Sadržaj... 5 P rivatno poduzetništvo istovremeno je izazov, obaveza i privilegija. U poduzetništvo sam krenula vrlo rano kao devetnaestogodišnja studentica prava kako bih sama

7 Poduzetnik organizira Prva u nizu konferencija Poduzetnički mindset

12 Najavljujemo Traži se novi hrvatski EY Poduzetnik godine 2019.

14 Intervju mjeseca Jadranka Boban Pejić – Zagreb Kao liderica služim drugima

17 Intervju Lea Brezar – Zagreb Brend kultura komunicira emocijom

20 Intervju Peter Kuzmič – Osijek Nikad nisam požalio što sam umjesto materijalnog odabrao duhovno

24 Razgovor s povodom Vedran Babić – Rijeka Svaka manifestacija ima svoje izazove

26 Poduzetnička priča Draženka Kešić – Velika Maslenjača Svijest o zaštiti prirode i bioodrživosti

28 Poduzetnička priča Ljiljana Šoch – Nova Gradiška Život je lijep – sve se može!

32 Biti Bolji-Be Better Prilog broj 58 Poduzetništvo je najveći altruizam

33 Ekološki projekti INA i Udruga „Biti Bolji“ Naš pobjednički projekt za osnovne škole

34 Najavljujemo Konferencija Meeting G2.5 – Zagreb Gradimo poslovne mostove

36 Startup mjeseca Karlo Starčevvić – Zagreb Rješavamo probleme parkinga, a korisnicima omogućavamo zaradu

38 Intervju Hrvatska poštanska banka – Zagreb Ulažemo u zaposlenike i stvaramo stručnjake

40 Intervju KONČAR – Institut za elektrotehniku d.d. U eksluzivnom društvu svjetskih laboratorija

42 Prodaja Vedran Sorić - Zagreb Tri prodajne tajne – I. dio

44 Abc kvalitete Olga Štajdohar Pađen - Zagreb

Jeste li predvidjeli i trošak ispitivanja proizvoda?

46 Mala škola poduzetništva Pavle Knežević – Zagreb Važnost planiranja u poslovanju

48 Savjeti Nataša Cikač - Varaždin Inventura – zakonska obveza

49 Uz Svjetski dan kravate Jeste li znali da kravata potječe od Hrvata?

50 Komunikacija Jelena Vukmirica Makovičić - Zagreb Mijenjam svijet! Cilj ili svrha javnih nastupa

51 Promo INA – Zagreb Djeca provela dan s roditeljima na poslu

52 Pravni savjeti Petar Petrić - Zagreb Sklapanje ugovora u elektroničkom obliku

53 Savjeti Miodrag Bandur - Makarska Postupci nakon legalizacije – III. dio

54 Savjeti Makora knjigovodstvo Što i kada poreznici znaju o poduzetnicima?

56 Poslovni kutak Darko Balaš - Osijek Destinacijski menadžment - II. dio

58 Tehnologija Marin Režić - Osijek Test: Sony Xperia XZ2 Compact

60 Poduzetnički mindset Fran Mikuličić - Zagreb Uvjetovanje – You will be dearly missed

62 Psihologija Matej Sakoman - Zagreb Mračna strana poduzetništva i pogled u budućnost

Tajna promjena je u fokusiranju

energije, ne na borbu sa starim, već na izgradnju novog.

(Sokrat)

Nakladnik: Novi Poduzetnik d.o.o. 31300 Beli Manastir, Valpovačka b.b. Tel: 091/7675 999 [email protected] [email protected] www.poduzetnik.biz

Glavni urednik: Vladimir Mihajlović [email protected]

Stalni suradnici: Ana Poklepović Škrmeta, Marin Režić, Olga Štajdohar Pađen, Pavle Knežević, Nataša Cikač, Darko Balaš, Miodrag Bandur, Zorana Mavričić-Korošec, Fran Mikuličić, Ana-Marija Kajić, Petar Petrić, Matej Sakoman, Jelena Vukmirica Makovičić, Vedran Sorić, Marina Kolar, Ante Lučić

Marketing i prodaja: Mirjana Felinger Tel: 091/600 80 52 [email protected] [email protected]

Grafičko oblikovanje i priprema: Gilih grafički studio

Tisak: Media Print Tiskara Hrastić d.o.o. Zagreb, Murati 16 Časopis izlazi sredinom mjeseca. Jedinična cijena iznosi 24 kn Godišnja pretplata (12 brojeva) iznosi 219 kn (PDV uključen) Polugodišnja pretplata (6 brojeva) iznosi 130,00 kn (PDV uključen)

Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310, Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011.

Za članke, crteže i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Nedopuštena je objava, prerada, reproduciranje, umnožavanje, imitiranje i na drugi način prenošenje bez suglasnosti nakladnika.

Naslovnica: Uz Svjetski dan kravate, 18. 10.

Sadržaj - listopad 2019.

AmCham Hrvatska je vodeća međunarodna poslovna organizacija u Hrvatskoj koja okuplja američka, hrvatska i međunarodna poduzeća

ZAGOVARAMO UNAPRJEĐENJA JAVNIH POLITIKA

NUDIMO POSLOVNO UMREŽAVANJE NA NAJVIŠOJ RAZINI MENADŽMENTA

PROMIČEMO VISOKE STANDARDE POSLOVNE PRAKSE

Patron članovi AmCham-a● Abbott ● AbbVie ● Addiko Bank ● Atlantic grupa ● BCG - The Boston Consulting Group ● Cisco ● Coca-Cola Adria ● Coca-Cola HBC Hrvatska ● Ernst & Young ● Erste Card Club● Gavrilović ● Hrvatska banka za obnovu i razvitak ● Hrvatska pošta d.d.● Hrvatski Telekom ● HS Produkt ● IBM ● Johnson&Johnson ● Končar● McKinsey & Company, Inc. Croatia ● Medical Intertrade ● Medtronic Adriatic● Merck Sharp & Dohme ● Microsoft Hrvatska ● Nexe Grupa ● NOVA TV ● Novartis Hrvatska● Offline Solutions ● Oracle Hrvatska ● Orbico ● PBZ Card ● Pfizer ● Philip Morris Zagreb● Pliva Hrvatska ● Podravka ● Poliklinika Bagatin ● PricewaterhouseCoopers● Roche ● SELECTIO Kadrovi ● Shire ● Teknoxgroup Hrvatska ● TELE2● Uber Croatia ● Willis Towers Watson ● Zagreb School of Economics and Management● Zagreb City Hotels d.o.o. (DoubleTree by Hilton Zagreb)

Za potpuni popis članova AmCham-a, molimo posjetite www.amcham.hr

Američka gospodarska komora u HrvatskojStrojarska cesta 22, 10000 ZagrebTelefon: +385 1 4836 777www.amcham.hr

PREDSTAVLJAMO GLAS POSLOVNE ZAJEDNICEPREDSTAVLJAMO GLAS POSLOVNE ZAJEDNICE

1-1_AMCHAM_YEARBOOK_2018_PRILAGODBA ZA DRUGE NOVINE.indd 1 29.01.2019. 10:05:07

5www.poduzetnik.biz

P rivatno poduzetništvo istovremeno je izazov, obaveza i privilegija. U poduzetništvo sam krenula vrlo rano kao

devetnaestogodišnja studentica prava kako bih sama financirala svoje školovanje i rasteretila roditelje. Od tada ulažem u vlastiti biznis i tako već 36 godina. Oduvijek sam bila kreatorica svog vremena i posla. Moje životne greške proizlaze iz lošeg partnerstva i bračnog odnosa koji me odredio za sve aktivnosti kasnije. Naučila sam da ni u

poslovnim odnosima nema emocija i vjerovanja. Sve se mora jasno definirati i držati se dogovorenog. Cijeli moj životni i poslovni put me naučio kako je ona Biblijska da se čovjek „u dobru ne uzvisi, a u zlu ne ponizi” najbolji moto svakog pojedinca.Rijetko tko ulazi u poduzetništvo iz zone komfora. Na početku to nije hrabrost, već čisti nagon za preživljavanjem. Ono što se čini kao zona sumraka, na kraju se ispostavi i kao blagoslov jer vas upravo

to potakne da se borite i idete naprijed. Najbolje je ne oslanjati se na sreću, jer sreću stvaramo sami. Fanatična upornost, odlučnost da se napravi iskorak i prihvati izazov – to je čista borba za opstanak. Nikad ne treba prestati sanjati da ćete uspjeti, treba istovremeno biti i sanjar i borac, kako kaže Ingrid Divković.Tajna je u tome da se ne odustane u početku kada ste tek u fazi preživljavanja. U toj jednoj zoni sumraka usudite se iskoračiti. Upalite svjetlo u sebi i hrabro krenite dalje. Kasnije treba slijediti svoje snove, okružiti se s dobrim suradnicima, a tada i nemoguće – postaje moguće. Dobri suradnici koji vjeruju u vaše projekte ključ su uspjeha. Zapošljavanje mladih obrazovanih ljudi u firmu donosi svježe ideje što u kombinaciji s iskusnim stručnim suradnicima oplemenjuje znanja i vještine. Krenuti u poduzetničke vode nikad nije pogodno vrijeme i nikad nije lako, ali se čovjek mora odvažiti, zacrtati svoje ciljeve, a onda strpljivo i uporno dan za danom ostvarivati zadano. Nijedan uspjeh nije konačan, nijedna pogreška nije fatalna. Ono što je zapravo važno jest imati snagu i hrabrost da se nastavi dalje.Tri karakterne osobine: hrabrost, strpljivost i vjera u sebe osnova su na kojima se gradi poduzetnička priča. Vremenom čovjek mora razvijati zahvalnost za dobar tim i ostati čvrsto na zemlji. Poduzetnik mora osluškivati promjene na tržištu, prilagođavati im se i educirati se kako bi ostao uvijek konkurentan. Dobro je imati viziju, ali svaka odluka se donosi nakon prethodne dobre analize. Potrebno je okružiti se stručnim timom i procijeniti vlastite

mogućnosti pri donošenju odluka o širenju posla. Treba pažljivo slušati njihove prijedloge i zajednički nalaziti najbolja rješenja te ih potom primijeniti u poslovanju. Kada se pojavi dobra prilika, potrebno je uložiti u kvalitetnu pripremu – to je kombinacija koja donosi uspjeh. Svako tržište je izazov i morate dobro analizirati i odlučiti u koje projekte ući.Kasnije biznis postaje zadovoljstvo i postaje vaš život. Kao poduzetnik morate biti spremni na cjeloživotno učenje. Svaki projekt donosi izazove, u tome i jest ljepota poslovanja. Kako kaže Andre Gide „Ne možete otkriti nove oceane dok se ne odvažite izgubiti obalu iz vida“.

Zašto su važna upornost i hrabrost u poslu?

uvodnik

» Rijetko tko ulazi u poduzetništvo iz zone komfora. Na početku to nije hrabrost, već čisti nagon za preživljavanjem. Upalite svjetlo u sebi i hrabro krenite dalje!

Piše: Josipa Maslać-Petričević, Naftalina, Novi Zagreb» Tri karakterne osobine:

hrabrost, strpljivost i vjera u sebe osnova su na kojima se gradi poduzetnička priča.

Tajna je u tome da se ne odustane u početku kada ste

tek u fazi preživljavanja.

7www.poduzetnik.biz

U programu je sudjelovalo ukupno osamnaestero hrvatskih poduzetnica i poduzetnika te dvojica

veleposlanika. Kao govornici nastupili su redom: ravnatelj Poliklinike Bagatin i suvlasnik časopisa Poduzetnik Ognjen Bagatin; glavni partner EY za Hrvatsku Berislav Horvat; poslovni strateg i mentor Fran Mikuličić; osnivač i suvlasnik tvrtki Rimac Automobili i Greyp Bikes Mate Rimac; poduzetnik i investitor Nenad Bakić; vlasnik i direktor Atlantic Grupe Emil Tedeschi; modna dizajnerica i poduzetnica Aleksandra Dojčinović; osnivač i vlasnik tvrtke Include Ivan Mrvoš; veleposlanik SAD-a u RH g. W. Robert Kohorst i veleposlanik Države Izrael g. Ilan Mor.

U uvodnom obraćanju pozdravljajući okupljene uime organizatora, direktor Poliklinike Bagatin i suvlasnik časopisa Poduzetnik Ognjen Bagatin, među ostalim je rekao: „Zašto je važno slaviti tuđi uspjeh? Ne samo zato što to znači više prilika za sve nas, ne samo zato što uspjeh jedne osobe može inspirirati druge i pomoći drugima. Slaviti tuđi uspjeh karakterna je vrlina. Zavist i jal nisu. Kad slavimo tuđi uspjeh, pored poštovanja tuđem trudu i radu, mi sebi govorimo da je taj uspjeh moguć i za nas. Kad slavimo tuđi uspjeh, mi sebe pripremamo za svoj.“

Konferencija je protekla kao susret s najuspješnijim poduzetnicima HrvatskeBila je to idealna prigoda da EY

Održana prva u nizu konferencija Poduzetnički mindset

Poduzetnik organizira

» U organizaciji časopisa Poduzetnik i programskog partnera tvrtke Ernst&Young Hrvatska, 12. rujna 2019. u Zagrebu je održana konferencija Poduzetnički mindset, pod motom: „Učinimo poduzetnike liderima društva“.

Konferenciju je pratilo 320 ljudi u dvorani i 50 novinara iz svih medijskih kuća, kao i tisuće ljudi diljem Hrvatske

putem prijenosa uživo na YouTube kanalu časopisa

Poduzetnik

Piše: Ana Poklepović Škrmeta

8 www.poduzetnik.biz


predstavi svoj program nagrađivanja uspješnih poduzetnika, EY Poduzetnik godine, u sklopu kojeg će se, već šesti put zaredom, birati i najuspješniji hrvatski poduzetnik za 2019. godinu. Prilikom predstavljanja toga programa Berislav Horvat, Country Managing Partner u EY-u Hrvatska, istaknuo je: „Među najvećim izazovima hrvatskih poduzetnika trenutačno su zapošljavanje i zadržavanje kvalitetnih radnika, visoki porezi i njihove česte izmjene te nestabilno poslovno okružje, kako lokalno, tako i globalno, na kojem se najavljuje recesija. Zato je pozitivna činjenica da čak četvrtina hrvatskih poduzetnika vjeruje kako će u iduće tri godine povećati broj zaposlenih za 20% te promet za 25%“.Poslovni strateg i mentor Fran Mikuličić, u svojoj je prezentaciji nastojao prikazati koji su preduvjeti potrebni da bi netko razvio „poduzetnički mindset“ i koja je to „razlika koja čini razliku“ u nekom društvu. Budući da je i sam sudjelovao u kreiranju sadržaja konferencije, svojim je riječima dao izvrstan uvod u ostatak programa: „Danas ćemo čuti o viziji, danas ćemo čuti o misiji, danas ćemo čuti o upornosti i o odgovornosti.“Misao da je poduzetnički način razmišljanja potreban u gotovo svim granama ljudskog djelovanja – od

prosvjete do humanitarnog rada, do detalja je razradio Nenad Bakić, poduzetnik, investitor i filantrop, prezentirajući projekt Croatian Makers, koji vodi zajedno sa suprugom Rujanom. Govoreći o tom najvećem STEM projektu u Europi, u koji je uključeno 150.000 učenika, rekao je kako se kultura uspjeha trenutno u cijelom svijetu gradi preko STEM kompetencija i ključnih općih

kompetencija. Problem vidi u tome što... „Trenutačno našim društvom dominira pitanje 'Gdje ti je djed bio 1941.?', a pravo bi pitanje trebalo biti 'Gdje će moje dijete biti 2031.?' Odgovor na to ovisi o

odgovoru kakva će ovo zemlja biti 2031. godine. Nužno je refokusiranje s prošlosti na budućnost kako bi Hrvatska postala zemljom poduzetničkog mindseta i dobrog života“ – zaključio je Bakić.Mate Rimac, inovator i osnivač tvrtki Rimac Automobili i Greyp Bikes, rekao je kako je danas mnogo lakše ući u poduzetništvo nego prije desetak godina. Za to je najzaslužniji lakši pristup financiranju. Novac nikad nije bio dostupniji za one koji znaju i mogu, kazao je Rimac. Udio u vlasništvu Rimac Automobila imaju velike svjetske automobilske tvrtke, ali veseli ga činjenica da udio imaju i građani, tj. činjenica da danas ljudi mogu investirati u tvrtke u koje vjeruju. „Trenutačno radimo C2, najsnažniji serijski automobil ikad proizveden, te Greyp, najinovativniji bicikl na svijetu. Ne samo da zadržavamo hrvatske radnike, nego privlačimo i one iz svijeta. Stranci postaju Zagrepčani i Samoborci“ - rekao je Rimac.Emil Tedeschi, osnivač i većinski vlasnik Atlantic Grupe, iskreno je i vrlo direktno kritizirao loše pojave u hrvatskom društvu i zemlji – od gradskih vlasti, različitih institucija do odnosa prema drugima i drugačijima, no s namjerom da istakne koliki je kontrast prisutan u određenim slojevima društva u odnosu na karizmu

» Poduzetnici najsnažnije mogu pokrenuti hrvatsko gospodarstvo i društvo u

cjelini. Glavna je to poruka konferencije Poduzetnički mindset, koja je u Zagrebu

okupila najuspješnije hrvatske poduzetnike.

U prvom redu sjedili su srednjoškolci sa svojim profesorima koji su u HUP-ovu programu "Poduzetnici budućnosti" osvojili nagrade za inovativnost

9www.poduzetnik.biz

i veličinu inovativnih hrvatskih poduzetnika koji čine onu potrebnu razliku, koje su se svi govornici pomalo dotaknuli. Kao primjer za to naveo je program EY Poduzetnik godine, gdje poduzetnici biraju najbolje poduzetnike, a svi, pa i oni koji nisu izabrani, plješću najboljima. Takva promjena kulture, koja podrazumijeva slavljenje tuđeg uspjeha, nužna je, a oni uspješni dužni su ponašati se odgovorno prema ostatku svijeta. „U biznisu nismo tu zbog sebe, koliko god je ego jako važan i koliko god je ego veliki pokretač. Moramo funkcionirati u zajednici – prvo u onoj za ostvarivanje profita, ali uvijek štiteći dva resursa koja imamo kao društvo na planetu Zemlji – ljude i prirodu“, poručio je Tedeschi.Sličnu je poruku s konferencije, s naglaskom na poduzetništvu s ljudskim licem, odaslala i modna dizajnerica i osnivačica brenda Lei Lou by Alex Aleksandra Dojčinović: „Ne smijemo biti sebični. Nakon što stvorimo svoj svijet, moramo početi raditi za društvo. Trebamo početi raditi na ostavštini, točnije, u službi zajednice“, poručila je Dojčinović.Ivan Mrvoš, osnivač i direktor tvrtke Include, koja se bavi proizvodnjom

pametne urbane opreme, a najpoznatija je po pametnim Steora klupama, kazao je kako je njegova tvrtka u potrazi za dobrim inženjerima. „Jako se brzom širimo. Do kraja godine namjeravamo imati pedeset zaposlenih. U Europi otvaramo pet fizičkih ureda. Trenutačno smo prisutni na 48 svjetskih tržišta. Naših 1200 proizvoda nalazi se u 260 gradova diljem svijeta, a iduće godine planiramo razviti nova tehnička rješenja za pametne gradove“, kazao je Mrvoš.Veleposlanik SAD-a u Republici

Hrvatskoj W. Robert Kohorst i sam je uspješan poduzetnik

s golemim iskustvom, a o svojim poslovnim

uspjesima i neuspjesima otvoreno je govorio u predavanju pod nazivom „Četiri čimbenika koji povećavaju vjerojatnost poduzetničkog uspjeha”. „U

poduzetništvu je važno imati dobru ideju, biti

strastven, okružiti se dobrim suradnicima, a rizik

može pratiti i malo sreće. Rizik pritom mora obuhvatiti

novac koji ste spremni izgubiti. Fokusirajte se i zgrabite priliku!

Uspijte jer je to dobro za vas i vašu obitelj te odlično za vašu zemlju! Moj je posao predstavljati Sjedinjene Američke Države, ali želim da i SAD i Hrvatska budu uspješne zemlje“, poručio je veleposlanik Kohorst hrvatskim poduzetnicima.Ilan Mor, veleposlanik Države Izrael u Republici Hrvatskoj, istaknuo je kako je njegova zemlja po razvoju inovacija mnogim zemljama postala uzor. U svom izlaganju pod nazivom „Kako stvoriti start-up naciju?“ pojasnio je kako se vlada Izraela prije trideset godina uključila u stvaranje inovacijskog ekosustava u kojem izuzetno važne uloge imaju

Uz velik broj poduzetnika,

konferencija je okupila i osobe koje tek kreću u poduzetništvo, studente,

srednjoškolce koji su tijekom HUP-ova programa „Poduzetnici budućnosti“ osvojili

nagrade za inovativnost, potencijalne ulagače te predstavnike resornih i financijskih institucija.

Konferenciju je pratilo 320 ljudi u dvorani i 50 novinara iz svih medijskih kuća, kao i tisuće ljudi diljem Hrvatske

putem prijenosa uživo na YouTube kanalu časopisa Poduzetnik. Na kraju programa osnivaču i uredniku

časopisa Poduzetnik g. Vladimiru Mihajloviću organizacijski odbor konferencije dodijelio

je nagradu za životno djelo, za poseban doprinos u širenju poduzetničkog

mindseta među djecom i mladima.



javni sektor i edukacija. Veleposlanik Mor objasnio je kako DNK izraelskog poduzetništva uključuje propitkivanje svega, snažnu pokretačku snagu, kucanje na sva vrata, pronalaženje rješenja za stvarne probleme, efikasno upravljanje troškovima ograničenih resursa, planiranje izlaska na svjetsko tržište od početka poslovanja poduzeća, učenje iz pogrešaka i ispravan sustav nagrađivanja.

Održana su i dva panelaU prvom panelu, pod nazivom „Sreća prati hrabre“, sudjelovali su: Saša Cvetojević (moderator panela), prof. dr. sc. Stjepan Orešković, Josipa Maslać Petričević, Alan Sumina i Luka Abrus. Poduzetnik i investitor Saša Cvetojević suvereno je vladao panelom, uspješno potičući svoje sugovornike da ispričaju sve svoje životne i poslovne situacije sa srećom i nesrećom, hrabrošću ili oklijevanjem. Upitana o sreći, Josipa Maslać Petričević, direktorica tvrtke Naftalina, fokus je sa sreće radije prebacila na upornost, spremnost na rizik i poduzetništvo kao poziv. Naglasila je da je u ženskom poduzetništvu jako važna potpora žena prema ženama i okruživanje pravim ljudima u vlastitom timu. Luka Abrus, direktor tvrtke Five, i Alan Sumina, osnivač i suvlasnik tvrtke Nanobit, potvrdili su da mladi hrvatski poduzetnici danas većinom uspješno surađuju jer im je zajednički cilj biti što uspješniji u izvozu. Stjepan Orešković, poduzetnik i znanstvenik, dodao je: „Evolucija kaže da opstaju najjači, ali zapravo su najbolji oni koji stvaraju najveće mreže dobrih odnosa.“U panelu pod nazivom „Nema uspjeha bez neuspjeha“, koji je moderirala Kristina Ercegović, uspješni su hrvatski poduzetnici priznali kako svaki poduzetnički put uključuje pogreške. Poduzetnici ih moraju znati priznati, ali i svladati. Nikola Kapraljević, član uprave tvrtke Infinum, rekao je kako ključne odluke donosi s trojicom partnera te da se, iako su različiti karakterima, u deset godina nikada nisu ozbiljno posvađali. Jadranka Boban Pejić, osnivačica i vlasnica tvrtke Biovega, i Matija Žulj, osnivač i direktor tvrtke Agrivi, smatraju kako mladi poduzetnici trebaju više vjerovati sebi. Pritom napominju da je dobro poslušati savjete, ali da odluke odlučnije trebaju donositi sami.

Tomislav Knezović, direktor tvrtke Prostoria, kazao je kako mu je izuzetno važno da djelatnici uživaju u onome što rade.

Zahvale... Organizacijski odbor konferencije Poduzetnički mindset i redakcija časopisa Poduzetnik zahvaljuje svim sudionicima konferencije koji su svojim briljantnim nastupima i porukama raspirili pozitivnu energiju i uzdigli atmosferu do neslućenih visina. Zahvaljujemo svima koji su iza scene i u tehničkom dijelu pomogli u realizaciji konferencije. Zahvaljujemo redatelju Krešimiru Dolenčiću na scenariju i režiji eventa, voditelju Dušku Čurliću na entuzijazmu i profesionalnosti, a Četvorici tenora na glazbenoj poslastici.Zahvaljujemo svim sponzorima, pokroviteljima i podupirateljima bez kojih

ovakav projekt ne bi bilo moguće ostvariti.Zlatni sponzori konferencije Poduzetnički mindset: Porsche Auto i Poliklinika Bagatin.Srebrni sponzori konferencije Poduzetnički mindset: Tele2, HEP, Wiener osiguranje, Star Digital Group, Impuls Leasing.Sponzori konferencije: HBOR, Moj eRačun, Kala-Kalnička, Jakob, Argeta, Jadran Galenski Laboratorij, Aviva poliklinika, Hendrick's, Lisak catering tim.Kreativni partner: Alpha AplikacijeAnalitički partner: FininfoMedijski pokrovitelji: N1 televizija i Total Croatia NewsPartneri i pokrovitelji: HUP, AHK, ACAP, AmCham, MBA Croatia, G2 Meeting, Run Croatia, Hrvatski iseljenički kongres i tvrtka ENTRIO.

U panelu „Sreća prati hrabre“ sudjelovali su: Saša Cvetojević (moderator panela), prof. dr. sc. Stjepan Orešković, Josipa Maslać

Petričević, Alan Sumina i Luka Abrus


U panelu „Nema uspjeha bez neuspjeha“ sudjelovali su: Kristina

Ercegović (moderatorica panela), Tomislav Knezović, Jadranka

Boban Pejić, Matija Žulj i Nikola Kapraljević

11www.poduzetnik.biz

Generalni sponzor: Sponzori: Pokrovitelji:

Prijavite se ili predložite uspješnepoduzetnice i poduzetnike putem ey.com/hr/eoyPrijave traju do 8. studenoga 2019.

Jeste li i vinezaustavljivi?Prijavite se ili predložite uspješnepoduzetnice i poduzetnike putem

8. studenoga 2019.

nezaustavljivi?


najavljujemo

P rilikom najave novog hrvatskog izdanja programa EY Poduzetnik godine istaknuto je kako je u dosadašnjih pet izdanja

sudjelovalo više od 140 poduzetnika iz svih krajeva Hrvatske. Prošlogodišnje jubilarno peto izdanje obilježio je najveći broj prijava i rekordan broj poduzetnika, njih 50 iz 35 tvrtki. O veličini i uspjehu prijavljenih poduzetnika govori i

činjenica kako su u trenutku prijava zapošljavali ukupno 8.512 ljudi te su zajedno generirali godišnji prihod od 5,7 milijardi kuna. Govoreći o značaju programa i titule najuspješnijeg hrvatskog poduzetnika, Silvio Kutić, koji je uz Roberta Kutića i Izabela Jelenića osvojio nagradu EY Poduzetnik godine 2018., je istaknuo kako je nagrada EY Poduzetnik godine

prije svega u Infobip donijela dodatnu pozitivnu energiju među zaposlenicima. Dodao je i kako je sudjelovanje na svjetskoj završnici programa u Monacu bilo iznimno iskustvo, koje je rezultiralo novim idejama i kontaktima s poduzetnicima iz različitih industrija. Odluku o EY Poduzetniku godine donijet će žiri koji prilikom ocjenjivanja kandidata u obzir uzima kriterije poput

Nakon Infobipa traži se novi hrvatski EY Poduzetnik godine

» Svjetski program nagrađivanja najuspješnijih poduzetnika, EY Poduzetnik godine službeno je krenuo u svoje šesto hrvatsko izdanje. Prijave su moguće putem web stranice tvrtke EY Hrvatska (www.ey.com/hr/eoy), traju do 8. studenoga 2019. godine, a osim osobne prijave kandidata moguće je i predložiti uspješne poduzetnike, od kojih će jedan osvojiti titulu najuspješnijeg i naslijediti trojac iz Infobipa.

Predstavljanje programa EY Poduzetnik godine 2019.

Berislav Horvat, EY Hrvatska


razvijenog poduzetničkog duha, inovativnosti, integriteta i financijske uspješnosti. Na čelu žirija od 2014. i prvog hrvatskog izdanja EY Poduzetnika godine je Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe. Uz njega, u zahtjevnoj zadaći od početka sudjeluju i uspješni poduzetnici Nenad Bakić i Saša Cvetojević. S obzirom da se žiriju svake godine priključuje pobjednik prethodnog programa, Alanu Sumini, Đuri Horvatu, Marku Pipuniću i Mati Rimcu ove će se godine pridružiti Silvio Kutić. Govoreći o benefitima sudjelovanja u programu EY Poduzetnik godine, Berislav Horvat Country Managing Partner u EY Hrvatska je istaknuo: „Posebnost ove nagrade je u tome što poduzetnici nagrađuju poduzetnike. Sudjelovanje u programu poduzetnicima i njihovim tvrtkama donosi sjajnu promociju i vidljivost u javnosti, a upravo je to potrebno hrvatskom poduzetništvu. Nagrađujemo i promoviramo poduzetnike, koji unatoč brojnim izazovima na domaćem i stranom tržištu uspješno posluju i tako izravno sudjeluju u brendiranju Hrvatske kao uspješne poduzetničke zemlje.“EY Poduzetnik godine jedinstveni je globalni program ovog tipa kojeg revizorsko-konzultantska tvrtka EY provodi više od 30 godina, a danas se održava u više od 60 zemalja diljem svijeta. Prvo hrvatsko izdanje održano je 2014. godine kada je titulu prvog hrvatskog EY Poduzetnika godine ponio dvojac Alan Sumina i Zoran Vučinić iz tvrtke Nanobit. Godinu kasnije, najboljim je proglašen Đuro Horvat iz tvrtke Tehnix. Marko Pipunić iz osječke tvrtke Žito pobjednikom je proglašen 2016. godine, dok je priznanje četvrtog izdanja hrvatskog EY Poduzetnika godine pripalo Mati Rimcu, osnivaču i vlasniku tvrtke Rimac Automobili. Posljednji koji su ponijeli prestižnu titulu su Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić iz tvrtke Infobip.Ovogodišnji se program održava pod pokroviteljstvom Hrvatske udruge poslodavaca, sponzorstvom Interkapital Grupe i Wiener osiguranja Vienna Insurance Group te generalnim sponzorstvom Raiffeisen banke. Jasminka Rojko, direktorica Poslovanja s velikim

poslovnim sustavima i strukturiranog financiranja Raiffeisen banke, te predstavnica generalnog sponzora koji je uz program izbora najuspješnijih poduzetnika od samog početka, prilikom predstavljanja ovogodišnjeg programa je rekla: „Banke nisu više samo izvor kapitala, već postaju pouzdan partner

poduzetnicima s kojima zajedno razvijaju poslovanje. U skladu s tim, zadovoljstvo nam je nastaviti s podrškom programu EY Poduzetnik godine i tako sudjelovati u razvoju hrvatskog poduzetništva i ohrabrenju naših poduzetnika za daljnji razvoj poslovanja.“EY Press release

najavljujemo

Silvio Kutić, Infobip

Priznanje koje će dobiti EY Poduzetnik godine 2019.

Predstavljanje ovogodišnjeg programa EY Poduzetnik godine i početak prijava održano je u sklopu konferencije Poduzetnički mindset, koja je okupila vodeće hrvatske poduzetnike, uključujući i neke od kandidata i

članova žirija nacionalnog programa EY Poduzetnik godine. Podsjećamo, prijave su otvorene do 8. studenoga 2019. godine putem web stranice

tvrtke EY Hrvatska (www.ey.com/hr/eoy), a novog EY Poduzetnika godine koji će predstavljati Hrvatsku na svjetskoj završnici u Monacu, upoznat

ćemo na svečanoj dodjeli nagrade u ožujku iduće godine.


'B iovega je za mene životni projekt, to je strast za organskim proizvodima i ekologičnijim načinom

življenja koja je spojila osobnu filozofiju življenja s poslovanjem. Osjećaj da možete pridonijeti drugima da budu zdraviji, da žive ispunjenije i radosnije, ogromna je pokretačka snaga.“ Tako svoje brendove i svoj poduzetnički pothvat opisuje suosnivačica i direktorica tvrtke Biovega, od koje nismo mogli naći bolju sugovornicu u mjesecu listopadu, koji je počeo 1. 10. kao Svjetski dan

vegetarijanstva, a cijeli listopad označen je kao „zeleni mjesec“. Naime, Biovega danas zapošljava oko 200 ljudi, a ističe se kao jedinstven

zaokruženi koncept poslovanja koji obuhvaća proizvodnju i preradu ekoloških proizvoda na najstarijem eko imanju Zrno, distribuciju kroz bio&bio

Kao liderica služim drugima u ostvarenju

zajedničkih potencijala» Poduzetnici koji pošteno i posvećeno rade jesu i trebaju biti lideri pozitivnih promjena i napretka u društvu. Stvaranje, uočavanje prilika za rast i razvoj i služenje sredini u kojoj poslujemo i živimo treba biti sastavni dio poduzetničkog stava. Jadranka Boban Pejić, Biovega - Zagreb

intervju mjeseca


Jadranka Boban Pejić


trgovine, izdavačku kuću Planetopija te edukacijsku ustanovu Makronova. Zbog specifičnog stila svjesnog vođenja svoga tima, koje naglašava cjelovit pristup, razvojna partnerstva i brigu o zaposlenicima, Jadranka Boban Pejić više je puta nagrađivana, a njezin primjer snažna je motivacija među ženama u poduzetništvu.

U proljeće ove godine Jadranka Boban Pejić našla se kao jedina žena poduzetnica među pet finalista na prestižnoj dodjeli nagrada EY Poduzetnik godine, a nedavno je sudjelovala i u panelu na našoj prvoj konferenciji Poduzetnički mindset, o kojoj je, među ostalim, rekla: „Konferencija je bila sjajan primjer pozitivnog pristupa i dobre atmosfere te optimizma da Hrvatska ima primjere kojima se može ponositi. Mislim da su ovakva događanja izuzetno važna, pogotovo za mlade ljude. Poduzetnici koji pošteno i posvećeno rade jesu i trebaju biti lideri pozitivnih promjena i napretka u društvu. Stvaranje, uočavanje prilika za rast i razvoj i služenje sredini u kojoj poslujemo i živimo treba biti sastavni dio poduzetničkog stava.

Ima li uspjeha bez neuspjeha i što za Vas znači uspjeh?Uspjeh je stvar unutarnjeg doživljaja. Za mene je to osjećaj da ono što radim ima smisla i da pozitivno utječem na svoje okružje. Uspjeh je radost stvaranja,

povezivanja i stalnog učenja, tj. osobne evolucije. Svi izazovi na tom putu sastavni su dio i života i poslovanja. Stoga, nije važno toliko što nam se događa, već kako se nosimo s time. S takvim stavom svaku situaciju (pa i onu koju neki nazivaju neuspjehom) možemo pretvoriti u uspjeh.

Sa svojim suprugom suvlasnica ste Biovege. Vaša je priča i poslovna i ljubavna. Uspjeli ste spojiti puno toga što drugima ne ide baš od ruke. Kako je zapravo sve počelo i kako uspijevate sve održati već 30 i više godina?Snažan poriv da jednostavno moramo krenuti tim putem, duboki osjećaj da to ima smisla i da donosi i nama i drugima novu kvalitetu življenja, to smo osjetili suprug i ja sredinom osamdesetih. Osjetili smo da zajedno stvaramo nešto veće od nas samih. Ljubav prema planetu, ljudima i ljubav među nama bila je i jest ogromna pokretačka snaga. Kako je u srži onoga što radimo ideja da je zdrav pojedinac preduvjet zdravog okoliša, to podrazumijeva i brigu o sebi, tj. očuvanje svog zdravlja, pa upravo zahvaljujući svakodnevnoj brizi o prehrani, kretanju, komunikaciji i zahvaljujući odmaku, uspijevam održati ravnotežu.

Počeci su bili jako teški. Počeli ste takoreći „iz ničega“. Kako vam to sve

izgleda iz današnje perspektive?Rijetko kada gledam „u retrovizor“ jer me odvraća od onog najbitnijeg, a to je ono „sada i ovdje“. Biti u sadašnjem trenutku sadržava sve dijelove i događanja iz prošlosti i naravno da postoji svijest da je svaki od tih događaja imao smisla i doveo me do toga gdje sada jesam. Odvažno je bilo krenuti putem kojim smo krenuli i s obzirom na to da smo krenuli „iz ničega“, ta priča je važna kao primjer drugima da posvećenost nekoj ideji, viziji i smislu uvijek pronalazi načina za ostvarenje i nadilaženje svih nedostataka i prepreka.

Kakav je trenutno interes hrvatskog tržišta za ekološkim proizvodima i nose li oni još uvijek onu stigmu da su „preskupi“, „komplicirani za pripremu“, „nedostupni svima“ i sl.?U Hrvatskoj interes raste sve više, a u isto vrijeme nedostaje edukacija i promocija, što zaista ekoproizvod jest. Još uvijek je previše sivih zona i, na moju veliku žalost, vlada nedostatak jasne strategije u vezi s ekološkom poljoprivredom u Hrvatskoj. Edukaciju vidim kao ključ rješavanja svih predrasuda te kvalitetnu promociju. Zastupam bolju kontrolu onoga što se događa na tržištu te promicanje onih koji eko certifikat nose kao medalju časti i drže se strogih standarda eko proizvodnje i distribucije. Jedan ugledni britanski novinar nedavno je rekao: Sve

intervju mjeseca

» Uspjeh je stvar unutarnjeg doživljaja. Za mene je to osjećaj da ono što radim ima smisla i da

pozitivno utječem na svoje okružje. Uspjeh je radost stvaranja, povezivanja i

stalnog učenja, tj. osobne evolucije. Svi izazovi na

tom putu sastavni su dio i života i poslovanja.

Jadranka Boban Pejić sa sinom Davidom i suprugom Zlatkom


dok budemo tražili da hrana bude jako jeftina dobivat ćemo lošu kvalitetu hrane jer će zbog ciljane niske cijene svi kriteriji u lancu proizvodnje biti snižavani, ljudi slabije plaćeni i tako se vrtimo u začaranom krugu. Kako konkretno prepoznati istinski zdravu hranu? Jesu li certifikati jamstvo?Izrazi „zdravo“ i „prirodno“ nisu regulirani zakonom, tako da se mogu koristiti vrlo široko. Eko, bio i organic nazivi su oni koji se smiju koristiti isključivo ako postoji certifikat i markica na proizvodu koja je dokaz da certifikat stoji iza nje. Zato su certifikati važni, kao i njihove kontrole

na terenu. Svatko tko se ne drži kriterija ekološke proizvodnje i distribucije ugrožava sve one koji posvećeno i pošteno rade. Stoga je važno da i kupci poznaju i traže prikladnu oznaku na proizvodu.

Često Vas mnogi spominju kao izvrstan primjer svjesne liderice, a ove ste godine bili i jedina žena finalistica EY programa nagrađivanja Poduzetnik godine. Primili ste nagradu iz ruku Mate Rimca, koji osim što je vrstan inovator i poduzetnik, još je i vegetarijanac. Što sve to za Vas znači?Kad imamo tu mogućnost da vodimo druge, onda moramo biti svjesni da

smo na svojevrsnoj pozornici. Stoga je važno da smo svojim ponašanjem, komunikacijom, aktivnostima i sličnim primjer onima koje vodimo. Pristalica sam Greenleafove ideje liderstva služenjem – to donosi najveću radost – služiti drugima u ostvarenju zajedničkih potencijala. Što se tiče EY priznanja, bila mi je velika čast primiti ga upravo od Mate Rimca jer je njegova priča velika inspiracija za sve nas. Ponosna sam što takva osoba živi i radi u istom okružju sa mnom, kao i na cijeli niz fantastičnih poduzetnika koje EY događanje izvrsno promovira. Vjerujem da će u skoroj budućnosti biti sve više žena koje će i rezultatima i idejama biti zapažene u svijetu poduzetništva jer često se nije lako nositi sa svim obrascima još uvijek duboko patrijarhalnog društva u kojem živimo i djelujemo.

U svom timu sad imate oko 200 ljudi. Kako birate suradnike?Vjerujem da svojim pristupom i radom privlačimo osobe sličnih svjetonazora i interesa. Stalo nam je da imamo ljude koji svojim stilom življenja pripadaju i uklapaju se u ono što naše poslovanje predstavlja. Minimum je da su bar otvoreni učiti i stalno evoluirati, i osobno i poslovno.

Negdje sam pronašla Vašu misao kako je sve prolazno osim „sjaja u očima ljudi koji su zadovoljni vašim proizvodima, ponudom, edukacijom, knjigama, lijepom riječju...“ Kako kao poduzetnica usklađujete materijalno s duhovnim?Jedno ne isključuje drugo. Kapital je neophodan za rast i razvoj, za unaprjeđenja i nove projekte. Sam za sebe kapital ne može biti dovoljan za osjećaj zadovoljstva i smisla. Sam proces stvaranja donosi nužnost balansiranja jednog i drugog. Mislim da je postojanje poduzeća zapravo konstantan proces u kojem učimo kako ostvariti pozitivan utjecaj na druge, a pritom očuvati zdravlje poduzeća i njegovu profitabilnost. Vjerujem da je to svakodnevni izazov svakog poduzetnika, a inspiracija, iako ne dolazi od samog kapitala, ne znači da ne mora postojati svijest o njegovoj nužnosti.

intervju mjeseca

Jadranka Boban Pejić često naglašava važnost 5-E kojima se vodi u životu:

Ekologija. Čovjek je ovisan o stanju okoliša. Naše aktivnosti zato moraju ići putem očuvanja bioraznolikosti i zdravlja okoliša. Organski uzgoj vidimo kao doprinos zdravlju i okoliša i čovjeka.

Etika. Jedni bez drugih ne možemo ništa. Zato je poštovanje svakog u lancu poslovanja nužan uvjet zdravog poslovanja.

Ekonomija. Zdrava želja za ostvarivanjem profita i dijeljene sa svim sudionicima u procesu pomiče stvari prema naprijed i omogućuje bolju kvalitetu življenja svima.

Edukacija. Korijen iz kojeg sve nastaje. Ona je cjeloživotni proces u kojem konstantno evoluiramo, a donosi ogromno zadovoljstvo zbog osjećaja osobnog rasta i razvoja.

Entuzijazam. Kada postoji strast i posvećenost, onda nema toga što ne možemo ostvariti. Samo radost i užitak stvaranja!


intervju

S edamnaest godina bavim se osobnim razvojem. Toliko sam i poduzetnica. Jedno bez drugog nije funkcioniralo. Da

bismo opstali, zdravi, svoji, motivirani i strpljivi, trebalo je umiriti um. Biti

poduzetnikom nosi odgovornost, ona je velika, i na nama je – rekla je Lea Brezar predstavljajući novi broj Brend kulture koji donosi specijal o mindfulnessu, otvorenom i opuštenom umu koji prihvaća sve što jest. Brend

kultura je časopis za kulturu brendiranja koji marketinška agencija Dhar media objavljuje već petu godinu. Kao CEO Dhar medie, Lea Brezar jedna je od vodećih zagovarateljica dharmičkog pristupa poslovanju u Hrvatskoj koji

Brend kultura komunicira emocijom i zato je tako

dobro prihvaćena» Kao CEO Dhar medie, Lea Brezar jedna je od vodećih zagovarateljica dharmičkog pristupa poslovanju u Hrvatskoj koji počiva na dharmi služenju klijentima, zaposlenicima, svemu što nas okružuje. Lea Brezar, Dhar media - Zagreb

Razgovarala: Sandra Pocrnić Mlakar

Lea Brezar


počiva na dharmi, služenju klijentima, zaposlenicima, svemu što nas okružuje. Produktivna, energična, optimistična, kreativna, Lea Brezar primjerom dokazuje da kultura brendiranja počinje u nama samima, u zaposlenicima i kolektivu, jer energija je opipljiva i ne može se fingirati. S Leom Brezar razgovaramo o njezinoj agenciji Dhar media, o naslovu Superbrands koji dodjeljuje već petu godinu, o nagradi Ful kulturno koju čini 10.000 kuna za najbolji niskobudžetni projektu u kulturi, o magazinu Brend kultura, o poetsko-medijskom projektu Oda poeziji te o odnosu medija prema brendiranju u kulturi i pripremama za skori Interliber.

Dhar media je full service marketinška agencija koja posluje po načelima dharmičkog menadžmenta, ali i tržišnim principima. Kako idu zajedno dharmički menadžment i visoka produktivnost u zadanim rokovima koje zahtijeva tržište?Kada govorimo o dharmičkom menadžmentu onda govorimo o organizaciji čiji je sustav postavljen na temeljima ispravnog djelovanja - služenja klijentima, zaposlenicima i rokovima. Sustav koji bez dobre organizacije ne funkcionira i nije održiv. Raditi po dharmičkim principima znači da radite s osviještenim pojedincima koji su učinkoviti i produktivni jer osjećaju da u svom poslu ostvaruju svoju svrhu, osjećaju se ispunjenima. Rokove koje nameće posao lakše je podnijeti u okružju koje je poticajno i razumijevajuće. Dokaz tomu je da je Dhar media, koja je potkraj rujna ove godine proslavila deset godina, prema Lideru, uvrštena u top 100 agencija u Hrvatskoj.

Dhar media nositelj je projekta Superbrands za Hrvatsku. Koliko je naslova Superbrands dodijeljeno otkako vodite taj projekt? Na koji ste način unaprijedili izbor Superbrands za Hrvatsku? U proteklih pet godina, koliko smo vlasnici licence za Superbrands Hrvatsku, dodijelili smo oko stotinjak prestižnih Superbrands statusa onim brendovima koje je prepoznalo Superbrands stručno vijeće. Kako bismo poticali kulturu brendiranja, Superbrands Hrvatska

od svojih početaka podržava magazin Brend kulturu koja govori upravo o njoj - kulturi brendiranja. Svake godine Brend kultura objavi nekoliko specijala, te je 21. broj nosio sa sobom specijal posvećen duhovnosti u biznisu „Mindfulness“, koji smo predstavili u suradnji s globalnom mrežom Global Compact, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Između ostalog Superbrands i Brend kultura ustanovili su i sponzoriraju nagradu Ful kulturno. Superbrands organizacija u svijetu je prepoznatljiva po svom sloganu „nezavisni autoritet za brending“, stoga smo mi u Hrvatskoj upravo posvećeni promoviranju kulture brendiranja, što je prepoznala i struka. Svake godine u projektu Superbrands sudjeluje oko tridesetak top brendova koje biraju isključivo članovi Superbrands stručnog vijeća. Ove godine brojimo 75 predstavnika struke iz svijeta medija, agencija i biznisa.

Drugu godinu Brend kultura organizira natječaj Ful kulturno za najbolji niskobudžetni projekt u kulturi koji promovira pisanu riječ. Prošle godine nagrada Ful kulturno dodijeljena je projektu Hepening Vilijun kojim je brendiran roman Vilijun Jasne Horvat. Kakve su reakcije na nagradu i nagrađeni projekt?O brendiranju u kulturi još se uvijek može govoriti samo s aspekta velikih

brendova. Baš iz tog razloga ustanovljena je FUL KULTURNO, nagrada kojom smo željeli naglasiti važnost brendiranja apsolutno svakog kulturnog događanja i manifestacije. Time potičemo na kreativnost, a kreativnost se u ovom slučaju i nagrađuje. „Hepening Vilijun“ oduševio je sve članice stručnog vijeća jer je upravo bez obzira na budžet napravio razliku. Sama Jasna Horvat nakon dodjele nagrade naglasila je važnost tog priznanja: „Ako sam mogla sanjati nagradu kojom bi Hepening Vilijun bio nagrađen, bila bi to nagrada koja financijsko ograničenje pretvara u prednost. Ful Kulturno ohrabruje da i nadalje ostvarujemo nemoguće!“. Ovogodišnji natječaj je još uvijek u tijeku i očekujemo veći broj prijava nego prve godine te se veselimo svakoj od njih upravo zato što vjerujemo da se i s manjim budžetom može činiti znatna razlika. Ono što je posebno važno kod samog brendiranja je komunikacija prema medijima. Dobri kulturni događaji uvijek nađu svoj put, stoga pozivam sve one koji ih stvaraju da se ohrabre i o njima pričaju glasnije.

Prije četiri godine pokrenuli ste stručni časopis Brend kultura namijenjen kulturi i brendiranju, koji se šalje na adrese pretplatnika. Koji su razlozi za pokretanje časopisa? Na koji je način časopis u dosadašnjih

intervju

Brend kultura objavila je specijal posvećen duhovnosti u biznisu „Mindfulness“, koji smo predstavili u suradnji s globalnom mrežom

Global Compact, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.


dvadeset brojeva djelovao na kulturu brendiranja?Brend kultura pokrenuta je u sklopu projekta Superbrands Hrvatska, ona je naš kanal za komunikaciju prema struci i prema svima onima koji su svakodnevno u poslu i prate trendove u brendiranju, neovisno o tome jesu li dio Superbrands projekta. Brend kultura objavljuje samo autorske tekstove i u njima slavi kulturu brendiranja, u svim tržišnim nišama. Biramo one priče koje nadahnjuju i prenosimo znanje onih koji u brendiranju svakodnevno i podižu ljestvicu kriterija u kreativnosti i komunikaciji svaki put malo više. Brend kultura je postala prepoznatljiv stručni magazin koji se rado čita i čuva (od prvog broja) te je još uvijek jedina takva publikacija u Hrvatskoj, a i šire. Brend kultura komunicira emocijom, zato je dobro prihvaćena. Govori jezikom koji mogu razumjeti i oni koji nisu stručnjaci u tom području, te poziva da se ohrabrite i ako već niste „postanete brend“.

Pišete poeziju i prozu, a vaš osobni projekt je Oda poeziji, u kojem ste svoje stihove predstavili na City-lights plakatima. Četiri godine nakon prve objave, drugi pjesnici također su počeli objavljivati svoju poeziju na tramvajskim stajalištima. Jeste li ponosni zbog širenja Vaše ideje? Moja je misija o brendiranju poezije

ispunjena, iako nije završena. Ideja je zaživjela i živjet će još niz godina te se nadam se da će se taj trend čitanja poezije proširiti i osjetiti na samoj prodaji knjiga autora koji predstavljaju pjesništvo. Moja se poezija traži i rado kupuje, komunikativnost i emocija su ono što je približavaju čitateljima. Ako se vratimo na brendiranje, onda bi to značilo da sam zadovoljila struku i pronašla put do srca čitatelja. Čini se da Hrvatska treba hrabre igrače koji će činiti nešto nesvakidašnje i svojim koracima mijenjati percepciju. Svojom sam poezijom i samoizdavaštvom prilično smjela u toj namjeri. Za poeziju ima mjesta u književnosti, no samo uz jedan uvjet, a to je da bude usmjerena na čitatelja koji je mora primiti, procesuirati i razumjeti. Bez toga, ona je slovo na papiru – usamljeno slovo.

Dhar media prati globalne trendove u biznisu i komunikaciji jer promiče dharmički menadžment, dodjeljuje naslov Superbrends i namjenjuje 10.000 kn za brendiranje u kulturi, a osobno promovirate poeziju na inovativan način. Kakav publicitet u domaćim medijima dobivaju vaši projekti?Upravo zato što učestalo komuniciramo s medijima po pitanju svih svojih aktivnosti te nastojimo uvijek projekte koje radimo učiniti drugačijima, zahvalna

sam da mediji prepoznaju naš angažman. Bez te interaktivnosti ne postojite, stoga je zaista važno graditi brend na svim razinama. Vaša poruka može biti najsnažnija i najjasnija – vama, no ako je ne komunicirate prema javnosti, niste učinili sve što je u vašoj moći. Danas, više nego ikada, važno se istaknuti u moru trendova, nečim što je upravo samo vaše, a smatram da svaka kompanija, proizvod ili usluga na nekoj razini mogu komunicirati o svojoj različitosti. Kada smo krenuli brendirati Dhar mediu i govoriti o kulturi organizacije i dharmičkome menadžmentu, u Hrvatsku smo doveli jednog od najvećih gurua današnjice, Robina Sharmu. Bio je to početak naše komunikacije o dharmičkom menadžmentu koji je uvijek zanimljiv medijima, baš zato što u središte svakog poslovanja postavlja čovjeka, a to je danas rijetkost. Osim dharmičkog menadžmenta, tu su društveno korisni projekti koji uvijek plijene pozornost, poput projekta #odapoeziji i Ful kulturno.

Publiku ste već navikli na svoju komunikativnu i prisnu poeziju i romane s poukom. Posjetitelji Interlibera već znaju da se na štandu Dhar medije nude knjige koje se prodaju i da su promocije odlično posjećene. Što pripremate za ovogodišnji Interliber?Svakako druženje s čitateljima i potpisivanje knjiga. Svake sam godine u popodnevnim satima u paviljonu 6 – za zagrljaje i inspiraciju. Biti kao autor na Interliberu tih šest dana otvori vam jedan sasvim novi kut gledanja na pisanje. Ljudi koji me čitaju daju mi dodatnu motivaciju za pisanje te mi pokazuju koliko sam predano radila na osobnom brendingu. Brojke prodanih knjiga svjedoče u korist tomu i moram reći da kad se radi o poeziji, rezultati su fantastični.Osim toga, ove će se godine nagrada FUL KULTURNO dodijeliti upravo na Interliberu, 16. 11. u 18 sati. Tako da se veselim što ćemo i ove godine upravo na najvažnijem događanju vezanom uz knjigu u Hrvatskoj, dodijeliti 10.000 kuna za najbolji niskobudžetni događaj u kulturi. Biti dio te priče svake jeseni, meni je nezaobilazna stanica. Vidimo se!Foto: Izvor Dhar media

intervju


P eter Kuzmič hrvatski je teolog rođen u Sloveniji, u Prekmurju, 1946. godine, a osim Slovenije i Hrvatske, ima još jednu

domovinu – Sjedinjene Američke Države. Kuzmič je protestantski teolog i dekan Visokog evanđeoskog teološkog učilišta u Osijeku.

Imali ste izbor 1964. godine: privlačan studij strojarstva ili studij teologije? Izabrali ste poziv samoodricanja. Njemačka, Engleska, SAD… shvatili ste koliko je važno obrazovanje za „dvostruku vjernost“.Dvaput sam se našao na raskrižju, pred kušnjom primamljive stipendije. Najprije u Zagrebu, gdje mi je kao najboljem srednjoškolcu ponuđena puna stipendija na Strojarskom fakultetu. Nije bilo lako jer bez odsluženja vojnog roka nisam mogao dobiti putovnicu za odlazak na studij teologije u Njemačku, pa sam

čekajući radio, čak i tri smjene u tvornici. Drugi put je to bilo na prestižnom Harvardu gdje sam prekinuo doktorski studij zbog hitnog poziva iz domovine da kao teološki najobrazovaniji protestant preuzmem vodstvo teološke škole u osnivanju. Nikad nisam požalio sto sam umjesto materijalnog odabrao duhovno.

Kada ste 1972. bili jedan od utemeljitelja današnjeg Evanđeoskog teološkog fakulteta u Osijeku, jeste li bili svjesni važnosti ovog visokog učilišta?Tada nismo mogli ni sanjati o rastu i međunarodnom utjecaju škole. Danas oko 1200 bivših studenata služi u više od 50 zemalja svijeta na svim kontinentima, mnogi na vodećim funkcijama u svojim crkvama i drugim paracrkvenim i nevladinim organizacijama, kao i na sveučilištima, u medijima i u društveno-političkom životu. Silno sam ponosan

na njihovu transformativnu viziju, liderske sposobnosti i rezultate rada priznate mnogim napredovanjima i odlikovanjima.

Što nam je danas potrebno, gnjev ili hrabrost kako bismo donijeli promjene koje znače boljitak? Živimo u svijetu izokrenutih vrijednosti,

Seminar u Osijeku s doktorandima Sveučilišta u Bostonu

intervju

Nikad nisam požalio što sam umjesto materijalnog

odabrao duhovno» Ako želimo boljitak, treba nam odvažnost umjesto straha, sveta neustrašivost da angažirano uđemo u sve prostore koji vape za promjenom. Prof. dr. sc. dr. h. c. Peter Kuzmič, dekan Visokog evanđeoskog teološkog učilišta Osijek

Piše: Vladimir Mihajlović

» Pitanje svih pitanja je, kako u vrijeme u kojem ljudi sa sve većim nepovjerenjem

gledaju u budućnost, probuditi ljudske nade i

angažirati transformativne potencijale.


očekivao bi se prosvjed kao moralni bunt očajnika u potrazi za nadom.Vi očito aludirate na genijalnu definiciju nade velikog crkvenog oca Augustina, kojeg često citiram. On je rekao da nada ima dvije kćeri: gnjev i hrabrost. Gnjev ili bijes kao pravedničku indignaciju i hrabrost, to jest odvažnost, da se mijenjaju stvari koje nas čine gnjevnima. Moralni ljudi ne mogu biti ravnodušni sučelice nepravdi i patnji nedužnih i slabih. Nemirenjem sa statusom quo te nužnim razvijanjem samostalnog kritičkog razmišljanja koje prati proročka hrabrost za istinu i smiono suprotstavljanje svemu sto je lažno, pokvareno i nepravedno. Prosvjed je uvijek ispravniji od licemjerstva! Ako želimo boljitak, treba nam odvažnost umjesto straha, sveta neustrašivost da angažirano uđemo u sve prostore koji vape za promjenom. Pitanje svih pitanja je kako u vrijeme u kojem ljudi sa sve većim nepovjerenjem gledaju u budućnost, probuditi ljudsku nadu i angažirati transformativne potencijale.

Bez zdravog djetinjstva i cjelovitog odgoja teško je postići osobnu zrelost i društvenu odgovornost. Što su Vas roditelji naučili? A što bi naše škole trebale naučiti mlade?Nema sazrijevanja karaktera i uspješnog života ako zataji moralni lanac koji počinje s obitelji i nastavlja se sa školom, a kasnije i odgovornim radom. Jer ako zataje roditelji, prosvjetni djelatnici, duhovne zajednice i mediji, onda nema zrelih ličnosti i uspješnog života. Obiteljski odgoj je krucijalan za izgradnju cjelovite osobnosti jer se karakter, osjećaj odgovornosti, ljubav, zajedništvo, vjernost, požrtvovnost i poštenje ne mogu kupiti.Ja sam bio blagoslovljen kršćanskim roditeljima punim ljubavi i životne mudrosti. Moja majka je bila najvrednija i najdarežljivija žena koju sam ikad upoznao, a otac je bio izuzetno pošten i pravedan čovjek koji je živio uzornim, da ne kažem svetačkim, životom. Nikada neću zaboraviti njihovu praktičnu

mudrost utemeljenu na istinoljublju i moralu i životna načela kojima su nas učili. Recimo, samo jedan primjer: „Štednja je vrlina, škrtost je grijeh.“Učili su nas odricanju, jednostavnosti, solidarnosti, vrijednosti žrtve i važnosti radosnog darivanja. A škole bi nas, osim odgojne formacije u oblikovanju karaktera i stjecanju dobrih navika,

prvenstveno trebale naučiti kako razmišljati i donositi racionalne

odluke te odgovorno živjeti od svoga rada, a ne iskorištavanja drugih. Osim toga, škole trebaju otkrivati i poticati našu kreativnost te položiti temelje za cjeloživotno učenje.

Živimo li danas u svijetu potrošačke površnosti i

nerealnih očekivanja? Ipak trošimo više nego što imamo

(i kao društvo i kao pojedinci)?Suvremeno društvo prožeto je

mentalitetom konzumerizma koji ljude pretvara u nezasitne potrošače. Danas se mnogi odnosi grade isključivo na kupnji i prodaji, i onoga što treba i onoga što ne treba. Ljudi teško razlučuju bitno od nebitnoga te sve više robuju onomu što im je pomodno i što im se medijskim reklamiranjem nametne. Posvuda se promiče pogrešan odnos prema novcu, stimulira požuda tijela i život sebičnog uživanja, što sve često vodi u idolopoklonstvo i hedonizam, koji ne

intervju

Promocija s najboljim međunarodnim studentima

Dovedeni smo do ruba dužničkoga ropstva i

sveprisutne socijalne nesigurnosti, a da ne spominjem da imamo pravu

pomutnju u sustavu vrijednosti u našem društvu, koje se treba temeljiti na cjelovitom poštovanju ljudskoga dostojanstva i na tom

dostojanstvu utemeljenih neotuđivih ljudskih prava. Moramo se kontinuirano zauzimati za jednu revoluciju u mentalnoj strukturi

ličnosti te se vratiti zdravom realizmu, rehabilitaciji zajedničarske dimenzije

i transformativnom društvenom angažmanu.


donose slobodu, kako se često pogrešno očekuje, nego, naprotiv, čovjeka odvlače u ropstvo i stvaraju društvo koje se guši u sebeljublju i sveprisutnoj korupciji.U svijetu u kojem demagogija, diskriminacija i prisila ponizuju čovjeka, trebamo neumornim moralnim pročišćavanjem stvarati duhovnu ekologiju u kojoj se mogu realizirati sloboda i dostojanstvo svake osobe individualno i društva kao cjeline. Reduciranje ljudske osobe na pukog proizvođača i potrošača te egoizam i koristoljublje kao vrhovno načelo vrednovanja ukorijenjeni su na krivim antropološkim pretpostavkama. Posljedice u Hrvatskoj su lakomislene gospodarske i socijalne politike koje se, šire gledano, temelje na logici rasprodaje nacionalnoga bogatstva, inozemnoga zaduživanja i nekontrolirane potrošnje bez pokrića.

Nedostaje li nam samokritičnosti, hrabrosti da ukažemo na sva zla, zloporabu moći, nepravedne zakone… Vi ste to nebrojeno puta učinili u svojim kolumnama. Je li imalo efekta?Svi smo pozvani na poštenje, istinoljubivost, samokritičnost, hrabrost i odgovornost. To je niz velikih moralnih osobina bez kojih nema napretka u životu i društvu. Mnogi su kritični, ali rijetko samokritični, valjda zato što nemaju dovoljno zdravog samopouzdanja. Za samokritičnost nam treba poniznost kao što nam za društvenu kritičnost, osim precizne analitike i snažnih moralnih uvjerenja, trebaju hrabrost i spremnost suočenja s konsekvencama. Ja sam ohrabren kada se susrećem s ljudima ili dopisima koji mi kažu: „Hvala, vi ste probudili moju savjest!“ Ili: „Ohrabrili ste me da konačno postupim ispravno.“ Svima treba mentalna preobrazba, biblijska metanoia kao promjena načina razmišljanja i poziv na osobno obraćenje.

A nove tehnologije, mladi se sve više okreću njima. Mi stariji možda malo kaskamo, ali to je izgleda neminovnost. Kakav je Vaš stav?Živimo u svijetu strelovitih promjena u kojem se svake godine na tržištu predstavljaju nove tehnologije te postaju sve dostupnijima. Neke od

njih su nesumnjivo postale pravi generatori poduzetničkog uspjeha. Budućnost transakcijskog poslovanja i takozvana Četvrta industrijska revolucija nezamislive su bez inteligentne tehnologije. Mnoge od tih tehnologija su čudesno inovativne i donose nevjerojatan napredak u raznim područjima, od medicine do poljoprivrede. Neke od tih tehnologija su već transformirale naš način i standard života, posebno načine kako komuniciramo i trgujemo u društvu. One vrlo rapidno revolucioniziraju svijet oko

nas.Internet i digitalna tehnologija pružaju nove prilike za učenje i brzi prijenos informacija i znanja. Tu se sada pojavljuje i novi fenomen takozvanih virtualnih zajednica koje su utemeljene na zajedničkim interesima. S druge strane, uz digitalne tehnologije ide pojava otuđenja, posebice unutar obitelji. Stvaraju se nove ovisnosti, a sve češća su ozbiljna upozorenja stručnjaka kako digitalne tehnologije mogu od djece stvoriti duhovne i fizičke invalide.

intervju

Neki kažu, pohlepa je omogućila razvoj društva. Vi kažete, treba razlikovati gospodarsko natjecanje

u utrci za profitom od pohlepe.

U Hrvatskoj je procvat divljeg kapitalizma nažalost nadjačao demokratske tendencije pa je došlo do naglog socijalnog raslojavanja, sumnjivog

bogaćenja (preko noći) malog broja ljudi, dok je većina ostala prikraćena, a mnogi čak i gladuju.

Nezasitna pohlepa rađa korupciju, a ona predstavlja jednu od najpogubnijih pošasti hrvatskoga društva. Mi smo kao društvo sami sebe prevarili kada smo

lažnim domoljubljem dopustili da se etničko stavi iznad etičkog.

Dodajmo tomu i širi kontekst razornih posljedica ekonomsko-tehničke i financijske globalizacije na osnovama dominantnih načela egoizma, koristi, interesa i dobiti, pa se to kombinirano očituje i grubo manifestira kroz sve opipljivije grabeži, obmane, ucjene i sam lopovluk. Tu onda više nema ni

motiva ni prostora za zdravu konkurenciju i fer natjecanje koji omogućuju razvoj društva. Stoga treba imperativno razvijati etiku odgovornosti te se

ustrajno boriti protiv korupcije i mita. Uz profesionalnost mora ići i poštenje!


Što bismo strateški mogli iskoristiti kao naše gospodarske, kulturne i zemljopisne prednosti?Naše prednosti su u dobroj mjeri determinirane našim geografskim položajem, iako se često spominjana komplementarnost „zelene i plave“ (poljoprivredom bogate Slavonije i turistima privlačnog prekrasnog Jadrana) ne ostvaruje na učinkovit način. Svijet nas uvelike prepoznaje po sjajnim sportskim uspjesima, a nešto manje po našoj bogatoj kulturnoj prošlosti, sadašnjoj kreativnosti i zdravoj hrani. Pod hitno nam trebaju jasno definirani ciljevi održivog razvoja i vrijednosnog sustava u interesu vlastitog blagostanja. Ali na tom putu su nužne i velike strukturalne reforme jer imamo odviše centraliziranu državu s prekobrojnom i premalo kompetentnom birokracijom uz sustavno ignoriranje načela supsidijarnosti.

Prošle su, ako se ne varam, 502 godine od početka (Lutherove) reformacije. Što se od tada promijenilo? Vaš odnos

s papom Franjom je zaista dobar i u mnogim se stvarima slažete.Mnogo toga se promijenilo. Povijest zapadne civilizacije, posebno europske i sjevernoameričke, nezamisliva je bez snažnog formativnog kulturološkog pečata reformacije. Upravo protestantski naglasak na individualnoj savjesti i odgovornosti pojedinca da osobno uči Božje istine izravno iz Biblije, znatno je oblikovao identitet i politički eksperiment građen na predanju individualizmu, ravnopravnosti i pravima, slobodi religije, izbora i mišljenja. Uz to je protestantizam naglašavao radnu etiku, racionalni stil života i odgovornost pojedinca za vlastiti uspjeh ili poraz u životu.Papa Franjo je pohvalio Luthera zato što je „Božju riječ povjerio puku“. Papa Franjo se kao nadbiskup i kardinal u Argentini bratski družio s mojim evanđeoskim prijateljima, pa su zajedno proučavali Bibliju i molili. To objašnjava njegovu otvorenost, a ja sam počašćen time što mi je u jednom srdačnom osobnom

susretu u Tirani, u prisutnosti albanskog predsjednika, dopustio da ga umjesto sa „Sveti Oče“ oslovljavam sa „Sveti brate“. On, pod utjecajem Evanđelja, nije politički nego pastoralno orijentiran poglavar i ne zanimaju ga novac i moć, nego milosrđe i služenje. Kad je u kontekstu reformacijske obljetnice otišao na zajedničku proslavu sa Svjetskim luteranskim savezom u Lundu u Švedskoj, najtiražnije njemačke novine su ga velikom naslovnicom nazvale „Martin Luther 2017. godine“.

Jedan Vaš stav me zaintrigirao. Za Angelu Merkel rekli ste kako je mudra i strpljiva luteranka. Ovo Vas pitam zato što čujem kritike oko njezina stava prema migrantima.Angela Merkel je na jednoj ključnoj proslavi reformacije rekla: „Slaviti reformaciju za protestante znači tražiti horizonte milosrdnosti u našoj kulturi, a milosrdnost je sestra velikodušnosti, koja nas uvijek obvezuje da odgovorno postupamo prema najslabijima i najpotrebitijima, što uključuje i odgovornu otvorenost prema imigrantima.“ To je njezin kršćanski odgovor onima koji su kritični zbog njezine otvorenosti za imigrante, a tu je njezin stav identičan stajalištu pape Franje.Najmoćnija žena svijeta ne stidi se svoje evangeličke vjere niti se njome ne razbacuje. Ne voli pobožne fraze i svetom vodicom poškropljenu politiku. Ona je tu protestantski racionalna i moralno odgovorna, uvijek odmjerena na riječima jer smatra da djela govore glasnije od riječi.

U mirovini ste, kako se osjećate i što radite? Čemu ste dali prioritet?Mirovina ne znači pasivno mirovanje jer bi to značilo brzo umiranje. Radi se o mijenjanju brzina i ciljeva bez pritisaka izvana. Još uvijek predajem u Osijeku i doktorandima u Bostonu. Član sam dviju međunarodnih komisija, pa to zahtijeva pripreme i putovanja. Trenutno pišem članke za dvije međunarodne enciklopedije i dovršavam neke dugo odlagane projekte. Nije mi uopće dosadno, a sve češće i više uživam sa svojih osam prekrasnih unuka. To mi donosi puno radosti.

intervju

Kancelarka Merkel je duboko uvjerena da „kršćansko poimanje čovjeka oslobađa od vjere u političku svemoć ili svenadležnost politike i države“.

Zalaže se na prvom mjestu za slobodu koja proizlazi iz savjesti. Ova mudra političarka, čija vjerska uvjerenja dijelim, zaslužuje da je citiram još jedanput: „S unutarnjom slobodom onda znamo da smo kao ljudi nesavršeni, da pravimo

pogreške. Svi ćemo na kraju odgovarati pred Bogom. I to nas uči da moramo biti ponizni – i kada smo u politici ili na odgovornim dužnostima. Jer politika

je u funkciji služenja.”


U petnaestogodišnjem razdoblju Vedran Babić je organizirao više od 200 manifestacija koje je posjetilo gotovo 400.000 posjetitelja. Mnoge od njih su postale tradicionalne i pronašle su put do brojne publike.

Osim event managementa aktivan je i u sportskoj domeni kroz funkciju direktora RK Zamet posljednjih 6 godina.

Brojna su događanja koja ste osmislili, organizirali i komunikacijski podržali proteklih godina. Kada i kako ste započeli s event managementom te možete li izdvojiti neka od događanja koja ste organizirali kao najdraža, najzahtjevnija, najuspješnija…?Prvi kontakt s organizacijom manifestacije imao sam s 14 godina kada sam organizirao biciklističku utrku. Nakon toga uslijedili su “mali” programi kroz koje sam stjecao vrijedno iskustvo i zainteresirao se za organizaciju programa. Teško mi je izdvojiti određenu manifestaciju kao najdražu jer ih je zaista bilo jako puno i svakoj sam pristupio individualno i s

puno entuzijazma, neovisno o zahtjevnosti pripreme, broju posjetitelja i lokaciji. Svaka manifestacija ima svoje specifičnosti i izazove, a svakako je jedan od najvećih prilagoditi se novoj lokaciji održavanja, kao što je prošle godine bilo s Povratkom na Kantridu kada smo prvi put organizirali projekt na kultnom stadionu pred 10.000 posjetitelja! U lijepom sjećanju ostala mi je organizacija rasprodane turneje Đorđe Balaševića u najvećim koncertnim prostorima u Hrvatskoj koju je pogledalo oko 90.000 gledatelja, zatim koncert Olivera Dragojevića koji je bio idejno vezan za njegove nastupe u najpriznatijim svjetskim koncertnim prostorima, koncert Zdravka Čolića za potrebe kojega je bilo postavljeno dva kilometra crvenog tepiha, naravno tu su programi Ljeta na Gradini, a u posljednje dvije godine i Advent na Gradini.

razgovor s povodom

Svaka manifestacija ima svoje izazove

Piše: Sanja Lujić Pirc

» Vlasnik riječke agencije kroz koju je u zadnjih petnaestak godina bavljenja event managementom imao zadovoljstvo organizirati koncerte u svim hrvatskim arenama i surađivati s brojnim eminentnim umjetnicima iz regije. Vedran Babić – Inspiro Lab, Rijeka

Vedran Babić sa suprugom

Riječka manifestacija Ljeto na Gradini

Kako procijeniti uspjeh događanja koje ste organizirali?

Kao prvo treba postaviti realan, ali ambiciozan cilj. Uspjeh održanog događanja mjerljiv je kroz nekoliko parametara, a neki od njih su posjećenost, pozitivan odjek u medijima i javnosti, količina zastupljenosti u

medijskom prostoru, financijski segment i ono najvažnije – zadovoljstvo sudionika programa, nas kao organizatora

i svih onih za koje je taj projekt bio organiziran.


Ne ide uvijek baš sve po planu, kako smo si zacrtali, zar ne? Koje biste situacije naveli, odnosno probleme s kojima ste se suočili tijekom organizacije nekog događaja? Je li do tog “propusta” došlo zbog neznanja, jer ga niste uzeli u obzir pa niste imali rezervni plan, ili zbog nekih viših sila na koje niste mogli utjecati? Može li uopće svaka stavka imati rezervno rješenje?Prilikom organizacije manifestacija većeg opsega neočekivane situacije su neminovne, ali obzirom na iskustvo, većinu tih situacija je moguće predvidjeti i na njih pravovremeno reagirati. Ključ uspjeha je u temeljitoj pripremi i ukoliko su ti preduvjeti ispunjeni - alternativni planovi nisu potrebni. Glavnina plana B vezana je uz nepovoljne vremenske uvjete,

odnosno promjenu lokacije ili datuma održavanja projekta i to je segment koji treba imati alternativu ukoliko je to moguće.

Kako biste nekome bez iskustva objasnili korake u organizaciji odnosno kako organizirati neko događanje te što sve treba uzeti u obzir?Prvenstveno je potrebno odrediti ciljeve projekta i pobrinuti se da oni budu realni i izvedivi obzirom na iskustvo. Vrlo je važna faza planiranja i istraživanja kako bi se prikupilo čim više korisnih informacija koje se kasnije mogu implementirati u razradu projekta. Što se tiče koraka u organizaciji osim ciljeva bitno je odrediti i potencijalno količinu posjetitelja, način promocije i pozicioniranje projekta kako bi dopro do budućih posjetitelja te se naravno pobrinuti da koraci budu unutar planiranog budžeta i da konačan rezultat bude mjerljiv.

Budući da Vi radite velike događaje imate i svoj tim ljudi. Pretpostavljam da je važan segment upravljanje zaposlenicima i zadacima odnosno delegiranje.Organizacija velikih događanja podrazumijeva kvalitetnu raspodjelu zaduženja, odnosno kvalitetan tim ljudi koji je sposoban zadatke za koji su zaduženi odraditi u skladu s veličinom projekta. Shodno tome, delegiranje zadataka treba biti prilagođeno kompetencijama članova tima, jer je činjenica da svaki od članova ostavi vidljiv trag u određenoj fazi pripreme i provedbe programa. Zadovoljstvo mene kao voditelja tog tima očituje se upravo u pozitivnom tragu koji je član tima uspio ostvariti.

Uz razvoj koncepta i sva planiranja poput financija i ljudskih resursa, kada na red dolaze pozicioniranje, marketing i promidžba?Paralelno s razvojem projekta, radi se i plan promotivnih aktivnosti, barem mi tako radimo. Obzirom na to da je plan usko vezan uz pojedine segmente koncepta, imam pozitivno iskustvo s paralelnim planiranjem promotivnih aktivnosti, jer je uz takav pristup rezultat itekako vidljiv. Pozitivni primjeri mogu biti postavljanje dva kilometra dugog crvenog tepiha za koncert Zdravka Čolića, doprema šlepera vojvođanske zemlje iz Novog Sada na koncert Đorđe Balaševića ili praćenje faza izrade najveće krune u Europi za potrebe projekta Advent na Gradini. Upravo pravovremena implementacija tih segmenata u promotivni plan postigla je velik odjek u javnosti.

razgovor s povodom

Oliver u Opatiji

Zdravko Čolić - Opatija

Đorđe Balašević – Arena Pula


poduzetnička priča

O biteljsko poljoprivredno gospodarstvo Draženke Kešić iz Velike Maslenjače, mjesta u općini Đulovac koje se nalazi u Bjelovarsko-

bilogorskoj županiji, u punom je smislu riječi obiteljsko gospodarstvo, koje osim Draženke čine suprug Silvije Devald, sinovi Liam (14) i Lukas (12), te Silvijev otac Miroslav. Draženka i Silvije su profesori engleskog jezika i književnosti, a zaposleni su u OŠ Vladimira Nazora u Daruvaru.

Poljoprivredom su se počeli baviti iz hobija jer je Silvije želio imati voćnjak s obzirom da žive na selu. Sama ta činjenica da su kao akademski obrazovani građani odlučili živjeti na selu u početku je među njihovim kolegama, prijateljima i poznanicima izazivala čuđenje i nevjericu. Danas im se više nitko ne čudi. Samostalno su 2003. g. posadili prvih

100 stabala jabuka, a krajem 2004. saznaju za poticaje i osnivaju OPG te sade drugi hektar jabuka i manje nasade višnje, šljive i kruške. Godinama su brali, spremali i na kraju bacali urod jer nisu imali organiziranu prodaju, a uspjeli su je organizirati tek nakon odlaska Silvijevog oca u mirovinu kada on počinje prodavati svježe voće na Trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Razvojem prerađivačkih kapaciteta na OPG-u, savladali su tehnologiju prerade voća tako da su im sada voćni sokovi, džemovi i ocat primarni proizvodi koje plasiraju na tržnici uz svježe sezonsko voće i povrće.

Pravi primjer „Škole za život“Draženka se u rujnu 2018. g. uključila u projekt Ženska perspektiva. Napominje kako joj je u sklopu projekta studijsko putovanje u Istru bilo važna prekretnica u smislu promišljanja poslovanja. Kroz iskustva i osobne priče istarskih poduzetnica shvatila je da je put do uspjeha spor i često mukotrpan te da poduzetnik mora biti strpljiv i uporan. Tada je sav naporan rad na poljoprivredi dobio smisao jer je vidjela da nije sama u

svojoj upornosti i svom radu te da, kao i u slučaju istarskih poduzetnica, pored sebe ima cijelu obitelj što je ključni faktor uspjeha obiteljskog biznisa.Sin Lukas ima svoj voćnjak od 100 sadnica, koji je sam financirao sredstvima iz vlastite ušteđevine. Kupio je sadnice jabuka u

vrijednosti 1500 kn i zajedno s ocem zasadio voćnjak. Njegovi bi vršnjaci ušteđeni novac vjerojatno potrošili na novu video igru ili mobitel, no on je odlučio investirati u svoju budućnost, pa se u obitelji šale da je jedini

Svijest o zaštiti prirode i bioodrživosti

» Uvidjela sam kako nisam sama u svojoj upornosti i svom radu jer pored sebe imam cijelu obitelj, što je ključni faktor uspjeha obiteljskog biznisa. OPG Draženka Kešić – Velika Maslenjača, Općina Đulovac

Piše: Tomislav Lneniček

» OPG Draženke Kešić svijetli je primjer obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva u kojem rade

tri generacije i to je jedini put za poduzetnički uspjeh.

Draženka Kešić na sajmu Ženske perspektive


zemljoposjednik u svom razredu (a i cijeloj školi). Stariji sin Liam također je uključen u sve faze proizvodnog procesa te mu je tehnologija prerade voća glavna tema kod pisanja školskih zadaća iz hrvatskog jezika. No, ovo iskustvo pomaže mu i u ostalim školskim predmetima i zapravo je pravi primjer „Škole za život“ jer svoja iskustva prenosi na kolege učenike, ali i profesore. Sinovi aktivno rade u proizvodnji i preradi i za to su plaćeni te sami zarađuju svoj džeparac.

30 različitih proizvodaOPG Draženke Kešić neprestano radi na razvijanju novih proizvoda tako da su od početna tri proizvoda sada već došli do 30 različitih proizvoda. Proizvode matične voćne sokove od jabuke, višnje, kupine i aronije; miješane voćne sokove od višnje i jabuke, kupine i jabuke, cikle, mrkve i jabuke, jabuke i limuna. U paleti džemova i pekmeza tu su pekmez i džem od jagoda, džem od marelice, džem od marelice bez šećera, džem od višnje, džem od aronije, džem od kupine, nekoliko vrsta džema od šljiva (bez šećera, s cimetom, klinčićem i rumom), džem od maline i džem od crvenog ribizla. Voćni sokovi su hladno prešani bez šećera i konzervansa. U džemove i pekmeze stavljaju minimalne količine šećera, 10-15%, ovisno o prirodnoj slatkoći voća i uopće ne koriste konzervanse kako bi proizvodi bili što prirodniji, a samim time i zdraviji. Proizvode i tri vrste octa, osim tradicionalnog jabučnog tu su i nešto egzotičniji i tržištu manje poznati ocat od višanja (koji, iako nije od grožđa) pomalo okusom podsjeća na aceto balsamico te vrlo zanimljiv ocat od šljiva.Vrlo važna odrednica ovog OPG-a jest i svijest o zaštiti prirode i bioodrživosti. Zbog tih uvjerenja svoje voće i povrće tretiraju minimalno, a u proizvodnji i preradi se trude sirovinu iskoristiti u potpunosti. Tako i tehnološki otpad koji nastaje nakon prešanja voća isporučuju lokalnim OPG-ovima za nadopunu ishrane životinja.

Budućnost su nova ulaganjaDaljnji razvoj OPG ići će u smjeru ulaganja u mini destileriju, s obzirom da je trajnost destilata znatno duža nego prirodnih sokova, a i cijena voćnih rakija i likera viša.

Na razmišljanje o mini destileriji potaknulo ih je

prodajno iskustvo u Umagu ovog ljeta gdje su u sklopu projekta Ženska perspektiva imali

osiguran štand i prodaju vlastitih proizvoda, i gdje su uvidjeli da je potražnja za alkoholnim proizvodima značajna od strane turista koji vole uživati u domaćim alkoholnim pićima.Prodaju vlastitih proizvoda osim na Trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu polako šire putem Facebooka, pojavljuju se i novi kupci, male trgovine i štandovi koji su specijalizirani za prodaju domaćih zdravih proizvoda.OPG Kešić također se svakodnevno bori s birokracijom. To su najviše iskusili prilikom ishođenja potrebne dokumentacije u procesu nabavke linije za preradu voća i

povrća te hladnjače i preradbenog prostora financirane iz Programa ruralnog razvoja, točnije, operacija 4.2.1. Povećanje dodatne vrijednosti poljoprivrednim proizvodima – za mikro, male i srednje korisnike. Svaka institucija sagledava problem isključivo iz svoje perspektive, nadležnog zakona, pravilnika te često u suprotnosti s drugim

institucijama. Zakoni i pravilnici čitaju se na različite načine, odnosno postoji dvosmisleno zakonodavstvo utemeljeno na osobnoj percepciji čitatelja zakona. Jednostavno ne postoji zakonski pogled

očima poduzetnika da mu se problemi rješavaju i pojednostavljuju, a ne nameću. OPG navodi da mali poljoprivredni proizvođači nemaju mjesto na kojemu će dobiti sve informacije. Tako ih porezna traži jedno, poljoprivredna inspekcija drugo, sanitarna inspekcija treće, a ostale institucije traže neke druge dokumente. Mikro poduzetnici bi trebali imati jedno mjesto i jedinu ček listu na kojoj bi bila navedena sva dokumentacija koja je potrebna za otvaranje manjih proizvodnih kapaciteta.


» Nažalost, ne postoji zakonski pogled očima poduzetnika da mu se problemi rješavaju i pojednostavnjuju, a

ne nameću. Mikro poduzetnici trebali bi imati jedno mjesto i jednu check-listu na kojoj bi bila navedena sva

dokumentacija koja je potrebna za otvaranje manjih proizvodnih kapaciteta.

Sajam u Daruvaru

Naši proizvodi


P ascal je rekao: „Sreća je čudesna roba, što je više drugome daješ, to više tebi ostaje!“ – uvodne su riječi ove poduzetnice iz Nove

Gradiške. A koliko je posebna i svestrana u svom poslovanju, možete zaključiti i sami kada čujete što sve ona radi i čime se bavi: event managerica, vlasnica Exclusive Eventa, obrta za organizacije događaja, vlasnica Salona vjenčanica Exclusive i Caffe bara Carpe diem, vizažistica i kostimografkinja.„Sretna sam što se međusobno umrežavamo, podupiremo i pomažemo te tvrdim kako je to odlika uspješnog poduzetnika. Uspjeti se može, ovisno o našim željama, može se raditi i više poslova, no to zahtjeva prije svega otvoreno i iskreno srce, iskren um, ljubav prema poslu, predanost poslu, naporan rad, ulaganje u posao, učenje, rad na sebi i poštenje. Ako samo jednu od tih karika ispustimo i laganije krenemo, shvatimo da laganije ne ide jer je poslovna klima takva da ćeš ili galopirati ili ćeš padati.“ – dodaje Ljiljana.

A sada, da se predstavim!Ja sam Ljiljana Šoch, poduzetnica iz Nove Gradiške, već 16 godina prema papirima, no prava sam poduzetnica zadnjih desetak godina. Davne 2003. godine otvorila sam Salon vjenčanica Exclusive, u nedostatku posla, a kako mi je to bio djevojački san, kao i većini djevojaka, digli smo kredit, kupili kvalitetne vjenčanice, uredili prostor, otvorili… Počela sam raditi, iako bez trunke znanja, samo sam znala da to želim.Trudila sam se od prvog dana oko svojih klijentica - mladenki, no nisam se trudila i oko baze svog poslovanja od prvoga dana, ali tada nisam znala drugačije i nisam vidjela greške.Na posao sam dolazila i odlazila na vrijeme, čekala klijentice, i mislila sam kako je to dovoljno. Uz neznanje o biznisu nisam imala ni podršku okoline, već suprotno, osudu i ogovaranja u smislu: što ja to radim, već je dosta salona vjenčanica propalo u gradu, jesam li normalna, to kod nas ne ide i sl. No unatoč tome, uspjela sam opstati i raditi u plusu.

Neplanirani događajiSvega pola godine nakon otvaranja ostala sam neplanirano trudna s drugom kćerkom. Super, lijepo, no trebalo se tada znati postaviti, ali ja to nisam znala. Zaposlila sam curu u salonu, uz to smo kupili kuću, i u međuvremenu sam rodila. U salon sam dolazila jednom mjesečno, iako mi je bio odmah pored obiteljske kuće i naravno, uvukli smo se u dugove. Prestali smo s ulaganjem u salon i posao je stagnirao. Nizala su se pitanja… Kako? Zašto? Sve je jasno. I meni je bilo nakon par mjeseci!Trebalo je još nešto raditi kako bismo se izvukli, osim ponovno podizati salon i raditi samo na tom biznisu. Kako je kuća koju smo kupili imala ugostiteljski prostor, ideja je došla sama po sebi. To je bilo najjednostavnije pa smo krenuli s ugostiteljstvom. Caffe bar koji je tamo otvoren, nije se nikako slagao s mojim ukusom lijepog i kvalitetnog, a to mi je u krvi. Drugačije, kvalitetno, lijepo i moderno.Vođenje tog caffe bara uzela sam u svoje ruke, uz pomoć supruga i zaposlenih

Život je lijep - sve se može!

Piše: Mirjana Felinger

» Ideja imam, volim raditi i stvarati, volim modu, lijepe i pozitivne stvari, volim glamur, a to sve povezuje moje tri osnovne i dvije dodatne djelatnosti. Ljiljana Šoch, poduzetnica – Nova Gradiška

Ljiljana Šoch



konobara s iskustvom, koji su u nama prepoznali prijatelje i ukazivali na greške, neugledni caffe bar podigli smo na razinu caffe bara kakav sam zamislila, s klijentima kakve sam željela. Kako nismo imali skoro pa nikakav budžet, uređenje i male kozmetičke promjene odradili smo sami. Suprug je prema mojim nacrtima napravio inventar, zajedno smo krečili, lijepili tapete i u jednoj noći odradili sve te kozmetičke zahvate, koliko nam je budžet dozvoljavao.

Pozitivan stavUložili smo u kvalitetno osoblje i uslugu, a naravno i u kvalitetnu kavu jer smo željeli kvalitetne goste. Radili smo evente koji se u našem gradu tada uopće nisu radili, puštali smo samo stranu glazbu i tada sam na jednom svom eventu prvi put čula "Kako tebi sve uspije?!"Bila sam sretna i ponosna zbog te rečenice i mislim da sam se baš tada i okrenula potpunoj pozitivi. Osvijestila sam se i osjetila da se trud, rad i vjera u sebe isplati. Počela sam drugačije razmišljati, raditi, počela sam trčati svoj business maraton. Kako smo kuću kupili na kredit u CHF, kada su kamate i tečaj CHF počeli rasti pa suprugova plaća više nije bila dostatna za ratu kredita, nego je trebalo zaraditi još novca jer osim rate kredita od nečega se trebaju podmiriti i ostale životne obveze, pomirila sam se i s tim. Najgore što se moglo dogoditi bilo je da ostanemo bez kuće.Trebalo je još nešto raditi, negdje uštedjeti jer ne vrijedi sjediti i plakati. Počela sam s uštedom, u salonu sam sve odrađivala sama, od najma do čišćenja i prepravaka vjenčanica. U caffeu, osim vođenja i organizacije posla, počela sam i čistiti, jer sam to sve mogla obavljati u ranim jutarnjim satima dok salon još ne radi.Kako su me klijentice u salonu često

Ljiljana je dizajnirala i izradila nacionalni kostim kojim je Mia Pojatina, Miss Universe Hrvatske 2018.,predstavljala Hrvatsku na svjetskom izboru na Tajlandu

Modna revija - predstavljanje nove kolekcije Exclusive


» "Tko želi biti uspješan, mora imati ljubav u srcu i

strpljenja u radu!" (Don Bosco)


pitale za uslugu šminkanja, odlučila sam završiti tečaj za vizažista i krenula šminkati klijentice, kako bi još dodatno zaradila.Radila sam i po 22 sata dnevno, a ponekad spajala i dva radna dana, ali dokazala sam da je sve moguće.

Ljubav prema glamuruKako su se poslovi ustalili, trud se počeo isplaćivati, a događaji u kafiću napredovati. Veselilo me sve to, no ipak mi je u krvi najviše moda, glamur, glamurozni i lijepi događaji, koje nisam mogla ostvariti kroz kafić, ali sam mogla kroz salon. Kako sam oduvijek voljela pomagati ljudima općenito u teškim trenucima, tako i poduzetnicima, odlučila sam za sve nas iz branše vjenčanja napraviti jedan glamurozni događaj i organizirati Sajam vjenčanja.Pozvala sam dvadesetak naših gradskih poduzetnica na sudjelovanje i organizirala 1. Sajam vjenčanja Exclusive Nova Gradiška. Svi su bili oduševljeni, sretni i zadovoljni, programom, sadržajem, prostorom, iako je taj prvi sajam bio financiran najvećim dijelom iz našeg budžeta uz samo nekoliko sponzora. Kada sam osjetila takvu podršku i oduševljenje, znala sam da će taj Sajam rasti iz godine u godinu. Naravno, svake godine smo rasli, a ja se svake godine natječem sama sa sobom da nadmašim prošlu. Tako će se ove godine, 9. studenog, održati 4. po redu Sajam vjenčanja Exclusive Nova Gradiška, na kojem će sudjelovati čak 100 izlagača iz cijele kontinentalne Hrvatske.Baš taj Sajam otvorio mi je oči, dao ideju i pomogao da shvatim kako volim i želim raditi i organizirati evente, posebice one kojih na našim prostorima ima malo.

Više događanjaTako sam već u ljeto 2016. počela s organizacijom događaja i ugostiteljske ponude u jednom kultnom gradskom prostoru tzv. Ljetnoj pozornici-Stari zatvor. To je bio disko otvorenog tipa, jednostavnog interijera sa šankom, gdje se uglavnom slušala rock glazba. Taj prostor je trebalo oživjeti. Krenula sam s organizacijom koncerata domaćih rock

bandova i partya na otvorenom, ali isključivo uz urbanu glazbu. Naravno, prva godina je uvijek teška. Osim što ljudi sve rjeđe slušaju rock glazbu, nisu bili naviknuti niti na taj prostor. Stvari smo prvu godinu donosili, pripremali se i isto tako vraćali, jer kada u prostor u koji stane do 800 ljudi dođe njih 50, to je prazno, a uz sve to svaki takav događaji ovisi o vremenskim prilikama jer se organizira na otvorenom.No, nismo se predali. Već slijedeće godine sastavila sam bolji program, uložili smo više sredstava u prostor, trudili se i vjerovali u sebe. Svaka godina bila je sve bolja i iako je u gradu sve manje ljudi, svake subote ljetna pozornica radi i ugošćuje brojne rock bandove i DJ.

Organizacija uvijek drugačijih događaja, puno učenja i rada na

sebi doveli su me do potrebe da proširim profesionalno svoju djelatnost. Tako sam ove godine završila poslovnu školu za Event managera i dobila certifikat. Sretna sam jer mi se već otvaraju nove poslovne ponude u tom smjeru i već imam u planu prekrasne

događaje koje će organizirati Exclusive events.

Nastavak neobične poduzetničke priče…

Osim svega ovoga što sam ispričala u svojoj poduzetničkoj priči, kako sam u slobodno vrijeme radila plesne kostime svojoj kćeri i nekoliko puta osvojila nagradu za najbolji kostim, izabrana sam da osmislim i napravim nacionalni kostim našoj Miji Pojatina, u kojem će predstavljati Hrvatsku na svjetskom izboru, Miss Universe 2018. I tu nije kraj mojim skicama i nacrtima, drugačijim mladenkama… Ali polako!Ovo je, iako vam se možda čini puno, samo mali djelić moje poslovne putanje, koja će se uzdizati sve više i više jer ću raditi na tome.Privatno sam majka dvije prekrasne djevojke, Iris, buduće profesorice psihologije i mlađe Natali, još gimnazijalke i supruga sam predivnog čovjeka koji me prati u svim mojim projektima. Hvala im na tome!


Volim raditi, volim svoje poslove, volim ljude,

volim pomoći i mislim da me sve to skupa dovelo do ovoga gdje sam

sada. Zato moj savjet svim ženama i poduzetnicima: glavu gore, volite se, budite

iskreni, budite dobronamjerni, radite na sebi, radite ono što volite i želite jer tada će sve doći na svoje mjesto. Ne bojte se,

može se, a svaka prepreka je samo lekcija na našem putu do cilja.

Voli vas Lilly!



P rojekt obuhvaća niz aktivnosti koji potiču djecu i mlade na učenje, stjecanje novih znanja i vještina, uz poticanje izvrsnosti i inovativnosti, kreativnosti i svih ostalih kompetencija s kojima mladi nisu dovoljno educirani i

upoznati. Svrha projekta je informiranje i edukacija o poduzetništvu, razvoj i jačanje poduzetničkih i za život potrebnih kompetencija. Na konkretnim primjerima dobre prakse nastojali smo usmjeriti učenike na tržišno razmišljanje te potaknuti u njima želju za razvojem poduzetničkih vještina što bi rezultiralo njihovom odlukom o pokretanju vlastitih poduzetničkih pothvata i samozapošljavanje.

Još 120 učenika„Vaš uspjeh je isključivo u vašim rukama i vašim glavama“ – uvodna je poruka Frane Šušnjare, direktora marketing grupe Renault za Aziju i Pacifik, Hrvata koji je u Zagrebu završio Fakultet političkih znanosti, a trenutno živi i radi u Hong Kongu. Frano je 19. rujna 2019. posjetio Ugostiteljsko-turističku školu Osijek i Srednju školu Donji Miholjac, u kojima je njegovo predavanje ukupno poslušalo oko 120 učenika. Predavanja su bila zanimljiva i interaktivna uz mnoštvo pitanja upućenih ovom gostu.Rekao je učenicima da njegova komparativna prednost upravo to što potječe iz Hrvatske, male zemlje koja nema razvijenu autoindustriju te ga baš to čini posebnim i autentičnim. Istaknuo je da su mu pomogle njegove karakterne osobine kao što su otvorenost, upornost, emotivnost, empatija, a posebno mogućnost improvizacije odnosno snalažljivost koju Hrvatima daje naš mentalni sklop. Uz sve te osobine, najvažnija je želja za uspjehom i napretkom.Poručio je učenicima da je škola ta koja će nekome dati bazu i orijentaciju, a svaka osoba sama to mora nadograđivati kroz život.

Istaknuo je svojih šest pravila uspjeha, koja je odlično pojasnio učenicima:1. Vjeruj sebi!2. Krši pravila (treba pomicati granice i donositi nova pravila kako bi se napredovalo)!3. Ne boj se neuspjeha!4. Slušaj i uči!5. Radi puno!6. Vrati društvu (altruizam)!

Hrvatska je zemlja velikih mogućnostiFrano je rekao učenicima kako se želi ponovno vratiti u Hrvatsku te ovdje školovati i odgajati svoju djecu jer smatra da je ovo zemlja velikih mogućnosti koja pruža ogromnu sigurnost. Uspjeh je moguć u Hrvatskoj, a mladi danas imaju veću mogućnost postići željeni uspjeh nego prijašnje generacije jer su im sve informacije dostupne za nekoliko sekundi putem interneta.Za kraj je poručio: „Može se sve ako imate dobru ideju koju ćete svojim radom sprovesti u djelo, a energija koju ćete uložiti ovisi samo o vama!“

Poduzetništvo je najveći altruizam

» S početkom nove školske godine, projekt „Biti Bolji-Be Better“ zakoračio je u svoju sedmu godinu postojanja, a inspirativne priče brojnih poduzetnika do sada je čulo oko 20.000 učenika.

Biti Bolji–Be Better / prilog broj 58

Piše: Mirjana Felinger

Ugostiteljsko-turistička škola Osijek

Srednja škola Donji Miholjac


S ciljem širenja svijesti o važnosti održivog razvoja, INA je 2014. pokrenula program „Zeleni pojas“ u sklopu kojeg je na suradnju pozvala

nevladine udruge i edukativne ustanove kako bi zajedničkim snagama pridonijeli očuvanju okoliša u lokalnim zajednicama. Među 16 ovogodišnjih pobjedničkih projekata odabran je i projekt Udruge Biti Bolji koji potiče društveno odgovorno poslovanje, održivi razvoj, zaštitu okoliša i prirode, a s kojim ove vrijednosti želi približiti učenicima osnovnih škola.

Zeleni pojas – primjer dobre prakseKroz program „Zeleni pojas“ INA sufinancira ekološke projekte poput pošumljavanja, uređenja zelenih površina, čišćenje podmorja, priobalja, jezera i rijeka, edukacije o ekologiji te druge slične aktivnosti iz područja zaštite okoliša i prirode. I mi smo željeli biti dio ovog programa. INA je prepoznala projekt naše Udruge Biti Bolji iz Osijeka u kojem ćemo zajedno s učenicima OŠ "Tin Ujević" Osijek urediti dio njihovog školskog dvorišta sadnjom ekoloških voćnih sadnica, te putem jedne radionice u OŠ Nikole Andrića Vukovar upoznati učenike sa zaštitom okoliša i prirode te kako se odgovorno ponašati prema prirodi. Zato u ovoj školi planiramo održavanje radionice o ekološkom turizmu čija je svrha podizanje razine ekološke svijesti djece i usvajanje zdravih navika s obzirom na to da naša budućnost, kao i budućih generacija, ovisi o njima. Već danas je potrebno reagirati i

potaknuti ih na razvijanje odgovornost prema sebi i prema budućnosti našeg planeta. Važno je istaknuti da su učenici bili kreatori predloženih aktivnosti koje se provode u projektu, u dogovoru s profesorima i ravnateljima navedenih škola, a medijski pokrovitelj projekta je časopis Poduzetnik.

Realizacija projekta u suradnji s učenicimaProjekt će se realizirati u razdoblju od rujna 2019. do lipnja 2020. i kroz njega ćemo:• Učenike OŠ "Tin Ujević" Osijek i OŠ Nikole Andrića Vukovar upoznati s projektom i planiranim aktivnostima.• Napraviti pokaznu sadnju 18 ekoloških voćnih sadnica u dvorištu OŠ "Tin Ujević" Osijek (izabrane su voćne sadnice čiji plodovi će dozrijevati u vrijeme trajanja školske godine, odnosno vrijeme održavanja nastave).• Održati predavanje prije sadnje o načinu sadnje u dijelu školskog dvorišta (trajanje 45 minuta).• Omogućiti stručnu podršku i savjetovanje o održavanju sadnica za vrijeme trajanja ovog projekta (praktični prikaz učenicima o načinu sadnje i svih potrebnih radnji).• Nabaviti potreban alat i opremu za sadnju ekoloških voćnih sadnica.• Održati jednu radionica za učenike OŠ Nikole Andrića Vukovar, pod nazivom „Kako biti osviješten turist?“

Projekt „Biti bolji-Be better“ obuhvaća niz aktivnosti koji potiču mlade na učenje, stjecanje poduzetničkih znanja, vještina, izvrsnosti i inovativnosti, kreativnost i svih

ostalih kompetencija kojima učenici nisu dovoljno educirani i upoznati. Njihovom edukacijom dolazi do smanjenja rizika od siromaštva i veće socijalne - društvene uključenosti mladih, kao i izvannastavne i izvaninstitucionalne suradnje na poticanju svih aktivnosti koje će mlade pripremiti za život i odabir njihovog životnog puta. Poseban naglasak je na edukaciji mladih o zaštiti okoliša i prirode te očuvanju našeg planeta.

Naš pobjednički projekt za osnovne škole

» U sklopu programa „Zeleni pojas“ INA je podržala i ekološki projekt „Biti Bolji-Be Better“ Udruge Biti Bolji. U projekt su uključeni učenici OŠ "Tin Ujević" Osijek i OŠ Nikole Andrića Vukovar.

ekološki projekti


K onferenciju organizira Udruga za poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske – Meeting G2, multidisciplinarna

skupina Hrvata iz dijaspore i domovine. I ove godine očekuje se dolazak brojnih uspješnih poslovnih ljudi hrvatskoga podrijetla iz svih dijelova svijeta, kao i sudjelovanje tvrtki iz Hrvatske koje se žele predstaviti i ostvariti važne kontakte za nastavak rada i razvoja. Sudionike Konferencije očekuje raznovrstan program pripremljen s ciljem poslovnog povezivanja Hrvata iz svih dijelova svijeta, povećanja ulaganja iseljeništva u domovinu, potpore izvozno orijentiranim hrvatskim tvrtkama i zaustavljanja iseljavanja.

Predstavljanje uspješnih hrvatskih franšiza uz inspirativne pričeKonferencija počinje 4. studenoga dobro prihvaćenom pitch sesijom „Starting up with CROnnect.me!“, koju će voditi Ante Lučić, direktor i osnivač platforme Cronnect.me. Istog dana, kao novost u programu, održat će se predstavljanje

nekoliko uspješnih hrvatskih franšiza, dok je drugi dan upotpunjen programom „Trenutak za inspiraciju“.Prvi dan Konferencije tradicionalno nudi prigodu za umrežavanje na sesiji „Who is Who in G2“, tijekom koje će svaki sudionik dobiti prigodu za kratko predstavljanje uz isticanje s kime se i kako želi povezati. Prošle godine ovu prigodu iskoristilo je više od 100 poslovnih ljudi, pa se moglo saznati o nizu uspješnih projekata – od građevinskih, financijskih, logističkih, preko teške industrije sve do ICT-

a, umjetne inteligencije, arhitekture, konzalting usluga... Dosad je na G2 Meetingu sudjelovalo više od 220 Hrvata koji imaju uspješne tvrtke u 27 zemalja svijeta, a ukupno su Konferencije okupile više od 750 sudionika koji su ostvarili vrijedne kontakte te razmijenili brojne ideje.

Nekoliko pitanja za organizatore: Mara Vitols – Hrgetić, direktorica programa KonferencijeSlogan petog izdanja Meeting G2

Meeting G2.5 Gradimo poslovne mostove

» Uspješni Hrvati ponovno se okupljaju na konferenciji u studenome. Peto izdanje konferencije održat će se od 4. do 6. studenoga 2019. godine u zagrebačkom Kongresnom centru Forum Zagreb.

najavljujemo

Piše: Andrea Cimbal Matić

Novosti u programu

Predstavnici hrvatskih franšiza Surf'n'fries, Direct booker, Place2go, Business Caffe i Body Creator razgovarat će o ovom vrlo popularnom modelu poslovanja. Naime, u Hrvatskoj trenutačno posluje oko 200 franšiznih sustava s oko 17.000 zaposlenih, na oko 1.000 lokacija uz

značajan prostor za napredak. „Trenutak za inspiraciju“ ponudit će četiri inspirativne poslovne priče - Ivana Mrvoša, osnivača tvrtke Include,

Marca Buzolića, člana Uprave Plave Lagune, Hrvoja Bušića i Tomislava Anadolca ispred destilerije „Duh u boci“ te Vlade Lendvaja,

predsjednika Hrvatskog saveza informatičara.

Predsjednica RH na otvorenju Konferencije G2.4


konferencije je „Gradimo poslovne mostove“. Zašto ste ga izabrali? Smatramo ga sasvim prigodnim jer je Meeting G2 ponajprije osmišljen zbog poslovnog umrežavanja domovine i dijaspore u kojem nastojimo graditi poslovne mostove u svim ekonomskim područjima.

Pripremili ste nekoliko novosti u programu. Možete li ih navesti?Očekuje nas prezentacija uspješnih hrvatskih franšiza i program „Trenutak za

inspiraciju“, kratke, inspirativne priče na temu poslovnog ili obrazovnog uspjeha. Posebno se veselim panelu „Hrvati i moda“, u kojem ćemo razgovarati s Gretom Gudelj, Marijanom Bušićem, osnivačem institucije Academia Cravatica i brenda Croata, Vesnom Milković iz Etno butika Mara, Đurđicom Vorkapić iz Hippy Gardena i modnim dvojcem Elfs - Aleksandrom Šekuljicom i Ivanom Tandarićem, a na završetku ćemo pogledati i mini modnu reviju.Povrh toga, uključili smo kratke

prezentacije aktualnih tema, kao što su brendiranje Hrvatske i predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije 2020. godine.

Što očekujete od ovogodišnje Konferencije? Očekujemo daljnji napredak u povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske uz zanimljive sudionike, jače umrežavanje i nova hrvatska poslovna iskustva.

Josip Hrgetić, predsjednik Udruge Meeting G2Gospodine Hrgetiću, kakve su pomake ostvarile dosadašnje Meeting G2 konferencije?Rekao bih da smo uspostavili respektabilnu mrežu poslovnih ljudi na svjetskoj razini, što nije nimalo jednostavno. Evo sada, nakon pet godina, imamo mrežu Hrvata koji uspješno vode svoje poslove u 28 zemalja svijeta. To je golem potencijal koji je tu. Dakle, mi smo ga identificirali, a sada počinjemo graditi mostove.

Jeste li zadovoljni rezultatima povezivanja sudionika? Da, naš je krajnji cilj povećanje vrijednosti i njega gradimo iz godine u godinu. Ledenjak nije moguće rastopiti preko noći, ali ako svatko od nas uloži malo svog vremena, to će ići znatno brže. Mislim da je naša ekipa, okupljena oko MG2 puno u tome pomogla. Dosad smo povezali više od 220 tvrtki izvan Hrvatske s ljudima u Hrvatskoj i nastavljamo raditi na tome.

Koliko nam poslovni ljudi Hrvati u dijaspori mogu pomoći u rastu gospodarstva?Koliko su Rakitić, Ćorluka ili Lovren pomogli hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji? Radi se o tome da smo mi svi jedna ekipa i ako imamo isti cilj, sigurno ćemo uspjeti. Imamo primjere dviju zemalja vrlo sličnih Hrvatskoj po veličini i broju stanovnika - Izraela i Irske. I jedni i drugi imali su određene probleme i onda su počeli uže i intenzivnije surađivati sa svojom dijasporom, što je rezultiralo mnogim uspješnim projektima i rastom gospodarstva. I pogledajte gdje su sada!

najavljujemo

Visoko pokroviteljstvo i sudjelovanje Predsjednice RH

Ovogodišnje, peto izdanje Konferencije Meeting G2, kao i sva prethodna, organizira se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske

Kolinde Grabar-Kitarović, koja je potvrdila dolazak na svečano otvorenje.

Mnoštvo zanimljivih i aktualnih panelaDrugog dana Konferencije, 5. studenoga, održat će se svečano otvorenje uz

obraćanje Josipa Hrgetića u ime organizatora događanja, zatim Zvonka Milasa, državnog tajnika, ravnatelja Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH te

predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. U nastavku programa pripremljeno je pet panel-rasprava u kojima će se govoriti o Hrvatima i modi,

aktualnostima u IT sektoru u Hrvatskoj, iznimnim hrvatskim izvoznicima, ali i pobliže upoznati sa situacijom i izazovima hrvatskih poduzetnika u Austriji, kao i kanadskih u Hrvatskoj. Na panelima će nastupiti više od 30 sudionika, poznatih

hrvatskih gospodarstvenika iz zemlje i svijeta, kao i predstavnika državnih i lokalnih institucija.

Posebno se izdvaja onaj pod nazivom „Hrvatska moda – pokažimo svijetu što imamo“, organiziran u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika. O tome kako

su hrvatski dizajneri uspjeli plasirati svoje proizvode u svijetu, doznat ćemo od predstavnika uspješnih hrvatskih modnih brendova. Zanimljiva rasprava očekuje se i na panelu o uspjehu u poslovnom povezivanju između Kanade i Hrvatske, na kojem će se predstaviti konkretni, uspješni primjeri suradnje, kao i specifičnosti u

radu te ponuditi razmišljanja kako potaknuti poduzetnike na daljnji razvoj suradnje.

Za sudjelovanje na konferenciji Meeting G2 možete se prijaviti putem internetske stranice www.meeting-g2.com.

Poslovni izlet u Zadar i posjet tvrtki Ante Gotovine

Posljednji dan Konferencije uobičajeno je predviđen za jednodnevni poslovni izlet. Ovog puta organizatori su se odlučili za posjet Zadru. U luci Gaženica sudionici će posjetiti tvrtku Pelagos net farma d.o.o., u

suvlasništvu proslavljena generala Ante Gotovine, koja se bavi ulovom, uzgojem i obradom mlađe divlje tune unutar podvodnih kaveza.

Nakon Gaženice, slijedi odlazak u Kneževu palaču, gdje će se održati prezentacija zadarskih tvrtki, poslovnih zona i drugih poslovnih prilika

koje se nude na tom području.


startup mjeseca

S vaki vozač godišnje u prosjeku potroši 44 sata samo kako bi pronašao parking. Drugim riječima, od 365 dana u godini, skoro dva cijela dana odlazi na sporo, ali stresno "vozikanje", uz obvezno izazivanje nervoze kod drugih

sudionika u prometu, kojima se uvijek žuri. Ako ste jedan od više od 2 milijuna vozača u Hrvatskoj, a jednako toliko ima i automobila, onda ste se sasvim sigurno bar nekoliko puta našli u situaciji da beznadno kružite prenatrpanim ulicama u potrazi za slobodnim parkirnim mjestom. Gotovo 40 % prometnih gužvi čine automobili koji su u potrazi za slobodnim parkingom. U prosjeku vozimo 4.5 kilometra duže prilikom traženja dostupnog mjesta, a pritom ne štetimo samo svojim živcima, novčaniku i vrlo ograničenom vremenu, već i prirodi. Samom potragom za slobodnim parkirnim mjestom ispuštamo u prosjeku 1.5 kg/CO2 u okoliš. Ne moramo posebno naglašavati kako nije riječ samo o hrvatskom problemu. Slične porazne statistike pronaći ćemo u većini drugih zemalja. No zanimljivo je da upravo iz Hrvatske dolazi inovativno rješenje koje, osim zaštite okoliša, štedi vrijeme,

osnažuje kako vozače - tako i vlasnike (potencijalnih) parkirnih mjesta te automatizira čitav proces, stvarajući pobjednike sa svih uključenih strana. Sustav se zove WePark, a nastao je u prometno "zagužvanom" Zagrebu.

Parking više neće biti bauk!WePark je moderno digitalno rješenje za problem nedostatka parkirnih mjesta u gradskim sredinama. Sve je krenulo prije 2 godine, kao studentski projekt, a danas se radi o ozbiljnom sustavu. Iako je na samom početku poslovanja, We Park se može pohvaliti solidnim uzorkom od više od 100 parkirnih mjesta u svom sustavu. Naime, WePark je aplikacija koja omogućuje svim građanima da legitimno, legalno i sami riješe kompleksan problem nedostatka parkirnih mjesta - bez potrebe za izgradnjom nove infrastrukture. Ukratko, WePark spaja vozače koji su u potrazi za dostupnim parkingom s vlasnicima privatnih parkirnih mjesta, bilo da se radi o privatnim osobama ili tvrtkama, a koji su spremni svoja parkirališta iznajmiti te tako dodatno zaraditi.

Rješavamo problem parkinga, a korisnicima omogućavamo zaradu

» "Gotovo svakom vozaču poznat je vrlo iritantan problem nedostatka parkirnih mjesta, zbog čega se generiraju prometne gužve, pojačava stres i dodatno zagađuje okoliš. Razvili smo elegantno rješenje za taj problem. WePark osnažuje sve strane uključene u proces, čime se razlikuje od drugih, najčešće jednosmjernih Smart Parking rješenja" - Karlo Starčević, direktor WeParka

Piše: Ante Lučić Karlo Starčević


Ako posjedujete parkirno mjesto koje je slobodno kada ste na poslu, godišnjem odmoru ili poslovnom putu, ili vaša tvrtka posjeduje parkiralište za svoje zaposlenike koje je prazno poslije 17 sati i vikendom, to parkirno mjesto putem WePark sustava možete lako iznajmili drugim vozačima i zarađivati bez ikakvih ulaganja.

WePark kao vaš osobni tražitelj parkinga i administrator parking sustavaVozač ste i dosta vam je potrage za parkirnim mjestom? Za početak besplatno preuzmite WePark aplikaciju za svoj Android ili iOS mobilni uređaj. Registrirajte se unošenjem svojeg korisničkog imena, e-mail adrese i lozinke. Na internetskoj stranici www.wepark.eu zatražite besplatan testni vaučer u protuvrijednosti 10 kn. Kod koji će stići na vašu e-mail adresu ili putem SMS poruke unesite u aplikaciju i spremni ste. Na računu imate potpuno besplatnih 10 kuna koje možete iskoristiti bilo kada i na bilo kojoj lokaciji iz WePark sustava. Trenutno je u gradu Zagrebu 6 lokacija s približno 100 parkirnih mjesta. Ako niste iz Zagreba, ne očajavajte, WeParku je cilj u bliskoj budućnosti omogućiti uslugu u svim većim gradovima Hrvatske, a već sada su u pregovorima za nekoliko lokacija u gradovima na Jadranskoj obali (trebamo li posebno naglašavati kako nedostatak parkinga pogađa mnoga mjesta za vrijeme turističke sezone i izaziva ogroman stres kako gostima, tako i lokalnom stanovništvu?). Nakon što ste testirali WePark uslugu s besplatnim vaučerom i zaljubili se u uslugu, htjeli biste nastaviti koristiti WePark parkirna mjesta. Nema problema! Potrebno je kupiti novi WePark vaučer, i to po cijeni koju sami odredite na temelju svoje procjene kako često i vremenski dugo biste htjeli koristiti nečiji parking. Ako ste uplatili vaučer u vrijednosti 50 kn, taj je iznos vidljiv na vašem korisničkom računu unutar aplikacije. Osim same informacije o broju dostupnih parkirnih mjesta i njihovoj lokaciji u realnom vremenu, WePark aplikacija nudi mogućnost rezervacije parkirnog mjesta do 3 sata unaprijed, dok sam sustav nudi i navigaciju do parkirališta te naplatu po minuti parkinga, umjesto po satu.Jedna od ključnih stavki WePark usluge

jest činjenica da su parkirališta osigurana rampom te samim time vrlo sigurna. Prilikom dolaska do rampe, aplikacija se putem bluetootha povezuje s pametnim WePark sustavom unutar rampe, a rampa se podiže i korisnik neometano ulazi na parkiralište. Pri izlasku, rampa se podiže, sustav računa koliko ste vremena koristili parking te automatski "skida" odgovarajući iznos s prethodno uplaćenog vaučera.Druga strana medalje su vlasnici parkirnih mjesta. Ako posjedujete parkirno mjesto na atraktivnoj lokaciji ili pak imate dvorište čiji dio želite pretvoriti u parkirna mjesta, putem WePark aplikacije možete iznajmljivati svoj parking kada ga ne koristite. WePark omogućuje ostvarivanje zarade bez početnog ulaganja i troškova od strane vlasnika parkinga ili prikladnog komada zemljišta. Sav trošak opreme snosi WePark. Zainteresirani vlasnici u svakom trenutku mogu kontaktirati WePark i raspitati se o mogućnostima suradnje.

Trenutno stanje i skok u budućnostKao inicijativa, WePark je dio sve zanimljivije globalne Smart Parking industrije koja bilježi prosječni rast od 18 posto godišnje. Procjenjuje se da će do 2021. godine ukupna vrijednost ove nišne industrije prijeći 5 milijardi USD, nakon čega se može očekivati naglije ubrzanje i višestruko veći rast uslijed razvoja automatizacije i svih povezanih tehnologija. Nadalje, prema podacima UN-a, do 2030. godine šest od deset stanovnika će, globalno gledano, živjeti u urbanim sredinama koje odavno muku muče s parkingom. S druge strane, mobilnost budućnosti po svemu sudeći bit će umrežena, električna, autonomna i

predmet ekonomije dijeljenja. WeParkovci su odlično sagledali trendove i nanjušili ogromnu priliku u naizgled "maloj" industriji koja samo što nije eksplodirala.Aplikacija WePark dostupna je od kraja 2017. godine, a trenutno broji više od tisuću registriranih korisnika i stotinjak dostupnih parkirnih mjesta na šest lokacija u gradu Zagrebu. WePark tim vrlo je čest član raznih startup natjecanja na kojima bivaju zapaženi. Do sada su se predstavili u finalu StartUp Factory Zagreb (2017.); Inter Capital Battle, gdje su osvojili 1. mjesto (2018.); Inno Energy Battle, iz kojeg su izišli s brončanom medaljom (2018.); EIT RIS Climate KIC akcelerator (2019.); Digitalna (R)evolucija (2018) te nekoliko konferencija koje je suorganizirala platforma Cronnect.me, a na kojima su "pitchirali" hrvatskom iseljeništvu - primjerice konferencija Meeting G2.4 – pogled u budućnost (2018.) te 2. međunarodna konferencija „Iseljenički turizam” (2019.).Buduće ciljeve dijele na one vezane uz tehnološki napredak sustava kao i na geografsko širenje usluge. Jedan od ciljeva jest trenutni WePark sustav obogatiti punionicama za električna automobile, pametnim parkirnim barijerama, sustavom za mjerenje kvalitete zraka, dinamičnom promjenom cijena i drugim opcijama. Također, ključan korak je omogućavanje ove usluge na što većem broju lokacija, kako u Zagrebu tako i u drugim gradovima Hrvatske, a već sada su u pregovorima o uvođenju ove usluge u 3 grada na Jadranskoj obali. Logičnim slijedom, uskoro možemo očekivati i probijanje WeParka na tržišta izvan granica Lijepe naše. No, za početak, olakšajmo si vozačku svakodnevicu, preuzmimo aplikaciju WePark i isprobajmo sustav!

startup mjeseca


K ako posluje najveći Regionalni centar za gospodarstvo Hrvatske poštanske banke, otkrile su nam Nives Erceg, direktorica centra Zagreb - istok i Kristina Grbavac, direktorica centra Zagreb - zapad. Erceg i Grbavac

osvrnule su se na dosadašnje rezultate i otkrile profil klijenata, a razgovarali smo i o ženama poduzetnicama te ulaganju u zaposlenike kroz rad Corporate Banking akademije.

HPB ima 12 regionalnih centara od kojih je Zagreb najveći i jedini podijeljen na 2 ogranka, istok i zapad. Kakav je profil klijenata i koje su djelatnosti najzastupljenije? Erceg: Portfelj Regionalnog centra Zagreb - istok obuhvaća klijente iz različitih grana, ali posljednjih godina izdvajaju se građevinske firme kao predvodnici gospodarskog rasta, za njima i popratne djelatnosti, a poprilično je zastupljen i turistički te IT sektor. HPB se može pohvaliti poslovanjem s odličnim start up-ovima, ali i klijentima koji imaju dugogodišnju tradiciju uspješnog poslovanja te su opstali i u vrijeme krize.Grbavac: U Regionalnom centru Zagreb - zapad zastupljene su gotovo sve vrste djelatnosti s obzirom na potencijal tržišta Grada Zagreba, ali možemo izdvojiti uslužne djelatnosti (ugostiteljstvo i turizam), trgovinu, prerađivačku industriju i građevinarstvo. Podržavamo svaku dobru ideju i projekt u kojem prepoznamo potencijal, neovisno o vrsti djelatnosti.

Jeste li zadovoljni poslovanjem ove godine? Erceg: I ove godine smo uspješno nastavili dugogodišnji pozitivni trend poslovanja. Ostvarujemo sve planirano, a bilježimo i dodatni rast u svim segmentima. Ovo je bila izazovna godina jer smo se dodatno ekipirali. Pored stručnog kadra s dugogodišnjim bankarskim iskustvom pomladili smo timove i zaposlili nove snage koje će biti „prvaši“ naše Corporate Banking akademije. Cilj nam je konstantna edukacija zaposlenika kako bismo stručna znanja i vještine nadograđivali u skladu s potrebama i tržišnim trendovima. Želimo da se u akademiji i Banci profiliraju stručnjaci koji mogu ne samo

parirati kadrovima velikih banaka, već i sami biti predvodnici novih trendova na bankarskom tržištu.Grbavac: Izuzetno sam zadovoljna rezultatima ostvarenim u proteklih godinu dana i to najviše mogu zahvaliti svom timu. Utrostručili smo portfelj kredita, kao i broj klijenata i transakcijskih računa što će se pozitivno odraziti na rezultat Banke.

Ulažemo u zaposlenike i stvaramo stručnjake

koji će krojiti bankarske trendove

intervju

Kristina Grbavac,Sektor poslovanja s malim i

srednjim poduzećima HPB-a


Drago mi je da smo uz velike tržišne izazove sve dostupniji klijentima i uspješno ispunjavamo njihova, sve zahtjevnija očekivanja. U narednoj godini očekujem daljnji rast broja klijenata i još uspješniju prodaju.

Ove godine otvorili ste tri poduzetnička centra – Hoto, Velika Gorica i Sesvete. Kako rade poduzetnički centri i kakvi su planovi? Grbavac: Otvorenjem prvog poduzetničkog centra Hoto željeli smo biti dostupniji klijentima s područja Samobora i Krapinsko-zagorske županije i time povećati broj mikro i malih klijenata.Zahvaljujući odličnom timu, u vrlo kratkom razdoblju, ostvarili smo zavidne rezultate. Centar bilježi rast broja novih klijenata, a zahtjeva za novom suradnjom ili proširenjem postojeće sve je više.S obzirom na pozitivne trendove, nastavljamo s dosadašnjim tempom i planom s fokusom na mikro klijente kojima želimo biti potpora u njihovom tržišnom jačanju. Erceg: Otvaranjem poduzetničkih centara želimo biti što bliže klijentima i poboljšati razinu usluge, a time i zadovoljstvo klijenata.Velika Gorica je mladi centar - punimo tek tri mjeseca. S postojećim klijentima već imamo odličnu startnu poziciju, a uspješno smo odradili i prve akvizicije te vjerujem da će se HPB na ovom području pozicionirati kao značajan i pouzdan partner.Nedavno smo otvorili i Poduzetnički centar u Sesvetama koje smo također prepoznali kao područje s uspješnim poduzetništvom. Vjerujem da će nas, kao najveću banku u hrvatskom vlasništvu, klijenti i na ovim lokacijama prepoznati, dati nam povjerenje i da ćemo zajedno rasti kroz kvalitetne projekte.

Možete li nam reći nešto više o osnivanju Corporate Banking akademije? Grbavac: Kvalitetna edukacija i stjecanje novih znanja i vještina presudno je za praćenje razvoja tržišta i prepoznavanje potreba klijenata pri čemu je izuzetno važna i naša savjetodavna uloga.Banka je uspostavila Corporate Banking akademiju za razvoj stručnih znanja i kompetencija djelatnika u prodaji prema segmentaciji klijenata i industrijskoj specijalizaciji.Corporate Banking akademijom želimo podići razinu kvalitete usluge Banke s naglaskom na savjetodavnu ulogu i bolje razumijevanje potreba klijenata ovisno o tržištu kojem pripadaju. Važno nam je klijentima pružiti stručnu podršku u procesu razvoja poslovanja prije svega individualnim i profesionalnim pristupom.

Banka je potpisnik značajnih programa poticanja i kreditiranja malih i srednjih poduzetnika. Imate zaključene ugovore i sporazume sa Zagrebačkom burzom, Udruženjem obrtnika grada Zagreba, HAMAG-om, programe za žene poduzetnice… kakvi su rezultati? Erceg: U želji da ponudimo cjelovita financijska rješenja i da u moru bankarskih proizvoda klijenti što jednostavnije mogu pronaći program „po svojoj mjeri“ s našim partnerima imamo

različite suradnje, ugovore i sporazume.Riječ je o programima krojenima prema potrebama poduzetnika specifičnih skupina (obrtnici, žene poduzetnice, turističke djelatnosti, proizvođači…). Ovakvim kreditnim linijama postali smo dostupniji širem spektru klijenata što se vidi u našim boljim rezultatima.

Poznato je da HPB veliku pažnju pridaje ženama u poduzetništvu. Organizirali ste konferencije, radionice s EBRD-om i edukacije. Kakvi su planovi za taj poslovni segment? Grbavac: Na hrvatskom je tržištu sve više žena poduzetnica što prepoznajemo kao veliku prednost i trudimo se posebnu pažnju pridati tom segmentu. Osim razvoja bankarskih proizvoda namijenjenih ženama u poduzetništvu jačamo i našu savjetodavnu ulogu organiziranjem radionica, konferencija i edukacija kako bi poduzetnicama pružili najbolju podršku i zajedno gradili uspjeh.

Kad usporedite profil klijenata od prije 5 godina – ima li danas više žena koje pokreću biznis? Erceg: Rekla bih da žene još uvijek sramežljivo i polako otvaraju vrata poduzetništva, ali kada se ohrabre i zakorače u taj svijet kao da tek tada postanu svjesnije svoje vrijednosti i spremne su za tržišne izazove. Mi smo se u tom dijelu profilirali kao banka prijatelj i partner ženskog poduzetništva i posljednjih godina bilježimo značajan rast broja klijentica u poduzetništvu te stvaramo temelje za još veće i uspješnije „ženske“ priče.

intervju

Nives Erceg, Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima HPB-a


intervju

I zgradnja ispitnih laboratorija KONČARA počela je ranih 50-ih godina prošlog stoljeća, a intenzivira se izgradnjom

laboratorijske infrastrukture za razvojno-istraživačke aktivnosti i komercijalna ispitivanja društva KONČAR – Institut za elektrotehniku, osnovanog 1961. godine. Tražeći suvremen i učinkovit pristup tržištu proizvoda i usluga, nakon desetljeća rada pojedinačnih laboratorija u skladu sa zahtjevima međunarodnih normi, osnovan je Laboratorijski centar KONČARA koji nudi brojne usluge ispitivanja proizvoda na jednom mjestu, tzv. “one-stop testing” pristup.Laboratorijski centar KONČAR – Instituta za elektrotehniku uspješno je proveo akreditaciju prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2017 - Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija, čime potvrđuje neovisnost te kompetentnost u pružanju laboratorijskih i terenskih usluga ispitivanja. Potvrdu o akreditaciji predsjedniku Uprave KONČAR – Instituta za elektrotehniku dr. sc. Siniši Marijanu

12. srpnja 2019. godine uručio je v.d. ravnatelja Hrvatske akreditacijske agencije Tihomir Babić.O aktivnostima i budućim planovima razgovarali smo s dr. sc. Sinišom Marijanom, predsjednikom Uprave, i Rajkom Gardijanom, članom Uprave KONČAR - Instituta za elektrotehniku.

Kako ste ušli u proces osposobljavanja Instituta za ovako složene zadatke?Marijan: „Nastankom hrvatske države i promjenom organizacijskog modela KONČARA otvorila se prilika, a nastala je i potreba da se skupi i sofisticirani laboratorijski kapaciteti stave na raspolaganje i ostalom dijelu hrvatskog gospodarstva, institucijama hrvatske države, ali i da se dio usluga plasira u inozemstvu. Današnji tehnološki razvoj i znanstveno-istraživački rad je nemoguć i neodrživ bez razvojnih i tipskih ispitivanja, a laboratoriji su mjesta gdje se ta ispitivanja provode. Proveli smo znatna ulaganja u ispitne prostore i suvremenu opremu jer se ulaskom Hrvatske u EU otvorilo europsko

tržište za naše proizvode i usluge, a to je dodatno olakšalo i nastup na globalnom tržištu. Usporedno s ovim procesom u rad Instituta uključeno je tridesetak mladih suradnika koji bi trebali biti nositelji ovih aktivnosti tijekom dužeg razdoblja.“

Možete li nešto pobliže reći o ulaganjima u tu svrhu?Gardijan: „Posljednjih nekoliko godina ulažemo znatna sredstva u prostor i suvremenu ispitnu i mjernu opremu, kao što su, na primjer, velika komora za ispitivanje elektromagnetske kompatibilnosti, kidalica 20 kN, oprema za ispitivanje vibracija i udara, oprema za magnetska mjerenja, spektrometar masa, plinski kromatograf, termostatske komore za starenje i žarenje, UV komora, komora za slanu maglu, visokonaponski mjerni sustav za umjeravanje, modernizacija velike klima komore volumena 50 m3 i drugo.Osim laboratorijskih ispitivanja postoji i pedesetogodišnja tradicija na području dijagnostičkih i funkcionalnih ispitivanja

KONČAR - Institut za elektrotehniku ušao u ekskluzivno društvo

svjetskih laboratorija

» Laboratorijski centar KONČAR – Instituta za elektrotehniku uspješno je proveo akreditaciju prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2017 - Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija.

Pripremila: Mirjana Felinger Uručenje potvrde o akreditaciji


primarne elektroenergetske opreme u proizvodnji, prijenosu i distribuciji električne energije (generatora, transformatora, prekidača) te mjerenja elektromagnetskih polja. Ova ispitivanja u nelaboratorijskim uvjetima izuzetno su važna za vlasnika opreme pri održavanju, planiranju raspoloživosti opreme i nabavi nove. Rezultat tih ispitivanja je uvid u stanje opreme i preporuka kako tu opremu održavati da bi se i dalje osigurao pouzdan rad.“

Što donosi ova akreditacija i što ona znači sa stajališta ukupnog poslovanja Instituta?Gardijan: „Ova akreditacija pružit će nam potreban zamah na globalnom tržištu. Nažalost, danas onaj tko nije konkurentan na globalnom tržištu, ne može više biti konkurentan ni u Hrvatskoj. Stoga je ovo priznanje važan trenutak za KONČAR i posebno za KONČAR – Institut za elektrotehniku. Laboratorijski centar sada ima potvrdu o akreditaciji koja obuhvaća više od 500 metoda i koja nam olakšava poslovanje, ali prije svega poslovanje prema globalnom tržištu. Treba posebno naglasiti da je u pripremi akreditacije Laboratorijskog centra sudjelovalo pedesetak suradnika uz pomoć Hrvatske akreditacijske agencije.“

Što se ispituje?Marijan: „Prihodi od ispitivanja kontinuirano rastu, a dobrim dijelom je za to zaslužan i izvoz te suradnja s vodećim globalnim proizvođačima opreme kojima nudimo i specifična ispitivanja izvan metoda definiranih međunarodnim normama. Ispituju se zaista raznoliki proizvodi, od minijaturnih elektroničkih uređaja do 20-metarskih provodnika, 800 kV, 5300 A, DC za korisnika iz Švedske, sklopna oprema iz Rusije te radarska i navigacijska oprema za partnere iz Italije i Novog Zelanda. Naša strategija je jačati prepoznatljivost Instituta upravo na području ispitivanja i certificiranja proizvoda. Zbog toga u Institutu postoji i akreditirano certifikacijsko tijelo koje je ujedno i notificirano tijelo ispred Europske komisije za šest europskih direktiva.“

Institut bi s državnim i javnim institucijama te ostalim gospodarstvenicima trebao imati i edukativnu ulogu?Marijan: „Nastojimo u gospodarskim i akademskim krugovima osvijestiti činjenicu da bez ispitivanja i certificiranja nema pristupa globalnom tržištu. Isto tako, u suradnji s Državnim inspektoratom Institut ima zadaću štititi i hrvatsko tržište od uvoznih proizvoda koji ne udovoljavaju europskim normama i direktivama.“

Što očekujete u narednom razdoblju i kakvi su planovi za budućnost?Gardijan: „Prije svega, intenziviranje aktivnosti povezanih s obnovljivim izvorima, sa svim svojim specifičnostima,

uključujući i istosmjerni prijenos i problematiku energetske elektronike, kao i jačanje kompetencija na području ispitivanja srednjenaponskih i visokonaponskih kabela. Specifičnost ovih ispitivanja je što su dugotrajna i zahtijevaju visoku razinu automatizacije.Planovi za budućnost zasnivaju se na povećanju broja akreditiranih metoda ispitivanja, jačanju prisutnosti na globalnom tržištu, ulasku u ekskluzivno društvo vodećih svjetskih laboratorija okupljenih u CBTL (Certification Body Testing Laboratories) te, u naredne dvije godine, značajnom iskoraku za budućnost, odnosno izgradnji novog Laboratorija za velike električne strojeve i pogone.“

intervju

U Laboratorijskom centru ispituju se:

• sklopni aparati (prekidači, rastavljači, metalom oklopljena postrojenja), energetski i mjerni transformatori, izolatori, kabeli, spojni pribor te

oprema za rad pod naponom • električka, mehanička, magnetska i kemijska svojstva materijala

• otpornost materijala na atmosferske utjecaje (UV zračenje, nagle promjene temperature, vlaga), kompatibilnost materijala te otpornost na ubrzano starenje

• utjecaj okoliša na proizvod (strana tijela, prašina, vlaga, hladnoća, vrućina, slana magla, vibracije)

• elektromagnetska kompatibilnost, sigurnost i buka proizvoda • rotacijski strojevi, elektromotorni pogoni, uređaji energetske

elektronike i računalni sustavi. Osim laboratorijskih ispitivanja LC nudi i umjeravanje mjernih uređaja i sustava

te terenska dijagnostička ispitivanja primarne elektroenergetske opreme.

Projekcija novog Laboratorija za velike električne strojeve i pogone


prodaja

I skustvo mi je pokazalo i više puta dokazalo da vrhunski prodavači ostvare svoje kvote te uzdignute glave iščekuju planove za sljedeću godinu. Ipak, istraživanja pokazuju da 50–60% prodavača ne ostvaruje svoj godišnji plan!!! To

bi značilo da puno ljudi u prodaji zapravo hoda s „upitnicima iznad glava“ pitajući se što se dogodilo, odnosno kako je moguće da je plan za sljedeću godinu još veći. S vama želim podijeliti 3 prodajne tajne koje će vam možda (i ova riječ „možda“ je namjerno ovdje) pomoći da u novoj financijskoj godini ostvarite vrhunske rezultate. U ovom broju podijelit ću s vama tajnu broj 1.Prodajni profesionalci dijele zajedničke karakteristike. Usmjereni su na učenje i usredotočeni su na najbolje što mogu biti. Oni su konkurentni. Oni imaju velika očekivanja za sebe i ne se stide napornog rada. Shvaćaju da kako bi bili najbolji, moraju naporno raditi i raditi ono što drugi nisu spremni učiniti. Stoga prije nego što započnete loviti klijente i pokušate pronaći „cake“ kako biste povećali prodaju, razmislite o sebi i onome što radite svakodnevno kako biste poboljšali svoj stav, odnosno kako biste mogli biti najbolji prodajni profesionalac – najbolja verzija sebe.

Tajna br. 1Ne postoji tajna uspjeha (nema tajne) – zapravo to sve znate.Da znam, pitate se jesam li lud. Čitate ovo jer sam napisao da imam tajne koje želim s vama podijeliti, no naslov članka je u domeni marketinga, a mi u prodaji ipak moramo biti realni – stoga nema tajne - dozvolite da pojasnim...Prije svega, a ljudi to često zaboravljaju, prodaja zahtijeva napor! Ne postoji jednostavan način za postizanje uspjeha u prodaji. Ako tražite prečac, najbolje razmislite o potrazi za drugom karijerom. Žao mi je ako to zvuči oštro, ali kroz svoju karijeru upoznao sam previše ispraznih, zavidno odjevenih „prodavača“ koji traže čarobnu formulu kada je u pitanju prodaja, a upravo TI prodavači su oni koji nama PROFESIONALCIMA stvaraju lošu reputaciju pa često ispadamo „prodavači magle“. Želite li uspjeti u prodaji, čarolija će se dogoditi tek onda kada stvorite pravi način razmišljanja (prodajni „mindset“), izgradite zdravu mrežu – što bi Ameri nazvali „pipeline“ – i „last but not least“ fokusirate se na pomoć kupcu. U trenutku kad se usredotočite na svoj način razmišljanja i svoju mrežu kontakata, to je kao da gledate Davida Copperfielda

u Las Vegasu... Magija se desi... PRODAJA jednostavno „pada s neba“ – koliko puta sam se našao u situaciji da u početku niti sam nisam razumio kako sam nešto prodao – desilo se – no s vremenom sam shvatio. Ono što sam radio podsvjesno jednostavno je postalo svjesno.

Isto tako, ne mogu naglasiti koliko je važno vratiti se osnovama i usredotočiti se na pomoć kupcu. S druge strane, zanimljivo je da puno današnjih „stručnjaka“ govori kako su se kupac i prodaja iz temelja promijenili te da je prodaja kroz društvene mreže – tzv „Social selling“ – upravo ta čarolija koja će vam pomoći da prodate više…da me krivo ne shvatite, to je super alat…ali je i dalje samo jedan od alata koji može, a i ne mora pomoči. Stoga, tajna uspjeha broj 1 je znati da nema prečica. Uspjeh u svijetu prodaje znači da morate stalno učiti, svakodnevno izazivati sebe i biti disciplinirani te usvojiti i prihvatiti osnove (prodavački „mindset“ + „pipeline“ + pomoć kupcu) kako biste pružili ono najbolje moguće iskustvo, a kome drugome, nego kupcima.• Što možete učiniti? Usredotočite se na svoj način razmišljanja i budite iskreni prema sebi što je potrebno za uspjeh te pomognite kupcu kada je to moguće.www.salesadria.com

Tri prodajne tajne - I. dio

Platforma kroz pozitivnu energiju kretanja daje nove mogućnosti širenja Vašeg poslovanja.

• Run Croatia 17 utrka kroz godinu kroz Hrvatsku - pružamo direktan komunikacijski kanal sa nekoliko desetaka tisuća ljudi koji vode računa o kvaliteti života;• Run Friendly hoteli - Lifeclass Sveti Martin na Muri, The Westin Zagreb, Falkensteiner Park hotel Punat, Vitality hotel Punta LHV i hotel Malin;• Run Friendly poliklinika Bagatin;• Run Friendly platforma za distribuciju zdrave hrane, Zdravi pinklec;• Run Friendly destilerija Duh u boci, Old Pilots Gin - aktualni najbolji gin na svijetu - piće dobiveno isključivo od hrvatskih biljaka;• Run Friendly akademska ustanova Bernays - Najveći studij komunikacijskog menadžmenta u Hrvatskoj;• Run Friendly poslodavaci: Poslovna Inteligencija, Neos, Kulic&Sperk, Poliklinika Bagatin, Undabot;• Run Friendly avio prijevoznik Croatia airlines; • http://glook.me Go:Coin najbrže rastuća aplikacija za direktan marketing u regiji. Imamo loyalty servis koji vrednuje kretanje i zdravi način života pojedinaca;• http://runfriendly.world Web stranica na kojoj gradimo globalno povezivanje Run Friendly zajednice koja broji 300 milijuna ljudi u svijetu;• Run Friendly Place: Bellucci coffe&wine bar i Bonk su prvi barovi u Hrvatskoj koji nude vrhunske proizvode za čovjeka koji živi healthy lifestyle;• Gheek Smart Fets - Run Friendly food supplement.

» Sposobnost da budemo odgovorni te svakim danom budemo bolji jedna je od najvažnijih vještina koju možemo razviti. Uspjeh znači da morate stalno učiti, svakodnevno izazivati sebe i biti disciplinirani. Vedran Sorić, MBA - Zagreb


Platforma kroz pozitivnu energiju kretanja daje nove mogućnosti širenja Vašeg poslovanja.

• Run Croatia 17 utrka kroz godinu kroz Hrvatsku - pružamo direktan komunikacijski kanal sa nekoliko desetaka tisuća ljudi koji vode računa o kvaliteti života;• Run Friendly hoteli - Lifeclass Sveti Martin na Muri, The Westin Zagreb, Falkensteiner Park hotel Punat, Vitality hotel Punta LHV i hotel Malin;• Run Friendly poliklinika Bagatin;• Run Friendly platforma za distribuciju zdrave hrane, Zdravi pinklec;• Run Friendly destilerija Duh u boci, Old Pilots Gin - aktualni najbolji gin na svijetu - piće dobiveno isključivo od hrvatskih biljaka;• Run Friendly akademska ustanova Bernays - Najveći studij komunikacijskog menadžmenta u Hrvatskoj;• Run Friendly poslodavaci: Poslovna Inteligencija, Neos, Kulic&Sperk, Poliklinika Bagatin, Undabot;• Run Friendly avio prijevoznik Croatia airlines; • http://glook.me Go:Coin najbrže rastuća aplikacija za direktan marketing u regiji. Imamo loyalty servis koji vrednuje kretanje i zdravi način života pojedinaca;• http://runfriendly.world Web stranica na kojoj gradimo globalno povezivanje Run Friendly zajednice koja broji 300 milijuna ljudi u svijetu;• Run Friendly Place: Bellucci coffe&wine bar i Bonk su prvi barovi u Hrvatskoj koji nude vrhunske proizvode za čovjeka koji živi healthy lifestyle;• Gheek Smart Fets - Run Friendly food supplement.


K ad usporedite to što ste izračunali s cijenom koju možete postići na tržištu, znate što vas čeka – zarada ili gubitak.

Što ćete sve kod izračuna proizvodne cijene uzeti u obzir?Prvo što vam pada na pamet vjerojatno je cijena materijala koji ćete upotrijebiti za izradu tog proizvoda, onda energenti, cijena prostora u kojem će se proizvodnja odvijati, cijena ljudskog rada i amortizacija strojeva. Možda ćete dodati i trošak skladištenja, transporta, marketinga i prodaje tog proizvoda.Međutim, ima jedna vrsta troška koja se nerijetko zaboravi – postizanje i dokazivanje kvalitete tog proizvoda, dakle ispitivanje i certificiranje. Poduzetnici početnici se onda nemalo iznenade kad dobiju ponudu nekog laboratorija i izračunaju koliko komada tih svojih proizvoda moraju prodati da bi platili samo jedno tipsko ispitivanje.

Koja ispitivanja treba uzeti u obzir?Odgovor na ovo pitanje je drugačiji za svaki konkretni slučaj. Najopćenitije govoreći možemo ih podijeliti na:• ispitivanja tijekom razvoja proizvoda – njima se određuju svojstva budućeg proizvoda• ispitivanja tijekom redovne proizvodnje – njima se osigurava ujednačena kvaliteta svake pojedine jedinice proizvoda• ispitivanja u svrhu certificiranja proizvoda – njima se dokazuje kvaliteta proizvoda, ispunjavaju zakonski zahtjevi i osigurava povjerenje kupca.

Ispitivanja tijekom razvoja proizvodaBilo da razvijate novi proizvod ili, što je češći slučaj, inovirate neki postojeći, postupak je sličan. Potrebno je najprije izmjeriti i utvrditi postojeće stanje, što je to što imate. Na osnovi tih rezultata donosi se odluka što će se i kako izmijeniti, odnosno koja svojstva želite postići. Na primjer, želite povećati

otpornost na habanje, prionjivost boje, smanjiti dimenzije uz zadržana ostala svojstva, povećati broj funkcija i slično.Ukoliko za taj proizvod postoji norma, to je velika pomoć pri osmišljavanju proizvoda i potrebnih ispitivanja i svakako je koristite u radu.Kad znamo koja svojstva postojeći proizvod ima i koja želimo novim

proizvodom postići, slijede ispitivanja na materijalima koji će se upotrijebiti. Potrebno je utvrditi njihovu prikladnost za traženu svrhu. Ovdje možete koristiti podatke što ih daje proizvođač tih materijala, ako imate u njih povjerenja. Možda ćete morati napraviti i neka dodatna ispitivanja imate li namjeru koristiti ga izvan deklariranog područja primjene. Npr. provjeriti njegovu nezapaljivost, otpornost na niske temperature, na UV zrake ili neke kiseline, prikladnost za proizvodnju brizganjem i sl.Uobičajeno je zatim izraditi prototip na kojem se provjeri do koje mjere su tražena svojstva postignuta. Provjerite spojivost pojedinih dijelova, mehanički rad, otpornost na vibracije... Na osnovi izmjerenih vrijednosti rade se korekcije.Kada su tražena svojstva dobivena na prototipu, potrebno ih je postići i u serijskoj proizvodnji. Zbog toga se obično radi takozvana probna serija na kojoj se onda naprave određena mjerenja i na osnovi njih po potrebi korigiraju parametri konstrukcije i tehnološkog procesa.Ova ispitivanja, takozvani „design tests“, nisu uvijek definirana normom za predmetni proizvod. Ovo je razumljivo. Istraživanje i razvoj je stvar poslovne tajne svakog proizvođača, a jednom kad neko ispitivanje uđe u normu, ono postaje javno dostupno.

Nastavak ovog teksta potražite u knjizi Plivati s ISO-om i ostati živ – Što je kvaliteta i kako njome upravljati u poslovnom i privatnom životuwww.webknjizara.hr

Jeste li predvidjeli i trošak ispitivanja proizvoda?

abc kvalitete

» Krećete li u proizvodnju nekog proizvoda, jedna od stvari koju ćete morati napraviti je odrediti njegovu proizvodnu cijenu – koliko će vas koštati proizvodnja i plasman svake jedinice tog proizvoda. Olga Štajdohar-Pađen - Zagreb

» Ne treba zaboraviti da je norma i oružje i štit kojim veliki proizvođači (oni koji

mogu financirati svoje stručnjake da sudjeluju u radu tehničkih odbora i donose norme) diktiraju

koji zahtjevi će ući u normu (naravno, oni koje ti proizvođači mogu ispuniti), a koji neće još. Svi ostali se

tome moraju prilagoditi.


VELIKI SPONZORI

PRIJATELJI KONFERENCIJE

POKROVITELJI KONFERENCIJE

DIGITALNI PARTNER

SPONZORI

www.fmcg-summit.hr

C - 0M - 100%Y - 91%K - 0

C - 100%M - 0Y - 79%K - 9

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

PP LOGO MAJ2017 ok.pdf 1 20/07/2017 14:43

FMCG5. FMCG Retail Summit Plaza Event Centar, Zagreb, 22. 10. 2019.

INSPIRACIJA. INOVACIJA. AGILNOST.

GABRIEL GUTIERREZ Account Manager Jr., MPG

STJEPAN ROGLIĆ dopredsjednik Nadzornog odbora Orbico grupe

ANITA LACMANOVIĆHead of SAP Customer Experience SEE

IVAN RADIĆdirektor Službe za analitiku i CRM, mStart

JEAN-JACQUES VANDENHEEDE futurolog i specijalist za trendove u maloprodaji, Belgija

NATALIJA VERBIČCustomer Marketing Manager West Balkans, Mars

KLARA KARIVANdirektorica, GS1

RAY GAULSenior Vice President, Retail Insights, Kantar, Ujedinjeno Kraljevstvo

RAFAL TREPKAVice President Business Development CEE, Mastercard

HRVOJE ČEOVIĆ direktor prodaje za Srednju Europu, P&G

IRENA WEBERzamjenica glavnog izvršnog direktora i glavna operativna direktorica Fortenova grupe

ZVONKO POPOVIĆ vlasnik, Kaanan


P laniranje je jedna od najvažnijih zadaća menadžera bez obzira na veličinu i oblik poduzeća kojim upravlja. Može biti kratkoročno, srednjoročno i dugoročno. Kratkoročno planiranje obuhvaća projekcije predstojećih poslovnih

aktivnosti na dnevnoj, tjednoj, mjesečnoj i godišnjoj razini (do jedne godine), a naziva se još i operativnim planiranjem. Srednjoročnim planiranjem najčešće se smatra izrada projekcija poslovanja za razdoblje do pet godina, a naziva se još i taktičkim planiranjem. Dugoročno ili strategijsko planiranje aktivnost je koja obuhvaća projekcije budućeg razvoja poslovanja za razdoblja od pet, deset (najčešće) ili više godina.

Proces planiranjaKao jedan od sastavnih alata i metoda može nam poslužiti SWOT analiza kojom se detektiraju snage i prilike odnosno slabosti i prijetnje okoline i poduzeća, te se pronalaze mogućnosti za izbjegavanje ili ublažavanje potencijalnih rizika i opcije za realizaciju zacrtanih ciljeva. Planiranje je u tom kontekstu zapravo proces predviđanja budućih (poslovnih) događaja, uz planiranje angažmana potrebnih resursa kako bi ti ciljevi zaista i bili ostvareni. Dokument koji je rezultat procesa planiranja, a koji je prošao i etapu odlučivanja naziva se Poslovni plan. Važnost tog dokumenta nikada nije dovoljno naglašavati, a njegova najveća prednost u kontekstu planiranja zapravo je u tome što se kroz jedinstveni elaborat može obuhvatiti kratkoročno, srednjoročno i dugoročno planiranje, odnosno može se planirati proizvodnja/usluga, marketing, prodaja i nabava, financije, investicije, kadrovi i drugi aspekti poslovanja. Poslovni plan sadrži ciljeve, misiju i

viziju poduzeća i može se smatrati osobnom kartom organizacije. Ono što je svakako dobro kod Poslovnog plana je činjenica da je riječ o „živom“ dokumentu koji se može prilagođavati različitim potrebama. Primjerice, ukoliko planiramo neku investiciju, dalekosežnost planiranja najčešće ćemo prilagoditi vijeku projekta u kojem ocjenjujemo isplativost tog ulaganja.

Vijek projektaInvestiranje u poduzetništvu vrlo često podrazumijeva korištenje tuđeg kapitala (primjerice kredita banke), pa ćemo u tom slučaju vijek projekta uskladiti s rokom otplate kredita. Ukoliko planiramo zaduženje s rokom otplate od pet godina, napraviti ćemo Poslovni plan za isto to razdoblje. Prema tome, ako naš osnovni dokument sadrži plan za deset godina, konkretnu verziju skratiti ćemo na pet godina i unijeti informacije o planiranoj investiciji (njezinoj strukturi i vrijednosti), izvorima financiranja (vlastita i tuđa sredstva) te predviđenim rezultatima tog ulaganja. Osim kod planiranja ulaganja, izrada Poslovnog plana primjenjuje se kao metoda odlučivanja i kod drugih predstojećih poslovnih događaja u životu nekog poduzeća poput, primjerice, uvođenja novih proizvoda i/ili usluga u ponudu poduzeća, otvaranja novih poslovnih jedinica, širenja tržišta i slično, iako u većini slučajeva svaki od navedenih događaja pretpostavlja određeno [email protected]

Važnost planiranja u poslovanju

mala škola poduzetništva

» Bez obzira na dalekosežnost planiranja, ono bi moralo biti u skladu i korelaciji s misijom i vizijom poduzeća, čija je konkretna definicija isto tako bitna u poslovnoj politici svakog poduzeća. Pavle Knežević, struč. spec. oec.

» Planiranje je primarna i osnovna zadaća svakog menadžera, a dobra organizacija koja je isto tako vrlo bitna za uspješnost poslovanja jednostavno nije moguća bez planske komponente. Najefikasniji način

planiranja je izrada kvalitetnog Poslovnog plana. Članak ću zaključiti citatom

Benjamina Franklina: „NE PLANIRATI ZNAČI PLANIRATI – NEUSPJEH!“.



C ilj inventure je utvrditi i uskladiti stvarno stanje sa stanjem u poslovnim knjigama tvrtke. Iz tog razloga je u interesu tvrtke

provesti inventuru na kvalitetan i efikasan način.

Što je sve predmet inventure?Tijekom inventure popisuje se sve čime tvrtka raspolaže, odnosno sva imovina i obveze. Pod pojmom imovine podrazumijevamo svu materijalnu imovinu kao što su zalihe sirovina, zalihe materijala, zalihe gotovih proizvoda, nedovršene proizvodnje, rezervnih dijelova i sl., zatim osnovna sredstva i sitni inventar. U imovinu se još ubrajaju i nenaplaćena potraživanja od kupaca, dani krediti i pozajmice, depoziti,

vrijednosni papiri, kao i novac na računima tvrtke i blagajni.Popis obveza koje tvrtka ima uključuju neplaćene obveze prema dobavljačima, primljeni krediti, neisplaćene plaće, davanja državi i sl.

Što kaže zakon o obvezi provođenja inventure?Naravno, postoji i zakonska obveza koja nalaže provođenje inventure.Obveza provođenja inventure uređena je Zakonom o računovodstvu te Općim poreznim zakonom. Prema Zakonu o računovodstvu, poduzetnik je dužan tijekom poslovne godine, a najkasnije s krajem poslovne godine popisati imovinu i obveze i s popisanim stanjem uskladiti knjigovodstveno stanje. Za neizvršenje obveze inventure Zakon o računovodstvu propisuje novčane kazne u iznosu od 10.000 do 100.000 kuna za poduzetnika te od 5.000 do 20.000 kuna za odgovornu osobu. Obvezu provođenja inventure propisuje i Opći porezni zakon te definira da se inventura mora provesti na početku i na kraju svake poslovne godine. Za neizvršenje obveze inventure Opći porezni zakon propisuje novčane kazne u iznosu od 2.000 do 200.000 kuna za poduzetnika te od 2.000 do 20.000 kuna za odgovornu osobu.

Kako provesti inventuru?Bez obzira na savjesnost tvrtke, kao i zakonsku regulativu, pomisao na inventuru mnogima stvara nervozu i hrpu upitnika: „Opet inventura, što će ‘ispasti’ ove godine, koliko dugo ćemo opet popisivati, hoće li popis biti točan…“ i sl.Za početak, imajte na umu sljedeće:

• Dobra i kvalitetna priprema olakšava i ubrzava sam proces provođenja inventure – oznake, poznavanje robe, inventurna komisija, jasne upute, inventurne liste...• Provođenje inventure – inventuru najčešće rade osobe koje nisu odgovorne za stanje, ali su prisutne pri popisu i potpisuju inventurne liste, IT podrška (bar kodiranje i sl.)

• Utvrđivanje razlika – inventurni višak i inventurni manjak ne znači da inventura nije dobro provedena, iako tendencija treba biti što manje razlike.Naravno da se u procesu popisa javljaju i greške koje je potrebno svesti na minimalnu razinu. Stoga predlažem:• Pojačati kontrolu• Uvesti rotaciju djelatnika koji provode popis• Provoditi povremene, odnosno kontrolne inventure na uzorku i sl.

Inventura - zakonska obveza

savjeti

» Kada polako zakoračimo u završni kvartal poslovne godine, nastupa period u kojem se najčešće obavljaju inventure. Godišnji popis ili inventura zakonska je obveza koju je potrebno provesti minimalno jednom tijekom poslovne godine. Mr. sc. Nataša Cikač, Cronata d.o.o. – Varaždin

» Svaka tvrtka želi znati točan „sadržaj“ svoje

imovine i obveza. Zato je provođenje inventure jedan

od osnovnih zadataka i minimuma koji poduzetnik poduzima kako bi zaštitio

svoju imovinu i kapital.

Vodite računa da je inventura samo odraz stanja procesa

upravljanja skladištem i zalihama. Priprema za

inventuru počinje već u siječnju kada je potrebno definirati

sustav koji će omogućiti što manje grešaka u vođenju

imovine te olakšati proces inventure krajem poslovne godine.

Kako biste se na vrijeme pripremili za ovogodišnju inventuru, educirajte se i

napravite kvalitetnu pripremu. Pridružite nam se na radionici

Inventura i kako je efikasno provesti, koja će se održati

30. 10. 2019. u hotelu Westin u Zagrebu.


"J este li čuli za Supermana? A za Spidermana? Jeste li ikad primijetili da im nešto nedostaje? Nedostaje im

kravata. Taj okrugli izrez oko vrata ih izdaje.” Prve su to rečenice teksta umjetnice Ivane Keser Battista, koja u jednom od svojih projekata tematizira i kravatu.

Povijesni kontekst No priča kreće s hrvatskim vojnicima u Tridesetogodišnjem ratu koji je bjesnio Europom u 17. st. (1618-1648). Naime, tada je kravata bio naziv za rubac oko vrata po kojem su ti hrvatski vojnici bili prepoznatljivi, pa je godine 1667. ustrojena i posebna pukovnija „Royal Cravates“, nazvana po Hrvatima. Oni su, kao dio svoje tradicionalne odore, na sebi svojstven način vezivali oko vrata slikovite rupce. Ovaj lijepi „hrvatski stil“ osvojio je uglađene Parižane u vrijeme Luja XIV. i oni su usvojili novi modni predmet koji se nosio „a la Croate“ (na hrvatski način). Taj izraz je ubrzo postao korijenom nove francuske riječi „cravate“. Tako je kravata, kao znak kulture i otmjenosti, ušla u građansku modu i osvojila cijelu Europu, a danas i cijeli civilizirani svijet. Danas će rijetko koji poslovni događaj, proslava, otmjeno druženje, dodjela nagrada, konferencija, svečanost ili priredba, podjednako u Hrvatskoj i na svjetskoj razini, proći bez kravate.

Kako se vezuje?Iako postoji čak 85 teorijskih mogućnosti vezivanja čvora kravate, a tek desetak čvorova odgovara uobičajenim predodžbama simetrije i sklada, najpoznatiji je jednostavni i dvostruki "windsorski čvor" koji je afirmirao vojvoda od Windsora. Kad se radi o obliku, danas su u upotrebi kravate izdužena oblika („oblik poluboce“), koje su

i najpopularnije, zatim vrpce ili leptir-mašne, te tzv. ascot-kravate.

Uporište u knjigamaFrancuska monografija Le grande

histoire de la cravate (autor Francois Chaille), naklada Flammarion, Paris 1994.,

obrazlaže i izričito potvrđuje hrvatsko podrijetlo kravate. Talijanska monografija Miss

Cravatta, izdana 1996. u Comu, najpoznatijem europskom i svjetskom centru za proizvodnju kravata,

pojavu kravate u Francuskoj nedvojbeno povezuje uz dolazak hrvatskih konjanika u vrijeme Luja XIV.Enciclopedia Britannica uz imenicu „cravat“ navodi da je nastala od Crabate, Cravate, Croatian i pojavu kravate datiraju 1656. godinom.

Kravata u HrvatskojNajveći doprinos u brendiranju kravate dala je Academia Cravatica, neprofitna ustanova koja se već više od 20 godina bavi proučavanjem, čuvanjem i unaprjeđivanjem kravate kao pokretne hrvatske i svjetske baštine. U sklopu svojih aktivnosti ususret jedinstvenom europskom festivalu „Dani kravate“, koji se već tradicionalno održava svakog listopada, Academia Cravatica ustanovila je i titulu Veleposlanik kravate. Nakon književnika Mire Gavrana, koji je ujedno bio i prvi Veleposlanik kravate, novi je postao hrvatski znanstvenik svjetskoga glasa, akademik Igor Rudan, koji će kravatu, kao hrvatsku i svjetsku kulturnu baštinu, promovirati u godini kada Hrvatska započinje svoje šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije. Festivalske aktivnosti kulminirat će proslavom Svjetskog dana kravate 18. listopada, uz brojne edukativne i kulturne događaje u Hrvatskoj i svijetu kojima će se toga dana Hrvatsku proslavljati i brendirati kao domovinu kravate.

Jeste li znali da kravata potječe od Hrvata?

» Kravata je kao znak kulture i otmjenosti ušla u vrijeme Luja XIV. u građansku modu i osvojila cijelu Europu, a danas i cijeli civilizirani svijet.

uz Svjetski dan kravate



N astavno na nedavnu konferenciju Poduzetnički mindset, ne možemo da se ne osvrnemo na govore hrvatskih

poduzetnika i istaknemo jednu vrlo važnu temu u javnim nastupima, a to je, cilj ili svrha javnih nastupa.Govorimo javno kada želimo promijeniti svijet oko sebe… (Aristotel)

Kada uopće i zašto progovaramo javno?Možda zvuči smiješno kao pitanje, budući da smo već desetljećima u

vremenu kada je sve javno; intimni trenutci, dječji rođendani, životne odluke, vjenčanja, prekidi… Brojni navodi na Faceu s početkom “Ono kad… mi pukne nokat, i sl.” Sve je to javno komuniciranje, ali s kojom svrhom?Brojni vrlo uspješni reality showovi i zvijezde istih govore nam da svrha može biti prodaja i profit, ali ovdje govorimo o

nečem drugom.Međutim, kada zaista progovaramo javno?

Pa da vidimo, koji sve mogu biti ciljevi javnog nastupa?• Informirati• Educirati• Inspirirati• Motivirati• Uvjeriti• Osvijestiti

U prodaji, cilj može biti i prodati, ideju, proizvod ili uslugu.Razmislite malo, kada ste se zadnji put naježili od nekog dobrog govora? Koji je to bio sadržaj?Moram priznati da sam se nakon npr. govora gospodina Nenada Bakića ili gospodina Mate Rimca, uistinu naježila, ali u najpozitivnijem smislu! Govori puni emocija, iskustva, primjera iz prakse, uz dijelove životnih priča i uz jasnu poruku i apel – cilj je jasan i kao takvoga ga je lako mjeriti i analizirati!Kada je cilj jasan, onda je sva komunikacija, ključne poruke, kao i sama retorika, jasna!

Možemo, znamo, želimo, ne odustajemo!Ovo su npr. glagoli ili načini kako ostvariti

cilj u javnom nastupu.Prije cilja je dobra namjera.Opet, nazad na Aristotela: Govorništvo je moćno oruđe koje se daje u ruke samo ljudima s dobrim namjerama.

Što nam to govori?• Da imamo ogromnu odgovornost kada istupamo javno.• Da možemo uistinu nekoj mladoj osobi promijeniti život jednom rečenicom!• Možemo inspirirati, potaknuti na akciju, dati podršku, i to je upravo ono najljepše i najvrednije u javnim nastupima.To nas vodi do još dvije bitne kategorije koje idu uz cilj ili svrhu javnih nastupa, a to su vrijednosti i ključne poruke.Jedno izvire iz drugoga. • Vrijednosti – izviru iz naših glavnih načela, svrhe, misije itd.• Ključne poruke – glavne poruke koje želimo iskomunicirati, a u srži sadrže naše vrijednosti.

Reflektiranje naših vrijednostiKada malo promotrimo oko sebe, koje brendove volimo i zašto, kada vidimo marketinške kampanje koje nam imaju smisla, ako napravimo dublju analizu, vidjet ćemo da u najboljim primjerima nailazimo na ujednačenost između cilja, svrhe, vrijednosti (poslovnih/osobnih), retorike i načina izlaganja kod direktora ili osnivača tih tvrtki, te do samih reklamnih poruka i načina komuniciranja istih. U biti, kad analiziramo vlastite odluke kod kupovina, vidimo da najčešće odabiremo one tvrtke koje reflektiraju naše vrijednosti.

Mijenjam svijet! Cilj ili svrha javnih nastupa

komunikacija

» Na primjeru hrvatskih poduzetnika koji su sudjelovali na nedavnoj konferenciji, imali smo prilike čuti i vidjeti Aristotelovo načelo – mijenjam svijet oko sebe! I to na bolje, naravno! Jelena Vukmirica Makovičić, doc.mag. art., komunikacijski UMjetnik

» Važnost cilja i svrhe u javnim nastupima u svoj

svojoj punini ističe važnost te snagu riječi, kao ključni alat u prenošenju ideja i

emocija. To je ono što čini javne nastupe najljepšim

pozivom na svijetu! Ah, kaj možemo? Jer u

početku bijaše … Riječ.


V eć je odavno poznato kako plaća (ipak) nije ključna prilikom odabira posla. Trendovi na radnom mjestu polako se mijenjaju i sve je više poslodavaca koji uvode različite pogodnosti kako bi privukli i zadržali radnike.

Radnicima je sve više važno podržava li kompanija svoje zaposlenike u usklađivanju privatnog života i posla te izlazi li poslodavac u susret i prilikom prevladavanja izazova u raznim fazama života.Zahvaljujući razvoju modernih tehnologija, zaposlenici danas više nisu strogo vezani uz ured u kojem obavljaju svoj posao, već su u mogućnosti to činiti gotovo s bilo kojeg mjesta. Fleksibilno radno vrijeme dokazano pozitivno utječe na angažman radnika, ali tu je i niz drugih pogodnosti usmjerenih na privatan život zaposlenika. INA, najveća domaća naftna kompanija, svake dvije godine organizira događanje „S roditeljima na poslu“ namijenjeno djeci zaposlenika koja se svaki dan pitaju „kamo to njihovi roditelji odlaze na posao“. Svrha događanja je omogućiti dolazak zaposlenika s djecom, ali i članovima obitelji, na posao gdje se organizira druženje u atmosferi kompanije. Na sedam najvećih lokacija na kojima INA posluje, roditelji dovode svoju djecu na posao, pokazuju im svoje radno mjesto, educiraju ih na njima primjeren način o industriji nafte i plina i ugodno se zabavljaju. Tijekom događanja „S roditeljima na poslu“ Inine poslovne lokacije na jedan dan se pretvaraju u igraonicu, park, kazalište, koncertnu dvoranu i muzej – odnosno, poligon za zabavu i učenje prepun znatiželjne djece. Zarazna energija i uzbuđenje se može osjetiti na svakom koraku, a program je osmišljen na način da zainteresira djecu za ono čime im se roditelji bave. Nakon što djeca posjete radna mjesta roditelja, za njih se organizira poseban program koji uključuje zabavne i edukativne aktivnosti.U Zagrebu, gdje se okuplja najveći broj djece, događanje je organizirano 13. rujna. Program je započeo predstavom Tvornice lutaka „Pumpićeva tajna”, a nastavio se koncertom popularne pjevačice Zsa Zse. „Pumpićeva tajna” je kazališna predstava

kojom se djeci na zabavan i interaktivan način objašnjava čime se zapravo INA bavi i što to njihovi roditelji rade. U isto vrijeme, kroz desetak radionica, kojima se potiče kreativnost i inovativnost, djeca su imala priliku upoznati se s informatikom, fizikom, kemijom i robotikom. Također, razvijali su motoričke sposobnosti pri izvođenju pokusa i socijalne vještine kroz timsko rješavanje problema u Escape Roomu gdje su roditelji i djeca rješavali izazove u obliku zagonetki i slagalica. Oni stariji od 10 godina, mogli su sudjelovati u STEM radionici s mBot robotima i micro:bitovima, mikroračunalima s mogućnošću programiranja. Na kraju mBot radionice djeca su naučila kako isprogramirati vožnju robota, davati svjetlosne signale s LED svjetlećim diodama i puštati zvukove.Na znanstvenoj radionici djeca su, uz pomoć Fishertechnik dijelova, samostalno izrađivala različita prijevozna sredstva, strojeve i sastavne dijelove automobila koji prenose silu s motora na kotače. Tijekom radionice djeca su postala mali inženjeri i vlastitim konstruiranjem različitih modela dobila zorni prikaz sastavnih dijelova strojeva, kao i njihovu funkciju i princip rada. U Muzeju iluzija na raspolaganju su bile didaktičke igre, mozgalice i slagalice, rješavale su se zagonetke i igrale društvene igre. Djeca su također imala priliku okušati se na virtualnom simulatoru vožnje, zabavljati se na igračim konzolama i nositi VR naočale. Oni najmlađi najviše su uživali u razgledavanju vatrogasnog vozila, komunikaciji s vatrogascima, skakanju na napuhancima i likovnoj radionici. Inin projekt „S roditeljima na poslu“ redovito dobiva najviše ocjene zaposlenika te se od njih traže i sugestije za poboljšanja. Mogućnost dovođenja djece i obitelji na posao na jedan dan, pozitivno utječe na zadovoljstvo zaposlenika, njihovu motivaciju, povezuje radno mjesto i obitelj te jača osjećaj pripadnosti kompaniji. Također, kolege i njihova djeca se bolje upoznaju i zbližavaju kroz zabavno druženje i neočekivana, nova iskustva u kompanijskom okruženju.

Djeca provela dan s roditeljima na poslu

promo


» Najčešće se u elektroničkom obliku putem interneta sklapaju ugovori o prodaji određene robe ili pružanja usluga te ugovori koji se odnose na pretplatničke odnose s pružateljem telekomunikacijskih i sličnih usluga. Petar Petrić, odvjetnik i medijator

Sklapanje ugovora u elektroničkom obliku i pametni ugovori

pravni savjeti

P ored „klasičnih“ načina sklapanja ugovora sve češće se susrećemo sa sklapanjem

ugovora putem interneta, odnosno sklapanjem ugovora u elektroničkom obliku. Ne mogu se svi ugovori sklopiti putem interneta. Tako se za sada, ugovori za koje je propisana određena forma kao uvjet njihove valjanosti, ne mogu sklopiti u elektroničkom obliku, kao na primjer ugovori kojima se prenosi pravo vlasništva na nekretninama.Na sklapanje ugovora u elektroničkom obliku primarno se primjenjuje Zakon o elektroničkoj trgovini, a u pogledu svega ostalog što nije definirano tim zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima.U slučaju kada se radi o ugovoru za čiju je valjanost nužan potpis, potrebno je da potpis udovoljava uvjetima propisanim za elektronički potpis.

Sklapanje online ugovoraKao i kod sklapanja drugih ugovora, tako su i kod sklapanja ugovora putem interneta potrebni ponuda i prihvat ponude. Izložena roba ili reklamirana usluga na određenoj web-stranici ne smatra se ponudom, već tek pozivom za stavljanje ponude, koji se može usporediti sa slanjem kataloga i oglasa putem pošte. Dakle, u slučaju da je na određenoj web stranici istaknut poziv za stavljanje ponude, ponudu zapravo dostavlja kupac te će ponuđeni kupcu odgovarati za štetu ako bez opravdanog razloga ne bi prihvatio ponudu kupca pod uvjetima koji su navedeni u pozivu za stavljanje ponude. Prilikom sklapanja online

ugovora, propisana je obveza ponuđenog da potvrdi primitak ponude. U slučaju sklapanja ugovora putem interneta riječ je o načinu sklapanja ugovora bez istovremenog prisustva obje ugovorne strane (tzv. ugovor na

daljinu) te kupac nije u prilici usmeno zatražiti sve potrebne informacije od prodavatelja. Radi navedenog, nužno je da su kupcu na jasan i razumljiv način dostupne sve potrebne informacije o fazama sklapanja ugovora, o ugovornim odredbama te općim uvjetima poslovanja ako su isti sastavni dio ugovora. Kupcu bi dakle navedeno trebalo biti prezentirano odnosno učinjeno dostupnim u okviru prethodno sastavljenog općeg ugovora

odnosno formulara od strane prodavatelja.

Sklapanje ugovora u elektroničkom oblikuSastoji se od nekoliko faza:• Poziva za stavljanje

ponude;• Stavljanja ponude podnošenjem zahtjeva kupca u elektroničkom obliku;• Potvrde ponuđenog da je primio ponudu – obavezno kod potrošačkih ugovora;• Izjave ponuđenog da prihvaća ponudu.Ugovor u elektroničkom obliku sklopljen je onoga trenutka kad ponuditelj primi elektroničku poruku koja sadrži izjavu ponuđenog da prihvaća ponudu.

Pametni ugovori - mnogi smatraju da je budućnost u potpuno novom konceptuPametni ugovori su jedna od mogućih nadogradnji na koncept blockchaina, u kojoj se kao vrsta podataka, u blockchain upisuje programski kod, a blockchain omogućuje da su podaci u njemu nepromjenjivi, pa ako se dvije strane sporazume da će pametni ugovor, odnosno programski kod odlučivati o tome da li će se nešto dogoditi, nije im potrebna treća strana koja će odobriti, zapisati, ili nadgledati taj ugovor. Pametni ugovori se mogu koristiti za automatizaciju u mnogim gospodarskim sektorima koji uključuju veliki broj poslovnih subjekata, u državnom, financijskom i telekomunikacijskom sektoru, ali i puno šire.Više o pametnim ugovorima bit će rečeno u idućem broju.

» Sklapanje ugovora u elektroničkom obliku znatno

je brže i jednostavnije od sklapanja „klasičnih“ ugovora te je svakako za očekivati da će sve više

vrsta ugovora biti moguće sklopiti u

elektroničkom obliku.


U daljnjem tekstu ću zbog jednostavnosti umjesto stručnog naziva ozakonjenje zgrade koristiti uvriježeni izraz legalizacija. Pravomoćno Rješenje o izvedenom stanju za završenu legaliziranu građevinu ima pravnu

snagu građevinske i uporabne dozvole. Međutim, ukoliko je riječ o nezavršenom objektu u Rješenju o izvedenom stanju je sadržana samo građevinska dozvola, a po završetku objekta će investitor zatražiti uporabnu dozvolu. Mnogi misle da je okončanjem postupka legalizacije sve riješeno. Mojim klijentima često kažem da je kod nekoga okončanjem postupka legalizacije riješeno tek 51% posla, u boljim slučajevima 70% posla, a u najboljim oko 80%. U svakom slučaju s legalizacijom ste prešli pola posla. To je i bio cilj države da bi se nakon obavljene legalizacije krenulo u kompletno sređivanje dokumentacije.

Nikada država nije bila tako „darežljiva“Postupkom legalizacije omogućeno je da po izuzetno skraćenoj i znatno jeftinijoj proceduri dođete do građevinske i uporabne dozvole. To i nije pretjerano korektno u odnosu na one koji su gradili legalno, uz znatno kompliciraniju dokumentaciju i po znatno većim troškovima koje prate izdavanje građevinske i uporabne dozvole. Stoga bi bilo dobro to ponuđeno iskoristiti i doći do konačnog cilja, a to je provođenje kompletnog postupka nakon legalizacije.Često je u samom postupku legalizacije geodetskom snimkom izvedenog stanja utvrđeno da se objekt koji je predmet legalizacije ne nalazi samo na jednoj čestici nego na više njih. Tako će i u Rješenju o izvedenom stanju biti navedene sve čestice na kojima se objekt nalazi. To često izazove nejasnoće kod investitora jer je on i nije vlasnik svih čestica na kojima mu se objekt nalazi. Tu počinju problemi, ali ne treba odustati jer su takvi slučajevi veoma česti, a i rješivi su.

Rješenje o utvrđivanju građevinske česticePotrebno je ishoditi u sljedećim slučajevima:1. Ako je legalizirani objekt izgrađen na dvije ili više katastarskih čestica,2. Ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađena dva ili više

objekata koje građevinski, funkcionalno ili tehnološki nisu jedna cjelina,3. Ako je građevina izgrađena na katastarskoj čestici čija je površina manja ili veća od površine propisane prostornim planom uređenja grada ili općine u kojoj se objekt nalazi,4. Ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađen objekt, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine,

Rješenje o utvrđivanju građevne čestice je upravni postupak koji provodi ured državne uprave (urbanizam) ili gradske službe za prostorno uređenje većih gradova. Zahtjevu treba priložiti i odgovarajuću posebnu geodetsku podlogu (skicu) katastarske čestice s prijedlogom formiranja jedinstvene građevinske čestice, izvod iz katastarskog plana, pravomoćno Rješenje o izvedenom stanju, Snimak izvedenog stanja, dokaz o pravnom interesu (vlasnički i posjedovni list) i drugo. Nakon provedenog upravnog postupka te saslušanja potrebnih stranki u postupku ured državne uprave će izdati Rješenje o utvrđivanju građevinske čestice, koje će nakon pravomoćnosti biti neophodno za daljnji nastavak sređivanja vlasništva.Nastavlja se…[email protected]

Postupci nakon legalizacije - III. dio

savjeti

» Nakon završenog postupka ozakonjenja nezakonito izgrađenog objekta ili njegovog dijela sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN br. 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19), izdaje se pravomoćno Rješenje o izvedenom stanju. Autor knjige „Menadžment nekretnina“, dr. sc. Miodrag Bandur, dipl. ing. građ. – Makarska


N ajjednostavniji oblik poduzetništva je obrt kojemu se porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu. Ukoliko

naplaćuje svoje isporuke u gotovini ili kreditnim karticama, poreznici će putem sustava fiskalizacije doznati u stvarnom vremenu o tako naplaćenim isporukama. Ostale podatke, kao na primjer kome je isporučeno te što i u kojoj količini je isporučeno, neće znati. O tako naplaćenom, ali i o iznosu svih preostalih primitaka, poreznici će doznati tek početkom siječnja godine koja slijedi, kada paušalisti predaju izvješće PO-SD u kojem prikazuju iznose primitaka po tromjesečjima prethodne godine.Obrt koji vodi poslovne knjige u gore prikazanim okolnostima ima zapravo vrlo sličnu situaciju. Međutim, njegov rok za izvještavanje je do kraja veljače godine koja slijedi i tada predaje pregled primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine i poreznu prijavu za sve svoje dohotke.Poduzeće koje nije u sustavu PDV-a, podatke o prihodima i rashodima,

imovini i obvezama dostavit će do kraja travnja godine koja slijedi. U istom roku utvrđuje i dobitak i poreznu obvezu.Od ove godine, svaki poslovni subjekt koji u toku godine dostigne vrijednost isporuka od 300.000 kn, obvezan je po sili zakona ući u sustav PDV-a s početkom mjeseca koji slijedi. Za paušalno oporezovanoga, ovakva okolnost dodatno i okončava paušalno oporezivanje i uvodi obvezu vođenja poslovnih knjiga. Obrti koji vode poslovne knjige i poduzeća, ulaskom u sustav PDV-a dodatno počinju voditi evidencije vezane uz ovaj porez, a ostale nastavljaju voditi u istom obliku kao do tada.

Svi koji su u sustavu PDV-a, znatno češće, a odnedavno i znatno više izvještavaju poreznikeOni koji imaju uvjete čine to tromjesečno, a veći dio mjesečno. Osim iznosa svojih isporuka i obračunatog PDV-a, od ove godine podnose i popis računa na temelju kojih su iskoristili pretporez, sa prikazanim podacima o dobavljačima. U okviru dodatnih podataka obrasca PDV izvještava se i o iznosima nabavljenih i prodanih nekretnina, osnovnih sredstava, osobnih automobila i s njima povezanih troškova.Dakle, od ove godine prvi puta poreznici dobivaju podatke o dijelu vaših partnera. Posredno, od vaših kupaca dobivaju podatke o tome kome ste vi isporučili, pa je tako prevenirano utajivanje podataka.I prve tri skupine poduzetnika, koje nisu u sustavu PDV-a, često se nalaze

u situaciji da mjesečno izvještavaju u situacijama kada isporučuju ili nabavljaju usluge iz inozemstva, jer su dužni o tome izvijestiti, a i platiti PDV u Hrvatskoj na nabavljene ino usluge.Također, u slučaju da zapošljavaju djelatnike ili angažiraju honorarne suradnike, sve vrste poslovnih subjekata dužne su izvještavati na dan isplate naknade, putem obrasca JOPPD. Iz njega, putem šifriranih podataka, poreznici doznaju cijeli niz podataka o isplati i onomu na koga i što se odnosi.www.makora.hr

Što i kada poreznici znaju o poduzetnicima?

savjeti

» Mali poduzetnici često pitaju kada i kako Porezna uprava doznaje podatke o njihovom poslovanju. Prikazat ću dinamiku izvještavanja po vrstama poslovnih subjekata. ©Zorana Mavričić-Korošec, Makora knjigovodstvo

Sa sjetom se možemo sjećati ‘starih’ vremena

kada smo s istekom mjeseca slali samo

zbirne novčane podatke…

Danas je Porezna uprava mrežno povezana s Trgovačkim sudovima i HZMO te se podaci dnevno razmjenjuju. Oni koji

računaju na staru tromost i neinformiranost sustava,

nerijetko će biti iznenađeni! Više nas ne nadgledaju samo

korporacije kojima smo to dopustili radi zabave i

komoditeta, dio naših života sve uspješnije prati i država! Ne zaboravimo da prate i primitke

privatnih osoba.



K ao prvo, moraju se osnovati tijela destinacijskog menadžmenta, koja će znati svoju odgovornost u razvoju strategija (hoćemo

li krenuti u smjeru još masovnijeg turizma ili ćemo ulagati u infrastrukturu i edukaciju turističkih djelatnika, te razvojem kongresnog turizma privući goste dubljeg džepa, hoćemo li organizirati što više novih manifestacija po ugledu na njemački Oktoberfest, čak i kada nemamo nekakvu tradiciju ili ćemo promovirati jedino Split ili Sinjsku alku, hoćemo li krenuti u izgradnju zabavnih parkova ili ostati na bogomdanim ljepotama Kopačkog rita, Kornata, Krke ili Plitvičkih jezera) i provesti te strategije u djelo.

Brendiranje destinacije i zajedničko nastupanje na stranim tržištimaNema čovjeka na svijetu koji nije čuo za francusku pokrajinu Champagne, čija se vina prodaju nekoliko puta skuplje od svih drugih, čak i u zemljama koje ih bezuspješno pokušavaju kopirati. Jedna od najvažnijih svrha destinacijskog menadžmenta, uz planiranje i strategiju je i brandiranje destinacije, te zajedničko nastupanje na stranim tržištima.

Kako?Nikada kao do sada čovjek nije ovisio o produktima 4. industrijske revolucije kao što su bežični internet, pametni telefoni i bezbroj mobilnih aplikacija za sve svrhe i sve potrebe. Zadaća je destinacijskog menadžmenta završiti promidžbom na svakom pametnom telefonu nikada gladnijeg svijeta za

novom informacijom, otkrivanjem nove destinacije ili akumuliranjem izvorne priče destinacije domaćina. Content marketing koji je rezultat zajedničkih napora svih turističkih čimbenika, jednostavno mora pričati zanimljivu priču turistima koji su najzahtjevnija kategorija potrošača. Content marketing mora kupiti potrošačevo slobodno

Destinacijski menadžment - suradnja ili smrt, II.dio

poslovni kutak

» Turističku destinaciju ne možemo spremiti na kamion, vlak ili avion i preseliti je na drugo mjesto, već moramo pomno planirati razvoj turističkih atrakcija koji će je učiniti poželjnijom i sve to zajedno moramo upakirati, brendirati i prodati. Darko Balaš mr. oec. - Osijek

Razvoj zdravstvenog turizma

Destinacijski menadžment ne smije zaboraviti niti činjenicu kako je stanovništvo EU, nama najsklonijih zemalja, sve starije i mora

krenuti s razvojem zdravstvenog turizma na svim područjima i svim destinacijama. Ovo će izliječiti rak ranu našeg turizma, a to je kratkoća sezone i zaboravljeni, kontinentalni turizam. Sjetimo se Švicarske, koja je isključivo kontinentalna zemlja, kao i Austrija, koje obje zarađuju od

turizma višestruko više od nas.

» Sanjati je lako, no provesti san u djelo nije niti malo.

Treba puno upornosti, žrtve i kompromisa.


poslovni kutak

vrijeme, jedino slobodno vrijeme koje ima i koje je njegov najvažniji kapital. Može li to marketing bez organizacije, bez suradnje i bez cilja i strategije?Svaki hotel, restoran, hostel, plaža, resort, seosko domaćinstvo, grad, općina, nacionalni park, moraju se nalaziti na karti zajedničkih mobilnih aplikacija koje će svakodnevno donositi uvid e-turistima uvijek gladnim nečega novog.

Milenijska generacija - najveći turistički potrošačiDestinacijski menadžment mora učiniti da svaki pojedini dio regije i naše zemlje bude adekvatno predstavljen milenijskoj generaciji koja dolazi i koja je već sad, a i bit će, jedna od najvećih turističkih potrošača. Destinacijski menadžment mora učiniti da svaki pojedini dio regije i naše zemlje bude izvor informacija koje će zapljusnuti sajmove, internet portale

i pametne telefone nama najsklonijih tržišta. Zadaća je destinacijskog menadžmenta otkriti koja su to tržišta, educirati turističke djelatnike u kulturi tih tržišta i ponuditi svakom gostu turistički proizvod i uslugu koja premašuje njihova očekivanja. Destinacijski menadžment ne smije zaboraviti ogromna tržišta koja već sada dominiraju i bit će nositelji trendova u turizmu u budućnosti, kao što su Kina ili Rusija.

Sve ovo je moguće!Sve ovo je izvedivo i sve ovo je naša osobna odgovornost. No, treba povezati interesne skupine u turizmu u jednu priču i sve zajedno uskladiti, dogovoriti i provesti. Turisti prodaju svoje slobodno

vrijeme i kupuju osjećaje i doživljaj, lokalno stanovništvo radi u nekoj vrsti turističke djelatnosti i turizam mu je izvor prihoda, investitori ulažu kapital u djelatnosti vezane za pružanje usluga turistima i turizam doživljavaju kao profit, država i turističke zajednice doživljavaju turizam kao stratešku granu gospodarstva i dobrim sezonama pokušavaju zadržati pozicije moći. Privatni vlasnici očekuju zaradu veću od konkurencije. Sve je spremno za poraz od carstva koje nazivamo svjetsko tržište.

Destinacijski menadžment mora naučiti turističke čimbenike suradnji, zajedničkom planiranju i strategiji, zajedničkom nastupanju na tržištu i zajedničkom identitetu. Ovo se može isključivo edukacijom i razvojem svijesti svih turističkih djelatnika, od ministra turizma, do recepcionara i konobara; kako jedino zajedno možemo konkurirati Španjolskoj, Švicarskoj, Austriji, Turskoj (kada sredi političku situaciju) i u prvom dijelu spomenutoj Grčkoj koja će, prije ili kasnije, ponovno povezati konce međusobne [email protected]

» Zadaća je destinacijskog menadžmenta završiti

promidžbom na svakom pametnom telefonu nikada gladnijeg svijeta za novom informacijom, otkrivanjem

nove destinacije ili akumuliranjem izvorne

priče destinacije domaćina. Content marketing, koji je

rezultat zajedničkih napora svih turističkih čimbenika, jednostavno mora pričati zanimljivu priču turistima

koji su najzahtjevnija kategorija potrošača

» Jedino organizacijom i edukacijom te pružanjem

vrhunskog proizvoda i usluge možemo napokon

zaraditi od turizma i napokon napraviti iskorak iz kaljuže prosječnosti. Mi to možemo.

Zajedno, zar ne?


M ožda kao i mi gurate mobitel u traperice jer vam se ne da nositi ga u torbi, ili u ruci, no da je to komforno i prirodno

– nije. Pametni telefoni su s godinama postali veliki, teški, a imaju i velike zaslone koje možete nehotično otključati u džepu, zato ih sve rjeđe viđamo po džepovima, kao što je nekada bilo pravilo. Međutim, postoji jedna serija uređaja čiji vlasnici ovih problema vjerojatno nemaju. Govorimo o Sonyjevoj Compact seriji uređaja, a iz te priče Sony Xperia XZ2 Compact već nam je bio na testu.

Sitan, ali dinamitanMnogobrojni fanovi Sonyjevih pametnih telefona s oduševljenjem su dočekali promjenu dizajnerskog izričaja Xperia pametnih telefona. Sony je bio zadnji mastodont klasičnog izgleda pametnih telefona. U moru sličnih i jednakih Sony uvijek gura svoju priču potkrjepljenju specifičnim tehnologijama i mogućnostima, a koje su Sonyjeve pametne telefone uvijek isticale u pozitivnom svjetlu. Krenut ćemo od izgleda. Unatoč promjeni, Sony Xperia XZ2 Compact i dalje je lako prepoznati kao Sony. Dok je kod ranijih modela to bio pravilan četvrtast oblik, kod novih modela to je izrazito zaobljena stražnja strana što pridonosi ugodnijem korištenju. Nema više „pločice“ koja klizi i koja je nepraktična za držanje u ruci. Sony Xperia XZ2 Compact je stvarno komad mobitela. Dakle, sa stražnje strane je

zaobljen, a pored čitača otiska prstiju, tu se smjestila i kamera. Na bokovima je već standardna postava – tipke za glasnoću, otključavanje i fotoaparat. Priključak za slušalice sada je dio USB-C priključka, a za lakše priključivanje postojećih slušalica tu je i adapter. Prednjom stranom dominira veliki 5-inčni 18:9 zaslon FullHD+ rezolucije koji donosi visoku gustoću piksela po kvadratnom inču, 483 ppi. Zaslon podržava HDR, a tu su i Sonyjeve tehnologije poboljšanja slike Trilluminos Display i X-Reality. Boje su izvrsne, dobro kalibrirane, a kontrast i jačina osvjetljenja su na visokoj razini. Materijal izrade telefona je kvalitetna plastika, pa nema straha od lomova uslijed pada.

Nova brzinaZahtjevi koje stavljamo pred telefone i količina posla (ili zabave) koju s njima odrađujemo zahtjeva nikad više procesorske snage. Rast je toliki da recimo telefon od prije godinu ili dvije već ima muka s izvođenjem zahtjevnijih zadataka, a sa svakom novom nadogradnjom mislimo da stvar

biva sve gora. Kako bismo bili mirni u pogledu performansi, Sony Xperia XZ2 Compact opremljena je jednim od najbržih procesora za mobilne telefone. Snapdragon 845 uparen s 4 GB radne

memorije i 64 GB one za pohranu predstavljaju osnovu za bezbrižan, munjevito brz i fluidan rad. U osnovi Android 8.0 Oreo, ispeglan je

po Sonyjevom receptu za brz i intuitivan rad. U

multimedijalnim mogućnostima, osim vrhunske audio podrške, ističe se i naravno fotoaparat. Konkretno, riječ je o Motion Eye

kameri s najvećom raspoloživom rezolucijom za fotografije od 19 MP te otvorom blende f/2,0. Umjesto optičke stabilizacije za snimanje videa tu je elektronska (SteadyShot) pa nema više mutnih fotki. Fotografije su u razini s drugim top modelima, kao što je i za očekivati.Dakle, preporuka za Sony Xperia XZ2 Compact – ako tražite telefon koji dimenzijama spada među male (manje) telefone, a performansama među velike (veće), onda je to to. Nema [email protected]

Test: Sony Xperia XZ2 Compact - nova priča, isti recept

tehnologija

» Tražite li od pametnog telefona nešto malo, a snažno, Sony Xperia XZ2 Compact vjerojatno je najmoćniji mali telefon na tržištu, koji još uvijek stane i u najmanji džep

Piše: Marin Režić, mag.ing.el.


ZLATNI SPONZORI

SREBRNI SPONZORI

SPONZORI

KREATIVNI PARTNER ANALITIČKI PARTNER MEDIJSKI POKROVITELJ

PARTNERI I POKROVITELJI

SPONZORI

SREBRNI SPONZORI

ZLATNI SPONZORI

ZAHVALA SVIM SPONZORIMA I PARTNERIMAkonferencije Poduzetnički mindset


P rolazi prvi mjesec od, subjektivno, fenomalne konferencije Poduzetnički mindset. Pisati članak o konferenciji ili nastaviti o uvjetovanju? Kad bi bar postojao način obuhvatiti oboje. Možda

postoji. Pored izvrsnih i inspirativnih govora, jedan bi osobno preporučio za dvaput pogledati. Prezentacija je to koju je održao Njegova Ekselencija izraelski veleposlanik Ilan Mor na temu „Kako stvoriti start-up naciju?“. Da, moja profesionalna deformacija jest organizacijski dizajn i zato mi je najveću intelektualnu stimulaciju izazvao prikaz izraelskog ekosustava koji to omogućava i razmišljanje što i kako bi sve u Hrvatskoj morali prilagoditi kako bismo mogli slijediti njihove lekcije.Gospodin Mor pokazao nam je, također, kako se provodi sustavno uvjetovanje. U slučaju Izraela, na razini cijele nacije. Naglasio je kako će više puta ponoviti istu riječ i onda je to i učinio. „Necessity“.

Sjeverno-korejske metodeOvako je uvjetovanje nedavno opisao vlasnik i direktor jedne tvrtke. Učenik nije spreman jer učenik još nema „necessity“. Situacija s ljudima i njihovim vođenjem u tvrtki daleko je od idealne, ali nije toliko loše. Ako mislite da je uvjetovanje

negativno, a vi sebe vidite kao pozitivne osobe, nećete napraviti ni prvi korak. Ali ako ste osoba koja potiče učenje, razumijevanje novih koncepata i kreativnost, onda ste pogledali „Tsst“ i napravili svoje desktop istraživanje na temu Conditioninga i razumijete kako ne možete ne uvjetovati. Samo je pitanje smjera.

Sastanci – točnost i pripremljenost„Meni je u redu da nismo kao vojska, pa da ljudi ne moraju doći na minutu, da su nam sastanci renesansno prokrastinacijski i da prisutni sami odluče hoće li se pripremiti ili ne.“ Ako vam ovo izgleda kao nešto što biste vi pomislili, onda imate problem. Vi i vaša tvrtka. Vaš sastanak kontrolirano je okružje. Ako dopuštate neprofesionalno ponašanje svojim ljudima dok ste prisutni, možete li zamisliti eskalaciju dok vas nema. Umjesto da djecu učimo i uvjetujemo da se drže svojih dogovora, da odrađuju svoje obveze i da poštuju osnovne obrasce društveno poželjnih ponašanja, mi, više zbog nemoći, a manje zbog naše želje, povlađujemo i tražimo izgovore za naš nedostatak akcije. Je li im tako koristimo ili štetimo, jedino je pitanje. Odgovor znate.

Bravo i kavaSastanak je. Vaši ljudi su došli točno i pripremljeni. Uvjetujte to ponašanje. To se zove dodati podražaj po željenom ponašanju kako bi povećali vjerojatnost zadržavanja tog ponašanja. Želite im stvoriti pozitivnu asocijaciju. Pohvalite ih! Ne grupno, individualno. Ali pred svima, naravno. Ako pritom

Uvjetovanje - II. dioYou will be dearly missed

poduzetnički mindset

» Satirički osvrt kaže kako je jedan od velikih izazova naše civilizacije što majke odgajaju svoje sinove upravo suprotno od onoga kakve bi željele svoje muževe. U svakoj šali malo šale, ali naravno da je odgoj uvjetovanje u svojoj srži. Fran Mikuličić, MBA

» Nužda, potreba, neminovnost. Motor pokretač svake promjene, svakog

unaprjeđenja. Ukoliko potreba nije dovoljno velika, nemate ni volje ni želje nešto učiti i mijenjati. Hrvatsko prokletstvo. „Pak ni

vezda nebu da nam nekak nebu“. Zaboravite i viziju i hrabrost i upornost. Nije dobro,

ali nije tako loše, a uvijek može biti i gore. Što možemo učiniti da to promijenimo?

Uvjetovanje.


ubacite i personaliziranu 'nagradu', poput omiljene vrste kave, čokoladice ili energetske pločice, to bolje!

During the war…Omiljena uzrečica ujaka Alberta iz Mućki. Uzrečica koja je braći Trotter dizala kosu na glavi. Učinit ćemo sve samo da to ne moramo slušati. To se zove ukloniti podražaj po željenom ponašanju kako biste povećali vjerojatnost zadržavanja tog ponašanja. Nagrada u ovom slučaju nije nešto što ćemo dobiti, već nešto što nećemo morati ako smo na vrijeme i pripremljeni. Vaša mašta je ovdje granica. Netko zakasni ili nije pripremljen, pa mora nešto ekstra pripremiti ili im jednostavno date da naglas čitaju vaše korporativne vrijednosti. Da, pisanje sto puta na ploču kod Barta Simpsona nije davalo rezultate. Ali djeca i teenageri su iracionalni pregovarači. Vaši ljudi mnogo manje.

50 za domovinuDo sada smo se bavili nagrađivanjem kako bismo povećali vjerojatnost željenog ponašanja. Možemo i kažnjavati kako bismo smanjili vjerojatnost neželjenog ponašanja. U tom slučaju govorimo o dodavanju podražaja po neželjenom ponašanju. Pedeset za domovinu je primjer iz vojne obuke ročnika, gdje jedan ili više njih nije poštovao pravila, pa se za kaznu 'pumpaju sklekovi'. Ovo je čisti win-win. Jasno komunicirate željeno ponašanje i istodobno razvijate fizičku pripremljenost. Dodatna ljepota je da nema zamjerki i repova. Odradili ste svojih pedeset i čista obraza nastavljate dalje. Uredsko okružje vjerojatno nije idealno za ovakav pristup, ali ne bi li bilo izvrsno kad bi bilo?! Sličan primjer je

„kava za sve“. Ili kolači. Osoba koja kasni ili je nepripremljena ima obvezu iz vlastitog džepa, ne iz budžeta vaše tvrtke, platiti račun. Ukoliko se neželjeno ponašanje nastavlja, morate samo podići ukupan iznos. Ručak za sve. Čovjeka može svašta boljeti, ali udarac po novčaniku baš peče.

No soup for you!116. epizoda Seinfelda. Yev Kaseem, 'The Soup Nazi', podučava nas kažnjavanju kroz uklanjanje podražaja po neželjenom ponašanju. George ne poštuje striktni protokol oko

naručivanja, pogrešno pretpostavlja kako je kupac uvijek u pravu i ostaje bez onoga što

toliko želi. U korporativnom svijetu to bi bili bonusi i druge

beneficije. Samo, to nije baš dobra analogija.

Sada govorimo o uvjetovanju jednostavnih ponašanja koje se mora dogoditi u

trenutku nastajanja, ne nakon prolaska

mjeseci i kvartala. „Slabije ćemo ih ocijeniti

na kraju godine“ nije ni feedback ni uvjetovanje ni liderstvo

s vaše strane. Ljude se vodi, usmjerava, educira, ispravlja, pohvaljuje ili upozorava

ili svaki dan ili ih se ne vodi. Nema trećeg. Godišnji ili polugodišnji razgovori su forma, a ne sadržaj. Birokratska umotvorina koja samo smeta vašem liderstvu.

„You will be dearly missed.“Stilizirane su riječi i primjer američkog sveučilišnog košarkaškog trenera Johna Woodena. Knjige o njemu su leadership must read. Jedino što je coach Wooden svoje riječi i svakodnevno živio, za razliku od junaka u mnogim drugim knjigama na temu liderstva, što njegove poruke čini preteškim za ljude varljiva srca. Ako se putovalo na utakmicu, pa kad bi kasnili i najvažniji igrači, kretalo se na vrijeme. Ako netko nije poštovao dogovorena pravila, pa makar se radilo i o naizgled nevažnom antologijskom primjeru Billa Waltona i njegove frizure i brade, coach Wooden se uvijek držao onoga što je dogovoreno kao pravilo. „We'll miss you…“ bile bi njegove riječi, izrečene s ljubavlju i poštovanjem, ali s odlučnošću i vjerom u ispravnost koncepta kako je dobrobit tima uvijek iznad želja pojedinaca. Trening i utakmica bili su ta željena juha. Budite jednom coach Wooden. Neka vam to bude eksperiment. Kad vam netko zakasni ili bude nepripremljen, recite im s ljubavlju i poštovanjem, dok ćete ih osobno ispraćati sa sastanka, „Nedostajat ćeš nam sada“. Ne radi sebe, već radi njih samih i svih drugih. I javite nam u Poduzetnik je li se takvo ponašanje ponovilo. Nagađam kako se nećemo čuti. www.mikulicic.com

poduzetnički mindset


J oš prije 5 godina Hrvatska je među europskim zemljama, pa i šire, prednjačila u negativnoj

percepciji svojih poduzetnika. Dok je u Islandu 1% ljudi vidio svoje poduzetnike kao negativce, u Hrvatskoj se ta brojka penjala prema visokih 70%.Sada je to povijest i Hrvatska želi graditi novi „poduzetnički mindest“.Ono što nam može pomoći je ne činiti iste pogreške kakve su učinjene u prošlosti.

Što je to negativno što se povezivalo s poduzetništvom?U ovom članku stavit ću naglasak na muškarce poduzetnike koji su bili dominantna većina u prošlosti.Upravo je 70% Hrvata tako doživljavalo poduzetnika kao osobu koja samo želi napuniti svoj džep na štetu drugih. Likovi u skupocjenim automobilima koji troše ogromne količine novca na svoje raskalašene zabave dok prosječan čovjek jedva prehranjuje obitelj. Alternativa su poduzetnici okrenuti pomaganju drugima koji svoja sredstva ulažu u razvoj civilnog društva. Humanitarne akcije i razvoj svakako su dio toga puta. Poduzetnici koji promoviraju suradnju i davanje umjesto gramzivosti mogu biti primjer drugima.Tu je i izazov sindroma „odsutnog Oca“ i žena koje praktički same odgajaju

svoju djecu. Poduzetnici trebaju biti svjesni da posao nije jedino za što trebaju živjeti.Mračna strana poduzetništva povezana je i sa svime onime što donosi novac i moć. Jedan od negativnih čimbenika koji se povezuje uz hrvatskog poduzetnika jest

nemoral. Puno se poduzetničkih priča u Hrvatskoj povezuje uz kokain i drogu, raskalašene zabave i odsutnost bilo kakvog morala.Mobing i seksualno uznemiravanje zaposlenica, ucjene seksualne prirode, jako se često mogu čuti u poduzetničkim krugovima u kojima poduzetnik nije lider u ponašanju, već naprotiv, primjer sramotnog ponašanja.Razne afere, bračne nevjere i razorene obitelji svjedoče manjku osnovnih ljudskih vrijednosti i upućuju na primitivno poduzetništvo usmjereno hedonizmu umjesto društvenoj dobrobiti. Raspadnute obitelji, ljudi koji

su zaboravili da su oženjeni svojim ženama, a ne svojim novcem, svjedoče upravo tome. Time je poduzetnik u očima drugih postao primjer svih ljudskih poroka i negativan model koji su mnogi mladi, nažalost, poželjeli slijediti. Takve priče često imaju nesretan

kraj.Još jedna od mračnih strana je

korupcija i veza s politikom. Mnogi poduzetnici povezuju se ili s kriminalnim miljeom ili sumnjivim političkim spregama, a manje s vrlinama marljivosti i radišnosti.Također, pogled na poduzetništvo kao put do „brze love“ već je zahvatio mnoge mlade ljude koji misle da će skokom u poduzetničke vode zaraditi veliku količinu novca, a često nisu zreli ni za puno manje.

Mračna strana poduzetništva i pogled u budućnost

psihologija

» Poduzetnik treba biti svjestan da s velikom moći dolazi i velika odgovornost. Netko tko je primjer mladima itekako treba biti oprezan s time kakav primjer ostavlja drugima. Matej Sakoman, mag. psih.

Sve ovo spomenuto su

korovi prošlosti koje trebamo iskorijeniti i paziti

da ne upadnemo u iste zamke. Neka mračna strana poduzetništva

ostane dio prošlosti na putu u svijetlu budućnost. Alternativa je poduzetnik

„čovjek“. Osoba prepuna osnovnih ljudskih vrlina poput poštenja,

pravednosti, obiteljskih vrijednosti i uzor

drugima.


Uvijek tu za Vas, tako da Vi možete uvijek biti tu za njega.

Vaillant dizalica topline.Novi stupanj udobnosti.

samo 32 dB(A)tiho kao šaptanje

Vaillant dizalice topline zaslužne su za ugodne temperature kako u prostoru tako i potrošne vode. Pritom štede energiju, štite okoliš i odlikuju se dugovječnošću. Dok one rade Vi imate vremena za vlastite interese ili za uživanje u društvu Vama dragih osoba. A ukoliko i zatrebate stručnu pomoć, Vaillant ovlašteni servis je uvijek u blizini. Mi to nazivamo novim stupnjem udobnosti.

Više na: www.vaillant.hr

Grijanje Hlađenje Nove energije


Iskazana je cijena za Opel Movano Van L2H2 diesel 2.3 135 KS zapremnine prtljažnog prostora od 10,8 m3 za pravne osobe, izračunata prema tečaju od 7,45 kn za 1 euro. Oprema modela uključuje klima uređaj, desna bočna klizna vrata, klupu za 2 suvozača, radio, bluetooth hands free, centralno zaključavanje, električne podizače prednjih stakala, ABS, ESP, FlexCare 4 godine jamstva i FlexCare 4 godine pomoći na cesti. FlexCare uključuje dvogodišnje tvorničko jamstvo (bez ograničenja u kilometraži) i jamstvo za dodatne dvije godine ili do 120.000 prijeđenih kilometara (ovisno što prije nastupi). Opelova usluga pomoći na cesti sastoji se od jedne godine tvorničke pomoći na cesti, bez ograničenja u kilometraži i tri dodatne godine pomoći na cesti ili 120.000 prijeđenih kilometara, ovisno što nastupi prije. Fotografi ja automobila je simbolična.

NOVI OPEL MOVANONOVI OPEL MOVANONJEMAČKI ALAT KOJIPOKREĆE VAŠ POSAO

BJELOVAR: AC Rajković (043) 251 030; DUBROVNIK: Auto-Dubrovnik (020) 356 188; KARLOVAC: Rudman (047) 415 808; KOPRIVNICA: Auto Šatrak (048) 642 020; OROSLAVJE: Auto kuća Kozina (049) 587 600; OSIJEK: PSC Osijek (031) 298 329; POREČ: Autowill (052) 635 805; PULA: Autowill (052) 500 450; RIJEKA: PSC Primorje (051) 624 530; SISAK: Rudman (044) 540 079; SLAVONSKI BROD: Autowill (035) 638 900; SPLIT: PSC Dalmacija (021) 246 430; VARAŽDIN: PSC Varaždin (042) 33 15 56; VINKOVCI: Autowill (032) 337 380; VIROVITICA: Auto Šatrak (033) 803 366; ZADAR: Mitrović (023) 343 860; ZAGREB: PSC Zagreb, Slavonska avenija bb i Avenija Dubrava 306 f (01) 2404 800, Autowill (01) 3869 800.

OTKRIJTE NOVI OPEL MOVANOMOVANO VAN L2H2 DIESEL 135 KS, 10,8 M3: 142.500 KN + PDV

WWW.OPEL.HR

000303_LCV_Warehouse_MO_SP_Poduzetnik_210x297_HR_V02.indd 1 16.09.19 15:04

Documents

Sadržaj... 5 P rivatno poduzetništvo istovremeno je izazov, obaveza i privilegija. U poduzetništvo sam krenula vrlo rano kao devetnaestogodišnja studentica prava kako bih sama