S T R A N - adventisti.hr · prestar (Kaleb, Jošua, Abraham i Mojsije započinjali su s osamdeset i stotinu godina velike stvari za Boga). Nakon bogoslužja i duhovne hrane trebalo

lijeva STRANICA

MORE HOT ILLUSTRATIONS FOR YOUTH TALKS / WAYNE RICE

aleni je dječak sjedio za kuhinjskim stolom sflomasterima i velikim listom papira i počeo crtati.

Njegov otac, primijetivši kako dječak naporno radi zastolom, stao je i gledao. “Što radiš, sine?”

“Crtam Boga”, rekao je maleni dječak.

“Ali, sine,” rekao je otac, “ne možeš nacrtati Boga. Nitko nezna kako On izgleda.”

Dječak je trenutak razmišljao pa rekao: “Pa – znat će kadadovršim crtež!”

M

SLIKA BOGA

PRIMJENAVećina bi se ljudi složila s ocem u ovoj priči. Nitko ne zna kakoBog izgleda. Ali možda je to jedan od razloga zašto nas je Bogstvorio i pozvao nas da Mu služimo. On nas je stvorio “na svojusliku” kako bismo mogli – na neki način – pokazati svijetu kakoizgleda. Kada se usklađujemo sa slikom Njegovog Sina, IsusaKrista (Rimljanima 8,29), ljudi mogu vidjeti u nama odsjaj našegNebeskog Oca.

Svi mi imamo sposobnost da predstavimo Boga svijetu – i da točinimo na naš vlastiti način. Ne trebaš se brinuti hoće li tvojaslika Boga izgledati poput slike drugih. Ti trebaš služiti Bogu najedinstven način, s darovima i sposobnostima koje ti je On dao,i kamo god pođeš ljudi će imati malo bolju predodžbu o tomekako Bog izgleda. Vidjet će Boga u tebi!

Prevela: Tünde Torma

[ 2 ] Odjek | 125 | siječanj - ožujak 2014.

Rijecurednika

siječanj — ožujak2014.

Cijena 10 kn

. Izdavač i osnivačOdjeljenje za mladežKršćanske adventističkecrkve

. Glavni urednikSlobodan Bobo Marč[email protected]

. Adresa uredništvaOdjekPrilaz Gjure Deželića 7510000 ZagrebHrvatskatel. (01) 2361 903faks (01) 2361 [email protected]

. UredništvoTamara Moslavac KosDejan StanjevićAna VebleIvona Vratarić

. LekturaMarijan Malašić

. KorekturaTünde Torma

. GrafičkooblikovanjeSanja Šeb, Cat design

. TisakTipomat

. Naklada900 kom.

ISSN 1331-5994

Godina 25. broj 125

Dragi mladi,

Dana 15. ožujka 2014. mladi iz Jadranske unijekonferencija obilježili su Svjetski dan mladih tesudjelovali u projektu ujedinjene adventističkemladeži iz cijeloga svijeta. Izišli su na ulice kako bisvojim talentima i darovima kojima ih je Bog

blagoslovio činili dobro ljudima oko sebe, svojimbližnjima. U ovom broju Odjeka vidjet ćemo aktivnostii načine na koje su mladi svojim kreativnim idejamabili na dobrobit ovome svijetu. Bilo bi lijepo kada bi

svaki naš dan bio takav jer bismona taj način učinili puno

dobroga potrebitima okosebe te unijeli dio Božjeljubavi u njihoveživote.Ljudi

čekaju da im

predstavimokarakter našega Boga. Stoganemojmo propustiti nijedan danda to činimo.

siječanj - ožujak 2014.| 125 | Odjek [ 3 ]

Bobo S. Marčeta

SVJETSKI DAN MLADIH


SVJETSKI DAN MLADIH ZAGREB

subotu 15. ožujka mladi iz svih zagrebačkih crkava okupili su se kako bi zajedno, većdrugu godinu zaredom, obilježili Svjetski dan mladih – projekt Generalnekonferencije kojim se mlade želi potaknuti da svojim djelima svjedoče o svojoj vjeri i

učine nešto dobro za društvo u kojem žive. Ove godine dan je započeo kratkim zajedničkim bogoslužjem te zanimljivom duhovnom

porukom pastora Slobodana Bobe Marčete. Nakon bogoslužja jedna skupina mladih otišla jeu Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu na dobrovoljno darivanje krvi. Druga skupinamladih okupila se na zagrebačkom Glavnom kolodvoru i ondje uredila štand s časopisimaŽivot i zdravlje, Connect i Izlaz, letcima za Dopisnu biblijsku i Dopisnu zdravstvenu školu tedrugim zdravstvenim i duhovnim materijalima. U sklopu štanda bilo je organiziranobesplatno mjerenje krvnog tlaka svim zainteresiranim sugrađanima te se provodila prigodnaanketa koja je poslužila i kao uvod u mnoge razgovore. Anketom se htjelo ispitati kolikovremena Zagrepčani posvećuju odmoru, u koje vrijeme idu na spavanje, koja im je vrstaodmora najpotrebnija (fizički, psihički, duhovni odmor ili financijski oporavak), kako seodmaraju – osim spavanjem, koji dan im najviše odgovara za odmor te jesu li čuli za ljudekoji se odmaraju svake subote. Zadnjim pitanjem provjeravalo se koliko su građani upoznatis adventistima te je to pitanje poslužilo kao odličan početak razgovora. Pitanja, odgovore ianalizu ankete možete vidjeti malo niže.

Nakon ispunjenog dana te podijeljenih brojnih časopisa i letaka, svi su okupljeni naposlijepodnevnom bogoslužju imali priliku izmijeniti iskustva koja su doživjeli toga dana tezajedno započeti molitveni tjedan za mlade.

Neka Bog obilno blagoslovi sve mlade i svaku osobu s kojom je ostvaren kontakt izapočet razgovor, svaku osobu koja je u svoje ruke uzela letke i časopise!

u-- Tamara Moslavac Kos --



ANALIZA ANKETEIspitana su 54 sugrađana. Od toga su polovina bile žene, a polovina muškarci. Iz dobne

podjele vidljivo je da su podjednako bili zastupljeni pripadnici svih dobnih skupina.

Spol: M 50%Ž 50%

Dob: 0-30 33,33%30-60 35,18%>60 31,49%

-- Andrea Janošević --



1. Kada idete spavati?a) oko 22 h 22,22%b) oko 23 h 24,07%c) oko 24 h 24,07%d) oko 1 h 1,11%e) kasnije 2,98%f) oko 9 ili prije 5,55%Što se tiče vremena odlaska na spavanje,oko 23 i 24 sata ili oko 21 sat i prije običnoidu spavati osobe iz dobne skupine 30-60,dok mlađe generacije ostaju budne do 1 satu noći ili dulje.

2. Uspijem spavati:a) oko 6 sati 27,77%b) manje od 6 sati 35,18%c) više od 6 sati 37,05%

3. Najviše bih se volio/voljela odmoriti(poredati po intenzitetu 1 = najviše – 4 = najmanje):

Fizički 22,22%Psihički 33,33%Duhovno 20,38%Financijski 24,07%

U ovom se pitanju od ispitanika tražilo daporedaju od čega su, odnosno na koji sunačin najviše umorni – čemu daju prioritetkada se radi o odmoru. Najviše je ispitanikanavelo da im je najpotrebniji psihički odmor,na drugom je mjestu financijski oporavak,zatim dolazi potreba za fizičkim odmorom tenaposljetku za duhovnim.

4. Osim spavanja, najveći odmor pruža mi:a) čitanje 18,51%b) gledanje TV-a/internet 44,44%c) hobi 11,11%d) priroda 9,25%e) ostalo (hodanje, glazba) 16,66%

Čak 44,44% ispitanika odmara se uz TV iliinternet, a najmanje vremena za odmor ljudiprovode u prirodi – samo 9,25%.

5. Za odmor vam najviše odgovara:a) subota 22,22%b) nedjelja 38,88%c) ponedjeljak 5,55%d) svaki dan 33,33%38,88% ljudi najviše se odmara nedjeljom, ačak 33,33% ispitanika kaže da se odmarasvaki dan – s time da 62% od njih pripadazadnjoj dobnoj skupini, odnosno osobamastarijima od 60 godina.

6. Jeste li čuli za ljude koji se odmarajusvake subote?DA 61,11%NE 38,89%Na upit jesu li ikada čuli za ljude koji seodmaraju svake subote 61,11% ljudiodgovorilo je da je čulo, ali samo njih 35-40% znalo je da se radi o adventistima.


SVJETSKI DAN MLADIH BISTRA

a inicijativu Kršćanske adventističke crkve i odjela za mlade pri Generalnoj konferenciji,subota 15. ožujka izabrana je za Svjetski dan mladih. Te su se subote po cijelom svijetudjeca, mladi i svi koji se tako osjećaju udružili i organizirali razne akcije u svojimgradovima i mjestima, kao i posebna bogoslužja u slavu našem Stvoritelji i Spasitelju. I mi,

vjernici Kršćanske adventističke crkve u Novakima pridružili smo se ovom projektu. Još nasastanku vođa mladih u Crikvenici čuli smo za tu inicijativu i već tada su se donosile ideje i praviliplanovi za tu subotu. Na posljednjem sastanku odjela mladih naše mjesne crkve donijeli smokonačnu odluku: pozvati obližnju i prijateljsku crkvu u goste te zajedno isplanirati neku akciju.Stupili smo odmah u kontakt s vjernicima mjesne crkve u Zlatar Bistrici i iznijeli im plan. Oni su gaodmah prihvatili. Budući da smo se u posljednje vrijeme malo udaljili jedni od drugih, ovo je bilaidealna prilika za zajedničko druženje.

Bogoslužje smo započeli u deset sati zajedničkim pjevanjem. Tomica Grabušić pozvao nas jena početku da razmislimo o mladom Timoteju kojega je Pavao uveo u službu Bogu. Sudjelovalismo svi: djeca, mladi pa i stariji. Zlatko Đurin uputio nam je prigodnu duhovnu poruku snaglaskom da raditi za Boga može svatko. Za taj posao ne možeš nikada biti premlad (sjetimo seNaamanove sluškinje, dječaka s kruhom i ribama, Josipa, Daniela i njegovih prijatelja…) pa niprestar (Kaleb, Jošua, Abraham i Mojsije započinjali su s osamdeset i stotinu godina velike stvari zaBoga).

Nakon bogoslužja i duhovne hrane trebalo se i tjelesno nahraniti. Za to su se pobrinulevrijedne domaćice pripremivši ukusan zajednički ručak. Nakon ručka uslijedila je akcija. Akcija kojusmo isplanirali za taj dan bila je: udružiti se, uzeti časopise Izlaz i Connect i podijeliti ih mještanima.Nakon kratkog dogovora, podijelili smo se u dvije skupine. Vjernici iz Zlatar Bistrice svoj diočasopisa podijelit će u svojem kraju, a vjernici iz Novaka u svojem. Pala je odluka da to bude velikoparkiralište trgovačkog centra WestGatea koji se nalazi na nekolikokilometara od crkve.

Krenuli smo uputivši najprijezajedničku molitvu za Božjevodstvo. Oko 13 nas (od 4 godine panadalje) podijelilo je te subote prekotristo časopisa. Stavljali smo ih nasvaki automobil koji se tamo nalazio.Bilo je zanimljivo gledati djecu kakosu se rastrčala po parkiralištu iutrkivala tko će prije staviti časopisna automobilsko staklo. Nakon štosmo podijelili časopise, zadržali smose još neko vrijeme. Djeca su sad svelikim iščekivanjem i znatiželjompromatrala kako će ljudi reagiratikada ih vide na svojimautomobilima. Poslije su namdolazila i govorila što su vidjela.Skoro svi su uzeli časopis i stavili gau automobil. Neki su sjedili uautomobilu i čitali. Bila je zanimljivareakcija dvoje djece koja su rekla:“Sad kad sljedeće subote dođedvjesto ljudi u crkvu!”

Hvala Bogu za svaku priliku zaširenje Radosne vijesti. Nezaboravite: svatko može raditi za Boga!

n-- Zlatko Đurin --


SVJETSKI DAN MLADIH RIJEKA

ao što nam je poznato, ovo je druga godina zaredom kako se održava Svjetski danmladih diljem čitavog svijeta. Vjerujem da većina nas zna o čemu se točno radi, ali zaone koji možda ipak ne znaju, objasnit ću ukratko. Svjetski dan mladih je dan u godini

kada se mladi adventisti po cijelom svijetu uključuju u misiju i čine nešto za svoj grad i ljude kojiih okružuju.

Kad se osvrnem na prošlu godinu, bilo je doista pregršt kreativnih projekata – od besplatnihzagrljaja, koncerata i humanitarnih akcija do pružanja zdravstvenih usluga od kojih jenajpoznatija bila akcija dobrovoljnog davanja krvi, gdje su se iskazali oni najhrabriji. Svjetski danmladih je dan kada želimo širiti ljubav i pokazati svijetu božansku ljubav agape! Pa da vam malopredočim i pobliže objasnim što su Riječani napravili i što rade. Prije otprilike mjesec danazapočeo je projekt “Crkveni kafić” koji se održava u crkvenim prostorijama svakog petka u 19 sati.To je projekt u kojem želimo da mladi ljudi koji nisu upoznati s Isusom i biblijskim istinamasaznaju istinu na njima najprihvatljivijinačin.

Pastor Branko Bistrović drži raznoliketeme koje su aktualne među namamladima i ono što mlade ljude muči izabrinjava u današnje vrijeme te ih upućujena to tko je rješenje njihovih problema.Zahvaljujući projektu “Crkveni kafić” gdjenema glasne glazbe, dima od cigareta nialkoholnih pića, možemo pozvati svojeprijatelje te ih upoznati s rješenjem njihovihproblema, Isusom. Zasad je kafić dostaposjećen i mladi ljudi koji traže nešto višeod onoga što im pruža ovaj svijet radodolaze. Možda se pitate kakve veze ima ovajprojekt sa Svjetskim danom mladih, ali evosada slijedi objašnjenje. S obzirom na to dase radi o “kafiću”, imamo i razne napitke kaošto su čajevi, cedevita, limunada itd., a našese domaćice svakog petka pobrinu da se tunađe i neki desert iznenađenja.

Naravno, sve ovo što sam nabrojila jebesplatno, ali smo dali mogućnost onimakoji žele da ostave svoj dobrovoljni prilog.U suradnji s Centrom za socijalnu skrb svaki tjedan odlazimo k nekoj obitelji koja je u potrebi.Novac koji prikupimo od dobrovoljnih priloga koristimo kako bismo pomogli ljudima u našemgradu. Vidjeli smo različite situacije od samohranih majki do ljudi koji su preko noći ostali bezposla i izgubili financijsku sigurnost. Nema veće radosti nego kada možete vidjeti iznenađena licatih ljudi kada dođemo u njihov dom; oni se ne mogu načuditi da još postoji netko na ovomsvijetu tko se brine za druge i pomaže potrebitima.

S obzirom na to da smo započeli projekt “Crkvenog kafića” preko kojeg pomažemo drugimljudima, a Svjetski dan mladih je došao baš u to vrijeme, odlučili smo spojiti dva super projekta ujedan i na taj način učiniti nešto za svoj grad. Naravno da to ne staje samo na Svjetskom danumladih, već smo radosni što nastavljamo s projektom i činimo nešto za svoje sugrađane.

Za kraj samo želim reći da je Svjetski dan mladih odlična stvar, izvrsna ideja i nema ničegaljepšeg nego kada ljudima možemo pokazati da se brinemo za njih kao što je to Isus činio, alimislim da ne smije biti samo jedan dan u godini kada ćemo služiti svojim bližnjima i “pokazivati”Isusa. Budimo kršćani i ljudi koji šire ljubav agape svih 365 dana!

k-- Sanja Kuterovac --


SVJETSKI DAN MLADIH ELBASAN

vjetski dan mladih u Elbasanu bio je poseban. Skupina mladih iz naše crkveorganizirala je evanđeoski susret za mlade nezaposlene ljude. Bilo nas je 25, od togaje bilo 15% adventista i 15% njih ima posao.

Poveli smo zanimljiv razgovor, a tema je bila “Nezaposlenost i važnost rada”. Tijekomsusreta predstavili smo biblijske vrijednosti kao što su rad, nada i povjerenje u Boga. Zatimsmo im ponudili jelo i piće u prijateljskom ozračju.

Ovaj sastanak održan je u crkvenoj zgradi. Posjetitelje smo pozvali da dođu k Bogu jer imje On voljan pomoći i u ovom području života.

Ovo je bio sjajan, nezaboravan sastanak i mnogi posjetitelji nastavit će dolaziti na našecrkvene aktivnosti u budućnosti. Razgovor je nastavljen i nakon službenog sastanka;posjetiteljima se to svidjelo i vrlo su se ohrabrili.

Neki sudionici zamolili su nas da ih pozovemo ako budemo organizirali razgovore otakvim praktičnim temama u crkvi.

Za sve zahvaljujemo Bogu. Hvala Mu što smo utjecali na skupinu mladih ljudi napraktičan način.

s-- Gentian Thomollari --


SVJETSKI DAN MLADIH VELENJE

ladi i djeca iz vrlo male crkve u Velenju u Sloveniji otišli su ove posebne suboteu mjesni starački dom gdje su iznenadili našu stariju sestru u Kristu koja setamo nalazi. Ovo nije bio naš prvi posjet, ali se ona ipak istinski obradovala što

nas vidi. Proveli smo neko vrijeme u razgovoru, a zatim smo zajedno s njom otpjevalinekoliko pjesama uz gitaru. Pjevali smo pjesme o Bogu koje ona jako voli. Nije prestajalagovoriti koliko joj je drago što smo je došli posjetiti. Ona ima cimericu koja je vrlo pozornoslušala naše pjevanje. Ova se gospođa držala malo rezervirano, ali kada smo odlazili, u očimasu joj se pojavile suze.

Nakon posjeta zaustavili smo se u zajedničkom prostoru gdje se svi stariji druže i poštosu nas čuli kako pjevamo u sobi, nisu mogli dočekati da nas vide i porazgovaraju s nama.Naravno, i s njima smo pjevali. Bili su oduševljeni. Kada smo odlazili, molili su nas da se štoprije vratimo. Nisu bili oduševljeni samo korisnici doma, nego i osoblje koje je takođerželjelo da se vratimo. Bilo je posebno iskustvo za sve nas vidjeti te ljude tako sretne samozato što smo odvojili malo vremena za njih. Ne možemo dočekati da ih sve vidimo na Nebukako skakuću puni energije. Željeli bismo da ovakvi posjeti postanu ustaljeni u našoj crkvikako bismo mogli širiti Evanđelje ljudima koji su često zaboravljeni.

Nakon posjeta domu za starije građane, naši mladi u Velenju organizirali su društvenuvečer koju su nazvali “paLAČENka party”, što je kombinacija riječi “gladan” i “palačinka” naslovenskom jeziku. Od četrnaest prisutnih, među kojima je najmlađi imao dvije godine,petero je bilo gostiju i većina njih redovito prisustvuje ovakvim događajima. Nakon ukusnihpalačinki i pizza-baguettesa došlo je vrijeme za društvene igre i stolni nogomet. Ovaj putglavna atrakcija je bila igra pitanja gdje je svatko morao napisati neko poznato ime inalijepiti ga na čelo druge osobe. Igra završava kada svi pogode ime koje je napisano nanjihovom čelu. Tijekom cijele večeri imali smo priliku iznositi osobna iskustva.

m-- Branka Mihelak i Nejc Kotnik --


SVJETSKI DAN MLADIH LJUBLJANA

subotu 15. ožujka 2014. u središtu Ljubljane ponovno su se pojavile plave majice snatpisom “Face2FaceConnect” i veliki natpisi koji su obećavali besplatan zagrljaj.

Mladi i mladi u srcu (iz Ljubljane, Kopra, Kočevja, Jesenica...) okupili su se s prijateljima uljubljanskoj adventističkoj crkvi još prije redovnog bogoslužja. Kratkom duhovnom misli imolitvom pridružili smo se svjetskom događaju u okviru Svjetskog dana mladih. Podijelilismo zadatke i otišli na trg u središtu grada te u park Tivoli.

Na Prešernovom trgu postavili smo kauč komplimenata, kamo su tijekom dana sjedalibračni drugovi i parovi, prijatelji i najbolje prijateljice, bake sa svojim unucima i drugi; nezato da bi se malo odmorili, već da bi rekli zašto cijene jedni druge.

U Tivoliju smo postavili šareni bazen za šarene razgovore, napunili ga šarenim plastičnimlopticama i još šarenijim društvom ljudi koji su u bazenu razgovarali o više-manje ozbiljnimtemama.

Tko je htio, mogao je dobiti besplatan zagrljaj, a podijelili smo i petsto kolačića spoticajnim mislima iz Biblije kao što su: “Nikada nećeš biti sam” (Hebrejima 13,5), i: “Sve ćebiti dobro” (Otkrivenje 21,4).

Nije nedostajalo ni glazbe jer nam se u ovoj pustolovini pridružio i acapella gospel zborBee Geesus. U Čopovoj ulici i na Prešernovom trgu pripremili su koncert iznenađenja.

Iako su nam neki htjeli platiti kolačiće (hm!?), nismo željeli ništa zauzvrat. Usprkos tome,dobili smo puno dobre volje, osmijeha i pitanja zašto to radimo. Širiti Radosnu vijest sosmijehom i dobrom voljom doista je jednostavno!

u -- Ekipa Face2FaceConnect --


SVJETSKI DAN MLADIH LJUBLJANA

Cjelodnevno druženje završili smo u društvenoj dvorani u Njegoševoj ulici gdje smo seugrijali zadovoljnim osmijesima, čajem, palačinkama i prijateljskim razgovorima.

Zahvalni smo Bogu koji je ljudima otvorio srca za primanje naše poruke i svima koji su nabilo koji način pomogli da mnogima uljepšamo dan.

Ako želite primati vijesti o našim aktivnostima ili im se pridružiti, lajkajte našu Facebookstranicu i ostanite u kontaktu: www.facebook.com/Face2FaceConnect.


ladi adventističke crkve u Durresu uzbuđeno su se pridružili Crkvi širom svijetana Svjetski dan mladih 15. ožujka ove godine. Prvo su se naši mladi rano togajutra okupili u mjesnoj crkvi na molitvu i održali kratko bogoslužje razmišljajući

o riječima koje možemo naći u Mateju 25,40: “Zaista, kažem vam, meni ste učinili koliko steučinili jednomu od ove moje najmanje braće.”

Nakon toga je nekolicina mladih u pratnji svojeg pastora otišla u Centar za djecu sposebnim potrebama. Upravitelj Centra gospodin Arlind Vata i njegovo osoblje srdačno supozdravili mlade adventiste. Odjednom nam je pristupilo više od dvadeset petero djece ipozdravilo našu skupinu zagrljajima i poljupcima.

Uz brojne pjesme, pričanje biblijskih događaja, igre, izradu ručnih radova, darova imnogo ljubavi, ove dvije skupine provele su vrlo lijepe trenutke zajedno učeći o Isusu idijeleći bratsku toplinu.

Aktivnosti su se odvijale pod nadgledništvom čuvara Centra; naša skupina izrazila im jeiskreno priznanje za njihov humani posao koji rade za djecu s posebnim potrebama unašemu gradu. Mnoga od ove djece bila su napuštena, a druga nemaju roditelje. Centartreba potporu zajednice, a također i našu molitvu za djecu i osoblje.

Krisela, mlada djevojka iz naše crkve koja je aktivno sudjelovala u programu, rekla je:“Danas sam doživjela nezaboravno životno iskustvo, ljubav koju su mi ova djeca pokazalasvojim pogledima, gestama i riječima. To je nešto što nikada neću zaboraviti; ovo je jakoutjecalo na moj život.”

“Bilo je ugodno provesti određeno vrijeme s ovom djecom i donijeti malo sreće u njihovasrca”, komentirala je koordinatorica ovog događaja, voditeljica mladih u našoj crkvi BlerinaHasani.

“Ova su djeca ganula moje srce, trebali bismo češće provoditi ovakve aktivnosti”, rekla jeOrjola Gorenca, članica skupine mladih.

Nakon ove aktivnosti mladi su se okupili u crkvi kako bi razmijenili iskustva. Svatko jeiznio svoje osobnosvjedočanstvo i svismo zaključili dabismo trebali češćeposjećivati ovajcentar, i to redovitotijekom godine.

Riječi djece:“Volimo vas, neka vasBog blagoslovi, punovam hvala što stedošli”, još uvijekodjekuju u ušimamladih adventista izDurresa.

“ZahvaljujemoBogu za blagoslov kojismo danas doživjeli:biti propovijed uDurresu”, zaključila jeBlerina Hasani.

-- Blerina Hasani i pastor Leo Espana --

SVJETSKI DAN MLADIH DURRES

m


SVJETSKI DAN MLADIH KORČA

okazalo se da je Svjetski dan mladih doista blagoslov i projekt koji je nadahnuo Bog. Svemjesne crkve i mladi ljudi imali su predivna iskustva kako biti propovijed djelima ljubavi ikako pokazati Božju ljubav na djelu.

U Korči su mladi radosno sudjelovali u svakom detalju kako bi Svjetski dan mladih imao velikutjecaj na cijeli grad. Održano je nekoliko sastanaka na kojima su mladi razgovarali o idejama i nakraju odlučili kako će to što bolje izvesti. U petak poslijepodne pripremit će velik kotao variva odpovrća, otpremiti ga u središte grada i posluživati sljedećeg dana.

Subotnji program te subote bio je kraći i u 11.30 mladi iz Korče, noseći majice “Budipropovijed”, otišli su u središte grada. Podijeljeni u nekoliko skupina svi su radili zajedno kako bisve bilo spremno da prime ljude. Tu je bila skupina za kuhinju koja se brinula da se varivo ugrije,da se pripremi kruh i voće koje će se posluživati. Za to je vrijeme druga skupina postavljala šatoregdje će ljudi biti posluženi. Sljedeća skupina postavljala je stol na kojem je bila izložena kršćanskaliteratura i literatura o obitelji. Bila je tu i glazbena skupina koja je pjevala za vrijeme projekta i dr.Ilir, član mjesne crkve u Korči, koji je prolaznicima mjerio tlak.

Program je počeo u 12 sati; bilo je lijepo gledati ljude svih godina kako dolaze znatiželjni davide što se događa, a zatim, pozdravljeni predivnim osmjesima naših mladih, kako opuštenoprilaze šatoru i uzimaju obrok variva, pregledavaju literaturu i provjeravaju krvni tlak. Ljudi su bilizadivljeni svime i pitali su tko su ti mladi ljudi, zašto poslužuju besplatnu hranu, zašto je toposeban dan itd. Naši mladi su imali priliku stupati u kontakt s ljudima koji pate i pružiti impažnju i ljubav.

Nakon dvosatnog programa sve što smo osjećali bilo je sreća. Mladi su bili duboko ganuti.Doživjeli su drugačiju i vrlo sretnu subotu. Pomoći drugima i pokazati ljubav donosi nagradu,kažu oni. Osjećali su se vrlo blagoslovljenima jer su bili Isusove ruke i noge.

Naša je molitva da Bog učini da svi mi budemo Njegovi sluge na ovome svijetu ipropovijedamo Njegovu poruku ljubavi ne samo riječima, već i djelima ljubavi.

p -- Adriana Borges --

ada mi je rečeno da je tema ovog broja voda, prvo što

mi je palo na pamet bila je situacija u kojoj sam se

našao prije par godina.

Naime, jedan dio pustolovne utrke, u kojoj sam sudjelovao, bio

je i spuštanje kajakom po prekrasnoj ali vrlo brzoj i divljoj

rijeci Cetini. Bio je oblačan i kišovit dan, a ujutro je čak palo

i nešto snijega (vani je bilo dosta hladno, a kakva je bila

voda, bolje da ne znate). Par puta smo se prevrnuli na jakim

brzacima, ali i uspješno ukrcali u čamac i nastavili utrku. U

jednom trenutku čamac nam je počeo tonuti (probušio se i

napunio vodom) i morali smo ga napustiti. Svi smo se nekako

uspjeli dočepati kamena ili stijene koja je virila iz vode i izići

na “suho”. Bili smo okruženi i zarobljeni divljom vodom i

okomitim liticama kanjona. Detalje vam mogu ispričati na jednom od

kampova ako želite. Na kraju nas je GSS uspio spasiti nakon osam

sati potrage, i to u zadnji čas jer je već počeo padati mrak.

Zahvalan sam Bogu što je sve dobro prošlo. Mi izviđači volimo i

uživamo u prirodi i na kampovima, a sigurno vjerujemo i u Božju

zaštitu i pomoć. Ali uza sve to želim naglasiti i apelirati na jednu

važnu stvar. Koliko god uživali u prirodi, voljeli je ili se osjećali

sigurni i spremni (u rijeci, jezeru, moru, planini, kampu itd.), poštujmo

prirodu! Držimo se njezinih pravila, pravila o sigurnosti te svih onih

pravila koja će prirodu održati onakvom kakva bi trebala biti.

Pozdrav i vidimo se negdje u prirodi!

s i j e č a n j - o ž u j a k 2 0 1 4 .

Izvor vode ......................................

.....16

Važnost vode za funkcioniranje

našeg organizma ................................18

Pronalaženje vode u prirodi..................20

[ Broj 25 ]

Alan Požgaj

VODA

[ 15 ]

kkVODA

“A tko bude pio vode koju ću mu ja dati, ne, neće ožednjeti nikada: voda koju ćumu ja dati postat će u njemu izvorom vode koja struji u život vječni.” (Ivan 4,14)

lipnju 2012. četrnaest izviđača pošlo je u pustolovinu. Organizator je biovođa izviđača u Hrvata, Bobo Marčeta. Organizirao je izviđačku rutu za mladečiji je cilj bio u četiri dana prehodati od Delnica do Senja. Imala sam čast

osobno prisustovati tom uzbudljivom putovanju.

U četiri dana prehodali smo 87 km, dnevno šest do sedam sati. Sa sobom smo nosilinaprtnjače čiji je glavni sadržaj bila voda. Svaki član pustolovine nosio je unaprtnjači tri do pet litara vode. Što je put bio naporniji, to je i voda sve brže i brženestajala. Bobo je isplanirao da jedanput u danu dođemo do određenog izvora inapunimo boce s vodom kako bismo bili spremni za daljnje hodanje. Sunce je takogrijalo da su naše zalihe vode bile pri kraju do svakog idućeg izvora. Morali smovodu štedjeti.

Sjećam se prvog izvora, kada smo se radosno odmarali nakon prve prehodanedionice. Ali ubrzo je nastupilo malo razočaranje. Napunivši boce, shvatili smo da uvodi ima pijeska. U meni je nastala lagana panika jer od te vode nisam mogla utažitižeđ kako spada. Drugog dana počela sam naglas pokazivati svoj strah zbog manjka

vode. Povremeno sam gunđala sve dok meBobo nije zaustavio uputivši mi sljedećeriječi: “Laura, prestani prigovarati. Imašdovoljno vode.” U tom trenutku pomislilasam na svoju bocu u kojoj je bio decilitarvode, znači manje od pola boce, a prednama je bio put od još dva do tri sata. NoBobo je nastavio govoriti: “Sve je u glavi –razmišljaj i vjeruj da imaš dovoljno vode.Kada dođemo do odredišta, napunit ćemoboce.” Tako je jedan od glavnih pokretača naputovanju bio: Ako može izdržati moj brat ilisestra ispred mene, mogu i ja! Bilo je topredivno zajedništvo gdje smo se uzajamnohrabrili, stjecali iskustva i svladavali umorslušajući svakoga dana duhovne porukekoje je iznosio Bobo. (Također, vjerujem danakon tog putovanja svaki izviđač više cijenivodu.)

Zašto čovjeka hvata panika kad muponestane vode? Voda je bitna za disanje jer

Laura Bazmenjak

UU

[ 16 ]

IZVOR VODEIZVOR VODE

[ 17 ]

prenosi kisik u stanice. Nijedan čovjek ne može bez nje normalno funkcionirati.Slično je i s vjerom! Kao što može ponestati vode, tako može ponestati i vjere; kaošto ne možemo bez vode, tako ne možemo ni bez vjere u Božje vodstvo. Kadaizgubimo vjeru da Bog sve vodi, može nas uhvatiti panika, strah i tjeskoba. No Isusgovori svakome od nas: “A tko bude pio vode koju ću mu ja dati, ne, neće ožednjetinikada: voda koju ću mu ja dati postat će u njemu izvorom vode koja struji u životvječni.” (Ivan 4,14) Od vode koju Isus nudi nikada nećemo ožednjeti. Njegov izvornapaja našu vjeru. Vjerujući u Boga i potpuno se pouzdavajući u Njegovo vodstvo,mi primamo Njegovu vodu koja čisti, obnavlja, osvježava i vodi u vječni život. Zato,dragi izviđači, pijmo vodu s Izvora života i vjerujmo Bogu koji nas vodi na našemživotnom putu.

[ 18 ]

a bi ljudski organizam optimalno funkcionirao, mora biti ispunjeno nekoliko uvjeta, ajedan od najvažnijih je dovoljan unos vode. Voda sudjeluje u funkcioniranju svihorgana i sustava pa njezin nedostatak izaziva niz simptoma i poteškoća koji se

najčešće tumače kao bolesti nepoznatog uzroka. Problem postaje još veći kada se te istesimptome nastoji ukloniti raznim medikamentima.

Cijelu knjigu na tu temu napisao je doktor medicine Fereydoon Batmanghelidj. Studijmedicine završio je na Londonskom sveučilištu. Rad o njegovom istraživanju i otkrićuvezanom uz ljekovitost vode objavljen je u Journal of Clinical Gastroenterology, a o njemu jepisao i The New York Times. U svojoj knjizi dr. Batmanghelidj iznosi svoja iskustva temeljenana promatranju i stečenom znanju u radu i izlječenju tisuća pacijenata koji su mu se obratiliza pomoć. Kroz cijelu svoju knjigu on naglašava: “Niste bolesni, žedni ste! Ne liječite žeđlijekovima.”

I posveta na početku knjige govori sama za sebe: “Našem Stvoritelju, sastrahopoštovanjem, poniznošću, predanošću i ljubavlju.”

Voda je temeljna tvar i najvažniji pokretač svih procesa koji se odvijaju u ljudskom tijelu.Kod pojave simptoma bolesti najprije je potrebno isključiti mogući poremećaj metabolizmavode, a tek onda se može razmišljati o složenijim uzrocima.

Svima je poznata činjenica da dehidracija može uzrokovati bolest. Ipak, većina ljudi nezna što se događa u organizmu ako ne zadovoljimo njegove dnevne potrebe za vodom. Svefunkcije u tijelu nadzire i usmjerava upravo dotok vode. Kada organizam ne dobiva dovoljnovode, javlja se stres koji potiče fiziološke procese za uspostavu ravnoteže vode, što prijesvega uključuje vrlo štedljivo raspolaganje tjelesnim zalihama vode. Taj složeni procesštednje vode na više razina i njezine raspodjele nastavlja se sve dok tijelo ne primi jasan znakda je opskrba vodom ponovno zadovoljavajuća.

Unutar sustava štednje vode, mozak ima apsolutnu prednost u odnosu na sve drugeorgane. Na mozak otpada otprilike pedesetina ukupne tjelesne težine, ali on prima oko 20%krvi.

Danas vlada posve pogrešno mišljenje da čaj, kava, alkohol i drugi umjetni napitci mogunadomjestiti čistu, prirodnu vodu. Točno je da ta pića sadrže vodu, ali sadrže i dehidracijsketvari. Zbog toga iz tijela izluče vodu u kojoj su otopljeni i još nešto vode iz tjelesnih zaliha.Tijelo polako, neprimjetno postaje dehidrirano, što postupno dovodi do gubitka nekihtjelesnih funkcija.

Razne složene signale koje odašilju tjelesni mehanizmi za štednju vode, medicina tumačikao simptome bolesnih stanja nepoznatog uzroka, a zapravo su pokazatelji lokalne žeđi iisušenosti. Kada se oni pojave, tijelu bi trebalo osigurati dovoljne količine vode, a nesimptome “ušutkati” kemijskim proizvodima. Ako se odmah pravilno reagira povećanimunosom čiste vode, simptomi nestaju. Ali ako se pogrešno primjenjuju komercijalni kemijskiproizvodi, doći će do patoloških promjena i bolesti. Nažalost, ta se pogreška ponavlja te senovi simptomi i komplikacije dehidracije otklanjaju sve većim brojem lijekova i tako čestosve do same smrti.

Stišavanje raznih simptoma nedostatka vode u tijelu “lijekovima” pogreška je koja imaizravne i kobne posljedice na stanice tijela, a dugoročno ima i trajno štetan učinak napotomstvo te osobe.

Ljudsko tijelo sastoji se od otprilike 25% čvrste (otopljene) tvari i 75% vode (otapalo).Moždano tkivo sadrži čak 85% vode.

U znanosti se pretpostavlja da je unos vode u tijelo dobro reguliran. Budući da je voda

Irena Brzović

VAŽNOST VODE ZA FUNKCIONIRANJENAŠEG ORGANIZMA

DD

VAŽNOST VODE ZA FUNKCIONIRANJENAŠEG ORGANIZMA

[ 19 ]

biva izliječen, on stvara invalide. Ovakvonabrajanje može ići u nedogled.

Postalo je normalno da se “suha usta”smatraju glavnim znakom i osjetomtjelesne potrebe za vodom te se i daljesmatra da je ta potreba dobro reguliranaako nema osjećaja “suhih usta”. Dr.Batmanghelidj u svojoj knjizi navodi da jeovo apsurdno pogrešno gledište umedicini u potpunosti odgovorno zaizostanak uspjeha u pronalaženju trajnihpreventivnih rješenja za pojavu bolesti.

Signal “suhih usta” posljednji je vanjskiznak dehidracije. Oštećenja se događajuna razini postojane dugoročne dehidracijekoja se ne mora nužno javljati “suhimustima”. Kao i u slučaju svih drugihporemećaja zbog nekog nedostatka,najdjelotvorniji je način liječenja unošenjesastojka koji tijelu nedostaje.

Spoznaje dr. Batmanghelidja proučili sui potvrdili mnogi stručnjaci; među njima idr. sc. Barry S. Kendler, izvanredni profesorbiologije na Manhattan Collegeu ipridruženi član fakulteta New York MedicalCollege.

Zaključak je istraživanja da je tijelu kaoapsolutni minimum dnevno potrebno šestdo osam čaša od 2,25 dcl čiste vode.

Najbolje je (kako je klinički utvrđeno)uzimati jednu čašu pola sata prije obroka –doručka, ručka i večere, te barem tolikovode dva i pol sata nakon svakog obroka.To je apsolutno minimalna količina koja jetijelu potrebna. Trebalo bi popiti još dviječaše vode oko najvećeg obroka ili prijeodlaska na spavanje.

Žeđ treba utažiti u bilo kojem trenutku.S povećanjem unosa vode, mehanizamosjećaja žeđi postaje djelotvorniji teorganizam može zahtijevati i više odnavedenog minimuma.

Dobro regulirani unos vode ineprestana briga u tom smjeru spriječit ćepojavu većine bolesti od kojih strahujemou našem suvremenom društvu.

U čaši punoj vode ima više prirodnečarolije nego u bilo kojem lijeku; stogaprije posjeta liječniku, počnite unositidovoljne količine vode.

uglavnom svakome dostupna, smatra se da nepostoji razlog da tijelo u njoj oskudijeva.

Pod tom pogrešnom pretpostavkom sva suistraživanja na čovjeku bila usmjerena

na otopljene tvari, a ne na vodu. Nonije se došlo do nedvosmislenog

rješenja, makar i za jedanzdravstveni problem. Sva suliječenja palijativna – problemse samo privremeno ublažavai izgleda da nema stvarnog,trajnog izlječenja.Hipertenzija se nikada neizliječi; ona se samo tretirado kraja života bolesnika.Astma se ne izliječi, ni čirniti alergije; ni artritis ne

[ 20 ]

PRONALAŽENJE VODE U PRIRODIPRONALAŽENJE VODE U PRIRODI

Irena Požgaj

oda je, osim disanja, prva i najvažnija čovjekova potreba. Bez hrane čovjek u prosjeku možepreživjeti 26 dana, a bez vode samo par, najviše sedam dana!

Kako se ponašati u uvjetima kada nemamo dovoljno vode na raspolaganju: pijte vodu u periodičnim razmacima, malim gutljajima, polako, zadržavajući je što dulje u ustima smanjite izlučivanje vode iz tijela: izbjegavajte sunce i tjelesnu aktivnost (krećite se i radite noću) izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama i jako začinjenu hranu (ljuto, slano), a konzumirajte

hranu bogatu ugljikohidratima i hranu s visokim udjelom vode (voće i povrće) izbjegavajte disanje na usta i pričanje izazovite izlučivanje sline žvakanjem nekog predmeta (gumb, guma za žvakanje…)

Ako ste u prirodi ostali bez vode i već su se pojavili prvi znaci dehidracije, po pronalasku vode nijepoželjno puno piti. Uzmite samo mali gutljaj. Veliki gutljaj izazvat će povraćanje pa ćete tako izgubitijoš više tekućine.

Gdje potražiti vodu u prirodiU prirodi nije tako lako pronaći vodu kao što izgleda na prvi pogled. Ako planirate boravak u

prirodi, preporučljivo je da se unaprijed informirate kod osoba koje su na tom području već boravile,s naglaskom na pitanje: “Gdje ima pitke vode?” Možete nabaviti i topografske karte na kojima suobilježeni izvori, a možete se informirati i na licu mjesta kod stanovništva.

Ako niste u mogućnosti iskoristiti pogodnosti nijedne od navedenih metoda, preostajeimprovizacija:

Prvo mjesto gdje treba potražiti vodu u prirodi jesu doline: atmosferske vode upijaju se u zemlju izbog nepropusnih slojeva teku u smjeru nagiba tla, odakle poslije izbijaju u obliku izvora. Oni suobično na padinama, u jarugama, obodima dolina, na mjestima gdje ima drveća i biljaka koje tražemnogo vlage (vrba, tisa) te gdje je općenito bujna vegetacija.

Ako u dolini nema potoka ili jezera, možete potražiti bujniju zelenu vegetaciju i pokušajte jeiskopati. Moguće je da ima vode odmah ispod površine zemlje i ona će začas ispuniti iskopanu jamu.Znaci podzemnih voda jesu vlažna zemlja, tragovi koji pokazuju da su tu kopale životinje tezadržavanje mušica. Na takvim mjestima sigurno je nedavno bilo vode, ili je voda blizu površine.

Voda se može naći i u koritima rijeka i potoka koje presušuju u ljeto tako da se korito kopa uz rubizbočenih okuka.

Na kraškom terenu vodu treba tražiti u špiljama, vrtačama i sl.Na planinskom području, u uvalama i jarugama okrenutim prema sjeveru i zaštićenim od sunca,

dugo se može zadržati snijeg. Kišnica i snijeg mogu poslužiti, no treba imati na umu da mogu bitizagađeni u dodiru s objektima, a mogu se zagaditi još u zraku.

Životinje kao znak vodeSisavci: Većina životinja redovito traži vodu. Grabežljivci nisu nikada daleko od vode - iako neke

vrste proputuju tisuće kilometara kako bi izbjegle sušna razdoblja. Prepoznavanje životinjskihtragova može vas dovesti do mjesta s vodom.

Ptice: Ptice koje jedu zrnje (golubovi i sl.) nikada nisu daleko od vode. Piju je u zoru i u sumrak.Kada lete pravocrtno i nisko, traže vodu. Kada se vraćaju s mjesta s vodom, zbog težine popijenetekućine lete s drveta na drvo, odmarajući se u razmacima. Ako odredite njihov smjer, doći ćete dovode. Ptice vodenjarke mogu letjeti dugo a da se ne zaustavljaju zbog hranjenja i pijenja vode, takoda one ne moraju biti pokazatelj mjesta s vodom. Sokolovi, orlovi i druge ptice grabljivice također neuzimaju vodu duže vrijeme i ne mogu poslužiti kao pokazatelj mjesta s vodom.

Gmazovi: Nisu pokazatelj vode. Oni sakupljaju rosu i vlagu od plijena kojeg ulove i dugo moguizdržati bez vode.

Insekti: Dobar su pokazatelj vode, a pogotovo pčele. U potrazi za vodom lete i do šest kilometaraod svojih nastambi (košnica), ali ne postoji određeno vrijeme kada idu po vodu. Mravi ovise o vodi.Kolona mrava koja se penje uz drvo, odlazi do malog rezervoara zaostale vode. Takvi rezervoaripronađeni su čak i u suhim područjima.

Većina muha drži se kruga od devedeset metara do nalazišta vode, pogotovo takozvana“europska zidarska muha” koja je karakteristična po svojoj upadljivoj zelenoj boji tijela.

VV

[ 21 ]

Onečišćivači vodeAko u prirodi pronađete vodu, prije nego je popijete obvezno se upitajte je li voda sigurna za piće!Nikada nemojte piti ustajalu ili mutnu vodu (iako ni bistrina ne jamči da je voda ispravna za piće).Nemojte piti vodu ako u njoj ne možete pronaći znakove života (životinje i biljke), ako na površini vodeugledate mrlje duginih boja (prisutnost ulja, nafte), ako je neugodnog mirisa…

Postoje dvije glavne klasifikacije onečišćenja vode:1. Organizmi – živa bića (virusi, npr. virus hepatitisa, bakterije, npr. kolere i tifusa, protozoe, ciste, npr.

Giardia lamblia, Cryptosporidium) 2. Kemikalije (koje mogu biti organske i anorganske – olovo, arsen, živa, nitrati/nitriti)

Tehnike pročišćavanja vodeS obzirom na dvije kategorije mogućih zagađivača, razlikujemo i dvije tehnike pročišćavanja vode. Zauklanjanje živih organizama koristimo se dezinfekcijom. Kemijski zagađivači ne mogu biti ubijeni kaomikroorganizmi, već moraju biti fizički odvojeni od vode da bi bila sigurna.

Dezinfekcija: Najjednostavnija je kuhanjem vode u trajanju odnajmanje deset minuta. U tlu se nalaze brojni mikroorganizmi. Ako uvodi plutaju čestice tla, one mogu izolirati mikroorganizme oddjelovanja temperature određeno vremensko razdoblje. Što je vodamutnija, to vrijeme vrenja vode treba biti duže. Ili - još bolje - prethodnokoristite filtar za uklanjanje većih čestica tla. Postoje tri vrste filtracije:Gruba filtracija neće ukloniti ni organske ni kemijske opasnosti jer suotvori na preprekama kroz koje voda prolazi preveliki, mogle bi proćičak i protozoe. Grubom filtracijom uklonit ćemo sve čestice osim onihfinih koje uzrokuju zamućenost. Time ćemo prokuhavanje i kemijskusterilizaciju učiniti učinkovitijom te ćemo uvelike poboljšati okus.Najčešći oblik grube filtracije je “Millbankova vreća” – gusto pletenaplatnena vreća dizajnom optimizirana za grubo filtriranje.

Fina filtracija će sigurno ukloniti protozoe i ciste, a kvalitetniji filtri ćeukloniti i bakterije. Najčešći oblik fine filtracije je keramički filtar.Keramički filtar će također zadržati neke metale i organske tvari (alinipošto ne sve!).Ultra fina fltracija. Postoje neki prijenosni filtri koji mogu očistiti vodu od virusa. Oni su razmjerno novi na tržištu i još uvijek prilično skupi.

Osim kuhanja, za dezinfekciju možemo upotrijebiti i kemikalije: u ljekarnama je moguće kupiti tableteza dezinfekciju – na litru vode stavlja se jedna tableta, a ako je voda mutna, dvije, dobro se promućka iostavi stajati pola sata. Također možemo ukapati 6-7 kapi jodne tinkture u litru vode i ostaviti pola satada odstoji.

Adsorpcija: Vrlo korisna tvar za pročišćavanje vode je aktivni ugljen. Aktivni ugljen nije onaj ugljen kojikoristite za roštilj (iako je njegov kemijski sastav sličan). To je drveni ugljen koji je obrađen posebnomtehnikom da bi ga se učinilo vrlo poroznim. Aktivni ugljen je adsorbent, kemijski veže za sebeodređene kemikalije tako što ih zadržava u svojoj strukturi i na taj se način uklanjaju iz vode. To nevrijedi za sve kemikalije – samo neke bivaju adsorbirane: živa, organski arsen, dioksin i klor. Nije dobroako se adsorbira klor – ugljeni filtar će ukloniti “kemijski okus” iz vode, ali će također postati manjeefikasan. Treba uvijek prvo filtrirati pa zatim kemijski tretirati!

Rota virus Vibrio cholerae Salmonella typhi Cryptosporidium i Giardia

Millbankova vreća

[ 22 ]

UPOZORENJE: Sumnjajte u svaki bazen s vodom (u prirodi) gdje na obalama nema zelene vegetacije ili su prisutne životinjske kosti. Vrlo je vjerojatno površina u neposrednoj blizini ili sama voda zagađenakemikalijama. Pregledajte rubove obale nisu li prisutni kakvi minerali ili kristalna zrnca koja bi ukazalana alkalne tvari. Uvijek prokuhavajte vodu iz jezera! U pustinjama postoje jezera bez izljeva; takva jezera postaju slana i voda iz njih se mora destilirati prijepića.

A što ako ipak nigdje u prirodi ne pronađete vodu?

Kondenzacija pomoću biljaka: Korijenje drvećai biljaka upija vlagu iz zemlje. Kada ne možemodoseći vodu koja je u dubokim slojevima zemlje,to za nas može učiniti drvo: zavezat ćemoplastičnu vrećicu oko grane s lišćem. Potrebno jeizabrati zdravu vegetaciju i bujne grane. Za granuprivežite dno vrećice, a kutove ostavite da vise prema dolje. Voda će isparavati iz listova, kondenzirat ćese, a kapljice vode sakupljat će se u kutovima na dnu vrećice.

Stavljanjem najlonske vrećice preko bilo kakve vegetacije na zemlji također se može sakupitikondenzat. Vrećicu je potrebno poduprijeti štapom kako lišće ne bi dodirivalo stjenke vrećice, jer bitada lišće pokupilo kondenzat. Kondenzat će kapati i sakupljati se u pripremljene kanaliće obloženefolijom:

Kondenzacija pomoću sunca: Na isti načinmožemo dobiti kondenziranu vodu iz zemlje:Potrebno je iskopati veliku jamu u zemlji,promjera oko 90, i dubine 40-50 cm. Posudu zasakupljanje vode treba postaviti na dno jame, usredinu. Jamu treba prekriti komadom plastičnefolije, i napeti je da izgleda poput stošca s vrhomprema posudi. Sunčeva toplina podići ćetemperaturu zraka i dovesti do isparavanja iz tla. Vodena para će se u dodiru s folijom kondenzirati, azbog nagiba folije curit će prema sredini i kapati u postavljenu posudu. Na ovakav način možete dobitinajmanje pola litre tekućine tijekom 24 sata.

Napravi pokus!

Pomoću kondenzacije moguće je čak i slanu vodu pretvoriti u slatku!

Za pokus ti je potrebno:

L Veća posuda sa slanom vodomL Manja posuda u koju ćeš sakupljati kondenzatL Plastična folijaL Konopac za učvršćivanje plastične folije preko veće posudeL Kamen koji će napeti foliju i usmjeriti dno prema manjoj posudi u kojoj

želimo sakupiti kondenzat

Napravi pokus prema slici! Drži posudu na suncu najmanje jedan sat i promatraj što se događa. Slanavoda se kondenzira na plastičnoj foliji i kaplje u čašu. Kušaj tako dobivenu vodu: ona je slatka.

Izvor: Vodič mladog Robinzona na moru, C. Weiss, 1997.

ožujak - travanj 2013.| 120 | Odjek [ 23 ]

SVJETSKI DAN MLADIH VARAŽDIN

vjetski dan mladih, 15. ožujka 2014., obilježili smo u Varaždinu. Okupilo se tridesetakmladih iz Maruševca kako bi ovaj dan učinili posebnim. Naša je zadaća bila pokazatiljudima da ih volimo, a što je najvažnije, da ih i Bog voli. Ali kako im to pokazati?

Zaključili smo da je, osim što im možemo pomoći dajući krv, odjeću ili hranu, najbolji osobnikontakt, vedro lice i puno osmijeha. I tako je naša mala misija započela!

S parkirališta smo krenuli s punim autima. Osim što su sjedala bila puna, bili su puni iprtljažnici. Naime, u prtljažnicima smo imali puno balona, plakata na kojima je pisalo “freehugs” i omotnica u kojima se nalazila jedna lijepa poruka, ali više o tome poslije. Došli smona varaždinski trg gdje smo se raspodijelili tko će ići na koju stranu. Vrijeme i nije bilo skrozloše (čitaj: puhao je poprilično jak vjetar, bilo je hladno, a naše oduševljenje je splasnulo), alinas to ipak nije pokolebalo. Hrabro smo krenuli naprijed! Počeli smo dijeliti ljudima balone skratkim ohrabrujućim mislima. Kao što smo se i pribojavali, baloni su dosta pucali, što odvjetra, što od kartica, ali nismo odustajali – našli smo rješenje!

Osim toga, imali smo vrijednu ekipu koja nam je sa strane puhala i vezala balone; malosu se mučili dok nisu svladali tehniku. Dali su nam upute kako lakše dijeliti balone da ihvjetar ne odnese. Velika im hvala na tome! Nije bilo puno ljudi, ali nas to nije sprječavalo umisiji. U kombinaciji s balonima neki mladi su davali i besplatne zagrljaje, dok su drugi dijelilii omotnice u kojima je bilo “Očevo pismo djetetu”. Bilo je puno zanimljivih i dragih ljudi, alinajviše me se dojmila jedna draga bakica koja se raspričala s mladima koji su dijelilibesplatne zagrljaje. Bila je sretna što su tako mladi ljudi odlučili nešto napraviti ne samo zamlade, nego i za njih starije.

s-- Anja Garvanović --


SVJETSKI DAN MLADIH VARAŽDIN

Osim što su dijelili omotnice na trgu, dio mladih otišao je na groblje kako bi razgovarali sljudima, ohrabrili ih i pružili im nadu. Doživjeli smo puno iskustava s ljudima koji su rekli dasmo ih ohrabrili, ali također i oni nas. Jedno takvo ohrabrujuće iskustvo doživjeli smo nagroblju. Mladi bračni par stajao je kraj groba svojega sina. Prišla im je jedna studentica istupila u razgovor s njima. Govorila im je o tome kako će se ponovno jednog dana vidjeti sasvojim sinom u dan Kristovog dolaska i da iz toga crpe snagu. Druga je studentica takođerrazgovarala sa ženom kojoj je ponudila da se pomoli za nju i ova je pristala. Na kraju su svibili ohrabreni.

Nakon što smo sve podijelili, otišli smo u varaždinsku crkvu gdje je gospel zbor otpjevaotri pjesme, a pastor Dejan Stanjević održao propovijed. Nakon toga vratili smo se uMaruševec. Bilo je i loših iskustava koja i nisu toliko važna, jer su lijepa iskustva pokrila tanegativna. Jedva čekamo sljedeću godinu, sljedeći Svjetski dan mladih kako bismo opetmogli izići na ulice, hrabriti, govoriti drugima o Bogu i dijeliti iskustva s njima.


SVJETSKI DAN MLADIH PULA

ladi iz Pule odlučili su svoj Svjetski dan mladih provesti u Domu za starije inemoćne osobe “Sv. Polikarp”. Željeli smo te ljude razveseliti i unijeti im maloveselja u dom. Razmišljajući što bismo im mogli odnijeti, pripremili smo

svakome od njih po jednu jabuku, knjižicu Put Kristu i prigodan redak iz Biblije. Sve smo tozamotali u celofan i vezali ukrasnim vrpcama. Također smo došli na ideju da im zapjevamoneke od pjesama njihove mladosti kao što su Marijana, Ribari, Vjeruj u ljubav, a, naravno,nisu izostale niti duhovne pjesme koje su, sasvim sigurno, pjevali mnogo glasnije nego oneprve.

Pjesme Krist na žalu i Glory, Glory, Hallelujah su znali, a naučili smo ih i par novih. Neki odnjih nisu se baš najbolje snalazili s čitanjem redaka na svojim poklonima, pa smo im tumorali malo pripomoći. Ipak, svoje poklončiće nisu željeli dati nikom drugom, a neki od njihzatražili su čak i tekstove pjesama koje su pjevali.

Sve u svemu bio je to veseo i ugodan posjet. Sviranje pjesama nije bilo cilj sam po sebi.Željeli smo razgovarati s njima, saslušati ih, družiti se. Istina je da neki od njih nisu moglipuno govoriti, ali je njihov izraz lica govorio više od riječi. Bili su sretni što ih je netkoposjetio, saslušao i pjevao im. Druge koji nisu mogli doći u prostoriju, posjetili smo u sobamai poklonili im jabuke kao simboličan znak pažnje. Željeli smo im biti na blagoslov. Otišli smoiz doma s brojnim izrazima zahvalnosti. Ovo je bio prvi posjet ovom domu, a nadamo se ne iposljednji.

Postoje mnogi ljudi koji se nalaze u raznim ustanovama i raznim životnim situacijama.Isus je rekao da posjećujemo Njega kad obilazimo njih (Matej 25,39). I doista je lijepoodvojiti vrijeme i otići poneki put u posjet ili pomoći onima kojima je potrebna. Osim štoćemo time usrećiti njih i približiti im Stvoritelja, i nama će to biti na korist kao dobro iskustvo.

m-- Anton Matej Lukšić --


SVJETSKI DAN MLADIH KRIŽEVCI

oput mnogih mladih iz različitih crkava, tako smo i mi u Križevcima obilježili Svjetskidan mladih 15. ožujka 2014. tako što smo izišli u grad i imali razne aktivnosti. Bio jelijep sunčan dan, što nam je išlo u prilog jer je puno ljudi iskoristilo vrijeme i izišlo

van u šetnju uživajući u suncu. U subotu ujutro okupili smo se u crkvi kako bismo se pomolili prije odlaska u grad i još

dogovorili neke detalje. U gradu smo bili od pola deset do dvanaest zato što je tada u gradunajviše ljudi koji su mogli čuti za Boga. Bilo nas je dvadesetak uglavnom mladih koji su željelisvjedočiti za Boga. Priključile su nam se i crkve iz Draškovića i Đurđevca.

Nakon molitve za Božje vodstvo podijelili smo se u skupine. Jedna je skupina dijelilatraktate, mjerila šećer u krvi i krvni tlak, druga je bila za štandom, treća je dijelila balonedjeci, četvrta je išla po parkiralištima i stavljala traktate ispod brisača na vjetrobranskimstaklima automobila, peta je bila zadužena za “sretnu ploču”. Na “sretnoj ploči” bio je plakat skorisnim savjetima koji mogu pomoći ljudima da budu sretniji. Tu su ljudi mogli i sami rećišto njih čini sretnima i to je bilo zapisano na ploču. Bilo je zanimljivih odgovora o tome što ihusrećuje: novac, supruga, zdravlje, planinarenje, plivanje, duhovnost, igranje s unucima...

Ljudi se uglavnom nisu ustručavali prići, vidjeti o čemu se radi i malo popričati s mladimakraj ploče. Čim smo rasprostrli stol za mjerenje šećera i tlaka, u roku od dvije-tri minutestvorio se dugačak red. Tu je bio najbolji odaziv. Kako je kojem čovjeku bio izmjeren tlak išećer, tako je dobio par savjeta od medicinskih sestara kako se bolje hraniti i treba li posjetitiliječnika ovisno o visini tlaka i šećera u krvi.

p -- Melinda Deduš --


SVJETSKI DAN MLADIH KRIŽEVCI

Kako je štand s knjigama bio odmah pokraj ovog stola, tako su ljudi koji su čekali u reduprelistavali knjige koje smo nudili. Jedna žena je čak i uzela knjigu Velika borba jer ju je jakozainteresirala borba između dobra i zla. Skupina zadužena za dijeljenje balona s porukom“Isus te voli!” jako je brzo ispunila svoj zadatak pa budući da su neki ljudi s djecom ostali bezbalona, morali smo nadopuhati još nekoliko desetaka balona na licu mjesta. Bilo je baš lijepovidjeti ozarena dječja lica nakon što su primila balon s porukom.

Skupina koja je na parkiralištima stavljala traktate ispod brisača na vjetrobranskimstaklima automobila obišla je skoro sva parkirališta u gradu kako bi bili sigurni da je svatkodobio traktat. Mladi koji su dijelili traktate stalno su se vraćali po još primjeraka. Najbolje suišli traktati vezani uz zdravlje, kao što su Dopisna zdravstvena škola Procvat zdravlja. Dostadobro su išli i časopisi Izlaz, Connect i Život i zdravlje. Neki su ljudi sa zanimanjem uzimali onošto smo im nudili, ali bilo je i onih koji su, čim su vidjeli riječ “Biblija” ili “Bog” na traktatu,vraćali primljeno. No to nas nije obeshrabrilo jer iako ima loših iskustava u radu za Boga,puno više je onih pozitivnih.

Taj dan je bio blagoslov za sve, za prolaznike i za nas koji smo svjedočili tim ljudima jersmo se oslobodili straha i treme i hrabro stupili u svijet svjedočeći za Boga. Tako smospoznali pravu radost koju nam daje rad za Boga. Želimo nastaviti tim putem i nadamo se daovo nije zadnji put da idemo svjedočiti za Njega jer to oplemenjuje nas, baš kao štooplemenjuje ljude kojima svjedočimo.


SVJETSKI DAN MLADIH POŽEGA

15. ožujka 2014. bio je posebna subota za vjernike Adventističke crkve. Naime, toga danaobilježavao se Svjetski dan mladih adventista. Ova je godina ujedno Godina molitve te je tobila glavna tema bogoslužja i misije mladih. Mjesna crkva u Požegi ugostila je mlade izpožeškog i daruvarskog okruga, gdje se okupilo dvadesetak mladih vjernika iz Lipika,Daruvara, Grubišnog Polja, Nove Gradiške i Požege.

Nakon pjesama, molitve i uvodne poruke, mladi su krenuli u grad, na glavi trg u blizinitržnice, gdje su svirali i pjevali te dijelili časopise Izlaz i Connect, upisnice u dopisnu biblijsku izdravstvenu školu, traktate o duhovnom i fizičkom zdravlju, pozivnice za večernjapredavanja u crkvi, bombone i balone s biblijskim redcima o molitvi. Jedan balon je bioposeban, a osoba koja ga je izabrala dobila je poklon iznenađenja. U njemu se nalazila knjigaIsusov život, časopis Život i zdravlje, zdrava voćna namirnica i ukrašen i uokviren biblijskiredak o molitvi.

-- Dominik Ljubić --


SVJETSKI DAN MLADIH POŽEGA

Prolaznici su bili vrlo znatiželjni i oduševljeni, a jedna prodavačica cvijeća poklonila jecvijeće djevojkama s riječima da su joj uljepšale dan. Mladi su bili puni dojmova i iskustavakoja su ispričali na povratku u crkvu. Nadahnutu propovijed o molitvi i molitvenom iskustvuodržao je gost, pastor Dejan Vučetić iz daruvarskog okruga. To je svima bio blagoslovljen iradostan dan pa smo se dogovorili da će Požega uzvratiti posjet Grubišnom Polju početkomsvibnja.

Nakon zajedničkog ručka svi zajedno otišli smo na izlet iznad grada gdje se pružaprekrasan pogled na Požešku kotlinu. Nastavak je slijedio u osamnaest sati evanđeoskimpredavanjem pod nazivom “Svemirski sukob”. Predavač je bio pastor Miroslav Lorencin. Usubotu 22. ožujka u osamnaest sati održano je predavanje pod nazivom “Moć prilagodbe –dobro ili loše?” te nastavak događanja četvrtkom (27. ožujka i 3. travnja) u devetnaest sati.Naša je molitva da nas Bog vodi i dalje kao što nas je vodio dosad.


SVJETSKI DAN MLADIH ALI DEMI

ašto bismo mi, mladi adventisti, bili sebični, zašto ne bismo mislili na one kojinemaju ono što im je najvažnije – obitelj? Ovo je rekao Arber Mesitija,šesnaestogodišnji mladi adventist iz mjesne crkve Ali Demi u Tirani. Kada smo se

okupili i počeli razgovor o tome što ćemo raditi za Svjetski dan mladih, Arber je ustao i daonam sjajnu ideju kako da budemo propovijed, prava propovijed na djelu. Ljudi su lijeni čitatitraktate koje ćemo im nuditi, nemaju vremena ni doći u crkvu i zato smo počeli razmišljati ofizičkoj pomoći, a ne teoretskoj.

Tako je petero mladih iz mjesne crkve Ali Demi – Rami, Valter, Lori, Arber i Bralend, otišloporazgovarati s voditeljicom najvećeg sirotišta u Albaniji “Zyber Hallulli”, i ona je bila sretnašto pred sobom vidi ljude koji donose više nego samo riječi za četrdeset šestero štićenikaovog doma. Mi mladi iz mjesne crkve Ali Demi obično radimo evanđeoske programe, azatim svi zajedno objedujemo, ali ovaj put smo odlučili da nećemo biti sebični, već podijelitiblagoslove koje nam je Bog dao na praktične načine – djelima. Kako nas je voditeljicasirotišta zamolila, djeci smo kupili donje rublje, spakirali ga s imenom svakog štićenika,dodali neke biblijske retke i uz grickalice odnijeli u sirotište.

Nikada nisam primio više zagrljaja i osmijehanego toga dana, nikada nisam bio blagoslovljenijiriječima i stiskom ruke nego toga dana. Sve u svemu,nikada prije nisam bio toliko ganut. Gledao sam tudjecu koja su se smješkala i davala slavu Bogugovoreći: “Hvala Bogu što ste ovdje”, “Neka vas Bogblagoslovi”, “Dođite opet, želimo čuti vaše priče jošjednom.” Ovako su reagirali kad smo im rekli da smoim odlučili dati nešto što će izazvati njihov osmijehna licu i usrećiti ih barem jedan sat jer je to sve štomožemo učiniti, a odreći sesebe i ugađanja samo sebi.

Biti propovijed koja nijenapisana već pokazana,znači biti nesebičan, nemisliti samo na to u kojemćemo restoranu provestivrijeme zajedno kaokršćani – to znači vratitiosmijeh na lica četrdesetšestero siročadi sirotišta“Zyber Hallulli”. Lako jenapisati propovijed poputove, svatko od nas možebiti sjajan pastor, ali čak iako ste nepismeni vrlo lakomožete svoju propovijedpretočiti u djela bez ijednenapisane riječi.

-- Hadroj Rami --

z


ana 22. ožujka 2014. svanulo jeprekrasno sunčano subotnje jutro.Tog dana je skupina studenata iz

Zagreba i okolice te studenata teologije izMaruševca krenula na put u Karlovac.

Okupili smo se u karlovačkoj crkvi gdjesmo domaćinima upriličili bogoslužje. Bilo jeprekrasno pjevati s dragom braćom isestrama i služiti im. Duhovna poruka kojunam je uputio pastor Srećko Kuburić bila jeveoma ohrabrujuća, govorila je o Jahvinojljubavi koja donosi svjetlo u najdublju tamu.Ovaj svijet je u dubokoj tami i porukapropovijedi ohrabrila nas je da ljudima utami odnesemo svjetlo spasenja.

Nakon završetka bogoslužja okupili smose oko zajedničkog stola i ukusnog ručkakoji su nam domaćini s ljubavlju pripremili.

Osim bogoslužja koje smo imali s braćomi sestrama iz Karlovca, glavni cilj okupljanjabio je misijski projekt podjele upisnicaDopisne biblijske škole građanima Karlovca.

Nakon ručka podijelili smo se poskupinama, pomolili se za pomoć i vodstvoSvetoga Duha i krenuli u misiju. Vrijeme jebilo prekrasno, sunčano i toplo, no nama kojismo krenuli u misiju bilo je u srcima jošljepše i toplije.

Iako smo hodajući gradom bili možda napočetku malo zbunjeni misleći kome ćemopodijeliti sve te upisnice koje smo imali sasobom zbog toga što je na gradskom trgu,pa i u samom gradu bilo malo ljudi, nismo se

dali obeshrabriti. Neki su nailazili i naprepreke, ali nas ni one nisu obeshrabrile.

Bilo je dosta zainteresiranih ljudi, ali jenažalost bilo i onih koji su odbili uzetiupisnicu. Kad god bi je netko odbio,pomislila sam kako ne zna što divnopropušta. Ah, da, predrasude nas čestosprečavaju da primimo Krista. I nekad davno,u biblijska vremena, ljudi su zbogpredrasuda odbacili dar s Neba. Dar koji imje Bog dao u svome Sinu. Dar vječnogaživota. Žalosti me kada vidim da i danas ljuditako postupaju.

Za dva sata smo uspjeli podijeliti oko pettisuća upisnica. Nakon toga smo se vratili ucrkvene prostorije zahvaliti se Bogu zapriliku koju nam je dao. Molili smo setakođer da Bog dadne da obilno uzraste irodi ono što smo tog poslijepodnevaposijali.

Nakon što smo s domaćinima podijeliliiskustva, krenuli smo svojim kućama.Radovali smo se na prilici što smo baremnakratko bili u službi Neba.

Pred nama su planovi da odemo u jošnekoliko gradova i budemo Kristovimisionari. Oni koji će ljudima donijetiRadosnu vijest spasenja.

Radujemo se ponovnoj misiji. Želja namje i molitva da dobri Bog ohrabri još mnogemlade i studente da idu i odnesu Radosnuvijest mnogim ljudima koji za nju nisu čuli.

-- Estera Trešek --

D

driatic cup, treći Međunarodni nogometni turnir u organizaciji Odjela djece i mladihJadranske unije, održan je od 28. veljače do 2. ožujka 2014. u Maruševcu. Službeno jeotvoren u subotu navečer, završio je u nedjelju u poslijepodnevnim satima, a duhovniprogram otpočeo je već u petak navečer, kada je pristigao i veći broj ekipa. Kratku

duhovnu poruku u petak uputio je pastor Dejan Stanjević, propovijed na subotnjemjutarnjem bogoslužju održao je pastor pripravnik iz Novoga Sada Dejan Rajić, a naposlijepodnevnom bogoslužju prisutnima se obratio pastor Julian Kastrati iz Albanije. Zabogat glazbeni program pobrinuli su se vrijedni maruševečki srednjoškolci.

U subotu navečer igrači i navijači zaputili su se u sportsku dvoranu u Cestici, nedaleko odMaruševca, gdje je uz nekoliko riječi pastora Bobe Marčete i molitvu pastora DarijaKovačevića otvoren nogometni turnir. Sudjelovalo je šest izvrsnih momčadi: H2O (momčadpoznata i pod imenom Adra), Budicki, Alumini Maruševec te Maruševec, svi iz Hrvatske,Tirana Central iz Albanije i Agape Novi Sad iz Srbije. Svaka utakmica igrala se dvadesetminuta, ukupno je odigrano dvadeset utakmica, a da sve bude po pravilima pobrinula su sedvojica profesionalnih sudaca.

Pobjednički pehar otišao je u ruke prošlogodišnjih pobjednika turnira, iskusne momčadiH2O koju predvodi dugogodišnji kapetan Andrej Mihelčić, a koja je na terenu pokazalataktičku zrelost i izuzetnu spretnost s loptom. U finalu su se za prvo mjesto u napetojutakmici nadmetali s momčadi Budicki te ih pobijedili na kaznene udarce. Time je drugomjesto pripalo upravo dečkima iz Budickog, a oni su pak u polufinalu svladali momčadMaruševca. I ove godine Maruševec je sudjelovao s dvije momčadi – u momčadi AluminiMaruševca bili su bivši maruševečki učenici, a u momčadi Maruševca igrali su sadašnjiučenici, zajedno s pastorom Dejanom Stanjevićem.

Na kraju turnira, osim pehara i medalja, dodijeljene su i nagrade pojedincima premaodabiru svih momčadi. Tako je nagrada za najboljeg vratara pripala Vjekoslavu Jauku, vrataruMaruševca, a iz iste momčadi nagrađen je i Emilio Šimunec kao najbolji igrač turnira, koji jeprisutne oduševio svojim talentom, a protivnike izluđivao brzim trkom i okomitom igrom.Stoga ga opravdano možemo nazvati mladom nadom hrvatskog adventističkog nogometa.Nagradu za najboljeg strijelca primio je Goran Petranović iz pobjedničke momčadi H2O, dokje nagrada za najpošteniju igru, tzv. fair play, otišla dečkima iz Agapea.

Cijelog tog vikenda u Maruševcu je, uz nogometnu groznicu, vladalo pozitivno iprijateljsko ozračje. Stoga sa zadovoljstvom možemo zaključiti kako je iza nas još jedannogometni vikend obilježen veseljem, druženjem, lijepim uspomenama i, naravno,kvalitetnim i zanimljivim utakmicama.

ODRŽANTREĆI

Međunarodninogometni turnir

u Maruševcu

A


-- Selena Pleško --



Mark A. Finley

Utjeha u najtežimživotnim trenutcima

las joj je podrhtavao. Suze su se spuštale niz njezine obraze i kroz bolnejecaje izustila je jednu riječ: “Zašto?” A zatim: “Zašto je Bog dopustio dami se ovo dogodi?”

Ova pobožna žena nedavno je iskusila neopisivu tugu u svojem životu.Doživjela je ono što nitko nikada ne bi trebao doživjeti. Postavila je dobropitanje. Problem je bio u tome što ja nisam imao dobar odgovor. Odgovor napitanje zašto se loše stvari događaju dobrim ljudima leži u misteriju velikogsukoba između dobra i zla. Trebat ćemo čekati vječnost prije nego što upotpunosti dobijemo odgovor na ovo pitanje.

Ali zasigurno možemo znati dvije stvari: Prvo, Bog je s nama u našoj boli –hrabri nas i podupire. Drugo, često na načine koje mi ne razumijemo, Bog sekoristi boli koju nam netko nanosi kako bi ostvario svoj veći cilj. Naravno, Bognije odgovoran niti je uzročnik tuge i patnje. Ali može upotrijebiti čak i najgoretrenutke da ostvari nešto značajno u našem životu.

U ovom ćemo proučavanju istražiti dva aspekta ljudske patnje: Božju prisutnosti Božju svrhu.

Čitajte Psalam 34,5; 40,18; 46,2; 61,2.3. Dok se David suočavao snajtežim trenutcima u životu, koje je bilo njegovo nepokolebljivosvjedočanstvo?

Davidov život nije bio bez kušnji. On je doživio tugu, slomljenost i bol u srcu.Često je plakao. Ali u svemu tome našao je utjehu i snagu u Božjoj prisutnosti.Imao je sigurnost da ga Bog nije zaboravio u najtežim životnim trenutcima.

Kada je izraelski narod doživio najdublje razočaranje i tešku bol, koje jeriječi nade prorok Izaija uputio u Izaiji 41,10 da ga uvjeri u Božjuprisutnost?

Izaijino obećanje odzvanja u našim ušima i hrabri naše srce. Ono je upućeno inama.

G

1.

2.

Čitajte Matej 28,20 i Hebrejima 13,6. Koja obećanja imamo u Novom zavjetu o Gospodnjoj vječnoj

prisutnosti među svojim narodom?

Čitajte Job 13,15. Kakav je stav njegovao Job u odnosu na životne kušnje?

Job je imao puno povjerenje da sveznajući Bog razumije njegovu bol i da ćemu nekako pomoći da sve nadvlada. Usmjerio je pozornost na Boga koji je bios njime, a ne na bol koja ga je mučila. Ako se usmjerimo na svoje boli, bit ćemoispunjeni još većim bolima, ali ako budemo svjesni Božje prisutnosti u našojpatnji, primit ćemo novu snagu da je nadvladamo.

Čitajte Postanak 50,20. Do kakvog je zaključka došao Josip kada su ganjegova zavidna braća ostavila i izdala?

Josip je imao puno povjerenje da Bog ima veći cilj s njegovim ropstvom. Onnije postao ljut i uvrijeđen zbog toga što su mu učinila njegova braća. Gledaoje na Božji veći cilj i Bog ga je upotrijebio da spasi svoj narod u vrijeme gladi.

Čitajte 2. Korinćanima 1,3.4. Kakvo ohrabrenje apostol Pavao upućujesvima onima koji stradaju i doživljavaju kušnje?

Sveto pismo je vrlo jasno: Bog nas ne napušta u našoj patnji. On je tu u našimkušnjama da nas ojača i podupre. Tješi nas kad smo žalosni kako bismo samibili sposobni pružati Njegovu utjehu onima koji pate.

Ako proživljavate bolne trenutke, gledajte u Onoga koji je izvor svake utjehe.On vas nikada neće iznevjeriti.

5.

6.

4.


3.

Documents

S T R A N - adventisti.hr · prestar (Kaleb, Jošua, Abraham i Mojsije započinjali su s osamdeset i stotinu godina velike stvari za Boga). Nakon bogoslužja i duhovne hrane trebalo