S T U D I J A

„Aktivne žene u političkom i javnom životu u BiH“

2

S A D R Ž A J

Uvod

1. Metodologija istraživanja

2. Pravni okvir

3. Rezultati istraživanja

4. Glavni nalazi

5. Preporuke

3

Uvod

Udruženje izbornih zvaničnika u BiH je, zahvaljujući sredstvima Kanadskog Fonda za lokalne inicijative, u periodu od novembra 2012. godine do marta 2013. godine realizovalo projekat „Aktivne žene u političkom i javnom životu u BiH“, čiji su ciljevi da promoviše integraciju žena u socijalni i politički život zajednice i da podigne svijest žena o tome kako izbor odgovornih predstavnika/ca može poboljšati uslove života u zajednici. Projekat je realizovan u općinama: Ilidža, Istočna Ilidža, Doboj i Usora i obuhvatio je održavanje po tri radionice u svakoj općini na sljedeće teme: Ljudska prava, Rodna jednakost (gender) i Odgovorna vlast i učešće građana/ki. Radionicama su prisustvovale žene: vijećnice/odbornice, članice političkih stranaka i udruženja, državne službenice i namještenice, funkcionerke i rukovodeće državne službenice, članice organa mjesnih zajednica, nezaposlene žene i dr., čime je projekat postigao još jedan cilj, a to je međusobno upoznavanje, razmjenu mišljenja i iskustava o navedenim temama među ženama iz različitih društvenih struktura općine. Projekat je izazvao izuzetan interes učesnica, jer su navedene teme predstavljene na interaktivan, jednostavan i zanimljiv način, posebno što su radionice sadržavale veći broj individualnih i grupnih vježbi. Takođe, na početku radionice učesnice su popunjavale upitnike za svaku temu, a rezultati upitnika su predstavljeni u ovom izvještaju. Istražujući iskustva građanki o stanju ljudskih prava, rodnoj jednakosti i učešću građanki u lokalnom odlučivanju UIZBiH je u četiri izabrane općine, na uzorku od 177 građanki (upitnik o stanju ljudskih prava), 168 građanki (upitnik o rodnoj jednakosti) i 173 građanke (upitnik o učešću građanki i odgovornoj vlasti) analiziralo njihovu percepciju i iskustva. Pristup korišten tokom istraživanja za imao je dva ključna pravca: istraživanje iskustava građanki o stanju ljudskih prava, rodnoj jednakosti i učešću

građanki u lokalnom odlučivanju i dobijanje preporuka za poboljšanje stanja u navedenim oblastima.

Zato na kraju studija obrazlaže niz preporuka za poboljšanje stanja ljudskih prava, rodne jednakosti i učešća građanki u lokalnom odlučivanju u svrhu podizanja svijesti građanki u navedenim oblastima. Rezultati istraživanja mogu poslužiti različitim društvenim strukturama kao motiv za njihove akcije i kao korektiv u budućem radu. I u budućnosti UIZBiH ima namjeru obavljati opisano istraživanje kako bi se kontinuirano pratilo stanje ljudskih prava, rodne jednakosti i učešća građanki u lokalnom odlučivanju,

4

te procjenjivale pozitivne ili negativne tendencije i kreirale preporuke za poboljšanje stanja u navedenim oblastima u Bosni i Hercegovini

1.Metodologija istraživanja

Istraživanje za ovu studiju je vršeno u periodu od januara do marta 2013. godine. Ispitani su stavovi i mišljenja građanki u općinama: Istočna Ilidža, Ilidža, Doboj i Usora, kroz anketu koja je distribuirana na radionici. Istraživački tim je pripremio tri upitnika sa namjerom da dobije mišljenja građanki stanju ljudskih prava, rodnoj jednakosti i učešću građanki u lokalnom odlučivanju u navedene četiri općine. Upitnik je ispunilo - 177 građanki (upitnik o ljudskim pravima), 168 građanki (upitnik o rodnoj jednakosti) i 173 građanke (upitnik o učešću građanki i odgovornoj vlasti). U studiji su prezentirani nalazi iz četiri općine (po dvije iz oba bh. entiteta) pojedinačno. Takođe, svi stavovi ispitanih građanki u sve četiri općine su komparativno prezentirani u studiji. Studija se bavi stanjem ljudskih prava, rodnom jednakosti i učešćem građanki u lokalnom odlučivanju, polazeći od činjenice da su poštovanja ljuskih prava, rodne jednosti i učešće građanki osnovni temelj demokratije i polazna osnova za građenje pravednog društva. Oblici i mehanizmi organizovanja građanskog učešća u navedenim oblastima su prevashodno zadatak vlasti koja ih može uključiti kroz: 1) informisanje o svom radu 2) konsultacije o konkretnim pitanjima od značaja za lokalnu zajednicu 3) aktivno uključivanje u procese kroz davanje konkretnih prijedloga i biranju prioritetnim aktivnosti i 4) delegiranje ovlaštenja građankama za biranje i odlučivanje po pojedinim pitanjima od značaja za lokalnu zajednicu. Istraživanje koje je sprovedeno za potrebe ove studije pokazuje da mehanizmi za učešće građanki postoje, ali da se ne koriste dovoljno često. Evidentna je činjenica da ne postoji dovoljno informacija niti razvijena svijest o mogućnostima i vrijednosti učešća građanki kako kod vlasti, tako i kod organizacija civilnog društva. Također, institucije vlasti nisu dovoljno otvorene prema novim inicijativa ma , te je njihov ra d u velikoj mjeri netransparentan. Na osnovu analize trenutnog stanja u navedene tri oblasti razrađene su preporuke za građanke.

5

2.Pravni okvir Učešće građanki u političkom i javnom životu lokalne zajednice i odlukama koje donosi lokalna javna uprava važan je aspekt razvoja demokratije. To je mehanizam kojim građanke vrše efikasan nadzor rada vlasti, ali i način za kreiranje javnih politika bliskih stvarnim potrebama građana/ki. Učešćem građana/ki raste i vjerovatnoća da su javne politike bazirane na realnim potrebama građana/ki, a i građani/ke će prije podržati odluke u čijem donošenju su učestvovali. Učešće građana/ki je posebno pogodno za lokalni nivo vlasti, jer je proces donošenja odluka relativno blizu građana/ki, a implikacije donesenih odluka mogu se brzo osjetiti unutar lokalne zajednice Na međunarodnom nivou, Bosna i Hercegovina je ratificirala Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi. Direktna demokratija na lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini osigurana je Zakonom o principima lokalne samouprave u FBiH (2006.) i Zakonom o lokalnoj samoupravi Republike Srpske (2004.). Oba zakona o lokalnoj samoupravi definiraju kao moguće oblike učešća: referendum, zbor građana, građansku inicijativu, mjesne zajednice i udruženja građana. Takođe, oba zakona propisuju javnost rada organa lokalne samouprave i oblike neposrednog učešća građana u lokalnoj samoupravi. Pored ovih zakona, u procesu decentralizacije u Bosni i Hercegovini razrađen je niz resornih zakona kojima se garantiraju građanska politička prava. Specifične procedure kod organiziranja mehanizama učešća građna regulirane su statutima općina i gradova, kao i posebnim odlukama. Građansko pravo na pristup informacijama osigurano je kroz državni i entitetske zakone o slobodi pristupa informacijama. Informiranje građana/ki je zakonima o lokalnoj samoupravi na entitetskom nivou uređeno kroz princip javnosti rada, a to je princip dobre uprave, koji predstavlja zakonsku obavezu za sve općine u Bosni i Hercegovini. Naprimjer, Zakon o principima lokalne samouprave FBiH propisuje javnost rada „kao preduvjet efektivnog političkog nadzora i garancije da će organi jedinice lokalne samouprave provoditi svoje dužnosti u interesu lokalne zajednice”. U skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave FBiH, građani imaju mogućnost da prisustvuju sjednicama općinskog/gradskog vijeća. Zakon o lokalnoj samoupravi Republike Srpske nešto detaljnije definira načine informiranja i vrste informacija koje se obavezno objavljuju. Pored informiranja putem javnih medija, ovaj zakon propisuje redovno organiziranje konferencija za štampu. Lokalni organi su obavezni redovno objavljivati samo bazične administrativne informacije, dok su građane/ke dužni obavijestiti o realizaciji svojih aktivnosti samo u godišnjim izvještajima, što vjerovatno nije dovoljno za njihovo kvalitetno informiranje. Posebnu važnost za javnost rada imaju zakoni o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) na bosanskohercegovačkom i entitetskim nivoima. U skladu sa zakonima o slobodi pristupa informacijama, općine imaju obavezu da imenuju službenika za informiranje, da izrade i ažuriraju vodič za građane i Indeks ili registre informacija. Analiza važećeg pravnog okvira pokazuje da je uključivanje građana obaveza lokalnih vlasti i da postoje osnovne pravne pretpostavke za građansko učešće. Iako bi pravni okvir mogao biti stimulativniji, ipak se zaključuje da zakoni nisu toliko loši koliko je loša njihova primjena na lokalnom nivou. U tom smislu može se reći da jedinice lokalne samouprave imaju visok stepen autonomije u primjeni različitih oblika građanskog učešće, ali one tu autonomiju nedovoljno koriste.

6

3.Rezultati istraživanja

3.1. Rezultati istraživanja po općinama

OPĆINA ILIDŽA

Ljudska prava – upitnik je popunilo 57 ispitanica

52 ispitanice smatraju da su slobodni i fer izbori oznaka demokratije. 47 ispitanica smatra da su pred zakonima i pravu svi jednaki. 50 ispitanica smatra da se ljudska prava stiču rođenjem. 42 ispitanice smatraju da poznaju vrste ljudskih prava. 39 ispitanica djelimično pozna ulogu Ujedinjenih nacija u zaštiti ljudskih prava, a 15

poznaje u potpunosti. 54 ispitanice znaju da se Ustavni sud BiH bavi zaštitom ljudskih prava. 36 ispitanica ne zna da li u Općini postoji komisija ili tijelo koje se bavi zaštitom

ljudskih prava, a 20 njih zna. 55 ispitanica se nikada nije obratilo navedenoj komisiji, a 47 ne poznaje da se iko od

njihovih sugrađana/ki obratio komisiji koje se bavi zaštitom ljudskih prava. 47 ispitanica zna da na području općine žive pripadnici nacionalnih manjina.

Gender/Jednakost spolova – upitnik su popunile 52 ispitanice

34 ispitanica smatra se u njihovoj životnoj sredini osjeti uticaj tradicije na ravnopravnost polova.

4 7 ispita nica sma tra da ž ene nedovoljno učestvuju u ja vnom životu u Bosni i Hercegovini.

35 ispitanica smatra da većem učešću žena u javnom životu mogu doprinijeti žene, 6 smatra da je to uloga države, 5 političkih stranaka i 2 nevladinih organizacija.

35 ispitanica smatra da je porodica prepreka za veći angažman žena u javnom životu.

8 ispitanica je stepen ravnopravnost žena sa muškarcima ocijenilo ocjenom 1; 20 ocjenom 2; 19 sa ocjenom 3; 5 ocjenom 4; a niti jedna ocjenom 5.

39 ispitanica smatra da je mobing (zlostavljanje na radnom mjestu) u BiH češći prema ženama, 1 smatra da je češće prema muškarcima, a 12 smatra da su oba pola jednako predmet mobinga.

Ispitanice smatraju da žena da bi bila uspješna u javnom životu treba: Biti pametna, objektivna, uporna, Biti harizmatična, obrazovana, organizovana, hrabra, Biti ambiciozna, odgovorna, Biti odlučna, spremna na odricanja u svrhu poboljšanja svog statusa, Da ima argumente, ima svoj stav i da bude primjer drugim, Da ima podršku društva i porodice, Biti komunikativna, da ima samopouzdanje i dobar izgled, Da ima veze, nezavisna, elokventna,

7

Da poznaje bar dva jezika, Biti vrijedna, da ne podliježe korupciji, Biti prodorna, druželjubiva, Biti nelicemjerna, karakterna, mudra, fleksibilna, Da je politički aktivna, da ima finansijsku sigurnost Biti dosljedna, proaktivna, da ima osjećaj za pravdu Da je snalažljiva, Da nema porodicu, Da ima pozitivan stav, Da je aktivna u NVO, Da vjeruje u svoje ciljeve.

35 ispitanica smatra da period tranzicije u BiH možda može doprinijeti poboljšanju

statusa žene u odnosu na muškarce. 40 ispitanica ne zna da u Općini postoji Komisija za ravnopravnost spolova/polova. 26 ispitanica smatra da su možda nevladine organizacije doprinijele poboljšanju

statusa žena u bh. društvu.

Odgovorna vlast i učešće građana/ki – upitnik je popunilo 55 ispitanica

46 ispitanica je ocijenilo komunikacija između njih i uposlenika/ca u Općini kao zadovoljavajuću.

43 ispitanice nisu nikada bile prisutne na sastanku zbora građana/ki u njihovoj mjesnoj zajednici u posljednje dvije godine.

23 ispitanice nisu upoznate sa listom utvrđenih prioriteta za poboljšanje života građana njihove mjesne zajednice, a koji su kandidovani za finansiranje iz budžeta općine, jer nemaju vremena za sastanke u mjesnoj zajednici koji predugo traju. 21 ispitanica je o listi utvrđenih prioriteta čula od komšija.

47 ispitanica u posljednje dvije godine nije podnijelo niti jednu inicijativu prema vijećnicima, a u cilju rješavanja problema u njihovoj mjesnoj zajednici ili općini.

40 ispitanica ne zna da su vijećnici potpisali Kodeks ponašanja, po kojem su dužni postupati obavljajući svoju vijećnićku dužnost.

39 ispitanica ne zna da li je u Općini imenovan službenik/ca za pristup informacijama.

30 ispitanica nikada nije podnijelo Općini prijedlog projekta za poboljšanje uslova u njihovoj mjesnoj zajednici, a 25 je podnijelo.

53 ispitanica znaju da u Općini postoji Knjiga primjedbi, sugestija, pritužbi ili žalbi građana.

32 ispitanice nisu nikada tražile prijem kod općinskog načelnika, a 23 je tražilo. 31 ispitanica smatra da im je prisustvo radionicama pomoglo da saznaju da imaju

pravo tražiti odgovornost izabranih zvaničnika/ca i uposlenika/ca u općini, 21 je pomoglo da donese odluku da ode već na naredni sastanak zbora građana/ki u svojoj mjesnoj zajednici, a 3 da shvate da ne mogu ništa promijeniti u svojoj općini.

8

OPĆINA ISTOČNA ILIDŽA

Ljudska prava – upitnik je popunilo 40 ispitanica

39 ispitanica smatra da su slobodni i fer izbori oznaka demokratije. 33 ispitanice smatraju da su pred zakonima i pravu svi jednaki. 35 ispitanica smatra da se ljudska prava stiču rođenjem. 38 ispitanica smatra da poznaju vrste ljudskih prava. 32 ispitanica djelimično poznaju ulogu Ujedinjenih nacija u zaštiti ljudskih prava, a

8 poznaje u potpunosti. 16 ispitanica zna da se Ustavni sud BiH bavi zaštitom ljudskih prava. 23 ispitanice ne znaju da li u Općini postoji komisija ili tijelo koje se bavi zaštitom

ljudskih prava, a 7 njih zna. 39 ispitanica se nikada nije obratilo navedenoj komisiji, a 25 ne poznaje da se iko od

njihovih sugrađana/ki obratio komisiji koje se bavi zaštitom ljudskih prava. 20 ispitanica zna da na području općine žive pripadnici nacionalnih manjina.

Gender/Jednakost spolova – upitnik je popunilo 37 ispitanica

21 ispitanica smatra da se u njihovoj životnoj sredini osjeti uticaj tradicije na ravnopravnost polova.

3 3 ispita nice sma tra ju da ž ene nedovoljno učestvuju u ja vnom životu u Bosni i Hercegovini.

9 ispitanica smatra da većem učešću žena u javnom životu mogu doprinijeti žene, 18 smatra da je to uloga države, 8 političkih stranaka i 2 nevladinih organizacija.

9 ispitanica smatra da je porodica prepreka za veći angažman žena u javnom životu.

5 ispitanica je stepen ravnopravnost žena sa muškarcima ocijenilo ocjenom 1; 11 ocjenom 2; 19 ocjenom 2; 2 ocjenom 4; a niti jedna ocjenom 5.

27 ispitanica smatra da je mobing (zlostavljanje na radnom mjestu) u BiH češći prema ženama; 4 smatraju da je češće prema muškarcima; a 6 smatra da su oba pola jednako predmet mobinga.

Ispitanice smatraju da žena da bi bila uspješna u javnom životu treba biti: samouvjerena i hrabra, jaka, pametna, uvažavana u svojoj političkoj partiji sa podrškom porodice, odvažna i smjela, prodorna, odlučna, hrabra, ponosna i prkosna, samosvjesna, drska, lijepa, reprezentativna, uporna, talentovana i temperamentna,

9

komunikativna, školovana, nezavisna, svoja i da zna šta hoće

8 ispitanica smatra da period tranzicije u BiH možda može doprinijeti poboljšanju

statusa žene u odnosu na muškarce. 21 ispitanica ne zna da u Općini postoji Komisija za ravnopravnost spolova/polova. 23 ispitanice smatraju da su možda nevladine organizacije doprinijele poboljšanju

statusa žena u bh. društvu.

Odgovorna vlast i učešće građana/ki – upitnik je popunila 41 ispitanica

21 ispitanica je ocijenilo komunikacija između njih i uposlenika/ca u Općini kao zadovoljavajuću.

21 ispitanica nisu nikada bile prisutne na sastanku zbora građana/ki u njihovoj mjesnoj zajednici u posljednje dvije godine.

11 ispitanica nije upoznato sa listom utvrđenih prioriteta za poboljšanje života građana njihove mjesne zajednice, a koji su kandidovani za finansiranje iz budžeta općine, jer nemaju vremena za sastanke u mjesnoj zajednici koji predugo traju. 13 ispitanica je o listi utvrđenih prioriteta čula od komšija.

23 ispitanice u posljednje dvije godine nisu podnijele niti jednu inicijativu prema vijećnicima, a u cilju rješavanja problema u njihovoj mjesnoj zajednici ili općini.

14 ispitanica ne zna da su vijećnici potpisali Kodeks ponašanja, po kojem su dužni postupati obavljajući svoju vijećnićku dužnost.

7 ispitanica ne zna da li je u Općini imenovan službenik/ca za pristup informacijama.

27 ispitanica nikada nije podnijelo Općini prijedlog projekta za poboljšanje uslova u njihovoj mjesnoj zajednici, a 14 je podnijelo.

24 ispitanice znaju da u Općini postoji Knjiga primjedbi, sugestija, pritužbi ili žalbi građana.

23 ispitanice nisu nikada tražile prijem kod općinskog načelnika, a 18 je tražilo. 23 ispitanica smatra da im je prisustvo radionicama pomoglo da saznaju da imaju

pravo tražiti odgovornost izabranih zvaničnika/ca i uposlenika/ca u općini, 18 je pomoglo da donese odluku da ode već na naredni sastanak zbora građana/ki u svojoj mjesnoj zajednici ; da shvate da ne mogu ništa promijeniti u svojoj općini: ni jedna.

OPĆINA DOBOJ

Ljudska prava – upitnik je popunilo 49 ispitanica

39 ispitanica smatra da su slobodni i fer izbori oznaka demokratije. 42 ispitanice smatraju da su pred zakonima i pravu svi jednaki. 41 ispitanica smatra da se ljudska prava stiču rođenjem. 36 ispitanica smatra da poznaju vrste ljudskih prava. 39 ispitanica djelimično pozna ulogu Ujedinjenih nacija u zaštiti ljudskih prava, a 8

poznaje u potpunosti.

10

35 ispitanica zna da se Ustavni sud BiH bavi zaštitom ljudskih prava. 26 ispitanica ne zna da li u Općini postoji komisija ili tijelo koje se bavi zaštitom

ljudskih prava, a 21 njih zna. 45 ispitanica se nikada nije obratilo navedenoj komisiji, a 4 ne poznaje da se iko od

njihovih sugrađana/ki obratio komisiji koje se bavi zaštitom ljudskih prava. 44 ispitanice znaju da na području općine žive pripadnici nacionalnih manjina.

Gender/Jednakost spolova – upitnik je popunilo 49 ispitanica

32 ispitanice smatraju da se u njihovoj životnoj sredini osjeti uticaj tradicije na ravnopravnost polova.

40 ispitanica smatra da ž ene nedovoljno učestvuju u ja vnom životu u Bosni i Hercegovini.

31 ispitanica smatra da većem učešću žena u javnom životu mogu doprinijeti žene, 8 smatra da je to uloga države, 4 političkih stranaka i 6 nevladinih organizacija.

35 ispitanica smatra da je porodica prepreka za veći angažman žena u javnom životu.

10 ispitanica je stepen ravnopravnost žena sa muškarcima ocijenilo ocjenom 1; 18 ocjenom 2; 15 sa ocjenom 3; 6 ocjenom 4; a niti jedna ocjenom 5.

32 ispitanice smatraju da je mobing (zlostavlja nje na ra dnom mjestu) u BiH češći prema ženama, 2 smatra da je češće prema muškarcima, a 15 smatra da su oba pola jednako predmet mobinga.

Ispitanice smatraju da žena da bi bila uspješna u javnom životu treba biti: uporna, da je politički aktivna, da ima podršku porodice komunikativna, obrazovana, nezavisna 18 ispitanica smatra da period tranzicije u BiH možda može doprinijeti poboljšanju

statusa žene u odnosu na muškarce. 20 ispitanica ne zna da u Općini postoji Komisija za ravnopravnost spolova/polova. 22 ispitanice smatraju da su možda nevladine organizacije doprinijele poboljšanju

statusa žena u bh. društvu.

Odgovorna vlast i učešće građana – upitnik je popunilo 47 ispitanica

29 ispitanica je ocijenilo komunikacija između njih i uposlenika/ca u Općini kao zadovoljavajuću.

41 ispitanica nisu nikada bile prisutne na sastanku zbora građana/ki u njihovoj mjesnoj zajednici u posljednje dvije godine.

20 ispitanica nisu upoznate sa listom utvrđenih prioriteta za poboljšanje života građana njihove mjesne zajednice, a koji su kandidovani za finansiranje iz budžeta općine, jer nemaju vremena za sastanke u mjesnoj zajednici koji predugo traju. 25 ispitanica je o listi utvrđenih prioriteta čula od komšija.

11

42 ispitanice u posljednje dvije godine nisu podnijele niti jednu inicijativu prema vijećnicima, a u cilju rješavanja problema u njihovoj mjesnoj zajednici ili općini.

31 ispitanica ne zna da su vijećnici potpisali Kodeks ponašanja, po kojem su dužni postupati obavljajući svoju vijećnićku dužnost.

26 ispitanica ne zna da li je u Općini imenovan službenik/ca za pristup informacijama.

44 ispitanice nikada nije podnijelo Općini prijedlog projekta za poboljšanje uslova u njihovoj mjesnoj zajednici, a 3 je podnijelo.

40 ispitanica znaju da u Općini postoji Knjiga primjedbi, sugestija, pritužbi ili žalbi građana.

43 ispitanice nisu nikada tražile prijem kod općinskog načelnika, a 4 je tražilo. 28 ispitanica smatra da im je prisustvo radionicama pomoglo da saznaju da imaju

pravo tražiti odgovornost izabranih zvaničnika/ca i uposlenika/ca u općini, 14 je pomoglo da donese odluku da ode već na naredni sastanak zbora građana/ki u svojoj mjesnoj zajednici, a 5 da shvate da ne mogu ništa promijeniti u svojoj općini.

OPĆINA USORA

Ljudska prava – upitnik je popunila 31 ispitanica

22 ispitanice smatraju da su slobodni i fer izbori oznaka demokratije. 14 ispitanica smatra da su pred zakonima i pravu svi jednaki. 10 ispitanica smatra da se ljudska prava stiču rođenjem. 5 ispitanica smatra da poznaju vrste ljudskih prava. 15 ispitanica djelimično pozna ulogu Ujedinjenih nacija u zaštiti ljudskih prava, a 15

poznaje u potpunosti. 4 ispitanice znaju da se Ustavni sud BiH bavi zaštitom ljudskih prava. 3 ispitanice ne znaju da li u Općini postoji komisija ili tijelo koje se bavi zaštitom

ljudskih prava, a 20 njih zna. Nijedna ispitanica se nikada nije obratila navedenoj komisiji, a samo 1 poznaje da

se iko od njihovih sugrađana/ki obratio komisiji koje se bavi zaštitom ljudskih prava.

15 ispitanica zna da na području općine žive pripadnici nacionalnih manjina.

Gender/Jednakost spolova – upitnik je popunilo 30 ispitanica

29 ispitanica smatra se u njihovoj životnoj sredini osjeti uticaj tradicije na ravnopravnost polova.

29 ispitanica smatra da žene nedovoljno učestvuju u javnom životu u Bosni i Hercegovini.

15 ispitanica smatra da većem učešću žena u javnom životu mogu doprinijeti žene, 9 smatra da je to uloga države, 5 političkih stranaka i 1 nevladinih organizacija.

25 ispitanica smatra da je porodica prepreka za veći angažman žena u javnom životu.

5 ispitanica je stepen ravnopravnost žena sa muškarcima ocijenilo ocjenom 1, 25 sa ocjenom 2; niti jedna ocjenom 3, 4 ili 5.

12

28 ispitanica smatra da je mobing (zlostavljanje na radnom mjestu) u BiH češći prema ženama, nijedna ne smatra da je češće prema muškarcima, a 2 smatraju da su oba pola jednako predmet mobinga.

Ispitanice smatraju da žena da bi bila uspješna u javnom životu treba: da nema porodicu ili da joj neko pomaže oko vođenja domaćinstva hrabra, pametna, obrazovana, ambiciozna, odgovorna, odlučna, da ima svoj stav i da bude primjer drugim, da ima podršku porodice, komunikativna, dotjerana, da ima vezu sa nekim od političara, prodorna, 8 ispitanica smatra da period tranzicije u BiH možda može doprinijeti poboljšanju

statusa žene u odnosu na muškarce, a 14 ih smatra da možda može doprinijeti poboljšanju statusa žene u odnosu na muškarce.

Nijedna ispitanica ne zna da u Općini postoji Komisija za ravnopravnost spolova/polova.

2 ispitanice smatraju da su možda nevladine organizacije doprinijele poboljšanju statusa žena u bh. društvu, 14 ih je nedolučno , dok ih 12 misli da nisu doprinijele poboljšanju statusa žena u bh. društvu.

Odgovorna vlast i učešće građana/ki – upitnik je popunilo 30 ispitanica

30 ispitanica je ocijenilo komunikacija između njih i uposlenika/ca u Općini kao zadovoljavajuću.

25 ispitanica nisu nikada bile prisutne na sastanku zbora građana/ki u njihovoj mjesnoj zajednici u posljednje dvije godine.

8 ispitanica nije upoznato sa listom utvrđenih prioriteta za poboljšanje života građana njihove mjesne zajednice, a koji su kandidovani za finansiranje iz budžeta općine, jer nemaju vremena za sastanke u mjesnoj zajednici koji predugo traju. 21 ispitanica je o listi utvrđenih prioriteta čula od komšija.

30 ispitanica u posljednje dvije godine nije podnijelo niti jednu inicijativu prema vijećnicima, a u cilju rješavanja problema u njihovoj mjesnoj zajednici ili općini.

10 ispitanica ne zna da su vijećnici potpisali Kodeks ponašanja, po kojem su dužni postupati obavljajući svoju vijećnićku dužnost.

13 ispitanica ne zna da li je u Općini imenovan službenik/ca za pristup informacijama.

15 ispitanica nikada nije podnijelo Općini prijedlog projekta za poboljšanje uslova u njihovoj mjesnoj zajednici, a 15 je podnijelo.

23 ispitanice znaju da u Općini postoji Knjiga primjedbi, sugestija, pritužbi ili žalbi građana.

18 ispitanica nisu nikada tražile prijem kod općinskog načelnika, a 12 je tražilo. 25 ispitanica smatra da im je prisustvo radionicama pomoglo da saznaju da imaju

pravo tražiti odgovornost izabranih zvaničnika/ca i uposlenika/ca u općini, 8 je

13

pomoglo da donese odluku da ode već na naredni sastanak zbora građana/ki u svojoj mjesnoj zajednici, a 1 da shvate da ne mogu ništa promijeniti u svojoj općini.

3.2. Uporedni rezultati istraživanja - po općinama LJUDSKA PRAVA 1.Da li su slobodi i fer izbori su oznaka demokratije?

To resize chart data range, drag lower right corner of range.

U sve četiri općine većina ispitanica smatra da su slobodni i fer izbori oznaka demokratije.

2.Da li su pred zakonima i pravom svi su jednaki?

Osim općine Usora, u preostale tri općine većina ispitanica smatra da su svi ljudi pred zakonima i pravom jednaki.

14

3.Da li se ljudska prava stiču rođenjem ?

Osim općine Usora, u preostale tri općine većina ispitanica smatra da se ljudska prava stiču rođenjem.

4. Da li ste upoznati sa vrstama ljudskih prava ?

Osim općine Usora, u preostale tri općine većina ispitanica smatra da su poznaju vrste ljudskih prava.

15

5. Da li Vam je poznata uloga Ujedinjenih nacija u zaštiti ljudskih prava ?

Osim općine Usora, u preostale tri općine većina ispitanica djelimično poznaje ulogu Ujedinjenih nacija u zaštiti ljudskih prava.

6.Da li se Ustavni sud BiH bavi zaštitom ljudskih prava?

To resize chart data range, drag lower right corner of range.

Osim općine Usora, u preostale tri općine većina ispitanica smatra da se Ustavni sud BiH bavi zaštitom ljudskih prava.

16

7. Da li u vašoj Općini /Opštini/Gradu postoji komisija ili tijelo koje se bavi zaštitom ljudskih prava ?

To resize chart data range, drag lower right corner of range.

U tri općine većina ispitanica ne zna da li u njihovoj općini postoji komisija ili tijelo koje se bavi zaštitom ljudskih prava, a u općini Doboj jednakom broju ispitanica je poznato i nije poznato da li u njihovoj općini postoji komisija ili tijelo koje se bavi zaštitom ljudskih prava.

8. Ako postoji, da li ste se komisiji obraćali za pomoć?

To resize chart data range, drag lower right corner of range.

U sve četiri općine većina ispitanica se nije obraćala za pomoć komisiji ili tijelu koje se bavi zaštitom ljudskih prava.

17

9.Da li vam je poznato da se neko od vaših susjeda/komšija obraćao za pomoć komisiji koja se bavi zaštitom ljudskih prava ?

To resize chart data range, drag lower right corner of range.

Osim općine Doboj, u preostale tri općine većini ispitanica nije poznato da li se neko od njihovih susjeda/komšija obraćao za pomoć komisiji koja se bavi zaštitom ljudskih prava. 10. Postoje li u vašoj sredini nacionalne manjine?

To resize chart data range, drag lower right corner of range.

U tri općine većina ispitanica zna da li u njihovoj općini žive pripadnici nacionalnih manjina, a u općini Doboj jednak broj ispitanica zna i ne zna da li u njihovoj općini žive pripadnici nacionalnih manjina.

18

GENDER/JADNAKOST SPOLOVA

1.Da li se u vašoj životnoj sredini osjeti uticaj tradicije na ravnopravnost polova?

To resize chart data range, drag lower right corner of range.

U sve četiri općine većina ispitanica smatra da se u njihovoj životnoj sredini osjeti uticaj tradicije na ravnopravnost polova.

2.Da li žene dovoljno učestvuju u javnom životu u Bosni i Hercegovini?

To resize chart data range, drag lower right corner of range.

U sve četiri općine većina ispitanica smatra da žene nedovoljno učestvuju u javnom životu u Bosni i Hercegovini.

19

3.Ko može doprinijeti većem učešću žena u javnom životu?

To resize chart data range, drag lower right corner of range.

U tri općine većina ispitanica smatra da većem učešću žena u javnom životu mogu najviše

doprinijeti same žene, pa onda država, političke partije i nevladine organizacije, a općini Istočna Ilidža većina ispitanica smatra da učešću žena u javnom životu mogu najviše doprinijeti država, pa žene, političke stranke i nevladine organizacije.

4.Da li je porodica prepreka za veći angažman žena u javnom životu?

Osim općine Istočna Ilidža, u preostale tri općine većina ispitanica smatra da je porodica prepreka za veći angažman žena u javnom životu.

20

5.U Bosni i Hercegovini stepen ravnopravnost žena sa muškarcima može se ocijeniti ocjenom:

Osim općine Istočna Ilidža, u preostale tri općine većina ispitanica smatra da se stepen ravnopravnosti žena sa muškarcima može ocijeniti ocjenom 2.

6.Mobing (zlostavljanje na radnom mjestu) je u BiH češći prema:

U sve četiri općine većina ispitanica smatra da je zlostavljanje na radnom mjestu u BiH češće prema ženama.

21

7.Koje osobine treba imati žena da bi bila uspješna u javnom životu? Ilidža

Pametna, objektivna, uporna; harizmatična, obrazovana, organizovana, hrabra; ambiciozna, odgovorna; odlučna, spremna na odricanja u svrhu poboljšanja svog statusa; da ima argumente, ima svoj sta v i da bude primjer drugim; da ima podršku društva i porodice, komunikativna, da ima samopouzdanje i dobar izgled; da ima veze, nezavisna, elokventna; da poznaje bar dva jezika; vrijedna, da ne podliježe korupciji; prodorna, druželjubiva; karakterna, mudra, fleksibilna; da je politički aktivna, da ima finansijsku sigurnost; dosljedna, proaktivna, da ima osjećaj za pravdu; da je snalažljiva; da nema porodicu; da ima pozitivan stav; da je aktivna u NVO; da vjeruje u svoje ciljeve.

Istočna Ilidža

Treba vjerovati u sebe, biti hrabra; žena sam, mogu sve; jaka; pametna; uvažavana u svojoj političkoj partiji sa podrškom porodice; odvažna i smjela; prodorna, odlučna; hrabra, ponosna i prkosna; samosvjesna; drska, lijepa; da je reprezentativna; uporna; talentovana i temperamentna; komunikativna; školovana, nezavisna; da ne bude samo svoja i da zna šta hoće; svjesna svoje vrijednosti; ako sve ovo nema: nekoga da je „gura“.

Doboj

Obrazovana; komunikativna; nezavisna; uporna; da je politički aktivna; da ima podršku porodice

Usora

Da nema porodicu ili da joj neko pomaže oko vođenja domaćinstva; hrabra; pametna; obrazovana; ambiciozna; odgovorna; odlučna; da ima svoj stav i da bude primjer drugim; da ima podršku porodice; komunikativna, dotjerana; da ima vezu sa nekim od političara; prodorna

22

8.Da li period tranzicije u BiH može doprinijeti poboljšanju statusa žene u odnosu na muškarce?

Osim općine Doboj, u preostale tri općine većina ispitanica smatra da period tranzicije u BiH može doprinijeti poboljšanju statusa žene u odnosu na muškarce.

9.Da li u vašoj općini/opštini/gradu postoji Komisija za ravnopravnost spolova/polova?

Osim općine Doboj, u preostale tri općine većina ispitanica ne zna da li u njihovoj općini postoji Komisija za ravnopravnost spolova/polova.

23

10.Da li su nevladine organizacije doprinijele poboljšanju statusa žena u bh. društvu?

Osim općine Doboj, u preostale tri općine većina ispitanica smatra da su nevladine organizacije doprinijele poboljšanju statusa žena u bh. društvu.

ODGOVORNA VLAST I UČEŠĆE GRAĐANA/KI

1.Kakvo biste ocijenili komunikacija između Vas i uposlenika u vašoj općini ? U sve četiri općine većina ispitanica je ocijenila komunikaciju sa uposlenicima u svojoj Općini kao zadovoljavajuću.

24

2.Koliko ste puta bili prisutni na sastanku zbora građana u vašoj mjesnoj zajednici u posljednje dvije godine? U sve četiri općine većina ispitanica nije nijedanput bile prisutna na sastanku zbora građana u njihovoj mjesnoj zajednici u posljednje dvije godine. 3.Da li upoznati sa listom utvrđenih prioriteta za poboljšanje života građana vaše mjesne zajednice, a koji su kandidovani za finansiranje iz budžeta vaše općine? U općini Istočna Ilidža većina ispitanica je upoznata sa listom utvrđenih prioriteta za poboljšanje života građana njihove mjesne zajednice putem prisustva javnoj raspravi, u općinama Ilidža i Doboj većina ispitanica nije upoznata sa listom prioriteta, jer nemaju vremena da se o tome informišu, a u općini Usora većina ispitanica je o listi prioriteta čula od drugih.

25

4.Da li ste kao građanin/građanka u posljednje dvije godine podnosili inicijative prema vijećnicima/odbornicima, a u cilju rješavanja problema u vašoj mjesnoj zajednici ili općini?

U sve četiri općine većina ispitanica nije u posljednje dvije godine ponosila inicijative prema vijećnicima/odbornicima, a u cilju rješavanja problema u njihovoj mjesnoj zajednici ili općini. 5.Da li Vam je poznato da su vijećnici/odbornici potpisali Kodeks ponašanja, po kojem su dužni postupati obavljajući svoju vijećnićku/odborničku dužnost?

U sve četiri općine većini ispitanica nije poznato da su vijećnici/odbornici potpisali Kodeks ponašanja, po kojem su dužni postupati obavljajući svoju vijećnićku/odborničku dužnost.

26

6.Da li je u vašoj Općini imenovan službenik/ca za pristup informacijama?

U sve četiri općine većini ispitanica nije poznato da li je u njihovoj Općini imenovan službenik/ca za pristup informacijama. 7.Da li ste ikada podnijeli svojoj Općini prijedlog projekta za poboljšanje uslova u vašoj mjesnoj zajednici?

Osim općine Usora, u preostale tri općine većina ispitanica nije nikada podnijela Općini prijedlog projekta za poboljšanje uslova u njihovoj mjesnoj zajednici, dok u općini Usora je jednak broj ispitanica koje su i nisu podnosile prijedlog Općini za poboljšanje uslova u njihovoj mjesnoj zajednici.

27

8.Da li u vašoj Općini postoji Knjiga primjedbi, sugestija, pritužbi ili žalbi građana?

U sve četiri općine većini ispitanica je poznato da u njihovoj Općini postoji Knjiga

primjedbi, sugestija, pritužbi ili žalbi građana. 9.Da li ste ikada tražili prijem kod općinskog/opštinskog načelnika/gradonačelnika?

Osim općine Doboj, u preostale tri općine većina ispitanica je tražilo prijem kod općinskog

načelnika. 10.Prisustvo ovom treningu mi je pomoglo: a. da saznam da imam pravo tražiti odgovornost izabranih zvaničnika i uposlenika u mojoj općini b. da shvatim da ne mogu ništa promijeniti u svojoj općini c. da donesem odluku da odem već na naredni sastanak zbora građana u mojoj mjesnoj zajednici

28

U sve četiri općine većina ispitanica smatra da im je prisustvo treningu pomoglo da saznaju da imaju pravo tražiti odgovornost izabranih zvaničnika i uposlenika u svojoj općini i da donesu odluku da odu već na naredni sastanak zbora građana u njihovoj mjesnoj zajednici. 4.Glavni nalazi

Oblast ljudskih prava mora biti stalno istraživana na području općine, posebno sa aspekta ženskih prava, koja su naročito problematična i koja zahtijevaju proaktivno djelovanje svih društvenih grupa.

Zagovaranje rodne jednakosti ne može biti samo u okviru dokumenata i zadovoljavanja minimalnih kvota učešća žena u javnom životu.

Žene će biti uključene u ja vni ž ivot u onoj mjeri u kojoj da ju jedne drugima povjerenje i ojačaju žensku solidarnost, posebno na izborima.

4.1. Ljudska prava Istraživanje je pokazalo da ispitanice poznaju pojam i vrste ljudskih prava, kao i činjenicu da se ona stiču rođenjem. Nedovoljno im je poznata uloga Ujedinjenih nacija u zaštiti ljudskih prva, ali im je poznato da se pitanjem zaštite ljudskih prava u Bosni i Hercegovini bavi Ustavni sud BiH. Takođe, najveći broj ispitanica zna da su svi ljudi pred zakonima i pravom jednaki, te da u njihovoj općini žive pripadnici nacionalnih manjina, koji imaju svoja prava. Važno je istaknuti da najveći broj ispitanica smatra da su slobodni i fer izbori oznaka demokratije.

29

Međutim, poražavajuće su činjenice da najveći broj ispitanica ne zna da li u njihovoj općini postoji komisija ili tijelo koje se bavi zaštitom ljudskih prava, te se time za ovom tijelu nisu obraćale za pomoć, iako su imale slučajeve kršenja ljudskih prava. Takođe, najvećem broju ispitanica nije poznato ni da su se njihove komšije obraćale za pomoć navedenom tijelu.

4.2. Gender/Jednakost spolova

Istraživanje je pokazalo da najveći broj ispitanica smatra da se u njihovoj životnoj sredini osjeti uticaj tradicije na ravnopravnost polova i stepen ravnopravnosti žena sa muškarcima ocjenile su ocjenom 2.

Smatraju da žene nedovoljno učestvuju u javnom životu u Bosni i Hercegovini, a da je porodica prepreka za veći angažman žena u javnom životu. Povećanju učešća žena u javnom životu mogu najviše doprinijeti same žene, pa onda država, političke partije i nevladine organizacije. U sve četiri općine ispitanice smatraju da je zlostavljanje na radnom mjestu u BiH češće prema ženama. Na pitanje koje osobine, po njihovom mišljenju, treba da imaju žene da bi bile uspješne u javnom životu, došlo se do sljedećih rezultata - žena treba da bude: pametna, objektivna, uporna, harizmatična, obrazovana, organizovana, hrabra, ambiciozna, odgovorna, odlučna, spremna na odricanja u svrhu poboljšanja svog statusa, da ima argumente, ima svoj stav i da bude primjer drugim, da ima podršku društva i porodice, komunikativna, da ima samopouzdanje i dobar izgled, da ima veze, nezavisna, elokventna, da poznaje bar dva jezika, vrijedna, da ne podliježe korupciji, prodorna, druželjubiva, karakterna, mudra, fleksibilna, da je politički aktivna, da ima finansijsku sigurnost, dosljedna, proaktivna, da ima osjećaj za pravdu, da je snalažljiva, da ima pozitivan stav, da je aktivna u NVO, da vjeruje u svoje ciljeve, da nema porodicu ili da joj neko pomaže oko vođenja domaćinstva, uvažavana u svojoj političkoj partiji sa podrškom porodice, da ima vezu sa nekim od političara, ponosna, prkosna, drska, reprezentativna, talentovana i temperamentna, da ne bude samo svoja i da zna šta hoće. Ispitanice smatraju da period tranzicije u BiH može doprinijeti poboljšanju statusa žene u odnosu na muškarce i da su nevladine organizacije doprinijele poboljšanju statusa žena u bh. društvu.

Nažalost, većina ispitanica ne zna da li u njihovoj općini postoji Komisija za ravnopravnost spolova/polova.

4.3.Odgovorna vlast i učešće građana/ki

Većina ispitanica ne posjeduje informacije da li su vijećnici/odbornici potpisali Kodeks ponašanja, po kojem su dužni postupati obavljajući svoju vijećnićku/odborničku dužnost i da li je u njihovoj Općini imenovan službenik/ca za pristup informacijama.

30

Većina ispitanica nije nijedanput bila prisutna na sastanku zbora građana u njihovoj mjesnoj zajednici u posljednje dvije godine i nisu upoznate sa listom utvrđenih prioriteta za poboljšanje života građana njihove mjesne zajednice, a koji su kandidovani za finansiranje iz budžeta općine. Takođe, većina ispitanica nije u posljednje dvije godine podnosila inicijative ni prema vijećnicima/odbornicima ni prema Općini, a u cilju rješavanja problema u njihovoj mjesnoj zajednici ili općini. Većini ispitanica je poznato da u njihovoj Općini postoji Knjiga primjedbi, sugestija, pritužbi ili žalbi građana i tražile su prijem kod općinskog načelnika. U sve četiri općine većina ispitanica smatra da im je prisustvo treningu pomoglo da saznaju da imaju pravo tražiti odgovornost izabranih zvaničnika i uposlenika u svojoj općini i da donesu odluku da odu već na naredni sastanak zbora građana u njihovoj mjesnoj zajednici.

5.Preporuke

Na osnovu rezultata istraživanja, dajemo niz preporuka koje se odnose na zakonski okvir, javnosti rada i komunikaciju sa građanima/kama i neophodnost uključivanja viših nivoa vlasti u poboljšanje stanja u oblasti ljudskih prava, rodne jednakosti i učešća građana. Preporuke za poboljšanje se primarno tiču modernizovanja postojećih mehanizama učešća građana kako bi zaista služili svojoj svrsi, kao i osposobljavanja građana i vlasti za efikasniju međusobnu komunikaciju i saradnju konkretno. Građanke trebaju zauzeti proaktivniji stav i pratiti aktivnosti entitetskih zakonodavne i izvršne vlasti kako bi bile u mogućnosti da adekvatno i na vrijeme reaguju i nametnu se u tom procesu. Također, građanke se trebaju bolje upoznati sa mehanizmima koji im stoje na raspolaganju i koristiti ih u većoj mjeri jer samo tako mogu da osiguraju adekvatno učešće u procesima donošenja odluka, a koje se odnose i na zaštitu ljudskih prava i na jednakost spolova. Proaktivniji stav građanki se može postići putem približavanja prednosti koje veće uključenje ima za građanke i za interesne grupe koje predstavljaju, kao i za cjelokupnu zajednicu u kojoj žive. Samo onda kada one shvate da svojim proaktivnijim stavovima mogu uticati na kvalitet života u zajednici i doprinijeti promjenama, tada će i biti spremnije da se više angažuju u smislu učešća u donošenju odluka, poboljšanja stanja ljudskih prava i rodne jednakosti. Preporuke koje slijede su identifikovane na osnovu rezultata istraživanja, ali i diskusija na radionicama. Žene su prepoznale probleme i zajedno s njima smo definisali preporuke koje slijede.

5.1.Ljudska prava

Zahtijevajte od vaše lokalne vlasti pojednostavljivanje procedura odlučivanja kroz jasne ingerencije organa vlasti. Putem postavljanja jasnih ingerencija organa vlasti i linija saradnje, može se olakšati i ubrzati rad kako predstavnicima vlasti tako i potaći građansko učešće. Javnost treba biti blagovremeno obaviještena o ovakvim

31

promjenama i informacije o njima trebaju biti na raspolaganju. Upoznati se sa općinskim dokumentima koji se odnose na žene, kako biste znale nadležnosti službi, komisija, odbora i dr. Tražite kontakt podatke o odgovornim osobama.

Uraditi izmjene dokumenata o radu zakonodavnih tijela u smislu izmjena odredaba koje ugrožavaju ljudska prava. Naime, vrlo često se u dokumentima zakonodavnih i izvršni organa nalate odredbe koje onemogućavaju potpunu zaštitu ljudskih prava ili dovode do diskriminacije (etničke, polne, starosne, religijske...).

Zahtijevati da Komisija za zaštitu ljudskih prava u svakoj općini redovno podnosi

javnosti izvještaj o kršenju ljudskih prava i posebno ženska prava. Praktično iskustvo je pokazalo da je cilj naprijed navedenih komisije da postoje „samo zbog sebe“. Slučajevi kršenja ljudskih prava su sakriveni ili se na njih ne ukazuje, čime se su akcije žena u sprečavanju zloupotreba ljudskih prava otežana, ako ne i nemoguća. Takođe, nužno je pojednostaviti proceduru podnošenja zahtjeva Komisiji za zaštitu ljudskih prava u vezi sa svakim kršenjem ljudskih prava.

Omogućiti građankama da se upoznaju sa praksama Ustavnog suda BiH i entitetskih sudova u vezi sa slučajevima kršenja i zaštite ljudskih prava. Organizacija okruglih stolova u vezi sa pitanjima zaštite ljudskih prava može biti dobra prilika da informisanje građanki.

Uložiti napore u aktivnu implementaciju Zakona o slobodi pristupa informacijama

(ZoSPI). Vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini trebaju uložiti sve napore u kreiranje mehanizama i procedura za aktivnu implementaciju ZoSPI-a, što će osnažiti transparentnost i odgovornost vlasti prema građanima/kama, kao i poboljšati razumijevanje i informisanost građana(ki o procesima donošenja i implementacije odluka na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.

5.2.Gender/Jednakost spolova Izraditi baze podataka ili liste organizacija. Primjeri dobre prakse u razvijanju

saradnje pri izradi nacrta zakona pokazali su da je prilikom izrade zakona i održavanja javnih rasprava veoma učinkovit metod upućivanja ciljanih poziva od strane organa koji provodi javnu raspravu onim organizacijama čiji profil djelovanja odgovara tematskoj oblasti koju predloženi nacrt zakona tretira. Međutim, da bi organi vlasti bili u mogućnosti da upućuju ciljne pozive, oni moraju biti upoznati sa organizacijama i njihovim poljem djelovanja kao i njihovom ekspertizom. Nakon kreiranja ove baze podataka treba osigurati njeno održavanje, ažuriranje i korištenje.

Tražiti od Komisije za ravnopravnost spolova u vašoj općini da redovno izvještava

o položaju žene u vašoj općini, o analizi općinskog budžeta i o programu rada općinskog vijeća/skupštine općine. Uraditi izmjene svih tretiranih poslovnika o radu skupština u smislu izmjena odredaba koje se odnose na jednakost spolova.

32

Učestvovati na javnim raspravama o općinskim budžetima i zahtijevati da zadovoljavanje identifikovanih potreba žena u općini bude uključeno u budžet.

Zahtijevati dosljednu primjenu Zakona o ravnopravnosti spolova prilikom izrade

općinskih propisa, izbora državnih službenica i namještenica, formiranja komisija i odbora, izbora u organe mjesnih zajednica i dr.

Zahtijevati da se procenat od 40 % manje zastupljenog pola na kandidatskim listama, propisan Izbornim zakonom BiH, primjenjuje na sve izbore u Bosni i Hercegovini, kako opće i općinske, tako i indirektne i izbore za organe lokalne samouprave.

Organizovanje koalicija organizacija civilnog društva sa ciljem uticanja na

konkretne procese donošenja odluka. Do sada se stvaranje koalicija (formalnih i neformalnih) organizacija civilnog društva u svrhu uticanja na konkretne procese odlučivanja pokazalo veoma učinkovitim. Koalicije koje su formirane oko jedne konkretne ideje, u ovom slučaju oko izrade i predlaganja nacrta nekih zakonskih i strateških akata, povećavaju uticaj i kredibilitet zagovaračke kampanje. Snaga poruke koju koalicije daju je mnogo jača i upečatljivija u odnosu na poruku i kampanju koju provodi jedna organizacija, dok su ciljevi koji se žele postići na taj način značajno ostvariviji.

Jačati saradnju između vlasti i udruženja žena. Entitetske, kantonalne i općinske vlasti se trebaju više otvoriti prema ideji saradnje sa civilnim društvom (udruženjima žena) na polju izrade politika i postati svjesniji prednosti koje sa sobom ova kva sa radnja nosi. Ovo se mož e postići na na čin da se predstavnicima/cama vlasti predoče, s jedne strane obaveze i zahtjevi koje im se postavljaju od strane Evropske unije na putu ka njenom približavanju i ostvarivanju standarda dobrog upravljanja i generalno ostvarivanja saradnje sa civilnim društvom na svim nivoima, a s druge strane da im se bolje približe prednosti koje proizlaze iz većeg uključenja građanki u procese odlučivanja, u smislu efikasnijeg formulisanja javnih politika kako bi iste što bolje reflektovale aktuelne potrebe društva.

5.3. Odgovorna vlast i učešće građana/ki

Kreiranje harmoniziranog pravnog okvira i uvođenje novih mehanizama za

uključivanje građana u procese donošenja odluka. Harmonizacija kvalitetnih i u praksi dokazanih mehanizama na različitim nivoima vlasti ima niz prednosti i od izuzetnog je značaja za uređivanje procesa donošenja odluka i uključivanja. Ovakva praksa bi olakšala razumijevanje sistema donošenja odluka i doprinijela kako poboljšanju percepcija građana o radu skupština i vlada, tako i općoj efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti vlasti, te otvorila mogućnosti horizontalne i vertikalne saradnje. Nadalje, nužno je uskladiti postojeći zakonski okvir u oblasti učešća građana, obzirom da Ustav BiH i entitetski ustavi ne poznaju ovu oblast.

33

Od izuzetnog značaja je osiguravanje uključivanja građanki u ranijoj fazi izrade

zakonskih akata i kreiranja politika, jer jedino na taj način doneseni akti mogu adekvatno odgovoriti potrebama ciljnih populacija, kao i odgovoriti zahtjevima demokratskog i uključujućeg društva. Ekspertiza i poznavanje ciljnih grupa i potreba u tematskim oblastima nesumnjivo doprinosi poboljšanju kvalitete akata u izradi i njihovu lakšu i adekvatniju primjenu u praksi. Da bi građanke bile obavještene o normativnim aktivnostima pojedinih vlada, godišnji planovi rada vlada moraju biti objavljeni na web stranicama vlada, sa jasnim pregledom normativnih aktivnosti i preciziranim vremenskim okvirom za pojedine aktivnosti. Ovo daje prostora i vremena organizacijama i građanima/kama da se adekvatno pripreme za pojedine normativne aktivnosti koje su njima od značaja te da organiziraju i rasporede svoje unutarnje kapacitete.

Vlade i parlamenti moraju biti otvoreniji i transparentniji u svom radu, te stalnim ažuriranjem svojih web stranica i postavljanjem pregleda, godišnjih planova rada, poziva, itd. uticati na poboljšanje svog imidža u javnosti. Istovremeno, ove mjere će omogućiti građanima/kama lakši pristup informacijama i bolju upoznatost sa njihovim aktivnostima. Zahtijevati redovno održavanje vijećnićkog/odborničkog sata, kao mogućnost direktne komunikacije građana/ki sa izabranim zvaničnicima/cama.

Razvijanje informativne i zagovaračke kampanje o već postojećim mehanizmima za učešće građana u procesima donošenja odluka, kao i onima koji još uvijek nedostaju. Potrebno je ulaganje značajnih napora na upoznavanju kako građana, tako i državnih službenika i poslanika u parlamentima o dostupnim mehanizmima i načinima njihovog korištenja, kao i o rezultatima koji se mogu postići većim uključenjem građana/ki u proces donošenja odluka.

6.Kako da žene budu aktivnije u javnom i političkom životu? Uključivanje žena u javni i politički život dovodi do sljedećih rezultata: bavljenje novim poslovima povećanje stope poštivanja zakona u sredini dobijanje stručnjakinja bez trošenja budžetskog novca rješavanje konflikata između interesnih grupa građana ispunjenje predizbornih obećanja uvođenje u društveni život kvalifikovanih žena koje se ne žele kandidovati na javne

funkcije davanje mogućnosti manjinama da izraze svoje mišljenje izgradnja javnog koncenzusa o kontraverznim stvarima prije donošenja odluka.

34

Ako se odlučite da se aktivnije uključite u javni i politički život ili da prihvatite kandidaturu na općim ili lokalnim izborima ili na izborima za članove savjeta svoje mjesne zajednice, slijede preporuke koje će vas osnažiti da to i učinite. Pokrenite građansku inicijativu za reformisanje i zakonsko uređenje (zakonima o

lokalnoj samoupravi) trenutne uloge mjesnih zajednica dodjeljivanjem dodatnih mehanizama za efikasniji rad (zastupljenost žena o organima mjesne zajednice, izbori i odgovornost lidera/ki u mjesnim zajednicama, nadoknada za rad, obavezna edukacija izabranih liderki u mjesnoj zajednici).

Uključite se u rad organa mjesne zajednice, jer potrebe žena u mjesnoj zajednici

najbolje poznaju žene. Zahtijevate da procedura utvrđivanja liste prioriteta za poboljšanje života građana njihove mjesne zajednice, a koji su kandidovani za finansiranje iz budžeta općine, bude transparentna, te da općinska vlast o svim neudovoljenim zahtjevima za finansiranje dostavi predlagaču pisano obrazloženje.

Zahtijevajte usvajanje Strategije partnerstva sa građanima u svojoj općini, kao dokument koji predstavlja izraz zajedničkog opredjeljenja općine i građana/ki da rade u partnerstvu, a za dobrobit svakog pojedinca/ke, a time i društva u cjelini.

Uključite se i aktivnije učestvujte u radu udruženja koje postoje u općini. Formirajte i nova udruženja ovisno o interesima i potrebama žena.

U praksi je dokazano da samo građanke i organizacije koje se profesionalizuju u

svojoj oblasti i koje svoje zahtjeve baziraju na provedenim istraživanjima i urađenim analizama mogu biti shvaćene kao ravnopravan partner/ice u procesima donošenja odluka i kreiranju politika od strane organa vlasti. Snažnim argumentima zasnovanim na podacima dobivenim iz istraživanja i analiza, građanke i organizacije mogu da izvrše snažan pritisak na organe vlasti i navedu ih da djeluju u željenom smjeru.

I nekoliko praktičnih savjeta za jačanje vještina koje zahtijeva aktivno javno djelovanje! 1.Komunicirajte! Upoznajte svoje članove domaćinstva, prijatelje, ljude iz mjesne zajednice, udruženja, sa vašim planovima kako unaprijediti život u svojoj životnoj sredini.

govorite jasno tako da je jasno i vama i ljudima kojim se obraćate šta želite, ne koristite duge rečenice ne govorite „samim sebi“ ne pojašnjavajte dodatno stvari kada to nije potrebno budite sigurne u sebe ubjedite ljude da ste vi prava osoba koja će ispuniti njihova očekivanja budite dovoljno glasne i prijatnog glasa pravite pauze u govoru gledajte ljude kojim se obraćate u oči

35

imajte prijatan izraz lica ne naređujte ne prijetite nudite rješenja imajte dovoljno činjenica o onom što govorite ne hvalite se slušajte ljude ako doživite: izrugivanje drugih, zastrašivanje, omalovažavanje, isključivanje i dr.

ne reagujte agresivno pokušavati ostvariti svoja prava bez ugrožavanja prava drugih

budite spremne na razgovor poštujte sebe bez ponižavanja drugih nastojate otkriti šta je dobro a ne ko je u pravu

Ne strahujte! Sve se ovo može naučiti. Nikada ne možemo udovoljiti zahtjevima svih ljudi i nerealno je misliti da će nas svi voljeti i imati lijepo mišljenje o nama ako činimo ono što oni traže od nas. 2.Upravljajte vremenom!

izgradite odbrambene ego mehanizme i promjenite percepciju znajte granice svojih mogućnosti imajte samokontrolu pronađite vrijeme za odmor, vrijeme za sebe dobro planirajte vrijeme

3.Pregovarajte!

Nikada ne pregovarajte nepripremljene, imajte jasan plan, ali budite fleksibilne. Postavite jasne ciljeve. Sagovornici/ce se moraju ravnopravno odnositi jedan prema drugome. Koncentracija na pregovore i na sagovornika osnovna je pretpostavka uspješnog

pregovaranja. Barem tokom najvažnijih tema nemojte se služiti lažima. Izbjegavajte sukobljavanje. Ustupke činite progresivno, trgujte ustupcima kako biste uvećali njihovu vrijednost. Ostanite profesionalne. Pregovaranje završite pozitivno.

4.Upravljajte konfliktom!

Preporučujemo - PET PRINCIPA I JEDNO HRABRO SRCE!

“Napadnite” problem, a ne osobu! Mislite o “nama” a ne “Ja protiv tebe…” Pokušajte imati na umu dugoročne veze Imajte na umu - dobro rješenje konflikta će popraviti vezu/ odnos! Od dobrog rješenja konflikta sve strane će profitirati

36

5.Važno je da... identifikujete potrebe u vašoj zajednici – privreda, zapošljavanje, obrazovanje,

zdravstvena zaštita... analizirate koliko žena je u općinskom vijeću/skupštini općine analizirate koliko žena je aktivno uključeno u poslove mjesne zajednice analizirate koliko su žene uključene u udruženja u vašoj zajednici utvrdite da li rješenja koja nudite zadovoljavaju potrebe građana/ki u vašoj

zajednici slušate, slušate, slušate šta misle ljudi o vašim rješenjima, pridobijate pristalice za vaša rješenja

Budite aktivna žena u javnom i političkom životu koja: demonstrira integritet, je jasna i konzistentna; stvara pozitivnu energiju; upravlja sporazumima i nesporazumima; ohrabruje i obučava i dijeli informaciju sa članovima tima. Ovaj projekat je finansijski podržan od strane Kanadskog Fonda za lokalne inicijative. Ova podrška ne znači da je sadržaj ovog materijala odobren od strane Vlade Kanade, niti su nužno iznesena stajališta u ovom izvještaju istovremeno i stajališta Vlade Kanade.