rudarske mašine 1

7/25/2019 rudarske maine 1

1/27


2/27

2

1.UVOD

Sredstvima kamionskog transporta mogu se prevoziti sve vrste materijala bez obzira na

njihova fiziko-mehanika svojstva ( krupni komadi,glinoviti materijali sa razliitim

primjesama,zemlje,ljunka itd.). Velika pokretljivost,izvanredne manevarske

sposobnosti,neovisnost o izvoru energije su karakteristike koje pri koritenju sredstvaautotransporta dolaze do punog izraaja i obeavaju ekonomsku uinkovitost : u ekploataciji

leita nepravilnog oblika,kao i pri selektivnom otkopavanju. Meu prednosti kamionskog

transporta ubrajaju se :

- savladavanje velikih nagiba ( 2,5 do 3 puta vei od eljeznikog transporta), punih 7 do

10 %, praznih 12 do 15 % izuzetno i do 20 % ;

- relativno mali radijus krivina -6 do 20 m ( 10 do 12 puta manji od eljeznikog

transporta);

- specifina investicijska ulaganja u trase su manja za 1,2 1,5 u odnosu na pruge

normalnog kolosijeka;

- dobro vremensko iskoritenje utovarnog sredstva, koje je 10 do 20 % krae u odnosu

na eljezniki transport

U nedostatke se ubrajaju:

- relativno veliki broj osoblja najviih kvalifikacija u ekploataciji i remontu;

- veliki uticaj klimatskih prilika na kapacitet prijevoza;

- investicijska ulaganja u prijevozna sredstva i trokovi odravanja znatno vei od

eljeznikog

Najraireniji su damperi (dump trucks, haulers) koji predstavljaju velika i vrlo snana vozila

za prevoz rastresitih tereta do rastojanja od nekoliko kilometara i u tekim uslovima rada na

gradilitu.Posebno oblikovan i ojaan sanduk podizanjem unazad omoguava istovar tereta.

Zbog gabarita i velikog osovinskog pritiska, damper nije mogue koristiti za transport

putevima kojima se kreu druga vozila. Poseban problem je njihovo odravanje.

Slika 1. Rudniki damper CAT 777D

Damperima se nazivaju samoistovarna transportna vozila razliitih konstrukcija i dimenzija,

primarno konstruisan za transport na gradilitu ( zbog osovinskog optereenja). Rade

ciklino, u principu dvoosovinska vozila..


3/27

3

Damperi su sredstva autoprijevoza posebice krupno miniran ih kamenih i slinih gradiva.

Korisna nosivost ide od tridesetak pa do par stotina tona. U graditeljstvu se uglavnom rabe

korisne nosivosti do oko stotinu tona. To su vozila unutarnjeg transporta za teke uvjete rada

po neureenim gradilinim prometnicama slijedeih tehnikih obiljeja:

- snana i robusna vozila posebnih velikih mjera te iroke i razmjerno niske konstrukcijesanduka to omoguava prihvat velikih koliina gradiva u uvjetima snanog udara prilikom

utovara zbog slobodnog pada iz lopate utovarnog sredstva,

- vozila koja omoguavaju velike brzine njihova utovara i samoistovara (samo unazad) zbog

posebno oblikovane konstrukcije sanduka,

- sanduk dampera moe biti dodatno ojaan te obloen gumom s unutranje strane (za

prijevoz abrazivnih kamenih gradiva),

- sanduk moe biti takoer zagrijavan pomou ispunih plinova iz motora to je pogodno zimi

kod transporta zamrznutih zemljanih i kamenih gradiva,

- vozila kod kojih je odnos mase korisnog tereta i mase samog vozila od oko 1,05 do oko

1,53;

- uglavnom dvoosovinska vozila, - vozila malog promjera okretanja, - vozila razmjerno

jednostavna za upravljanje zbog primjene hodraulikog sustava (tzv. servo upravljanje) zatim

povoljnih ergonomskih obiljeja sjedita vozaa, ergonomske opreme za upravljanje vozilom

te ostale opreme udobnosti u kabini (klimatizacija, priguivai zvuka, proistai zraka od

praine itd.),

- vozila koja imaju jednolike ali razmjerno manje (prema kiperima) brzina kretanja (koje se

kreu najvie kad su prazni izmeu 50 i 70 km/sat uz napomenu da damperi koriste i desetak

brzina kretanja to direktnih to pomonih uz mogunost njihova automatskog mijenjanja).

Vrste dampera:

- Mali damperi (naprijed tovarna koara)

- Damperi sa sandukom straga

- Zglobni damperi (zglobna veza vunog i teretnog dijela te vei brojosovina,omoguavaprevoz na javnim cestama)

- Superdamperi

- Damperi sa tovarnom koarom naprijed prevoze najvie 10 m3 tereta, doksuperdamperi sa odozada smjetenimsandukom akoko 200 m3

Ovdje ce biti opisan damper sa sandukom straga.


4/27

4

2.OPENITO O KAMIONIMA

2.1.Klasifikacija, primjena i radni parametri kamiona

Za transport stijenskih masa u oblasti niskogradnje i na povrinskim k opovima

najee se koriste kamioni raznih tipova. Oko 75% svih povrinskih kopova kod nas i usvijetu koriste kamione za transport stijenskih masa bilo u osnovnim ili pomonim

sistemima transporta. Takvo intenzivno koritenje kamiona uslovilo je, posljednjih

pedeset godina nagli razvoj kamiona tako da se danas proizvode i koriste kamioni

nosivosti i preko 320 tona.Za transport stijenskih masa i drugih raznih stijenskih agregata

u oblasti graevinarstva i na povrinskim kopovima koriste se: kamioni sa istresanjem

unazad (damperi), kamioni sa zglobnom noseom konstrukcijom i sa zadnjim

istresanjem te tegljai sa prikolicom ili poluprikolicom. Utovar tih kamiona vri se raznim

vrstama i tipovima utovarnih maina za kopanje i utovar (bagerovanje) diksontinuiranog

dejstva-bageri kaikari, hidraulini bageri, utovarivai i rjee bageri dreglajni.

Najpotpunija je klasifikacija kamiona u odnosu na konstruktivno-tehnoloke parametre, a

koja se moe izvriti:

a) prema nainu istresanja stijenske mase iz sanduka:

- sa istresanjem unazad (dizanjem sanduka)

- sa bonim istresanjem (dizanjem sanduka) i

- sa donjim istresanjem (otvaranjem dna sanduka)

b) prema broju pogonskih mostova:

- sa jednim zadnjim

- sa dva (prednji i zadnji)

- sa dva zadnja i

- sa tri pogonska mosta (prednji i dva zadnja)

c) prema vrsti nosee konstrukcije:

- sa krutom i

- zglobnom noseom konstrukcijom

d) prema nosivosti

- male Qk154 t

e) prema konstrukciji sanduka:


5/27

5

- za lake n2,5 t/m3

f) prema sistemu prijenosa snage od pogonskog motora do pogonskih tokova:

- sa mehanikim

- hidromehanikim

- elektromehanikim sistema prenosa snage.

Najiru primjenu u oblasti niskogradnje i na povrinskim kopovima imaju kamioni

sa istresanjem unazad (damperi) koji se koriste za transport svih vrsta stijenskih masa.

Prenos snage od pogosnkog dizel motora do pogosnkih tokova na kamionima

nosivosti 77-120 t, vri se hidromehanikim 4 sistemima s hidromehanikim

pretvaraem obrtnog momenta, a na kamionima veih nosivosti s

elektromehanikim sistemima prenosa snage. Na tim kamionima koristi se jedan

(zadnji) pogonski most sa etiri pogonska toka, izuzev kod nekih tipova kamiona

naroito velike nostivosti na kojima se koriste dva (zadnja) pogonska mosta se ukupno

osam pogonskih tokova.Kamioni sa zglobnom noseom konstrukcijom relativno malo se

koriste za transport stijenskih masa na povrinskim kopovima zbog njihove male

nosivosti koja iznosi do 40 t. Meutim, ti kamioni imaju iroku primjenu za transport

stijenskih masa u oblasti niskogradnje i u periodu izgradnje povrinskih kopova. Posebna

prednost ovih kamiona je mogunost savladavanja uspona do 20% i malih radijusaokretanja.

2.2. Osnovni parametri rada kamiona

-nosivost kamiona Qk (t) je sposobnost za transport odreene stijenske mase

-zapremina sanduka kamiona Vs (m3) je sposobnost smjetaja odreene stijenske mase

za transport, a koje se odreuje prema formuli:

Gdje su:

Vs-geometrijska zapremina sanduka kamiona sa kupom odnosa 3:1 ili 2:1 [m3]

Qk-nominalna nosivost kamiona, [t]

n-nasipna zapreminska masa stjenke mase [t/m3]

kp-koeficijent punjenja sanduka kamiona (0,750,95)


6/27

6

Kamioni sa istresanjem unazad (damperi) najvie se koriste za transport stijenskih masa u

uslovima:

- Izgradnje svih tipova povrinskih kopova

- Eksploatacije brdskih i dubinskih povrinskih kopova, kratkog vijeka rada povrinskog

kopa- Selektivnog otkopavanje mineralnih sirovina

- Kod koritenja kombinovanih sistema transporta stijenskih masa i dr.

Osnovne prednosti za koritenje kamiona za transport stijenskih masa:

- Velike manevarske sposobnosti kretanja kamiona zbog malih radijusa okretanja (10-

15 m) i nezavisnost u snadbijevanju pogonskom energijom

- Koritenje buldozerskog naina odlaganja

- Poveanje kapaciteta bagera za 20-30%

- Mogunost koritenja nestacionarnih i polustacionarnih trasa kamionskih puteva

- Brza i jednostavna izgradnja usjeka otvaranja pojedinih etaa- Zastoj jednog kamiona ne izaziva zastoj sistema transporta i dr.

Osnovne nedostaci koritenja kamiona za transport stijenskih masa na povrinskim

kopovima su:

ije (nafte) u ukupnim trokovima (do 35%)

rezervnihih dijelova

za njegov rad (u domaim uslovima) i dr.

Teglja s poluprikolicom ili prikolicom, zadnjim ili bonim istresanjem, imaju poslije kamiona

(dampera) najiru primjenu za transport stijenskih masa na povrinskim kopovima. Tegljai

imaju najiru primjenu za transport uglja s povrinskih kopova do stacionarnih prijemnih

taaka.

Osnovne prednosti tegljaa u odnosu na kamione su:

ji koeficijent tare

Osnovni nedostaci tegljaa u odnosu na kamione su:

Potreban bolji kvalitet putne podloge


7/27

7

2.3. Ekploatacioni kapacitet kamiona

Eksploatacioni kapacitet kamiona na sat rada predstavlja osnovni podatak za

proraun smjenskog, dnevnog, mjesenog i godinjeg kapacitet kamiona, a odreuje se

prema formuli:

Gdje je:

kp-koeficijent punjenja sanduka kamiona

kv-koeficijent iskoritenja rada kamiona

kr-koeficijent rastresitosti stijenske mase u sanduku kamiona

Vs-geometrijska zapremina sanduka kamiona [m3]

tc(k)-vrijeme ciklusa kamiona [s]

+

+ tm +t (s)

Gdje je:

tu-vrijeme utovara [s]

t-vrijeme ekanja kamiona u ciklusu [s]

ti-vrijeme istresanja i manevrisanja kamiona pod bagerom [s]

-vrijeme vonje punog i praznog kamiona na i-toj dionici kamionskog puta [s]

2.4 Parametri kretanja kamiona

2.4.1. Otpori kretanju kamiona

Ukupni otpor kretanju kamiona sastoji se iz sljedeih otpora:

W= W0 +Wv +Wi+Wj+Wk (N)

Gdje je:

Wo-otpor od kotrljanja tokova kamiona [N], predstavlja stalni otpor, dok ostali djeluju

povremeno

Wv-otpor vazduha [N]

Wi-otpor od nagiba trase puta [N]


8/27


9/27

9

3.KAMION CAT 777 D

3.1. Opte karakteristike kamiona dampera CAT 777D

Damperi CAT 777D su kamioni kapaciteta 100 tona, ukupne snage 746 W, ukupne teine

161 t, namijenjeni iskljuivo za prevoz otkrivke na povrinskom kopu. Spadaju u jednu odzadnjih serija kamiona proizvoaa Catepillar kod kojih je izmeu ostalog poboljana i

mogunost dijagnostike kvarova. Kamion se pogoni dizel motorom sa 8 cilindara,

turbopunjaem i direktnim ubrizgavanjem goriva i odvojenim sistemom tzv.naknadnog

hlaenja. Pogon sa motora se preko automatskog mijenjaa prenosi do hidrodinamike

spojnice, a zatim preko diferencijala na bone reduktore zadnjih poluosovina. U koioni

sistem ugraene su viestruke disk konice sa uljnim hlaenjem sa mogunou

automatskog usporavanja kao i sistem za spreavanje proklizavanja.

Slika 2. Damper CAT 777 D

Nosea konstrukcija je dizajnirana tako da dodatno ublaava optereenja i vibracije koje se

javljaju u toku vonje, a pogodna pozicija filtera, rezervoara i mjesta za podmazivanje

omoguava lake servisiranje maine. U odnosu na starije sisteme poboljana je i

konstrukcija sanduka koja se preko hidraulinog sistema podie i sputa. Takoer, hidraulini

sistem je ukljuen i u sistem upravljanja a spoj izmeu poluosovina i nosee konstrukcije

ostvaren je preko suspenzionih cilindara punjenih azotom. Jedan od vanijih sistema sa

stanovita odravanja, posebno tehnike dijagnostike je elektronski kontrolni sistem kojim se

upravlja, nadgleda i koordinira rad svih podsistema dampera, poevi od rada motora ,

transmisije, koenja te praenja i nadgledanja svih parametara vezanih za rukovanje i

odravanje.U sljedeoj tabeli dati su osnovni konstrukcioni podaci o damperu.


10/27

10

Tabela 1. Konstrukcioni podaci dampera CAT 777 D

Opi podaciVrsta damperaNosivostTeina

CAT 777 D100 t48 600 kg

Motor

Maksimalna snaga motora

Radna snagaMaksimalna brzinaMaksimalni broj obrtajaMaksimalni moment

746 kW

699 kW60 km/h2300 o/min4713 Nm

Transmisija Broj stepeni prenosaVrsta prenosnika

7automatski

Krajnji pogonDiferencijalPlanetarni prenosnikUkupan prenos

2,74:17:119,16:1

Koioni sistemKoiona povrina prednjihkonica

Koiona povrina zadnjihkonica

2787 cm2

103 116 cm2

Upravljaki sistem Vrsta Hidraulini sa dvosmjernimcilindrima

Gume VrstaVrsta medijaPritisak

Standardne 27,00R49Azot i kisik 6 bar585 kPa

Tabela 2. Kapacitet rezervoara

Rezervoar goriva 1137 l

Sistem hlaenja 325 lKarter motora 124 l

Diferencijal i krajnji pogon 329 lUpravljaki sistem (ukljuujui rezervoar) 84 l

Koioni sistem,hidrodinamika spojnica isistem dizanja sanduka (ukljuujui rezervoar

415 l

Sistem transmisije (ukljuujui rezervoar) 81 l

Dimenzije cilindarklip 170 mm

- hod klipa 190 mm

- zapremina klipa 34,5 lit

- klip dvodjelni

Dimenzije dampera:

- duina 9780 mm

- visina podignute korpesanduka 9950 mm

- visina dampera 5028 mm

- irina sanduka sa izboinama 6048 mm

- irina zadnjih tokova 5262 mm

- irina prednjih tokova 4961 mm

- teina trupa 48581 kg


11/27

11

- teina sanduka 15 778 kg

- ukupno 64359 kg

- pritisak u cilindru 189 bar

- dizanje kipe 15-16 sec

- sputanje kipe 14 sec

Sistem struja na damper

- dva akumulatora sa 190 Ah; 24 V

Dotezanje guma sa moment kljuem oko 130 Kp/cm3, a ulje za podmazivanje SAE 50

Brzine u ( km/h):

- I 10,5

- II 14,3

- III 19,3

- IV 26,0

- V 34,9

- VI 46,6

- VII 60,4

- Rikverc 11,9

Pri maksimalnom gasu,damper bira brzinu zavisno od tereta i uslova (uspona puta).

Potronja goriva : mala 20-30%(36-53 lit); srednja 30-40%(53-73,8 lit) i velika 40-50% (73,8-

96,5 lit).

Slika 3. Dimenzije dampera CAT 777 D


12/27

12

3.2 Karakteristike odravanja dampera na povrinskim kopovima

Za odravanje dampera CAT 777 D treba imati remontni centar u ijem sklopu su alatnica,

varionica, bravarska, elektro, mehaniarska i tokarska radionica, te servisna sluba sa

jednom kompresionom stanicom za podmazivanje. Za servisiranje se mogu primiti dva

dampera, s tim da se void rauna o tome da se aktivnosti servisiranja pravilno rasporede.Aktivnosti servisiranja dampera podjeljena su na :

1. dnevne preglede koje provodi rukovaoc prije poetka eksploatacije,

2. sedmini servis koji obuhvata aktivnosti predviene na 50 motosati,

3. mjeseni servis ili mali servis koji se radi na 250 sati i obuhvata aktivnosti koje

proizvoa predvia na 250 motosati,

4. polugodinji servis ili srednji servis koji se radi svakih 1000 sati i obuhvata aktivnosti

koje proizvoa predvia na 500 motosati,

5. godinjiservis ili veliki servis koji se radi svakih 2000 sati i obuhvata aktivnosti koje

proizvoa predvia na 1000 i 2000 motosati,

6. odravanje po potrebi

Svaki servis vise klase obuhvata i sve servise nie klase.

Tabela 3.Vrijeme trajanja pregleda po intervalima

Vrsta odravanja dnevno sedmino mjeseno estomjeseno godinje

Intervalodravanja

10 50 250 1000 2000

Vrijeme trajanjapregleda

15 min 30 min 3 h 4 h 16 h

Jednostavan pristup tokama za redovno servisiranje pojednostavljuje servis i smanjuje

koliinu vremena potroenog na redovne procedure odravanja

Rukovanje i odravanje kamiona dozvoljeno je samo radnicima koji su osposobljeni za

te poslove i koji su upoznati sa potrebnim mjerama zatite na radu. Prije poetka rada

kamiona rukovalac je duanprovjeriti ispravnost svih vitalnih dijelova kamiona, te

prekontrolisati nivoe ulja u hidraulinim sistemima i pojedinim sklopovima. Takoe,

potrebno je izvriti podmazivanje mjesta koja su odreena odgovarajuim uputstvima o

rukovanju i odravanju kamiona.


13/27


14/27

14

turbopunjai,

ventili na cilindrima i sjedita ventila,

uljna hidraulina pumpa i pumpa za gorivo,

instalacije rashladne tenosti i goriva

Stanje ovih komponenti motora direktno utie na njegov ispravan rad,te sedijagnosticiranjem njihovog stanja moe ocjeniti ope stanje motora. Potrebno je naglasiti da

se redovnim servisiranjem motora koje podrazumijeva redovnu zamjenu ulja, filtera,

sredstva za hlaenje, te povremeno podeavanje i dotezanje pojedinih komponenti motora

znaajno poveava njegove perfomanse i produava radni vijek svih njegovih komponenti.

3.4. Osnovni radni parametri motora

Kao to je navedeno, informacije o radnim parametrima motora prikuplja raunarski modul

na osnovu kojih vri regulaciju rada motora. Vrijednosti najvanijih parametara prikazani su

na kontrolnoj tabli, u sluaju prekoraenja dozvoljenih granica bilo kojeg radnog parametra

raunar alje upozorenje ili automatski zaustavlja rad motora, zavisno od teine kvara.

Navest emo osnovne radne parametre motora na damper CAT 777 D za koje je ugraeno

elektronsko praenje, a koje ukazuje na stanje radnih komponenti motora preko kojih se

moe izvriti dijagnostika stanja motora.

Pritisak ulja u motorumjeri se senzorom koji je postavljen na potisnoj liniji uljne instalacije

u motoru. Pritisak ulja se postie preko zupaste pumpe konstantnog protoka koju pokree

motor tako da zavisi od broja obrtaja motora. Kako ovo ulje slui za podmazivanje kliznih

leajeva unutar motora opadanje pritiska ulja u motoru naee ukazuje troenje tih leajeva

ili na dotrajalo ulje.

Pritisak zraka u turbokompresoru mjeri se senzorom u potisnij zranoj liniji

turbokompresora i zavisi od boja obrtaja i optereenja motora. Poremeaj ovog pritiska

moe da ukase restrikcije zraka u sistemu ili oteenja ventila na motoru.

Pritisak ulja u karteru mjeri se senzorom koji je smjeten u karteru motora,a direktno

ukazuje na pojavu oteenja zaptivki na klipovima motora usljed ega pritisak u cilindrima

uzrokuje i pritisak u karteru motora. Gornja granina vrijednost je 2 kPa.7

Temperatura rashladne tenosti se mjeri pomou davaa smjetenog u hladnjaku motora.Poremeaj se oituje u prevelikoj temperaturi (preko 97 C) a moe da se pojavi i usljed

pretjeranog optereenja motora.

Temperatura izduvnih gasova mjeri se na izduvnim granama motora, na lijevoj i desnoj

strani. Gornja granica je 750 C a u sluaju prelaska ove granice dolazi do automatskog

smanjenja isporuke goriva za 20% i sve dok temperatura ne opadne na 740 C. Do

poveanja temperature moe doi usljed zaepljenja izduvnih grana ili zbog isticanja zraka u

motoru.

Nivo potronje goriva je koliina goriva koje je prolo kroz injektore u jedinici vremena.Oitava se sa raunarskog modula koji ovu informaciju dobija preraunavanjem broja

ubrizgavanja goriva iz injektora.


15/27


16/27

16

3.5. Elektronski kontrolni sistem i elektronska dijagnostika

Prednost uvoenja elektronskog sistema na damperima su znaajne kod upravljanja,

kontrole i koordinacije rada podsistema, te paenja i nadgledanja svih parametara vezanih

za rukovanje i odravanje. Takoe, predstavljaju veliki napredak i sa stanovitva

odravanja, posebno tehnike dijagnostike na svim podsistemima dampera, poevi od radamotora, transmisije,,koenja, hidraulinog i pneumatskog sistema itd. Osnovu elektronskog

kontrolnog sistema ini raunarski modul koji prikuplja parametre sa radnih podsistema u

vidu elektronskih signala i vri njihovu obradu.Ovi signali mogu biti definisani preko :

senzora koji modulie informaciju u vidu strujne frekvencije,

davaa koji vri modulaciju u vidu veliine strujnog otpora

elektronskih prekidaa

Osim osnovnih informacija o radu sistema koje se proslijeuju na radni displej, postoji

mogunost praenja velikog broja radnih parametara koji daju vrlo vane informacije u

pogledu dijagnostike stanja sistema. Pristup ovim podacima je omoguen povezivanjem

raunarskog modula sa personalnimraunarom. Softverskim pristupanjem raunarskom

modulu na damper omogueno je sljedee:

pregled dijagnostikih kodova koji se odnose na pojavu greki u radu

pregled svih radnih parametara koji su dostupni za praenje i njihov grafiki prikaz

kalibracija rada pojedinih sistema

pregled parametara vezanih samo za eksploataciju

reinstaliranje softvera u samom modulu

softversko testiranje i ocjena rada nekih podsistema


17/27

17

4.OPIS OBLASTI PRIMJENE

Ovi kamioni popularno nazvani golijati na kotaima nastali su iz potrebe za poveanom

upotrebom kamiona na povrinskim iskopima, na velikim gradilitima, odnosno iz potrebe

prijevoza vee koliine rasutog tereta odjednom. Za transport stijenskih masa u oblasti

niskogradnje i na povrinskim kopovima najee se koriste kamioni raznih tipova. Oko75 % svih povrinskih kopova kod nas i u svijetu koriste kamione za transport

stijenskih masa bilo u osnovnim ili pomonim sistemima transporta.

Takvo intenzivno koritenje kamiona uslovilo je, posljednjih pedesetak godina, nagli

razvoj kamiona, tako da se danas proizvode i koriste kamioni nosivosti i preko 320 tona.

Za transport stijenskih masa i drugih raznih stijenskih agregata u oblasti graevinarstva

i na povrinskim kopovima koriste se: kamioni sa istresanjem unazad (damperi), kamioni

sa zglobnom noseom konstrukcijom i sa zadnjim istresanjem, te tegljai s prikolicom

ili poluprikolicom. Utovar tih kamiona vri se raznim vrstama i tipovima utovarnih

maina za kopanje i utovar (bagerovanje) diskontinuiranog dejstva bageri kaikari,

hidraulini bageri, utovarivai i rjee bageri dreglajni.

Slika 5. Primjena kamiona CAT 777 D

Najiru primjenu u oblasti niskogradnje i na povrinskim kopovima imaju kamioni sa

istresanjem unazad (damperi) koji se koriste za transport svih vrsta stijenskih masa.

Prenos snage od pogonskog dizel motora do pogonskih tokova na kamionimanosivosti

77 - 120 t, vri se hidromehanikim sistemima s hidrodinamikim pretvaraem obrtnog

momenta, a na kamionima veih nosivosti s elektromehanikim sistemima prenosasnage. Na tim kamionima koristi se jedan (zadnji) pogonski most sa etiri pogonska

toka, izuzev kod nekih tipova kamiona naroito velike nosivosti na kojima se koriste dva

(zadnja) pogonska mosta sa ukupno osam pogonskih tokova.Na slici 5 dati su neki tipovi

kamiona (dampera) proizvoaa CAT koji su namijenjeni za koritenje na povrinskim

kopovima.

Kamioni sa istresanjem unazad (damperi) najire se koriste za transport stijenskih

masa u uslovima: izgradnje svih tipova povrinskih kopova, eksploatacije brdskih i

dubinskih povrinskih kopova, kratkog vijeka rada povrinskog kopa, selektivnog

otkopavanja mineralnih sirovina, kod koritenja kombinovanih sistema transporta stijenskih

masa.


18/27

18

Osnovne prednosti koritenja kamiona za transport stijenskih masa na povrinskim

kopovima su: velike manevarske sposobnosti kretanja kamiona zbog malih radiusa

okretanja (10 - 15 m) i nezavisnost u snabdijevanju pogonskom energijom; koritenje

buldozerskog naina odlaganja; poveanje kapaciteta bagera za 20 - 30 %;

mogunost koritenja nestacionarnih i polustacionarnih trasa kamionskih puteva, to

omoguava fleksibilni razvoj fronta rudarskih radova; brza i jednostavna izgradnja usjekaotvaranja pojedinih etaa, ime se poveava brzina produbljavanja rudarskih radova i

kapacitet povrinskog kopa; zastojjednog kamiona ne izaziva zastoj sistema transportai dr.

Osnovni nedostaci koritenja kamiona za transport stijenskih masa na povrinskim

kopovima su: velika investiciona ulaganja za nabavku kamiona, izgradnja transportnih

komunikacija, te izgradnja i opremanje radionica za odravanje kamiona; zavisnost od

klimatskih uslova; veliko uee trokova pogonske energije (nafte) u ukupnimtrokovima

(do 35 %); velika uvozna zavisnost nabavke kamiona i svih repromaterijala i rezervnih

dijelova za njegov rad (u domaimuslovima) i dr.

Teglja s poluprikolicom ili prikolicom i donjim, zadnjim ili bonim istresanjem, imaju poslije

kamiona (dampera) najiru primjenu za transport stijenskih masa na povrinskim

kopovima.

Osnovni kriterijumi izbora kamiona za rad u sistemu s poznatom utovarnom mainom

su: maksimalno iskoritenje utovarno-transportnog sistema (utovarna maina - kamion);

odgovarajui odnos zapremine sanduka kamiona prema zapremini kaike utovarne

maine; tehnoloki uslovi manevrisanja kamiona i savladavanja odgovarajuih uspona

trasa kamionskih puteva; transport razliitih stijenskih masa u promjenjivim uslovima

eksploatacije; veih dinamikih udara u procesu utovara stijenske mase i dr.Izbor

nosivosti kamiona za rad u sistemu sa poznatom utovarnom mainom vri se premakonkretnim eksploatacionim uslovima povrinskog kopa, odnosno gradilita u odnosu na:

tehnoloke, tehnike i ekonomske faktore. Jedan od najbitnijih faktora je duina

transporta i poduni profil trase kamionskog puta, odnosno tehnika brzina kretanja

kamiona i meusobni odnos zapremine sanduka kamiona i zapremine kaike utovarne

maine:

n = Vs / Vu.m

Ti parametri utovarno-transportnog ciklusa manifestuju se kroz

formulu:

=1- ( tu- tzam)/ tc(k) = 1tpos/ tc(k) =1-

- koeficijent vremena kretanja kamiona u ukupnom vremenu

ciklusa kamiona;

tuvrijeme utovara kamiona, s;

tzamvrijeme zamjene kamiona pod bagerom, s;

tpos= tu+ tzamvrijeme posluivanja kamiona u ciklusu, s;

tc(k)vrijeme ciklusa kamiona, s;


19/27

19

- koeficijent posluivanja kamiona u ciklusu.

Granina vrijednost koeficijenta vremena kretanja kamiona u ciklusu je = 1 kod tpos

= 0, to bi odgovaralo utovaru kamiona u kretanju. U realnim uslovima, kamion uvijek

gubi dio svoje transportne funkcije, za utovar i istresanje stijenske mase, tenepredviene

zastoje u ciklusu.

U realnim uslovima eksploatacije optimalni odnos zapremine sanduka kamiona i kaike

bagera iznosi:

n = 3 - 7

S ekonomskog stanovita, u nekim uslovima eksploatacije, optimalni odnos zapremine

sanduka kamiona i kaike bagera esto je manji od tri. Meutim, s tehniko-

tehnolokog stanovita taj odnos nije prihvatljiv zbog smanjenja kapaciteta bagera radi

produavanja ciklusa bagera zbog podeavanja kaike za istresanje stijenske mase nad

manjim sandukom kamiona. Pored toga dolazi do prosipanja stijenske mase, to uslovljavaprekid rada utovarno-transportnog sistema radi ienja radne povrine i poveanih

dinamikih udara velikih komada stijenske mase o konstrukciju kamiona, to povlai manji

radni vijek i ee kvarovekamiona.

Kamioni se mogu kretati stalnim i privremenim trasama puteva. Stalne trase puteva

povezuju kop sa odlagalitem, deponijama, ili objektima za pripremu mineralnih

sirovina, a moraju biti izgraeni tako da odgovaraju najveem optereenju kamiona.

Privremene trase puteva na gradilitima, etaama kopa i odlagalita, te prikljuci sa

stalnim trasama puteva ne smiju biti optereeni vie od nosivosti podloge.

Stalne trase puteva se izrauju sa jednom i li dvijekolovozne trake. Trase sa jednomkolovoznom trakom moraju imati mimoilaznice. Usponi, irine i radiusi krivina stalnih

trasa puteva moraju biti usaglaeni s tehnikim karakteristikama kamiona koji se kreu

tim trasama.

Putevi koji se izrauju na etaama gradilita i povrinskog kopa moraju sa spoljne strane biti

obezbijeene zemljanim nasipom visine najmanje 1,0 m radi spreavanja pada kamiona

niz kosinu. Ti putevi moraju biti locirani izvan prizme mogueg obruavanja kosine

etae.

Zabranjeno je kretanje kamiona po magli ako je vidljivost manja od 60 m i ako kamioni nisu

opremljeni odgovarajuim svjetlima za maglu, kao i u toku intenzivnih atmosferskih padavina.

Zabranjeno je preticanje kamiona na stalnim trasamaputeva, izuzev kada su u pitanju

razliiti tipovi kamiona i kad se to preticanje moe obaviti bez opasnosti.

Ako je uspon trase puteva vei od 6 %, tada se na rastojanjima od najvie 600 m moraju

ostavljati sekcije puta sa usponom do 2 % najmanje duine 30 m. Kamionski putevi se

moraju redovno istiti od prosute stijenske mase, snijega i leda, a krivine se moraju u

toku niskih temperatura posipati sa soli, pijeskom i slinim sredstvima. Sanduci kamiona

se moraju redovno istiti od nalijepljene ili zamrznute stijenske mase.


20/27

20

Brzina i raspored kretanja kamiona na trasama puteva gradilita, povrinskog kopa i

odlagalita odreuju se zavisno od podunog profila trase puta, vrste i kvaliteta putne

podloge i tehnikihkarakteristika kamiona.

Kamioni u toku eksploatacije moraju biti tehniki ispravni, a pri kretanju unazad moraju davati

zvune i svjetlosne signale.

Kod utovara stijenske mase u sanduk, kamioni se moraju nalaziti u zoni dejstva utovarne

maine, a moe se postaviti za utovar poslije signala koji daje rukovalac te maine, te mora

biti zakoen i u granicama vidljivosti rukovaoca utovarne maine. Utovar stijenske mase u

sanduk kamiona dozvoljen je samo sa bonih i zadnje strane. Polazak kamiona poslije

zavrnog utovara dozvoljen je samo poslije zvunog signala koji daje rukovalac utovarne

maine. Iznad kabine rukovaoca kamiona mora da postoji posebna pouzdana zatita.

Ako zatite nema, rukovalac kamiona ne smije da sjedi u kabini za vrijeme utovara i

mora se nalaziti izvan zone dejstva utovarne maine. U toku kretanja kamiona nije

dozvoljeno: kretanje kamiona s dignutim sandukom, kretanje kamiona unazad do mjesta

utovaraili istovara na rastojanje vee od 30 m i prelaenje preko nezatienih kablova.

Zabranjeno je parkiranje kamiona na nagibima.

4.1. Sistem za podizanje sanduka kamiona

Podizanje sanduka kamiona u cilju istresanja stijenske mase, vri se hidrostatikim

sistemima prenosa snage pri emu je izvrni organ - dva paralelna viestepena

hidraulina cilindra. Pogonski dizel motor pokree Rudarsko-graevinske maine za

otkopavanje stijenskih masa hidraulinu pumpu koja preko armaturnih elemenata

potiskuje ulje u hidrauline cilindre ija je klipnjaa zglobno vezana za noseu

konstrukciju kamiona, a klipovi su zglobno vezani za sanduk kamiona na udaljenosti oko

duine sanduka raunajui od njegove prednje strane. Duina potiskivanja klipnjae je

tolika da dno sanduka zauzima maksimalni ugao od 55 do 600 u odnosu na

horizontalu.

4.2. Sistemi upravljanja kamionom

Upravljanje kamionom u kretanju vri se hidrostatikim sistemima prenosa snage.

Upravljanje se ostvaruje pomou upravljaa koji je povezan preko mehanizma za

prednje tokove kojima se upravlja. Mehanizam upravljanja se sastoji od sistema poluga i

dva hidraulina cilindra.

Pogonski dizel motor pokree hidraulinu pumpu sistema upravljanja koja preko armaturnih

elemenata potiskuje hidraulino ulje u dva postavljena hidraulina cilindra mehanizma

upravljanja. Kontrolisanim kretanjem tih cilindara, komandno-regulacionim ureajima

(razvodnici, regulatori protoka i pritiska, ventili i dr.) vri se kretanje kamiona ueljenom

pravcu.

Upravljanje mehanizmom za kretanje kamiona kao i svim drugim ureajima,

mehanizmima i sklopovima vri se putem komandno-regulacionih ureaja, koji se nalaze

u kabini kamiona. Pored tihi ureaja u kabini se nalaze i svi drugi komandno-regulacioni

ureaji kao i svi potrebni kontrolni ureaji i instrumenti za praenje ispravnog rada svihureaja, sklopova i sistema pomou kojih se ostvaruje funkcionalan rad kamiona.


21/27

21

Slika 6.. Komandni ureaji u kabini kamiona CAT 777 D: 1. indikator brzine, 2. kontrola radahidrodinamike konice (retarder), 3. kontrolna tabla, 4. indikator broja obrtaja pogonskog motora,

5. prekida za pokretanje pogonskog motora, 6. ruica mjenjaa, 7. papuica parkirne konice, 8.

papuica gasa, 9. papuica radne konice, 10. komanda pomone konice, 11. poluga pokazivaa

pravca kretanja, 12. indikator dejstva prednje konice

Rukovanje komandno regulacionim ureajima i elementima za kretanje i podizanje sanduka

kamiona vri se preko runih i nonih poluga i papuica koje se nalaze u kabin i kamiona.

4.3. Sanduk kamiona

Sanduk kamiona predstavlja radni organ u kome se transportuje stijenska masa. Sanduk se

izrauje od specijalnih elika, koji su otporni na habanje debljine 10 15 mm. U

posljednje vrijeme sanduk kamiona za transport rasutih tereta za javni saobraaj izrauju se

od aluminijskih legura, a u cilju poveanja nosivosti kamiona na raun manje mase sanduka .

Na kamionima koji se koriste za transport nehomogenih stijenskih masa na povrinskim

kopovima i u niskogradnji kroz saastu konstrukciju sanduka prolaze izduvni gasovi

pogonskog dizel motora. Na ovaj nain se vri zagrijavanje unutranjeg plata sanduka, pri

emu se spreava lijepljenje i zamrzavanje stijenskih glinovitih i vlanih stijenskihmasa za

elini lim sanduka. Sanduk kamiona se zglobno vee za zadnji dio noseekonstrukcije dok

se na udaljenosti oko od prednje strane sa dva simetrina hidraulina cilindra za podizanje

sanduka radi istresanja stijenske mase iznjega. Nosea konstrukcija sa sandukom i


22/27

22

drugim sklopovima, ureajima i mehanizmima oslanja se na ureaje za kre tanje

kamiona preko sistema suspenzionih cilindara. Zadnji dio nosee konstrukcije oslanja se na

pogonski most preko dva paralelna suspenziona cilindra. Kod nekih tipova kamiona

suspenzioni cilindri su meusobno povezani balansirom koji ima zadatak da odrava

sanduk kamiona u horizontalnom poloaju. Prednji dio nosee konstrukcije se preko

suspenzionih cilindara oslanja na upravljake tokove.

Slika 7.. Sanduk kamiona CAT 777 D: 1. platforma za zatitu kabine, 2. kanali za izduvne

gasove, 3. podni limovi s nagibom5,50naprijed, 4. podni limovi s nagibom 80unutra, 5. zadnji lim snagibom 200unutra, 6. gornje valjani elini profil, 7. ugaoni elini odlivak

4.4 Hidrodinamiki sistemi prenosa snage

Hidromehaniki sistemi prenosa snage od pogonskog motora do pogonskih tokova s

hidrodinamikim pretvaraem obrtnog momenta skoro se iskljuivo koriste na savremenim

kamionima nosivosti 77 - 120 t. Vratilo pumpnog kola hidrodinamikog pretvaraa

obrtnog momenta vee se direktno ili preko zglobnog prenosnika za izlazno vratilo

pogonskog dizel motora, dok se vratilo tubinskog kola tog pretvaraa direktno ili preko

zglobnog prenosnika vee za planetarni hidraulini mjenja sa vie stepen i prenosa

(najee 5 i 6 stepeni prenosa) tipa Power Shift (mogunost promjene stepenaprenosa i smjera kretanja pod punim optereenjem kamiona). Izlazno vratilo planetarnog

mjenjaa vee se direktno ili preko zglobnog prenosnika za glavni, odnosno

diferencijalni prenosnik od koga se snaga preko poluosovina prenosi na planetarni

boni reduktor koji pokree glavinu pogonskog toka .


23/27

23

Slika 8. Radna i parkirna disk konica kamiona CAT 777 D: 1. frikcionidisk, 2. elini disk, 3. prsten za

parkirano koenje, 5.opruge za parkirano koenje, 6. kanal za odvod ulja u hladnjak, 7. kanal za

dovod ulja iz hladnjaka, 8. otvori za spajanje tokova za glavinu

U sklopu hidrodinamikog pretvaraa obrtnog momenta ili ee planetarnog

hidraulinog mjenjaa, ugrauje se hidrodinamika konica tzv. retarder koji predstavljaglavnu radnu konicu pri kretanju kamiona po padutrase puta. Koritenjem retardera

smanjuje se koritenje disk konica koje se ugrauju u glavine tokova, odnosno

njihovo habanje. U svaki toak kamiona se pored radnih disk konica (rjee konice tipa

dobo) ugrauje i parkirna konica koja dejstvuje na principu mehanikih i oprunih

elemenata. Parkirana konica se upotrebljava za vrijeme zaustavljanja kamiona

(parkiranja), a djeluje automatski kad pritisak hidraulinog ulja u sistemu za koenje

opadne ispod dozvoljenog.

4.5. Nosea konstrukcija kamiona

Nosea konstrukcija kamiona predstavlja osnovni konstrukcioni ram na kome se instaliraju

svi sklopovi, ureaji i mehanizmi kamiona. Svi dijelovi nosee konstrukcije kamiona se

izrauju od konstrukcionih limova i odlivaka koji se spajaju zavarivanjem. Izgled nosee

konstrukcije kamiona CAT 777 dat je na slici.

Slika 9. Nosea konstrukcija kamiona CAT 777 D


24/27

24

4.6. Ureaji i mehanizmi za oslanjanje nosee konstrukcije naureajeza kretanje kamionaNosea konstrukcija sa sandukom i drugim sklopovima, ureajima i mehanizmima oslanja se

na ureaje za kretanje kamiona preko sistema suspenzionih cilindara. Kod nekih tipova

kamiona suspenzioni cilindri su meusobno povezani balansirom koji ima zadatak da

odrava sanduk kamiona u horizontalnom poloaju.

Slika 10. Sistem suspenzije kamiona CAT 777 D

Slika 11. Cilindar 1.nitrogen, 2.ulje , 3.oskona komora, 4. kuite cilindra, 5. klip


25/27

25

5. ZAKLJUAK

U ovom seminarskom radu smo obradili najznaanije karakteristike kamiona (dampera) CAT

777 i dali kratke upute za odravanje istog. Prije toga smo dali kratak uvod, defin iciju i

podjelu kamiona, zatim proraun parametara kamiona, najbitnije dijelove i dr., pri tome

obimno koristei knjigu Rudarskograevinske maine za otkopavanje stijenskih masaautora prof. dr. Jovana Sredojevia. Iz obraenog moemo zakljuiti sljedee:

Da su kamioni damperi nali i zauzimaju sve iru upotrebu u graevinarstvu i

rudarstvu

Da se trae sve stroiji standardi i zahtjevi za ovakve graevinske

maine, poseban akcent standarda je stavljenna ekologiju i zatitu okolita

Da kamioni kakav je CAT 777 predstavljaju kompleksne maine za ije

rukovanje i odravanje sezahtijevaju struna i sposobna lica

Da kamion CAT 777 ispunjava sve postojee standarde i zahtjeve industrije u

kojoj su nali primjenu

Da ovakav i slini kamion predstavlja idealno rjeenje i za firme u naoj dravi,

te se sve ee koristi.


26/27


27/27

POPIS SLIKA I TABELA

Popis slika:

Slika 1. Rudniki damper CAT 777D

Slika 2. Damper CAT 777 D

Slika 3. Dimenzije dampera CAT 777 D

Slika 4. Motor dampera CAT 777 D

Slika 5. Primjena kamiona CAT 777 D

Slika 6.. Komandni ureaji u kabini kamiona CAT 777 D

Slika 7.. Sanduk kamiona CAT 777 D

Slika 8. Radna i parkirna disk konica kamiona CAT 777 D

Slika 9. Nosea konstrukcija kamiona CAT 777 D

Slika 10. Sistem suspenzije kamiona CAT 777 D

Slika 11. Cilindar

Popis tabela:

Tabela 1. Konstrukcioni podaci dampera CAT 777 D

Tabela 2. Kapacitet rezervoara

Tabela 3.Vrijeme trajanja pregleda po intervalima

Tabela 4. Radni parametara dampera CAT 777 D

Tabela 5. Parametar ubrizgavanja goriva injektora dampera CAT 777 D

Documents

rudarske mašine 1