

• Muzejski prostor - teπkoÊa koju rjeπavamo /Dnevni tisak/

OGLASI PRODAJE

BEZ GLASA

• Kriæaljka /Ivica ©ubat/

• Karlovac u karikaturi 2008 - izbor /Milan LekiÊ- Lex/

40

46

47

49

53

54

55

61

62

64

78

80

GLAS 3

ragi Ëitatelji,

pred Vama je joπ jedan broj Ëasopisa

„Glas“, Ëije se izlaæenje izgleda ipak usta-

lilo na jednom broju godiπnje. Autori Ëla-

naka u rubrici Iz sveg glasa poput brodolomaca πalju

poruku u boci o teπkoÊama vezanim uz rjeπavanje jed-

nog od najznaËajnijih problema naπega muzeja - ne-

dostatka prostora prikladnog za obavljanje muzejske

djelatnosti. Æeljeli smo da o ovom problemu progovore

svi koji bi o njemu mogli neπto reÊi. Naπem pozivu

odazvao se samo dr. Milan Kruhek, predsjednik Uprav-

nog vijeÊa Gradskog muzeja Karlovac, dok je Æelimir

Laszlo iznio struËno vienje ove problematike u Hr-

vatskoj. Kao post scriptum ove rubrike, donosimo za

muzealce inspirativne, biljeπke dr. Tomislava ©ole o

Muzeju za zajednicu. U nastavku objavljujemo saæete

prikaze naπih aktivnosti od izlaska prethodnog broja,

PROGLAS

meu kojima istiËemo naπ prilog obiljeæavanju stote

obljetnice uvoenja javne elektriËne rasvjete u gradu,

koja je Karlovac osvijetlila 17. kolovoza 1908. godine,

novu web stranicu muzeja na adresi www.gmk.hr, mu-

zejsku izloæbu Majstori i figure Miroslav Reiner (1908-1944) i njegove karikature, monografiju Jakov ©aπel (1832-1903) te suradnju naπeg muzeja sa ©kolskom

knjigom u pripremi KarlovaËkog leksikona. Naπa su-

radnica je i Marinka Muæar Ëijim tekstom najavljujemo

obiljeæavanje 350 godina franjevaca u Karlovcu, u πto

je ukljuËen i Gradski muzej Karlovac. Glas zakljuËujemo

rubrikom Bez glasa u kojoj Milan LekiÊ - Lex „izlaæe“

karikature naπih posjetitelja, a Ivica ©ubat stavlja na

kuπnju Vaπe znanje o Vjekoslavu Karasu.

Urednice

D

4 GLAS

GRADSKI MUZEJ KARLOVAC - PROSTOR,

DJELOVANJE, RAZVOJMILAN KRUHEK, PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEΔA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC

djelovanje. I nije daleko od istine stara tvrdnja: æelite li

upoznati kulturno lice jednoga grada, posjetite najprije

njegov muzej. U njemu Êete naÊi - uz veÊe ili manje

bogatstvo vrijednih izloæaka - odgovor na pitanje ka-

kva je opÊa kulturna razina gradske uprave koja stvara

uvjete rada i djelovanja muzeja i kakve su kulturne

potrebe graana.

Gdje je u svemu ovome, danas, ovdje zajedno s nama,

naπ karlovaËki Gradski muzej? Znatiæeljno i kritiËno oko

postavlja samo jedno od tri kljuËna pitanja njegove ele-

mentarne egzistencije: pitanje prostora u kojima Grad-

ski muzej Karlovac djeluje, sada i danas!

GLAVNA ZGRADA MUZEJA - UPRAVA I STALNI

POSTAV

Zgrada Gradskog muzeja, u kojoj je smjeπten stalni

postav, povijesna je palaËa karlovaËkog generala Vuka

Frankopana TræaËkoga, koji je u sluæbi zapovjednika

tvrave i karlovaËkog generalata od 1626-1652. godine.

Kada je Vuk Frankopan sagradio tu palaËu, to toËno

ne znamo, premda je na turistiËkoj informativnoj tabli

zapisano da je palaËa tu podignuta 1639. godine. Za-

nimljivo jest da je ing. Giovani Pieroni u planu tvrave

iz godine 1639, u toj poluinsuli iza insule u kojoj je da-

nas zgrada Gradske uprave, oznaËio postojanje nekog

objekta u formi Ëetverokuta. Je li to veÊ izgraena kuÊa

Vuka Frankopana i kada ju je on sagradio o tome Piero-

ni niπta ne govori. Ing. T. Breistaller u planu tvrave iz

godine 1646. ne ponavlja Ëak niti tu naznaku. U svakom

sluËaju gradska palaËa Vuka Frankopana sigurno je tu

bila 1641. kada je u njoj doËekivao i pogostio izabrane

svatove svoje kÊeri Ane Katarine i njezinoga muæa Petra

Temeljni je preduvjet postojanja i druπtvenog

znaËenja svake javne institucije, napose

institucije kulture jednoga grada, stvara-

nje materijalnih uvjeta njezinoga rada. To

posebno vrijedi za djelovanje muzeja koji na svoj

specifiËan, muzeoloπki naËin treba prikupljati, Ëuvati

i tumaËiti spomenike proπlosti, ali i iskazivati vrije-

me sadaπnjosti gradske i zaviËajne sredine. U samoj

su pak biti muzeja tri temeljne fiziËke pretpostavke:

vlastiti prostor, muzejski predmeti koji odreuju nje-

govu vrijednost i kvalitetu, te potreban broj struËno

obrazovanih djelatnika koji pokrivaju sva podruËja

struËnog i znanstvenog rada muzeja; koji Êe dakle,

stalnim istraæivanjima dopunjavati zbirke predmeta,

prouËavati ih i izlagati kao materijalno svjedoËanstvo

spomena vrijedne proπlosti odreene æivotne sredine,

jednoga grada ili πireg zaviËajnog prostora. Postoje i

specifiËne kolekcije i zbirke u raznovrsnim specijali-

ziranim muzejima ili likovnim galerijama, posveÊene

posebnim ljudima i dogaajima, ljudskim umijeÊima

ili prirodnim osobitostima i vrijednostima. Osim toga,

posebna je zadaÊa muzeja ne samo stvarati svoj spe-

cifiËan, muzeoloπki naËin informiranja i proπirivanja

naπega znanja o veÊ nestalom povijesnom svijetu i

svijetu suvremenih kulturnih dogaanja veÊ stvarati

i prostor doæivljaja, rekonstruirati elemente nestalo-

ga i izgubljenoga, biti mjesto u kojem Êe se nestalo,

ili dijelom saËuvano, povijesno iznova dogaati u πto

stvarnijoj formi. Muzej treba dakle biti kuÊa informira-

nja i pouËavanja, ali jednako i doæivljavanja proπlosti.

Zbog ovih je zadaÊa i ciljeva muzejski rad toliko za-

htjevan i tako specifiËan, zbog toga je za svaku kul-

turnu sredinu toliko dragocjena njegova prisutnost i

IZ SVEG GLASA MUZEJSKI PROSTOR - TE©KOΔA KOJU RJE©AVAMO

GLAS 5

IZ SVEG GLASA

Zrinskoga, kao πto je vrlo vjerojatno da tada ta zgrada

nije imala danaπnji izgled.

U toj, dakle povijesnoj zgradi, najbolje saËuvanoj i naj-

vrednijoj gradskoj baroknoj palaËi, danas je smjeπten

karlovaËki Gradski muzej. Ta mu je zgrada predana na

koriπtenje 1953. godine, a i danas je u vlasniπtvu grada

Karlovca. Nakon ranijih i posljednjih adaptacija i prila-

godbi muzejskim potrebama ukupna korisna povrπina

prostora zgrade iznosi 815 m2. U njoj se nalazi stalni

postav muzeja na prvom katu zgrade, podijeljen u viπe

prostorija, na povrπini od 263 m2; u prizemlju je adap-

tirani prostor za manje prigodne izloæbe na povrπini od

176 m2. Tu je i manji prostor od 94 m2 za spremiπte mu-

zejskih predmeta, a kod samog ulaza i prostor nadzora

s prodajom muzejskih suvenira i publikacija (14 m2).

Na prvom katu i u potkrovlju nalaze se radni prostori

kustosa i uprave muzeja na povrπini od 112 m2. Ostaje

joπ moguÊnost koriπtenja 156 m2 postojeÊeg prostora

za manje izloæbe ili neke druge namjene, no potrebno

ga je prilagoditi i dodatno urediti.

U djelokrugu rada Gradskog muzeja nalazi se i galerijski

odjel koji do danas nema stalnog galerijskog postava.

Smjeπten je u posebnoj zgradi u novom dijelu grada.

Njezina ukupna povrπina iznosi 598 m2. Od Ëega se

najveÊi dio koristi kao izloæbeni prostor smjeπten - na

prvom katu zgrade (315 m2). Uz to je u tom objektu

manje galerijsko spremiπte (40 m2), dio radnog prostora

kustosa i uprave muzeja i galerije (85 m2) te prostorija u

kojoj je smjeπtena priruËna knjiænica (16 m2). Preostaju

joπ ostale pomoÊne prostorije, priruËna spremiπta, sani-

tarije i dr. u korisnoj povrπini od 142 m2.

TreÊi objekt koji joπ uvijek, bar formalno, pripada dje-

lokrugu i pod upravu Gradskog muzeja, obiteljska je

kuÊa obitelji Ribar u VukmaniÊu. Tu je, do velikosrpske

agresije na Hrvatsku, bila smjeπtena memorijalna zbir-

ka obitelji Ribar. Ta je kuÊa u Domovinskom ratu bila

na okupiranom podruËju. Sve πto je bilo u njoj nestalo

je, a kuÊa je devastirana. Danas nema nikakve funkcije

i ostaje otvorenim pitanje njezine sudbine i namjene.

Nestankom inventara upitna je i njezina buduÊa me-

morijalna funkcija.

PROBLEMATIKA PROSTORA

Prostori djelovanja Gradskog muzeja u Karlovcu imaju

dva temeljna nedostatka: nisu dovoljni u svojim kori-

snim povrπinama, a uz to su rastepeni na viπe lokaci-

ja.

VeliËina prostora Muzeja nije dovoljna ni za radne pro-

storije djelatnika, niti za propisanu potrebu i naËin

Ëuvanja pojedinih zbirki muzejskih predmeta, a nedo-

voljan je i za izloæbenu namjenu muzejske i galerijske

djelatnosti.Zgrada Gradskog muzeja Karlovac, atrij

MUZEJSKI PROSTOR - TE©KOΔA KOJU RJE©AVAMO

IZ SVEG GLASA

6 GLAS

Radni prostori kustosa vezani su uz zbirke predme-

ta njihova rada, pa se zato nalaze i u zgradi Galerije

u Novom centru i u staroj povijesnoj zgradi Muzeja

na Strossmayerovu trgu. Jednako su podijeljeni i pro-

stori uprave Muzeja i drugih pomoÊnih sluæbi. Manjak

prostora moæda se joπ najmanje osjeÊa u radnim pro-

storima uprave i kustosa. Muzej nema ni radionice za

konzervaciju i zaπtitu ili pak restauraciju muzejskih

predmeta. Na sreÊu, u nuænim potrebama i intervenci-

jama konzervacije ili restauracije muzej koristi usluge

obliænjih radionica zagrebaËkih muzeja. TehniËka opre-

mljenost radnih prostora je relativno zadovoljavajuÊa.

Mnogo je veÊi problem i apsolutno je nezadovoljavajuÊe

stanje spremiπta za Ëuvanje muzejskih zbirki. Spremiπte

muzejske galerije apsolutno je nedovoljno za smjeπtaj

i Ëuvanje sadaπnjega fundusa, pa su neke slike fundu-

sa razmjeπtene po radnim i drugim prostorima Galerije

i Muzeja. Spremiπta pak ostalih muzejskih zbirki zapra-

vo i ne postoje. Uvjeti njihova Ëuvanja su nedopustivo

loπi. Ti su raznovrsni, a Ëesto jedinstveni i dragocjeni

predmeti karlovaËke povijesti, izmjeπteni na raznim lo-

kacijama izvan muzeja. Dio saËuvane etnografske zbirke

(ono πto nije bilo uniπteno i pokradeno u nekadaπnjoj

πkoli u okupiranom Kamenskom u velikosrpskoj agre-

siji) bio je donedavna smjeπteno u Velikoj vojarni. Vo-

jarna je odlukom gradskih vlasti od 6. veljaËe 2001.

godine, u cijelosti bila dodijeljena Muzeju, da bi se u

njoj smjestio Gradski muzej i Galerija. Potom je novom,

nedavnom odlukom gradskih vlasti, prodana, svi su

tamo pospremljeni muzejski predmeti morali biti pre-

seljeni na neku novu, opet privremenu i krajnje loπu

lokaciju. Ukratko, ukupan broj od oko 9 500 muzejskih

predmeta Gradskog muzeja Karlovac nema potrebne

prostore niti za pristojan fiziËki smjeπtaj, a joπ manje

odgovara potrebama adekvatnog muzejskog Ëuvanja

po vrstama i osjetljivosti pojedinih muzejskih zbirki.

Moæda je to i najveÊi problem karlovaËkog muzeja. Vrlo

vjerojatno nijedan muzej u Hrvatskoj nema tako loπe

uvjete za Ëuvanje muzejskoga fundusa.

Tom problemu treba pridodati joπ jedan karlovaËki mu-

zejski sluËaj. Grad Karlovac prikupio je veliku zbirku

predmeta iz Domovinskog rata, zahvaljujuÊi entuzijaz-

mu Dubravka HalovaniÊa, umirovljenog brigadira HV-a.

Zbirka je joπ uvijek rastepena na nekoliko mjesta, a

u tijeku je proces njenog pridruæivanja fundusu Grad-

skog muzeja Karlovac. Javnosti je dostupno samo veli-

ko naoruæanje smjeπteno na otvorenom, na Turnju.

IZLOÆBENI PROSTORI

Izloæbeni prostori Muzeja i Galerije, kao javnih insti-

tucija grada, na poseban su naËin vaæan dio kulture i

kulturnih dogaanja jedne gradske zajednice. Izloæbe

su najizravniji dio javne kulturne ponude muzeja i

pokazuju, s jedne strane, kako muzej zajednici vraÊa

uloæen novac, a s druge pak strane, razinu kulturne

percepcije grada i πireg druπtvenog okruæenja u kojem

muzej djeluje. Koliko dakle Karlovac kao grad daje, a

koliko dobiva od te gradske kulturne institucije?

Stalna muzejska izloæba koja se nalazi u prostorijama

prvog kata povijesne palaËe na Strossmayerovu trgu,

podijeljena je na πest prostorija i vanjski hodnik, koji

je takoer iskoriπten kao dio izloæbenog prostora, i

ukupne je povrπine 263 m2 πto je apsolutno - nedo-

Stari grad Dubovac

MUZEJSKI PROSTOR - TE©KOΔA KOJU RJE©AVAMO

GLAS 7

IZ SVEG GLASA

voljno, za grad takve gospodarske, ratne i kulturne

proπlosti kao πto je Karlovac.

Muzej ima na koriπtenju i prostor glavne, Ëetverokut-

ne braniË kule starog grada Dubovca, koju Ëine Ëetiri

prostorije od prizemlja do Ëetvrtog kata i otvoreni vi-

dikovac s pogledom na grad i okolicu. Tu trajno stoji

izloæba koju muzej povremeno obnavlja i aæurira, a

uvijek je posveÊena povijesti i kulturnim znamenito-

stima Dubovca i bliæe okolice grada. Sve donedavno

je Gradski muzej upravljao i vodio brigu o koriπtenju

i odræavanju stanja cijelog Staroga grada, dok se u

sudbinu tog najreprezentativnijeg povijesnog spome-

nika Karlovca nije umijeπala gradska politika, kada

je zapoËelo propadanje Staroga grada zbog nemara

tadaπnje gradske uprave. Kada su se konaËno 2007.

godine probudile gradske vlasti i pokrenule obnovu

Staroga grada traæeÊi vraÊanje starih i pronalaæenje no-

vih, suvremenijih namjena, Gradskom muzeju je odu-

zeto pravo upravljanja i koriπtenja Staroga grada te su

sva prava vlasnika - ali i sve brige i sva odgovornost za

taj eminentan spomenik karlovaËke povijesti - vraÊeni

u nadleænost sadaπnjoj gradskoj upravi. Muzej je u

ovim okolnostima postao tek jedan od potencijalnih

korisnika prostora glavne kule, gdje i dalje, pod njego-

vim nadzorom, ostaje stalna muzejska izloæba.

IZGUBLJENA MOGUΔNOST REALIZACIJE

STALNOG MUZEJSKOG I GALERIJSKOG

PROSTORA U VELIKOJ VOJARNI

BuduÊi da je pitanje potrebnih prostora za redovitu

djelatnost i izloæbenu aktivnost Gradskog muzeja veÊ

stari i nerijeπeni problem te gradske institucije, upra-

va Gradskog muzeja je traæila rjeπenje u postojeÊim

moguÊnostima grada. Rjeπenje tog problema naziralo

se u moguÊnosti da koristi vojarnu na srediπnjem grad-

skom trgu. Gradsko je poglavarstvo odlukom od 1. 6.

1999. godine isprva dalo Muzeju na koriπtenje 100 m2

vojarne za ureenje i privremeni smjeπtaj muzejskih

predmeta, a odlukom od 13. 3. 2001. godine i cijelu

vojarnu, s namjerom da tim prostorom rijeπi sve potre-

be jednog suvremenog gradskog muzeja. Tu je trebala

biti smjeπtena znatno proπirena stalna izloæba Muzeja,

sve muzejske radne prostorije, spremiπta svih zbirki

predmeta, stalni postav muzejske galerije i novi stalni

galerijski postav najvrednijih likovnih djela ostvarenih

tijekom viπe desetljeÊa trajanja poznate Zimske likov-

ne kolonije - Zilik. Tu bi bilo prostora i za izloæbu dijela

grae i povijesti o Domovinskom ratu, a moæda i za

posebnu zbirku posveÊenu æivotu i djelu velikih kar-

lovaËkih i svjetskih istraæivaËa, braÊe Mirka i Stjepana

Seljana.

Program takve namjene vojarne podræalo je i pomoglo

dodjelom inicijalnih novËanih sredstava Ministarstvo

kulture Republike Hrvatske, pa i Gradsko poglavarstvo,

koje takoer donosi 20. 12. 2002. odluku o dodjeli

100 000 kuna. (Tu odluku Poglavarstvo, naæalost, ni-

kada nije ispunilo!) Uprava Muzeja odmah je pokrenula

donoπenje potrebnih odluka i programskih zadataka

kako bi se taj veliki kulturni program poËeo πto prije

ostvarivati. VeÊ na prvoj sjednici izabranoga Povjeren-

stava za obnovu i adaptaciju objekta Velike Vojarne,

odræanoj 13. oæujka 2001, donesene su sve temeljne

smjernice potrebne za poËetak ostvarivanja toga pro-

jekta. Krajem 2001, uz suradnju kustosa Gradskog mu-

zeja, istaknuti hrvatski muzealci i muzeoloπki struËnja-

ci, dr. sc. Ivo MaroeviÊ i viπa kustosica Muzeja grada

Zagreba, Æeljka Kolveshi, izradili su suvremeni i vrlo

Velika Vojarna

MUZEJSKI PROSTOR - TE©KOΔA KOJU RJE©AVAMO

IZ SVEG GLASA

8 GLAS

struËan muzeoloπki program realizacije svih buduÊih

muzejskih sadræaja u vojarni. Na natjeËaju za programe

javnih potreba u kulturi za 2002. godinu Ministarstvo

kulture Republike Hrvatske odobrilo je za taj projekt

620 000 kn. Za ta sredstva i obvezatnu reciproËnu

novËanu potporu grada Karlovca trebalo je uËiniti: arhi-

tektonsko snimanje postojeÊeg stanja vojarne, izraditi

rjeπenja graevinskih promjena i adaptacije postojeÊih

prostora za nove muzejske namjene i dodatno urediti

i bolje osigurati veÊ koriπtene prostore u vojarni, tj.

postojeÊa muzejska spremiπta.

U okviru cjelovite revitalizacije Trga bana Josipa

JelaËiÊa arhitekti Boris Morsan i Relja ©urbat snimili su

postojeÊe stanje vojarne od krova do prizemlja, te su

dali temeljnu gospodarsku analizu korisnosti objekta.

Istovremeno se radilo na konzervatorskim smjernica-

ma nuænim za adaptacijske promjene prostora unutar

zgrade. U naËinjenom programu obnove i adaptacije,

uz buduÊu dominantnu muzejsku ponudu, dio pro-

stora je predloæen za nekoliko drugih javnih sadræaja,

koji bi doprinijeli druπtvenom suæivljavanju nove na-

mjene za ovu zgradu i njezino bolje funkcioniranje u

dnevnim dogaanjima cijelog æivotnog prostora stare

karlovaËke Zvijezde. NaËinjen je dakle idejni projekt

novog funkcioniranja i koriπtenja objekta Velike vojar-

ne. Prijedlog takvih idejnih rjeπenja bio je dogotovljen

veÊ krajem 2002. godine, a nakon njegovoga dopu-

njavanja i verifikacije, u svibnju 2004. taj je program,

kao zaokruæena studija poslan Gradskom poglavarstvu

Karlovca.

Jesu li uprava Gradskog muzeja i svi suradnici koji su

radili na tom projektu ikada dobili povratan odgovor

Gradskog poglavarstva? Kada je taj program bio raz-

matran na Gradskom poglavarstvu, je li odbijen ili

prihvaÊen? Da, odgovor je bio radikalan i jasan: Grad-

sko je poglavarstvo Veliku vojarnu, nadu za buduÊnost

Gradskog muzeja Karlovac prodalo privatnom kapitalu

koji ima novaca zgradu obnoviti i staviti je u sluæbu

svojih (nadamo se, bar dijelom i gradskih!) interesa.

Naæalost, grad za taj veliki kulturni program, za muzej-

sku i galerijsku prenamjenu povijesnog objekta, nije

imao novaca! Je li baπ i samo novaca? Karlovac bi,

osim toga, u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske

imao ravnopravnog partnera u financiranju, koje bi tim

putem vratilo gradu bar dio novca koje graani povi-

jesnog Karlovca plaÊaju kroz formu tzv. spomeniËke

rente !?

GALERIJA „VJEKOSLAV KARAS“

Galerijski odjel Gradskog muzeja u istim je prostornim

neprilikama. Zapravo Karlovac u malom objektu Gale-

rije „Vjekoslav Karas“ i nema svoju galeriju likovnih

umjetnosti. To je tek prostor dovoljan za manje likovne

priredbe. U njemu se mijenjaju izloæbe, vrlo vrijedne i

korisne. Te izloæbe daju graanima dobar uvid u su-

vremena kretanja i vrijednosti likovnoga stvaralaπtva,

ali to nije stalni postav gradske galerije, kakvu bi grad

trebao imati; a to znaËi da Karlovac nema moguÊnosti

pokazati hrvatskoj kulturnoj javnosti i gostima gra-

da djela vlastitog likovnog stvaralaπtva, kako onih iz

proπlosti, tako i suvremena.

Muzej traæi rjeπenje tog problema u proπirenju

postojeÊeg prostora. Dobro je da je i Gradska uprava

spremno prihvatila takvu moguÊnost. U tijeku je izrada

idejnog projekta proπirenja sadaπnje zgrade Galerije,

izgradnjom na postojeÊoj graevnoj Ëestici, novog, do-

datnog objekta na kat.

Galerija „Vjekoslav Karas“

MUZEJSKI PROSTOR - TE©KOΔA KOJU RJE©AVAMO

GLAS 9

Takvo bi proπirenje omoguÊilo relativno dovoljan pro-

stor za stalni postav galerije, prostor za povremene

likovne izloæbe, potrebno galerijsko spremiπte i dio

radnog prostora. Kao prvi korak na putu do rjeπenje

problema, Grad je 2008. osigurao sredstva za troπkove

arhitektonske dokumentacije.

ZBIRKA NAORUÆANJA IZ DOMOVINSKOG RATA

NA TURNJU

Projekt ureenja prostora za smjeπtaj Zbirke naoruæanja

iz Domovinskog rata na Turnju velika je i idealna

muzeoloπka perspektiva, te prilika za rjeπenje veÊeg

dijela prostornih problema Gradskog muzeja Karlovac.

To povijesno i zemljopisno jedinstveno mjesto na su-

toku karlovaËkih rijeka Mreænice i Korane, kao da od

samih poËetaka grada stoji na gradskoj straæi, u sluæbi

sigurnosti i ratne povijesti grada. To je mjesto Ëuvalo

vojnu tradiciju sudbine grada Karlovca sve do Domo-

vinskog rata i u tom je ratu bilo posljednjom straæom i

obranom grada. VeÊ zbog tih je okolnosti zasluæilo po-

stati mjestom muzeja karlovaËke ratne povijesti sa stal-

nom izloæbom posveÊenom Domovinskom ratu i svima

koji su obranili Karlovac i oslobodili πiri prostor grada i

KarlovaËke æupanije od srboËetniËke okupacije.

Takvu povijesnu i jedinstvenu moguÊnost prepoznalo

je sadaπnje Gradsko poglavarstvo, te je bez obzira na

veliku materijalu vrijednost tog prostora, na sjednici

od 1. sijeËnja 2007. godine, donijelo znaËajnu odlu-

ku, dodijelivπi taj prostor bivπe vojarne na Turnju, na

koriπtenje i upravljanje Gradskom muzeju Karlovac. U

travnju je Gradsko poglavarstvo imenovalo posebno

radno Povjerenstvo kojemu je zadatak naËiniti projekt

ureenja stalnog postava Gradskog muzeja Karlovac

na temu Domovinskog rata. To je Povjerenstvo, u su-

radnji sa zaposlenicima i upravom Muzeja, do sada

obavilo ove poslove: od ratnoga je uruπavanja oËiπÊen

objekt zgrade br. 3, djelomiËno i objekt br. 10; naËinje-

na je snimka postojeÊeg stanja zgrade br. 3 i geodetski

snimak Ëitave lokacije; napravljen je elaborat statiËke

stabilnosti zidova zgrade br. 10, i definiran je projek-

tni zadatak i prijedlog muzeoloπkog programa zbirke

Domovinskog rata. Gradsko je poglavarstvo 2008. za

rjeπavanje tih problema odobrilo financijsku potporu

od 800 000 kuna. To sada omoguÊuje raspisivanje jav-

nog natjeËaja za idejno rjeπenje i ulazak u dio izved-

benog projekta planiranog veÊ za drugu polovicu ove

godine u obnovi i adaptaciji zgrade br. 3, poznate pod

ratnim nadimkom „Kalifornija“. Dakle Turanj je na do-

brom putu da postane prvorazredna karlovaËka atrak-

cija i visoko muzeoloπki i kulturno vrijedan projekt na

razini cijele Hrvatske. Ipak, razmatrajuÊi buduÊu namje-

nu Turnja, ljudska je i moralna obveza ne zaboraviti

Dubravka HalovaniÊa Ëijim zalaganjem je prikupljena

ova jedinstvena zbirka. Preostaje dakle veliki posao,

struËan i odgovoran na svim razinama, te daljnja pot-

pora Gradske uprave Karlovca i Ministarstva kulture

Republike Hrvatske.

IZ SVEG GLASA

Turanj - zgrada ”Kalifornija” u drugom planu

MUZEJSKI PROSTOR - TE©KOΔA KOJU RJE©AVAMO

IZ SVEG GLASA

10 GLAS

PROSTOR I MUZEJI U HRVATSKOJÆELIMIR LASZLO, MUZEJSKI DOKUMENTACIJSKI CENTAR

jedan pravi etnopark - Staro selo u Kumrovcu, a i taj

je viπe nastao kao posljedica kulta liËnosti nego iz

potrebe da se zaπtiti graditeljska baπtina. Ostali spo-

radiËni pokuπaji su skromni, tu i tamo pokoja kuÊa ili

najviπe nekoliko njih (primjerice kod Ozlja). A trebalo

bi barem 5-6 etnoparkova jer nam tradicijska gradnja

propada i u pojedinim regijama neÊe niπta od toga

Iz jednog naπeg muzeja: Ëuvaonica - depo - deponij?

ako stojimo s prostorom muzeja u Hrvat-

skoj? Da bismo odgovorili na to pitanje po-

trebno je prvo razjasniti na kakve prostore

mislimo. Postoje muzeji na otvorenom koje

Ëesto nazivamo i parkovima - etnopark, tehnoloπki

park… S tom vrstom muzejskog prostora u odnosu na

razvijene zemlje stojimo izrazito slabo. Imamo samo

K

MUZEJSKI PROSTOR - TE©KOΔA KOJU RJE©AVAMO

GLAS 11

IZ SVEG GLASA

ostati, niπta neÊemo ostaviti generacijama koje dolaze

kako bi i oni znali kako je nekad bilo. Etnoparkovi su

pomalo izaπli iz mode ali u suoËenju s propaπÊu cijelog

jednog sloja kulture to bi trebao biti zajedniËki projekt

muzealaca i konzervatora. Tu smo dakle jadni. Neπto

viπe su u modi tehnoloπki parkovi, a naroËito ekomu-

zeji. Tehnoloπkih parkova uopÊe nemamo. Nemamo ni

ekomuzeja iako je bilo nekih pokuπaja. Kod ekomu-

zeja postoji problem πto nitko ne zna toËno πto bi to

uistinu bilo. Ideja je nastala u Francuskoj pa je tamo

osnovano nekoliko ekomuzeja koji su obuhvaÊali cijele

regije. Ni takvih u nas nema. S otvorenim muzejskim

prostorima stojimo loπe, jako loπe, i zaostajemo za

drugima. Da stvar bude gora, nema znakova da Êe se

u skorije vrijeme neπto znaËajno dogoditi.

Kad se kaæe muzej, obiËno se misli na zgradu muzeja.

Kako tu stojimo? Jasno je, muzej nije samo zgrada,

ali je najËeπÊe i zgrada. Muzejske zgrade moæemo po-

dijeliti na stare i nove, te na one koje su namjenski

graene za muzej i na one koje to nisu.

PoËnimo s novim muzejskim zgradama koje su graene

kao muzeji. Njih moæemo nabrojati na prste jedne ruke.

U ©uvarovo vrijeme izgraeni su Arheoloπki muzej u

Zadru i Muzej hrvatskih arheoloπkih starina u Splitu. U

novije vrijeme tu je Arheoloπki muzej Narona u Vidu,

Museo Lapidarium u Novigradu. Gradi se i Muzej suvre-

mene umjetnosti u Zagrebu. Ima joπ pokoji manji mu-

zej (Novalja) i to bi bilo sve. Malo, premalo, za zadnjih

50-ak godina. U svijetu ima velikih i znaËajnih muzeja

koji su se ugnijezdili u industrijsku arhitekturu. To je

jako suvremeno - gotovo moda. Ali ni takvih nemamo,

niti jedan jedini.

VeÊina naπih muzeja, kojih prema optimistiËkoj eviden-

ciji ima preko 200, je u starim zgradama. To su vrlo

Ëesto znaËajni spomenici, palaËe, dvorci, magistrati…

Muzeji u takvim zgradama moraju, uz zbirke, prezen-

tirati i objekt kao kulturno dobro. Zapravo se muzej

ugurava kao u prokrustovu postelju u neku palaËu,

dvorac…Takva je situacija u PoreËu (palaËa SinËiÊ), u

KorËuli (palaËa Gabrielis), Naπicama (dvorac PejaËeviÊ),

Koprivnici (magistrat)… i tako bismo mogli nabrajati

negdje do 100. Do koje mjere to moæe predstavljati

problem, najbolje je pokazati na primjeru Pomorskog

i povijesnog muzeja u Rijeci, gdje je Guvernerova pa-

laËa toliko moÊna da se u njoj muzej gubi, ne moæe

doÊi do izraæaja. Treba mnogo mudrosti, umjeπnosti i

sreÊe da se nae prava mjera i pravi kompromis, koji

manu preokreÊe u prednost. Ponekada ovaj spoj do-

vodi do paradoksalnih rezultata. Primjerice: Muzej se-

ljaËkih buna u Gornjoj Stubici smjeπten je u dvorac, a i

svojim postavom je viπe muzej feudalaca negoli muzej

kmetskih buna. Mnogima smetaju etnografski postavi

u palaËama, jer πto radi plug ili koπara u gospodskoj

dvorani sa πtukaturom? Ali, πto da se radi s opÊim mu-

zejima koji normalno imaju i etnografske zbirke? Bilo

bi, naravno, bolje da se etnografske izloæbe smjeste u

primjereniji ambijent, ali na to Êemo joπ morati malo

priËekati. Za nastalu situaciju postoje sasvim odreeni

razlozi, nije to palo s neba, ali to je tema za neku

drugu raspravu.

Pogledajmo sada u unutraπnjost stare zgrade-muzeja.

Prostorija nikad dovoljno. Sasvim je razloæno izloæbe

postavljati u reprezentativne prostorije, prizemlje i ka-

tove, jer to su najbolje prostorije s kojima se raspolaæe.

Kada se one napune predmetima, za sve ostalo (Ëuva-

onice, uredi, igraonice, radionice…) viπe nema mjesta.

Ostaju potkrovlja i podrumi. Muzeji stoga masovno

Jedan naπ muzej

MUZEJSKI PROSTOR - TE©KOΔA KOJU RJE©AVAMO

12 GLAS

popraviti. I to je izvedeno, ali naravno bez rezultata.

U meuvremenu nabavljen je onaj ogromni ormar s

pokretnim policama i smjeπten u taj vlaæni podrum-Ëu-

vaonicu. Taj je veÊ pomalo zahrao. Predloæio sam da

se prvo ispita podrijetlo vlage, ali to nije napravljeno.

Eno, i sad sve stoji bez funkcije.

Prije nego se poËne s adaptacijom, mora se znati πto

se hoÊe. Treba imati muzeoloπku koncepciju i posebno

realan plan namjene prostorija. Nije u svim prostorija-

ma sve moguÊe. Kad se to razbistri, treba konzultirati

vrhunske struËnjake specijaliste i s njima saËiniti pro-

jektni zadatak. Smijeπno je da graevinske firme same

sebi piπu projektne zadatke, πto je gotovo redovita

pojava kada su muzeji u pitanju. Pa valjda je jasno da

Êe izvoaË projektni zadatak prilagoditi sebi, svojim

kapacitetima i svojoj zaradi. U tim koji Êe koncipira-

ti adaptaciju treba uz arhitekta i graevinara svakako

ukljuËiti i konzervatora. Ponekad se desi da ekspertize

pokaæu da se vlaga u zidovima ne moæe eliminirati

(primjerice Gradski muzej - palaËa Petris, Cres). Tada

treba naprosto odustati i vidjeti koje to aktivnosti mu-

zej moæe obavljati u vlaænim prostorijama.

Je li takav ekspertni, u nas tako rijedak, struËan i razu-

man pristup moguÊ? Iskreno - ne znam. Vjerojatno jest

tamo gdje ruka ruku ne mije i tamo gdje postoji volja

i odgovornost da se radi na dobrobit muzeja. Ima li

toga? Ali dok tako ne bude, imat Êemo situaciju kakvu

imamo danas. Za opstanak predmeta loπu, jako loπu.

Joπ je jedna zabrinjavajuÊa pojava u naπim muzejima

posljedica nedostatka prostora i loπih prostora za Ëu-

vanje muzejskih predmeta. Mnogi od njih prestali su

skupljati velike, teπke i kabaste predmete. Nemaju

kamo s njima. Kamo Êete recimo s desetak seoskih

kola ili plugova? Koji Êe naπ muzej, koji ima zbirku su-

vremene umjetnosti, otkupiti skulpture viπe od 3 metra

ili dulje od 2 - 3 metra? Malo veÊi arheoloπki kameni

predmeti i sada stoje po dvoriπtima na otvorenom. A

πto je tek sa starim tramvajima, æeljeznicom… BuduÊe

generacije mislit Êe kako smo mi danas bili okruæeni

samo malim stvarima. Hm!?

Na kraju, ostadoh duæan odgovor na poËetno pitanje:

kako stojimo s prostorom muzeja u Hrvatskoj? Loπe,

jako loπe.

adaptiraju te prostore, ne preostaje im niπta drugo. Ali

oni nisu graeni za te namjene. Potkrovlja su otvorena

pa treba postavljati izolaciju, dovesti struju, vodu i sve

πto treba, da bi na kraju u svakom ljeti bilo nesnosno

vruÊe. U podrumu se nekada Ëuvalo vino, ugljen i drva,

kiselo zelje i sliËne stvari kojima vlaga u zidovima ne

smeta. A mi bismo sada htjeli Ëuvaonice, izloæbe…

Nekada su se podrumi stalno provjetravali kroz male

prozore tik ponad tla, pa su tako sluæili kao tampon

zona za kapilarnu vlagu u zidovima. Kada podrum izo-

liramo i prozore zatvorimo vlaga kreÊe put visina i tako

odjednom imamo vlaæno prizemlje. Lista neuspjeπnih

pokuπaja adaptacija podruma u muzejima je podulja.

Moæe li se podrum preurediti u Ëuvaonicu? Moæe, da-

kako, ali je potrebna vrhunska struËnost i strpljenje, a

toga ima najmanje. ©tete na predmetima koji se Ëuvaju

u neadekvatnim prostorijama potkrovlja i podruma su

u nas velike.

Pogreπna adaptacija je najskuplja adaptacija. U Ëemu

se Ëesto grijeπi? Evo zornog primjera. U jednom naπem

muzeju htjeli su u vlaæni podrum smjestiti Ëuvaonice

(to je za naπe muzeje normalno i samorazumljivo). Prvi

mudrac (izvoaË radova) je ponudio da prostorije obloæi

vodonepropusnom smjesom kakva se upotrebljava za

tunele. Pribavljeni su novci, to je izvedeno, ali se ubrzo

uvidjelo da to ne pomaæe. Tada drugi mudrac predlaæe

ugradnju ventilacije, jer Êe se provjetravanjem stvari

Iz jednog naπeg muzeja, vlaga, nered...

MUZEJSKI PROSTOR - TE©KOΔA KOJU RJE©AVAMOIZ SVEG GLASA

GLAS 13

MUZEJ ZA ZAJEDNICU (NEKOLIKO BILJE©KI)TOMISLAV ©OLA, FILOZOFSKI FAKULTET ZAGREB

Tranzicija i globalizacija su za zemlju koja

je proπla ratne migracije, izbjegliπtva i ma-

sovna doseljavanja - definicija posvemaπnje

nevolje. ©toviπe, onima koji su podlegli ira-

cionalnim okolnostima dogodila se i nacionalna mito-

manija i uËinila ih nerealnim u sagledavanju vlastite

vaænosti i identiteta. Druge je pak od identiteta odvu-

kla akulturacija koju dnevno promiËu mediji, stvarajuÊi

druπtvo posuene, tue kulture - neke drugorazredne

zapadnjake. Mnogi su, posebice ruralno stanovniπtvo

koje je napustilo matiËne okolnosti i naπlo se u gra-

dovima, naprosto suvremeni barbari bez pripadnosti

nekoj koherentnoj kulturi. Uz to, tranzicija za male ze-

mlje znaËi privrednu krizu i grabeæ, a globalizacija pak

podvlaπÊivanje od strane velikih zemalja.

U ovim se okolnostima treba iskazati kao uËinkoviti

pojedinac, grupa ili ustanova, pa Êemo vjerojatno isku-

stveno formulirati prikladnu definiciju novog patriotiz-

ma i druπtveno korisne poduzetnosti. Dakle, nemoguÊe

je vjerovati da bi konvencionalni muzej bio dobar za

doprinos rjeπenju bilo koje od ovih nevolja. Muzej je

ustanova za Ëuvanje i kontinuiranje identiteta, a ovdje

je rijeË o konsolidaciji, o socijalnoj inkluziji, o hitnim

akcijama. Niπta nije izgubljeno, postoji samo situacija

bremenita problemima, a kolektivna memorija, baπtina

i njene institucije, posebice muzeji, mogu uËiniti ne-

vjerojatno znaËajne i blagotvorne priloge zajednici u

kojoj djeluju.

Identitet treba konsolidirati, oæivjeti, uËiniti djelatnim

zbog kolektivne psiholoπke stabilnosti, zbog neop-

hodnog konteksta za æivot, za kontakte s drugima i

razvoj koji se useljava tamo gdje æivot pokazuje iz-

vjesnu harmoniju te, konaËno, zbog turizma. Turizam

je dobra usputna djelatnost koja moæe, ako se dobro

vodi, ponajprije koristiti domaÊinima, a stvorena kva-

liteta se dade, eto, i unovËiti. Atraktivne turistiËke de-

stinacije su mjesta s dobrom javnom slikom i prirodni

inkubatori razvoja. Ukratko, najmanje je rijeË o nekoj

romantiËnoj, pomalo hermetiËnoj slici muzejskog posla

koji radi nerazumljive, znanstvene stvari za neke ima-

ginarne buduÊe generacije.

U takvim Êe situacijama umjetniËki muzej naÊi smisao

postojanja, tako da mu teæiπte programa bude vizu-

alno opismenjavanje. Regionalni muzej Êe napraviti

programe socijalizacije, upoznavanja s vlastitim kultur-

nim, prirodnim i tehnoloπkim ambijentom... Nastojat

Êe svojom djelatnoπÊu pokriti cijeli teritorij. Najprije

Êe preispitati vlastiti stalni postav i vidjeti predstavlja

li on zbirku ili identitet za koji je muzej “zaduæen”.

Jedno je konvencionalni luksuz, a drugo nasuπna po-

treba korisnika. Napravit Êe program putujuÊih, ma-

kar i minijaturnih izloæbi s radionicama, predavanjima

i malim manifestacijama s lokalnim druπtvima koja

gaje vrijednosti folklora ili nekih lokalnih tradicija. Taj

ili neki drugi muzej organizirat Êe ispostave po cije-

lom teritoriju. Koji put Êe rijeË biti o srednjovjekovnoj

ruπevini, drug put o prirodnoj vrijednosti, treÊi put Êe

to biti mlin koji se u zajednici s vlasnikom dade staviti

u funkciju, nekad pak o ostacima neke tvornice ili rud-

nika... Ukratko, bilo koja vrijednost moæe biti predmet

zaπtite i komunikacije nekog identiteta, a najbolja je

zaπtita ona koja se Ëini na licu mjesta. Teritorij koji nije

interpretiran ni stanovnicima ni posjetiteljima, ne znaËi

niπta. Ne mogu ga ni Ëuvati ni upotrebljavati. Tako bi

ispravno bilo da etnografski muzeji veÊi dio svoje dje-

latnosti obave na selu, a ne da tamo dolaze po nove

stare predmete, osiromaπujuÊi i svojim akvizicijama i

onako nestajuÊu kulturu.

GLASNO I JASNOME–UNARODNI DAN MUZEJA

14 GLAS

Kustosi imaju dva ponuena puta: da ustrajno ignorira-

ju stvarnost i bave se svojom temeljnom akademskom

disciplinom. Dakle, arheolog prouËava arheologiju, po-

vjesniËar umjetnosti skuplja umjetniËka djela, puni nji-

ma depo i povremeno jedan dio izlaæe, prirodoslovac

skuplja svoje leptire ili πto mu je veÊ matiËni interes

i tako prolaze godine do penzije. Zaboga, pa zato su

se obrazovali! ToËno. Nitko ih nije obrazovao da rade

u komunikacijskoj ustanovi s viπestrukim druπtvenim

odgovornostima, od socijalne harmonije do razvoja, i

zaπto bi radili posao koji ne znaju. Ipak, stvarnost je

dosadna goπÊa u njihovim æivotima i neprestano kuca

na njihova vrata, koji put samo zato da im kaæe kako

im je muzej neprestano prazan, a neki drugi put da ih

podsjeti kako su nevaæni u dinamiËnom æivotu zajed-

nice ili pak kako su (s pravom?) slabo plaÊeni. Cinik Êe

reÊi, pa valjda i luksuz da radite neπto πto se nikoga ne

tiËe i gdje vas nitko ne dira, ima svoje prednosti. No,

slab znaËaj i ta neurotiËna situacija uzimaju svoj obol:

u muzejima postoji manjina koja zduπno radi svoj po-

sao i trudi se preko oËekivanja, i veÊi dio koji svoju

izmjeπtenost iz stvarnosti pretvara u apatiju. Zlobnici

to dakako zovu lijenoπÊu. RijeË je o tome da su na rad-

nom mjestu za koje nisu obrazovani, tj. da naprosto ne

znaju posao. No, da ih ne ispriËavamo, postoje naËini

da saznaju πto im treba: pomaæu i talent i druπtvena

s(a)vijest. Bez toga su, naæalost, teret sebi i zajednici.

Ako im se ne dopada filozofiranje o struci (πto postoji,

ali je rezervirano za nekolicinu koji se bave prijenosom

strukovnog iskustva), praksa obiluje predloπcima i

objaπnjenjima pa je pitanje radoznalosti i (evo proble-

ma!) profesionalne odgovornosti da ta iskustva priku-

pe1. Tako Êe saznati i za jedinstvenu i vrlo primjenjivu

praksu ekonomuzeja u Quebecu; pragmatiËnog deriva-

ta ekomuzeja koji je spoj vrhunske struke i laika koji

æele prakticirati baπtinu2.

Kad bismo samo objasnili iskustvo ekomuzeja, kusto-

sima bi postala jasna “metanoia”, upravo nova paradi-

gma koja stavlja korisnika u srediπte posla, koja stav-

1 Na jedinu svjetsku, godiπnju smotru najbolje nagraene prakse iz cijelog

svijeta (Najbolji u baπtini), doπlo je 2006. godine devet muzejskih radnika iz

Hrvatske.

2 Tomislav ©ola, Museums and the developmental potential of traditional

crafts, CRAFTATTRACT

Muzeji Hrvatskog zagorja, 30. sijeËanja 2008.

lja muzej na mjesto identiteta, koja podrazumijeva da

se bavite problemima sadaπnjosti i aktualnih ljudi koji

æive u dosegu muzeja, te da je muzej dobar a priori

onda kad odgovara na stvarne potrebe onih koji ga

plaÊaju i kojima sluæi. Razumjeti ekomuzeje nije “biti u

stanju napraviti eko-muzej”, nego shvatiti da se takav

korisni muzej moæe napraviti bilo gdje, od bilo kojeg

muzeja i da, uostalom, ne mora ni imati naziv “muzej”

na ulazu, u timpanonu na dorskim stupovima. Muzej

je najprije kontinuiranje (dijelova) vrijednosnog susta-

va za koji smatramo da jamËi koherenciju identiteta

u nuænim promjenama, odnosno odræanje kvalitete i

raznolikosti koje smo, kako kaæe doktrina odræivog ra-

zvoja, posudili od naπih potomaka.

Muzeji moraju izrastati iz precizne analize odreenog

identiteta i savrπenog poznavanja potreba koje ga

raaju. Stoga ne postoji naËin da se izgradi model in-

stitucije koji se moæe univerzalno primijeniti. I sama

koncepcija ekomuzeja suoËila se s poteπkoÊama kad

su neki zagovornici pomislili da je ona moguÊi izvozni

model. Ali, ako koncepciju nije moguÊe preseliti, prin-

cip jest.

Komunikacijski je muzej mjesto u kojem se nalazi spre-

mna i korisna informacija, gostoljubivo mjesto gdje se

moæe naÊi znanje i gdje se mogu spoznati koncepti,

dokumentacijski centar u kojem su materijalno i du-

hovno ujedinjeni odgovarajuÊim spojem izvora bez ob-

zira na njihovu supstanciju i tehnologiju - mjesto na

kojem je dostupna informacija o kontekstu.

©to moæete uËiniti? ProuËavajte povijest skrbi za

baπtinu, prouËavajte povijest svoje vlastite institucije,

dobro upoznajte vlastitu javnost i ono πto njezina po-

vijest znaËi. UpoznajuÊi korisnike - πto je najbolje πto

moæete uËiniti kako biste obrnuli tradicionalni sustav

- identificirajte se s njima i tada Êete vidjeti panoramu

neizraæenih æelja i teænji. Dotaknite njihovo iracionalno

biÊe i otvorit Êe vam se Ëitav svijet u kojem se od vas

oËekuje da primijenite svoje umijeÊe. Zato, neka mi

bude dopuπteno predloæiti slijedeÊe savjete u obliku

kratkih uputa :

GLASNO I JASNO ME–UNARODNI DAN MUZEJA

GLAS 15

• Shvatite da znanost, pa Ëak i sav uredan muzejski

posao koji je prati, ma kako kvalitetan bio, ne znaËi

niπta ako njene poruke niste prenijeli onima koji ih

trebaju za æivot.

• Upamtite da se filozofija muzejske institucije veÊ

promijenila zbog uloge koju muzeji imaju u razvoju

i privrednim granama.

• Muzeje gledajte kao æive i promjenjive institucije.

• Shvatite muzej kao jednu od mnoπtva srodnih insti-

tucija unutar istog polja i s posve istom zadaÊom.

NauËite se koristiti zajedniËkim potencijalom

baπtinskih institucija.

• NauËite cijeniti umijeÊe dramaturgije, postavlja-

nja kazaliπnog komada ili snimanja filma, jer je

baπtinska komunikacija to isto.

• Sebe gledajte kao stvaralaËkog struËnjaka: ne po-

stoji a priori objektivna znanost niti obvezujuÊe isti-

ne: kustos je Ëesto u poloæaju istraæivaËkog novina-

ra s ambicijom da istinom mijenja svijet na bolje.

• Budite svjesni da je fundus u decenijskom mraku

depoa mrtav kapital koji se treba oploditi komuni-

kacijom i posredovanjem kvalitete kojoj su muzejski

predmeti znak, podsjetnik ili sadræaj. Stoga, vratite

u æivot sve πto moæete u najuËinkovitijoj distribuci-

ji: preko informacija, participacijskog iskustva, mu-

zejske prodavaonice, posudbi van muzeja, recikli-

ranja, tako πto Êete mijenjati stav prema baπtini ili

oæivljavanju zaboravljene baπtinske prakse.

• Nikada nemojte zaboraviti da pravi posao moæete

obaviti samo ako vjerujete u poslanje muzeja.

• Mnogi imaju neodoljive “argumente” da vam se

sami nametnu za gospodare, ali, kako je vaπ jedini

gospodar vaπa publika, barem toga budite svjesni

u Ëasu kad Ëinite izdaju.

• Imajte na umu da je tehnologija, ako je gledate

kao pomagalo, stvorena da vam pomogne da vam

glas bude glasniji, oËi oπtrije, pamÊenje veÊe, pote-

zi dalekoseæniji, svijest bistrija, a energija veÊa.

• Premda se moæda neÊete usuditi to reÊi, neprekid-

no imajte na pameti da ste vi dio spasilaËkog tima

za ovaj naπ nevoljni planet: oni koji vam se budu

smijali, ili Êe vam se pridruæiti, ili uπutjeti pred ar-

gumentima.

• Zapamtite: “UËimo samo od onih koje volimo.” (Go-

ethe), ali jednako tako: “Si vis amari, ama!” (Mora-

te voljeti, ako æelite da vas vole!)

Posredovanje strukovnog iskustva ima viπe smisla no

πto se Ëini: postoji nevjerojatno puno kustosa koji tre-

baju sugovornike i argumente za bolju praksu. Kao i

svi poduzetni i odgovorni struËnjaci, takvi kustosi æele

uæivati u dokazima da kvalitetna, svrsishodno izabrana

kolektivna memorija, kojoj su oni zaduæeni nositelji,

moæe biti srediπte razvojne paradigme, dakle, osnova

neke prosperitetne, sretnije buduÊnosti.

ME–UNARODNI DAN MUZEJA GLASNO I JASNO

16 GLAS

BODEÆ »ASNIKA KRALJEVSKE MORNARICE

KRALJEVINE (KRALJEVSTVA) SRBA HRVATA I

SLOVENACARUÆICA STJEPANOVIΔ

Zbirka oruæja karlovaËkog muzeja obogaÊena

je 2007. godine lijepim primjerkom bodeæa

Ëasnika Kraljevske mornarice Kraljevine (Kra-

ljevstva) SHS.

Bodeæ ubrajamo u skupinu hladnog oruæja na blizinu.

Ovo kratko oruæje izraivalo se za neposredne obra-

ne ili napade. Sluæi iskljuËivo za udar i ubod. SjeËivo

moæe biti dvobridno, trobridno ili Ëetverobridno. Na

njega je simetriËno postavljen dræak. BalËak bodeæa

najËeπÊe ima kriæni izgled i sastoji se od drπka, glavi-

ce i kriænice. Uvoenjem vatrenog oruæja bodeæ gubi

osnovnu funkciju i postaje uglavnom ukras Ëasnika. U

20. st. bodeæ je Ëesto dio ËasniËke odore kao paradni

ili statusni simbol. U razdoblju izmeu dva svjetska

rata bodeæ je bio dio odore Ëasnika Kraljevine (Kraljev-

stva) SHS - Kraljevine Jugoslavije.

„Uredbom o odeÊi mornarice“ iz 1924. godine kralj

Aleksandar I. KaraoreviÊ uvodi mornariËki bodeæ

Bodeæ Ëasnika Kraljevske mornarice Kraljevine (Kraljevstva) Srba Hrvata i Slovenaca

AKVIZICIJEGLASNO I JASNO

GLAS 17

za Ëasnike mornarice. Naπ bodeæ pripada skupini M

1924/I. Prema monogramu A na sjeËivu, za kralja Alek-

sandra (1921-1934) datiramo ga u vrijeme od 1924. do

1934. godine, odnosno 1936, kada se pojavljuju bodeæi

tipa II s monogramom P II za kralja Petra II.

Korice, kriænica i glavica drπke izraeni su od pozlaÊene

bronce. Kriænica je izraena u obliku dva delfina,

na sredini se nalazi gumb mehanizma koji oslobaa

bodeæ pri izvlaËenju iz korica. Koπtani dræak je vrete-

nast i ukraπen tordiranom pozlaÊenom æicom. SjeËivo

bodeæa je ËeliËno, dvobridno, s grebenom po sredini.

Na jednoj strani sjeËiva je grb Kraljevine (Kraljevstva)

Dræak i kriænica bodeæa

SHS, na drugoj kruna i monogram A (Aleksandar). Obje

strane ukraπene su stiliziranim vegetabilnim ornamen-

tima.

Na koricama je apliciran dræavni grb Kraljevine ukraπen

stiliziranim liπÊem. Remen za pripasanje bodeæa je od

crne pletene tkanine i dvjema karikama povezan s ko-

ricama.

Duljina bodeæa: 40,5 cm, duljina sjeËiva: 28,5 cm, du-

ljina korica: 29,5 cm

AKVIZICIJE GLASNO I JASNO

18 GLAS

KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKI ZAHVATI

NA ZASTAVI OBRTNI»KO-RADNI»KOG DRU©TVA

”NADA”RUÆICA STJEPANOVIΔ

ObrtniËko-radniËko druπtvo „Nada“ utemelje-

no je 1887. godine u vrijeme gospodarske

krize. „Obrtni zakon“ koji je 1872. godine

donijela Marija Terezija proklamirao je slo-

bodno obrtniπtvo kojim su cehovi izgubili privilegije.

Propadanjem cehova ekonomski i socijalni poloæaj

obrtnika i radnika u obrtu postaje teæi. KarlovaËki obrt-

nici i radnici okupljaju se oko “Nade“.

Svrha Druπtva bila je humanitarna, πto je znaËilo: po-

dupiranje bolesnih i nemoÊnih Ëlanova Druπtva, njiho-

Detalj zastave prije zahvata

GLASNO I JASNO ZA©TITA, KONZERVACIJA, RESTAURACIJA

GLAS 19

vo sahranjivanje, te brigu o udovicama i siroËadi. Kako

bi se uspjeπno ispunila ova zadaÊa utemeljena je pot-

porna blagajna. Obrazovnu funkciju imala je druπtvena

knjiænica s Ëitaonicom. Druπtvo je organiziralo brojna

pouËna predavanja za Ëlanove ali i sve zainteresirane

graane. U Druπtvu su djelovali zbor i tamburaπi.

Vanjska obiljeæja Druπtva bila su zastava, lenta i na-

zdraviËarski pehar koji se danas Ëuvaju u muzeju.

Na zastavi Druπtva (inv. br. 7441) je 2005. godine resta-

uratorica Doran Kuπan ©palj iz restauratorske radionice

Lorelei-Art d.o.o. u Zagrebu izvrπila konzervatorsko-re-

stauratorske radove koji su joj vratili stari sjaj.

Brojna oπteÊenja na zastavi (vel. 175 x 183 cm, duæina

koplja: 240 cm) nastala su kao posljedica Ëeste upo-

rabe te dugotrajne izloæenosti praπini i svjetlu. Na tka-

nini su se mjestimiËno pojavili veÊi otvori, bila je puna

nabora i neËistoÊe. NajveÊa oπteÊenja nalazila su se u

srediπnjem dijelu na svilenim i papirnatim aplikacija-

ma, naπivenim viticama od metalnih niti i na rubnoj

traci. Kako je stanje zastave bilo dosta loπe, provedeni

su cjeloviti konzervatorsko-restauratorski zahvati na

svakom sloju posebno.

Radovi su obuhvatili: povrπinsko ËiπÊenje, rastavljanje

pojedinih slojeva, ËiπÊenje i rastezanje, bojanje tkani-

na za podlaganje i svilenih konaca, zatvaranje otvora

na tkanini i ponovno spajanje svih dijelova i vraÊanje

ËavliÊa.

Poslije zahvata

ZA©TITA, KONZERVACIJA, RESTAURACIJA GLASNO I JASNO

20 GLAS

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

DANIEL BUTALA: RIBE

GALERIJA „VJEKOSLAV KARAS“, 23.V - 13. VI. 2007.

ANTONIJA ©KRTIΔ

Izloæbom crteæa, prostornih crteæa i objeka-

ta karlovaËki akademski slikar Daniel Butala

(1943) pokazao je joπ jednom svu πirinu vlastitih

promiπljanja na temu crteæa. Crteæ je za Buta-

lu osnovni naËin izraæavanja. Upravo takav ekstremni

stav doveo ga je do spoznaje da minuciozno iscrtane

kompozicije u kojima vrijeme zadobiva gotovo pro-

stornu formu trebaju i stvarno oprostorenje. OblikujuÊi

æiËanu mreæu savijanjem i bojanjem Butala je stvorio

intrigantan umjetniËki ciklus pod nazivom Ribe. Bu-

taline ribice u jatu, opasne ribetine, ribe uhvaÊene u

vrπu, srebrne ili crno- bijele ribe nositelj su brojnih

asocijacija i metafora. Nakon Karlovca izloæba je bila

postavljena u Studiju Galerije „Krπevan“ u ©ibeniku.

Izloæbu prati katalog s predgovorom likovne kritiËarke

Marine BariËeviÊ.

GLASNO I JASNO

GLAS 21

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

VIKTOR DALDON: THE STORY OF PAINTING

GALERIJA „VJEKOSLAV KARAS“, 15. VI - 6. VII. 2007.

ANTONIJA ©KRTIΔ

Akademskog slikara Viktora Daldona (Du-

brovnik, 1972) likovna kritika veÊ niz go-

dina prepoznaje kao jednog od najznaËaj-

nijih hrvatskih slikara mlae generacije.

Izloæbom recentnih radova Daldon se prvi put pred-

stavio karlovaËkoj likovnoj publici. Njegovo slikarstvo

nastaje iskrenim Ëinom kojim majstorski kombinira

moguÊnosti slikarstva, kolaæa, grafike, umjetnosti gra-

fita i uzoraka, figuracije i apstrakcije, informela, pri-

marnog slikarstva, pop-arta i postmodernog slikarstva.

Usklaenost, odnosno æivotnost svega nabrojanog,

posljedica je Daldonove izuzetne umjetniËke i ljudske

osobnosti. Predgovor prateÊem katalogu s reprodukci-

jama u boji napisala je Ivana RonËeviÊ.

Orange, 2007.

GLASNO I JASNO

22 GLAS

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJEGLASNO I JASNO

KARLOVA»KI LIKOVNI SUSRETI 2007.GALERIJA „VJEKOSLAV KARAS“, 11. VII - 29.VIII. 2007.

ANTONIJA ©KRTIΔ

KarlovaËki likovni susreti su li-

kovna manifestacija kojom

Gradski muzej Karlovac za-

kljuËuje prvi dio izloæbene

godine. Temeljna odrednica ove revijal-

ne izloæbe je uvaæavanje najrazliËitijih li-

kovnih osobnosti bez obzira na njihovu

struËnu kvalifikaciju u cilju predstavljanja,

prema prosudbi æirija, najkvalitetnijih re-

centnih radova karlovaËke provenijencije

pristiglih na natjeËaj organizatora.

Ove godine se na sudjelovanje prijavilo

ukupno 33 autora s 81 radom, od Ëega

je æiri u sastavu Vesna Papac (ULAK),

Igor »ulig (GMK) i Antonija ©krtiÊ (GMK),

ujedno i autorica predgovora, za izlaga-

nje odabrao ukupno 43 djela 26 autora.

Meu zapaæenim djelima su radovi aka-

demskih slikara Daniela Butale i –ora

PetroviÊa, profesorice likovne umjetnosti

Ivane Maradin, umirovljenog grafiËara

Æeljka LoliÊa, te dizajnera odjeÊe Igora

DobraniÊa u suradnji s diplomiranom gra-

fiËarkom Nikolinom PavlaËiÊ.

Æeljko LoliÊ: Gravira III, 2006.

GLAS 23

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE GLASNO I JASNO

IRENA KE»KE©: ENERGI»NO, INTUITIVNO,

EMOCIONALNO! GALERIJA „VJEKOSLAV KARAS“, 7. XI - 28. XI. 2007.

ANTONIJA ©KRTIΔ

Inner space, 2006.

TreÊe po redu samostalno izloæbeno pred-

stavljanje magistrice drvoreza Irena KeËkeπ

- Kozaki (r. 1974) u Galeriji „Vjekoslav Karas“

izbor je iz pet drvoreznih ciklusa nastalih u

vremenu od 2002. do 2006. godine. Izloæene sadræajno

- vizualne cjeline meusobno su snaæno povezane au-

toriËinom osobnoπÊu kojoj glavno obiljeæje daju ne-

posredna emocionalnost i intuitivnost. U stvaralaËkom

smislu Irenini drvorezi nastaju preobrazbom vanjskog,

vizualnog ili unutarnjeg, emocionalno-doæivljajnog po-

ticaja u slobodnu, apstraktnu, sugestivnu formu, a nji-

ma umjetnica propituje izraæajne moguÊnosti tehnike,

te sugestivno iznosi osobne kreativne doæivljaje.

PromatrajuÊi spomenuto Irenino stvaralaËko razdoblje

u cjelini, u radovima iz 2006. godine primjetno je smi-

rivanje grËevite energiËnosti toliko znaËajne za ranije

kompozicije. Najnoviji radovi, zahvaljujuÊi vrlo odmje-

renim i harmoniËnim kompozicijskim i koloristiËkim

odnosima, ostavljaju dojam lakoÊe stvaranja i stanovi-

tog emocionalnog, pa tako i kreativnog smirenja. Pred-

govor prateÊem katalogu napisala je Antonija ©krtiÊ.

24 GLAS

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJEGLASNO I JASNO

GORAN VRANIΔ: PROVEGALERIJA „VJEKOSLAV KARAS“, 6. XII - 31. I. 2008.

ANTONIJA ©KRTIΔ

UmjetniËki fotograf Goran VraniÊ

(Zagreb, 1964) viπegodiπnji je su-

radnik Gradskog muzeja Karlovac,

a ovo je njegovo Ëetvrto izloæbeno

predstavljanje u Karlovcu. VraniÊ se motivom

barki i svega oko njih i u njima bavi od 2000.

godine, pa se ova izloæba nastavlja na tri

prethodne s kojima ima zajedniËko inspira-

cijsko vrelo. U tehniËkom smislu ciklus Prove

za VraniÊa znaËi povratak klasiËnoj crno-bije-

loj fotografskoj tehnici. U izloæenom ciklusu

fotografija VraniÊ je uvjerljivo i nepretenci-

ozno zabiljeæio prosjeËnost i uzviπenost,

nesavrπenost i ljepotu. Svakodnevni motiv

brojnih riva i rivica, fotografijom je izdigao u

sferu umjetnosti.

Iz ciklusa Prove, 2007.

GLAS 25

Skyline revisited, 2007.

DARIJA DOLANSKI MAJDAK: SKYLINE REVISITEDGALERIJA „VJEKOSLAV KARAS“, 6. II - 29. II. 2008.

ANTONIJA ©KRTIΔ

Gradski muzej Karlovac ugostio je izloæbu

slika Darije Dolanski Majdak pod nazivom

Skyline Revisited, koja je premijerno bila

postavljena 2007. godine u zagrebaËkoj

Galeriji „Matice hrvatske“. Dariju Dolanski Majdak

karlovaËkoj publici predstavila je likovna kritiËarka i

autorica predgovora izloæbi Patricija Kiπ. Kao polaziπte

likovnog izraæavanja koristi geometrijsku apstrakciju,

no nju nadograuje u kompleksni prostorni koncept.

Na taj naËin izloæene slike su integralno djelo. Njihovo

kruæno nizanje u prostoru postaje dio njihove original-

nosti i autentiËnosti.

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE GLASNO I JASNO

26 GLAS

ALFRED (FREDDY) KRUPA: CRTEÆI I SLIKE

GALERIJA „VJEKOSLAV KARAS“, 5. III - 28. III. 2008.

ANTONIJA ©KRTIΔ

KarlovaËki akademski slikar Alfred (Freddy)

Krupa (r. 1971) predstavio se najnovijim

crteæima i akvarelima. Pejzaæ je kao i dosad

temeljna odrednica Krupinog slikarstva, no

ovom prilikom se u jednom dijelu kompozicija gotovo

rasplinjuje, te se preoblikuje u Ëudesne slike smisla

opetovanja konaËnosti i postojanosti vjeËnosti. Na-

suprot spomenutim zlokobnim kompozicijama stoje

draæesne akvarelne minijature. Izloæbu treba promatra-

ti kao jedinstveni sklop vizualizacije intimnih slikarevih

preokupacija i propitivanja. Pejzaæ je polaziπte, a kraj-

nja odrednica uvjerljiva silovitost doæivljaja. Predgovor

izloæbi napisao je Mladen MuiÊ.

Podne u Dalmaciji, 2007.

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJEGLASNO I JASNO

GLAS 27

MAJSTORI I FIGURE: MIROSLAV (MIRKO) REINER

(1908-1944) I NJEGOVE KARIKATURE

GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, IZLOÆBENI PROSTOR U POTKROVLJU, 19. III. - 18. V. 2008.

ANTONIJA ©KRTIΔ

Izloæbom je obiljeæena stogodiπnjica roenja kar-

lovaËkog πahista i karikaturista Miroslava Reine-

ra (1908-1944) i odana poËast njegovoj obitelji

Ëiji Ëlanovi su tijekom druge plovice 19. i prve

polovice 20. st. bili vrlo angaæirani u druπtvenom, kul-

turnom i politiËkom æivotu naπega grada. U periodu

izmeu dva svjetska rata u Karlovcu su odræane dvije

izloæbe karikatura istaknutih KarlovËana. Izloæba kari-

katura autora Boπka GagiÊa bila je odræana 1924. go-

dine u „Zorin-domu“, a deset godina kasnije izloæbu

portretne karikature organizira Miroslav Reiner. Ovom

studijskom informativnom izloæbom kontekstual-

no smo prezentirali originalne Reinerove karikatu-

re iz vlasniπtva njegovih nasljednika, te smo na taj

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE GLASNO I JASNO

28 GLAS

naËin progovorili o karlovaËkom

graanskom identitetu.

Izloæba je koncipirana u tri dije-

la unutar kojih su stvoreni arhi-

tektonsko-scenografski okviri za

prezentiranje javnog æivota grada

Karlovca u prvoj polovici 1930-ih

godina: atraktivno fotopoveÊanje

razglednice Ulica Stjepana RadiÊa

iz zbirke razglednica karlovaËkog

muzeja, obiteljske povijesti Reine-

rovih (fotopoveÊanja iz obiteljskog

fotoalbuma), te „izloæbe u izloæbi“

kojom su prezentirane u obitelj-

skom vlasniπtvu saËuvane origi-

nalne karikature s izloæbe iz 1934.

godine s iscrpnim biografskim po-

dacima ili citatima iz knjiæevnosti

i publicistike o prikazanim ista-

knutim osobama. Izloæba je dopu-

njena projekcijom fotografija svih

tada izloæenih karikatura, uz kraÊa

biografska odreenja prikazanih

osoba.

Na taj je naËin posjetiteljima

pruæila doæivljaj graanskog Kar-

lovca iz vremena izmeu dva rata.

U cilju senzibiliziranja posjetitelja

za tematiku, prigodom otvorenja

priredili smo igru tombole u kojoj

je sretne dobitnike „ad hoc“ kari-

kirao zagrebaËki karikaturist Milan

LekiÊ - Lex. Portrete smo izloæili

na „oglasnom stupu“ smjeπtenom

ispred fotopoveÊanja razglednice,

koji je na taj naËin postao toËka

u kojoj se simboliËki dodiruju

proπlost i sadaπnjost, te cijela

izloæba dobiva svojevrsni epilog.

U katalogu izloæbe objavljeni su

tekstovi autorice izloæbe Antonije

©krtiÊ i suradnice Sande KoËevar.

TehniËki postav izloæbe izveo je

„AB studio design BarjakoviÊ“ iz

Karlovca.

GLASNO I JASNO PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

GLAS 29

UVO–ENJE ELEKTRI»NE GRADSKE RASVJETE

1908. GODINESANDA KO»EVAR

Povijesni odjel predstavio

je 1. lipnja 2007. godine

u Maloj dvorani Grad-

skog muzeja Karlovac

predmet mjeseca lipnja - razgled-

nicu Uvoenje elektriËne gradske

rasvjete iz 1908. godine, inv. br.

8569. Razglednicu je snimio kar-

lovaËki fotograf Hinko Brauner na

narudæbu inæenjera ratne morna-

rice Ivana Nepomuka Modruπana.

Naime, Modruπan se, nezadovoljan

izvoenjem radova na uvoenju

elektriËne rasvjete, æalio Grad-

skom poglavarstvu na kvalitetu

izvoenja ispred i na njegovoj kuÊi

u Bedemskoj ulici. Kako na svoje

prituæbe nije dobio odgovor, unaj-

mio je fotografa Braunera da situ-

aciju pred njegovom kuÊom snimi.

Na samoj slici je oznaËio sporne

radnje s datumom izvoenja, a ra-

zglednicu je, uz kritiku rada gradske uprave, naslovio

na Duπana LopaπiÊa, vlasnika i urednika „Glasonoπe“,

poznatog po kritiËkim prikazima komunalnih i grad-

skih tema. LopaπiÊ nije, iako je progovarao o pitanjima

„gradske munjare“, razglednicu objavio.

Vrijednost razglednice je u samoj temi - uvoenju

elektriËne gradske rasvjete (ujedno prilika za skoro

obiljeæavanje 100. godiπnjice). No, time nije iscrpljena

viπestruka vrijednost ovog povijesnog izvora. Slikov-

ni dio otkriva nam vizuru grada koja viπe ne postoji

(na mjestu tih kuÊa nalazi se danas Dom umirovljenika

„Sv. Antun“), izgled prvih stupova elektriËne rasvjete,

naËin oblaËenja djece (djeËaci sa πeπirima i bosonogi)

i njihovo oduπevljenje novitetom poput stupa elek-

triËne javne rasvjete πto je u nesuglasju s tekstom ra-

zglednice koji vrlo kritiËki progovara o neodgovornom

ponaπanju gradske vlasti („Svega toga ne bi trebalo da se je za vrieme osnovanja bolje mislilo i po obiËaju, kako i drugdje radilo, ali kaj Êemo Karlovac je uviek nekaj posebnoga t.j. neki svietski unikum, zato se radi danas tako, da se nezna ni tko radi, ni tko odgovara, a prituæite li se naπem poglavarstvu ne dobijete niti odgovora. Ganz absolutistisch! Kak se zeme!“).

Razglednica - Uvoenje elektriËne gradske rasvjete iz 1908. godine, inv. br. 8569.

GLASNO I JASNOPREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

30 GLAS

SECESIJSKI LUSTERIGOR »ULIG

Svega je pola godine proteklo od nabav-

ke ovog lustera, pa do njegovog izlaganja

kao predmeta mjeseca sijeËnja 2008, πto

se zbilo na ovogodiπnju NoÊ muzeja. U

meuvremenu ga je restaurirao Zoran Kirchhoffer, re-

staurator TehniËkog muzeja Zagreb. Naime, ove godine

Karlovac slavi stotu obljetnicu elektrifikacije, pa je po-

sebna paænja posveÊena lusteru koji se ubraja u prvu

generaciju rasvjetnih tijela u ovdaπnjim

kuÊanstvima. Prema usmenoj predaji,

pripadao je kuÊanstvu dr. Gaje Petro-

viÊa (Banija 2) a potom i njegovih po-

tomaka (©ipuπeva 2).

Otuda i datiranje ovog predmeta: kao

πto priliËi, mjesni trgovci su ponudom

rasvjetnih tijela preduhitrili dolazak

struje u kolovozu, o Ëemu svjedoËe nji-

hovi oglasi u novinama, primjerice „Na-

rodnom glasu“. Desetogodiπnji okvir

datacije zatvara pak stilska pripadnost

secesiji, osobito razvidna na „prolista-

lim“ mesinganim spojevima izmeu

glavne πipke i tri „roga“.

U dugom uporabnom vijeku lustera

bilo je dosta promjena, a iz uporabe

je zacijelo iziπao zajedno s 19-milimet-

arskim sijalicama za grlo „na navoj“ za

koje je predvien; prema sjeÊanju stari-

jih majstora, 1960-ih. Preureivanje lus-

tera bio je dio redovne ponude starijih

elektriËara oglaπavane u onodobnom

tisku (za elektricitet su preureivane i

stare petrolejke i sl.!), pa nije uvijek

lako utvrditi πto je izvorno stanje predmeta i nije li joπ

u trgovini, kao svojevrsna konfiguracija, prilagoavan

zahtjevima kupca. U ovom sluËaju, ni sjenila od lijeva-

nog stakla ne doimaju se kao izvorni dijelovi, premda

su dosta stara i usklaenog oblika: profilacije stak-

lenih i metalnih dijelova nisu precizno prilagoene

jedna drugoj. Promjena je bilo i na donjem zglobu od

kojeg se granaju rogovi.

GLASNO I JASNO PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

GLAS 31

SVADBENI VIJENACJANA MIHALIΔ

U mnogim narod-

nim pjesmama

spominje se je-

dan od najljepπih

narodnih obiËaja, pletenje

svadbenog vijenca. Izradi vi-

jenca prethodio je odlazak

u prirodu gdje se skupljalo

cvijeÊe i ostalo mirisno bilje.

Vijenac su uz pjesmu i za-

bavu najËeπÊe plele seoske

djevojke za svoju prijateljicu,

mladenku, koja Êe ga nositi

na dan vjenËanja i na svadbi.

U naπim selima taj je obiËaj

zaboravljen, a kao uspomena

na davno minula vremena do

polovice 20. stoljeÊa zadræalo

se izraivanje vijenaca od

umjetnih materijala. Danas

ih, po sjeÊanju starijih æena,

izrauju samo za nastupe fol-

klornih skupina.

U etnografskoj zbirci Grad-

skog muzeja Karlovac, ko-

liko je nama poznato, Ëuva

se posljednji originalni vi-

jenac domaÊe proizvodnje,

raskoπno nakiÊen. Otkupljen

je od Kate BiliËiÊ iz sela Mrz-

ljaki u DraganiÊima. Prema

podacima s inventarne kartice

nastao je oko 1900. godine.

Taj vijenac etnoloπki je vrlo

GLASNO I JASNO

Svadbeni vijenac, Mrzljaki, inv. br. Et - 225

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

32 GLAS

GLASNO I JASNO

zanimljiv, on predstavlja lokalnu posebnost, a mogao

bi posluæiti i kao predloæak za izradu novih primjeraka.

Zato smo ga odabrali za predmet mjeseca koji je u ruj-

nu proπle godine predstavljen πiroj javnosti. Sastavni

dijelovi su: venac, venËac, pantljika i parta.

NajveÊi sastavni dio nosi naziv venac. Okruglog je

oblika poput ravne ploËe, promjera trideset centimeta-

ra. Na vanjskom rubu nalazi se drveni obruË, pojaËan

πirokim kartonskim prstenom. Za obruË je priËvrπÊen

koncem. Preko ta dva dije-

la prebaËena je pravokutna

crvena tkanina, rubovi koje

vise s vanjske strane obruËa.

Ona je na uæim krajevima

porubljena, a u πiri porub

uvuËena je trobojna vrpca za

vezanje. Na duæim stranama

nalaze se polukruæni umeci.

Nakit na vencu, sastoji se od

veÊih sloæenih ruæa od crve-

nog krep-papira. Izmeu ruæa

umetnute su staklene kuglice,

ogledalca i pupoljci od posre-

brenog papira. Na sredinu vi-

jenca, gdje ne doseæe nakit,

priπiveno je manje ogledalce,

nekoliko staklenih kuglica

i crvene svilene vrpce. Oko

venca, po vanjskom rubu,

nekoÊ je bilo pijetlovo per-

je obojeno crvenom bojom.

Sada je kokoπje, crveno, ta-

mnocrveno i ruæiËasto. Venac se stavlja koso poloæen na

tjeme.

Sprijeda iznad Ëela dola-

zi venËac. Nakit na venËacu

nosi uska dugaËka traka od

debljeg papira presvuËena

crvenim krep-papirom. Ona

je presloæena na pola, a na

vanjske krajeve su priπivene

crvene platnene trake za

vezanje. I venËac je okiÊen

kuglicama, ogledalcima i istim crvenim ruæama koje

se uzdiæu prema gore i zavrπavaju obojenim perjem.

Ispod nakita s prednje strane prikopËana je pantljika,

πarena ukrasna traka.

Preko Ëela mladenka stavlja partu, πiroku traku od

crvenog tvorniËkog sukna. Ona je s vanjske strane

ukraπena okruglim metalnim ukrasima i sitnim sjajnim

raznobojnim perlicama. S unutarnje strane priπivena je

crvena svilena tkanina. Vrpca za vezanje koja se pro-

Venac, inv. br. Et - 225B

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

GLAS 33

GLASNO I JASNO

vlaËi kroz petljice na uæim krajevima, nedostaje.

Kada se svi dijelovi stave na glavu, vijencu je sa sva-

ke strane venËaca potrebno dodati nekoliko ruæa. Ori-

ginalne su izgubljene, pa su na ta mjesta stavljene

nove.

U duhovnom pogledu sav pribor πto se nalazi na vijencu

bio je u sluæbi zazivanja blagostanja u buduÊem æivotu

mladenaca. Na vijencu se istiËe ponajprije crvena boja

koja je u tradicijskoj kulturi imala posebno znaËenje.

Po narodnom vjerovanju crveno πtiti od uroka i jaËa

zdravlje mlade æene, donosi sreÊu i zadovoljstvo. Na-

rod vjeruje da uroke odbija i perje. Po iskustvima πto

su ih dugi niz godina sabirali brojni naraπtaji najbolje

je paunovo. A kako je takvo perje naπim æenama bilo

nedostupno, koristile su perje domaÊe peradi. Ogledal-

ca i svjetlucavi nakit πtite mladu nevjestu od opakih

demona koji su u nekim davnim vremenima po priËa-

nju starijih ljudi rado svraÊali na svadbe.

Svadbeni vijenci bili su uobiËajeni kod mnogih naroda

diljem Europe. U etnoloπkoj literaturi opisani su brojni

primjerci koji dopuπtaju pretpostavke o dugovjeËnosti

i porijeklu tog osebujnog nakita. Gotovo svi istraæivaËi

koji su se bavili tim pitanjem smatraju da su se oni

razvili od obiËne trake za vezanje duge, raspuπtene

kose. U sveËanim prigodama u kosu uticalo se cvijeÊe,

koje je u traci imalo oslonac, a strπilo je uvis ili je

visjelo preko nje. Trake za kosu zabiljeæene su u an-

Venac, unutarnja strana

»eona traka, parta, inv. br. Et - 225A

VenËac, inv. br. Et - 225C

VenËac, unutarnja strana

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

34 GLAS

tiËko doba, a iz arheoloπkih izvora doznaje se da su ih

Slaveni i Germani poznavali prije dodira s antiËkim svi-

jetom (Moszynski 1929: 395, Zelenin 1926/1927: 306,

Fehrle 1938: 76, 77) .

Prema podacima iz ranog srednjeg vijeka udane æene

morale su pokriti glavu, samo su djevojke nosile prvo-

bitne trake. »esto su ih podlagale krutim obruËem od

drveta, lika ili kartona i kitile razliËitim nakitom. Narav-

no da su ukrasi, oblik i nazivi kod razliËitih naroda bili

razliËiti. U struËnim krugovima najËeπÊe se spominje

naziv dijadema. I dijademe su jako stare, pronaene

su u grobovima iz staroslavenskog razdoblja (Moszyn-

ski 1929: 394).

Kada se djevojaËka dijadema u obliku kruga ili polu-

kruga na dan vjenËanja bogato nakiti cvijeÊem, razliËi-

tim ukrasima i nakitom, vijenac postaje glavna stvar, a

obruË mu sluæi kao podloga. Nerijetko se nakit slagao

u obliku sunËanog diska ili drva æivota, indoevropskih

simbola pobjede i poklika radosti. U æelji za πto bo-

gatijim ukrasom u vijence su stavljali skupocjen nakit,

mirisno bilje, perje, ogledalca i umjetno cvijeÊe, a mla-

denke su ih ponegdje nosile i nakon svadbe, dok ne

zatrudne ili do roenja prvog djeteta (Fehrle 1938: 77,

Zega 1926: 68-75).

Pod utjecajem sredozemne kulture i krπÊanstva svad-

beni vijenci djelomiËno su promijenili oblik i postali

sliËni kruni, ali ne uvijek. Ima mnogo sluËajeva da se

promijenio samo naziv, a vijenac je ostao isti. Pro-

mjenom naziva cjelokupno je oglavlje dobilo dodat-

no znaËenje koje inaËe simbolizira moÊ i vlast, ali i

ËistoÊu osobe koja ga nosi (Fehrle 1938: 79). U hrvat-

skim narodnim noπnjama postoje oba naziva. Jedan je

za sreÊu, a drugi za ovlasti u rjeπavanju teπkih zadaÊa

πto su ih udane æene morale obavljati da bi osigurale

opstanak zajednice kojoj su pripadale.

Manje je poznato da su svadbene vijence i nakit od

perja nosili i muπkarci. SusreÊu se u dijelu Podkarpa-

tja, sliËne ukrase poznavali su i zapadni Finci, ima ih

u NjemaËkoj, kod Hrvata u Donjoj Austriji. Svadbene

vijence za mladoæenje pleli su i u Ukrajini, a vjerojat-

no bi ih daljnjim istraæivanjima pronaπli i drugdje. U

DraganiÊima mladoæenja je na vjenËanju nosio πeπir s

velikom kiticom (cimer) od umjetnih ruæa, ogledalca,

GLASNO I JASNO

Svadbena kruna, Slunjska Greda (Vitas 1996: 36)

DjevojaËka parta, Bela krajina (Æagar 2004: 164)

´

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

´

GLAS 35

kuglica i perja, koja bi mogla biti rudiment negdaπnjih

vijenaca.

Literatura:

Fehrle, E. Die Brautkrone. U: Tracht und Schmuck im

nordischen Raum, 2. Band, Leipzig, 1938: 76-81.

Maslova G.S. NarodnaΩ odeæda v vostslavΩnskih trabicionn∫h ob∫ËaΩh i obrΩbah XIX-naËala XX v., Moskva. 1984.

Moslavac, S. Katalog izloæbe Tradicijska oglavlja i na-kit. Kutina. 2001.

Moszynski, K. Kultura ludowa Slwian, Krakow: 1929:

knj. I

Niederle, L. Æivot starych Slovanu I. Praha. 1911.

Vitez, Z. Katalog izloæbe Mladenka u hrvatskim svadbe-nim tradicijama. Zagreb. 1996.

Zega, N. IzoviËajene mladine kape u Srbiji U: Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu. Beo-

grad 1926, knjiga I-III, 68-75.

Celenin, D. Æenske golovn∫e ubo∫ vostoËn∫h

(russih) SlavΩn U: Slavia V. Praha. 1926-1927: 303-

338, 535-556.

Æagar, J. Pokrivala. Ljubljana. 2004.

GLASNO I JASNO

Svatovi, 15. stoljeÊe, Wolfegg (Fehrle 1938. 81, sl.

74)

Djevojka Rusinka s vrpcom za kosu (Moszynski 1929: 395, sl. 357)

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

´

´

36 GLAS

NOVA WEB STRANICA

GRADSKOG MUZEJA KARLOVACSANDA KO»EVAR

Gradski muzej Karlovac odluËio je u prostoru

Stelle problematice za svoju obljetnicu 18.

prosinca 2007. godine promovirati novi In-

ternet kutak i web stranicu koju je za Studio

za grafiËko i industrijsko oblikovanje LukaË Petak izra-

dio web dizajner Gordan HajdiniÊ.

Sama stranica u bojama je loga Gradskog muzeja Kar-

lovac, sivo - bijelo, a naslovna stranica koristi stilizirani

lik proËelja zgrade Muzeja. Prozori na zgradi iskoriπteni

su kao „prozori“ u sadræaj. Tako se redom otvaraju

prozori: Poslanje, O nama (gdje

smo - s planom grada, radno

vrijeme i ulaznice, usluge, povi-

jest zgrade i muzeja, djelatnici,

odjeli, zbirke u sastavu Muze-

ja), Aktivnosti (stalni postav,

izloæbe, istraæivanja, predava-

nja, radionice, koncerti, ostalo),

Kalendar dogaanja, Edukacija

(edukativna djelatnost, radio-

nice za djecu i odrasle, radio-

nice za osobe s posebnim po-

trebama, predavanja i struËna

vodstva, igre, suradnja), Doku-

mentacija, Izdavaπtvo (Katalozi

i monografije, Glas, Ostalo),

Donacije, Muzejska trgovina,

Linkovi, Plan stranica.

Ambiciozno zamiπljena web

stranica, predviena je i na

stranim jezicima. Korisnicima

stranica nudi povijest odjela

i odabir najzanimljivijih pred-

meta iz zbirki, s kataloπkim opisima i fotografijama.

Predvieno je interaktivno kretanje stalnim postavom

i povremenim izloæbama, najave aktivnosti i arhiva

dogaanja. Isto tako omoguÊeno je Ëitanje aktualnog

i proπlih brojeva „Glasa“, muzejskog Ëasopisa. Kako

je stranica joπ uvijek u izradi, tako nisu sve rubrike

popunjene, a trajno i aæurno mijenjanje informacija za-

sigurno moæe pridonijeti kvaliteti usluga Gradskog mu-

zeja Karlovac. Na adresi www.gmk.hr svi zainteresirani

mogu pogledati stranicu.

GLASNO I JASNO PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

GLAS 37

GRADSKI MUZEJ KARLOVAC U

„NOΔI MUZEJA“, 25/26 I. 2008.

RUÆICA STJEPANOVIΔ I ANTONIJA ©KRTIΔ

Potaknuti proπlogodiπnjim odazivom brojnih

posjetitelja i ove godine smo sudjelovali u

„NoÊi muzeja“, muzejsko - promotivnoj akciji

Hrvatskog muzejskog druπtva. „NoÊ muzeja“

na nacionalnoj razini svake godine rasvijetljena je sve

veÊim brojem muzeja, galerija i drugih baπtinskih usta-

nova. Ove godine je u akciji sudjelovalo 45 ustanova,

a broj posjetitelja je premaπio 100 000. Naπ muzej, na

svoje dvije lokacije, privukao je 3 000 posjetitelja. Ove

godine su odrasle posjetitelje u stalnom postavu Mu-

zeja doËekala besplatna vodstva kustosa i prezentacija

secesijskog lustera. Za djecu predπkolskog uzrasta mu-

GLASNO I JASNOPREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

38 GLAS

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

zejska pedagoginja priredila je voenje po postavu uz

pomoÊ, tada po prvi put predstavljenih, ginjol lutaka

djevojËice Ane i djeËaka Ive. Za opuπtenu atmosferu se

izvedbom popularnih πlagera pobrinuo pijanist Zoran

©tefanac. U Galeriji „Vjekoslav Karas“ izloæba fotogra-

fija i promocija multimedijalnog CD-a Prove fotografa

Gorana VraniÊa stvorila je idealno ozraËje za koncert

karlovaËke klape „Fureπti“. PonoÊni koncert profesora

i uËenika karlovaËke Glazbene πkole bio je za sve ljubi-

telje glazbe πeÊer na kraju ove izuzetne noÊi.

Klapa ”Fureπti”

GLASNO I JASNO

„KarlovaËki tjednik“, 24. I. 2008.

GLAS 39

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

MONOGRAFIJA

JAKOV ©A©EL (1832-1903)SANDA KO»EVAR

Za Meunarodni dan muzeja Gradski

muzej Karlovac predstavlja monografi-

ju o æivotu i djelu Jakova ©aπela. Ovaj

viπegodiπnji projekt zapoËet je 2003. go-

dine objavljivanjem dvojeziËnog (njemaËki/hrvatski)

izdanja ©aπelovog putopisa Bilder aus dem Oriente/

Slike s Orijenta, te nastavljen izloæbom njegovih ra-

dova organiziranom 2004/2005. godine.

Sama monografija nametnula se kao nuæna publi-

kacija nakon izloæbe. Monografija je obuhvatila i

kataloπko predstavljanje predmeta izloæenih na

spomenutoj izloæbi, od kojih su neki prvi put bili

predstavljeni karlovaËkoj javnosti. Projekt ©aπel su

zajedniËki realizirali Povijesni, Kulturno-povijesni

i Galerijski odjel, Ëiji su kustosi autori tekstova i

kataloπkih jedinica u monografiji. Prilog za ©aπelovu

biografiju napisala je urednica monografije Sanda

KoËevar, njegov slikarski opus obradila je kustosica

Galerije Antonija ©krtiÊ, dok je kustos Kulturno-po-

vijesnog odjela Igor »ulig prikazao Jakova ©aπela

kao projektanta i graditelja crkvenog namjeπtaja.

Kako je primarna djelatnost Jakova ©aπela bila

puπkarstvo, a veÊina puπaka s njegovom signatu-

rom Ëuva se u Hrvatskom povijesnom muzeju, tako

je taj aspekt njegove djelatnosti prikazao voditelj

zbirke vatrenog oruæja Hrvatskog povijesnog muze-

ja Janko JeliËiÊ.

Monografija je nova publikacija u muzejskoj ediciji

Katalozi i monografije. DvojeziËna je (hrvatski/en-

gleski) i bogato opremljena fotografijama u boji

fotografa Gorana VraniÊa. Oblikovana je i tiskana

u 300 primjeraka u Tiskari „PeËariÊ & RadoËaj“ u

Karlovcu.

GLASNO I JASNO

40 GLAS

PEDAGO©KI ASPEKTI IZLOÆBE DADOH ZLATO ZA

ÆELJEZO HRVATSKOGA POVIJESNOG MUZEJAANDREJA SMETKO, HRVATSKI POVIJESNI MUZEJ

Primjena pedagogije kao ukupnost znanja o

metodama, tehnikama i sredstvima odgoja

i obrazovanja u muzejskom kontekstu osigu-

rava struËan, teorijsko-metodoloπki pristup

u ispunjavanju jednog od temeljnih naËela muzejskog

djelovanja, a to je njegovo edukativno poslanje. Ono

proizlazi iz samobitnosti muzeja odreenog osnovnim

funkcijama zaπtite, istraæivanja i komuniciranja predme-

ta baπtine kao „izvora, nositelja i medija informacije“1

u svrhu obrazovanja i razvijanja afirmativnog odnosa

prema oËuvanju baπtine i njihovih poruka za sadaπnje

i buduÊe naraπtaje. Pritom su predmet baπtine i njezin

korisnik osnovni parametri muzejskog djelovanja, Ëiji

se meuodnos odreuje i usmjerava u okviru komu-

nikacijske domene muzejske djelatnosti. NaËini uspo-

stavljanja njihovog suodnosa u postizanju dvosmjerne

komunikacije, kako bi se maksimalno iskoristio edu-

kativni potencijal muzeja, predmet su rada muzejske

pedagogije.

Koriπtenje pedagoπkog pristupa kao sekundarnog,

pomoÊnog sredstva komunikacije na izloæbama, znaËi

primjenu adekvatnih tehnika i metoda uËenja i pouËa-

vanja, primjerenih razliËitom profilu posjetitelja i po-

trebnih za razumijevanje i percipiranje izloæbenih po-

ruka. Za razliku od izloæbi zbirki ili izloæbi umjetniËkog

karaktera, stalni postavi i tematske izloæbe usmjere-

ne su na najπiri krug posjetitelja, razliËitih s obzirom

na dob, znanje i interes. Iako one nude πirok raspon

informacija, od opÊenitog k specijaliziranom pristu-

pu sagledavanja tematike, ostavljajuÊi posjetitelju

moguÊnost samostalnog odabira i selekcije informaci-

ja potrebnih za razumijevanje izloæbene teme, ciljano

1 MaroeviÊ, I. Uvod u muzeologiju. Zagreb. 1993: 123-125.

koriπtenje pedagoπkih aspekata i posebno osmiπljenih

pedagoπkih programa unutar ili uz izloæbe mogu dopri-

nijeti boljoj uËinkovitosti njihove prijemljivosti.

Kao zoran primjer primjene pedagoπkog pristupa na

izloæbi predstavljamo pedagoπko-obrazovne programe

koriπtene na izloæbi Dadoh zlato za æeljezo odræane u

Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu od 14. pro-

sinca 2006. do 28. listopada 2007. godine.

IZLOÆBA DADOH ZLATO ZA ÆELJEZO

Izloæba Dadoh zlato za æeljezo primjer je tematske

izloæbe koja putem raznovrsnih materijalnih svjedoËan-

stava Ëuvanih u zbirkama Hrvatskoga povijesnog mu-

zeja prezentira povijesno razdoblje Hrvatske i æivot

njezinih stanovnika u vrijeme Prvoga svjetskog rata

(1914-1918). Vaænost i znaËaj ove izloæbe, Ëija je auto-

rica muzejska savjetnica Jelena Boroπak MarijanoviÊ, a

autorica likovnog postava Nikolina JelaviÊ MitroviÊ, je

viπestruk u struËnom, muzeografskom, i sadræajnom

pogledu. RijeË je o vrlo kompleksnoj i zanemarenoj

temi kojom se hrvatska historiografija2 nije sustavno

i cjelovito bavila, stoga izloæba predstavlja vaæan do-

prinos vrednovanju i upoznavanju πire javnosti s tim

razdobljem hrvatske proπlosti. Osnovni poticaj orga-

niziranju izloæbe bio je da se rezultati dugogodiπnjeg

struËnog i znanstvenog rada na obradi muzejske grae

HPM-a, koja svjedoËi o „zaboravljenom“ ratu, prezen-

tiraju i objave.

2 U hrvatskoj historiografi ji Prvi svjetski rat zabiljeæen je kao „zaboravljeni

rat“ koji je zbog politiËkih prilika nakon rata i uslijed brzo nadolazeÊeg Dru-

gog svjetskog rata, ostao nedovoljno istraæen. Tome doprinosi i Ëinjenica da

su hrvatske zemlje bile gubitnice rata, te je bilo nepoæeljno isticanje vojne,

domobranske sluæbe Ëlanova obitelji.

MUZEJSKA PEDAGOGIJAGLASNO I JASNO

GLAS 41

Koncepcijski izloæba je podijeljena u πest kronoloπko-

tematskih cjelina, unutar kojih je rasporeeno oko 600

muzejskih predmeta (dokumentarna fotografija, vojne

i civilne znaËke, medalje i odlikovanja, dokumenti, ti-

sak, ratni dnevnici, dopisnice, predmeti izraivani na

ratiπtu i predmeti svakodnevne upotrebe s ratnom sim-

bolikom, povijesne karte i likovna djela) prezentiranih

u originalu, reprodukcijama i u vidu elektroniËkih pre-

zentacija.

Svaka cjelina putem pomno odabranih izloæaka stav-

ljenih u meusobni suodnos unutar zajedniËkog kon-

teksta, prostorno oblikovan u ograniËenim uvjetima

palaËe VojkoviÊ-OrπiÊ-Kulmer-Rauch, nastoji zorno uka-

zati na kljuËne dogaaje i Ëimbenike tog razdoblja: I.

Druπtveno-politiËke prilike uoËi i u vrijeme rata: uzrok i

povod rata, dræavno pravni poloæaj hrvatskih zemalja u

okviru nerazdruæive Austro-Ugarske Monarhije i politiËki

programi rjeπenja hrvatskog pitanja, æivot civila i hu-

manitarne akcije, prehrana u vrijeme rata, Crveni kriæ,

æene u ratu; II. Ustroj austro-ugarske vojske: rodovi

vojske, zapovjedni ËasniËki kadar; III. Hrvatsko domo-

branstvo: svakodnevnica na bojiπnici, oprema vojnika,

zapovjednici; IV. Hrvatske postrojbe na bojiπnicama:

oruæje i inovacije u ratu, dopisnice s ratiπta, ratni dnev-

nici, umjetnici na ratiπtu; V. Ratne ærtve i stradanja; VI.

Epilog: nova karta Europe, Hrvatska u novoj dræavnoj

zajednici.

Iako okosnicu izloæbe Ëini prikaz vojne povijesti kroz

ratni put pojedinih postrojbi austro-ugarske vojske u

okviru koje su se borili hrvatski vojnici na europskim

bojiπtima, posjetitelju se nastoji dati, koliko to dostu-

pna graa i ograniËeni izloæbeni prostor dopuπtaju,

sveobuhvatan uvid u druπtveno-socijalne, gospodar-

ske i politiËke prilike u kojima su se naπle hrvatske

zemlje uoËi, u vrijeme i neposredno nakon rata. U na-

slovu izloæbe Dadoh zlato za æeljezo, preuzetog iz na-

ziva jedne od mnogobrojnih humanitarnih akcija koje

su se provodile tijekom rata, naglaπen je antropoloπki

aspekt izloæbe sadræan u prikazu æivota vojnika na

bojiπtu i civilnog stanovniπtva u domovini, povezanih

humanom brigom za sudbinu malog Ëovjeka u vihoru

Velikoga rata.

Koriπtenjem interdisciplinarnog pristupa u kojem je

sadræana suradnja svih struËnjaka, od autora izloæbe,

kustosa pojedinih zbirki, dizajnera pa i muzejskog pe-

dagoga, posjetitelju se omoguÊava uvid u djelovanje

razliËitih Ëimbenika, uzroËno-posljediËno povezanih, u

pokuπaju cjelovitog sagledavanja jednog povijesnog

razdoblja u kontekstu svjetskih zbivanja i opÊeljudskih

vrijednosti. Cilj je razumijevanje povijesnih Ëimbenika

i procesa koji su posredno i doveli do demokratskih

promjena u Europi i Hrvatskoj poËetkom devedesetih

godina 20. stoljeÊa, zahvaljujuÊi kojima je potaknut

interes za prezentaciju ove teme (Boroπak MarijanoviÊ,

2006:4).

PEDAGO©KI ASPEKTI NA IZLOÆBI DADOH

ZLATO ZA ÆELJEZO

Odgojno-obrazovna uloga izloæbe, sadræana u idejnoj

koncepciji, vizualizirana je i ispoljavana putem razliËi-

tih oblika muzeografske prezentacije: od posjetitelju

lako Ëitljivih i razumljivih tematskih legendi i povijesno

kontekstualiziranih predmetnih legendi, preko zvuËnih

efekata u funkciji oæivljavanja ratne stvarnosti, ali i

kao medija u prenoπenju vjerodostojnih audio zapisa

i izvadaka iz dokumenata, do multimedijalnih prezen-

tacija i interaktivnih projekcija. Upotreba informacijske

tehnologije na izloæbi odraz je danaπnjeg informatiËkog

druπtva, a koristi se u svrhu interpretacije muzejskog

sadræaja te pojaËavanja dojma i animiranja posjetitelja

pri razgledavanju. Njima se na uËinkovit naËin prikazuju

kompleksni sadræaji (npr. dokumentarni film Hrvatska

politiËka scena u vrtlogu Prvoga svjetskog rata te inte-

raktivne projekcije Svrstanosti zemalja u Prvome svjet-

skom ratu i Karta bojiπta 1914. - 1918. 3) ili omoguÊuje

uvid u mnogo veÊi izbor istovrsne muzejske grae

koja se u prostornom ograniËenju i klasiËnim naËinom

izlaganja ne bi mogla tako efikasno prezentirati (te-

matske multimedijalne prezentacije fotografija). Mul-

timedija takoer omoguÊuje i usmjerava posjetitelja

na maksimalno iπËitavanje predmeta kao dokumenta.

Tako se na primjer zumiranjem pojedinih detalja s do-

kumentarnih fotografija naglaπavaju odreeni kultur-

no-antropoloπki fenomeni æivota vojnika na bojiπnici

3 Posjetitelj dobiva pregled europskih bojiπta (istoËno, zapadno, balkansko

i talijansko bojiπte) na kojima su se borili hrvatski vojnici s moguÊnoπÊu

odabira i pokretanja animacijskog prikaza tijeka ratnih operacija na pojedinim

bojiπtima od 1914. do 1918.

MUZEJSKA PEDAGOGIJA GLASNO I JASNO

42 GLAS

(poput odijevanja, higijene, razonode...). Koriπtenjem

pokretnih ladica, scenografskih inscenacija (poput Ëa-

sniËkog radnog stola ili rova), simboliËnih instalacija

(prikaz ærtava rata) i interpretativnog filma (Krojenje

karte Europe) percipiranje se dinamizira, a posjetitelj

angaæira u samostalnom otkrivanju i promiπljanju mu-

zejskog sadræaja.

Svi ovi navedeni sekundarni oblici muzeografske pre-

zentacije prisutni na izloæbi nisu nametljivi u odnosu

na originalni predmet, odnosno ne naruπavaju njegov

integritet i primat, kao osnovnog izvora informacije

i medija poruka. U tome se oËituje koncepcijski do-

bro osmiπljeno prostorno oblikovanje izloæbe, koje na

izloæbi ima viπestruku komunikacijsku funkciju, od ori-

jentacije posjetitelja na izloæbi i njene prohodnosti do

kontekstualizacije i interpretacije muzejskog sadræaja.

Osim πto je u muzeografskoj prezentaciji vidljivo prisu-

tan pedagoπki aspekt, izloæba je popraÊena i posebno

osmiπljenim pedagoπkim programima namijenjenima

najavljenim πkolskim grupama i graanstvu.

BuduÊi da je Muzej svojom vokacijom i sadræajem

koji prezentira „prirodno“ usmjeren na ispunjavanje

ciljeva odgojno-obrazovnih ustanova, programi su

veÊinom namijenjeni potrebama najavljenih πkolskih

grupa realiziranih u okviru struËnih vodstava i poprat-

nih radionica. Kako uËenje u muzeju nudi iskustveno,

dobrovoljno i osobno uËenje, za razliku od institucio-

nalnog formalnog obrazovanja, realizacija izvanπkolske

nastave u Muzeju omoguÊila je drugaËiji, neponovljivi

pristup usvajanja πkolskog gradiva. Tema Prvoga svjet-

skog rata dio je redovitih πkolskih programa iz nastave

povijesti 7. i 8. razreda osnovne πkole te 3. i 4. razre-

da gimnazije i 2. razreda strukovnih πkola, stoga su

muzejski programi pedagoπko-didaktiËki prilagoeni

upravo toj ciljanoj skupini posjetitelja, dakle djeci i

mladima od 13 do 18 godina.

Programi su realizirani na nekoliko naËina: u vidu

struËnog vodstva kao osnovnom i najËeπÊem iskazu

muzejsko-pedagoπkog rada na izloæbi, upotrebom ra-

zliËitih pedagoπkih oblika i metoda kao sekundarnog

sredstva muzeografske prezentacije, zatim dodatnih

radionica koje se odvijaju nakon razgledavanja izloæbe

i radnih zadataka kojima se usmjerava samostalno ra-

zgledavanje izloæbe. Svi ti oblici dodatno pospjeπuju

oslobaanje i diseminaciju obrazovnog potencijala

predmeta baπtine u svrhu boljeg razumijevanja njiho-

vih poruka.

U tome su posebno uËinkoviti pedagoπki oblici im-

plementirani u muzeografski prikaz, jer poËivaju na

principu „uËenja kroz igru“ kojim se djeci na zani-

mljiv i njima opipljiv naËin objaπnjava, ali i angaæira

u percipiranju i samospoznavanju odreenih sadræaja.

Koriπtenjem raznovrsnih komunikacijskih metoda i

tehnika (od moguÊnosti dodirivanja predmeta do upo-

trebe multimedijalne prezentacije) muzejski sadræaj se

dodatno interpretira i kontekstualizira u interaktivnom

percipiranju.

Tako je izloæbena cjelina u kojoj se predstavlja æivot voj-

nika na bojiπtu upotpunjena prikazom opreme vojnika

na temelju prijepisa iz ratnog dnevnika domobranskog

Ëasnika Stjepana Kolandera (Ëiji je original na izloæbi

predstavljen u funkciji svjedoËanstva i osobne memo-

rije) te upotrebom interaktivne metode hands-on u sa-

mostalnom pregledu replike teleÊaka (ruksak austro-

ugarskog vojnika pjeπaka) i njegovog sadræaja u kojem

se, izmeu ostalih naznaËenih nuænih potrepπtina, na-

lazi i jedna originalna vojniËka Ëuturica za vodu.

Multimedijalna projekcija bijele golubice, koja vizualno

izranja iz simboliËke instalacije prikaza ærtava Prvo-

ga svjetskog rata, koriπtena je u svrhu emocionalnog

angaæiranja posjetitelja u introspektivnom promiπljanju

o ljudskim patnjama, stradanjima i (ne)smislu rata

opÊenito. Dok se u sagledavanju neposrednih posljedi-

ca rata s dræavnopravnog aspekta, u kojem je stubokom

promijenjena politiËka karta Europe po diktatu zemalja

pobjednica rata, posjetiteljima kroz igru, slaganjem di-

daktiËke puzzle-karte, ukazuje na geografsko-politiËki

kontekst Europe prije i nakon rata. Pritom se posebno,

uz vodstvo struËnog vodiËa, razmatra poloæaj hrvatskih

zemalja koje su se nakon raspada pobijeene Austro-

Ugarske Monarhije i nakon kratke uspostave Dræave

Slovenaca, Hrvata i Srba naπle u novoj dræavnopravnoj

zajednici Kraljevini (Kraljevstvu) SHS.

Druπtveni aspekt rata predstavljen je simboliËnim

oæivljavanjem humanitarne akcije „Ratna spomen lipa“

kojom su graani prikupljali pomoÊ za siroËad i udovi-

ce rata. Ovaj pedagoπki oblik djelomice sadræi odlike

metode oæivljene povijesti (tehnika sudjelovanja) jer

GLASNO I JASNO MUZEJSKA PEDAGOGIJA

GLAS 43

Upoznavanje s opremom vojnika na bojiπtu pomoÊu replike teleÊaka i koriπtenjem hands on metode

Scenografska inscenacija ËasniËkog radnog stola na kojem se projicira interaktivna karta bojiπta 1914. - 1918. s pokretnom ladicom

Multimedijalna instalacija simboliËkog prikaza Ærtava Prvoga svjetskog rata potiËe posjetitelja na introspektivno promiπljanje poruka izloæbe

Zakucavanjem ËavliÊa u deblo lipe posjetitelja se na iskustveni naËin upoznaje s jednom od mnogobrojnih humanitarnih akcija koje su se provodile tijekom Prvoga svjetskog rata

GLASNO I JASNOMUZEJSKA PEDAGOGIJA

44 GLAS

posjetitelja upoznaje s povijesnim dogaajem putem

djelomiËne rekonstrukcije akcije, zabijanjem ËavliÊa u

deblo lipe, ali u svrhu prisjeÊanja i odavanja poËasti

svim poginulim i stradalim vojnicima u ratu s porukom

da ovakvi dogaaji ostanu dio proπlosti.

Koriπtenje radnih zadataka, primjerenih i prilagoenih

uËenicima, metoda je koja na vrlo uËinkovit i zanimljiv

naËin omoguÊuje samostalno razgledavanje ili, bolje

reËeno, istraæivanje izloæbe, fokusirajuÊi paænju na

sam muzejski predmet. Radna biljeænica, koja je rea-

lizirana u okviru pedagoπkog programa „Iznenaenja

iz proπlosti“4, svojevrsni je vodiË po izloæbi za djecu

i mlade, ali i koristan pedagoπko-didaktiËki priruËnik

uËiteljima povijesti u obradi teme Prvoga svjetskog

rata, upotrebljiv i nakon izloæbe.

Drugi vid pedagoπkih aktivnosti ostvarenih na izloæbi

predstavljaju posebno organizirane pedagoπke radioni-

ce koje sluæe kao nadopuna struËnom vodstvu u svrhu

kreativnog izraæavanja i usvajanja izloæbenog sadræaja.

Njima se takoer mogu predstaviti i one teme koje na

izloæbi nisu posebno istaknute ili predstavljene, kao

πto je tema knjiæevnosti i Prvoga svjetskoga rata, a

doprinose cjelovitosti prikaza tematike. Upoznavanje

s djelima hrvatskih knjiæevnika, koji su ili sami bili su-

dionici rata5 ili koji evociraju6 to ratno vrijeme, uËeni-

cima se proπiruje kontekst i perspektiva sagledavanja

tematike kroz subjektivni doæivljaj rata. Tu ulogu imaju

i ratne dopisnice s bojiπta predstavljene na izloæbi, u

Ëijoj su formi uËenici, stavljajuÊi se u vremenski kon-

tekst rata, izrazili svoje vienje i dojmove nakon ra-

zgledavanja izloæbe. Radionicom se na taj naËin dobila

povratna informacija o prijemljivosti i razumijevanju

poruka izloæbe.

Pedagoπki programi namijenjeni graanstvu7, u smislu

nenajavljenog, pojedinaËnog posjeta u Muzej usmjere-

4 Program kojim je Muzej sudjelovao u 12. muzejsko-edukativnoj nagradnoj

igri „Iznenaenje“ u organizaciji Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu

akciju Hrvatskoga muzejskog druπtva povodom Meunarodnog dana muzeja,

18. svibnja 2007.

5 Miroslav Krleæa u zbirci novela Hrvatski bog Mars (1947).

6 Ivan Goran KovaËiÊ u zbirci novela Dani gnjeva (1936) i pjesmi OËina kolajna u Ognji i roæe (1945) te Dragutin TadijanoviÊ u pjesmama Dopisnica na ratiπte i Mladeæ domovini u zbirci Dani djetinjstva (1937).

7 Programi su bili organizirani povodom obiljeæavanja Meunarodnog dana

muzeja, 18. svibnja 2007. na temu Muzeji i univerzalna baπtina.

ni su na uspostavljanje suradnje i poticanje interaktiv-

nijeg odnosa izmeu Muzeja i druπtva, kako bi razu-

mjeli svrsishodnost muzejskog djelovanja.

Susreti graana s kustosima Muzeja u svrhu prikuplja-

nja grae Prvoga svjetskog rata, primjer je kako mu-

zej putem izloæbe ispunjava svoju druπtvenu funkciju.

Na temelju saznanja da je rat ostavio traga u gotovo

svakoj hrvatskoj obitelji, u kojem je na dalekim eu-

ropskim bojiπtima svoje æivote ostavilo oko sto deve-

deset tisuÊa vojnika (regrutiranih s podruËja hrvatskih

zemalja i BiH), graani su pozvani da zavire u svoje

obiteljske albume i ostavπtine te da grau donesu na

GLASNO I JASNO

Koriπtenjem „pokretnih ladica“ i rjeπavanjem radnih zadataka potiËe se na aktivno i samostalno istraæivanje izloæbenog sadræaja.

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

GLAS 45

uvid u muzej gdje Êe im kustosi dati struËno miπljenje

pri determinaciji materijala. Svrha akcije je potaknu-

ti posjetitelje na istraæivanje povijesti vlastite obitelji,

te na prikupljanje grae s namjerom da se sadræajno

upotpune zbirke Muzeja.

Vojna tematika izloæbe dodatno je aktualizirana

pedagoπkim programom kojim su u postavu izloæbe

predstavljane odabrane vojne odore Oruæanih snaga

Republike Hrvatske. Program, realiziran u suradnji s

Vojnim muzejom Ministarstva obrane Republike Hr-

vatske od 18. svibnja do 1. srpnja 2007, omoguÊio

je posjetiteljima da se upoznaju s izgledom razliËitih

vrsta suvremenih hrvatskih vojnih odora te da razgle-

daju izloæbu uz vodstvo vodiËa odjevenih u ËasniËke

sluæbene odore Hrvatske vojske. Cilj ove implementaci-

je u povijesnu izloæbu je posjetiteljima ukazati na kon-

tinuitet vojne povijesti Hrvata i ostvarenu viπestoljetnu

teænju hrvatskoga naroda za samostalnom dræavom.

S druge strane æeljelo se podsjetiti javnost na saku-

pljaËku djelatnost Muzeja, u svrhu obogaÊivanja mu-

zejskih zbirki novim akvizicijama te vrednovanja i oËu-

vanja suvremenih svjedoËanstava kao dio nacionalne

materijalne baπtine za buduÊe naraπtaje.

Na temelju iscrpnog prikaza raznovrsnih naËina i obli-

ka pedagoπkog djelovanja koriπtenih na izloæbi Dadoh

zlato za æeljezo moæemo zakljuËiti da se ova tematska,

interpretativna izloæba moæe okarakterizirati i kao inte-

raktivno dinamiËna izloæba u kojoj se ostvaruje dijalog

s posjetiteljem (MaroeviÊ, 1993:241). Vaænost, uloga i

svrha upotrebe pedagoπkog pristupa kao integrativ-

nog dijela muzejske izloæbe, koji se promiπlja veÊ u

idejnoj koncepciji izloæbe, na zoran je naËin iskazana

u njenom uvodnom dijelu. Putem kljuËnih eksponata

(reljefi nepoznatog hrvatskog domobrana i Svetozara

BorojeviÊa kao najviπe rangiranog hrvatskog Ëasnika),

muzeografskih rekonstrukcija (rov, transportna kola) te

angaæiranjem posjetitelja u oæivljavanju humanitarne

akcije (Ratna spomen lipa) saæeta je osnovna ideja

izloæbe: upoznati posjetitelja sa sudbinom „malih“ i

„velikih“ ljudi u vihoru jednoga rata, u kojem je uza

sve strahote razaranja i ljudskih patnji prisutna i ona

humana strana s porukom da je ljudski æivot najdrago-

cjeniji, a oËuvanje mira imperativ svima nama.

Izloæba Êe ovu istu poruku prenositi i u Muzeju Slavo-

nije u Osijeku gdje Êe poËetkom svibnja 2008. biti pre-

zentirana, ali na nov i drugaËiji naËin, uspostavljajuÊi

i ostvarujuÊi neponovljive komunikacijske odnose

izmeu predmeta baπtine, prostora i posjetitelja.

Literatura:

Boroπak MarijanoviÊ, J. Dadoh zlato za æeljezo. vodiË

po izloæbi. Zagreb. 2007.

MaroeviÊ, I. Uvod u muzeologiju. Zagreb. 1993.

Posjetiteljima se kroz igru, slaganjem puzzle-karte, ukazuje na geo-grafsko-politiËki kontekst Europe prije i nakon rata

GLASNO I JASNOMUZEJSKA PEDAGOGIJA

46 GLAS

SUGLASJA

KARLOVA»KI LEKSIKONDRAÆENKA POLOVIΔ

Sredinom oæujka, nakon gotovo dvije godine

rada, priveden je kraju veliki projekt izrade

KarlovaËkog leksikona. Uz potporu Gradskog

poglavarstva Karlovca, izdavaËi su „©kolska

knjiga“ i „Naklada Leksikon“, a suizdavaËi Gradski mu-

zej Karlovac i Gradska knjiænica „Ivan Goran KovaËiÊ“.

Glavni urednik je leksikograf Ivan Ott, a uz uæu redakci-

ju u kojoj su Zvonimir Gerber, Milan Kruhek, Draæenka

PoloviÊ, Radovan RadovinoviÊ i Miro ©krgatiÊ, u njego-

voj izradi sudjelovalo je 30-ak struËnjaka iz razliËitih

podruËja, uglavnom KarlovËana, meu kojima su B.

KovaËeviÊ, T. i G. MajetiÊ, N. PeriÊ, T. HorvatiÊ, Z. ©ve-

gar, Lj. ©Ëedrov, J. ViπniÊ, M. »aiÊ, M. ©antiÊ, A. ©krtiÊ,

B. Vrga, S. KoËevar, M. ButkoviÊ i mnogi drugi.

Meu nekolicinom gradskih leksikona koji su objavljeni

u posljednje vrijeme (Petrinja, Sisak, Vinkovci) Karlo-

vaËki leksikon se u hrvatskoj leksiko-

grafiji izdvaja kao prvi pokuπaj izrade

municipalnog leksikona koji nastoji

obuhvatiti sve segmente grada koje je

bilo moguÊe leksikografski zabiljeæiti:

osobe, institucije i zbivanja, gradsku

povijest, geografiju, druπtva, kvartove

(s kartama), glavne ulice i trgove, pri-

gradska naselja, djelatnosti, politiku,

sport, kulturu, religiju, gospodarstvo,

tvrtke i razliËite manifestacije gradskog

æivota. Kao zasebne cjeline Leksikon

donosi povijesnu kronologiju grada,

od njegova osnutka do danas, kao i

najvaænije statistiËke podatke, a kao

svojevrsni leksikografski kuriozitet va-

lja naglasiti da su, osim istraæivanjima

i Ëinjenicama, pojedine natuknice ilu-

strirane citatima knjiæevnih djela i novinskih Ëlanaka

koji ih tematiziraju, πto mu daje dodatni πarm i zaviËaj-

nu dimenziju. U tom smislu, kako istiËe glavni ured-

nik, KarlovaËki leksikon bi trebao biti doprinos jaËanju

identiteta grada, poticaj njegovoj urbanoj samosvijesti

i otkrivanju vlastite vaænosti.

U modernoj i bogatoj grafiËkoj i likovnoj opremi lek-

sikografski je obraeno oko 3 200 natuknica (Ëlana-

ka) na 677 stranica, ilustriranih s oko 2 000 ilustracija

(starih i aktualnih karata, reprodukcija dokumenata,

arhivalija, umjetniËkih djela, starih i aktualnih fotogra-

fija, portreta, od kojih su neki pravi rariteti).

Leksikon je tiskan u 3 000 primjeraka, formata 17 x 24

cm, cijena mu je 490 kuna i moæe se kupiti u knjiæari

“©kolske knjige” u Karlovcu, RadiÊeva 7.

GLASNO I JASNO

GLAS 47

VOJNO-TEHNI»KI MUZEJ LE©ANYRUÆICA STJEPANOVIΔ

Aktivnosti oko ureenja prostora na Turnju

i zbrinjavanja zbirke Domovinskog rata

nastavljene su i proteklih mjeseci. RijeË je

o vrlo sloæenim poslovima u kojima nam

iskustva drugih srodnih muzeja mogu biti dragocje-

na. Tijekom 2007. godine uspostavljena je suradnja sa

Vojno-tehniËkim muzejom »eπke Republike. U prosin-

cu 2007. godine dio Ëlanova radnog povjerenstva za

izradu prijedloga ureenja prostora na Turnju posjetio

je ovaj muzej. Vojno- tehniËki muzej dio je Vojno-povi-

jesnog instituta u Pragu. Institut je u nadleænosti glav-

nog stoæera oruæanih snaga »eπke Republike. ZadaÊa

instituta je definirana zakonom: trajno i svrsishodno

prikupljanje pisanih i materijalnih ostataka poveza-

nih s povijeπÊu vojske, struËno zbrinjavanje fondova

i zbirki, istraæivaËki rad i prezentacija putem izloæbi,

izdavaËke djelatnosti, seminari i sl. U sastavu Instituta

djeluju muzeji: Vojni muzej Æiækov, Zrakoplovni muzej

Kbely, izloæba u kuli Mihulka u Pragu i Vojno-tehniËki

Leπany.

Vojno-tehniËki muzej je od 1996. godine smjeπten u

Leπanima, u nekadaπnjim vojnim objektima. Sadræajno

ovo je jedna od najreprezentativnijih zbirki vojne teh-

nike u svijetu. ZnaËajem i autentiËnoπÊu istiËu se Ëe-

hoslovaËka vojna transportna vozila iz perioda 1918

- 1939. godine i topovi tvornice ©koda. Na stalnom

postavu muzeja predstavljeno je viπe od 350 tenkova,

topova, oklopnih vozila, pjeπadijskih vozila, motocika-

la. Izloæeni predmeti i popratne legende daju povijesni

prikaz razvoja vojne tehnike od 1890. godine do da-

nas. Izloæbe je postavljena prema kronoloπkom naËelu

unutar kojeg su, gdje je to bilo moguÊe, izdvojene te-

matske cjeline npr. “Sudetska bitka 1945.“; zatim “90.

obljetnica postojanja i razvoja Korpusa veze Ëeπke voj-

SUGLASJA GLASNO I JASNO

48 GLAS

ske 1917- 2007“. Muzej je za posjete otvoren od lipnja

do rujna. Najatraktivnije dogaanje koje okupi viπe de-

setina tisuÊa posjetitelja je vikend prezentacije tehnike

u prostoru na poligonu, tzv. Areni, uz sudjelovanje po-

sjetitelja. Dio prostora nekadaπnje vojarne iskoriπten

je za deponiranje vojne tehnike koja nije izloæena u

stalnom postavu, i za restauratorsku radionicu. Muzej

ostvaruje suradnju s vojnim muzejima iz cijelog svijeta.

Naπ posjet Vojno-tehniËkom muzeju Leπany protekao

je u izuzetno ugodnoj atmosferi, usprkos hladnom vre-

menu, zahvaljujuÊi toploj dobrodoπlici naπih domaÊina

brigadiru Jaromíru Skákalu, izaslaniku obrane pri Vele-

poslanstvu »eπke Republike u Republici Hrvatskoj i dr.

Peteru Holyju kustosu Vojno-tehniËkog muzeja Leπany.

GLASNO I JASNO SUGLASJA

GLAS 49

OSNOVNA KONCEPCIJA STALNOG POSTAVA

SAKRALNE ZBIRKE U FRANJEVA»KOM

SAMOSTANU U KARLOVCU

MARINKA MUÆAR, KONZERVATORSKI ODJEL U KARLOVCU

FranjevaËki samostan i crkva Presvetog Trojstva

najstariji su zidani objekti nekadaπnje karlo-

vaËke tvrave. U tkivu kompleksa najstarija je

crkva Sv. Trojstva, ucrtana na karti tvrave iz

1579. godine, a u razdoblju od 350 godina moæemo pratiti

graevinske faze samostana, koji je u cijelosti zatvorio ur-

bano projektirani blok krajem 18. stoljeÊa.

Koncentracija domaÊih cehovskih majstora graditeljske

struke opaæa se nakon postupnog preuzimanja grada pod

civilnu upravu Magistrata nakon 1777. godine, kad Karlovac

postaje kulturno-prosvjetni centar i srediπte stvaralaËkih

snaga regije. U zavrπnoj fazi oblikovanja crkve i samostana

cjelokupni posao preuzima karlovaËki fortifikacijski maj-

stor Josip Stiller. Najprije je za potrebe gimnazije 1786.

godine izgraen drugi kat samostana s uËionicama, koji je

obuhvaÊao jugoistoËno i sjeveroistoËno krilo, s posebnim

ulazom kao zasebna organizacijska cjelina. Prestankom

rada gimnazije 1883. godine, prostor koriste franjevci, da

bi isti poslije Drugoga svjetskog rata bio naseljen stana-

rima. Povodom 400. obljetnice Karlovca, eminentni struË-

njaci (fra Paπkal Cvekan, dr. –urica CvitanoviÊ, dr. Doris

BariËeviÊ, dr. Ivo LentiÊ, dr. fra Vatroslav Frkin) sustavno

su zapoËeli prouËavati svekoliku materijalnu grau, buduÊi

da crkva i samostan, zajedno s inventarom, Ëine slojeviti

presjek religijskih, kulturno-povijesnih i likovnih vrijedno-

sti neophodnih za spoznaju franjevaËkog kulturnog kruga,

Galerija slika

SUGLASJA GLASNO I JASNO

50 GLAS

koji je tijekom povijesti prenosio znanja i vjeπtine na mlae

naraπtaje i aktivno sudjelovao u druπtvenom i kulturnom

æivotu grada. Istraæivanja pokretnog inventara rezultirala su

izloæbom sakralne zbirke samostana 1987. godine na dru-

gom katu, u nepovezanim prostorima, buduÊi da su stanari

koristili 60% ukupne povrπine katnog prostora. U nekoliko

navrata crkva i samostan su bili granatirani tijekom Do-

movinskog rata πto je potaklo struku da prilikom obnove

primijene aktivnu zaπtitu s ciljem funkcionalnih koriπtenja

prostornih vrijednosti slijedeÊi povijesni graditeljski slijed

izvornih namjena. Kako je prostor drugog kata bio u javnoj

funkciji s izdvojenom komunikacijom, struka je predloæila

da se isti koristi za muzejsku prezentaciju na πto su pristali

franjevci, a uz podrπku gradskog poglavarstva stanari su bili

iseljeni tijekom 1998. godine. Iste godine bila je izraena

projektna dokumentacija s ciljem da se u cijelosti prezenti-

ra izvorni barokni prostor gimnazije koju su vodili franjevci.

Osloboen svih naknadnih prigradnji, povijesni prostor od

420 m2 „L“ tlocrta, koji se sastoji od πest uËionica, kuÊne

kapelice i zbornice povezanih meusobno i samostanskim

hodnikom, utjecao je na promiπljanja o buduÊoj koncepciji

izloæaka sakralne umjetnosti, uz zadovoljavanje osnovnih

uvjeta pohrane, Ëuvanja i obrade umjetniËkih predmeta.

Stoga je izloæbeni prostor podijeljen na cjeline: Galerija,

Riznica, Samostanska kapela, Bratovπtine i franjevci te Fra-

njevci u nastavnom i prosvjetiteljskom radu. Izbor od 214

izloæaka sastavljen je od 51 slike, 18 skulptura, 65 liturgij-

skih metalnih predmeta, 16 predmeta od tekstila i oko 64

knjige (autor izbora i obrade zbirke o πkolstvu je dr. fra

Vatroslav Frkin). Izlaganje pojedinih cjelina uvjetovano je

tlocrtnom dispozicijom i moÊi Êe se didaktiËki koristiti u

nastavnim procesima srednjih i viπih πkola. S obzirom na

izrazite likovne, kulturno povijesne i umjetniËke vrijednosti

izloæaka srednjoeuropskog kruga u razdoblju baroka, te

utjecaja na regionalnu sredinu, autori su se opredijelili za

klasiËan pristup u eksplikaciji, koji je bio odreen i am-

bijentom povijesnog prostora. Izloæak postaje osobnost i

njemu je podreena muzejska oprema (vitrine i police bez

suviπnih detalja), osnovna legenda i rasvjeta.

U jugoistoËnom krilu koje se sastoji od tri meusobno po-

vezane prostorije smjeπtena je Galerija. Ovdje su izloæena

djela baroknih slikara i njihovih sljedbenika, te je vidljiv

njihov utjecaj na domaÊe majstore tijekom 19. stoljeÊa.

BuduÊi da je centralna prostorija ujedno i ulazni prostor

u galeriju, u njoj su izloπci baroknih oltarnih pala iz cr-

kve Sv. Trojstva, atribuiranih slikara, Valentina Metzingera,

Andreasa Herrleina i Leopolda Layera, koje Ëine okosnicu

slikarstva u karlovaËkom franjevaËkom samostanu. Karak-

teristiËna meka obrada likova s jakim svjetlosnim efektima

rezultat su ljubljanskog kruga majstora koji se jednako ko-

riste u baroknom razdoblju ekspresijom sjevera i crtaËkom

lakoÊom talijanskih majstora. Manja prostorija lijevo od

ulaza, izduæenog pravokutnog tlocrta koja podsjeÊa na sa-

mostansku Êeliju, odreena je za izlaganje slika nepozna-

tih slikara franjevaËkog kruga koji su radili u samostanu i

oplemenili prostorije samostanskih soba. Ovim baroknim

slikama zajedniËka je izrazita narativnost sa æivom gestiku-

lacijom likova u koloristiËki skladnim pejzaæima, a temat-

ski su posveÊene æivotu, radu i Ëudima Sv. Franje. U istoj

GLASNO I JASNO SUGLASJA

Pokaznica, detalj

GLAS 51

prostoriji izloæena su i dva portreta najpoznatijih franje-

vaËkih filozofa, mistika i teologa, sv. Bonaventure i Ivana

Duns Scota. U prostoriji desno od ulaza izloæena su djela

veÊinom nepoznatih autora, a sveci, zagovornici franjeva-

ca, ikonografski i kronoloπki slijede stilska razdoblja 19.

stoljeÊa, od kojih istiËemo Poklonstvo pastira, kvalitetan

rad iz razdoblja baroknog klasicizma, te bidermajersku sli-

ku sv. Barbare. Od karlovaËkih slikara izloæena je slika sv.

Valentina koju je za franjevaËki samostan naslikao Fridrih

HamerliÊ, prvi uËitelj Vjekoslava Karasa. Slika je od izu-

zetne kulturno-povijesne vrijednosti buduÊi da je na njoj

prikaz crkve Majke Boæje Snjeæne u Kamenskom, kao dra-

gocjen podatak o izgledu crkve s poËetka 19. stoljeÊa.

HodniËkim prostorom posjetitelj ulazi u sjeveroistoËno kri-

lo riznice u kojem su u prve dvije prostorije izloæene vrijed-

nosti crkvenog posua, relikvijara, pacifikala, svijeÊnjaka,

kuÊnih oltariÊa, kriæeva, skulptura i misnog ruha u razdoblju

od 17. do 20. stoljeÊa, πto ukazuje na znaËajan doprinos

proæimanja stilskih utjecaja majstora sjeverne NjemaËke i

BeËa na domaÊe obrtnike i pozlatare, prateÊi ih kronoloπki

i stilski. Stoga su u prvoj prostoriji u samostojeÊim vitri-

nama izloæeni predmeti iz baroknog razdoblja kao πto su

kanonske tablice, kadionica i procesijski kriæ izraeni od

srebra, i relikvijari izraeni od pozlaÊenog srebra. Nasu-

prot ulaza skupina predmeta koja se sastoji od pozlaÊenih

kaleæa i pokaznice (rad augzburπkog zlatara Jacoba Wildta)

kao i izloπci kazula, postavljeni su u suodnos adoracije

SUGLASJA GLASNO I JASNO

Kip sv. Nikola

V. Metzinger: sv. Juraj ubija zmaja

52 GLAS

izloæenom slikom Slavljenja svete Euharistije

(slikara Karla Zieglera iz 1752. god.) i skulptu-

rama anela adoranta (rad fra Aleksa Rivalte iz

1775. godine). U drugoj prostoriji nastavlja se

slijed izloæaka crkvenog posua, relikvijara i pa-

cifikala postavljenih u zidne vitirne iz razdoblja

19. i 20. stoljeÊa. Grupa neostilskih moÊnika u

obliku pokaznica ili pak bidermajerski moÊnik

u obliku slike, ukraπen perlicama i stakalcima,

radovi su domaÊih majstora nastanjenih u Kar-

lovcu. Od izloæaka u toj prostoriji izdvajamo

komplet s pluvijalom i biskupskom mitrom,

pozlaÊenim kalupom za izradu hostija te kuÊnim

oltariÊem Madone s djetetom.

Iz prostora riznice, kao i iz hodniËkog dijela,

ulazi se u izvorno usku izduæenu prostoriju koja

Êe biti ambijentalno opremljena kao „kuÊna ka-

pela“, buduÊi da su i gimnazijski uËenici vjero-

jatno imali prostor za molitvu. Nasuprot ulazu

iz hodnika postavljen je kuÊni oltar s Pietom u

staklenom ormariÊu iz razdoblja oko 1763. godi-

ne (rad fra Aleksa Rivalte) s odlikama razvijenog

baroka. Kriæni put sjevernjaËke provenijencije s

izrazitom ekspresijskom postavom likova iz 18.

stoljeÊa, te svijeÊnjaci iz istog razdoblja, kao i

neostilsko klecalo, potiËu na kontemplativnost

u zadanom prostoru. KuÊna kapela Ëini povezni-

cu izmeu tema posveÊenih crkvenoj umjetnosti

i bratovπtina u gradu Karlovcu.

Iz arhivskih dokumenata poznato je da su od 17. do

19. stoljeÊa s franjevaËkim samostanom bile povezane

bratovπtine koje se javljaju kao donatori oltara za crkvu Sv.

Trojstva, na odreene dane sluæile su se mise, a sudjelovali

su u procesijama sa zastavama svojih nebeskih zaπtitnika.

Stoga istiËemo izloπke crkvenih zastava koje su izradili kar-

lovaËki slikari u drugoj polovici 19. stoljeÊa za cehovsku

udrugu graditelja, stolara, zidara i tesara, svjeÊara, licitara

i slikara, a nepoznati majstori oslikali su procesijske zasta-

ve karlovaËke graanske garde i druπtva sv. Vjekoslava.U

istom prostoru bit Êe izloæena oleografija sv. Δirila i Metoda

koja se nosila u procesiji u povodu proslave 1000 godina

hrvatskog kraljevstva.

Iz samostanskog hodnika ulazilo se u zasebnu prostoriju

zbornice koju je oslikao D. Inkiostri, a sada je namijenje-

na izloπcima posveÊenim πkolstvu. BuduÊi izbor pisanog

materijala povjeren je dr. fra Vatroslavu Frkinu, koji Êe

izuzetno vrijednim i raritetnim knjiπkim izloπcima prikazati

edukacijske spoznaje u razvoju πkolstva kroz 300 godina.

U samostanskom hodniku uvodnim legendama pojasnit Êe

se gore navedene teme, a na kraju hodnika je postavljen

izloæak jedinog saËuvanog vitraæa iz 1894. godine iz crkve

Sv. Trojstva, buduÊi da su preostali stradali tijekom Domo-

vinskog rata.

Kako su samostanske sobe, hodnici i sakristijski prostor

bile prve Ëuvaonice umjetnina, izloæbeni prostor s izloπcima

religijskog sadræaja pokazuje umijeÊe majstora raznih stru-

ka, a posjetitelja upoznaju s materijalnom i duhovnom kul-

turom stvaranom u gradu i za grad.

GLASNO I JASNO SUGLASJA

Predmeti samostanske zbirke

GLAS 53

RADIONICA O PREVENTIVNOJ ZA©TITI I KONZERVACIJI FOTOGRAFSKOG MATERIJALA U

ARHIVU „TO©O DABAC“ U ZAGREBURUÆICA STJEPANOVIΔ

Fotografija je izrazito osjetljiv materijal

podloæan promjenama i zahtijeva posebnu

brigu i postupke Ëuvanja. Gradski muzej Kar-

lovac Ëuva vrijednu zbirku starih fotografija.

Kako bi se zbirka kvalitetno zaπtitila potrebna je stalna

struËna edukacija osoblja o naËinima zaπtite fotograf-

skog materijala.

U utorak, 5. veljaËe 2008. godine kustosi Galerijskog i

Povijesnog odjela sudjelovali su u radionici o preven-

tivnoj zaπtiti i konzervaciji fotografskog materijala u

Arhivu „Toπo Dabac“ u Zagrebu. Zbirka koju Ëuva ovaj

Arhiv smatra se jednom od najcjelovitijih zbirki te vrste

u svijetu. U Arhivu se nalazi viπe od 200 000 negativa,

2 000 autorskih poveÊanja, vrijedna fotografska opre-

ma i bogata knjiænica. Arhiv je 2002. godine upisan u

Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Zbirku

je 2006. godine otkupio Grad Zagreb i predao na skrb

Muzeju suvremene umjetnosti.

Voditelj radionice, Petar Dabac, fotograf, izvanredni

profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljublja-

ni, sudionicima radionice prenio je vlastita saznanja o

prostornim uvjetima za Ëuvanje fotografskog materijala

(temperatura, svjetlost, relativna vlaga), preporuËenom

namjeπtaju i opremi za Ëuvanje (ormari, zaπtitne kutije,

zaπtitne vreÊice) te naËinima rukovanja fotografskim

materijalom. Nakon izlaganja sudionici radionice raz-

mijenili su iskustava iz prakse, nakon Ëega je prikazan

dokumentarni film Izgubljena formula Janeza Puhara,

o slovenskom sveÊeniku i zaljubljeniku u fotografiju.

Janez Augustin Puhar (1814-1864) izumitelj je puharoti-

pije, fotografskog postupka izrade fotografije na staklu

koji do danas, uz sve moguÊnosti suvremene tehnike,

nitko nije uspio ponoviti. Dagerotipija obitelji Riester, inv. oznaka P-538-1

STRU»NO USAVR©AVANJE GLASNO I JASNO

54 GLAS

STRU»NO PUTOVANJE U LIKU U ORGANIZACIJI

HRVATSKOG MUZEJSKOG DRU©TVARUÆICA STJEPANOVIΔ I ANTONIJA ©KRTIΔ

Hrvatsko muzejsko druπtvo organiziralo je

jednodnevno struËno putovanje u Liku u

petak, 28. rujna 2007. godine, kojem su se

prikljuËili kustosi Galerijskog i Povijesnog

odjela naπeg muzeja. Cilj putovanja bio je doæivjeti po-

novno oæivljenu Liku posjetom odabranim objektima u

kojima na suvremen naËin komuniciraju i revalorizira-

ju se prirodne, povijesne i kulturne vrijednosti ovoga

prostora. U Brinju smo vidjeli jedan od najljepπih ka-

snogotiËkih sakralnih prostora u Hrvatskoj, nedavno

obnovljenu dvokatnu kapelu u utvrdi Sokolac. U Parku

prirode Velebit posjetili smo Krasno, gradiÊ u kojem od

1765. godine djeluje najstarija πumarija u Hrvatskoj,

uvelike zasluæna za oËuvanost prirodnih visokih πuma

sjevernog Velebita, a gdje je na jubilej ©umarije 2005.

godine otvoren stalni postav prvog πumarskog muzeja

u Hrvatskoj. Nakon razgledavanja stalnog postava za-

viËajnog Muzeja Gacke u OtoËcu, posjetili smo jedan

od obliænjih dobro oËuvanih Mitreja. Ljepotu Gacke i

ljubav koju prema njoj osjeÊaju GaËani, u punom sjaju

doæivjeli smo u Majerovom mlinu obnovljenom 2003.

godine. U ovom, svojevrsnom ekomuzeju, posjetitelju

se uz umirujuÊi zvuk sporog okretanja mlinskog ka-

mena nudi okrijepa: malinarski kruh, domaÊa rakija i

med.

GLASNO I JASNO STRU»NO USAVR©AVANJE

S RAZGLASA GLASNO I JASNO

PRAVILNIK O UVJETIMA I NA»INU

UVIDA U MUZEJSKU GRA–U I MUZEJSKU

DOKUMENTACIJU GRADSKOG MUZEJA

KARLOVACTEMELJNE ODREDBE

»lanak 1.

Pravilnikom o uvjetima i naËinu uvida u muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju Gradskog muzeja Kar-lovac (u daljnjem tekstu: Pravilnik) ureuje se meusobna prava i obveze Gradskog muzeja Karlovac (u daljnjem tekstu: Muzej) i vanjskih korisnika u postupku uvida u muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju, uvida u pohranjenu muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju, kao interni meusobni uvjeti uvida u mu-zejsku grau i muzejsku dokumentaciju struËnog muzejskog osoblja unutar Muzeja.

»lanak 2.

Muzejska graa i muzejska dokumentacija Muzeja πtiti se kao kulturno dobro primjenom propisa o zaπtiti kulturnih dobara. Zaπtita kulturnog dobra je provedba mjera zaπtite pravne i struËne naravi odredbama Zakona o zaπtiti i oËuvanju kulturnih dobara, a sukladnih pravilima konzervatorske struke sa svrhom uspo-stavljanja uvjeta da kulturna dobra prema svojoj namjeri i znaËenju sluæe potrebama pojedinaca i opÊem interesu.

»lanak 3.

Muzejska graa i muzejska dokumentacija daje se na uvid radi njezine znanstvene i struËne obrade, izla-ganja, objavljivanja i u publicistiËke svrhe, za potrebe nastave i u druge opravdane svrhe.

»lanak 4.

Uvid u muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju obuhvaÊa: pregled muzejske grae i muzejske dokumen-tacije, izradu preslika i presnimka izvornika sa svrhom daljnje struËne i znanstvene obrade, objavljivanja i izlaganja.

»lanak 5.

Muzej je duæan, sukladno odredbama ovog Pravilnika, omoguÊiti uvid i u pohranjenu muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju svim zainteresiranim osobama. Muzej je duæan, sukladno odredbama ovog Pra-vilnika, omoguÊiti uvid i u pohranjenu muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju svim zainteresiranim osobama ako drukËije nije ugovoreno ugovorom o pohrani muzejske grae i muzejske dokumentacije ili posebnim propisom.

»lanak 6.

Uvid u muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju, koji ima za svrhu njezino koriπtenje u komercijalne svr-he, ureuje se posebnim ugovorom izmeu Muzeja i zainteresirane strane, sukladno opÊim aktima Muzeja

i posebnim propisom.

GLAS 55

S RAZGLASA

II. UVID U MUZEJSKU GRA–U I MUZEJSKU DOKUMENTACIJU

1. Prava i obveze Muzeja

»lanak 7.

Muzejska graa i muzejska dokumentacija daje se u pravilu na uvid u obliku preslika i snimaka.

Muzej je duæan na zahtjev vanjskog korisnika dati na uvid muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju u

obliku preslika i snimaka.

Ukoliko preslici ili snimke ne postoje, Muzej je duæan na zahtjev i troπak vanjskog korisnika, uz prethodno

odobrenje ravnatelja Muzeja, organizirati snimanje izvorne grae i muzejske dokumentacije.

»lanak 8.

Izvorna muzejska graa i muzejska dokumentacija moæe se dati na uvid samo ako oËuvanost muzejske

grae to dopuπta i ako to zahtijeva struËna i znanstvena metoda rada.

»lanak 9.

Muzejska graa i muzejska dokumentacija moæe se dati na uvid samo u prostorijama Muzeja uz uvijete

primjerenog tehniËkog osiguranja muzejske grae i muzejske dokumentacije uobiËajene za izloæbene pro-

store i Ëuvaonice, uz obavezno prisustvo zaposlenika Muzeja, radi njezine zaπtite od svakog eventualnog

ugroæavanja, kao svake druge eventualne neovlaπtene uporabe.

»lanak 10.

Muzej je obvezan voditi evidenciju vanjskih korisnika.

Evidencija vanjskih korisnika vodi se na ustrojbenoj jedinici za struËno-muzeoloπke poslove Muzeja, abe-

cednim redom imena i prezimena korisnika, odnosno abecednim redom koriπtene muzejske grae i muzej-

ske dokumentacije.

Evidenciju vanjskih korisnik vodi voditelj zbirki Muzeja.

»lanak 11.

Ravnatelj Muzeja moæe privremeno uskratiti uvid u muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju vanjskom

korisniku.

Ravnatelj Muzeja moæe privremeno uskratiti uvid u muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju iz stavka 1.

ovog Ëlanka u sluËaju ako je oπteÊena, ako je na struËnoj obradi ili je veÊ na uvidu kod vanjskog korisni-

ka.

»lanak 12.

Ravnatelj Muzeja odbit Êe zahtjev za uvid u muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju osobi za koju mu je

poznato da je protiv nje podnesena prijava zbog radnji koje su dovele do oπteÊenja, uniπtenja ili gubitka

muzejske grae i muzejske dokumentacije ili je podnesena prijava, pokrenuta istraga ili se vodi kazneni

postupak.

GLASNO I JASNO

56 GLAS

S RAZGLASA GLASNO I JASNO

»lanak 13.

Ravnatelj Muzeja obvezan je podnijeti kaznenu prijavu nadleænom tijelu protiv osobe koja muzejsku grau

i muzejsku dokumentaciju namjerno oπteti, izobliËi, uniπti ili uËini neupotrebljivim, ako ju prisvoji ili pokuπa

otuiti. OπteÊivanje, uniπtenje, otuivanje ili pokuπaj otuivanja muzejske grae i muzejske dokumentacije

kazneno je djelo prema odredbama Kaznenog zakona RH.

2. Prava i obveze vanjskih korisnika

»lanak 14.

Vanjski korisnici imaju pravo uvida u muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju Muzeja.

Uvid u muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju vanjski korisnik ostvaruje podnoπenjem pisanog zahtije-

va na posebnom obrascu koji sastavni dio ovog Pravilnika.

»lanak 15.

Ravnatelj Muzeja daje odobrenje za uvid u muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju ako je moguÊe od-

mah, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnoπenja zahtjeva.

»lanak 16.

Odobrenje za uvid u muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju odnosi se na pojedinaËnog vanjskog kori-

snika koji je podnio pisani zahtjev iz Ëlanka 14. stavka 2. ovo Pravilnika.

Vanjski korisnik svojim potpisom na posebnom obrascu iz Ëlanka 14. stavka 2. ovog Pravilnika potpisuje

da je upoznat s naËinom i uvjetima rada u muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju.

»lanak 17.

Za publiciranje muzejske grae i muzejske dokumentacije vanjski korisnik je obvezan pismeno zatraæiti

posebno odobrenje ravnatelja Muzeja te uredno navesti njezine izvore i podatke.

»lanak 18.

U sluËaju publiciranja muzejske grae i muzejske dokumentacije iz Ëlanka 17. ovog Pravilnika, vanjski

korisnik je duæan predati Muzeju tri primjerka publikacije u kojoj je objavljena muzejska graa i muzejska

dokumentacija.

»lanak 19.

Za svaku πtetu i povredu neËijeg prava nastalu koriπtenjem muzejske grae i muzejske dokumentacije od-

govoran je vanjski korisnik kojem je odobreno koriπtenje muzejske grae i muzejske dokumentacije.

»lanak 20.

Ako vanjski korisnik na bilo koji naËin muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju oπteti, zagubi, uniπti ili

uËini neupotrebljivom, duæan je nastalu πtetu nadoknaditi u punom iznosu.

GLAS 57

S RAZGLASA

3. Prava i obveze struËnog muzejskog osoblja

»lanak 21.

StruËno muzejsko osoblje Ëine zaposlenici Muzeja koji ispunjavaju uvijete za postavljanje u odgovarajuÊa

muzejska zvanja, odnosno za obavljanje struËnih poslova u Muzeju, kao i pomoÊnih struËnih poslova.

»lanak 22.

Zaposlenici Muzeja iz Ëlanka 21. ovog Pravilnika imaju pravo uvida u muzejsku grau i muzejsku dokumen-

taciju ustrojbene jedinice za struËno-muzeoloπke poslove u Muzeju.

»lanak 23.

Uvid u muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju zaposlenik Muzeja iz Ëlanka 21. ovog Pravilnika ostvaruje

podnoπenjem pisanog zahtijeva ravnatelju na posebnom obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

»lanak 24.

Ravnatelj Muzeja daje odobrenje ako je moguÊe odmah, a najkasnije u roku od 15. dana od podnoπenja

zahtjeva.

»lanak 25.

Ravnatelj Muzeja moæe privremeno uskratiti uvid u muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju zaposleniku

iz Ëlanka 21. ovog Pravilnika u sluËaju ako je ona oπteÊena, ako je na struËnoj obradi ili je veÊ na uvidu

kod pojedinog zaposlenika.

»lanak 26.

Zaposlenici iz »lanka 21. ovog Pravilnika imaju prvenstvo uvida u muzejsku grau i muzejsku dokumen-

taciju ispred vanjskih korisnika, u obavljanju muzejsko-galerijske djelatnosti na podruËju grada Karlovca i

okolice.

»lanak 27.

Evidencija uvida zaposlenika iz Ëlanka 21. ovog Pravilnika vodi voditelj zbirki za struËno-muzeoloπke poslo-

ve , abecednim redom imena i prezimena, odnosno abecednim redom koriπtene muzejske grae i muzejske

dokumentacije.

»lanak 28.

Za publiciranje muzejske grae i muzejske dokumentacije zaposlenik iz Ëlanka 21. ovog Pravilnika obvezan

je pismeno zatraæiti posebno odobrenje ravnatelja.

»lanak 29.

Za svaku πtetu i povredu neËijeg prava nastalu koriπtenjem muzejske grae i muzejske dokumentacije

odgovoran je zaposlenik iz Ëlanka 21. ovog Pravilnika kojem je odobreno koriπtenje muzejske grae i mu-

zejske dokumentacije.

»lanak 30.

Ako korisnik - zaposlenik iz Ëlanka 21. ovog Pravilnika na bilo koji naËin muzejsku grau i muzejsku do-

kumentaciju oπteti, zagubi, izobliËi, uniπti ili uËini neupotrebljivom, duæan je nastalu πtetu nadoknaditi u

punom iznosu.

GLASNO I JASNO

58 GLAS

S RAZGLASA

»lanak 31.

U sluËaju publiciranja muzejske grae i muzejske dokumentacije iz Ëlanka 28. ovog Pravilnika, zaposlenik

je duæan predati Muzeju tri primjerka publikacije u kojoj je obavljena muzejska graa i muzejska doku-

mentacija.

III. POSUDBA I POHRANA MUZEJSKE GRA–E I MUZEJSKE DOKUMENTACIJE

»lanak 32.

Muzej moæe na temelju pisanog ugovora povjeriti muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju na Ëuvanje i radi izlaganja drugom muzeju, pravnoj osobi ili dræavnom tijelu samo pod uvjetom da mu oni zajamËe sigurnost i primjereno Ëuvanje povjerene im muzejske grae i muzejske dokumentacije.

ZajamËena sigurnost podrazumijeva imovinsko osiguranje i primjereno tehniËko osiguranje muzejske grae i muzejske dokumentacije uobiËajeno za izloæbene prostore i Ëuvaonice.

Primjereno Ëuvanje muzejske grae i muzejske dokumentacije podrazumijeva smjeπtaj muzejske grae i muzejske dokumentacije prema standardima i pravilima struke.

»lanak 33.

Muzejska graa i muzejska dokumentacija povjerava se na Ëuvanje i radi izlaganja na temelju ugovora o pohrani (ostavi), odnosno ugovora o posudbi, sukladno posebnim propisima.

Muzej moæe povjeriti muzejsku grau i muzejsku dokumentaciju iz prethodnog Ëlanka drugim institucijama iskljuËivo pod uvjetom da je ona inventarizirana i snimljena.

»lanak 34.

Ugovor o posudbi muzejske grae i muzejske dokumentacije obavezno sadræi: odredbe o uvjetima posud-

be s podacima o posuivaËu, s popisom posuene muzejske grae ili muzejske dokumentacije, vrijeme trajanja posudbe, priloæeni popis s procjenom posuene muzejske grae ili muzejske dokumentacije te odredbama o osiguranju i Ëuvanju muzejske grae ili muzejske dokumentacije.

»lanak 35.

Ukoliko se radi o posudbi izvorne muzejske grae, obvezno je prethodno imovinsko osiguranje za sluËaj

njezinog oπteÊenja, uniπtenja, krae te gubitka.

Prethodno osiguranje obvezan je pribaviti posuivaË sklapanjem ugovora o osiguranju s osiguravajuÊim

druπtvom na puni iznos vrijednosti.

Iznimno se moæe pribaviti odgovarajuÊe bankovno, odnosno dræavno jamstvo.

»lanak 36.

Muzej obvezno dostavlja na prethodni uvid i miπljenje Ministarstva kulture RH ugovor o posudbi muzejske grae ili muzejske dokumentacije kada se radi o posudbi stranoj fiziËkoj ili pravnoj osobi.

»lanak 37.

Ugovor o posudbi muzejske grae ili muzejske dokumentacije trajni je muzejski dokument i obavezno se

upisuje u urudæbeni zapisnik Muzeja i pohranjuje u arhivu Muzeja.

GLASNO I JASNO

GLAS 59

S RAZGLASA

»lanak 38.

Na ugovor o pohrani muzejske grae i muzejske dokumentacije odgovarajuÊe se primjenjuju odredbe Ëlan-

ka 34. , 35. i 36. ovog Pravilnika.

»lanak 39.

Ugovor o pohrani muzejske grae i muzejske dokumentacije trajni je muzejski dokument i obvezno se

upisuje u urudæbeni zapisnik Muzeja i pohranjuje u arhivu Muzeja.

IV. PRIJELAZNE I ZAVR©NE ODREDBE

»lanak 40.

Ovaj pravilnik donosi Upravno vijeÊe na prijedlog ravnatelja Gradskog muzeja Karlovac.

»lanak 41.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana njegova objavljivanja na oglasnoj ploËi Muzeja.

Izmjene i dopune Pravilnika obavljaju se na naËin i u postupku utvrenom za njegovo donoπenje.

Urudæbeni broj: 184/1-2007.

Karlovac, 23. 10. 2007.

60 GLAS

GLASNO I JASNO

GLAS 61

GLASONO©AIZ KNJIGE UTISAKA

Antonio ΔeliÊ, vrtiÊ ”Ledo”

GLASPAPIR

62 GLAS

GLASPAPIR

GLAS 63

64 GLAS

OGLASI PRODAJE

GLAS 65

OGLASI PRODAJE

66 GLAS

OGLASI PRODAJE

GLAS 67

OGLASI PRODAJE

68 GLAS

OGLASI PRODAJE

GLAS 69

OGLASI PRODAJE

70 GLAS

OGLASI PRODAJE

42.

GLAS 71

OGLASI PRODAJE

RASPRODANO

44.

72 GLAS

OGLASI PRODAJE

¨

GLAS 73

57. DOMIΔ, LJ.

DUBRAVKA BABIΔ

GALERIJA BRE©AN, 2005.

44 STR., U BOJI

CIJENA: 40,00 KN

58. ALBANEÆE, N. ET. AL.

ALFRED KRUPA

RETROSPEKTIVA

GMK, 2006.

80 STR., U BOJI

CIJENA: 50,00 KN

59. ©KRTIΔ, A.

IVANA MARADIN

KODOVI IDENTITETA

GMK, 2006.

12 STR., U BOJI

CIJENA: 20,00 KN

60. LU»IΔ, M.

PETAR BARI©IΔ

SLOÆENICE

GMK ET. AL., 2006.

104 STR., U BOJI

CIJENA: 40,00 KN

OGLASI PRODAJE

,

74 GLAS

64. ©KRTIΔ, A.

LIDIJA MA»EK-STANIΔ

MITOLO©KI BOGOVI NA

HRVATSKOM OLIMPU

GMK, 2007.

16 STR., U BOJI

CIJENA: 10,00 KN

61. ©KRTIΔ, A. ET. Al.

DARIO PLAZIBAT

U SPOMEN D. B.

GMK, 2006.

22 STR., U BOJI

CIJENA: 20,00 KN

62. ME©TRIΔ, V.

ALEKSANDRA PODREBARAC

OSAM VELIKIH I

PUNO MALIH FOTKI

GMK, 2006.

16 STR., U BOJI

CIJENA: 15,00 KN

63. ©KRTIΔ, A.

DRAGO BRAJAK

ITINERER

IMAGINARNOG

KRSTARENJA

GMK, 2007.

14 STR., U BOJI

CIJENA. 20,00 KN

VIKTOR DALDONThe story of painting...

65. BARI»EVIΔ, M.

DANIEL BUTALA

RIBE

GMK, 2007.

40 STR., U BOJI

CIJENA. 10,00 KN

66. RON»EVIΔ, I.

VIKTOR DALDON

THE STORY OF

PAINTING

GMK, 2007.

14 STR., U BOJI

CIJENA: 10,00 KN

OGLASI PRODAJE

GLAS 75

OGLASI PRODAJE

67. ©KRTIΔ, A.

KARLOVA»KI LIKOVNI

SUSRETI

GMK, 2007.

22 STR., U BOJI

CIJENA. 20,00 KN

68. GRUPA AUTORA

4. HRVATSKI TRIENALE

AKVARELA

GMK, 2007.

66 STR., U BOJI

CIJENA. 50,00 KN

69. ©KRTIΔ, A.

IRENA KE»KE©

ENERGI»NO,

INTUITIVNO,

EMOCIONALNO!

GMK, 2007.

22 STR., U BOJI

CIJENA: 20,00 KN

70. ©KRTIΔ, A.

GORAN VRANIΔ

PROVE

GMK, 2007.

68 STR., C/B

CIJENA: 20,00 KN

71. MUIΔ, M.

ALFRED FRREDDY

KRUPA

IZLOÆBA CRTEÆA I

SLIKA

GMK, 2007.

32 STR., C/B

CIJENA: 20,00 KN

72. ©KRTIΔ, A.

MIROSLAV MIRKO

REINER

IZLOÆBA KARIKATURA

GMK, 2007.

28 STR., U BOJI

CIJENA: ??,00 KN

76 GLAS

72. KO»EVAR, S.

JAKOV ©A©EL

1832-1903

KATALOG

GMK, 2007.

152 STR., U BOJI

USKORO U PRODAJI

POSEBNA PONUDA

OGLASI PRODAJE

GLAS 77

OGLASI PRODAJE

»ETIRI ZA PET

78 GLAS

RJE©ENJA:

DJELATNIK, KILOPOND, JESETRA, APARAT, KAJ, EKSTENZIJE, ADA KALE, VAL, NIAGARA, ICO, A», O, IVAN RAKITIΔ, MAZA, JANE, AEL, KIM, EPE, K, TKOGOD, NOEL, ETTORE, KRK,

©KARE, RAC, PORTRET ANE KRE©IΔ, RANKA, SINTETIKA, EAO, TARA, PAK, OL, AVERS, ISA, ORTAKLUK, KOST, RAB, JOSS, LUTANJE, ORHEL, EDIS, SKUPA, E, A, PASAÆ, BARUNI, RKA,

JETI, ADA, AL, »SA, PLOTUN, KOSTA ANGELI RADOVANI, ODIO, MOJ, DA, NOS, TAL, HAMERLITZ, FLAUTA, PALAZZO VENEZIA, CAR, ERIE

BEZ GLASA

GLAS 79

BEZ GLASA

80 GLAS

POSJETITELJI IZLOÆBE ”MAJSTORI I FIGURE” U

KARIKATURI MILANA LEKIΔ - LEXA, 2008.

BEZ GLASA