Broj 506 II 28. sIječnja 2014. II www.regionalni.comBesplatan primjerak

gionalniTjednikRePlus

ISSN 1846-8969

40.000

Str. 4. -5. Str. 10.-11.

Str. 8. - 9.Vera Kuntner, akademska slikarica

uPraVna VIJeĆa PtuJ - VaraŽDIn

Stručnost ili podobnost: agronom i informatičar nadziru rad Ljekarne

Kako smanjiti odljev mozgova

Sjeveru sveučilište - osnivačima prijava

VaraŽDIn/KOPrIVnICa Sjeverozapadna Hrvatska dobila Sveučilište Sjever

�Tek nekoliko dana prije registracije Sveučilišta Sjever, protiv čelnika gradova Koprivnice i Varaždina i još nekih aktera USKOK-u je dostavljena prijava zbog zlouporaba položaja i ovlasti te drugih kaznenih djela!? Anonimna, doduše, ali DORH je dužan i po takvima postupati

Str. 2. -3

2 AktuAlno REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

Sjeverozapadna Hrvatska, nakon višemjesečnih priprema, dobila je regionalno sveučili-šte - Sveučilište Sjever, čiji je osnivač poduzeće Media uni u suvlasništvu gradova Kopriv-nica i Varaždin. Tek nekoliko dana ranije, protiv čelnika

ovih gradova i još nekih aktera USKOK-u je dostavljena pri-java zbog zlouporaba položaja i ovlasti te drugih kaznenih djela!? Anonimna, doduše, ali…

Primorac i EPHNovo sveučilište, koje je u

petak upisano u registar varaž-dinskog Trgovačkog suda, imat će sukladno ranijim najavama sveučilišne centre Varaždin i Koprivnica, a nastavit će izvo-diti studijske programe insti-tucija iz kojih je integracijom nastalo: Medijskog sveučilišta, godinu dana starog projekta nastalog na temelju privremene dopusnice koju je bivši mini-star Dragan Primorac udijelio EPH-u, te pripojenog mu va-

NAŠA POSLA Sjeverozapadna Hrvatska dobila Sveučilište Sjever čiji je osnivač tvrtka Media uni u suvlasništvu Koprivnice i Varaždina

�Tek nekoliko dana prije registracije Sveučilišta Sjever, protiv čelnika gradova Koprivnice i Varaždina i još nekih aktera USKOK-u je dostavljena prijava zbog zlouporaba položaja i ovlasti te drugih kaznenih djela!? Anonimna, doduše, ali DORH je dužan i po takvima postupati

Sjever dobio sveučilište, a osnivači kaznenu prijavu!?

Osnutak protivno mreži visokih učilišta i zakona?

Milković: Ova regija mora dobiti ono što zaslužuje

aktualnowww.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-777

Izaslanstvo Varaždinske žu-panije predvođeno županom Predragom Štromarom boravilo je u Bratislavi na poziv tamoš-njeg župana Bratislavske regije Pavola Freša. Jedna od glavnih tema sastanka bila je razmjena iskustava o pripremi projekata koji se financiraju iz fondova EU. Domaćini su predstavili

neke od realiziranih projekata poput integriranog javnog pri-jevoza te obrazovnog sustava regije. Varaždinsko izaslanstvo posjetilo je Centar za stru-kovno obrazovanje, Fakultet informacijskih tehnologija te prometni terminal. Uz župana, u posjetu Bratislavi bili su i njegov zamjenik Alan Košić,

pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije Martin Hajdinjak, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport mr. sc. Miroslav Huđek, direktor Agencije za razvoj Va-raždinske županije Nikola Kučiš te ravnatelj Županijske uprave za ceste Tomislav Osonjački.

Varaždinska županija po iskustva u Slovačku

Piše: IVICA KRUHOBERECikruhoberec@regionalni.com raždinskog Veleučilišta koje je

djelovalo desetak godina.- Ova regija mora dobiti ono

što zaslužuje, mora postati ravnopravna i mora se moći razvijati u skladu sa svojim potrebama i željama. Njezino vlastito javno sveučilište odgo-varat će kvalitetno i brzo na sve potrebe našeg gospodarstva te kulturnog i društvenog života. Vjerujem da ćemo potaknuti razvoj cijele regije, ali i šire te postati jedno od najboljih sve-učilišta u ovom dijelu Europe - izjavio je povodom registracije prof. dr. sc. Marin Milković, rektor Sveučilišta Sjever.

Umjesto prigodne sveča-nosti, kako bi to i priličilo ovakvom trenutku, osnutak prvog hrvatskog sveučilišta sjevernije od Zagreba i zapad-nije od Osijeka popratili su napisi o kaznenoj prijavi protiv njezinog čelnika Milkovića te gradonačelnika Koprivnice i Varaždina. Uz njih, anonimni je prijavitelj zbog zlouporabe položaja i ovlasti, zlouporabe u gospodarskom poslovanju i drugih djela prijavio i direk-tora EPH-a te ministra Željka Jovanovića!

Split, Varaždin i KoprivnicaZa prijavitelja je, ukratko,

sporan način na koji je nastalo Sveučilište Sjever, slijednik

Medijskog sveučilišta, čiji su počeci u Dalmaciji. Naime, 2005. godine prihvaćena je ponuda Europapress Holdin-ga (EPH) koji je za Slobodnu Dalmaciju nudio 540 milijuna kuna te osnutak Hrvatske medijske akademije, odnosno kasnije nazvanog Medijskog sveučilišta (MS) u Splitu. Iako Primorac daje 2009. i privreme-nu dopusnicu MS-u, Splićani

nikako nisu htjeli dati javni prostor i novac za ovaj privatni poduhvat, pa se EPH projekt seli u Varaždin.

- Partnerstvo s EPH-o, jedini je način da Varaždin postane sjedište jednog sveučilišta - rekao je direktor sada već biv-šeg Veleučilišta u Varaždinu Goran Kozina objašnjavajući sredinom 2011. varaždinskim vijećnicima zašto valja kupiti polovicu osnivačkih prava u tvrtki Media Uni, koja je raspolagala s dopusnicom za Medijsko sveučilište, iako nije uopće registrirana za visokoš-kolsku djelatnost.

No Grad Varaždin tada ipak nije potpisao ugovor s EPH-

Koprivnički i varaždinski čelnici zajedno osnovali Medijsko sveučilište

Sveučilište Sjever izvodi nastavu na jedana-est studijskih programa iz tehničkog, biomedi-cinskog, društvenog i umjetničkog područja, od čega je devet studija na preddiplomskoj (Elektrotehnika, Primijenjeno strojarstvo, Multimedija, oblikovanje i primjena; Teh-nička i gospodarska logistika, Graditeljstvo, Sestrinstvo, Novinarstvo, Medijski dizajn, Poslovanje i menadžment u medijima), a dva na diplomskoj razini (Odnosi s javnošću i Po-slovna ekonomija). U suradnji sa Sveučilištem u Rijeci, od ove se godine počinje izvoditi i sveučilišni poslijediplomski doktorski studij Izdavaštva i medija.

- Na novom sveučilištu studira oko 3.500 studenata, a predaje više od 300 znanstvenika i stručnjaka iz različitih polja i gospodarskih

grana, od kojih su mnogi u samom vrhu svojih djelatnosti u Hrvatskoj, ali i šire. U idućim godinama cilj Sveučilišta Sjever je doseći brojku od 10 do 15 tisuća studenata i novim studijskim programima u potpunosti pokriti regiju sjeverozapadne Hrvatske - veli Darijo Čerepinko, koji je u Sveučilištu Sjever zadužen za odnose s javnošću. Nova ustanova, kako dodaje, preuzima ugovore koje su potpisali Veleučilište u Varaždinu i Ministarstvo zna-nosti, obrazovanja i sporta u svibnju prošle godine o punoj subvenciji participacije redo-vitih studenata u troškovima studija u aka-demskim godinama 2012./2013., 2013./2014. i 2014./2015., a Ministarstvo je najavilo i daljnje sufinanciranje deficitarnih studijskih progra-ma iz tehničkog i biomedicinskog područja.

Čerepinko: Predaje više od 300 znanstvenika i stručnjaka

Varaždinsko veleučilište obvezalo se uložiti 10 milijuna kuna u obnovu nove zgrade u gradskom vlasništvu, dok se od novca za školarinu na materijalne troškove može utrošiti 25 posto, tvrdi prijavitelj

3AktuAlno 28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

NAŠA POSLA Sjeverozapadna Hrvatska dobila Sveučilište Sjever čiji je osnivač tvrtka Media uni u suvlasništvu Koprivnice i Varaždina PRIMJER Bivša vojarna u Koprivnici sveučilišni kampus

�Pri kraju obnova objekta u Križanićevoj ulici, ali nitko ne zna kakvi su dugoročni planovi za puno veći prostor bivše vojarne u Optujskoj

Početkom idućeg seme-stra, za studiranje će se otvoriti i prva zgrada sve-učilišnog kampusa u Sveu-čilišnom centru Koprivni-ca, najavljuju u Sveučilištu Sjever dodavši da će zgrada imati četiri tisuće kvadrata te će osigurati bolje i kvali-tetnije uvjete studiranja, a uz niz novih predavaonica i laboratorija raspolagat će i vlastitim TV i fotostudijem.

Lakše do novca- U travnju bi trebala biti

zgotovljena zgrada u biv-šoj vojarni, nakon čega će uslijediti i njeno oprema-nje. Uglavnom, pretvaranje prostora bivše vojarne u centar znanja ide zadanim planom – najavila je za Podravski list koprivnička gradonačelnica Vesna Že-lježnjak naglašavajući da će se integriranim sveuči-lištem, uz ostalo, lakše doći do novca iz fondova EU i financijske potpore Mini-starstva koje nije financi-

ralo Medijsko sveučilište.Grad Koprivnica treba

za potrebe sveučilišta u obnovu objekta u bivšoj vojarni uložiti 18 milijuna,

dok Veleučilište u Va-raždinu treba uložiti deset milijuna kuna. Tako je u Varaždinu pri kraju obno-va zgrade u Križanićevoj ulici gdje je nekada bila vojarna, dok nitko ne zna

kakvi su dugoročni planovi za puno veći prostor bivše vojarne u Optujskoj ulici.

Trajna dopusnica- Rekonstrukcijom i re-

vitalizacijom druge zgrade Sveučilišnog centra Va-raždin dobit će se novih

dvije tisuće kvadrata rad-nih prostora koji će sa-državati, između ostalog, dvije velike multimedi-jalne predavaonice kapa-citeta 160 mjesta svaka, više manjih predavaonica i laboratorija, kao i prostor za studentske aktivnosti odnosno nastavno i admi-nistrativno osoblje - najav-ljuju u Sveučilištu Sjever.

Nakon ovih ulaganja, od-nosno integracije MS-a i Veleučilišta, uvjereni su da će Sveučilište Sjever u lipnju dobiti trajnu dopusnicu.

Koprivnica ima planove za bivšu vojarnu, a Varaždin?

Žalostan i neodgovoran pokušaj zaustavljanja obrazovanja?

Piše: IVICA KRUHOBERECikruhoberec@regionalni.com

Integracija MS-a i varaždinskog Veleučilišta uz potporu bivšeg prvog potpredsjednika Vlade R. Čačića

U Novom Marofu održana je prva Koordinacija predsjednika 28 općinskih i gradskih podruž-nica HNS-a u Varaždinskoj žu-paniji nakon unutarstranačkih izbora. Predsjednik ŽO-a HNS-a Predrag Štromar upoznao je prisutne sa situacijom oko isklju-čenja Radimira Čačića iz član-stva, a nakon kratke rasprave

zaključeno je da se odluke tijela stranke moraju poštovati i da interesi pojedinaca ne mogu biti ispred interesa stranke. Pred-sjednici podružnica izvijestili su predsjednika ŽO-a da za sada nema nikakvih najava o izlasku članova iz stranke. U dvadesetak dana sastat će se predsjedništva u svim podružnicama.

Održivo gospodarstvo naziv je tribine koja će se održati u subotu 1. veljače u varaždin-skoj palači Herzer s početkom u 9.30 sati. Nakon tribine na kojoj će gošća biti predsjednica Održivog razvoja Hrvatske (ORaH) Mirela Holy, očekuje se osnivanje varaždinske gradske organizacije ORaH-a.

HNS: Nema izlaska članova ORaH u Varaždinu

Uvjereni da će u lipnju Sveučilište Sjever dobiti dopusnicu

AgENCIJA za znanost i visoko obrazovanje

Sudbina SS-a znat će se u lipnjuAgencija za znanost i visoko obrazovanje nije

zaprimila zahtjev za integracijom Medijskog sveučilišta i Veleučilišta u Varaždinu te u ovom trenutku nema nikakve ingerencije nad tim postupkom, izjavila je ravnateljica dr. sc. Jasmina Havranek za Večernji list dodavši da nije zaprimljen ni zahtjev za davanje mišljenja veza-no za promjenu sjedišta MS-a.

Upozorila je također da je 2009. Medijskom sveučilištu u Splitu izdana privremena dopusnica, uz

uvjet da u roku od pet godina zaposli potre-ban broj nastavnika, ali i da se profilira

kao sveučilište, dakle da se potvrdi i u znanstveno-istraživačkim aktivno-stima te uvede nastavne programe

primjerene potrebama tržišta rada i regije. Ovisno o ispunjavanju ovih uvjeta, Nacionalno vijeće

za visoko obrazovanje u lipnju ove godine odlučit će se o izdavanju trajne dopusnice ili uskrati postojeće privremene.

om, vjerojatno zbog pritva-ranja bivšeg varaždinskoga gradonačelnika Ivana Čehoka. Uskače Koprivnica koja 2012. za skoro tri milijuna kupuje 75 posto udjela u tvrtki Media uni, koja nema imovine izuzev planova, dok blizu milijun kuna za 25 posto daje varaždinsko Veleučilište. Uz to, sklopljen je i ugovor o desetogodišnjoj poslovnoj suradnji u kojem se EPH obvezao tek promidžbeno podupirati razvoj MS-a, a Ko-privnica i Varaždin osigurati EPH-u konkretnije stvari: go-dišnje pet stipendija po svakom studijskom programu vezanom za medijsku djelatnost te omo-gućiti da ima predstavnika u Sveučilišnom savjetu.

Vrijednost VeleučilištaZahvaljujući ovim ugovo-

rima, MS je došao na sjever, što je, kako tvrdi prijavitelj, protivno mreži visokih učilišta i zakona koji propisuju da je za osnivanje sveučilišta nužno na-praviti niz planova i programa, a u obzir nije uzeta ni situacija na tržištu rada.

Usprkos tome, ministar Jovanović javno obećava fi-nancijsku podršku MS-u, a zatim slijedi još sporniji dio: integracija MS-a i varaždin-skog Veleučilišta zamjenom udjela, a sve uz potporu bivšeg prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića. Pri tome je

napravljena, kako se navodi u prijavi, izravna šteta Koprivnici jer je poduzeću VELV dala 25 posto udjela u tvrtki Media uni mimo natječaja, ali i Gra-du Varaždinu jer je potonjem poduzeću poklonio osnivačka prava nad Veleučilištem koje

ima dopusnice za šest pro-grama, imovinu i nastavnički kadar, pa bi njegova vrijednost bila veća od 20 milijuna kuna, ako je EPH za tvrtku Media uni tek s jednom privremenom dopusnicom dobio skoro četiri milijuna kuna. Uz to, kako se upozorava, gradonačelnici Koprivnice i Varaždina daju gradske prostore bez natječaja tvrtki Media uni, osnivaču MS-a/SS-a, iako po zakonu to mogu samo ako imaju većinsko vlasništvo, dakle više od 50 posto, ili ako se radi o javnoj ustanovi, što MS nije jer mu je vlasnik poduzeće.

„Nema nezakonitosti“Dok su čelnici Koprivnice i

Varaždina tek kratko negirali bilo kakve nezakonitosti u procesu stvaranja Sveučilišta

Sjever, odnosno Medijskog sve-učilišta, rektor potonje ustano-ve bio je opširniji i oštriji.

- Integracija ustanova, od-nosno pripajanje Veleučilišta u Varaždinu Medijskom sve-učilištu provodi se temeljem Zakona o ustanovama, odluka-ma gradova i uzorima kao što je, uz ostalo, Veleučilište Vern integriralo Visoku novinarsku školu i Visoku školu Kairos. Integracija ustanova provodi bez imovine, uz ravnopravno stjecanje osnivačkih prava gradova nad sveučilištem.

S obzirom na to da su osni-vači obiju ustanova gradovi, oni sukladno Zakonu o ustanova-ma donose odluke o pripajanju, integraciji i sl., time postaje jasno da je i priča o problema-tičnom prijenosu vlasništva s javne ustanove (koje MS i VELV nisu) potpuno neosno-vana i pokazuje nepoznavanje osnovnih pravnih odredbi i samih zakona. Napad na integraciju žalostan je i neod-govoran pokušaj usporavanja i zaustavljanja napredovanja visokog obrazovanja u sjeve-rozapadnoj Hrvatskoj, odnosno jedinoj regiji koja još nema svoje sveučilište - poručio je Milković najavivši korištenje svih pravnih sredstava za za-štitu ustanove među kojima je i prijava protiv nepoznatog po-činitelja za lažno prijavljivanje kaznenog djela.

Projekt sveučilišnog kampusa Koprivnica namjerava kandidirati za EU fondove

Što s vojarnom u Optujskoj?

Koprivnica zna što želi s vojarnom

Povezivanje Veleučilišta i MS-a sjajan je put da oba grada postanu sveučilišni, rekao je ministar Jovanović

4 AktuAlno REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

Grad Novi Marof je i tije-kom prošle godine nastavio s provođenjem Odluke prema kojoj pravo na jednokratnu novčanu potporu za novoro-đeno prvo dijete imaju roditelji ili samohrana majka u iznosu od 1.000 kuna. Za novorođeno drugo i svako naredno dijete novčana potpora se povećava

za 500 kuna po djetetu. Tako je prošle godine za ukupno 125 novorođene djece izdvojeno čak 177.000 kuna proračun-skih sredstava.

Na ovaj se način gradska vlast, unatoč težoj financijskoj situaciji, djelotvorno brine o pronatalitetnoj politici i poma-že obiteljima s novorođenom

djecom. Uz to, novomarofski gra-

donačelnik Darko Hrenić ne-davno je primio obitelj Jelen iz Mađareva. Majka Irena rodila je sedmo dijete, malog Jakova. Uz odgovarajuću novčanu potporu gradonačelnik je če-stitao obitelji i poželio im puno zdravlja.

Kneginečki općinski načelnik Goran Kaniški i njegov zamjenik Robert Đuranec uručili su novčane naknade za djecu rođenu u drugom polugodištu 2013. godine.

Isplaćene su ukupno 24 naknade u iznosu od 1.000 kuna po djete-tu. Prilikom uručivanja naknada Kaniški je napomenuo da, unatoč svim izazovima s kojima se nosi

većina proračuna jedinica lokal-nih samouprava, Općina Gornji Kneginec ulaže značajna sredstva za najmlađe stanovnike općine. Izdvajaju se sredstva za predškolski odgoj, stipendije, uređenje igrališta i slično.

Odlukom općinskog načelnika naknade će isplaćivati i za djecu rođenu u 2014. godini.

Izdašne potpore za novorođenčad u N. Marofu Naknade i u Knegincu

Čime se bavi ustanova u čije upravno vijeće je Varaždin-ska županija kao svoje pred-stavnike postavila diplomi-ranog inženjera agronomije, diplomiranog informatičara i diplomiranog inženjera elek-trotehnike? Točan odgovor glasi: nabrojena zanimanja su zanimanja članova Upravnog vijeća Ljekarne Varaždinske županije!

Učiteljice i veterinari No ništa manje zanimljiva

nisu ni zanimanja članova upravnih vijeća još tri zdrav-stvene ustanove, čiji osnivač je Varaždinska županija. Tako magistra novinarstva, diplo-mirani ekonomist i profeso-rica informatike i matematike nadziru rad Doma zdravlja Varaždinske županije.

Još jedan diplomirani eko-nomist, ali zajedno s dokto-rom veterine i diplomiranim inženjerom prometa sjede u Upravnom vijeću Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije. Zanimljivo je da dok-tor veterine sjedi i u Upravnom vijeću Zavoda za hitnu me-dicinu Varaždinske županije, i to zajedno s diplomiranom učiteljicom te diplomiranim politologom.

Članove upravnih vijeća zdravstvenih ustanova iz re-dova osnivača je u studenom prošle godine imenovao varaž-dinski župan Predrag Štromar, i to nakon što je dosadašnjima istekao četverogodišnji man-dat.

- To je sramota! Čemu služe upravna vijeća, da poboljšaju rad ustanova i kvalitetu zdrav-stvenih usluga ili samo tome da aktualna vlast nagradi svoje članove za uspjeh na lokalnim izborima? - pita se županijska vijećnica Zagorske stranke, doktorica medicine Mirjana Kolarek Karakaš.

Prema Zakonu o ustano-vama, upravna vijeća donose programe rada i razvoja usta-

OTKRIVAMO Koja su zanimanja novoimenovanih članova upravnih vijeća četiri zdravstvene ustanove čiji osnivač je Županija?

�Župan Štromar članove je imenovao krajem prošle godine, pri čemu su kandidate predlagale stranke iz vladajuće Kukuriku koalicije. - To je sramota! Služe li upravna vijeća da poboljšaju kvalitetu zdravstvenih usluga ili tome da vlast nagradi svoje članove za uspjeh na lokalnim izborima? - pita Mirjana Kolarek Karakaš, jedina vijećnica u Županijskoj skupštini s diplomom Medicinskog fakulteta

Stručnost ili podobnost: agronom i informatičar nadziru rad Ljekarne

Štromar: Svaka stranka sama odlučuje tko je za njih stručan te za tu osobu snosi odgovornost

NAKNADE

Prema Zakonu o zdrav-stvenoj zaštiti, visinu na-knade za rad u upravnim vijećima zdravstvenih ustanova ne određuje osnivač, nego ministar zdravlja. Doznali smo da je na snazi odluka pre-ma kojoj član upravnog vijeća dobiva 700 kuna naknade mjesečno, a predsjednik upravnog vijeća 900 kuna mje-sečno.

UpRAVNO VIjEćE (članovi iz redova osnivača):

Andreja Ptiček, magistra novinarstvaSandro Miko, diplomirani ekonomist

Tajana Golub Mendaš, prof. informatike i matematike

UpRAVNO VIjEćE (članovi iz redova osnivača):

Martina Vusić, diplomirana učiteljicaZorislav Rodek, doktor veterineDarko Majhen, diplomirani politolog

UpRAVNO VIjEćE (članovi iz redova osnivača):

Krunoslav Kovačić, doktor veterineIvo Žiža, diplomirani ekonomistFranjo Rajner, dipl. inženjer prometa

UpRAVNO VIjEćE (članovi iz redova osnivača):

Krunoslav Blaži, dipl. ing. agronomijeDražen Klarić, diplomirani informatičar

Ivan Jenkač, dipl. ing. elektrotehnike

Mjesečno 700 ili 900 kuna

DOM ZDRAVLjA

LjEKARNA

ZAVOD ZA HITNU MEDICINU

ZAVOD ZA jAVNO ZDRAVSTVO

nove, nadziru njihovo izvrša-vanje, odlučuju o financijskom planu i godišnjem obračunu, predlažu osnivaču promjenu djelatnosti, daju osnivaču i

ravnatelju ustanove prijedloge i mišljenja o pojedinim pita-njima,...

Kad su u pitanju zdravstvene ustanove, čije djelatnosti su specifične, uvjeti su još stroži. Zakonom o zdravstvenoj za-štiti propisano je da svi članovi upravnih vijeća moraju imati visoku stručnu spremu. Taj uvjet zadovoljavaju svi članovi imenovani u upravna vijeća Ljekarne, Doma zdravlja, Zavo-da za javno zdravstvo i Zavoda za hitnu medicinu.

Tko ima vizije?Zakonom je propisano da

jednog člana upravnog vijeća zdravstvenih ustanova ime-nuje radničko vijeće, a drugog

stručno vijeće i to iz redova radnika s VSS-om. A po kojim kriterijima su izabrani preosta-li članovi, oni iz redova osniva-ča, Varaždinske županije?

- Kao što se prema odnosu parlamentarnih snaga imenuju članovi povjerenstava u Župa-nijskoj skupštini, tako će biti imenovani i članovi nadzornih odbora te upravnih vijeća. Pritom svaka stranka sama od-lučuje tko je za njih stručan te za tu osobu snosi odgovornost. Ako pojedinac ne može dobro odrađivati svoj posao, onda ga ja mogu promijeniti – pojasnio nam je župan Štromar još kra-jem prošle godine.

Iz toga je jasno da nije nika-kva slučajnost to što se novi sastavi upravnih vijeća imenu-ju u godini u kojoj se održavaju lokalni izbori. Međutim, Mir-jana Kolarek Karakaš, jedina vijećnica u Županijskoj skup-štini s diplomom Medicinskog fakulteta, primijetila je da su u upravna vijeća postavljeni samo članovi ili simpatizeri stranaka iz vladajuće Kukuri-ku koalicije, dok oporba nije dobila priliku predložiti svoje kandidate.

- Žalosno je što se i nakon posljednjih lokalnih izbora kao kriterij za imenovanja u upravna vijeća nije gledala kompetencija, a ni struka, nego isključivo podobnost. Naža-lost, nekompetentni ljudi su postavljeni na mjesta na kojima se odlučuje o važnim stvarima, o radu i razvoju zdravstvenih ustanova, o poboljšanju zdrav-stvenih usluga za stanovnike naše županije – navodi.

Smatra da je takva politička praksa jedan od razloga zbog kojih nema napretka. - Ako osoba koja obnaša dužnost predsjednika ili člana uprav-nog vijeća ne poznaje dobro zdravstveni sustav i ako nije dobro upućena u specifične djelatnosti pojedinih ustanova, kako će onda davati inicijative za poboljšanje rada? Hoće li imati viziju razvoja? Bojim se da neće – upozorava vijećnica i liječnica.

piše: VESNA MARgETIć-SLATKIvmargetic@regionalni.com

5AktuAlno 28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

Gradsko vijeće bira upravna vi-jeća i savjete. Prema nepisanim pravilima, ta bi tijela trebala biti odraz sastava Gradskog vijeća. Međutim, nije izabran

niti jedan kandidat iz redova oporbe (HDZ, Hrast, HSS i Nezavisna lista Zlatana Ava-ra), nego su vladajući (HNS, SDP, HSLS, HSU) uz potporu laburista i nezavisnog Roberta Podolnjaka dobili svih 58 mje-sta. Da je Odbor za imenovanja samo “igranje podizanja ruku”, ispričao nam je jedan od člano-va, oporbeni vijećnik Ladislav Ilčić (HRAST). – Početkom prosinca imali smo sastanak

Odbora. Svi su samo digli ruke za tu i tu osobu, neko ime i pre-zime koje meni u velikom broju slučajeva nije ništa značilo. Nismo dobili njihovu stručnu spremu ni biografiju koja bi pokazala jesu li uopće kompe-tentni obavljati taj posao. Ne tvrdim da tu nema kvalitetnih ljudi, ali oni su tamo samo zato jer ih je predložila vlast – veli Ilčić.

Za rodbinuUz njega u Odboru za ime-

novanja su još i Josip Dreven (HNS), Božidar Kolarić (HL), Danijela Benkus (SDP) i Laura Musliu (HDZ), a neki od njih glasali su za sebe i svoju rodbi-nu. - Na prijedlog koalicije su predlagani članovi, a ne vidim ništa sporno u tome da sam glasao za sebe ili svoju suprugu koja je osnivač stranke. Osim toga ona je više od 30 godina suradnik u odgojno obrazov-nom procesu i kvalificirana

Laburist Kolarić član je Odbora za imenovanja, a glasao je sam za sebe i svoju suprugu

GRAD VARAŽDIN Upravna vijeća i savjeti mjesta za nagrađivanje podobnih

� - Ruke su se podizale za ime i prezime, bez da su nam predočene biografije tih ljudi ili barem njihova stručna sprema - kaže potpredsjednik Odbora za imenovanja oporbeni vijećnik Ladislav Ilčić (Hrast)

Svaki mjesec u džep svakoga od njih 58 stigne 1.000 kuna, što znači da godišnje “skupe” po 12 tisuća kuna. Nije to neka vrtoglava svota, ali nije za odbaciti s obzirom na to koliko rade. Riječ je, naime, o predsjednicima i članovima upravnih vijeća i savjeta Grada Varaždina za čije se naknade godišnje iz proračuna izdvaja milijun i dvjesto tisuća kuna. A koliko oni rade za to? Ne baš puno. Neka od tih vijeća i savjeta sastaju se jednom u dva mjeseca poput Savjeta Koncer-tnog ureda, a rjeđi su oni koji sastanke imati nekoliko puta mjesečno kao Upravno vijeće Gradskih stanova.

Naknada - motivacijaTko su uopće ljudi koji sjede

u vijećima i odborima? Struč-njaci za određena područja? Rijetko. Radi se pretežito o lju-dima koji su članovi političkih stranaka i dužnost obavljaju “za nagradu”. - U lokalnoj politici ima idealista, ali, vjerujte mi, njih je malo. Ljude je teško motivirati da se uključuju u politiku. Upravna vijeća i savjeti služe za to da se oduže određenima za zasluge koje su odradili u kampanji – objašnja-va nam jedan od varaždinskih političara.U Gradu Varaždinu objasnili su da u skladu sa zakonom i statutima ustanova

Sastaju se svaka dva mjeseca i zarade 12 tisuća kuna godišnje

Koalicija predložila, Odbor izglasao i Gradsko vijeće potvrdilo sve predložene ljude u upravnim savjetima i vijećima

je da bude u Upravnom vijeću Dječjeg vrtića Varaždin – tvrdi Kolarić. Za svog nećaka, pred-sjednika Savjeta Koncertnog ureda i predsjednika Foruma mladih SDP-a Marina Pupav-ca glasala je i Benkus. Osim toga, šest gradskih vijećnika imenovano je u vijeća i savje-te – Branko Godinić i Mira Visković iz HNS-a, nezavisni Robert Podolnjak i Stjepan Cepanec te laburisti Jadran-ka Lukavečki i Kolarić. Grad Varaždin, koji ima više od 40 tisuća stanovnika, valjda oskudijeva u stručnjacima. A kakvi su stručnjaci ljudi koji nadziru rad varaždinskih ustanova i predlažu program njihovog rada i razvoja? Teško je reći, jer ne postoji nikakva zakonska obaveza da se kraj imena članova upravnih vi-jeća i savjeta naznači njihova stručna sprema. No zato je poznata stranačka pripadnost. Od ukupno 11 predsjednika vijeća i savjeta ustanova Grada Varaždina, njih petero je iz HNS-a (Marin Vučić, Josipa Šipek, Damir Popović, Branko Godinić i Mira Visković), če-tvero iz SDP-a (Marijan Mesek, Marin Pupavac, Vitomir Sta-nek i Martina Kučar), Aurelija Šemiga je članica HSLS-a, a Nevenka Suhić članica je Neza-visne liste Roberta Podolnjaka. Očito je da su i dalje najvažnije stranačke iskaznice. Unatoč obećanjima, nikakav iskorak nije napravljen.

Grad Varaždin će ovih dana raspisati natječaj za dodjelu 28 socijalnih sta-nova u Hrašćici, točnije u zgradi koja je, nakon po-micanja rokova, konačno dovršena u prosincu prošle godine.

- Htjeli smo utvrditi bolje uvjete za natječaj, praved-

niji pravilnik. Naime, u starom pravilniku jedan od kriterija bio je stručna spre-ma. Novi pravilnik bit će so-cijalno usmjeren – rekao je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš odgovarajući na pitanje zašto natječaj nije raspisan ranije ukoliko je zgrada već gotova. Sta-

novi veličine od tridesetak do 72 kvadratna metra bit će prazni, prema procjeni ravnatelja Javne ustanove Gradski stanovi Vladimira Kukeca, do Uskrsa kad se očekuju useljenja.

Najamnina je utvrđena zakonom i iznosi 2,70 kuna po kvadratu, pa će se za stan

od 50 kvadrata plaćati naja-mnina od 135 kuna. Interes će sigurno biti velik.

Naime, još 2009. godine Grad Varaždin proveo je natječaj na koji su se javile 224 osobe u roku te još njih 106 van roka. Uz to, Grad Varaždin ima više od 300 stanova za koje

slijedi revizija koja će se izvršiti do kraja ove godine. Formular za prijavu kao i popis dokumentacije koju treba priložiti zainteresira-ni mogu dobiti u Gradskim stanovima, a više informa-cija mogu saznati i pozivom na besplatni telefon GRIC-a 0800-0042. (td)

Grad Varaždin dijeli socijalne stanove - najam 2,7 kuna po kvadratu

OTKRIVAMO Koja su zanimanja novoimenovanih članova upravnih vijeća četiri zdravstvene ustanove čiji osnivač je Županija?

�Župan Štromar članove je imenovao krajem prošle godine, pri čemu su kandidate predlagale stranke iz vladajuće Kukuriku koalicije. - To je sramota! Služe li upravna vijeća da poboljšaju kvalitetu zdravstvenih usluga ili tome da vlast nagradi svoje članove za uspjeh na lokalnim izborima? - pita Mirjana Kolarek Karakaš, jedina vijećnica u Županijskoj skupštini s diplomom Medicinskog fakulteta

Stručnost ili podobnost: agronom i informatičar nadziru rad Ljekarne

UpRAVNO VIjeće (članovi iz redova osnivača):

Andreja Ptiček, magistra novinarstvaSandro Miko, diplomirani ekonomist

Tajana Golub Mendaš, prof. informatike i matematike

UpRAVNO VIjeće (članovi iz redova osnivača):

Krunoslav Blaži, dipl. ing. agronomijeDražen Klarić, diplomirani informatičar

Ivan Jenkač, dipl. ing. elektrotehnike

DOM ZDRAVLjA

LjeKARNA

piše: TIhANA DRUMeVtihana@regionalni.com

U Zakonu o upravljanju javnim ustanovama u kulturi stoji da bi u upravna vijeća trebalo imenovati osobe iz redova kulture i umjetnosti. No npr. u Savjetu Koncer-tnog ureda je tako i Božidar Kolarić, strojarski specijalist, a Branko Godinić, koji je predsjednik Upravnog vijeća knjižnice, je inženjer radiologije. Još jedna nelogičnost je što se na Gradskom vijeću imenovalo članove Uprav-nog vijeća Veleučilišta, njih dvojicu, a još u ožujku 2013. Gradsko vijeće je ukinulo Veleučilište i izglasalo spajanje s Medijskim veleučilištem.

Radiolog na čelu vijeća knjižnice

1. Marin Vučić (HNS)2. Aurelija Šemiga (HSLS)3. Josipa Šipek (HNS)4. Marijan Mesek (SDP)5. Damir Popović (HNS)6. Branko Godinić (HNS)7. Mira Visković (HNS)8. Marin Pupavac (SDP)9. Vitomir Stanek (SDP)10. Nevenka Suhić (neza-visna lista R. Podolnjak)11. Martina Kučar (SDP)

predsjednicivijeća i savjeta

pOpIS

6 AktuAlno REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

Na adrese varaždinskih do-maćinstava i poduzeća ovih dana stižu uplatnice za od-laganje otpada tijekom kolo-voza i rujna prošle godine. O čemu se radi, objašnjava Goran Hlevnjak, predsjednik Uprave Univerzala, poduzeća koje od kolovoza zbrinjavanja komu-nalni otpad.

- Prema ugovoru o koncesiji, trebali smo obračunavati na mjesečnoj razini uslugu od-laganja komunalnog otpada i slati građanima račune. U me-đuvremenu je, međutim, došlo do izmjene zakona. Naime, prema Zakonu o održivom gos-podarenju otpadom za naplatu usluge zbrinjavanja komunal-

nog otpada zadužen je davatelj usluge prikupljanja komunal-nog otpada, odnosno Varkom, koji treba u cijenu svoje usluge uključiti sve troškove gospoda-renja otpadom i račun dostaviti građanima - veli Hlevnjak.

Radi toga Univerzal je odmah po stupanju na snagu novog za-kona ukazivao Gradu Varaždinu

na hitnost sklapanja aneksa koncesijskog ugovora, koji je potpisan 11. studenog.

- Temeljem toga Varkom je od prvog dana listopada zadu-žen za slanje ukupnog računa građanima (skupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada), što znači i naplatu naše usluge. Međutim, ostala su nenaplaćena

dva mjeseca, kolovoz i rujan, kada građanima nisu pristigli računi za odlaganje otpada - veli Hlevnjak naglašavajući da se ne radi o apsolutno nikakvom po-većanju cijene usluge odlaganja otpada, već samo naplati usluge koju je Univerzal obavio u tim mjesecima, a nije ju naplatila ni tvrtka, a niti Varkom.

Varaždincima računi za odlaganje otpada tijekom kolovoza i rujna

DOZNAJEMO Ministarstvo financija vlasnik poludovršenog objekta HRT-a u Varaždinu

Ključan korak prema gašenju dopisništva HRT-a u Varaždinu

�Ne znam koliko je novca uloženo u taj objekt koji je predan Ministarstvu financija radi poreznog duga, ali znam da je HRT krenuo u tu investiciju nakon što je prodao svoju zgradu uz Stari grad, veli Zlatko Mehun, direktor Radija Varaždin

Ministarstvo financija po-stalo je vlasnik poludovršenog objekta Hrvatske radiote-levizije u Varaždinu. To bi mogao biti k ljučan korak prema ukidanju varaždinskog dopisništva HRT-a, pa bi se i Varaždin uskoro mogao pri-družiti gradovima koji ostaju bez ispostava javne televizije.

Čakovec ili VaraždinOd jedanaest gradova koji bi

prema najavama trebali ostati bez dopisništava HRT-a dva su s područja sjeverozapadne Hrvatske: Krapina i Koprivni-ca. Nasuprot ovim gradovima, međusobno udaljenim sto-tinjak kilometara, o sudbini varaždinskog i čakovečkog dopisništva ništa se trenutno ne govori, iako su međusobno udaljena svega petnaestak kilometara. To je i bio glavni razlog raspravama o potrebi njihovog spajanja, osobito žustrim u zadnje dvije godine.

- Spajanje i preseljenje do-pisništava provodi se u svrhu poboljšanja uvjeta rada kolega iz varaždinskog i čakovečkog dopisništva te racionalizacije troškova poslovanja. Naime, preseljenjem će se osigurati adekvatan prostor i uvjeti za učinkovit i kvalitetan rad novog studija, riješit će se dugogodišnji problem funk-cioniranja i rizičnih uvjeta za rad studija u Varaždinu, kao

i problem visoke najamnine i režijskih troškova trošne zgrade u kojoj je trenutačno smješten studio Čakovec - objašnjavali su na HRT-u, koji je htio objediniti dva dopi-sništva još prije dvije godine.

Perhoč i HabušNo već najava da bi sjedište

objedinjenog dopisništva moglo biti u Čakovcu, gdje već postoji studio, izazvala

je nezadovoljstvo u Varaž-dinu. Tome su se usprotivili gradski vijećnici, pa i grado-načelnik Goran Habuš koji je ustvrdio da je s HRT-om postigao dogovor o useljenju varaždinskog dopisništva u novu zgradu u Preradovićevoj ulici. Riječi koje su pritom iz-govorene, međutim, ubrzo su naišle na reakciju u Čakovcu.

- Uvrijedila me, a vjerujem i sve Međimurce, rasprava na sjednici varaždinskoga Gradskog vijeća kada je go-vorio gradonačelnik Habuš. To je bilo ponižavanje Me-

đimurja. Ta rasprava išla je za time da ne dolazi u obzir da dopisništvo HRT-a bude u Međimurju. Pitam na osnovu čega? Kojih argumenata? Pa kako se tako može govoriti? Tko je Gradsko vijeće Grada Varaždina da određuje HRT-u gdje će imati dopisništvo? Na osnovu čega ne dolazi u obzir? Jesmo li mi manje vrijedni, a oni puno atrak-tivniji i sposobniji, važniji… Zapitao se bivši međimurski župan Ivan Perhoč snažno se protiveći ukidanju čako-večkog dopisništva za koje su u Međimurju bili spremni iznajmiti novi prostor, i to u Tehnološko-inovacijskom centru.

Novi ugovor s HRT-om, međutim, nije potpisan jer, kako je rekao međimurski župan, došlo je do prekida svake komunikacije zbog neodgovornog ponašanja ravnatelja HRT-a koji mu se ne javlja mjesecima. S druge strane, naglašavajući da dopisništvo javne televizije baš i nije sadržaj za inova-cijske centre, Varaždinci su ukazivali na pomoć koju su pružali HRT-u prilikom kupnje zemljišta za gradnju regionalnog televizijskog centra koji je izgrađen uz Varteks i KTC, ali nije dovršen i stavljen u

U gruntovnici se navodi samo oranica, ali ne i nedovršeni objekt uz KTC i Varteks

Na Hrvatskoj radioteleviziji u četvrtak je održan sastanak glavnog ravnatelja HRT-a Go-rana Radmana s predstavnicima županija i gradova na kojima djeluju dopisništva HRT-a koja među prvima ulaze u proces restrukturiranja. S područja sjeverozapadne Hrvatske bili su samo predstavnici Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križe-vačke županije, odnosno čelnici Koprivnice i Krapine.

HRT želi, kako je rečeno, povećati programsku, tehno-lošku i produkcijsku efikasnost uz istovremeno smanjivanje

troškova, pa je pokrenut velik investicijski ciklus poslije dugo godina neulaganja.

- Zatvaranje dopisništava samo je jedan od formalnih postupaka koji predstoje. Sli-jedit će raspisivanje natječaja za izbor dopisnika. Izabrani dopisnici osposobit će se za rad na novoj, suvremenoj opremi. Mogući viškovi zaposlenih bit će zbrinuti i riješit će se optere-ćujuća infrastrukturna pitanja - rekao je Radman dodavši da se planiraju zahtjevne investicije u obnovi centara u Dubrovniku i Zadru koji će biti premješteni na nove lokacije.

HRT ovim promjenama, kako je naglasio, namjerava ojačati dopisničku mrežu i u kadrov-skom, tehničkom i infrastruk-turnom smislu.

Predstavnici županija izrazili su zabrinutost i nezadovoljstvo planom zatvaranja dopisništa-va strahujući da bi to moglo dovesti do smanjenja izvješta-vanja o događajima s područja iz kojih dolaze. Nekoliko pred-stavnika istaknulo je kako su spremni i financijski pomoći da se dopisništva ne zatvore. Radman je, međutim, obja-

snio kako to nije moguće zbog pravila o potporama EU, a v. d. rukovoditelja IMS-a Tomislav Špoljar takvu je mogućnost odbacio.

- Hvala vam na ponudama da nam pomognete u troškovima dopisništava, ali iz dugogodiš-njeg novinarskog i uredničkog iskustva znam da ništa nije besplatno. Svjedočio sam situ-acijama kada su nam iz lokalnih vlasti pomogli oko opremanja, a zauzvrat su tražili da se prati gdje god bi išli njihovi grado-načelnici - upozorio je Špoljar.

HRT, očigledno, okreće novu stranicu u svom poslovanju koja bi, osim ušteda, mo-gla donijeti i drukčije informira-nje.

Je li odlučeno gdje će biti regionalni televizijski centar za područje sjeverozapadne Hrvatske, jesu li bili preveliki izdaci za dovršetak varaž-dinskog objekta i kakva je budućnost dopisništva - neka su od pitanja koje smo uputili HRT-u.

- O svim detaljima veza-nim uz ova pitanja javnost ćemo izvijestiti kada budu donesene konkretne odluke, budući da se one tiču pro-cesa restrukturiranja, što se očekuje u sljedećim danima. Do tada molimo za strpljenje, odgovorili su nam iz HRT Komunikacija.

Lokalne vlasti pomogle, ali tražile i usluge

HRT: Odluka idućih dana

funkciju.

Država i HRT- Ne znam koliko je novca

uloženo u taj objekt, ali znam da je HRT krenuo u tu inve-sticiju nakon što je za oko tri milijuna prodao svoju zgradu neposredno uz varaždinski Stari grad. Novi objekt već godinama stoji nedovršen, da bi nedavno bio predan Mini-starstvu financija na temelju sporazuma o podmirenju poreznog potraživanja koje je država imala prema javnoj televiziji, što ozbiljno otvara pitanje budućnosti varaždin-skog dopisništva - veli Zlatko Mehun, direktor Radija Va-raždin i bivši glasnogovornik Vlade, kojeg čudi da se u gruntovnici navodi samo ora-nica, ali ne i objekt. Kao bivši dugogodišnji djelatnik HRT-a, Mehun smatra da nije dobro zatvarati dopisništva, iako se slaže da je racionalizacija na javnoj televiziji neophodna.

- Treba prvo pogledati tko što radi u Zagrebu. Zatva-

ranje dopisništava je re-zanje ušiju i očiju javnoj televiziji - veli Mehun koji smatra da konti-nentalni dio Hrvatske nije primjereno pokri-ven jer sada ima samo zagrebački i osječki centar, za razliku do jadranskog dijela gdje je više centara.

Kontinentalni dio Hrvatske nije primjereno pokriven

HRT: spajanje dopisništava zbog poboljšanja uvjeta

Piše: IVICA KRUHOBERECikruhoberec@regionalni.com

Radman: Pokrivat ćemo Hrvatsku i bolje

Zatvaranje dopisništava rezanje ušiju i očiju HRT-u

7 28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK Oglas

8 Intervju tjedna REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

Vera Kuntner ovih je dana malo izgubljena. Razlog nije njezinih 90 godina, već nešto drugo. Prije dva je mjeseca zidove prepune slika, sobe koje odišu uspomenama, zrak koji je odisao mirisima njenih voljenih, zamijenila garsonijerom u depadansi staračkoga doma. Umjesto stilskog namještaja okružena je industrijski dizajniranim komadima. Decentno do-tjerana poslužit će vam čaj s medom, ali neće zaboraviti tanjurić. Pa taman on bio plastičan. Servirat će vam ga kao da je kineski porcu-lan. Vera Kuntner možda je izgubila privilegij života u gospodskoj kući, ali nije izgu-bila „gospodstvo“. Teta i stric s kojima je živjela nakon što joj je otac umro od tifusa pa se iz Karlovca preselila u Va-raždin, nikada nisu bili bogati, ali uvijek su, kako ona kaže, bili prava gospoda. Mi bismo dodali – s vrlo liberalnim stavovima. Činovniku i služ-benici nije palo na pamet da svojoj štićenici odbiju želju da studira slikarstvo. Ma koliko to u ono doba nije bilo zani-manje primjereno ženama iz dobre kuće. Niti balerina, što je željela biti jedno vrijeme, vjerojatno ne bi bolje prošla

u snobovskim kvazigospod-skim baroknim domaćinstvi-ma. Ali jedino što je Stjepana i Mariju Ištvanović zanimalo je da mala, kako su je zvali, bude sretna. I bila je. Taj će dio života nazvati čarobnim.

Sitna dama tihoga glasa, koja ljude oko sebe naziva „dušica“, sva se uzvrpoljila tražeći vazu za rođendan-ske proljetnice koje smo joj donijeli za rođendan jer „ne smije biti žedno“. Sve je moglo čekati, ali tulipani, mimoze, zumbuli... morali su naći svoje mjesto s dovoljno svjetlosti.

- Nešto previše mi čestitaju, valjda idem kraju. Inače, kod nas se nikada nije držalo do proslava rođendana. Jedino se slavilo Štefanje jer je stric

imao puno prijatelja, ali teta i ja nismo imale običaj slaviti naše. Stric i teta držali su me kao kap vode na dlanu. Do sada sam barem živjela u našoj kući, a ovdje se nikako ne mogu priviknuti.

Što vam najviše nedostaje?Sve. Ali ne znam zašto nam

ne dozvole držati barem neku životinjicu. U većini zemalja je to dozvoljeno. Naravno, pod uvjetom da se čovjek sam može brinuti o njoj. Evo, ovdje

imam samo psića od plastike. Inače nisam ljubitelj takvih stvari, ali kad sam ga vidjela u Fažani, smilio mi se pa sam pomislila: „Ma, uzet ću ja tebe“. I dobro da jesam. Sada mi je jedino društvo. Doma smo uvijek imali neku životi-nju. Zadnji je bio pas Max koji je nedavno umro sa 16 godina. Pokopan je u vrtu kuće. I njega sam ostavila samog. Imali smo i papigu Pubija – govorio je 32 riječi. Bio je stalno vani, a u krletki je samo spavao. Pa, Flokija – njega sam probala crtati, ali nije išlo. Kad bi nam dozvolili nekog ljubimca, svi bismo bili sretniji. Imali bi-smo prijatelja uvijek uza sebe. Ne znate koliko to znači, dok ne ostanete sami.

Prva ljubav - baletVelite da ste probali crtati

Flokija, ali nije išlo. Je li vam već tada crtanje bilo omilje-na zabava?

Nije. Zanimljiviji mi je bio balet. Bili su uvjereni da ću biti balerina. Stalno sam pred špiglom izvodila svašta. Usto, uvijek sam bila tako sitna. Ali, eto, upoznala sam crtanje. Za-interesiralo me zahvaljujući stricu. Nije on primijetio da imam neke posebne sklonosti ili talent, nego, evo, tako.

I kako je onda crtanje postalo cjeloživotna ljubav?

Išla sam u školu kod uršu-linki jer sam se sprijateljila s jednom Ljubicom, pa je teta dozvolila da idemo zajedno u školu. Tamo sam jako puno crtala. Majka Augustina nas je hrabrila. Imali smo teku sa zadacima uz koje smo kao prilog morali i nacrtati nešto.

Ništa ne bi mijenjala u životu osim susreta s Janezom Tobiasom, koji joj je ukrao starost

Vera KuNTNer, akademska slikarica koja je cijeli opus poklonila Varaždinu, priča o slikarstvu, putovanjima, dobrim i lošim iskustvima koje je prikupila kroz 90 godina života

� Stric me jedan dan, s pet godina, metnul na kolena i nacrtal mi je čovjeka koji drži kriglu pive. Rekao je da nek’ i ja nacrtam. Čovjeka sam nekako uspjela, ali krigle nikako. Polako sam počela crtati ružice u vrtu i sve što mi je bilo zanimljivo

Vera Kuntner

Bog sačuvaj da bi u Runjaku ženske u hlačama dolazile u školu

Bili su uvjereni da ću biti balerina, ali, eto, upoznala sam crtanje

- Voljela bih vam nešto ispričati, ali onda ću se opet ražalostiti. Uvijek sam imala vjeru u čo-vjeka i ispadam budala. Pitali ste me što je naj-gluplje što sam učinila u životu, nisam rekla. Ipak hoću. Još za života teta mi je rekla: „Mala, kad ja umrem, prodaj kuću, kupi si stančić, a ostatak novca potroši na putovanja.

No meni je bilo neza-mislivo ostaviti kuću. Us-pomene, atelier koji smo teta i ja stvorile...Teta je bila čudesna osoba. Zbog svega sam odlučila

ne otići. Prodati, ali s uvjetom da doživotno ostanem živjeti u kući. Jasno, zbog toga je cijena bila gotovo upola manja. Tri su mjeseca prošla i ništa. Tada se odjednom pojavio bračni par koji ja nikada nisam vidjela, iako su, kako sam kasnije jako dobro naučila, bili pozna-ti Varaždinci. Dugo mi je trebalo da se odlučim.

Ostala sam u kući. Pro-dala. Rekli su da će novac isplaćivati mjesečno, ti-jekom tri godine. Ostali su mi dužni jako puno novaca i uništili starost.

Ti naizgled fini, krasni ljudi. Janez Tobias sa su-prugom. Zadnje što sam o njemu čitala bilo je 2006. godine. Prvoklasni prevaranti.

Ne znate tko je veći – ona ili on. Oboje su savršeno odigrali. Prije dva mjeseca sam vidjela da će ga navodno sada tražiti. Ali, opet šutnja. Ostala sam bez kuće i bez novaca. Malo mi je platio, a puno ostao dužan. I tu sam gdje jesam. U kući ne mogu živjeti sama niti si priuštiti njezino održava-nje, a ne mogu ju prodati

Je li Tobias nedostupan pravosuđu?

Piše: VišNJa goTalvgotal@regionalni.com Žao mi je što više nemam niti

jednu od njih, no, dobro.Što su o crtanju mislili teta

činovnica i stric, radnik na željeznici?

Ne znam, ali znam da smo jako puno crtali. Ništa, ali baš ništa mi nisu zabranjiva-li. Ohrabrili su me u svemu što sam željela. U gimnaziji je predavao profesor Kralj (akademski slikar Ladislav Kralj, op. a.) koji je kod mene primijetio talent za slikanje i ohrabrivao me. Tako sam, dakle, preko male mature i gimnazije došla do Akademije likovnih umjetnosti. I to kada je završio rat 1945. godine, nakon dvogodišnjeg čekanja.

Nije li to onda bilo u naj-manju ruku neobično, bez obzira na, svojevrsnu eman-cipaciju zbog žena u partiza-nima, da žena 1945. godine upiše Likovnu akademiju?

Mojima nije. Dvorište Aka-demije tada je bilo čarob-no. Profesor Krizman nas je uvijek gledao s drugoga kata kad bismo dolazili. Cvale su perunike i strašno je pazio da nekome ne bi palo na pamet ubrati koju. Čim je vidio nešto neprilično, odmah je studenta pozvao gore na raport. Imali smo kolege kipare, danas su svi pokojni koji su nam, sje-ćam se, kad smo dolazili na prijemni u osam sati ujutro pjevali „72 dana na mom srcu leži rana“. Išli smo pokunjeni i užasnuti od straha. Od nas 72, prijemni je prošlo 16.

Je li među tih 16, uz vas bila još koja cura?

Znam da je bilo, ali zaista ne znam koliko. Uglavnom, puno manje nego muških. Kad sam dolazila vidjeti rezultate prijemnoga, stepenicama na Akademiji silazila je grupa starijih studenata i netko mi maše i maše. Viče „Prošla si“. Bio je to Joža Vresk.

Nisu li vas vaši tada ipak pokušali odgovoriti? Jer i u današnje vrijeme roditelji ne gledaju blagonaklono kad im se djete odluči na umjetnička zanimanja. Uvi-jek preferiraju, kako kažu, „nešto čime ćeš zarađivati za kruh“.

Ne, ne, ne. Moji su bili u pra-vom smislu te riječi gospoda. Ne mislim „po džepu“ nego poimanju svijeta.

odlazakNa zidovima vidim samo

fotografije. Nema doslovno

9Intervju tjedna 28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

Ništa ne bi mijenjala u životu osim susreta s Janezom Tobiasom, koji joj je ukrao starost

Vera KuNTNer, akademska slikarica koja je cijeli opus poklonila Varaždinu, priča o slikarstvu, putovanjima, dobrim i lošim iskustvima koje je prikupila kroz 90 godina života

Vera Kuntner

Je li Tobias nedostupan pravosuđu?

Moji su bili u pravom smislu te riječi gospoda - ne mislim „po džepu“ nego poimanju svijeta

Od nas 72, prijemni na Akademiju prošlo je 16 studenata

Bog moj, kad bih stigla slikati na putovanjima?

jer nije moja - tužna je ova devedesetogodišnjaki-nja. Ne bismo rekli zbog novca već što prvi put nije poslušala tetu i baš naletjela na prvoklasnog prevaranta. Vadi isječak iz novina i čita nam. Bez naočala.

Ne bismo se čudili da članak zna napamet. Po-mirena sa svojom sudbi-nom. Ipak, čudi se zašto čovjeka za kojega se zna gdje je, da ima svoje fir-me u Sloveniji, čak je dobitnik i neke gospo-darske nagrade, nitko ne privede pravdi. I nas

je podsjetila na Tobiasa koji se čak niti ne skriva. Ali ništa. Prošlo je više od sedam godina otkad je nad štedno-kreditnom zadrugom, varaždinskim Cekinom, pokrenut ste-čaj, a male štediše koji su uložili novac do dana današnjeg nisu uspjeli naplatiti kunu.

Općinski sud u Varaždi-nu u rujnu 2003. godine presudio je da su on i suradnica krivi za prevaru i osuđeni. Pobjegao je u Sloveniju. Je li zaista nedostupan hrvatskom pravosuđu?

niti jedne vaše slike. Gdje su?

Sve sam poklonila Gradu. Kao i stilski namještaj iz kuće. Ne mogu ih nositi sa sobom tamo gdje ću uskoro ići. A Grad je dobar prema meni.

Što se događalo nakon Akademije? Je li bilo teško naći posao?

Ma kakvi. Onda ga je zaista bilo lako pronaći. Stigao je dekret da sam dobila mjesto u Istri - u Kanfanaru. Nikada nisam čula za to mjesto, ali nisam dvojila niti sekundu. Do danas sam zaljubljenik u Istru.

I, kakav je bio prvi dojam?Došao je taj dan. Spakirala

sam se i na vlak. Došla sam oko pola šest ujutro i vani je još bio mrak..“ Sva zbunjena

sišla sam sa svojim koferićem s vlaka u tom malom mje-stašcu. Vidim jednu grupu ljudi na okupu, među njima povisoki čovjek koji im nešto govori i gestikulira. Pomislila sam kako je najbolje njega upitati za smjer. Dođem do grupe i predstavim se. On me gleda i veli „Baš vas i čekamo“. Zamislite, čitav jedan razred me dočekao u pola šest ujutro na željezničkoj stanici. Nikada to neću zaboraviti. Nisam znala jesam li sretnija ja ili oni. Uzeli su mi kofer i svi zajedno me otpratili odmah do školskog ureda. Rekli su mi kako još nemaju stan za mene, da ću ondje spavati, badava jesti u menzi. Zami-slite – besplatan stan i hrana. Bilo mi je prekrasno u Kan-fanaru. Tamo sam upoznala najbolju prijateljicu ikada u mojemu životu – Šteficu. Ne smijem ju spominjati. Odmah se rasplačem. Ona i čovjek za kojega se kasnije udala odselili su u Prapotnjak, a s njima i ja. Bili su mi druga familija. Čak smo kombinirali da kad dođe vrijeme moje starosti, ovo sada jel’, da ću prodati kuću i živjeti kod njih. Imala sam i svoju sobu u kući. No otišli su prije mene. Bili su mi sve. Kao i teta i stric. Na žalost, nikoga od njih više nema. Bože, sve je to bilo prije više od pola stoljeća. Dug je to život da bi se ovako kratko prepričao.

Pokušat ćemo barem s najvažnijim trenucima, ski-cama koje će vam padati na pamet. U Kanfanaru ste ostali dvije godine, ali niste

napustili Istru?Jednoga dana nam je u Pra-

potnjak u posjet došla kolegi-ca i rekla: „Vera, evo, stalno si govorila da želiš na more. Ja odlazim u Zagreb što znači da ti ostaje slobodno mjesto u rovinjskoj (tada talijansko-hrvatskoj) gimnaziji.“ Nakon čarobnog vremena u Kan-fanaru, otišla sam u Rovinj. Bilo je to prekrasno ribarsko mjesto. Ovo danas više nije Rovinj. Na gimnaziji mi je bilo divno, čak sam izrađivala i kulise za kazalište. Uživala sam. Tamo sam bila također dvije godine. Sve dok nije došao glas od tete.

Što se dogodilo?Javila mi je da postoji mo-

gućnost slobodnog mjesta u Varaždinu. Poslala sam mol-bu i u trenu je sve bilo riješeno. Da se to nije dogodilo, ostala bih u Rovinju. Jer beznadni sam zaljubljenik u Istru. Ali, iako teta i stric nisu niti bi ikada od mene to tražili, već su bili u godinama i vjerovala sam da me trebaju.

PovratakI tako ste opet stigli do

Varaždina...Jesam, na gimnaziju kao

profesorica. I bilo mi je sve ljepše, ljepše i ljepše.

No, osim predavanja, ci-jelo to vrijeme ste i izlagali?

O, izlagati sam počela još i prije s grupom Likovnih umjetnika Hrvatskog zagorja i Međimurja koju je osnovao Julije Merlić. Je, Jurček je to osnoval. Bilo je dosta pozna-tih slikara u toj grupi. I Mi-ljenko Stančić - doma imam i jednu njegovu karikaturu.

Zapravo, je li vam žao zbog nečega što jeste ili niste uči-nili u životu?

Ne. Zašto bi? Ne znam. Puno sam putovala i da danas moje mogućnosti, ne samo materijalne, nego fizičke, nisu takve kakve su, sigurno bih putovala svijetom.

Koju ste prvu zemlju po-sjetili?

Živjela sam u Izraelu tri godine. Udala sam se za ov-dašnjeg Židova nakon sedam semestara i pedesetih smo otišli u Izrael. Bili smo u Jeruzalemu. Delali smo kaj smo dobili, a ja sam i slikala. U Jeruzalemu, u Princess Mary ulici postoje veliki dućani sa slikama. Kad sam došla, po-kazala sam svoje reprodukcije

jednom od vlasnika, a on je naručio kopiju jedne slike. I tako je krenulo s kopijama. U međuvremenu sam dobila po-sao da napravim kopiju Isusa i Majke Božje. Te sam kopije radila u samom samostanu jer se, naravno, nisu smjele iznositi. Pritom mi je jako po-moglo što smo na Akademiji kod profesora Režeka morali naučiti sve renesansne tehni-ke. Puno sam i portretirala. Tako sam zarađivala.

Koliko dugo ste ostali u Izraelu i zašto ste se vratili?

Jezuš, pa jedva smo živjeli tamo. To je bilo iza rata. Nije to bilo lako.

I onda ste se vratili u Va-raždin?

Pa rekla sam da sam odmah dobila mjesto u Istri. Jasno, prvo sam završila Akademiju.

Jeste. Ali, niste mi rekli da ste se u međuvremenu udali i odselili u Izrael.

Nemojte se ljutiti, ali nerado o tome govorim. Suprug je u Izraelu preminuo. Poslije sam još dva puta posjetila Izrael kako bih otišla na grob.

Oglas - put pod nogeU kojoj je zemlji bilo naj-

ljepše?Svugdje je bilo čarobno.

Neku večer sam prije spavanja razmišljala gdje sam ja to sve bila. Kad sam se vraćala iz Izraela, prvo sam otišla na jug Italije o čemu sam uvijek maštala. U Napulj. Napulj - vidjeti i umrijeti. Napoli vedo e poi more. Obišli smo cijelu Italiju - Rim, Firenza, Vene-cija, Trst... Već sam predugo i ostala. Morala sam doma. U Firenci sam bila još triput poslije toga.

Dakle, ipak je Firenca pomaknula Napulj s prvog mjesta omiljenih destina-cija?

Ne. Napulj je čarolija, a Firenca ništa manja.

Jeste li slikali na putova-njima?

Kad bih stigla?Kavu ne pijete, ne pušite.

Imate li poroka? Obično se slikarima, umjetnicima općenito, pripisuju brojni poroci i razuzdan život. Ne mogu vas zamisliti u tome svijetu. Jeste li imali koji porok?

Kaj? Ne znam što se smatra porokom. Ako mislite jesam li o nečemu bila ovisna ili ne-umjerena u nečemu – nisam. Kako sam odgojena doma, tako sam radila cijeli život. Danas su neka druga vreme-na. Onda je to bilo drukčije. Sve je bilo umjereno, bez ne-kih neobičnih želja. Barem ne u mojoj kući i društvu.

Je li vama 90 godina prošlo

brzo kao što je meni ovih 45?Nikad neću zaboraviti kad

sam ušla u prodavaonicu u Dućanskoj i pitala me ženska koliko godina imam. Rekla sam „sad ću 50“. „E, sad je gotovo“, rekla je. Blijedo sam ju gledala, došla doma i teti koju sam iz milja zvala tetek, to ispričala. Rekla mi je „Mala, ne slušaj bedastoće”.

I evo vas, skoro duplo vre-mena nakon toga „gotovo je“, fala Bogu zdrave i pune života. Jeste li bili premo-derni za ono vrijeme? Slika-rica, putuje svijetom...

Ma, ne. Pa nije to bilo tako davno - dvadesetak godina.

Je li ovo namjerno? Prije 20 ste imali 70, a ja pričam o vremenu prije šezdesetak godina...

Bez obzira. Nikada nisam čula neke komentare. Dobre ili loše.

Niste li si ponekad možda

radije, kao mnoge žene, za taj novac poželjeli kupiti nešto?

Ma kakvi. Nije mi palo na pamet. Samo bih pročitala negdje oglas za putovanje i – idemo.

No vidim da ste uvijek „zrihtani“. I to košta.

Nivea krema. To je to. Odje-ću sam kupovala kvalitetnu i ne sjećam se kad sam zadnji put kupila neki komad. Sva-kako da volim lijepo izgledati. Pa, neću kao maškara izaći van. U školi je bilo šos, bluza i to je to... Bitno da je uredno. Cijela moja familija je bila takva. I muški su voljeli paziti kako izgledaju.

A, slikarska ekscentrič-nost?

Ma Bog sačuvaj.No rekla bih da sada prefe-

rirate hlače. U dva dana dva modela. Nema suknji.

Dok sam radila u školi, to nije dolazilo u obzir niti mi je padalo na pamet. Onda sam, nakon 65. godine bila kod krojačice poštepati neke hlače. Niti se ne sjećam čije. A ona me pitala zašto ja ne bih nosila hlače – nisam debela i misli da bi mi pasale. I evo me. Tako je to počelo. Inače, u školi je to bilo nezamislivo. Bog sačuvaj da bi Runjaku ženske u hlačama dolazile u školu.

Ivan

agn

ezo

vIć

10 Poslovni svijet REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

poslovnisvijetwww.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-777

Piše: Lucija NovoseLecLUCERNA NEKRETNINE

PTUJ Uz još dva europska projekta iz programa za prekograničnu suradnju Slovenija-Hrvatska i projekt AZRA-e MARATON

Jedan od glavnih ciljeva projektaje smanjivanje odljeva mozgova

�Partneri u projektu, vrijednom oko 370 tisuća eura, su TehnoCenter Univerze v Mariboru, Tehnološki center za električne stroje TECES, Razvojni center Murska Sobota, Tehnološko inovacijski centar Međimurje, Zagorska razvojna agencija (ZARA), Agencija za razvoj Varaždinske županije - AZRA te Sveučilište u Zagrebu. Trajanje projekta: 18. 12. 2013 - 17. 3. 2015.

Između novih europskih projekata s područja poticanja poduzetništva i očuvanja okoli-ša, iz programa za prekogranič-nu suradnju Slovenija-Hrvat-ska, prošloga je tjedna u Ptuju predstavljen projekt Maraton. Očekuje se da će Maraton, u partnerstvu s Agencijom za razvoj Varaždinske županije (AZRA), privući studente istra-živačkom radu u poduzećima i tako ih povezati s razvojnim usmjerenjima firmi.

Jasni ciljeviProjekt, punog naziva “Obo-

gaćujemo mlade kadrove za razvojne odjele u poduzećima - uspostava potporne usluge za poduzeća u obliku on-line burze istraživačkih studentskih radova u poduzećima”, pod vodstvom Lidije Tušek bio bi takozvano čvorište za podu-zetnike, istraživače i studente u obliku online istraživanja istraživačkih studentskih za-dataka. Predstavljala bi kon-kretno rješenje za postojeće gospodarske i razvojne izazove na programskoj zoni. - Za doseg ciljeva gospodarskog i socijalnog razvoja radit ćemo na aktivnostima koje vode ka

Lokalna akcijska grupa „Prigorje-Zagorje“ - LAG PRIZAG je među 12 hrvat-skih LAG-ova koji su oda-brani na temelju 2. Javnog natječaja za dodjelu sred-stava iz IPARD programa za Mjeru 202 između 26 prijavljenih LAG-ova. Za provedbu ove Mjere, koja obuhvaća pripremu i pro-vedbu lokalnih strategija ruralnog razvoja, LAG-u je odobreno ukupno 900.000 kn za 2014. i 2015. godinu,

odnosno 450.000 kn na godišnjoj razini, od čega 720.000 kn otpada na sred-stva EU, a Hrvatska partici-pira sa 180.000 kn.

Ovim sredstvima financi-rat će se Podmjera 1 u okvi-ru Mjere 202 i to „Stjecanje vještina i animiranje sta-novnika s LAG područja“, odnosno aktivnosti vezane za daljnje upoznavanje s novim pristupom ruralnom razvoju - LEADEER-om i mogućnostima korištenja

sredstava EU za financira-nje projekata dionika LAG-a, edukaciju stanovništva, poticanje suradnje izme-

đu javnog, gospodarskog i civilnog sektora, a sve u cilju realizacije prioriteta,

ciljeva i mjera utvrđenih Lokalnom razvojnom stra-tegijom. Za realizaciju ove Podmjere odobreno je za korištenje ukupno 200.000 kn godišnje.

LAG je u dosadašnjem razdoblju djelovao na či-stoj volonterskoj osnovi, a sada se Podmjerom 2 osiguravaju sredstva za poslovanje LAG-a i to za plaće zaposlenika, za najam i uređenje ureda i za tekuće troškove poslovanja, od-

NOVI MAROF Odobrena sredstva LAG-u PRIZAG za provođenje lokalne razvojne strategije za 2014. i 2015. godinu

LAG-u PRIZAG 900.000 kuna - 720.000 iz fondova EU

razmjena istraživačkih zada-taka, u koju će tvrtke upisivati te iste zadatke. Na njih će se prijavljivati studenti za obav-ljanje prakse, diplomskih ili magistarskih radova u kojima će im pomagati mentori iz RR institucija. Razmjena će biti besplatna i otvorena za sve, kazala je Jelena Turk, koordi-natorica hrvatskih partnera. Raspoloživost informacija o konkretnim razvojnim izazo-vima u određenoj tvrtki, koja će objaviti istraživački rad

trebao bi pobuditi zanimanje za sudjelovanje i izvan državnih granica.

ZapošljavanjeUz ciljane linkove – tvrtka-

student-istraživač - omogućit će se i stvaranje linkova tvrtka-tvrtka, što će dodatno prido-nijeti povezivanju firmi zbog jednakih ili sličnih razvojnih izazova. Isto vrijedi i za veze iz-među istraživača. Uspostavlje-ne veze lako pružaju domino-efekt daljnjeg povezivanja na

Piše: VIšNJA gOTAlvgotal@regionalni.com

Predstavnici projektnih partnera na predstavljanju u Ptuju - hrvatske partnere predstavljala je Jelena Turk iz AZRA-e (desno)

POslOVNO-OsObNI RAZVOJ

Karakter, ustrajnost, dosljednost i uspjeh

Jeste li se ikada zapitali ŠTO čini razliku uspješnog, manje uspješnog i neuspješ-nog čovjeka ili tvrtke? Znate li KAKO uspješan – manje uspješan – neuspješan čo-vjek ili tvrtka djeluje? I još jedno važno pitanje o čijem odgovoru ovisi i nastavak čitanja ovog teksta – želite li upoznati ŠTO i KAKO te neke alate u kreiranju vla-stite budućno-sti? Ako imate osjećaj da stal-no za nekim/nečim klipšete, a nikuda se ne mičete ili da su vas svi prestigli a vi se ukopava-te u mjestu (a, normalno, to ne želite), vri-jeme je da se pokrenete. Pa, krenimo onda!

Uspješni i drugiSvaka iole ozbiljnija ko-

lumna započinje nekim citatom, a kako ja želim da ovo bude ozbiljna kolumna interesantnog i nadasve zabavnog sadržaja, započet ću s poznatom rečenicom nepoznatog autora: „Ako ne znaš kuda želiš stići, svaki je put dobar“. A da li vi znate kuda želite stići i gdje želite biti? Započnimo potragu za odgovorom na pitanje ŠTO.

Ključna osobina uspješne osobe je da zna ŠTO želi. Znati će vam i mamurna od-govoriti što je u životu odlu-čila: biti, postići, imati. Znati će vam do pojedinosti opisati kako će to ŠTO želi izgledati, zvučati, pa do toga da može opisati vlastite osjećaje kada stigne na to svoje odredište.

Zašto to neki znaju, a neki ne? Da bih vam to pojasni-la, moram ući u područje psihologije i objelodaniti gorku istinu da je karakter zaslužan za to što jesmo! On se gradi pod utjecajem okoline i odnosi se na skup crta ličnosti koje izražavaju odnos prema sebi, drugima i prema radu/obavezama. Našim roditeljima, bra-ći i sestrama, djedovima i bakama, tetama u vrtiću, učiteljima u školi, našim prijateljima, susjedima i svima ostalima koji su na bilo koji način dotakli naše živote – hvala. Možda nisu svi ni trebali… Ili možda bi bilo bolje da se neki nisu ni

pojavili, ali sada smo tu, u paketu sa svima njima koji su nas odredili.

Kako se uspješna osoba nosi sa svima njima u tom paketu govori njen karakter sazdan od djelića života pre-točenih u osobno iskustvo. Tako će uspješna osoba iz-ražavati svoj odnos prema sebi kroz samopouzdanje, samokritičnost…, svoj odnos

prema drugi-ma kroz iskre-nost, poštenje, korektnost…, svoj odnos pre-ma radu/oba-vezama kroz upornost, am-bicioznost, sa-vjesnost… Lista osobina je po-dugačka i indi-

vidualna te ovisi o spletu okolno-sti. No dvije ka-

rakteristike koje se provlače u sve tri kategorije odnosa (prema sebi, drugima i radu/obavezama) a koje su, u veli-koj mjeri, kumovale uspjehu jesu: dosljednost i ustrajnost.

Tko će uspjetiPredočite si dvije osobe

prema njihovim inventura-ma života (sve su izmišljene i svaka sličnost sa stvarnim ljudima je slučajna):

Florijan, 27 godina, zavr-šeni informatičar, omiljen u društvu, bez prave karijere i bez ičega. Na pitanje ŠTO želi odgovara da želi smrša-viti. Ne želi više nositi raste-gnute majice kako bi pokrio trbuh i ne želi biti predmet šala zbog svoje figure. Zna da ga u društvu vole jer je „dobrica“, ali se zbog toga često osjeća iskorištavan.

Blaženka, 38 godina, za-vršila u turizmu, zapela u braku, s jednim osnov-noškolcem i kreditom za stan. Na pitanje ŠTO želi odgovara da želi pokrenuti vlastiti posao. Želi raditi ono u čemu je vrlo dobra, imati fleksibilno radno vrijeme, samostalno donositi odlu-ke. Za sada marljivo obilazi institucije i interesira se o mogućnostima.

Pitanje vama, drage čita-teljice i čitatelji: Koja osoba ima više šansi uspjeti u svom naumu i postići svoj ŠTO? Zašto tako mislite? Koje su još pretpostavke nužne da se želja pretvori u stvarnost - već u sljedećem nastavku.

LaG je u dosadašnjem razdoblju djelovao na volonterskoj bazi, a stižu sredstva za rad

jasnim ciljevima – uzastopno-sti skupnih, dvojezičnih web i mobilnih aplikacija i online veza za studentske istraživač-ke radove u tvrtkama kao i “punjenje baze s otvaranjem istraživačkih zadataka koje su definirale tvrtke kao radove za studentsku praksu, diplomski, magistarski ili doktorski rad”, rečeno je u Ptuju.

besplatna razmjenaProjekt bi također bio svo-

jevrsna akcija za zajednički rad studenata i istraživača mentora. Pritom bi se, vjeruju stručnjaci, osvještavala i široka javnost. Na taj bi se način, sma-tra se, dosegnula veća razina konkurentnosti MSP-a.

-Projekt će biti odrađen tako što će studenti razviti primjer proizvoda koji će promovirati ciljanim skupinama i javnosti. Taj će primjerak biti online

Projekt MARATON će pokrivati sljedeće terito-rije: Pomursku i Podrav-sku regiju u Sloveniji te Međimursku, Varaždin-sku, Krapinsko-zagorsku županiju i Grad Zagreb u Hrvatskoj.

MARATON

Piše: Alma Lisse alma@lisse-savjetovanje.euwww.lisse-savjetovanje.eu

Dosadašnja tumačenja propisa u kojem energetski certifikat nije potreban za stanove do 50 m2 više ne važe. Hrvatsko zakonodavstvo je prema Zakonu o gradnji i pro-stornom uređenju (NN 153/13) propisivalo da se stanovi površi-nom manji od 50 m2 korisnog gri-janog prostora mogu prodavati i bez energetskog certifikata. Dakle

važeće tumačenje je da je Energet-ski certifikat potreban za prodaju stana bilo koje površine koji se nalazi u zgradi koja je površinom veća od 50 m2. Prema Direktivi o energetskoj učinkovitosti zgrada propisano je da se izuzeti od obveze mogu samo samostojeće zgrade, ali ne i posebni dijelovi, tj. stanovi, s ukupnom korisnom

površinom ispod 50 m2, što je u skladu s Direktivom EU, a Hrvatska je kao punopravna članica bila dužna uskladiti se s odrebama EU. Pa u skladu s novim važećim propisima je energetski certifikat npr. potreban i za prodaju stana od 49,05 m2 koji se nalazi u zgradi od 20 stanova.

Novina kod energetskog certificiranja

11Poslovni svijet 28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

PRIMA Na najznačajnijem europskom sajmu namještaja

PRIMA u Kölnu sa čak 30 novih proizvoda

Višegodišnji napori Prima grupe da se što kvalitetnije po-zicionira na tržištu namještaja Europske unije, ove su godine donijeli izvrsne rezultate koji se najbolje ogledaju u širenju na nova tržišta, ali i najavama novog zapošljavanja.

Köln i internet- Usprkos krizi i brojnim

poteškoćama, ustrajnost u razvoju suradnje s brojnim klijentima u Europskoj uniji te vizija da se kroz dizajn, ino-vativnost i razvoj asortimana ostvaruje dodana vrijednost proizvoda, iz godine u godinu omogućuju Prima grupi daljnji rast izvoza i širenje na nova tržišta - rekla nam je Gordana Pušetić, direktorica Prima namještaja. Tradicionalno vrlo važna tržišta Njemačke i Francuske i ove su godine izvrsno prihvatila novitete iz Prime. Uz postojeće, velike trgovačke lance, koji već ne-koliko godina posluju s Prima grupom, suradnja je proširena i na područje poslovanja koje posljednjih godina bilježi izni-man rast – internetska prodaja. Tako će se hrvatski proizvodi iz Prime moći kupovati na www.Cdiscount.com, dvije najzna-čajnije internetske trgovine u Njemačkoj i Francuskoj. Na najznačajnijem europskom sajmu namještaja u Kölnu, koji svake godine definira trendove u nadolazećoj godini, Prima grupa samostalno se predsta-vila na 250 kvadrata, četvrti put za redom, uz više od 1.100

tvrtki iz 50 zemalja. Razvoj asortimana, posebice u skupini tapeciranog i masivnog namje-štaja, omogućio je Prima grupi predstavljanje trideset novih proizvoda koji su osmišljeni i proizvedeni u Hrvatskoj.

Nova zapošljavanjaApsolutno iznenađenje saj-

ma u kategoriji masivnog na-mještaja po kojem je Hrvatska uvijek prepoznatljiva, inovacija je koja dolazi upravo iz Prime - stolovi izrađeni od termo tretiranog drveta bukve i ja-sena. Termalna modifikacija izvodi se u strogo kontroli-

ranim uvjetima, na visokim temperaturama od 193 °C ili 206 °C. U procesu se koriste samo toplina, vodena para i svježa voda pa je dobiveni proizvod u potpunosti ekološki prihvatljiv. Tako tretirano drvo odlikuju trajnost, izdržljivost te

otpornost na vlagu i štetočine, potpuno je neosjetljivo na sve atmosferske utjecaje, a može se podjednako koristiti, kako u unutarnjim, tako i vanjskim prostorima. Očekuje se da će ovaj Primin novitet postati pravi hit! Upravo zahvaljujući činjenici da je svih 30 pred-stavljenih novih proizvoda koji su razvijani za tržište EU polučilo izvrsne rezultate, Pri-ma planira nova zapošljavanja u proizvodnji. Prima trenutno zapošljava oko 1.900 radnika, a kada je riječ o planovima i za-pošljavanju, novih sto radnika svoje mjesto naći će uglavnom u proizvodnji. - U trenutku kada su industrijska proizvod-nja i izvoz u Hrvatskoj u stal-nom padu, Prima grupa uspjela je pronaći način kako postati relevantan strateški partner i izvoznik u zemlje Europske unije. Želja nam je u ovim izni-mno teškim vremenima i dalje razvijati našu proizvodnju, kako bismo uz produktivnost omogućili i daljnje otvaranje novih radnih mjesta - zaključio je Renato Radić, vlasnik Prima grupe.

�Apsolutno iznenađenje sajma u kategoriji masivnog namještaja inovacija je koja dolazi upravo iz Prime - stolovi izrađeni od termo tretiranog drveta bukve i jasena

Grad Lepoglava i Nezavisna udru-ga mladih zajedno su s Poljskom, u sklopu EU programa Mladi na djelu, aplicirali projekt pod nazi-vom „Access for Success”. Projekt u vrijednosti dvadesetak tisuća eura provodit će se ove godine u Poljskoj i Hrvatskoj, odnosno u Lepoglavi. Projektne aktivnosti usmjerene su na aktivno sudjelovanje mladih u

društvu. Cilj je povećanja utjecaja mladih na procese donošenja odluka i razvoj modela sudioničke demokracije i suodlučivanja s poli-tičarima, lokalnom samoupravom i drugim institucijama koje se bave zapošljavanjem. Inače, ovo je 16. projekt s EU predznakom u kojem sudjeluje Grad, a četvrti u kojem su partneri mladi iz Lepoglave. (vg)

Republika Hrvatska darovala je Lud-bregu zemljište namijenjeno za sana-ciju odlagališta otpada Meka. Ukupna površina zemljišta koja je darovana Gradu Ludbregu iznosi gotovo 18 tisuća četvornih metara i tržišne je vrijednosti 161 tisuću kuna. Još samo da se riješe imovinsko-pravni odnosi i Grad Lud-breg može krenuti s daljnjim koracima u sanaciji odlagališta otpada Meka.

Lepoglavi 16. projekt s EU predznakom Darovano zemljište

Prima planira nova zapošljavanja u proizvodnji

PTUJ Uz još dva europska projekta iz programa za prekograničnu suradnju Slovenija-Hrvatska i projekt AZRA-e MARATON

Jedan od glavnih ciljeva projektaje smanjivanje odljeva mozgova

�Partneri u projektu, vrijednom oko 370 tisuća eura, su TehnoCenter Univerze v Mariboru, Tehnološki center za električne stroje TECES, Razvojni center Murska Sobota, Tehnološko inovacijski centar Međimurje, Zagorska razvojna agencija (ZARA), Agencija za razvoj Varaždinske županije - AZRA te Sveučilište u Zagrebu. Trajanje projekta: 18. 12. 2013 - 17. 3. 2015.

NOVI MAROF Odobrena sredstva LAG-u PRIZAG za provođenje lokalne razvojne strategije za 2014. i 2015. godinu

LAG-u PRIZAG 900.000 kuna - 720.000 iz fondova EU

području integracije projekta.Akteri ptujskog događanja,

većina njih doktori znanosti, kao konačne ciljeve decidirano su naveli – razvoj konkretnog sudjelovanja u MSP i RR insti-tucijama, s ciljem poboljšanja tehnologije, proizoda i usluga; veća inovativna djelatnost tvrt-ke za razvoj usluga i proizvoda s dodatnom vrijednošću; razvoj potpornog okoliša za MSP za bolju poslovnu suradnju i veću konkurenciju; promociju duha tvrtke i razmjeni iskustva te

informacija između gospodar-stva, istraživača iz visokih škola i studenata kao potencijalnih zaposlenika. Jedan od najvaž-nijih ciljeva za dalekosežnu bu-dućnost svakako je smanjivanje odljeva mozgova iz država.

Svi projektni partneri aktiv-no će sudjelovati u ostvarivanju neposrednih rezultata projek-ta. Dodatna zadaća projekta je pridonijeti uspješnom plasma-nu i zaposlenju novih kadrova te razmjeni poslovnih ideja među njima.

nosno ukupno 250.000 kn godišnje. Ovime se stvara pretpostavka za kvalitetniji

rad LAG-a i za pružanje pomoći nositeljima rural-nog razvoja iz 11 jedinica lokalne samouprave pri iznalaženju, pisanju i apli-ciranju projekata na EU fondove i domaće izvore financiranja.

LAG mora isfinancirati početno razdoblje od tri mjeseca, a potom na bazi priložene dokumentacije, tražiti povrat sredstava.

Na bazi dosadašnje dobre suradnje sa svojim osnivači-

ma, LAG vjeruje da će JLS osigurati početna sredstva za rad i aktivnosti LAG-a.

Odabirom na ovom na-t ječaju, LAG je ujedno akreditiran za izdavanje pisma preporuke prijavite-ljima projekata s područja LAG-a, koji su u skladu s Lokalnom razvojnom stra-tegijom. Naime, na temelju pisma preporuke LAG-a, nositelj projekta ostvaruje dodatne bodove prilikom aplikacije na EU fondove.

Agencija za razvoj Va-raždinske županije u su-radnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta, organizira novi ciklus na-mijenjen malim i srednjim poduzetnicima. Na prvom seminaru “Poduzetničke vještine – imam li ih?”, 30 siječnja u varaždinskoj žu-panijskoj palači, prezenti-rat će se aktivnosti kojima se poduzetnik početnik, kao i onaj u fazi rasta, moraju baviti ukoliko žele povećati uspješnost i biti konkurentni u poslova-nju novootvorene tvrtke na tržištu. Cilj seminara je prenošenje znanja i vještina poduzetnicima iz područja prodaje, mar-ketinga i poslovnog plani-ranja koje će im olakšati rad i osigurati opstanak na tržištu. Seminar se provodi u okviru projekta odobrenog iz progra-ma Poduzetnički impuls 2013. za čiju su provedbu osigurana bespovratna sredstva.

Seminari AZRA-e

Predstavnici projektnih partnera na predstavljanju u Ptuju - hrvatske partnere predstavljala je Jelena Turk iz AZRA-e (desno)

posto dodatka na pla-ću dobit će na ime povećanog napora i doprinosa tijekom 2013. godine svi rad-nici Podravke d. d.

temeljem odluke Uprave Podravke. Stimulacija se primjenjuje za isplatu plaće za mjesec siječanj, koja će biti isplaćena u veljači. Podravka će za ovu svrhu izdvojiti oko 1,2 milijuna kuna.

10

12 Život REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

DANIJELA ŽIVI Knjiga o maloj pankerici čija je smrt potresla Varaždin već tri godine ne može se otisnuti

Majka djevojke čija je smrtspasila živote traži pomoć

�Danijela Šarić preminula je 18. 3. 2010. sa svega 16 godina od posljedica prvog i jedinog epileptičnog napada. Bila je nositelj donorske kartice, a transplantaciju su njeni roditelji Ivan i Ruža nesebično potpisali. Njeni prijatelji inicirali su izdavanje knjižice, ali za njeno tiskanje nema novacaPiše: TIhANA DruMEVtihana@regionalni.com

Danijelin rođendan, dva-deseti po redu. Umjesto torte i veselja prošle nedjelje, 26. siječnja, u domu Šarićevih u Hrašćici samo tuga, bol i sje-ćanje na voljenu kćer. Gotovo četiri godine nakon što je ovaj svijet nakon svog jedinog i kobnog epileptičnog napada napustila Danijela Šarić - Cica, iznimna djevojka čija je smrt spasila pet života, njena majka Ruža osjeća se kao da ju je iznevjerila. Naime, već tri godine ne može skupiti novac za tiskanje knjige “Danijela živi”, čije su izdavanje nakon smrti djevojke inicirali njeni prijatelji.

Zaboravljena heroinaOno što u ovoj tužnoj priči

najviše čudi jest činjenica da je Danijelina smrt digla Va-raždin na noge. Svi su pričali o iznimnoj 16-godišnjakinji, djevojci koja je po-maga la drugima kada je mogla, koja je vjerovala u prav-du i koja je u prvom razredu srednje škole imala donorsku kar-ticu. Njeni roditelji primili su nagradu za osobu godine 2010. Varaždinskih vijesti, za Danijelu se orga-nizirao humanitarni koncert koji je trebao postati tradicionalan, nisu bili rijetki oni koji su se htjeli s njima sli-kati, rodila se ideja za izdavanjem knjige pa čak je i Lana Jurčević na jednom od svojih koncerata na Bun-deku Danijeli posvetila pjesmu “Miljama daleko”.

rušenje idejaU situaciji u kojoj se nikada

ne želi naći ni jedan roditelj vidjeli su neki smisao. No

malo po malo sve dobre ideje počele su se rušiti. Inciden-tom na prvom punk koncertu održanom samo mjesec dana nakon Danijeline smrti ugaše-na je ideja o tome da postane tradicionalan, a knjiga još stoji u pripremi.

- Knjiga “Danijela živi” je prikaz jedne sjajne mlade osobe, djevojke koja je

samostalno htjela biti do-nor organa. To je zaista ve-lika, humana stvar. Istovre-meno, ona je bila drugačija, mala pankerica sa stavom. Ta knjižica trebala bi se objaviti jer ima veliku emocionalnu vrijednost, može biti samo nadahnuće drugim mladim ljudima, a prije svega to će biti

Nakon što je umrla njihova voljena kći, život Šarićevih postao je pakao. - Zbog svega smo se suprug i ja razveli. Ja svako malo završim na tabletama, a Danijelin otac, inače ratni vojni invalid, dva puta bio je na rubu. Ja sam iznimno ponosna na Danijelu, ali sam i ogorčena.

Ogorčena sam na sve što su ljudi govo-rili kada je umrla, a išli su toliko daleko

da su nas optužili da smo prodali njene organe - priča nam Ruža. Ogorčena je i što jedva spajaju kraj s krajem. - Živim od 1500 kuna mirovine, Danijelinom ocu sve pojedu krediti, a naš sin već dugo ne može naći stalan posao da bi prehranio sebe i svoju djevojčicu. Da-nijela sigurno plače kada nas od gore gleda - veli Ruža.

Nakon smrti, obitelji još soli na ranu

Moja Danijela još je živa, ona živi kroz petero ljudi kojima je podarila novi život, kaže majka Ruža

- Cica je bila pankerica, uvijek se borila za svoje! Htjela je ljudima dokazati i pokazati da se ljudi ne pro-cjenjuju po stilu oblačenja, frizuri... nego da se čovjeka treba prvo upoznati pa ga tek onda crniti, ponižavati... Za to se ona borila, mrzila je to, zato što su tako nju ljudi procjenjivali pošto je bila ošišana na irokezu, i pošto se oblačila drugačije od ostalih...

Ona je bila najsavršenija osoba koju sam ikad upo-znala i 18. 3. najgori je dan u mom životu - napisala je Danijelina najbolja prijate-ljica Valentina Meketek u knjižici koja stoji u pripremi za tisak.

Danijelu su voljeli. Njeni prijatelji uzeli su svaki po jedan komad njene odjeće za uspomenu. Sve drugo u nje-noj sobi ostalo je netaknuto dok je ona otišla. Ostalo je

još samo da se lijepe riječi o njoj otisnu. Pismo njene najbolje prijateljice tek je

jedan od tekstova. - Danijela je imala izrazitu potrebu za

pravdom. Kako život nije uvijek bio pravedan prema njoj, bila je osjetljiva na sve što bi procijenila nepraved-nim. Kada bi mislila da je se ne čuje, vikala bi, kada je osjećala da je se ne vidi, naglašavala bi svoj izgled do mjere da je svi moraju zapaziti. Na svaki način poručivala bi svijetu: tu sam, postojim, osjećam, volim, želim. Imam vam nešto po-ručiti, poslušajte me, želim

da me pogledate, vidite me – o njoj je napisala psiholo-ginja Druge osnovne škole Željka Čolović Rodik. - Neka te anđeli čuvaju i prate i bar na tren k nama vrate. Cica, nedostaješ nam i nitko te ne može zamijeniti. Mirno spa-vaj, naša mala pankerica – tvoj 1. J. Ovi redovi napisani su još 2010. Danijele nema, a njeni su razredni kolege srednju Elektrostrojarsku školu već završili.

PrIJATELJI Pisali su pisma i tekstove o voljenoj prijateljici, a oni najbliži za uspomenu su uzeli odjeću

Mirno spavaj, naša mala pankerica...

Knjiga bi se trebala

objaviti jer ima veliku emocionalnu vrijednost, može biti samo nadahnuće drugim mladim ljudima.”

Nebojša Buđanovac, lektor knjige, socijalni pedagog

i psihoterapeut

velika terapija za roditelje koji bi ispunili neku vrstu zavjeta za svoju voljenu kćer – kaže socijalni pedagog i psihotera-peut Nebojša Buđanovac, koji je knjigu lektorirao.

Teško stanjeRuža ne može skupiti novac

za tiskanje. - Nemam taj novac jer smo u teškoj financijskoj situaciji. Nemam ni novaca da joj suzu na spomenik isklešem. U tri godine nije me bilo sram hodati od jedne “ugledne” varaždinske firme do druge i naišla sam samo na nerazu-mijevanje. Jedini koji su mi pomogli bili su Grad Varaždin s 1.000 kuna i Elektra s 1.500 kuna. Našli smo i tiskaru koja bi tih 500 komada tiskala za 5 tisuća kuna – veli Ruža.

Grad i Elektra novac su upla-tili varaždinskoj tiskari Tiva čiji prokurist Zvonimir Kušter tvrdi da je voljan tiskati knjigu

i u manjoj nakladi, ali i vratiti novac Gradu i Elektri ukoliko se Šarići odluče tiska-ti u nekoj drugoj tiskari.

Ruža pak želi da i zađe “Danijela živi”, knjiga tek-stova koje su o Cici pisali njeni prija-telji i ljudi koju su je voljeli. Ovog 18. ožujka bit će četiri godine ot-kako je nema. - Ja vjerujem da je ona i dalje živa. Ona živi u pete-

ro ljudi koje je spasila – kaže njena majka. Želja Ruže Šariće je i da osnuje udrugu koja bi pružala psihološku pomoć roditeljima čija su djeca umrla, a organi transplantirani.

Ukoliko joj želite pomoći da prikupi novac za tiskanje knji-ge, javite se u redakciju Regio-nalnog tjednika ili Ruži Šarić na broj telefona 092/172-2866.

Njen život nije bio pravedan, zato je imala potrebu za pravdom

13 28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK PZC varaždin

Prošli tjedan Milan Sijerko-vić je rekao nek’ se još uvijek ne nadamo da će ovaj siječanj završiti kao jedan od najtoplijih u povijesti. Konkretno je izja-vio kako treba pričekati zadnji tjedan u siječnju pa se tek onda baviti statistikom. Meteorolog je bio u pravu. Mi laici smo, pak, ovaj vikend dočekali kao da je pao snijeg u srpnju, a ne usred zime.

Isti scenarijU Upravi PZC-a, predsjednik

Saša Varga i Mario Vdović, član Uprave za tehnička pi-tanja, imali su radni vikend. Kako poslovno, tako i za živce. - Problem je što se vozači ne pripreme za zimske uvjete, pa kada dođe do zastoja na cesti okrivljuju zimsku službu zbog “neočišćenih” cesta. Svaki vozač zna koje uvjete mora ispunjavati kad se proglase zimski uvjeti. Također, zna da ne smije voziti preko 60 na sat. I onda se dogodi nesreća, napravi se zastoj, snijeg pada i tko je kriv? PZC koji “nije očistio ceste” - rezigniran je Saša Varga scenarijem koji se ponavlja iz godine u godinu. - Na Macelju je, primjerice, stajalo 16 kamiona kojima je, kao što piše u Zakonu, zabra-njeno prometovanje u takvim uvjetima. Autocesta je bila zatvorena pet sati. Prikolice kamiona i tegljača su dugačke i nestabilne. Dovoljno je malo

ukrivo zakrenuti da prokližu. Upravo se to dogodilo – dva te-gljača su prepriječila put. Cijelu noć smo bili vani. Snijeg je pao na toplu podlogu i zalijepio se. Pritisak vozača da prekinemo zimske uvjete bio je velik. No dovoljno je da malo snijega padne na cestu i prijeti opasno smrzavanje. Nevjerojatno je da naši ljudi očekuju za vrijeme kad snijeg gusto pada vidjeti crni asfalt ispred sebe - čudi se Varga napominjući kako su u inozemstvu ceste bijele, ali vozači ne voze 90 kilometara na sat. - Snijeg ne može izne-naditi cestare, može jedino vozače - veli Varga i napominje da njegovi dečki rade puno više nego to propisuje njihovo “sveto pismo” - operativni plan zimske službe.

Državne ceste i autoceste posipaju se čistom soli, a žu-panijske mješavinom soli i kamenčića. No premda se možda ne čini tako, sol je loša varijanta za okoliš i ceste.

JadikovkeKoliko god “vape” za njima,

kad izađu na ceste, odmah počinju i zamjerke – “nema ih dovoljno često, odbacuju snijeg gdje im se svidi, taman smo počistili, a gle’te kaj je ralica napravila”... i tako unedogled. Da postoji, knjiga žalbe bila bi ispisana od korica do korica. – Da. Nije rijetkost da nas zovu kako ralice voze brzo, no da bi odbacila snijeg ralica mora ići oko 50 kilometara na sat. No kad onako teška prođe pored

Snijeg ne može iznenaditi cestare, može jedino vozače

PZC VARAŽDIN Unatoč datumu na kalendaru mnoge je iznenadio prvi ovogodišnji snijeg koji je pao prošlog vikenda

�Realno, Varga ima pravo biti ljut. Sjetimo li se lanjske godine i 178 centimetara snijega koji je ukupno napadao, a nije bilo nikakvih većih problema. PZC je posao, na kraju zime su se svi složili, odradio brzo, profesionalno i korektno. No ljudsko je pamćenje kratkoga vijeka

Mario Vdović, član Uprave PZC-aO ovom naletu – od petka do nedjelje bio je proglašen treći stupanj priprav-nosti. Angažirano je 28 ekipa na župa-nijskim cestama i 13 ekipa na području grada. Intervencije su počele već od 15 studenog zbog jutarnjih poledica. Od 15. studenog do 20. siječnja ukupno je potrošeno 419 tona soli dok je samo za ovaj vikend potrošeno 430 tona. U tijeku je nabava novih količina. PZC niti ne bi trebao proglašavati zimske uvjete jer sukladno Zakonu o sigurnosti prometa definirano je da oni nastaju kad je na ce-sti led ili snijeg. To ujedno znači zabranu prometovanja za kamione i tegljače s prikolicama. Najčešći problemi s koji-ma se susrećemo su neprilagođavanje vozača uvjetima na prometnicama i ne-prikladnoj opremljenosti – prvenstveno zimskim gumama na sva četiri kotača. Svi radovi održavanja cesta u zimskim se uvjetima obavljaju sukladno planovima zimskih službi investitora. To su Grad Varaždin i Hrvatske ceste. Oni definiraju redoslijed i način posipavanja.

AKTUALNA ZIMA

Tri su razine prioriteta.:Ceste prvog prioriteta: čišćenje odmah, čim počne pa-

dati – pet do deset centimetara. Nema smisla “guliti ga” kad je tri centimetra.

Drugog prioriteta: 12 sati nakon prestanka padanja tek trebamo početi čistiti ceste, bez obzira na količinu snijega.

Treći prioritet: najviše cesta je baš u toj grupi – 620 kilometara (50 posto) čisti se tek 24 sata nakon prestan-ka padanja.Konkretno: prema ovim prioritetima, zadnji bi se vikend tek u nedjelju na većini cesta trebao uopće početi čistiti snijeg. I to očistiti samo jedan kolnički trak, 2,5 metara širine i da na njima ostane pet centimetara snijega. To su zahtjevi investitora. No PZC zbog građana odradi ranije i više.

Postoji vremenski period u

kojemu moramo očistiti ceste i koji je uvijek znatno kraći nego je to predviđeno planovima zimske službe. Valja znati da je dobro kad je na cesti dva do tri centimetara snijega jer zaleđena korica na asfaltu, puno je opasnija.”

PRIORITETI BITNO

vas, pa “buči” i “ruži”, zvuči kao da je protutnjala. Vjerujte, nije. Kao prvo, ne može zbog teh-ničkih mogućnosti, kao drugo svaka ima GPS i možemo ju u svakom trenutku pratiti - pri-

ča Varga. Jednaka je stvar i s odbacivanjem snijega udesno.

- Tehnologija je takva i ne-moguće je drukčije. Onda vam se čini da taman kad ste poči-stili dođe ralica i opet nabaca snijeg. Poslikajte ispred moje kuće. Uvijek je ondje najviše snijega. Znaju da tamo živim,

da znam tehnološke moguć-nosti i da neću paničariti. Ralica mora negdje odbaciti snijeg, a tamo gdje ga već ima, ne može - govori predsjednik Uprave PZC-a. Čak i oni koji bi trebali barem otprilike zna-ti proceduru, nerijetko rade probleme. Tako se, recimo, komunalni redari ljute jer ostaje snijeg na pločniku. No kao što gospodin Varga kaže, a zdrav razum mu ne može proturiječiti – snijeg se mora negdje odbaciti. Problem je što gdje god da ga odbace, netko je nezadovoljan - vozači ili pješaci. Zato vani nikada ulica nije odmah do pločnika. Uvijek postoji taj jedan, nazovimo ga, međuprostor, na kojemu snijeg nikome ne smeta. - Je-dina varijanta kojom bi svi bili zadovoljni je da ga utovarimo i odvezemo, a probajte zamisliti taj posao. Jedva to stignemo

23prometne nesreće

dogodile su se ovoga vikenda na cestama

Varaždinske županije. U županiji je registrirano

80 tisuća vozila koja su lani sudjelovala u 1700 nesreća. Prema tome ispada da se veći broj nesreća

događa ljeti nego zimi. Unatoč uvjetima na

prometnicama.

učiniti u centru. Uostalom, naši investitori odlučuju o pravilima. Ali trebate vidjeti kako ljudi daleko idu – točno kako Bandić kaže – pa taj snijeg možemo pojesti. Znam da zvu-či bedasto, ali da ste na našem mjestu svaki dan kad pada sni-jeg, vjerujte da vam više ništa ne bi bilo bedasto. Dovoljna je jedna preostala veća gruda da nas razapnu - kaže.

Kratko pamćenjeRealno, Varga ima pravo biti

ljut. Sjetimo li se lanjske godi-ne i 178 centimetara snijega koji je ukupno napadao, a nije bilo nikakvih većih problema. PZC je posao, na kraju zime su se svi složili, odradio brzo, profesionalno i korektno. No ljudsko je pamćenje kratkoga vijeka i kao da su svi zaboravili lanjsku godinu i raličare koji su se “hrvali” sa snijegom. I pobijedili. - Točno. Ali nećete vjerovati da je bilo manje pri-tužbi nego ove godine - priča. Rekli bismo da su nas prošlogo-dišnjim standardom očišćenih ulica, razmazili. Koliko god bio svjestan toga i sam, Saša Varga svake godine proživljava isto.

– Pod pritiskom zahtjeva, umjesto da se držimo pravilni-ka, jako puno novca potrošimo zimi na tone i tone soli, a onda nemamo novca za ljetni dio sezone kad treba popravljati ceste. Iako se, recimo, gradska središta uopće ne sole, samo posipaju kamenčićima jer ve-like količine soli nepovoljno utječu na ekologiju.

“Piše: VIšNJA gOTALvgotal@regionalni.com

Koliko god “vape” za njima, kad ralice izađu na ceste, odmah počinju i zamjerke

14 Školstvo REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

školstvoznanostwww.regionalni.com/ zivotdrustvo/skolstvo

VANIMA: Do 1. veljače upišite se u grupe crtanja i slikanja

Zovite nas na 042/290-777

- Čim krenemo s logari-tmima, učenici i studenti se hvataju za glavu i kažu: “Što će to meni u životu?” Moram vam reći da ste totalno u krivu – ovako počinje jedno od broj-nih predavanja Tonija Miluna, profesora matematike koje se može pogledati na internetu.

Jednostavno i lakoUpravo je ovaj profesor “koji

pomaže izgubljenima u svijetu brojeva” besplatnim online predavanjima bio u četvrtak u Varaždinu, točnije u Elektro-strojarskoj školi gdje je uče-nicima i profesorima održao predavanje “Kako bi Google predavao matematiku”. Narav-no, nije bilo riječi o najpozna-tijem svjetskom pretraživaču, nego o važnosti matematike i njezinoj primjeni u stvarnom životu.

- Važno je da matematika ne ostane samo u školskim okviri-ma. Primjerice, sad smo naučili derivacije, logaritme i trigo-nometriju i to je to. Učenici i studenti bi trebali shvatiti da je sve to primjenjivo u stvarnom životu – rekao je Milun poznat po svojim jednostavnim preda-vanjima, a zbog pomaganja u savladavanju gradiva dobio je i nagradu Ponos Hrvatske.

Dosad je snimio gotovo 2.000 videa zahvaljujući koji-ma su mnogi uspjeli savladati gradivo iz matematike.

- Matematika je učenicima, nažalost, bauk, ali to ne mora

Svijet brojeva može biti zabavan � - Nastojim učenicima i studentima pokazati koliko je matematika korisna, ali i zabavna – rekao je Milun, profesor matematike i statistike

MATEMATIKA (NI)JE BAUK Po mnogima najzabavniji profesor matematike Toni Milun u Elektrostrojarskoj školi

Filmsko-kreativni studio VANIMA otvara redovne grupe crtanja i slikanja za djecu od 12 do 15 godina, a vodit će ih akademski slikar i grafičar, prof. Luka Bunić. Grupe će se održavati jednom tjedno po dva sata, a polaznici će učiti o kompoziciji, osnovnim likovnim elemen-tima, sjenčanju, a crtat i slikat će figure, žive modele po promatranju, radit će u raznim tehnikama i na kraju lipnja pred-

staviti svoje radove na izložbi. Likovne poduke zamišljene su prvenstveno kao likovno-terapijski pristup u kojem djeca i mladi kroz likovne zadatke razvijaju kreativnost i zdravu osobnost. Troškovi materijala su osigurani, a zainteresirani se mogu javiti za dodatne informacije i upise na mobitel 091/798-0858 (Hrvoje) ili na e-mail vanima@vanima.hr najka-snije do 1. veljače.

Radionicom “Ručica po-magačica” u vrtiću “Runo-list” iz Žarovnice Gradsko društvo Crvenog križa Iva-nec nastavilo je s provo-đenjem projekta “Volim pomagati”.

Dobro je znatiNaime, Crveni križ kao

humanitarna organizacija provodi programe humani-stičkog odgoja djece i mla-dih, radi na usvajanju vrlina solidarnosti, suosjećanja, poštovanja i razumijevanja potreba drugih, a upravo

putem projekta “Volim po-magati” djecu se upoznaje

s osnovnim djelatnostima Crvenog križa, osvještava važnost pomaganja drugi-

Varaždinka Sanja Šprem nova je predsjednica Sindi-kata hrvatskih učitelja. Za čelnicu ovog sindikata Šprem je izabrana većinom glasova članova Skupštine SHU-a, a i predstavila je odličan pro-gram rada. Šprem je inače bila predsjednica Velikog vijeća SHU-a, a Varaždinci je pamte i kao povjerenicu

tog sindikata za Varaždinsku županiju. Energična i s veli-kim sindikalnim iskustvom te radom na projektima EU, nova predsjednica SHU-a zacrtala je pozitivan smjer kretanja ovog sindikata koji u Hrvatskoj broji ukupno 28.199 članova u osnovnoš-kolskim ustanovama iz čak 811 podružnica.

KORISNO Edukativne radionice Gradskog društva Crvenog križa Ivanec u vrtićima i osnovnoj školi

SINDIKAT HRVATSKIH UČITELJA

Što učiniti u slučaju nezgode, djeca će učiti od Mišice Milice

Varaždinka nova predsjednica

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆiharaci@regionalni.com

Kroz svoja predavanja matematiku uvijek uspijem nekako pojednostaviti, kaže profesor Milun

Milunova predavanje privuklo je brojne profesore i učenike

biti tako i upravo kroz svoja predavanja nastojim učeni-cima i studentima pokazati koliko je korisna, ali i zabavna. Sve je počelo na inicijativu mog, sada već bivšeg studenta Nikole Mujdžića kojem se svi-dio način na koji u svojim pre-davanjima matematiku uvijek uspijem nekako pojednostaviti i navesti primjere za dosta ma-tematičkih pojmova. Njegova je ideja bila da mi to zajedno radimo, dakle, da se on bavi informatičkim dijelom, a ja radim predavanja i tako je sve krenulo – otkrio je trenutno najpoznatiji hrvatski matema-

Djeca su u vrtiću “Runolist” razgovarala o pružanju pomoći

Mišica Milica u velikim trgovačkim centrima označava mjesto gdje djeca mogu potražiti pomoć

DJEČJI BISERIDJEČJI VRTIĆ ZEKO

Štrumpfovi rade skrovišta zato da im ne pada kiša. Glavni Štrumpf je Vicko jer on stalno nosi poklone. Gargamel ne voli Štrumpfove. On ih mrzi. Ljut je na njih zato jer rade buku. Ja najviše volim Papa Štrumpfa zato jer pomaže ljudima i veli im što moraju obaviti. (Petar)

Štrumpfovi žive u gljivi. Oni su dobri. Stalno nekaj rade. (Antonio)

Štrumpfovi su životinje zato jer imaju rep. Papa Štrumpf radi, a oni spavaju. Gargamel pocrveni kad je ljut. Hoće ih pohvatati i dati Azrielu da ih pojede. (Katarina)

Štrumpfovi su jedna mala bića koja su dobra. Svaki ima svoju kućicu gljivu. Ja volim Štrump-fetu jer je ona cura. Gargamel je zločesti i našel si je zločestu mačku. Oni hoćeju poloviti sve Štrumpfove i pojesti ih. (Ema)

Papa Štrumpf govori Štrumpfovima kaj moraju raditi. Gargamel ih lovi zato jer ih hoće uništiti da bude cijeli svijet grdi. (Emili)

To je baš štrumpfastično!

Matematika je učenicima bauk, ali

to ne mora biti tako.

Toni Milun

Za sve koji imaju pitanja ili nedoumice što će biti

kad odrastu, posebno učenici završnih razreda osnovnih i srednjih škola, CISOK Varaždin organizira radionice, pre-davanja i individualna savjetovanja, a jedna od aktivnosti koje će se od siječnja provoditi je predstavljanje zanimanja. Tako će se zanimanje psihologa, psihijatra i defektologa svim zainteresiranima predstaviti već ovog četvrtka, 30. siječnja, u 18 sati u prostorijama CISOK-a u Varaždinu u Kukuljevićevoj ulici 12. Sve informacije mogu se dobiti i na internetskim stranicama www.cisok.hr, broju telefona 042/302-179 ili putem e-maila cisok-varazadin@hzz.hr.

BUDUĆNOST

15Školstvo 28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

Svijet brojeva može biti zabavan � - Nastojim učenicima i studentima pokazati koliko je matematika korisna, ali i zabavna – rekao je Milun, profesor matematike i statistike

�Među 10 zemalja članica EU koje su uključene u ovaj projekt koji otkriva prednosti korištenja informatičke tehnologije u nastavi je i Hrvatska koju predstavlja I. OŠ i učiteljica Tea Pavičić

MATEMATIKA (NI)JE BAUK Po mnogima najzabavniji profesor matematike Toni Milun u Elektrostrojarskoj školi

U Kulturnom centru “Ivan Rabuzin” u srijedu je održano svečano potpisivanje ugovora s novim stipendistima Grada Novog Marofa. Studenti su u pratnji svojih roditelja potpisali ugovore i do-bili sve potrebne informacije u vezi isplate ovih potpora, ali i svojih prava te obaveza. - Svake godine iznova se raspisuje natječaj za određeni broj novih stipendista u skladu s proračunskim mogućnostima. Na taj način potiču se studenti da kontinuirano rade na postizanju što boljih

rezultata na svojim fakultetima, a od ove godine Grad Novi Marof stipendira i ona zanimanja za kojima postoji potreba na tržištu rada - rekao je novomarofski gradonačelnik Darko Hrenić. Za stipendije Grad Novi Marof godišnje iz svog pro-računa izdvaja oko 400.000 kuna, a prosječno stipendira 40 studenata. U Gradu Novom Ma-rofu ističu kako su iznosi mjesečnih stipendija puno viši od prosječnih mjesečnih stipendija većine gradova i općina u Varaždinskoj županiji.

Iz proračuna Grada Novog Marofa godišnje za stipendije 400.000 kuna!

Dok danas u Švedskoj sve prvašiće prvi dan škole na klupama dočekaju tableti, za većinu naših škola to je još uvijek budućnost. U našoj zemlji svega nekoliko razre-da koristi iPad u nastavi, a dominiraju rasprave o štet-nosti pretjeranog korištenja informatičke tehnologije na razvoj i zdravlje učenika.

Prednosti velikeIpak, dobra je vijest da je

u školama sve veći interes za korištenjem moderne tehnologije. Razlog tome je brzina i jednostavnost koju pruža njezino korištenje u provođenju nastave, ali i veće aktivnosti učenika i postiza-nje boljeg školskog uspjeha.

Ovaj trend prepoznala je i varaždinska I. OŠ, koja se uključila u europski projekt “Tap-Swipe-Pinch. iPad, An-droid and Windows tablets

changing the ways to learn and teach”. Riječ je o projek-tu Agencije za mobilnost i programu EU kojem je glavni organizator finska agencija i u kojem sudjeluju učitelji i nastavnici iz 10 zemalja EU,

među kojima je i Hrvatska, točnije I. OŠ Varaždin i mag. prim. educ. Tea Pavičić, učiteljica razredne nastave kao jedina predstavnica iz Hrvatske.

- Ponosna sam što će upra-vo učenici I. OŠ Varaždin prvi imati mogućnost upo-znavanja novih tehnologija koje će, nadam se, što prije zaživjeti u svim odgojno-obrazovnim ustanovama. Smatram da je dobitak ovog projekta još jedan od do-kaza da se trud i kvaliteta djelatnika naše škole isplati i prepoznaje. Najveću će korist na kraju svakako imati naši učenici jer oni su ti zbog kojih smo odlučili konku-rirati za ovaj projekt EU

– rekla je Tea Pavičić. Prvi susret učitelja i nastavnika na stručnom usavršavanju održat će se u Benalmadeni u Španjolskoj od 23. do 28. ožujka. Sudionici projekta upoznat će se s teorijom i praksom korištenja tableta u učenju i podučavanju ti-jekom odgojno-obrazovnog procesa, istraživati i samo-stalno izrađivati aplikacije za izradu prezentacija te naučiti kako tableti mogu promijeni-ti i poboljšati način učenja i podučavanja u razredu. Ste-čena iskustva i znanja nakon samog projekta sudionici će primijeniti u školi iz koje dolaze kako bi se nove tehno-logije što prije počele uvoditi u odgojno-obrazovni sustav.

Matilda Mance, autorica kriminalističkih romana iz Varaždina, bila je na Prvoj gimnaziji Varaždin na susretu s učenicima. Istaknula je kako ju je na pisanje kriminalističkih romana potaknulo bogato radno iskustvo u Držav-nom odvjetništvu.

Baveći se kriminalitetom, osobito zloporabom droge, osjetila je potrebu svoju poruku poslati širokom krugu involviranih, a to su

prije svega mladi i njihovi roditelji.

Procijenila je kako je kri-

minalistički roman idealan medij, koji je čitak i razu-mljiv, a privlačan i intrigan-tan. Učenici Prve gimnazije Ivica, Maja, Tajana i Tea

čitali su odlomke iz četiriju do sada napisanih romana u projektu “Tulum s(l)ova. Autorica je komentirala na-stanak svojih romana, niti koje ih povezuju, poruku koju šalju.

Poruka Matilde Mance, koju su gimnazijalci čuli i iz prve ruke je “Imaš pravo iz-bora. Imaš pravo reći NE”, dok je u nastavku susreta Matilda Mance govorila o kriminalističkom romanu kao žanru.

KORISNO Edukativne radionice Gradskog društva Crvenog križa Ivanec u vrtićima i osnovnoj školi

PROJEKTI Varaždinci uključeni u projekt o uvođenju novih tehnologija u nastavu

GOST Matilda Mance, autorica kriminalističkih romana u Prvoj gimnaziji

Što učiniti u slučaju nezgode, djeca će učiti od Mišice Milice

Prvi tableti u I. OŠ Varaždin

“Imaš pravo izbora. Imaš pravo reći NE”

Koliko tableti mogu promijeniti i poboljšati način učenja prvi će saznati učenici I. OŠ

Mance među gimnazijalcima

veljače počinju pregledi djece za upis u prvi razred osnov-ne škole. Prema planu upisa Ureda državne uprave Va-raždinske županije, roditelji

će od škola kojima njihovo dijete pripada dobiti obavijest kada i gdje mogu obaviti pregled. U slučaju da dijete tada ne može na pregled, roditelj mora o tome obavijestiti školu kojoj dijete pripada prema upisnom području, koje će utvrditi drugo odgova-rajuće vrijeme.

Milun u Varaždinu govorio o temi “Kako bi Google predavao matematiku”

Prvi susret oko korištenja tableta u nastavi bit će u Španjolskoj od 23. do 28. ožujka

Krimić intrigantan i čitljiv kao medij za prenošenje poruke

tičar. Dok je počinjao, njegova internetska predavanja imala su oko 100 posjeta dnevno, a danas bilježi oko 5.000 posjeta u jednom danu! Milun ističe kako su njegova predavanja učenici i većina nastavnika odlično prihvatili, premda ističe da ona nisu zamjena za matematiku u školama. - Ona su namijenjena učenicima da, kad dođu kući, još jednom pogledaju gradivo ako, recimo, nisu uspjeli za vrijeme nastave “pohvatiti” sve kako treba ili

su bili bolesni, pa nisu bili u školi - rekao je Milun koji uz matematiku predaje i statistiku na jednom zagrebačkom fakul-tetu. Ističe kako ima bezbroj primjera primjene matematike u praksi.

- Jedan od najsvježijih pri-mjera je jedna moja studentica koja je račun diobe, odnosno razdiobu koju smo radili na predavanjima, nekoliko sati kasnije primijenila u tvrtci u kojoj radi. Nisu znali na koji bi način rasporedili novce po odjelima, a ona je primjenom matematike sve riješila, a svi su ostali rekli: “Vau”. Dakle, to je primjer gdje je nastavno gra-divo primijenjeno u stvarnom životu – rekao je Milun.

1.

Ponosna sam što

će učenici I. OŠ Varaždin prvi imati mogućnost upoznavanja novih tehnologija koje će, nadam se, što prije zaživjeti u svim odgojno-obrazovnim ustanovama.”

Tea Pavičić učiteljica

ma te se razvija empatija.Na radionici u “Runoli-

stu” sudjelovalo je 15 djece u dobi od 4 do 6 godina. Djeca su razgovarala o pru-žanju pomoći, humanosti te riječima i crtežima izrazila oblike pružanja pomoći koje oni sami planiraju učiniti narednih dana. Već ranije, kroz održanu ra-dionicu, mališani su se upoznali s prvom pomoći, a nakon radionice “Ručica pomagačica”, održat će se još jedna koja će biti ve-zana za temu što činiti u

situacijama kada se dogodi neka nesreća ili nezgoda, kako potražiti pomoć te što je važno znati u takvim situacijama upoznavajući lik takozvane Mišice Mili-ce, kao lik kojeg Hrvatski Crveni križ koristi u velikim trgovačkim centrima za označavanje mjesta gdje će dijete, ako se izgubi, doći i potražiti pomoć.

Osim u vrtiću u Žarov-nici, radionice će biti odr-žane u ivanečkom vrtiću “Ivančice”, a nastavlja se s radionicama u OŠ Ivanec.

Centar izvrsnosti za matematiku u kojem se radi s nadarenim mladim matematiča-rima je sjajna stvar i mislim da bi taj pro-jekt trebalo proširiti po cijeloj Hrvatskoj. Smatram da bi takav centar trebao služiti za poboljšanje znanja iz matematike, ali i za primjenu mate-matike u ekonomiji, odnosno, općenito u društvu, rekao je Toni Milun.

Toni Milun u Varaždin je stigao na poziv ravnatelja Elektro-strojarske škole Igo-ra Kosa, s kojim je “Facebook prijatelj”. Iako je dogovaranje oko termina dola-ska potrajalo malo duže, zbog zauzetosti obojice, najpoznatiji hrvatski matematičar uspio je uhvatiti malo slobodnog vremena i održati predavanje u Varaždinu.

SJAJNA STVAR

PREKO “FEJSA”

16 Mozaik REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

mozaikwww.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-777

Ponukani učestalim i, moramo reći, opravdanim pozivima mještana Općine Petrijanec moramo iskazati veliko žaljenje što zbog propusta načelnika Općine Vladimira Kurečića i općin-skih službi nijedan mješta-nin naše općine neće dobiti novčanu odštetu zbog šteta od suše.

Mještani se pitaju što je s novcima od suše, jer su poljoprivrednici iz okol-nih općina dobili, a naši, nažalost, ništa. Ukupno su poljoprivrednici iz Va-raždinske županije dobili skoro 4,7 milijuna kuna, a poljoprivrednici iz nama okolnih općina su dobili od-

štetu u sljedećim iznosima: Vinica 260 tisuća, Sračinec 256 tisuća, Vidovec 629 ti-suća kuna, Maruševec 542 tisuće, a Cestica 274 tisuća kuna.

Ti iznosi sigurno nisu dovoljni za pokriće ukupnih šteta koje su poljoprivred-nici imali, ali će barem ponešto ublažiti štetu u tim općinama. U tim općinama da, u Petrijancu ne.

Nije moguće da su naši susjedi imali štete, a pe-trijanečki poljoprivrednici nisu imali.

Imali su je itekako, ali nažalost neće dobiti ni-jednu lipu i to samo zbog nemara načelnika Kurečića.

Jer upravo je nemar razlog neisplata. Naime, naš na-čelnik nije uopće proglasio elementarnu nepogodu za područje općine kao temelj za podnošenje naknade, nije prikupio dokumen-taciju od ljudi i zahtjevi za naknadu šteta nisu niti mogli biti podneseni.

Krajem ljeta kad je već bilo vidljivo da su razmjeri štete od suše vrlo veliki i kad su ostali načelnici (neovisno iz kojih stranaka, ima i kolega iz HDZ-a, HNS-a i HSS-a) krenuli u postupak progla-šenja, načelnik Kurečić je na sjednici Općinskog vijeća rekao da općinski upravni odjel nema kapaciteta da

zaprimi sve te zahtjeve i dao objašnjenje, citiramo nje-gove riječi: “Horde ljudi će navaliti u općinu s papirima i da tako i tako novca neće biti jer je državna blagajna prazna.”

Na njegovu žalost, Vla-da RH je ipak izdvoji la određena sredstva i barem malo pripomogla ljudima na terenu. Nažalost, samo i isključivo zbog samovolje i nemara načelnika Kurečića mještani Općine Petrijanec neće dobiti ni kune i to sad kad je svaka dobivena kuna zlata vrijedna.

Zvonko Bedenik, predsjednik SDP-a

Petrijanec

U članku objavljenom u 7Plus Regionalnom tjedni-ku od 14. siječnja u rubrici “Aktualno” navedeno je da je Varaždinska županija isplatila naknade za ele-mentarnu nepogodu sušu, poplavu i klizišta. S obzi-rom na neprestane upite, dajemo očitovanje da je Općini Vidovec prema dopisu Državnog povje-

renstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda (...) od 30. prosinca 2013. godine dodijeljen iznos po-moći samo za štetu nastalu od elementarne nepogode suše, što potvrđujemo pre-slikom dopisa.

U dopisu stoji sljedeće: “Općini Vidovec dodijeljen je iznos pomoći za štete nastale od suše u razdoblju

od lipnja do kolovoza 2013. godine u ukupnom iznosu od 629.543,00 kuna. Cje-lokupni iznos pomoći pri-pada fizičkim osobama za štete na poljoprivrednim nasadima i poljoprivred-nom zemljištu.”

S obzirom na to da u članku nije specificirano za koje elementarne ne-pogode se isplate u opći-

nama provode, navedeno je dovelo do zbunjenosti mještana, tim više jer je u Općini Vidovec bila pro-glašena elementarna ne-pogoda – poplava, za koju nisu dodijeljena sredstva pomoći iz državnog pro-računa iako je šteta bila prijavljena.

Općinski načelnikBruno Hranić

“Poljoprivrednici bez odštete za sušu zbog - načelnika”

Vidovcu pomoć samo za štetu od suše

REAGIRANJE Općina Petrijanec nije proglasila elementarnu nepogodu od suše

REAGIRANJE Općina Vidovec proglasila elementarnu nepogodu i za poplave

Prijava (ne)će šteti

Što konkretno rade zastupniciu Europskom parlamentu?

Početak rada sveučili-šta, kao i svakog značajnog iskoraka i događaja, trebao bi biti prigoda za slavlje i veselje, ali proteklih dana svega je bilo osim slavlja i veselja uoči i nakon regi-stracije Sveučilišta Sjever. Uz nova osporavanja, prvo sveučilište sa sjedištem na sjeverozapadu počelo je dje-lovati u Koprivnici i Varaž-dinu, čime je potonji grad postao zacijelo jedinstven u Hrvatskoj jer sada u njemu djeluju čak dva sveučilišta.

Ništa novog jer, još dok je ovaj visokoškolski projekt bio u povoju, izazivao je kontroverze. Prije svega jer je njegov temelj privremena dopusnica koju je bivši mi-nistar u Sanaderovoj vladi izdao EPH-u za Medijsko sveučilište, i to u Splitu. Tko zna kako i zašto, ali dopisnica je došla do Va-raždina, a zbog poznatih događanja, sredinom 2011. i do Koprivnice. No iz isto tako malo poznatih, ali dokučivih razloga, Grad Koprivnica nije samostalno krenuo u razvoj ovog projek-ta, već je u njega ponovno uključio Grad Varaždin koji je u miraz dao svoje Veleučilište.

Budući da se s jedne stra-

ne nalazilo zvučno sveu-čilište, ali tek u povojima, a s druge visokoškolska ustanova koja se razvijala desetak godina i stekla kadrove i ugled na tržištu, jasno je da je međusobno spajanje odmah izazvalo nove kontroverze. Njihova kulminacija zacijelo je ano-nimna kaznena prijava pro-tiv sudionika integracije, i to baš uoči registracije Sve-učilišta Sjever, pa je teško ne dati za pravo njegovom rektoru da se zapravo radi o pokušaju zaustavljanja ovog projekta. Jer kako dru-gačije protumačiti to da je prijava uslijedila tek sada, a da su sporne stvari pozna-te već mjesecima, ako ne i godinama?

Ma kakav bio ishod ka-znene prijave, Sveučilište Sjever to zacijelo neće za-ustaviti. No to bi mogao izostanak primjerenog fi-nanciranja ili pak reakre-ditacija u lipnju, ukoliko do tada neće biti ispunjeni svi uvjeti nužni za sveučilište, među kojima su i tri sveuči-lišna studija. Bila bi to šteta jer visokoškolska ustanova pozitivno utječe na razvoj svoje sredine, bez obzira na to što se do nje u Varaždinu moglo i drugačije…

Kako bi hrvatske građanke i građani 25. svibnja ove godine mogli donijeti informiranu odluku o tome kojih 11 žena i muškaraca žele poslati kao svoje direktno izabrane pred-stavnike u Europski parlament, moraju znati koja je uloga i za-datak onih koji će ih zastupati od 2014. do 2019. godine.

Kada govorimo o konkret-nom radu u Europskom parla-mentu, on se za svakog zastu-pnika u načelu dijeli na dvije osnovne komponente: plenarna zasjedanja u Strasbourgu i rad u parlamentarnim odborima

koji se redovito odvija u Bru-xellesu. Što to zapravo znači?

Krenimo od rada u odbori-ma. To je, po meni, osnovna i najvažnija razina zastupnič-koga rada. Nakon izbora, svaki zastupnik postaje punopravni član jednog i zamjenski član drugog odbora. Razmještaj po odborima stvar je internog i međusobnog dogovora klubova zastupnika, ali je načelno pra-vilo da pojedini zastupnici sje-de u odborima koji odgovaraju njihovom stručnom profilu i obrazovnim kvalifikacijama. Budući da je moja obrazovna

pozadina ekonomske naravi, a stručni profil bankarstvo, financije i hotelijerska indu-strija, na neki je način vrlo logično da sam postao stalni član Odbora za proračune i zamjenski član Odbora za eko-nomsku i monetarnu politiku.

Ukratko, u odborima za-počinje povijest bilo kojeg za-konodavnog akta koji će biti izglasan na plenarnim zasje-danjima Parlamenta. Drugim riječima, članovi parlamentar-nih odbora su stručnjaci koji stvaraju i «bruse» određeni zakonski okvir prije nego što se

on pojavi pred njihovim kolega-ma na općem zasjedanju i prije nego što je on dan na raspravu svima. Odbor odrađuje najvaž-niji posao i to na način da svaki zakonski akt ima svog izvjesti-telja, tj. jednog zastupnika ili zastupnicu koji ga od početka do kraja vodi. Zato se u radnoj formi svi zakonski akti Europ-skoga parlamenta zovu prema svojim izvjestiteljima. Slikovito rečeno, mi zastupnici, umjesto da svaki put izgovaramo naslo-ve zakonodavnih akata koji su često kilometarski, dokumente zovemo «Izvješće Butikofer»,

«Izvješće Macovei», ili «Izvje-šće Jeggle», ovisno o tome koja je zastupnica ili zastupnik u njegovom stvaranju imao presudnu ulogu.

Kada se pojedino izvješće, zakonodavni akt ili rezolucija «izbrusi» u odboru koji je za njega zadužen, ono odlazi na daljna čitanja na plenarnim zasjedanjima. Kako im i samo ime govori, na plenarnim su zasjedanjima prisutni svi za-stupnici Europskoga parla-menta. Ovisno o tome koliko je pojedini dokument dobro pripremljen i raspravljen u

odboru, najčešće ovisi i koliko će brzo biti izglasan i prihvaćen na općem zasjedanju.

Zaključak je, dakle, sljedeći: glavna zadaća Europskoga parlamenta jest da donosi zakone po kojima će Europska unija funkcionirati uređeno i skladno.

Sukladno tome, glavna za-daća svakog europarlamen-tarca jest da aktivno sudjeluje u donošenju zakona i zako-nodavnih akata na europskoj razini, i to prije svega dopri-noseći radu stručnih odbora kojima je član.

ivica kruhoberecikruhoberec@regionalni.com

oLeG vaLJaLozastupnik u Europskom parlamentu

komentar

aktuaLno iZ bruXeLLeSa

Ako je i svima vama zaista dosta da mirno i šutke prihvaćamo i plaćamo sve loše poteze vlasti, pridružite nam se! Organizirajmo jedan veliki, pravi varaždinski prosvjed! Pokažimo gospodi na vlasti da nismo “ovce za šišanje”. Recimo im jednim prosvjedom što mislimo i da nismo zadovoljni, da smo ljuti i da im poručujemo da počnu raditi posao, da ga rade pošteno, odgovorno i tran-

sparentno, da počnu ispunjavati obećanja ili neka se maknu. U medijima ćemo objaviti vrijeme i mjesto održavanja prosvjeda te sve detalje. Zasad vas pozivamo da se javite na e-mail Koordinacije udruga civilnog društva grada Varaždina udruge.vz@gmail.com. Koordinaciju čine udruge Vaga, Jezgra, Okoliš i USPOS.

Koordinacija udruga grada Varaždina

Poziv Varaždincima: organizirajmo prosvjed! Unaprijed zahvaljujem kao samohrana majka dvoje djece, 12-godišnje djevojčice i 9-godišnjeg dječaka da mi se pomo-gne na bilo kakav na-čin, bilo financijski, bilo pak donacijom odjeće ili obuće, a najviše donaci-jom hrane. Hvala vam

najljepše.Jagoda, 098/834-9543

17RotiRka - sudnica 28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

To je trebao biti dobar posao, a završio je u rukama državnog odvjetništva. Kada je varaždinska tvrtka GK d. o. o. koja se bavi geotehnič-kim radovima u rujnu i listo-padu 2010. dogovorala posao vrijedan 9,5 milijuna kuna s glavnim izvođačem radova, zagrebačkim Gamontom, na izgradnji terminala Omišalj Jadranskog naftovoda nisu ni posumnjali da će ostati bez pet milijuna kuna zbog prijevare. Za to je prema optužnici koju je podiglo Općinsko državno odvjet-ništvo u Varaždinu odgo-voran direktor zagrebačke tvrtke Petko Gavrilović. On je s varaždinskom tvrtkom dogovorio izvođenje istraž-nih i geotehničkih radova poboljšanja tla u vrijednosti od 9,5 milijuna kuna koje se obvezao u cijelosti platiti u ugovorenom roku nakon što od JANAF-a primi sredstva, no to nije učinio.

U zrakuVaraždinska tvrtka tek je

uz intervenciju JANAF-a dobila dio iznosa dok im je “u zraku” ostalo nešto više od 5 milijuna kuna. Njih nisu uspjeli naplatiti direktno od Gavrilovića koji im je na jednom sastanku i priznao da je njihove novce

Provaljuje se svugdje. Iz vikendica nestaju televizori, linije, preše, pa čak i rakija, iz obiteljskih kuća nestaju nakit i novac, a nedavno je iz jednog doma nestala čak i zimnica. Župne urede i crkve lopovi ne zaobilaze. U noći s nedjelje na po-nedjeljak provaljeno je u Župni ured u Ivancu. - Ovo je bilo itekako ciljano. Nije slučajno da su baš u nedjelju navečer odlučili provaliti. Vjerojatno su mislili da će

nakon nedjeljnih misa biti puno veća milostinja od nekoliko tisuća kuna koli-ko nam je nestalo – kaže nam ivanečki župnik Zo-ran Gložinić, u čiji je ured provaljeno. Lopovi se nisu morali previše mučiti, jer novac od milostinje nije bio skriven, već samo odložen.

Lopovi s iskustvom- Ulazna vrata su pro-

valjena i brava je obijena. Izgleda da se radilo o ljudi-

ma koji su to već radili jer sve je izgledalo vrlo profe-sionalno. Naime, kapelan

koji je u ponedjeljak ujutro naišao na očiglednu pljačku nije naišao na velik nered. Nije bilo stvari razmetanih

po cijelom uredu – veli nam Gložinić.

Župnik kaže da nije ni ljut ni povrijeđen. - Samo se nadam da će policija pronaći ljude koji su se od-lučili opljačkati milodare – objašnjava.

Ovo nije prvi put da se u ivanečkoj župi dogodila pljačka. Prošle godine pro-valjeno je u crkvu sv. Marije Magadalene i ukraden je laptop te kutija za milodare s novcem.

Za pet milijuna prevarili poduzeće iz Varaždina?

Župnik: Nadam se da će naći kradljivce milodara

�Otac Petko i sin Miroslav se uz prijevaru terete i za kazneno djelo pogodavanja vjerovnicima. Za vrijeme kad im je bio blokiran račun nisu se držali liste već su isplaćivali kako su kome htjeli

NAŠA POSLA Direktori zagrebačke tvrtke Gamont optuženi za prijevaru

UKRADENI MILODARI Obili bravu Župnog ureda u Ivancu i uzeli nekoliko tisuća kuna nedjeljne milostinje

Varaždinski geotehničari trebali su poboljšati tlo terminala JANAF-a u Omišlju

Piše: TIhANA DRUMEVtihana@regionalni.com

već potrošio. Nisu uspjeli ni ovršni postupci koje su pokrenuli. Ovaj nenaplaćeni milijunski posao narušio je stabilnost poslovanja va-raždinske tvrtke pošto su za izvođenje poslova morali dići i kredit.

Osim što se Petka Gavri-lovića tereti za prijevaru u gospodarskom poslovanju, zajedno sa sinom Mirosla-vom tereti ga se za još jedno kazneno djelo. Naime, račun njihove tvrtke od prosinca

2011. do siječnja 2013. bio je pod neprekidnom bloka-dom pri čemu su prioritet

naplate imali vjerovnici po redoslijedu, no otac i sin Ga-vrilović isplate su obavljali mimo redoslijeda u visini od 50 milijuna kuna. Time

su počinili kazneno djelo pogodovanja vjerovnika, opet na štetu varaždinske tvrtke GK.

Prvooptuženi Petko Ga-vrilović u cijelom slučaju ne smatra se odgovornim pošto od ožujka 2011. nije direktor tvrtke, a poziciju je napustio zbog zdravlja. Njegov se sin Miroslav u istražnom postupku branio šutnjom, a prošli prosinac proveo je u varaždinskom istražnom zatvoru.

rotirka -sudnicawww.regionalni.com/ crna-kronika

Još uvijek nije poznato kako je umrla B. R. (49) čije je tijelo nađeno na igralištu Pete osnovne škole proš-le srijede ujutro.

Policija dan nakon što je tijelo na-đeno nije utvrdila nikakve sumnje da bi se moglo raditi o nasilnoj smrti. Međutim, nesretna žena imala je ozljedu glave.

- Naložili smo obdukciju, a još

uvijek se utvrđuju sve okolnosti same smrti. U ovom trenutku još ne možemo govoriti da li se radilo o nasilnoj smrti ili ne - rekao nam je glasnogovornik Županijskog držav-nog odvjetništva Darko Galić.

Koliko smo uspjeli saznati o ovom slučaju, nesretna B. R. je Varaždin-ka, a posljednje vrijeme živjela je na ulici. (td)

Nađena mrtva na igralištu škole, imala ozljedu glave

Zovite nas na 042/290-777

Prošle godine provaljeno je u crkvu, ukraden je laptop i škrabica

Varaždinska tvrtka nije uspjela novac naplatiti ni ovrhom

DRAŠKOVIĆI Uništene bombe u šumi

KLEVETA Prekinuto suđenje novinaru

- Išao sam na pauzu, malo protegnuti noge do šume. Sjeo sam na jedan trčak, malo nešto slikao mobitelom kad sam ugledao ispod lišća nešto čudno. To su bile te bombe. Kako sam to rekao u selu, vjerojatno je da su oni pozvali policiju – ispričao nam je Stjepan Bukvić iz Draškovića kako je otkrio bombe i ek-sploziv. Varaždinska policija javila je kako su u ponedjeljak u Draškovićima mještani pro-našli dvije bombe i eksploziv, a policija ih na mjestu uništila. O pronalasku oružja pričalo je i selo.

- Čuo sam da je to nađeno u

šumi u koju se rijetko zalazi. U blizini je i kuća u kojoj već nekoliko desetljeća nitko ne živi pa me ne čudi da je sve tek sada pronađeno – pojasnio nam je i općinski vijećnik Zdravko Trglačnik. Najvje-rojatnije se radi o oružju za-ostalom iz Drugog svjetskog rata jer su nađene bombe bile hrđave. Inače, tijekom prošlog tjedna varaždinska policija u sklopu preventivnog projekta „Manje oružja - manje trage-dija“ od građana je prikupila dvije poluautomatske i jednu automatsku pušku, prigušivač za pušku, pištolj te oko 1 500 komada streljiva.

Dragutin Lovrenčić, bivši član NO Coninga i jedan od najbližih Čačiće-vih suradnika, povukao je privatnu tužbu protiv Krešimira Kovača kojeg je teretio za navodne klevete u knjizi „Uspon Radimira Čačića 90-ih“. - S obzirom na protek vremena od objave knjige, koja je izašla prije tri godine, tužitelj smatra da mu nikakva presuda neće nadoknaditi štetu koju je pretr-pio navodima u publikaciji - rekao je na varaždinskom Općinskom sudu Lovrenčićev odvjetnik objašnjavajući razlog povlačenja tužbe.

Sjedio na trčku i našao TNT

Lovrenčić povukao tužbu

Krešimir Kovač

18 Kulturni obzor REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

kulturniobzorwww.regionalni.com/kultura

Kulturno-umjetnička udruga Stažnjevec i Glumač-ka družina Komedijaši pobrinuli su se da prošli vikend u Stažnjevcu ne fali smijeha. U prostorijama Stare škole održani su 4. Stažnjevački dani glume tijekom kojih je svaki dan nastupilo pet glumačkih društava iz tri županije. Stažnjevčane i njihove goste zabavljali su komedijaši iz Varaždinske, Međimurske te Koprivničko-križevačke županije. U pauzama između skečeva nastupao je glazbeni sastav Zagorski veseljaki. (vg)

Kako mladi, budući vizualni umjetnici vide neke od uvijek ak-tualnih filmskih tema kao što su film noir, SF filmovi, autori poput Hitchcocka ili nikad do kraja shva-ćene Marilynke, pitanje je koje je postavio prošlogodišnji Natječaj MUGI. Rezultate tog natječaja vidjet ćemo u predvorju i Školici Muzeja suvremene umjetnosti, a

otvorenje se planira u Noći muze-ja, 31. siječnja 2014. u 19 sati. Na taj način Pedagoški odjel MSU-a, u suradnji s organizatorima natje-čaja, Filmsko-kreativnim studiom VANIMA, Galerijskim centrom Varaždin i potporom Grada Va-raždina, podupire vizualni izričaj najmlađih autora i hrabri ih na javni istup.

Dani glume MUGI u Zagrebu

Zovite nas na 042/290-777

Htio sam pisati nešto o politici, koja me svaki dan nečim osupne, a onda me osupnuo podatak iz Jutarnjeg lista da je, po istraživanju agencije Nielsen AM, najgledaniji film na hr-vatskim programima u 2013. godini bio, ni pet ni šest, nego „Sam u kući 3“. I ne samo to: na drugom mjestu je „Sam u kući 2“, a na četvrtom je „Sam u kući 4“. Vjerovali ili ne, na petom mjestu je – „Sam u kući 1“. Svi nastavci prikazani su za božićno-novogodišnje blagdane.

Nikad nisam shvaćao pustolovine maloga Kevina, pa čak ni onda kada su se prvi put pojavile, a to je bilo prije 34 godine. U međuvremenu je i Macaulay Culkin toliko ostario da se još prije 16 godina oženio, a prije 12 godina i razveo. Godine prolaze, a na našim televizijama samo „Sam u kući“ ostaje nezamjenjivi klasik. Do-bro, sve je stvar ukusa, pa ni visoka gledanost „Samog u kući“ nije znak neukusa. Stvar je u tome što nam ne prikazuju ništa bolje. Recimo,

ako ste na fešti gdje se sluša samo Justin Bieber, feštat ćete uz Justina Biebera. Ako vam pak daju da birate između Justina Biebera i neke još gore glazbe, sigurno ćete odabrati Justina Biebera.

Zanimljivo je da je „Sam u kući 4“ snimljen još prije 12 godina, a prije dvije godine snimljen je čak i – „Sam u kući 5“. Naravno, to se još nitko nije sjetio prikazati. Pa zašto bismo gledali samo jedan novi film kad možemo opet gledati sva četiri stara?!

Zapravo, možda bi trebalo za-konski zabraniti repriziranje svih filmova koje smo svi već više puta gledali. Dakle, na crnoj listi našli bi se svi nastavci „Samog u kući“, „Poli-cijske akademije“, „Policajca s Beverly Hillsa“, „Smrtonosnog oružja“, „Gasa do daske“, „Krokodila Dundeeja“, „Karate Kida“…

No, što bismo onda gledali? Pre-ostali bi nam samo filmovi Stevena Seagala! Ali zašto ne? Njegove filmo-ve već ionako gledamo – svaki dan!

Sam u kući 1, 2, 3, 4…

Denis PERIČIĆ mr. sc.

“Još vugač se vrti”

Pjesnik inja Evica Lazar predstavila je u Vinici svoju treću zbirku pjesama na izvor-nom dijalektu „Još vugač se vrti“. Pred punom dvoranom u Vinici, o knjizi je, između ostalih, govorila i Katica Oba-dić, lektorica i urednica. - Pred nama je knjiga koja oslikava dar za opažanje detalja iz ne-posredne okoline te dokazuje svu raskoš riječi koje su gotovo nestale iz svakodnevnog izri-čaja - rekla je Obadić i posebno naglasila kako je potrebno ču-vati identitet, kako pojedinca, tako i naroda. - Hrvatski jezik je mali jezik, njegovi govori i narječja već su i rijetkost, a lako je zamisliti što će se dogoditi u budućnosti... Zato je potrebno zapisati, govoriti, snimiti... Upravo kako to Evi-ca čini - istaknula je Katica Obadić. Stihove iz zbirke čitale su gimnazijalka Paula Mesek, Vesna Lazar Ivančić te Dra-ženka Ivančić. Sama autorica pročitala je pjesmu „Zmrž-jak“, posvećenu poznatom viničkom izvoru. Autorica je zahvalila svima koji su pomogli da zbirka ugleda svjetlo dana, a posebno načelniku Općine Marijanu Kostanjevcu na čiji se poziv predstavljanje knjige i održalo upravo u Vinici. - Izu-zetno mi je drago da je ovo već peta promocija knjige u Vinici. Svi koji čine napore da se ne zaboravi prošlost te promiču ono najvrednije što narod ima – vjeru, tradiciju i domaću riječ trebali bi biti izuzetno cijenjeni u društvu. (vg)

U SALONU Varaždinski kvartet jednu večer nastupa u lokalnoj crkvi, a iduće u rasprodanom HNK

U mariborskom Sloven-skom narodnom gledališču su stalno zaposleni, u Varaž-dinskom komornom orkestru su redovni honorarci, a u Va-raždinskom kvartetu sviraju iz zadovoljstva. Nije da ne vole svoje stalne angažmane, ali kvartet je, kako vele, “za dušu”.

Njihov zadnji nastup u HNK Varaždin bio je ra-sprodan. S obzirom na to da Hrvati baš i nisu poznati kao publika koja hrli u dvorane kad je komorna glazba u pita-nju, ova je četvorka očigledno pogodila dobru kombinaciju.

Godišnje odsviraju desetak koncerata, a novac koji dobiju od Grada kao kulturni dje-latnici taman im dobro dođe da ne moraju trošiti ono što zarade u Mariboru.

Usmena predajaNa pitanje kako im ipak

uspijeva da prosječni Hrvat kupi ulaznicu za koncert komorne glazbe, kad je riječ o zemlji koja riječ „komorno“ upotrijebljava kad želi reći da je nešto bilo strašno dosadno i „mrtvo“, odgovaraju spre-mni. – Kad negdje sviramo

prvi put baš se i ne možemo pohvaliti brojnošću publike. No već kad drugi put dođe-mo, ljudi je dvostruko više. Dakle, očigledno usmenom predajom punimo prazna mjesta. Uopće nisu problem ljudi nego organizatori. Pri-mjerice, na prvom koncertu za Ministarstvo, više je truda uloženo da se sve organizira nego što smo morali uložiti u koncert. Sada, kad smo ponovno nastupili, dvorana je bila puna - priča Marko Jerbić, prva violina kvarteta. Osim njega, u kvartetu svira-ju i Anđelko Ilčić, druga vio-lina, violu svira Ana Trnjar, a Davor Gluhak violončelo.

Na koncertima komorne glazbe pojam „puna dvorana“ ima sasvim drukčije značenje, nego na ostalim koncertima. Komorna se glazba uglavnom svira u intimnijim prostori-ma, a ne u arenama ili koncer-tnim dvoranama. Kad sviraju u palači Sermage, a publika čak i stoji – to znači da je došlo više od pedesetak ljudi.

– Uostalom, prvi izvođači komorne glazbe svirali su po salonima gospodskih kuća. No razmjerno broju ljudi koji nas dolaze slušati u zadnje vrijeme, mjesta na kojima sviramo, sve su veća. Sada je najčešća lokacija HNK, Glazbena škola, palača Ser-mage... - nadovezuje se na prvu, druga violina Anđelko Ilčić. On, pak, smatra kako je sve više onih kojima je njihova muzika ugoda uhu. - Osobno slušam sve što

Klasika nije samo za kvazielitu

Nije kriv turbo folk jer su ljudi duhovno prazni

� Slušanje klasične glazbe zahtijeva određenu kulturu slušanja. Isuviše profilirani ljudi, ne mogu se opustiti – sve seciraju. Za klasičnu glazbu ljude treba odgajati. Sve je više onih kojima je klasična glazba ugodna uhu. To što mladi sve više slušaju turbo folk treba pripisati činjenici da je ljudima potreban hormonski dopingPiše: VIšNJA GOtALvgotal@regionalni.com

Varaždinski kvartet - Marko Jerbić, Anđelko Ilčić, Ana Trnjar i Davor Gluhak

Varaždinski kvartet počeo je svirati obrade pop i rock pjesama. No, ne kao, recimo Two cellos koji sviraju modernu melodiju samo s drugim instrumentima i vještinama.

- Oni ulaze u taj svijet. Mi ne. Ostali smo i dalje u okvirima klasične glazbe. Zbog toga, na primjer, kad izvodimo Claptonovu pjesmu, mi ju niti ne po-kušavamo svirati kao Eric Clapton već kao Varaždinski kvartet. Publika ne čuje obradu već glazbu kvarteta. Tek na, možda, pola pjesme shvate o čemu

je riječ. Zadržavamo zvuk klasičnog gudačkog kvarteta i ne pokušavamo imitirati zvuk koji produciraju pop-rock grupe, govore.

- Odsviramo jedan koncert godišnje u varaždinskom nacionalnom kazalištu. Prve smo se godine nadali da će doći pedesetak gledatelja. Obično petnaest minuta prije koncerta u dvorani budu čovjek-dva, a taj je put u dvorani četvrt sata prije izvedbe bilo više ljudi nego što ih uobičajeno dođe na cijeli naš koncert, kažu “prva i druga violina”.

Varaždinski kvartet izvodi obrade, a ne kopije

19Kulturni obzor 28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

Izložbom pod nazivom „More“ u ludbreškoj je galeriji ZB Art započelo svečano obilježavanje 15. godišnjice rada ovog izložbenog prostora. Izložena su djela iz fundusa kolekcije voditelja Galerije, Zlatka Baranašića – mješavina sti-lova, od realizma do apstrakcije u periodu od 1952. godine do lani. – U proteklim godinama bilo je oluja, maestrala, zalazaka, tramontana, nemira, bonaca, sutona, zora, valova, riba… Što može bolje prikazati to vrijeme nego te-

matska izložba pod nazivom More? Kao što je i sam život otisnut u različitostima, tako i autori svoje radove prikazuju u različitim tehnikama, uljima na platnu i staklu, dekoritu, akriliku na platnu, batiku na svili, akvarelu, uljnom i suhom pastelu, kombiniranim teh-nikama i seriografijama – kazao je vlasnik izloženih djela.Na izložbi sudjeluje 12 autora, a može se po-gledati do sredine veljače. (vg)

“More” otvara proslavu 15. rođendana ZB Arta

U SALONU Varaždinski kvartet jednu večer nastupa u lokalnoj crkvi, a iduće u rasprodanom HNK

Iako sigurno neće nad-mašiti gotovo neshvatljivi uspjeh svog prethodnika, „ Inferno“ Dana Browna puno je bolji roman od ra-zvikanog „Da Vincijevog koda“. Dok je „Da Vincijev kod“ bila tvrda i pomalo za-morna proza koja je čitatelje privukla zbog neiscrpive fascinacije navodnom „mesi-janskom lozom“, „Inferno“ je suptilniji i kvalitetniji roman u kojemu profesor simbolo-gije Robert Langdon nastoji spriječiti globalni zločin tražeći počinitelja putem kodova temeljenih na Dan-teovu „Paklu“ i likovnim pri-kazima tog čudesnog spjeva. Iako možda mnogima neće biti tako intrigantni, dan-teovski tragovi u „Infernu“ puno su realniji i originalniji od onih templarskih u „Da Vincijevu kodu“. Da opet nema nepotrebnih jurnjava na motoru i sličnih akcijskih prizora (kojima, ne znam zbog čega, prečesto pribje-gavaju i Brownovi nasljed-nici Toyne, Cooper, Christer i Wallentin), „Inferno“ bi bio uzorno koncipiran i izložen roman. No, užitak čitanja ne izostaje. Ako ste (u neka financijski bolja vremena) imali prilike temeljitije pro-učiti znamenitosti gradova u kojima se odvija radnja (Firenca, Venecija, Istam-bul), posebno ćete uživati u prepoznavanju i Brownovom povezivanju tajnih ključeva. Ako pak niste, „Inferno“ će u vas zacijelo pobuditi afinitet prema renesansnoj baštini i Danteovom „Paklu“. Drugim riječima, „Inferno“ nije pri-mjer književne umjetnosti, ali jest primjer spisateljske umješnosti te iz njega može-te štošta naučiti o klasičnim primjerima vrhunske umjet-nosti. Čak je i rasplet dobar, ali autorov osobni moralni stav prema glavnom pitanju ostaje nedorečen. No, pu-stimo sad rasplet: od njega vas dijeli oko 450 zanimljivih stranica!

Denis PERIČIĆ

Dan Brown, Inferno, prev. Petar Vujačić, VBZ, Zagreb, srpanj 2013.

Što čitati?

Klasika nije samo za kvazielitu � Slušanje klasične glazbe zahtijeva određenu kulturu slušanja. Isuviše profilirani ljudi, ne mogu se opustiti – sve seciraju. Za klasičnu glazbu ljude treba odgajati. Sve je više

onih kojima je klasična glazba ugodna uhu. To što mladi sve više slušaju turbo folk treba pripisati činjenici da je ljudima potreban hormonski doping

Piše: VišNjA gOtALvgotal@regionalni.com

Zbog velike brzine priku-pljanja novih eksponata le-poglavske zbirke minerala, uskoro će trebati proširiti prostor za njihovo izlaga-nje. Zahvaljujući članovima udruge Lepoglavski ahat, lepoglavska zbirka minera-la, smještena u Domu kul-ture u Lepoglavi, stalno se popunjava novim primjerci-ma. Novi eksponati koji će dodatno obogatiti izuzetno vrijednu lepoglavsku mine-ralošku zbirku nabavljeni su

za nedavnog boravka člano-va Lepoglavskog ahata na sajmu minerala u Grazu i posjeta slovenskom rudniku Litija – Sitarjevec. Krajem lanjske godine, lepoglavski mineralozi spustili su se u okno rudnika Litija - Sitar-jevec. Za boravka u Slove-niji, voditelj muzeja “Hiža mineralov” u Velenju, Jože Rihtar, darovao je članovi-ma Lepoglavskog ahata još desetke primjeraka mine-rala za zbirku u Lepoglavi.

Sve bogatija zbirka minerala

Varaždinski kvartet - Marko Jerbić, Anđelko Ilčić, Ana Trnjar i Davor Gluhak

NOć MUZejA 2014. Muzeji otvoreni do 1 sat poslije ponoći

U muzejima do iza ponoći

Hoće li Varaždinci i ove godine zadržati epitet ljubitelja muzeja, vidjet ćemo zadnjeg dana u mjesecu, na devetoj Noći muzeja. Noć muzeja, koju je 2005. godine skromno zapo-čelo pet zagrebačkih muzeja, u tom se, niti desetljeću, proširio na preko sto muzejskih, gale-rijskih i izložbenih prostora. Ideja koju su osmislili Nijemci još 1997. godine u Berlinu u Hrvatskoj se pokazala dobit-nom kombinacijom. Noć kada je ulaz u muzeje besplatan, a svi su otvoreni do jedan sat iza ponoći, pokazala se jednako uspješnom u Zagrebu i u, pri-mjerice, Trilju. Dokaz tome je i povećanje broja posjetitelja svake godine. Od 111 tisuća prve godine preko, recimo 140 tisuća 2009., a rekordna je, do sada bila 2011., kada je muzejske postave razgledalo 310 tisuća ljudi.

ProgramGradski muzej Varaždin

koji je među prvima prihvatio ideju organizatora Hrvatskog muzejskog društva, na Sta-rom će gradu izložiti stalni postav Kulturnopovijesnog odjela. Palača Herzer također će izložiti svoj stalni postav Entomološkog odjela Svijet kukaca i izložbu Varaždinska kovnica Sorlini koja prika-zuje djelovanje nekadašnje radionice, koja je u razdoblju od 1896. pa do 1946. godine

proizvodila značke, medalje, plakete, odlikovanja. U palači Sermage će se uz stalni postav starih majstora moći pogledati i izložba Mateje Rusak, Snovi-tost. Izložbu kojom autorica ambijentalnom instalacijom, kroz grafike otisnute na tka-nini i u nizovima obješene na strop, pokušava postići okružje opuštenosti i dojam snovitosti. Polazi od toga da je za snov, kao i za umjetnost, potrebno svjesno i nesvjesno.

Posjetiteljima Noći muzeja

vrata će otvoriti i Muzej an-đela i to s nekoliko aktivnosti. Dio programa je cjelodnevni pa tako na Noć muzeja od 0 do 24 možete obići Anđeli-njak. Cjelodnevni program je i u igraonici „Potraži svog anđela“, kojom se na zanimljiv način istražuje varaždinska barokna povijest. S obzirom na to da igraonica ima fond darova, iz Muzeja pozivaju sve zainteresirane da i prije same Noći nabave karte ko-jima se istražuju mjesta na kojima spavaju anđeli. Uz sve navedeno, posjetitelji Muzeja anđela zadnjeg dana siječnja od

17 sati pa sve do ponoći mogu razgledati stalni postav Muzeja te gostujuću izložbu „Cerničko duranje“, autora Nikole Kopri-ve – Mike.

Zavičajni muzej Varaždin-skih Toplica održat će trodjel-ni program Noći muzeja. Prvo će sat vremena na programu biti Otvorena vrata Muzeja, Arheološki postav Zavičajng muzeja uz stručno vodstvo, potom će gosti u idućem satu imati priliku saznati kako se gradila replika rimske peći za keramiku na arheološkom na-lazištu te pogledati projekciju dokumentarnog filma “Aquae Iasae” koji je nastao u Toplica-ma tijekom 2009. godine.

Trakošćan je otišao i korak dalje. Na internetskim se stra-nicama mogu pronaći oglasi koji nude izlet u Trakošćan na Noć muzeja. U ponudi je razgledavanje tajne prostorije, kostimirani šetači u baroknoj odjeći koji će se muvati dvor-skim salonima. U dvorištu dvorca održavat će se koncert glazbenog sastava Kavaliri uz kuhano vino i domaće pecivo “biciklin”.

Ovogodišnja će Noć muzeja u Hrvatskoj simbolično zapo-četi otvaranjem izložbe Nakit iz fundusa Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu – Izložba s povodom. Jedan od povoda organizacije izložbe je podrška hrvatske muzejske zajednice sarajevskom muzeju, koji je zbog neriješene zakonske regu-lative već dulje od godinu dana zatvoren za javnost.

�Noć muzeja, koju je 2005. godine skromno započelo pet zagrebačkih muzeja proširila se na preko sto muzejskih, galerijskih i izložbenih prostora...

U ovogodišnjoj Noći muzeja prvi će put besplatno i do duboko u noć Čakovečki muzej otvoriti svoja vrata

Tradicija je da Varaždinci u velikom broju posjećuju Noć muzeja

mi paše, neovisno o žanru. Ali slušanje klasične glazbe zahtijeva određenu kulturu slušanja. Isuviše profilirani ljudi ne mogu se opustiti – sve seciraju. Za klasičnu glazbu ljude treba odgajati - smatra naš sugovornik.

Hormonski dopingSmatraju da glazbeni ukus

domaće publike i činjenicu da mladi sve više pod glazbom podrazumijevaju turbo folk treba pripisati činjenici da je ljudima potreban hormonski doping. – To je laka glazba, jednostavna za slušanje, di-

jametralno suprotan oblik za-bave. Kad mi sviramo imamo samo neverbalni oblik zaba-ve, konkretnije – nema riječi. Riječi su ono što kod turbo folk glazbe na sirov način na-dopunjava duhovnu prazninu ljudi. Nije kriv turbo folk jer su ljudi duhovno prazni. On to samo pametno iskorištava. U igri je veliki novac. No ne miješajmo narodnu glazbu s folkom - sve četvoro smo nekada svirali u folklorima. Glazba je univerzalno lijepa ili nije. Pitanje je samo što čovjeka ispunjava. Šunda ima i u klasičnoj glazbi - kažu.

Kako uopće natjerati klin-ce da se odluče za violinu, a ne nogometnu loptu?

– Logično je da u tim godi-nama – osam, devet godina - prvi korak učine roditelji. Tata i mama te odvedu u glazbenu školu i pitaju što želiš svirati. Meni se od prve svidjela violina. Sjećam se kad sam kao dijete gledao enciklopediju i stranice o operi te vidio onu rupu is-pod pozornice u kojoj svira orkestar. Baš mi se to dopalo. Neku noć sam se toga sjetio. Inače, uvijek sam mislio da ću svirati u nekom simfonij-skom orkestru, a sada baš sviram u toj rupi. Ne znam, možda je ta slika „presudila“ - prisjeća se Ilčić.

Rupa pod pozornicom

Viši predavač na Sveu-čilištu Sjever i poznati hrvatski fotograf Ma-rio Periša predstavio je večeras projekt i otvo-rio izložbu fotografija Zvjezdana prašina u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu. Pro-jekt se odvija u sklopu

Festivala „Fotografija godine BiH 2013“.

20 Duplerica REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

Sale i Mate Vidović, Wo-ody, Buzz i Munjeviti Jurić. Svi dobro znamo kako je riječ o likovima iz popularnih cr-tića, no kakve veze oni imaju s nama? Pa upravo je ovo veselo društvo dočekalo eki-pu Škole animiranog filma (ŠAF) u američkom filmskom studiju Pixar, koji su posjetili u sklopu svog boravka u San Franciscu i okolici početkom ove godine.

Pixar, Lucas, DisneyTočnije, od 3. do 12. siječnja

voditeljica ŠAF-a Jasminka Bijelić Ljubić i troje ŠAF-ova-ca Iva Ružić, Vedran Horvat i Eva Jalušić su “preko bare” pokazali način na koji se stvaraju crtići u Čakovcu, a uz posjet Pixar studiju iz čije su produkcije izašli Munjeviti Jurić, Priča o igračka-ma, Čudovišta i z orma ra i l i Merida hrabra, čakovečki ani-matori posjetili su i Lucas stu-dio legendar-nog Georgea Lucasa, tvorca Star Warsa, te Disneyev obi-teljski muzej.

Posjet ovim kultnim mjestima američke filmske industrije zauvijek će im ostati u sjećanju jer nema svatko priliku uživo vidjeti knjige snimanja najpoznati-jih svjetskih filmova ili biti u studiju u kojem je sjedio Tom Hanks ili Joan Cusack, koji su

“posudili” glasove likovima iz crtića.

- Posjet poznatim filmskim studijima bio je svojevrsna nagrada za naš dolazak u SAD kamo smo stigli na po-ziv direktora edukacije Kali-fornijskog filmskog instituta i Mill Valley film festivala Johna Morrisona, s kojim surađujemo još od 2005. go-dine, a organizatori i kreatori cijelog boravka u SAD-u bili su animatorica Sarah Klein i glazbeni producent David Kwan. Zahvaljujući njima, i Timu Foxu, Pixarovom montažeru, posjetili smo Pixar gdje smo upoznali originalne likove, makete i crteže najpoznatijih svjet-skih crtića novijeg doba. Imali smo priliku vidjeti

knjigu snimanja Meride hra-bre, koja se prepravljala čak 20.000 puta! Posjetili smo projekcijsku dvoranu gdje je, primjerice, prvi put prikaza-na Priča o igračkama, bili u prostoriji gdje dolaze svjetski poznati glumci sinkronizira-ti animirane filmove, vidjeli radna mjesta animatora koji su stvorili poznate crtiće... Pixar je pravi pogon u kojem se uz radni dio nalaze i pro-stori za opuštanje, od bazena, teretana do soba za odmor i restorana - ispričala je Bijelić Ljubić.

Impresivan je bio i posjet Lucas studiju gdje su ŠAF-ovci vidjeli originalnog E.T.-a, prve crteže i skice Darth Vadera i originalne kostime iz Star Warsa.

- Imali smo

prilike vidjeti i najno-vije trailere za filmove koji se rade, sa specijalnim efek-tima, izuzetno zahtjevnim 3D projektima. Sve skupa, vrlo impresivno – rekla je voditeljica ŠAF-a.

Kao šećer na kraju, čako-večka ekipa posjetila je Di-sneyev obiteljski muzej kroz koji su proputovali životom velikog Walta Disneya, naj-većeg vizionara animiranog filma, inovatora i animatora.

- Uz njegov život, obitelj i suradnike koji su ga pratili, uspone i padove, vidjeli smo i originalan crtež prvog Mickey Mousea, ali i originalne boje kojima su se bojili likovi iz Disneye-vih crtića. Muzej posvećen njemu svjedoči koliko je težak bio nje-gov put te ko-liko je ljubavi, p a -

NEZABORAVNO Predstavnici ŠAF-a u SAD-u održali radionice i posjetili Pixar i Lucas studio, kultna mjesta filmskog svijeta

U svijetu E.T.-a i Čudovišta iz ormara �U SAD smo otputovali zahvaljujući pozivu Johna Morrisona, direktora edukacije Kalifornijskog filmskog instituta i Mill Valley film festivala s kojim surađujemo još od 2005. godine. Održali smo nekoliko radionica kroz

koje smo djeci, odraslima i učiteljima predstavili način na koji nastaju animirani filmovi – rekla je Jasminka Bijelić Ljubić, voditeljica ŠAF-a Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆiharaci@regionalni.com žnje i rada uloženo u stva-

ranje nezaboravnih likova i bezvremenskih filmova koje i danas rado gledaju i djeca i odrasli – rekla je Bijelić

Ljubić.Ipak, ŠAF-ovoj ekipi de-

vetodnevni boravak u San Franciscu ipak je najvećim dijelom bio – radni.

Interes velikČak nekoliko radionica za

d j e c u , odrasle, ali i uči-telje vo-diteljica ŠAF-a i n j e z i n i p r e d -stavnici o d r ž a l i su u San Francis-cu i oko-lici ne bi li Ameri-kancima o t k r i l i tajne na-s t a j a n j a animira-nog filma

na hrvatski način. Sve je po-čelo prije devet godina kada je John Morrison zamolio ŠAF-ovce da pošalju nekoliko filmova za Mill Valley film festival, koji su se puštali kao traileri na tom festivalu.

- Tako smo zapravo us-postavili suradnju te otvo-rili novo poglavlje ŠAF-a. Zahvaljujući toj suradnji i Johnu Morrisonu, sada smo i dobili priliku prvi put uži-vo predstaviti svoje filmsko stvaralaštvo i način nasta-janja animiranih filmova –

doznajemo od Bijelić Ljubić.

Svoj put u S A D rea l i-z i ra l i

Knjiga snimanja Meride hrabre prepravljala se čak 20.000 puta

U Lucas studiju ŠAF-ovci vidjeli originalnog E.T.-a i prve crteže Darth Vadera

ŠAF-ova ekipa: Vedran, Iva i Eva zajedno s voditeljicom Jasminkom Bijelić Ljubić

Četveročlana ekipa ŠAF-a tijekom devet dana boravka u SAD-u imala je puno posla

Uobičajen kvart za San Francisco Originalni Darth Vader iz Star Warsa

Za radionice o animiranim filmovima u SAD-u je vladao veliki interes

21Duplerica 28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

NEZABORAVNO Predstavnici ŠAF-a u SAD-u održali radionice i posjetili Pixar i Lucas studio, kultna mjesta filmskog svijeta

U svijetu E.T.-a i Čudovišta iz ormara �U SAD smo otputovali zahvaljujući pozivu Johna Morrisona, direktora edukacije Kalifornijskog filmskog instituta i Mill Valley film festivala s kojim surađujemo još od 2005. godine. Održali smo nekoliko radionica kroz

koje smo djeci, odraslima i učiteljima predstavili način na koji nastaju animirani filmovi – rekla je Jasminka Bijelić Ljubić, voditeljica ŠAF-a

Škola animiranog filma (ŠAF) Čako-vec postoji od 1975. godine i njezin je osnivač Edo Lukman. U gotovo četiri desetljeća, u njihovoj produkciji nastalo je 180 filmova koji su se prikazivali di-ljem svijeta, a začetnici su animacijskih radionica.

- Ono po čemu smo drugačiji je što kod nas nema uplitanja voditelja u proces ge-neriranja dječjih ideja i razvoja tih ideja, što njegujemo timski rad na filmu, nema prepravljanja i stalno se educiramo u softverskom pogledu. ŠAF je uvijek bio donositelj promjena u radu s djecom na animiranom filmu – doznajemo od voditeljice Jasminke Bijelić Ljubić.

ŠAF danas broji 70-ak članova. Inici-

jatori i organizatori su Internacionalnih ani-macijskih filmskih radi-onica, a imaju i iskustva u organizaciji Državne revije filmskog stvaralaštva djece, koju su organizirali nekoliko godina i koju će organizirati i ove godine krajem rujna zajedno s Vanimom.

- Ovo je prvi put da će državna revija imati dva domaćina, Čakovec i Varaždin, što smatramo novim nivoom suradnje, odnosno malim iskorakom Hrvatskog filmskog saveza k daljnjem povezivanju gradova koji njeguju filmsko stvaralaš-tvo djece – zaključila je voditeljica ŠAF-a Bijelić Ljubić.

Na filmskom stvaralaštvu djece rade 40 godina

su zahvaljujući Hrvatskom audiovizualnom centru te Hrvatskom filmskom save-zu. U sklopu svog boravka

održali su retros-pektivnu pro-

jekciju svo-jih filmova

u Rafael teatru i

kinu t e r a -di-

onice za djecu, odrasle i uči-telje na kojima su im otkrili tajne rada animiranog filma na ŠAF-ov način.

- Iznenadio me interes koji je vladao za naše radionice, posebno onu koju smo odr-žali za učitelje. Zanimljivo je da Amerikanci, zapravo, nemaju prave filmske klubo-ve, odnosno udruge kao što ima Hrvatska, niti tradiciju kontinuiranog rada s djecom na produkciji filmova svih žanrova. U našoj zemlji ta tradicija je duga pola stoljeća, a i postoji sustavna edukacija učitelja koji rade s djecom

na stvaranju animiranih filmova – ističe voditeljica ŠAF-a, koja je o metodama rada održala i predavanje u Corte Maderi u organizaciji Microsofta.

- Održala sam predavanje s naglaskom na softvere koje ŠAF koristi u produkciji ani-miranih filmova. Tijekom tog predavanja razmijenila sam iskustva s nekim od Microsoftovih programera koji u slobodno vrijeme rade programe za animaciju i na-dam se da ćemo u budućnosti s njima razviti suradnju – na-javila je Bijelić Ljubić.

Nakon posjeta

profesionalnim filmskim studijima možemo zaključiti samo jedno, a to je da animacija počiva na istim principima. Sve počinje od ideje, koja se dalje razvija.”

Amerikanci nemaju

prave filmske klubove, odnosno udruge kao što ima Hrvatska, niti tradiciju kontinuiranog rada s djecom na produkciji filmova svih žanrova. ”

180

70

filmova nastalo je u četrdeset

godina postojanja ŠAF-a. Mnogi od njih prikazivani

su diljem svijeta, a začetnici su animacijskih

radionica.

-ak članova broji ŠAF. Specifičnosti

rada ove škole su što nema

uplitanja voditelja u nastanak i

razvoj ideja, nema prepravljanja i

njeguju timski rad na filmu.

Simbol Pixara, bez kojih ne prolazi nijedna “špica”

Voditeljica ŠAF-a Jasminka Bijelić Ljubić kaže kako domaćine iz Amerike očekuju ovog lipnja u Čakovcu

22 Sport REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

GRADSKA SPORTSKA DVORANA31.01.2014.- kuglana - kuglačka utakmica KK Željezničar VŽ - KK Za-natlija SI s početkom u 18,00 sati01.02.2014.- velika dvorana - rukometna utakmica GRK Varaždin - RK Spačva Vinkovci s početkom u 19,00 sati02.02.2014.- kuglana - kuglačka utakmica KK Varteks - KK Obrtnik 2011 s početkom u 10,00 sati02.- 03.02.2014.- velika dvorana - pripreme ženske kadetske rukometne reprezentacije Republike Hrvatske s početkom u 10,00 sati

sportwww.regionalni.com/sport

Rukometaši GRK Varaždin nastav-ljaju ovog vikenda natjecanja u Premi-jer ligi, u utakmica-ma 16. kola. Nakon nekoliko uspješ-nih pr ipremnih

utakmica, prvoplasirani Varaždinci dočekuju osmo-plasiranu ekipu Spačve iz Vinkovaca.

VARAŽDIN Održana svečanost dodjele nagrade Sportaš godine 2013.

Tonimir Sokol i Kristina Dudek sportaši su 2013.

Za varaždinskog sporta-ša 2013. godine izabran je Tonimir Sokol iz Hrvačkog kluba Vindija, dok je titulu sportašice godine ponijela Kristina Dudek, Atletski klub Sloboda.

Za sportaša godine osoba s invaliditetom ili gluhih oso-ba Grada Varaždina izabran je Karlo Rajković, Plivački klub Barok, a za najbolju sportašicu u konkurenciji osoba s invaliditetom ili glu-hih osoba Helena Dretar Ka-rić, Stolnoteniski klub osoba s invaliditetom Varaždin.

Za sportsku ekipu godine izabran je Hrvački klub Vid-nija, dok je sportska ekipa godine u ženskoj konkuren-ciji Gimnastički klub Vindija.

Sportska ekipa osoba s in-validitetom ili gluhih osoba za prošlu godinu je Streljački klub gluhih Varaždin, a u ženskoj konkurenciji ekipa osoba s invaliditeom ili glu-hih osoba izabran je Streljač-ki klub gluhih Varaždin.

NadeKao najveće nade varaž-

dinskog sporta proglašeni su Enes Garibović, Karate klub Varaždin, Vlatka Sekirnik, Atletski klub Sloboda te plesni par Balint Mate Te-mesvari i Paula Hude, Plesni

Piše: DAmIR IVANČIćdamir@regionalni.com

Nagrade najboljima u tradicionalno svečanoj atmosferi

Nagradu za životno djelo dobio je Srećko Tkalčec

Rukometašice su nastavile natjecanje u 1. HRL-u odigravanjem utakmica 15. kola. Varaždinska Koka odigrala je bez pobjednika s ekipom Sesveta 34:34 (16:14). Domaće rukometašice mogu žaliti za propuštenom pobjedom jer su većim dijelom susreta vodile, a dvije minute prije kraja imale vodstvo od 34:31. Gošće se, međutim, nisu predavale i s tri uzastopna gola Valentine Blažević izborile su podjelu bodova. Sesvećanke su i dalje prve na prvenstvenoj ljestvici dok su Varaždinke šeste. Kod domaćih rukometašica izdvaja se Ines Domjan koja je imala stopostotni učinak 6 od 6 te Ivana Dežić s 10 pogodaka.

Koka remizirala sa Sesvetama

Tanja Perec osvojila je 18. mjesto na jakom međunarodnom na-tjecanju u disciplini zračna puška 10 m, u Münchenu. Sudjelovao je veliki broj zemalja, a

27 strijelaca bilo je iz Hrvatske. Tradicija uspješnih nastupa hrvatskih strijelaca na ovom natjecanju nastavljena je i ove godine. Snježana Pejčić je u finalu bila odlična treća i osvojila jedinu hrvatsku me-dalju na ovom međunarodnom natjecanju. Ovo je ujedno bilo jedno od posljednjih natjecanja uoči EP u Moskvi.

Zovite nas na 042/290-777

siječnja u VIP dvorani stadiona Milenium odr-žana je svečana dodjela nagrada najboljim mo-tociklistima Hrvatske za 2013. godinu u devet disciplina - „Noć prvaka“. Svečanosti se odazvalo dvjestotinjak uzvanika, a domaći Jurica pavlic proglašen je najboljim u kategoirji speedwaya.

25

studio Takt.Nagrade za uspješno dje-

lovanje tijekom niza godina dobili su: Sportsko-ribo-lovni klub Varaždin za 100. godišnjicu rada i djelovanja, Nogometni k lub Plitvica Gojanec za 40. godišnjicu, Sportsko društvo Mladost za 40. godišnjicu, Streličarskom klubu Cekin za 40. godišnjicu te Sportskom kuglačkom klubu Cesta za 30. godišnjicu.

Godišnje nagrade dobili su: Dušan Todorović, Košarkaški klub Vindija, za sportskog

djelatnika godine, Pero Panić, Hrvački klub Vidnija za tre-nera godine, Ivana Putarek, Školski sportski savez Varaž-dinske županije, za školskog sportskog djelatnika godine.

Nagradu za životno djelo dobio je Srećko Tkalčec za postignuta sportska dosti-gnuća kroz više od 40 godina

aktivnog sportskog djelova-nja i promidžbu sporta grada Varaždina.

PlaketeZlatne plakete za doprinos

unapređenju i razvoju sporta dobili su Tajana Štuhec, AK

�Najboljim sportskim ekipama proglašeni su Hrvački klub Vindija i Gimnastički klub Vindija u ženskoj konkurenciji

Vrhunski je samo odnos prema radu Često se čuju rasprave u

sportskim klubovima koji sportovi ili koji klubovi bi trebali dobiti epitet vrhun-skog sporta ili vrhunskog kluba. Predlažu se razni kri-teriji a vrlo se rijetko govori o odnosu prema radu, prema treningu. Vrhunski sportaš je onaj koji se tako ponaša prema svom klubu i sportu.

Ukoliko se trenira jedamput ili dvaputa tjedno, sport može biti sto puta masovniji od nogometa ali to neće biti vrhunski sportaš a s njim niti vrhunski klub. Ukoliko nema barem jedan trening dnevno sportaš i njegov klub ne mogu govoriti o vrhunskom nivou. Nažalost, ima klubova i sportaša koji

žive na “staroj slavoi” i misle da će povremeno treniranje biti dovoljno. Možda za njih u tom trenutku hoće, ali za klub u cjelini neće. U pra-vom sportskom kolektivu, koji misli na budućnost i odgaja mlade generacije, nema mjesta onima koji se “švercaju” i ne dolaze na treninge i ne zalažu se

maksimalno na sportskom borilištu. Stariji sportaši moraju biti uzor mlađima u dolascima na trening i zala-ganju na sportskom borili-štu a ne obnuto. Tako se do naziva vrhunski dolazi samo radom i svakodnevnim do-kazivanjem, kao uostalom i u svim drugim životnim situacijama.

Piše: DAmiR iVANČiĆ

urednik sportske rubrikedamir@regionalni.com

U zaleđu

Sloboda, Teodor Pichler, TK Varaždin, Mladen Trgorlić, SRK Varaždin, Zvonimir Gašparac, STK IGEA Želje-zničar te Dražen Hrain, SD Mladost.

Diplome za uspješno više-godišnje djelovanje u sportu dobili su Dinko Berta, Stre-ljačko društvo HT, Antun Belošević, TK Marathon 95, Nebojša Kalajdžija, TK Marathon 95, Atletski klub Gojanec, Marija Hižman, AK Sloboda, Aleksandar Bekić BK Vindija, Siniša Kliček, ŽRK Koka, Marijan Lisjak, SRK Varaždin, Damjan Fi-ket, SD Mladost, te Marijan Laljek, NK Plitvica Gojanec. Posebna priznanja dobili su: Amalija Šašek za izuze-tan doprinos u promociji i promidžbi atletike, Drago Posavec za uspješno vođenje i postignute rezultate NK Plitvica Gojanec u 2013, te Esad Garibović za postignute izvanredne trenerske rezul-tate u 2013. godini.

Priznanje za najmlađe sportaše Sportski uzor varaž-dinskih osnovnih škola dobili su: Nikola Šobak, I. OŠ, Nika Svetec, II. OŠ, Tara Nikolić, III. OŠ, Marko Sambolec, IV. OŠ, Paula Šimunčić, V. OŠ, Ivona Ciglar, VI. OŠ, Ivan Vizković, VII. OŠ te Valen-tina Hrženjak, Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar.

23Sport 28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

OK Varaždin Volley pobijedio je ekipu OK Zadar u 14. kolu 1. HOL Skupine II 3:0 (25:23,25:22,25:17). Tom pobjedom osvojeno je treće mjesto na pr-venstvenoj ljestvici, a natjecanje se nastavlja mini ligama. Prve četiri ekipe, koje čine uz OK Varaždin Volley, OK Karlovac, MOK Rijeka i OK Zadar igrat će za ulazak u Skupinu I, a posljednje četiri ekipe igrat će za ostanak u 1. HOL-u. U ovaj drugi krug natjecanja prenose se samo bodovi iz međusobnih utakmica.

Varaždinci osvojili 3. mjesto

Tonimir Sokol i Kristina Dudek sportaši su 2013.

�Ovog vikenda tri medalje kadeta i dvije medalje seniorki varaždinskih atletičara

Na izvanrednoj Skupštini Zajednice sportskih udruga grada Varaždina većinom glasova podržana je od-luka da se neraspoređena sredstva iz Programa javnih potreba u sportu grada Varaždina za 2013. godinu temeljem kriterija, u iznosu od 135.800,00 uplate na žiro-račun Nogometnog kluba Varaždin - Škola no-gometa, koja su bila nami-jenjena NK Varaždin.

Odlukom Skupštine ZSU-GV-a NK Varaždin nije par-ticipirao u realizaciji sred-

stava u 2013. godini, zbog višegodišnje blokade raču-na, pa su navedena sredstva ostala neraspoređena.

“Skupština je na ovaj na-čin podržala preporuku Grada Varaždina da se sred-stva dodijele NK Varaždin – Škola nogometa, sportskoj udruzi koja je Ugovorom o međusobnoj suradnji iz 10. siječnja 2011. vezana za NK Varaždin, te iako se radi o dvije sportske udruge, to je praktički „jedinstven“ sportski kolektiv.”, piše u zaključku sa skupštine.

Ova je godina počela uspješno za atletičare i atletičarke AK Sloboda. Ove subote održala su se dva natjecanja, a Varaždinci su se vratili s odličnim plasmanima.

RezultatiNa Otvorenom prvenstvu Zagreba u

dvorani za seniore i seniorke nastupile su tri atletičarke AK Sloboda. U utrci na 60 metara Mateja Jambrošić osvojila je drugo mjesto s rezultatom 7,83, dok je Lucija Pokos bila četvrta s 7,92. Vlatka Sekirnik bila je druga na 60 m prepone, a finalnu utrku završila je s rezultatom 8,90.

U subotu je održano i Prvenstvo Hr-vatske za kadete i kadetkinje u Rijeci. Ivan Novko bio je drugi na 60 m s rezul-tatom 7,52, dok je Jan Ožeg osvojio drugo mjesto u bacanju kugle s rezultatom

14,26. Ena Krebelj plasirala se u finale utrke na 60 metara, a završila je na pe-tom mjestu s rezultatom 8,23. Na 60 m prepone Monika Cmrečki bila je treća s 9,71, a četvrto mjesto osvojila je Orhidea Lešćak s 9,76. Ana Majdak bila je peta u bacanju kugle s rezultatom 10,82.

Piše: DamiR iVanČićdamir@regionalni.com

Juniori NK Varaždin natječu se u 1. HNL-u za juniore

Monika Cmrečki, AK Sloboda

Jan Ožeg, AK Sloboda

Matea Jambrošić druga na 60 m, kao i Vlatka Sekirnik na 60 m prepone

nOGOmET Izvanredna Skupština ZSUGV-a razriješila dvojbu

aTLETiKa Otvoreno prvenstvo za seniore i PH za kadete

Kome ide novac NK Varaždin?

Odlični plasmani mladih atletičara AK Sloboda

u 11 sati u Fitness centru Bazeni održati demonstracijski trening TRX trenažera. Dani otvorenih vrata za vrijeme kojih svi zaintere-sirani mogu besplatno isprobati nove TRX tre-nažere trajat će do subote, 1. veljače. Izumitelj i konstruktor TRX trenažera je Randy Hetrick, bivši pripadnik elitnih vojnih postrojbi koji je osmislio TRX trenažer za osobne potrebe održavanja visoke razine kondicijske pripre-mljenosti i to bilo gdje na terenu.

28. 1. 2014.

2. Trofej Reno VinekU Ljubešćici u organizaciji STK Ljubešćica odigran je 2.

turnir HSTS-a Trofej Reno Vinek na kojem je nastupalo 377 igrača iz 54 kluba. Na turniru su nastupali svi najbolji igrači i igračice u Hrvatskoj do 18 godina među kojima su bili i članovi STK Ljubešćica koji su s 4 pobjednička postolja bili drugi najtrofejniji klub na turniru. Leon Šantek u najmlađim kadetima i Janja Matijašec u najmlađim kadetkinjama osvojili su izvrsna 2. mjesta, dok su Leona Šantek u kadetkinjama i Nino Hrelec u mlađim kadetima bili 3. Od ostalih klubova iz Varaždinske županije na postolju su bili: kadeti 1. Marko Vi-daček (Igea) i 2. Benjamin Podkrajac, juniori 3. Nikola Horvat (Starr), juniorke: Mihaela Brodar (Varaždin).

Nakon šest kola Županijske ženske malonogometne lige, u kojoj se na-tječu četiri ekipe, vodi ŽMNK Podra-vina 02 iz Ludbre-ga s pet pobjeda i jednim porazom

te gol-razlikom 32:18. U ligi se natječu još ženske malonogometne ekipe Varaždin - ŠN, koja ima 10 osvojenih bodova kao i Je-rovec, te Cestica-2005 bez osvojenog boda u dosa-

dašnjem dijelu natjecanja. U 7. kolu sastaju se Podra-vina 02 i Cestica-2005 te derbi za drugu poziciju između ekipa Varaždin-ŠN i Jerovca.

Ivan Novko, AK Sloboda

24 Sport REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

Tijekom veljače zainteresi-rani osnovnoškolci moći će besplatno trenirati rukomet u sklopu dana otvorenih vrata Rukometnog kluba Varaždin koji će se održavati u dvorani TTS-a. - Osnovnoškolci uzrasta od prvog do četvrtog razreda moći će trenirati s našim člano-vima kako bi neposredno vidjeli leži li im rukomet. Treninzi će za sve zainteresirane biti besplatni jer smo uspjeli naći sponzora - veli Hrvoje Jembrih, predsjednik RK Varaždin, koji poziva djecu i njihove roditelje da iskoriste ovu priliku. Trenin-zi će se održavati na TTS-u po-nedjeljkom, srijedom i petkom između 16 i 17 sati. -Mogu doći dječaci, kao i djevojčice, kako bi vidjeli što je rukomet, kako se radi i što se radi. Oni koji će htjeti i dalje trenirati, moći će nam se priključiti u školi rukometa. Trenutno imamo osamdesetak članova, iako po-stojimo četiri godine - veli Jem-brih. RK Varaždin jedan je od boljih primjera rada s mladima. - Našu školu podupiru Blaženko Lacković, Petar Metličić i Ivano RK Varaždin upisuje dječake i djevojčice u Školu rukometa

DOZNAJEMO RK Varaždin organizira dane otvorenih vrata tijekom veljače

Besplatni treninzi na TTS-u za buduće rukometaše

Balić. Vjerujem da to nešto zna-či, tako da ne vidim razloga da roditelji i djeca ne iskoriste ovu priliku. Tim više što naše tri ekipe koje se natječu u ligama ostvaruju dobre rezultate. I to bi trebalo biti poticaj da nam se jave djeca u dobi od šest do deset ili jedanaest godina. To je bitno jer nakon tri-četiri godine razvijanja počet će na-stupati u ligama možda kao budući Lackovići ili Metličići - veli Jembrih. Rukomet, kako dodaje, nije ništa manje ili više agresivan sport kao i drugi. - U rukometu ima povreda, ali za njih se pripremaju. Zato je bitno da djeca krenu što prije, da se razvijaju i jačaju prije nastupa u međužupanijskoj ligi. Ove jeseni kreće generacija 2004./2005. koja je trenirala dvije do tri godine. Sada nam trebaju još mlađi - pojašnjava Jembrih.Zbog masovnosti, RK Varaždin u pojedinim ligama ima više ekipa kako bi se što više djece natjecalo. - Trenutno u generaciji 2002./2003. igraju dvije ekipe. Nikad ne znate tko će među njima odskočiti - naglašava Jembrih te poziva zainteresirane da se jave na TTS ili tel 091 4601 501 te fb.

U dvorani OŠ I. K. Sakcinskog u Ivancu, u organizaciji KK Ivanec, a pod pokroviteljstvom HKS održano je Prvenstvo sjeverozapadne Hrvatske u borbama i katama. KK Ivanec ostvario je sljedeći uspjeh: u katama je u kategoriji Ciciban 1. bio E. Bencek, a 2. V. Hrga-rek, kod ml. učenika 5. je bio R.

Bencek, a u kategoriji učenici L. Hrgarek također je bio 5; u borbama ml. učenici +36 kg 2. je bio P. Žlibar, kod kadeta P. Lukavečki bio je 1. u -52 kg, a kod ml. kadetkinja -55 kg 1. je bila P. Brlečić, u kadetima -57 kg 3. je bio M. Jakopec, kod kadetkinja -54 kg 3. je bila M. Hrgarek, a u +54 kg 3. je bila T.

Lukavečki, kod juniora -61 kg 1. je bio F. Habek, u -68 kg 3. je bio J. Jakopec. U u kategoriji -76 kg 3. je bio D. Hrgarek. Kod seniorki -55 kg 1. je bila V. Kraš, u mlađim seniorima -60 kg 1. je bio F. Habek, a u seniorima +84 kg I. Matajčić; kadetkinje borbe ekipno Lukavečki, Hrgarek i P. Brlečić osvojile su 3. mjesto.Kadetska ekipa KK Ivanec

KARATE Prvenstvo sjeverozapadne Hrvatske u borbama i katama u Ivancu

Ivanečke kadetkinje ekipno treće

U 14. kolu košarkaške 2. A lige Sjever postignu-ti su lsjedeći rezultati: KK Čakovec - KK Podra-vac 56:95, KK Ivančica - KK Bjelovar 68:72, KK Petar Zrinski - KK Gra-fičar 87:101, KK Rudar Cimper - KK Koprivnica 75:66, KK Radnik - KK Međimurje 81:80, KK Mladost - KK Vindija 72:59. Na prvenstvenoj tablici i dalje vodi lub-dreški Grafičar sa 27 osvojenih bodova koliko ima i Podravac, Vindija

je na petom mjestu sa 23 boda a Ivančica je osma sa 18 bodova.

Grafičar i dalje na vrhu

Piše: IVICA KRUHOBERECikruhoberec@regionalni.com

KOŠARKA Odigrano 14 kolo 2A lige Sjever

25Oglasi 28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

26 Zdravlje REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

Pacijenti koji moraju pre-kontrolirati rad hormona štitnjače (TSH) ili anti-gen specifičan za prostatu (PSA), trenutno to mogu učiniti isključivo u bolnič-kim medicinsko-bioke-mijskim laboratorijima. U Varaždinskoj županiji se te dvije pretrage obavljaju u laboratorijima Opće bol-nice Varaždin te Specijal-ne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice.

Dvije preprekeHoće li kontrola TSH i

PSA uskoro biti moguća i u primarnim laboratorijima?

U našoj županiji to su laboratoriji Doma zdravlja u Kolodvorskoj i Zagre-bačkoj ulici, te laboratoriji u Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu. Prema proš-lotjednom priopćenju Hr-vatskog zavoda za zdrav-stveno osiguranje, njihovo Upravno vijeće očekuje da će svi primarni laborato-riji, koji za to imaju uvjete, pretrage TSH i PSA uvesti tijekom ove godine.

- Odlukom Upravnog vijeća ostvarili su se pre-duvjeti da se i u primarnim laboratorijima koji za to imaju uvjete na teret HZ-

ZO-a može prekontrolirati TSH - tireotropni hormon te PSA – prostata speci-fični antigen, čime će se značajno povećati dostu-pnost ovih laboratorijskih pretraga, odnosno skratiti čekanje na njihovo obavlja-nje – istaknuli su.

Međutim, veliko je pitanje

TSH i PSA ipak samo u bolnici? � Iz HZZO-a su istaknuli da su svojom odlukom omogućili da se pretrage TSH i PSA uvedu i u primarne laboratorije, čime bi se značajno skratile liste čekanja. Međutim, u

Varaždinskoj županiji niti jedan laboratorij nema potreban imunokemijski analizator koji je skup, a nabava je neisplativa za samo dvije pretrage

PROVJERILI SMO Hoće li kontrola hormona štitnjače i antigena prostate biti uvedena u primarne laboratorije

Piše: VESnA MARgETIć-SLATkIvmargetic@regionalni.com

Pretrage TSH i PSA trenutno isključivo u laboratorijima bolnica u Varaždinu i Varaždinskim Toplicama

koliko će primarnih labo-ratorija doista moći uvesti ove pretrage. Dvije su velike prepreke. Prvi problem je činjenica da su PSA i TSH specijalističke pretrage koje može provoditi isključivo specijalist medicinske bi-okemije.

- Od 118 medicinskih biokemičara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti samo je 64 specijalista – upozorio je još krajem prošle godine predsjednik Hrvatske ko-more medicinskih biokemi-čara Goran Bulatović.

I dok nismo uspjeli dozna-ti ima li laboratorij Doma zdravlja u Varaždinu spe-cijalista, preostala tri pri-marna laboratorija u župa-niji, oni u Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu taj uvjet ispunjavaju. Međutim, oni, ali i drugi primarni labora-toriji u Hrvatskoj imaju još jedan problem.

Smjeli bi obavljati TSH i PSA, ali nemaju na čemu. - TSH i PSA se ne određuju na standardnoj opremi koja je pravilnicima propisana za opće laboratorije, nego je potrebna dodatna, posebna oprema. Budući da ozbiljni, kvalitetni imunokemijski analizatori koštaju između 300.000 i 500.000 kuna, vrlo mali broj laboratorija ima potrebnu opremu, a nabavka nove je za većinu

laboratorija neizvediva i ekonomski neisplativa za mali raspon pretraga – napomenuo je Bulatović. S obzirom na to da bi obavljali samo dvije pretrage, nabava analizatora je, slikovito rečeno, kao da kupe jako skupu perilicu rublja pa u njoj peru jednu maramicu.

Odluka s greškomSada svi čekaju da HZZO

objavi novu odluku Uprav-nog vijeća. Naime, prošli

4primarna laboratorija

u Varaždinskoj županiji su: laboratorij Doma

zdravlja na lokacijama u Kolodvorskoj i

Zagrebačkoj u Varaždinu, te laboratoriji u Ivancu,

Ludbregu i Novom Marofu

zdravljewww.regionalni.com/znanost/medicina

Hoće li bivša specijalna bolnica u Novom Ma-rofu zadržati sve svoje djelatnosti nakon što je 1. siječnja pripojena Općoj bolnici Varaždin te hoće li svoja radna mjesta zadržati svih 270-ak zapo-slenika, samo su neka od pitanja koja muče čelne ljude i vijećnike Novog Marofa. Gradonačelnik Darko Hrenić odgovore je zatražio od ministra zdravlja i to u dopisu koji je javno objavljen na web-stranicama Grada. No na zahtjev gradskih vijećnika za 7. veljače sazvana je posebna sjed-

nica Gradskog vijeća na kojoj će se raspravljati o pripajanju bolnice.

Do tada će vjerojatno biti poznato koga će Vla-da imenovati za novog sanacijskog upravitelja Opće bolnice nakon što je dr. Dubravko Tršinski zatražio razrješenje iz zdravstvenih razloga. Prve posljedice spajanja osjetili su zaposlenici koji su plaće dobili sa zakašnjenjem od tjedan dana. Umjesto do 15. u mjesecu, plaće su isplaćene u srijedu 22. siječnja.

Zbog spajanja bolnica sazvali gradsko vijeće

Zovite nas na 042/290-777

LUDBREg Projekt “Kretanje je život”

Besplatno vježbanje za odrasle postalo hit

Dva puta tjedno stanovnici Ludbrega mogu pohađati be-splatnu medicinsku terapiju za odrasle pod stručnim vod-stvom višeg fizioterapeuta ili školovanog trenera. Riječ je o projektu pod nazivom “Kretanje je život” koji Grad Ludbreg provodi u surad-nji s Fitness i fizio centrom Impuls.

Zanimanje za vježbanje, koje uključuje lakši oblik vježbanja, istezanje mišića i pokrete koji nisu nagli, ne

pada ni nakon mjeseci, izvi-jestili su iz Grada Ludbrega.

– Željeli smo ponuditi sta-rijim sugrađanima moguć-nost razgibavanja uz stručno vodstvo, jer smatramo da se upravo kretanjem može oču-vati zdravlje, pogotovo u sta-rijoj dobi. Projekt je krenuo u srpnju kada se vježbalo na Trgu Svetoga Trojstva i broj zainteresiranih kontinuirano je rastao – rekao je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

Kako pravilno izvesti vanj-sku masažu srca, umjetno disanje i pružiti prvu pomoć primjenom automatskog vanj-skog defibrilatora, besplatno mogu naučiti svi stanovnici Varaždinske županije i tako steći vještine kojima mogu spasiti tuđi život. Županijski Zavod za hitnu medicinu po-ziva sve građane da se prijave za pohađanje tečaja “Osnovne mjere održavanja života uz upotrebu automatskog vanj-skog defibrilatora”, koji će se održavati u Nastavnom centru Zavoda u Ludbregu. Važno

je napomenuti da postoji i mogućnost organiziranog prijevoza polaznika na relaciji Varaždin – Ludbreg.

Prijaviti se možete na e-mail tajnistvo@zhm-vz.hr, odnosno na brojeve telefona 042/206-107 ili 042/262-287 od ponedjeljka do petka od 8 do 14 sati. Potrebno je ostaviti ime i prezime, adresu stanova-nja, zvanje odnosno zanima-nje, godinu rođenja i telefon za kontakt. - Poziv je otvoren kontinuirano, dakle ne po-stoji rok za prijavu. Ovisno o broju zainteresiranih, Zavod

će tijekom godine odrediti termine grupa te sa svakim zainteresiranim polaznikom dogovoriti termin. S pojedino-stima tečaja, koje je važno po-

znavati prije konačne odluke, sve zainteresirane detaljno će upoznati naši ovlašteni djelat-nici – pojašnjava ravnateljica Jasminka Begić.

Tečaj traje pet sati s kra-

ćim stankama, a sastoji se od predavanja, vježbi osnovnih mjera održavanja života te od upoznavanja s automatskim vanjskim defibrilatorom. Na-učeno se na kraju provjerava pisanjem testa, a svi koji ispu-ne uvjete dobivaju potvrdnice. - Želja nam je da što veći broj laika završi tečaj te da svojim primjerom ukažu na važnost edukacije vezane uz situacije u kojima se očekuje da se djeluje brzo i učinkovito kako bi se spasio i očuvao ljudski život i zdravlje – ističe Jasminka Begić.

POZIV Prijave za tečaj “Osnovne mjere održavanja života uz upotrebu defibrilatora” Zavoda za hitnu medicinu

Besplatno naučite kako pomoći kada stane srce

Tečaj u Ludbregu, moguć i prijevoz

Prijave na tajnistvo@zhm-vz.hr ili 042/206-107 i 042/262-287

27Zdravlje 28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

tjedan je zapravo izmije-njena Odluka o osnovama

za sklapanje ugovora o pro-vođenju zdravstvene zašti-te iz obveznog zdravstve-

nog osiguranja iz prosinca prošle godine. Predsjednik Komore tada je upozorio da tu Odluku nije moguće provesti.

Pretrage TSH i PSA bile su uvrštene među standar-dne postupke i pretrage, dakle kao obavezne za svaki primarni laboratorij. Među-tim, gotovo polovica takvu obvezu ne može ispuniti, jer nemaju specijalista me-dicinske biokemije pa dvije pretrage ne smiju obavljati.

Čini se da su tu primjedbu u HZZO-u uvažili, jer su u prošlotjednom priopćenju naveli da su se ostvarili preduvjeti da pretrage PSA i TSH uvedu oni laborato-riji koji za to “imaju uvjete”. Međutim, ostaje problem nabave (pre)skupe opreme.

Zbog toga bi namjera HZZO-a da bolničke labo-ratorije rastereti, a pacijen-tima omogući brže pretrage mogla ostati “mrtvo slovo na papiru”.

Radnik koji je na bolova-nju, a ne odazove se pozi-vu na pregled kod svojeg obiteljskog liječnika ili u prostore HZZO-a, a kontro-lorima onemogući i pregled u vlastitom domu, ubuduće će ostati bez naknade plaće.

Boca s kisikomTo je predviđeno Pravil-

nikom o provedbi nadzora i kontrole, koji je Uprav-no vijeće HZZO-a doni-jelo prošli tjedan. Njime su utvrđene nove ovlasti i obveze Zavoda.

- Kontrola privremene

nesposobnosti za rad osigu-ranika obavlja se pregledom medicinske i druge doku-mentacije kod izabranog doktora, te obveznim pre-gledom osiguranika u or-dinaciji izabranog doktora ili prostorima HZZO-a ili u stanu/kući osiguranika. Ako se osiguranik, koji je uredno pozvan, ne oda-zove pozivu na pregled, a svoj nedolazak ne opravda, ili ne omogući pregled u stanu, kontrolori HZZO-a mogu predložiti obustavu naknade plaće zbog privre-mene nesposobnosti za rad osiguraniku – izvijestili su.

Istaknuli su da će nakon javnog nadmetanja izdaci

za lijekove biti smanjeni za oko osam posto, odnosno za oko 300 milijuna kuna godišnje.

- Ušteda će biti ostvare-na isključivo snižavanjem cijena lijekova koji se već nalaze na Osnovnoj i Do-punskoj listi lijekova pa osiguranici i dalje imaju mogućnost dobivanja 3.299 oblika lijekova na Osnovnoj listi te 650 oblika lijekova na Dopunskoj listi – naveli su.

Upravno vijeće je ujedno donijelo odluku kojom će se osiguranim osobama omogućiti opskrba i punje-nje boca kisikom na teret sredstava obveznog zdrav-stvenog osiguranja.

TSH i PSA ipak samo u bolnici? � Iz HZZO-a su istaknuli da su svojom odlukom omogućili da se pretrage TSH i PSA uvedu i u primarne laboratorije, čime bi se značajno skratile liste čekanja. Međutim, u

Varaždinskoj županiji niti jedan laboratorij nema potreban imunokemijski analizator koji je skup, a nabava je neisplativa za samo dvije pretrage

�Po novom pravilniku, HZZO radniku može obustaviti isplatu naknade ako se ne odazove na pregled, a svoj nedolazak ne opravda

PROVJERILI SMO Hoće li kontrola hormona štitnjače i antigena prostate biti uvedena u primarne laboratorije HZZO Dobili nove ovlasti i uštedili na nabavi lijekova

Piše: VESnA MARgETIć-SLATkIvmargetic@regionalni.com

Pretrage TSH i PSA trenutno isključivo u laboratorijima bolnica u Varaždinu i Varaždinskim Toplicama

HZZO želi rasteretiti bolničke laboratorije i skratiti čekanje na dvije pretrage, ali...

Bolesti srca i krvnih žila, ovisno-sti, različite vrste karcinoma, od kojih su na prvome mjestu karci-nom debelog crijeva i karcinom dojke, samo su neki od zdravstve-nih problema s kojima se susreću stanovnici Varaždinske županije, a koje je moguće spriječiti. Upravo će se prevencijom posebno baviti članovi Savjeta zdravlja Varaždin-

ske županije, savjetodavnog tijela Županije koje je konstituirano proš-li tjedan. - Poboljšanje i promocija zdravlja, kao i prevencija raznih bolesti samo su neki od ciljeva ovog savjeta. Cilj je izraditi i novu sliku Varaždinske županije budući da je postojeća stara deset godina – istaknula je predsjednica Savjeta dr. Mirjana Kolarek Karakaš.

Tvrtka GNLD International plasirala je novi program za zdravo i sigurno mršavljenje na europsko tržište, koji će ove srijede predstaviti u Varaždinu. Želite li više saznati kako riješiti problem viška kilograma uz pet obroka dnev-no, zadržati vitalnost, imati više energije i odr-žati tijelo u dobroj formi, dođite na promociju programa. Promocija će se održati 29. siječnja u hotelu Varaždin u 19 sati. Svoj dolazak naja-vite na broj mobitela 098/206-520.

nova slika zdravlja naše županije novo: zdravo i sigurno mršavljenje

Radnik na bolovanju možeostati bez naknade plaće!

Pretrage TSH i PSA smiju obavljati samo specijalisti medicinske biokemije. Od 118 biokemičara u primarnim laboratorijima samo njih 64 su specijalisti, pri čemu po jedan u Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu.

PROBLEM

28 Ženski svijet REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

ženski svijetwww.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-777

Piše: Melanija Galunić Frizerski salon GlossIve Režaka 4a, Varaždintel. 042/200-420

Lijepa i zdrava kosa naše je prirodno bogat-stvo i ukras. No, jeste li znale da je zdrava kosa izrazito elastična i može se istegnuti 20 do 30 % prije nego pukne? Ili to da je ljudska kosa jača od bakrene žice iste debljine?

Različiti štetni utjecaji, loša i nekvalitetna prehrana ili centralno grijanje zimi kosu mogu učiniti beživotnom i bez sjaja. Štetni utjecaji posebno su vidlji-vi tijekom zime kada vašu kosu mrsi

ledeni vjetar, niske temperature i suh zrak u prostorijama u kojima boravite. Upravo on isušuje vlagu iz vlasišta, a jaka hladnoća čini kosu lomljivom i suhom. Vaša kosa posebno je osjetljiva na zimovanju, gdje su sunčeve zrake jače kada se reflektiraju od snijega. Stoga je kosi potrebna zaštita od sunca. Kapa je važno zaštitno sredstvo. Zimi dajte prednost hidra-tantnim maskama i regeneratorima i svakako štitite kosu kapom.

Zimi svojoj kosi priuštite maske i zaštitite je kapom!

Sezonska sniženja bit će dvaput godišnje po 15 dana?

�Prema prijedlogu novog Zakona o zaštiti potrošača, sezonska sniženja moći će se održavati od 1. do 15. siječnja te od 1. do 15. srpnja, dakle, maksimalno trajanje bit će 60 dana

NOVO Zakon o zaštiti potrošača regulirat će sezonska sniženja i rasprodaje

Modno osviještene djevoj-ke, ali i muškarci sigurno su već obišli omiljene trgovine jer siječanj obično slovi kao mjesec sezonskih sniženja! Majice, hlače, tajice, jakne, kaputi, čizme... Sve to sada se moglo kupiti po nižim cijenama. Iako su mnoge trgovine sezonska sniženja već zaključile, u nekima će popusti potrajati tijekom cijelog siječnja, odnosno, još ovog tjedna. No tako bi moglo biti još samo ove zime.

Određeno trajanjePrema prijedlogu novog

Zakona o zaštiti potrošača, sezonska sniženja, odnosno

prodaja proizvoda po sniže-noj cijeni nakon proteka se-zone ubuduće bi mogla trajati samo po 15 dana i to dva puta

na godinu. Točnije, bude li usvojen ovaj zakon, što se očekuje

ovog proljeća, trgovi-ne će sezonska sniženja

moći održavati od 1. do 15. siječnja te od 1. do 15. srpnja, dakle, maksimalno trajanje sezonskih sniženja bit će 60 dana. Iznimno, ako nisu pro-dani svi proizvodi, trgovac može nastaviti s prodajom proizvoda po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, no pro-daju nije dopušteno oglaša-vati kao sezonsko sniženje.

No bez obzira na to hoće li sezonska sniženja trajati

Ljudi danas rade gotovo cijeli dan i jedva ima-ju vremena za sebe, no pronađite malo vremena i iznenadite sebe i svog partne-ra. Ku-pite mu ulaznice za kon-cert nje-g o v o g o m i -l j e n o g benda, ot iđ i te na tenis ili bad-minton i zajedno se smij-te dobrim pote-zima i gafovima ili jednostavno prošeć ite po snijegu.

Obucite buc-ne, dobro se zabundajte i uživajte u snježnoj idili koje ovih dana ima u obi-lju. Ima li što romantičnije od šetnje gradom pod pahuljicama? Ako ste se pak zaželjeli promjena i uzbuđenja, evo i nekoli-ko savjeta za drugačije spojeve koji će sa sobom donijeti obilje romantike i spojiti ugodno s kori-snim. Čim zatopli, stavite ruksak na leđa i zaputite

se u planine. Ako želite nešto više od korisno provedenog vremena s vašim partnerom na svje-žem zraku, uzmite šator

i prespavajte u njemu!

Što ima ljepše od spavanja pod

zv jezdanim n e -b o m s a s v o -j i m l j u -b l j e -nim, a i odmo-rit ćete s e o d restora-na i kva-l i t e t n o provest i zajednič-ko vr ije-

me. Ako niste tip za izlete, a svejedno želite nešto novo, sjednite u auto i odvezite se ondje gdje nikad prije niste bili.

Zapamtite, za dobar provod udvoje nije vam potrebno puno novaca, ni vremena, čak ni mašte. Morate se samo malo okrenuti oko sebe, pogle-dati što se nudi i odabrati što vam se najviše sviđa.

Hrvati su najak-tivniji ljubavnici

na svijetu s prosječno 11 partnerica, a ništa lošiji nisu ni Grci, Nizozemci i Britanci, prenijeli su mediji pozivajući se na istraživanje indijskog izdanja časopisa Men’s Health. Istraživanje je provedeno od travnja do kolovoza na više od 50.000 ispitanika iz 30 zemalja. List je, naime, naručio istraživanje kako bi utvrdio kako muškarci iz Indije stoje u usporedbi s drugim narodima, a rezultati su za njih bili poražavajući jer se ispostavilo da to rade jako rijetko. No nisu Hrvati samo u vrhu po tome. Hrvati više od bilo ko-jeg drugog naroda upražnjavaju seks na otvorenome, a od mjesta na kojima to rade su bazeni, parkovi, automobili i livade. Od javnih mjesta na kojima rade “hopa-cupa” nisu im dragi jedino kampovi. U seksu na kampiranju od Hrvata jedino su bolji Nizozemci.

PRAVI LJUBAVNICI

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆiharaci@regionalni.com

PRAVILA Što su sezonska sniženja, što rasprodaje, a što s robom s greškom?

Ako ste među šopingholičarkama, sigurno znate razliku između sezon-skih sniženja i rasprodaja. No za one koje ipak ne znaju, sezonska sniženja podrazumijevaju prodaju proizvoda po sniženoj cijeni nakon proteka sezone, a rasprodajom se smatra prodaja proi-zvoda po nižoj cijeni u slučaju prestanka poslovanja trgovine ili prestanka pro-

daje određenog proizvoda iz predmeta

poslovanja trgovca. Ako volite kupovati,

tada nije “zgorega” da doznate nešto i o prodaji robe s greškom. Prema nacrtu Zakona o zaštiti potrošača, proizvod s greškom mora biti fizički odvojen od ostalih proizvoda. Također mora jasno, vidljivo i čitko biti obilježen, kao i pro-dajno mjesto na kojem se nalazi, dakle, mora biti jasno da se radi o proizvodu s greškom, kao i gdje se ta greška nalazi.

Roba s greškom mora biti označena i posebno odvojena

Proizvod s greškom mora biti jasno obilježen i odvojen od ostalih proizvoda

Sjednite u auto i otiđite tamo gdje još niste bili

Bucne na noge, kapa na glavu i na snijeg!

ROMANTIKA

29Ženski svijet 28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

Piše: Petra KolaK ĐinĐićBeauty centar Čarolija, Varaždin

Krešimira Filića 78,mobitel: 098/168-6705

Žene čija koža počinje pokazivati prve znakove starenja i žene čija koža nema tonusa i čije crte lice više nisu idealno definirane trebale bi na profesionalnu anti-age njegu lica u kozmetičkom salonu. Starenje kože događa se u svim slo-jevima kože jer ona gubi masno potkožno tkivo, polako se opušta i gubi tonus. Već nakon trideste godine života, koža se mijenja, kako izgledom, tako i funkcionalno. Pojavljuju se prve bore, koža gubi elastičnost i sjaj. Kako bismo poku-šali spriječiti prijevremeno starenje, trebamo se pravilno hraniti te unositi dovoljne količine vitamina E i C. Tajna

mladosti i ljepote je u redovitoj pravilnoj njezi kod kuće u koju spadaju preparati za čišćenje kože i preparati za njegu i pomlađivanje kože. Osim kućne njege koja preventivno sprečava starenje kože, preporučujem barem jednom mjesečno odlazak kod kozmetiča-ra na profesionalni anti-age tretman lica kao što je mezolift koji ima učinak nekirurškog liftinga lica ili specijalne maske za popunjavanje bora te učvršćivanje tonusa lica. Vaša koža lica bit će pomlađena, blistava i svježa.

Anti-age njega licu vraća mladost, blistavost i svježinu veljače krajnji je rok da putem interneta pronađete partne-ra! Naime, stranica za spajanje parova

Match.com izračunala je da su ljudi naj-aktivniji u traženju online partnera u vremenu od Nove godine do 14. veljače. Tada se, naime, najviše chata, razmjenjuju poruke i fotografije na internetu, a u tom su razdoblju ljudi najaktiviji na društvenim mrežama.

14.

Sezonska sniženja bit će dvaput godišnje po 15 dana?

NOVO Zakon o zaštiti potrošača regulirat će sezonska sniženja i rasprodaje

Bez obzira na to koliko sniženja trajala, “šopingirajte” pametno

ne haračite po trgovinama bez ograničenja, odredite si limit

15 dana ili duže, jedno je sigurno: bez obzira na to koliko po-pusti bili veliki i cijene prima-mljive, sezonska sniženja nikako nisu stvorena da sav svoj novac potro-šite na kupnju nove odjeće. Kupujte na sniženjima, ali kupujte pametno! Kako? Evo nekoliko savjeta.

Prvo i osnovno, napravite popis! Proučite što sve imate na raspolaganju u ormaru. Tako ćete vidjeti čime ras-polažete i utvrdite što vam u tom trenutku doista treba, a moguće je da iskopate nešto što ste zaboravili da imate, a odlično je za zimske dane i proljeće koje sli-jedi. Na velikim sezonskim sni-ženjima je sve neodoljivo jef-tino, no uvijek dobro razmislite treba li vam baš to i imate li to s čim kombinirati. Ako niste sigurni, bo-lje ne kupujte!

Iskusne “šopin-gašice” savjetuju da se za rasprodaje pripremite unaprijed. Odjeću koja vam je zapela za oko najbolje

je isprobati prije nego počne sniženje, pa kad trgovine spuste cijene, ciljano idete u shopping. Na taj način

štedi- te vrijeme. N e -

ćete morati čekati pred kabi-nama i gubiti živce, posebno ako ćete još jednom morati

isprobavati odabrano, a i novac jer ovakva strate-gija omogućuje vam da

kupujete točno ono što ste odabrali.

Trendi? Bolje ne!Dobro je znati da se na sni-

ženjima ne isplati kupovati trendi odjeća. Ona će iduće sezone biti “out”, pa zašto

da sada kupite ne-što što će vam iduće

godine stajati na dnu ormara? Isto tako, ne haračite po t rgov i n a m a

bez ograniče-nja. Odredite si

limit - svotu koju ćete potrošiti i koju ni

pod koju cijenu ne smijete prekoračit i ! Možda

vam se sada tako ne čini, no zima će brzo proći i trebat ćete si-gurno nešto od odjeće za pro-

ljeće. I na kraju, ne zaboravite. Iako

popusti mame na sve strane, pripazite. Popusti najčešće vrijede za redovne cijene proizvoda, a ne i za one koji su već sniženi.

Također, nemojte samo ku-povati odjeću, razmišljajte i o

modnim detaljima. Sni-ženja su prava prilika

da obnovite svoju ko-lekciju marama, šalo-va, torbi, špangica ili rajfova za kosu. Sve modno osviještene cure dobro znaju da ovakvi detalji mogu odlično osvježiti s v a k u dos ad nu kombinaciju i po-živiti outfit.

Zima je, treba biti toplo

Kapa, šal i rukavice proteklih su dana bili glavni modni detalji na gradskim ulicama. To ne treba čuditi s obzirom na niske temperature koje su nas stisle pro-teklih dana. Dok neke pripadnice ljepšeg spola vole tople vunene kape s “cofekima”, druge su se od zime sakrivale ispod kapuljača. Naravno, iako je hladno, Varaždinke nastoje biti usklađene, pa su njihove kape, šalovi i rukavice istih ili sličnih boja. S obzirom na to da ni idućih dana neće biti bolje, ovi zimski modni deta-lji i dalje će nas pratiti. Iako modni stručnjaci poručuju kako kape, šalovi i rukavice mnogo govore o vama, kad su temperature debelo is-pod nule - fućkaj trendove i modu! Ipak je najvažnije da nam je toplo, a kako to izgleda na varaždinskim ulicama, pogledajte na fotografijama fotore-portera Regionalnog tjednika Siniše Sovića.

Zabundano kroz grad

Piše: sanja PeteK-modrić

dr. med. specijalist, dermatovenerologVinka Međerala 4a, Varaždin

042/302-904, www.dermatologija.hrKemijski pilinzi ne izazivaju iritacijeKemijski pilinzi oduvijek su bili dio

dermatovenerološke terapije. Starije generacije pilinga izazivale su iritacije, a današnje su vrlo sofisticirane: izosta-ju površinske iritacije, nuspojave su svedene na minimum, a istovremeno pokazuju dobar dubinski učinak.

Važno je napomenuti da se po-boljšanja na koži, uslijed djelovanja kemijskih pilinga, postižu postepeno, kroz seriju tretmana, najčešće četiri. No konačan učinak pilinga vidljiv je i nekoliko tjedana nakon posljednjeg

pilinga, i to ne samo na površini kože, već i u njegovoj dubini, gdje utječe na obnovu kolagenih i elastičnih vlakana. Kemijski pilinzi mogu se provoditi gotovo čitave godine, uz obaveznu zaštitu kože od sunca.

Već duže vrijeme se, osim s glikol-nom kiselinom, u dermatološkim or-dinacijama provode pilinzi i s drugim voćnim kiselinama, što znatno proši-ruje terapijske mogućnosti! Tako se pilinzi s neiritirajućom mandeličnom kiselinom mogu provoditi i kod najo-

sjetljivijih koža tijekom ljetnih mjese-ci. I mliječnu kiselinu dobro podnose osjetljive kože, pa je često koristimo u kombinaciji s ostalim kiselinama ili antioksidansima, za uklanjanje mrlja odnosno pigmentacija.

Kojična i limunska kiselina vrlo često se u kombinaciji s ostalim ki-selinama upotrebljavaju kao snažni posvjetljujući agensi.

Piruvičnom i salicilnom kiselinom pak možemo dobro djelovati na upal-ne i neupalne oblike akni.

Piše: sanja PeteK-modrićdermatolog

30 Vidokrug REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

vidokrugwww.regionalni.com

Udruga vinogradara i voćara “Skrajski pajdaši” iz Salinovca obilježila je već tradicionalnu manifestaciju, proslavu Vincekova. Okupljanje je bilo oko 13 sati u Peščenjaku odakle se krenulo od klijeti do klijeti pre-ma Šatornjaku, usput je naš prijatelj velečasni Marijan Piskać blagoslovio svaku klijet i vinograd tko god je za to bio zainteresiran. Glavna svečanost je bila kod Vladi-mira Rogineka gdje se obrezivao vinograd i plesači iz KUD-a Salinovec otplesali su nekoliko plesova. Druženje se nastavilo u staroj školi u Salinovcu do jutarnjih sati.

Zabava u salinskim bregima potrajala do ranog jutra

Zovite nas na 042/290-777

VINCEKOVO U bednjanskom kraju proslavili blagdan Svetog Vinka

Vincekov rez zalijali sa čak 180 litara vina

�Ako je suditi po obilnom zalijevanju trsova i žednih grla, ova vinska godina bit će i više nego obilna u bednjanskom kraju

Svi vinogradari, podrumari i ostali namjernici koji su se u subotu 18. siječnja pridružili Vincekovom rezu što je u or-ganizaciji bednjanske Udruge vinogradara Gerico održan kod klijeti obitelji Bistrović, na vinorodnom području ispod brda Sv. Josip zacijelo će dugo pamtiti ovogodišnju manife-staciju kojom vinogradari bed-njanskoga kraja tradicionalno obilježavaju početak sezonskih radova u vinogradu.

Dugo u noćNezapamćeno dobrom po-

sjetu manifestaciji pridonijelo je i lijepo vrijeme. Tako se Vin-cekov rez, što je počeo okuplja-

njem sudionika već oko 12.30, produžio do jedan sat poslije ponoći; posjetitelji su pritom neprestano dolazili i odlazili, a domaćini su u jednom tre-nutku nabrojili čak 117 oku-pljenih vinogradara i mještana,

opuštenih uz dobro društvo, glazbu i domaći gulaš. Dakako, i uz dobru kapljicu iz obitelj-skog podruma i donirano vino od strane pojedinih članova Gerice. Bilo kako bilo, popilo se 180 litara vina, pa ako je suditi po obilnom zalijevanju trsova i žednih grla, ova će vinska go-dina biti i više nego obilna. Za dobar štimung pobrinuli su se glazbenici KUD-a Cvetlinski zvon, a ceremonijalmeštar bio je tajnik Gerice Slavko Žirovec. Kako i priliči, prve šibe s trsova okićenih kobasama odrezao je domaćin Mirko Bistrović te ih uronio u škaf s vodom. Kad potjeraju, po pupovima će dobar vinogradar odmah znati

Vincekov rez se produžio do jedan sat poslije ponoći

Prve šibe orezao je domaćin Mirko Bistrović, a „litanije“ trseku govorio je Slavko Žirovec

Raspjevani muzikaši Cvetlinskog zvona “pozvonili” trsju

Mnogobrojni vinogradari, članovi udruge Vinea iz Vinice okupili su se u vinogradu kod Mije Erjavca kako bi zajedno obilježili i proslavili blagdan Svetog Vinka. Prema tradiciji, vinogradari na Vincekovo oba-vezno pohode svoj vinograd i porežu par trsova, a trsje se blagoslovi i okiti kobasicama te zalije vinom. Orezane mla-dice potom se stave u posudu s vodom, a prema broju pupova koje mladice vinove loze potje-raju, vinogradari procjenjuju kakva će biti berba. Obilježa-vajući blagdan Svetog Vinka, obred blagoslova vinograda te početka radova u njima vodio

je vinički župnik, prečasni Va-lent Posavec uz pomoć đakona Tihomira Ciglara, koji će ove godine služiti mladu misu. Na-kon blagoslova, domaćin Mijo Erjavec, kojem su se pridružili predsjednik udruge Stjepan Kovačić te načelnik Općine Marijan Kostanjevac zajedno su porezali nekoliko trsova te ih zalili vinom, nazdravljajući pritom svim okupljenim vino-gradarima.

Domaćin je pripremio do-voljne količine vina za sve okupljene, a zajedničko je dru-ženje uz “Zagorske veseljake” nastavljeno u dvorani Općine Vinica do kasno u noć.Obred blagoslova vinograda vodio je prečasni Valent Posavec Domaćin Erjavec, načelnik Kostanjevac i Kovačić iz udruge Vinea

PROSLAVA U Vinici Vincekovo obilježeno u vinogradu Mije Erjavca

Blagoslovili trsje i okitili ga kobasicama!

Ludbreška udruga Trsek, pod pokroviteljstvom Gra-da Ludbrega i Varaždinske županije, po 22. je put or-ganizirala izložbu mladih vina u hotelu Crnković. Osim društvenog, izložba koju je otvorio gradona-čelnik Ludbrega Dubravko Bilić, bitan je gospodarski događaj predstavljanja vina s spodručja ludbreš-kog vinogorja.

- Ova izložba pokazuje koliko su vino i vinarski proizvodi ukorijenjeni u ovome kraju. Grad će i u budućnosti podržavati sve one koji se žele aktivno baviti proizvodnjom vina i svoja vina izlagati na tržištu - rekao je grado-načelnik Bilić, naglasivši ujedno i turistički aspekt događanja.

- U suradnji s vinarima želimo razvijati Ludbrešku vinsku cestu – rekao je Bilić. Vina je ocijenila ko-misija kojoj je kao i prijaš-njih godina na čelu prof. dr. Dubravka Premužić. Komisija vina ocjenjuje na temelju boje, bistroće, mirisa, okusa i općeg doj-ma vina. Ocjene su jako dobre, vina su bolja nego prošle godine. Zlatnih me-dalja je 36, srebrnih 253, a 37 brončanih. Priznanja će se dodijeliti za 10 vina, a 35 ih je neocijenjeno. (vg)

Izložba vina u Ludbregu

siječnja, na sam blagdan Sv. V i n k a , Udruga vino-

gradara i voćara “Sveti Martin” Varaždinske Toplice po sedmi put je obilježila Vincekovo. Ove godine ceremonijal re-zidbe se održao u vinogradu Ivana Ratkovića iz Varaždinskih Toplica na brijegu “Bašter” uz članove udruge i brojne goste.

22.

prognozirati ovogodišnju ber-bu. Dobar uspjeh Vincekovog reza, naziva pod kojim se Sv. Vinko već godinama obilježava u bednjanskome kraju, poticaj je domaćinima za novu ideju koju Udruga Gerico uskoro kani realizirati. A to je da u suradnji s Turističkom zajed-nicom priredi Dane otvorenih klijeti, kao turistički usmjerenu akciju s ciljem populariziranja klijet – turizma u ovome kraju.

117okupljenih

vinogradara i mještana našlo se u jednom trenutku na proslavi Vincekova, opuštenih uz dobro

društvo, glazbu i domaći gulaš

Piše: LjILjANA RISEK

BRan

KO T

ežaK

31Oglasi 28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

32 Mali oglasi REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

VaraždinAugusta Šenoe 10(kod gradske tržnice)Tel.: 042/290-774Radno vrijeme:

Ponedjeljak: 8 - 12 hUtorak: 8 - 13 h

Sri - pet: 8 - 16 h

Prijamna mjesta:

VaraždinIANAKapucinski trg 5(ulaz iz Blažekove ul.)pon - pet: 8 - 20 hsubotom: 8 - 13 h

nOVi MarOFBenjakRemetinec 290pon - pet: 7.30 - 15 hsubotom: 7.30- 12 h

LUdBrEGAROMAMEDIA d. o. o.Petra Zrinskog 7 42230 LudbregRadno vrijeme (ljetno) od 14-19hinfo 091 92 99 329

iVanECPoljodom Gospodarska 2

VaraždinSKE TOPLiCECvjećarnica BEŠENIĆBana Jelačića 3Telefon: 671 160

reklamacije vezane uz distribuciju novina7Plus regionalnog tjednika javite na mobitel 0914601501.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!www.regionalni.com

mali oglasiwww.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

LEGALIZACIJA, izrada kom-pletne dokumentac ije, najpovoljnija usluga. GT-EXOR d.o.o.098/173-69 41 ili 091 /444 08 49 ozn.466c

LEGALIZACIJABESPRAVNOIZGRAĐENIHOBJEKATA

KOMPLETNA USLUGAAKODA d.o.o. Varaždin

098-222895, 042-500802

KUĆE

AGENCIJA „GRABAR“, G. Kne-ginec, Toplička 200 – posreduje-mo u prodaji nekretnina. Mob. 098/267-070, e-mail: grabar.

tihomir@gmail.com ozn.335c

KUĆA katnica, nedovršena, 3 etaže, podrum, balkoni, tera-sa, struja, voda. Tel. 212-675 ozn.14/2/1

JAKOPOVEC, kod Varaždina, prodaja obit. kuće 120 m², kompl. namještena, garaža, okućnica 1545 m², E-certifikat. Cijena po dogovoru. Može i zamjena na istarskom priobalju. Mob. 098/9250-324 ozn.339

STANOVI

NOVOGRADNJA! Dvosobni 46 m² u M. Laginje (ključ u ruke), energetski razred B – povoljno! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 098/162-1432 ozn.62c

KUPUJEM jednosobni stan u Varaždinu do drugog kata. Mob. 098/166-1177. Želimorski d.o.o. ozn.189c

APARTMANI

APARTMAN NOVOGRADNJA! Apartman 43 m² ključ u ruke u Pakoštanu, energetski razred A - super cijena! Lucerna nekretnine, 091/784-4868 ozn.62c

ZEMLJIŠTA

VRLO POVOLJNO poljopri-vredne parcele u paketu - oranica u Rakitovcu sa 1 rali 806 hvati, oranica u Butini sa 1506 hvati, šuma u Lugu sa 94 hvati, oranica u Butini sa 1 rali 1421 hvati, šuma u Lugu sa 179 hvati. Sve upisano u k.o. Petrijanec. Mob. 091/4271-052, 098/420-755 ozn.835a

GRAĐEVINSKO zemljište po-vršine 4660 m², Grabanice. Mob. 098/680-447 ozn.56

GRAĐEVINSKO zemljište kod Nekermana, 20 x 60 m, proda-jem po 10 €/m². tel. 351-211, 099/351-2110 ozn.257

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.2633e

POSLOVNI PROSTORI

IZNAJMLJUJEMO poslovni prostor u Sračincu cca 40 m². Glavna ulica, prizemlje, posebni ulaz, sanitarije i parking. Mob. 098/267-588 ozn.398c

PRODAJEM ulični poslovni prostor, 46 m², u centru Varaž-dina, povoljno. Mob. 091/526-7870 ozn.354

NAJAM

IZNAJMLJUJE se manji, no-vouređeni jednosobni stan u centru grada. Mob. 098/268-233 ozn.161c

DVOSOBNI stan, 55 m², cen-tralno grijanje, poseban ulaz, iznajmljujem. Mob. 092/2454-043 ozn.2635e

IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u Sračincu – 1.200 kn najam. Mob. 098/267-588 ozn.398c

SOBA s upotrebom kupaone i kuhinje, centralno, iznajmlju-jem povoljno ženskoj osobi s primanjima. Mob. 091/907-0528 ozn.362

IZNAJMLJUJE se kuća u Vinici i jednosobni stan u Vratnu D. Tel. 722-193, 098/9620-497 ozn.365

JEDNOSOBNI, namješten stan u centru, 1.000 kn/mj., central-no, dsl, parking, niske režije. Mob. 091/541-8309 ozn.388

IZNAJMLJUJE se jednosoban stan u obiteljskoj kući, poseban ulaz, blizu centra grada, kod bolnice, muškoj osobi, studentu. Upitati na broj 091/163-3538 od 16 sati ozn.22/2/1

IZNAJMLJUJE se soba s upo-trebom kuhinje i kupaonice, studentu nepušaču. Tel. 233-009 ozn.399

IZNAJMLJUJE se jednosobni namješteni stan u Ul. Zrinskih i Frankopana. Upitati: 091/590-1175 ozn.429

POSAO

KOMERCIJALISTIMA, osoba-ma s iskustvom u prodaji i mar-ketingu nudim honorarni posao za prodaju novih, hit proizvoda na tržištu. U obzir dolaze i umi-rovljenici. Informacije od 16 do 20 sati na mobitel 098/206-520. ozn.2634e

TRAŽI se djevojka za rad, za šankom, može i početnica. Mob. 092/148-4167 ozn.302

GOSPOĐA s iskustvom traži posao čišćenja (uredi, zgrade, ugostiteljski objekti), rad 8 h. Mob. 095/835-8773 ozn.355

UGOSTITELJSKI obrt traži dje-vojku za rad, može i studentica. Uvjeti odlični. Tel. 042/747-313 ozn.384

MOZAIK caffe bar, traži mlađu djelatnicu za rad, za zamjenu, Biškupečka 13. Mob. 091/501-1249 ozn.442c

USLUGE

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima 0-24 h. Mob. 098/9621-694 ozn.14/3/1

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i po-voljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

ODČEPLJIVANJE odvoda stro-jem „TIMO“ adaptacija kupaoni-ca, stanova, sa svim radovima, vodovod, keramika, knauf…Mob. 097/654-5646 ozn.30

ODČEPLJIVANJE odvoda stro-jem (wc,kuhinje...), garanci-ja, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c

ČISTIMO DUBINSKI stroj-no: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne pro-store. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

BRAVARIJA-MAČEK: Novo! Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne kon-strukcije. Mob.098/961-5016 ozn.14c

BRAVARIJA KUSERBANJ – in-tervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c

VODOINSTALATERSKE US-LUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje insta-lacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/ 8540-727 ozn.69c 

Za sadržaj oglasa ne odgovaraMo!

MaLi OGLaSi

već od

40 kuna!!!

VUKOVARSKA ulica, tro-sobni stan 80 m², etažno plinsko gr ijanje, odmah useljiv, energetski razred D, 55.000 €. Wens ne-kretnine, 042/200 - 055, 091/390 -3175, 099/830 -6645 ozn.378c

NOVOGRADNJA, Jalkoveč-ka ulica – Grabanice, dvo-sobni stan 59 m², ener-getsk i razred B . Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390 -3175, 099/830 -6645 ozn.378c

OPTUJSKA ulica (početak), dvosobni stan 62 m², I. kat, energetski razred G, extra povoljno, 20.000 €. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390 -3175, 099/830 -6645 ozn.378c

Z. I FRANKOPANA, 3 sob-ni, 52 m², 1. kat, sve no-vouređeno, etažna brojila, energetski razred: D. BE-GINN j.d.o.o., 042/301-234, 091/301-2334 ozn.499c

STANOVI U NOVOGRADNJI, niskoenergetski razred „A“, cijene već od 1.000 €/m², ključ u ruke, MEN-ARS NE-KRETNINE, Zagrebačka 31, www.men-ars.hr, 042/200-117, 098/1644-483 ozn.141c

KOZARČEVA, dvosobni stan 59 m², etažno grijanje, vo-domjeri, kompletno adap-tiran, energ. razred: C. BE-GINN j.d.o.o., 042/301-234, 091/301-2334 ozn.499c

MEN- ARS NEKRETNINE, kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u Varaždinu, www.men-ars.hr, Zagrebačka 31, 042/200-117, 098/1644-483 ozn.141c

„NEKRETNINE DOMI -NUS“ – Prodaja, kupnja, najam, zakup svih vrsta nekretnina na atraktiv-nim lokacijama !!! www.nekretninedominus.hr, 042/321-936, 095/9140-200, 098/494-585. Ured agencije: Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c

„LUCERNA NEKRETNI-NE“ Najbolja ponuda ne-kretnina kuća, stanova, posl. prostora, zemljišta, apartmana po SUPER CI-JENAMA! 042/321-635, 091/784-4868, 098/162-1432. Ured agencije: A. ŠENOE 10, VARAŽDIN ozn.62c

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje kera-mičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c

SERVIS računala, instalacija op. sustava 99,00 kn, repara-cije matičnih od 199,00 kn, čišćenje laptopa od 99,00 kn, www.pcserviser.com, 321-702 ozn.365c

LIMENI krovovi svih vrsta, građevinska limarija, izo-lacije, garancija, NAJPO-VOLJNIJE. Tel. 098/172-9903 ozn.500c

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.Varaždin, I.Režeka 4cTel:214-711, fax.200-713Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe. Sastavljamo f inancijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adapta-cije krova; tesarski, limar-ski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395-722, 098/744-980 ozn.1c

ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin! U ponudi krilni i klizni mo-tori za ograde, ugradnja i servisi. Novo u ponudi – PVC stolarija!.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

33Mali oglasi 28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fa-sader.com ,mob. 098/791-092, 042/647-168 ozn.314c

V O D O I N S TA L AT E R o d 00-24 sata: nove instalacije i sitni popravci, sniženje na sa-nitariju -25%. Više na www.aquainstal-dakovic.hr, mob. 095/906-3361ozn.231c

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstruk-cije postojećih krovišta (sve vrste pokrova). Trapezni limovi (pocinčani lim), II. klasa, 25,00 kn/m². ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

SOBOSLIKARSKO – FASADER-SKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c

VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni po-pravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c

„POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavlja-mo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c

ISKOPI, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob. 091/572-3895 ozn.445c

GRADNJA KOJIĆ – visokograd-nja – sve vrste građ. radova, grad-nja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije,

sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

GRADNJA KOJIĆ – niskograd-nja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanali-zacija, iskopi „mini“ bagerom, ru-šenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

STANKO d.o.o. – postavljamo parkete, laminate, linoleume, tepihe, suhe glazure, stepenice, unutarnju stolariju. Obnavljamo stare parkete, obavljamo sitne ku-ćanske popravke. 10 % popusta u siječnju i veljači. Mob. 095/9170-675 ozn.517c

NOVO: Fotokopiranje, ispis, skeniranje, uvez. Fotokopiranje u boji A4 – 2,40 kn, crno-bijelo od 0,18 kn. Foto Mondo, T. Blažeka 3 (kod Zagrebačke banke), T: 042/561-051 ozn.510c

FOTOGRAFIJE za dokumente: samo 30 kn za 8 fotografija! Foto Mondo, T. Blažeka 3 (kod Zagrebačke banke), T: 042/561-051 ozn.510c

PRUŽAM knjigovodstvene us-luge: vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje financijskih izvješta-ja. Mob.: 099/6746-442 ozn.518c

OKVŽ-Poslovno knjigovodstvo j.d.o.o., Varaždin, Branka Vod-nika 4, tel:320-986. Vodimo po-slovne knjige za fizičke i pravne osobe, te izradu završnih računa i poreznih prijava po povoljnim cijenama. Osim toga pružamo besplatne savjete o poslovanju u obrtu i trgovačkom društvu. ozn.519c

FASADE BOŽIĆ d.o.o.: sti-ropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.2738

TERMOFASADE, knauf sustavi, soboslikarstvo, polaganje kera-mike, laminata. Uredno i povolj-no. Mob. 098/478-900 ozn.63

SOBOSLIKARSKE ličilačke us-luge, obrade špaleta, postavljanje keramičkih pločica, izvođenje svih zidarskih radova, popravak i tapeciranje namještaja. Mob. 099/691-3586 ozn.342

USLUGE čišćenja poslovnih i privatnih prostora, glača-nje, namještaj po mjeri (kuhi-nje, ugradbeni ormari). Mob. 098/903-0714 ozn.353

MAGISTRA kemije daje instruk-cije. Mob. 091/880-7315 ozn.376

STOLARIJA Darabuš - novo u ponudi! Izrada namještaja na CMC stroju. Povodom 10 godišnjice dodatni popust – sav namještaj! Mob. 099/679-9387 ozn.415

ŽIVOTINJE„SNOOPY“ salon za kućne ljubimce nudi usluge šišanja i uređivanja pasa i mačaka. Trenkova 66, Varaždin, 098/947-9969, 042/231-032 ozn.318

PRODAJEM mušku svinju za klanje od 270 kg. Mob. 098/1615-833 ozn.404

PRODAJU se odojci. Mob. 098/903-7293 ozn.422

VOZILAAUTO-FLORIJANIĆ prodaje razne modele rabljenih vozila. Plaćanje karticama (MASTER, ZABA I AMERICAN), auto kre-diti (RBA, ERSTE, ZABA, PBZ). Mogućnosti zamjene vozila - sta-ro za novo. Mob. 098/390-644, 098/379-885 ozn.52c

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i

kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c

KUPUJEM au-tomobil do 17 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, po-voljno ispod cijene! Isplata odmah! Mob. 098/965-6624 ozn.174

KUPUJEM automobile, traktore, kombije, može i karambolira-na vozila. Mob. 098/927-9560 ozn.198

FIAT PUNTO 1.1 benzinac, ‘96. g., registriran godinu dana, oču-van, 2. vlasnik, mala potrošnja. Mob. 091/511-8122 ozn.398

OSTALO

OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, šted-njake, peći – sve vrste, radija-tore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/8233-156 ozn.352c

DRVA za ogrjev, bukva, grab, akcija. Besplatna dostava. Uz mogućnost pil jenja . Mob. 098/555-522 ozn.2895

UGLJEN za loženje. Akcija 150 kg za 300,00 kn s dostavom. Mob. 091/9191-998, 042/711-378 ozn.425c

DRVA za ogrjev bukva-grab-agacija. Moguće i piljenje. Mob. 092/1658-313 ozn.188

PRODAJEM svinju za klanje oko 130 kg, tanjurače 24, plug IMT 755. Upitati: 099/7744-335 ozn.372

ŠTAP planinarski, teleskop, crveni, izgubljen u gradu (us-pomena). Molim nalaznika, tel. 214-497 ozn.374

NAJPOVOLJNIJA ogrjevna drva bukva-grab-agacija-hrast, dostava gratis, mogućnost pilje-nja. Mob. 099/799-4894 ozn.377

POSREDNIK rabljene robe, Iva-nec. Televizori, skije, odjeća itd. Mob. 098/137-4998 ozn.11/3/1

UŠTEDITE do 30 % kod pro-duljenja registracije Vašeg au-tomobila. Mob. 099/6586-133 ozn.401

BOBIČEVA drva pogodna za kamin, centralno, domaćinstvo, 700-800 kn. Mob. 098/914-8430 ozn.405

BUKVA, hrast, grab, industrij-ska, akcija, 100 % suha, 1 tona,

699 kn ili 2 tone, 1.350,00 kn. Mob. 092/287-5661 ozn.412

DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvali-tetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 095/8212-456 ozn.290c

KREDITI

NOVAC za nezaposlene, zapo-slene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c

LICENCIRANI kreditni ured nudi Vam kreditne linije svih banaka na jednom mjestu, za-posleni, reprogram postojećih zaduženja do 30.000 €/12 g., na ostatak primanja 60.000 kn/8 g., do 10.000 € bez uvida u HROK, pozajmice do 35.000 kn – odmah, umirovljenici do 78 g. – 8.000 €, na ostatak do 50.000 kn, ino mirovine – 7.000 €, pozajmice 20.000 kn – od-mah. Zatvaramo ovrhe, blokade, CL, realizacija striktno u banci. Mob. 091/342-2075, 097/797-5934 ozn.427

ZAPOSLENI na određeno i stal-no! Umirovljenici! Jednostavne pozajmice i krediti! Zaštićeni račun, Hrok i CL ne smetaju! Bez ovjere u poduzeću! Vra-ćanje uplatnicama! Tražimo i savjetujemo najbolje rješenje! Mob.: 091/194-6993 ozn.386

KREDITI do polovice primanja uz najnižu kamatu i troškove. Tu smo radi Vas! Mob. 091/303-8054 ozn.176c

FENOMENALNI krediti uz najniže kamate do polovice i na ostatak primanja (može i na trajni nalog). Umirovljenički do 80 g. starosti. Pozajmice bez HROK-a. Mob. 095/399-2761 ozn.176c

OSIGURANJA. Sve vrste kre-dita. Pozajmice odmah. Mob. 098/958-1789, 099/7805-582 ozn.410

UMIROVLJENIČKI kredit do 85 g.starosti. Na trajni nalog do 1/2 mirovine. Mob. 095/4000-613 ozn.460c

LEGALIZACIJA OBJEKATA

IZRADA KOMPLETNE DOKUMENTACIJE

STAMBENI I POLJOPRIVREDNI OBJEKTI

DOGRADNJA I POMOĆNI OBJEKTI

Mob. 091/211-5529Tel./fax: 213-903

AedifiCon d.o.o. Varaždin

NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, RBA) 12 do 60 rata. ISPLATA ODMAH! M o b. 0 9 9/6 6 23 - 17 3 ozn.841a

NAJPOVOLJNIJI licencirani krediti! Bez uvida u HROK 10.000 € (kta 8,60%, ex 9,46%). Za zatvaranje blo-kada, ovrha i c.l.! Na ostatak plaće ili mirovine! Hipote-karni na 20 g.! Reprogram postojećih! Umirovljenički do 78 g.!  Krediti za ino-zemne mirovine! Umirov-ljeničke pozajmice na 5 g. bez HROKa! Expres pozaj-mice! INF., Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c

Za sadržaj oglasa ne odgovaraMo!

BOBIČEVA industrijska drva pogodna za kamin, cen-tralno, 700 -800 kn. Tel. 729 - 006, 095/516 -5493 ozn.13/3/1

34 Mali oglasi REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

Pomažemo kod realizacije svih vrsta kredita, reprogra-ma već postojećih kredita i otklanjanja ovrha. Obratite

nam se s povjerenjem!

Najbrže do

KREDITA

Karizma d.o.o. Bakačeva 6, Varaždin

-licenca Min. financija-

Ana : 098/916-2109

TUŽNO SJEĆANJE

EMILIJA VJENĆESLAV 12. 1. 2006. – 12. 1. 2014. 3. 2. 2006. – 3. 2. 2014.

Nije vas izbrisalo vrijeme, niti sakrila tama, vječno ćete živjeti s nama.

Vaša obitelj

DRVENKAR

U SPOMEN

IVANA i KATARINU † 25. 1. 1996. † 31. 1. 2007.

Zahvalna djeca s obitelji

na drage roditelje

LIBER

Nakon duge i teške bolesti, u petak 17. siječnja 2014. u 71. godini života, zauvijek nas je napustio naš dragi

suprug, otac, djed, brat, zet, stric i šogorgospodin

Njegov odlazak duboko nas je rastužio, jer smo njegovom smrću izgubili člana obitelji, drago biće, prijatelja, vječnog optimista

blage i vedre naravi, plemenitog čovjeka.

Uspomenu na našeg dragog Nikolu njegovat ćemo u obitelji trajno i s ponosom i zauvijek pohraniti u našim srcima.

U tišini, s poštovanjem i ljubavlju tugujemo.Supruga Irena i kći Nataša s obitelji

mr. sc. NIKOLA IVOŠEVIĆ, dipl. ing. iz Čakovca.

* * * * *

na pruženoj medicinskoj pomoći i liječničkoj skrbi, na dostojan-stvenom ispraćaju, riječima oproštaja, iskazanoj pažnji i pošto-vanju i svakom obliku pomoći i pažnje za našeg dragog Nikolu. Zahvaljujemo rodbini, iskrenim prijateljima, susjedima, kolegama, svim dobrim i dragim ljudima i poznanicima koji su nam pisme-no ili usmeno izrazili sućut, okitili odar cvijećem ili svijećama i

ispratili ga na vječni počinak.

Veliko hvala svima koji su našeg Nikolu posjećivali, pružali riječi potpore i bili uz njega svojom pažnjom tijekom njegove bolesti,

jer mu je to puno značilo.

Najiskrenije veliko i ljudsko hvala upućujemo svima koji su bili u prilici da našem Nikoli pomognu i olakšaju bolest ili svojom

stručnošću ili svojom ljudskošću.Obitelj Ivošević i Magdalenić

ZAHVALA

ZAHVALA

EVE LEPOGLAVECpreminule 23. 1. 2014. g.nakon duge i teške bolesti

u 86. god. života.

povodom smrti naše drage inezaboravne majke, bake i prabake

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim do-brim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Veliko hvala Hitnoj pomoći Ivanec, Medicinskom osoblju OB Vžd Interne te patronažnoj sestri Doma zdravlja Ivanec Andreji. Posebno veliko hvala vlč. Zoranu, crkvenom zboru Župe Margečan, Udruzi Sunca

Ivanec. Veliko hvala svima.Ožalošćena obitelj Matučec, Stanković i Vidović s djecom te

ostalom tugujućom rodbinom i prijateljima

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale saslikom 100

kuna!!!

već od

Na temelju čl. 77. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 139/13) i odluke Senata Sveučilišta sa II. sjednice u akademskoj godini 2013./2014., od 19. prosinca 2013. godine, Medijsko sveučilište objavljuje

NATJEČAJza upis studenata u I. godinu diplomskih sveučilišnih studija Medijskog sveučilišta u ak.god. 2014./2015.

Medijsko sveučilište će na Sveučilišnom centru Varaždin provoditi upis studenata u I. godinu diplomskih sveučilišnih studija u akademskoj godini 2014./2015. i to na diplomski sveučilišni studij Odnosi s javno-stima te diplomski sveučilišni studij Poslovna ekonomija sa dva smjera; Međunarodna trgovina i Turizam u sljedećim kvotama:

UVJETI UPISA: 1. Diplomski sveučilišni studij Poslovna ekonomija; smjer Međunarodna trgovina i smjer Turizam- studij bez razlikovnih kolegija mogu upisati osobe koje su završile sveučilišni preddiplomski studij iz polja ekonomije- za pristupnike koji su završili preddiplomski stručni studij ili sveu-čilišni studij iz drugog područja i polja znanosti (u slučaju odabira kandidata), odjelni pročelnik donijeti će odluku o polaganju razli-kovnih kolegija u iznosu do max. 30 ECTS bodova

Razlikovni kolegiji:Uvod u ekonomiju, 7.5 ECTSMikroekonomija 1, 7.5 ECTSMakroekonomija 1, 7.5 ECTS

Računovodstvo i financije, 7.5 ECTS

2. Diplomski sveučilišni studij Odnosi s javnostima- studij bez razlikovnih kolegija mogu upisati osobe koje su završile sveučilišni preddiplomski studij iz polja informacijskih i komunika-cijskih znanosti- za pristupnike koji su završili preddiplomski stručni ili sveučilišni studij iz drugog područja i polja znanosti (u slučaju odabira kandi-data), odjelni pročelnik donijeti će odluku o polaganju razlikovnih kolegija u iznosu do max. 30 ECTS bodova

Razlikovni kolegiji:Komunikologija, 4 ECTSUvod u medije, 5 ECTS

Povijest novinarstva, 4 ECTSPisanje vijesti, 7 ECTS

Hrvatski jezik u medijima, 5 ECTSPolitički pojmovi i ideologije, 5 ECTS

PRIJAVE:Prijave za razredbeni postupak podnose se na posebnom obrascu koji se preuzima u Studentskoj službi Medijskog sveučilišta – Sveuči-lišni centar Varaždin, J. Križanića 33, 42000 Varaždin. prizemlje/soba br. 12. Izbor pristupnika za upis na diplomske sveučilišne studije obavlja se na temelju rang-liste za upis temeljene na razredbenom postupku koji obuhvaća vrednovanje uspjeha postignutog u pret-hodnom visokoškolskom obrazovanju (prosjek ocjena). Prednost pri upisu daje se pristupnicima koji su završili sveučilišni preddiplomski studij iz polja ekonomije, odnosno sveučilišni preddiplomski studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti.Uz prijavu, obvezno treba priložiti sljedeće dokumente - izvorne dokumente ili ovjerene preslike:- domovnicu, - rodni list,- svjedodžbu/diplomu o završenom odgovarajućem preddiplom-skom ili stručnom studiju,- ovjereni prijepis svih ocjena na završenom preddiplomskom ili stručnom studiju,- dokaz o uplati troškova razredbenog postupka u iznosu od 300,00 kn uplaćenih na žiroračun Medijskog sveučilišta 2360000-1102325217 (ZABA) (uz naznaku OIB-a pristupnika u rubrici “Poziv na broj” i uz naznaku opisa “za razredbeni postupak”).- poštansku omotnicu (format A4) sa točnom adresom pristupnika i poštanskom markom u vrijednosti 13,00 kn.Prijave se predaju osobno u Studentskoj službi Medijskog sveučilišta – Sveučilišni centar Varaždin, J. Križanića 33, 42000 Varaždin, prize-mlje/soba br. 12. Prijave bez traženih priloga neće se razmatrati.Prijave se primaju od 10. – 19. veljače 2014. godine u vremenu od

10:00 – 16:00.Objava rang liste – 21. veljače 2014. godine, na oglasnoj ploči i

web stranici Sveučilišta

UPISI:Upisi će se provoditi 24. i 25. veljače 2014. godine, a prema vremenu i rasporedu upisa koji će biti oglašen uz rang-liste. Obrasci potrebni za upis dobivaju se u Studentskoj službi Medijskog sveučilišta – Sveučilišni centar Varaždin, J. Križanića 33, 42000 Varaždin, prizemlje/soba br. 12.Uz popunjene obrasce pristupnici prilažu:- dokumente u originalu: domovnica, rodni list, svjedodžba/diploma o završenom odgovarajućem preddiplomskom ili stručnom studiju (ako nisu predani kod prijave), - dvije fotografije formata 4x6 cm, - uplatnicu na iznos 300,00 kuna za troškove upisa (uračunati obrasci, indeks, osiguranje i studentska iskaznica) i - potvrdu o uplaćenim troškovima školarine, odnosno rati školarine.

TROŠKOVI ŠKOLARINE u akademskoj godini 2014./2015. iznose 7.300,00 kn. Iznos školarine, odnosno 7.300,00 kuna može se uplatiti jednokratno na žiro račun Medijskog sveučilišta 2360000-1102325217 (ZABA) prilikom upisa ili se omogućuje pla-ćanje školarine do 4 (četiri) rate. Student koji uplaćuje školarinu u 4 (četiri) rate obvezuje se da će ugovoreni iznos školarine uplatiti na žiro račun Medijskog sveučilišta na sljedeći način:I. rata iznosi 2.300,00 kn – prilikom upisa II. rata iznosi 2.000,00 kn – do 30. travnja 2014. III. rata iznosi 1.500,00 kn – do 31. svibnja 2014. IV. rata iznosi 1.500,00 kn – do 15. lipnja 2014.Sve potrebne informacije mogu se potražiti u: - Studentskoj službi Medijskog sveučilišta – Sveučilišni centar Varaždin na Veleučilištu u Varaždinu, prizemlje/soba br. 12, J. Križanića 33, 42000 Varaždin, 042/493-312, - Studentskoj službi Medijskog sveučilišta Sveučilišni centar Koprivnica, Trg bana Jelačića 6, 48000 Koprivnica, 048/240-294, 048/240-308

Diplomski studijiRedovni studenti

Izvanrednistudenti

Ukupno

Odnosi s javnostima 0 60 60

Poslovna ekonomija; (Međunarodna

trgovina i Turizam)0 90 90

ZAPOSLENI na određeno godi-nu dana i neodređeno 3 mjeseca do 30.000 €. Mob. 095/790-6381 ozn.460c

SVE vrste bankovnih kredita bez jamaca. Podižemo kreditnu sposobnost. Kamata od 5,5 % do 30 g. Mob. 091/507-6660 ozn.104

NOVO – male mirovine bez HROK-a, zatvaranje blokada, krediti na ostatak od 1.500,00 kn…Pozajmice odmah. Mob. 099/837-1958 ozn.430c

NOVI modeli kredita do 2/3 primanja do 12 g., umirovljenici do 80 g., pozajmice odmah. Mob. 099/4070-651 ozn.515c

TR-AG – informacije o pozaj-micama. Mob. 042/321-701, 098/702-701 ozn.1/2/1

NOVOOTVORENI kreditni ured Vercon, Varaždin, Kukulje-vićeva 18. S nama najpovoljnije do kredita, bez troškova obrade i javnog bilježnika uz nagradu banke! Mob. 099/488-5559 ozn.371

SVE vrsta kredita i pozajmica. Umirovljenički krediti do 85 g. Pozajmice 30.000/24 h. Za-tvaranje C/L i blokada. Mob. 097/703-6402 ozn.395

BRZI bankovni krediti, po-zajmice, ne treba zatvarati postojeće. Zaposleni/12 g., umirovljenici/78 g. i inozemni. Zatvaramo ovrhe, blokade, CL. Mob. 097/610-9793 ozn.413

LICENCIRANI ured rješava sve vrste kredita i pozajmica za zaposlene, umirovljenike i zaposlene na određeno. Zatva-ramo CL, blokade i ovrhe. Mob. 092/122-4562 ozn.427

POZAJMICE isti dan. Novo – super brzi krediti, fiksna ka-mata 7,4 %. Mob. 097/7723-592 ozn.470c

KREDITI – gotovinski, stambe-ni, pozajmice, zatvaranje skupih kredita i ovrha putem banaka uz licencu Min. financija. Mob. 092/311-8004 ozn.514c

KREDITI bez HROK-a do 30.000 kn, pozajmice odmah, umirovljenici 8.000 € do 78 g., ino-mirovine do 7.000 € na traj-ni nalog, na ostatak primanja do 30.000 €. Zatvaranje CL i ovrha. Mob. 099/8445-802, 097/7449-028 ozn.840a

POZNANSTVA

EROTIČ NA BLONDINA! Moj erotski naboj i stas za tebe su jedini spas 0-24 svaki dan. 064/400-909 (tel/mob: 2,33kn/3,58kn/min). ozn.166c

„DVOJE”  za osamljene, po-sreduje pri odabiru životnog partnera.  Tel: 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

SIMPATIČNA gospođa traži slobodnog muškarca 49-56 g. radi ozbiljne veze. Mob. 091/576-9403 ozn.356

MALI OGLASI

već od

40 kuna!!!

35 28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK ZAHVALE I SJEĆANJA

ZAHVALA

povodom smrti naše drage i nezaboravne majke, bake i prabake

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim dobrim ljudima na izrazima sućuti, riječima utjehe, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni po-činak. Hvala vlč. Zorislavu Šafranu, DVD-u Cestica, OB Varaždin

(Kirurgija) te Domu Sv. Ana.Hvala svima.

Ožalošćeni: sinovi Stjepan, Ivan, kćeri Đurđica, Ružica, Dragica s obiteljima, unuci i praunuci

MARIJE KOŠUTAR preminule u 79. g.

nakon kratke i teške bolesti.

TUŽNO SJEĆANJE

Prošla je bolna godina bez Tebe, a tuga i ljubav ostaju dovijeka.

Tvoja Darinka

STJEPAN KEREŠA31. 1. 2013. – 31. 1. 2014.

IN MEMORIAM

Obitelj Premuž

FRANJO PREMUŽ2. 2. 1993. – 23. 2. 2014.

ZAHVALA povodom smrti naše voljene

mame, svekrve, punice, bake i prabake

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i svim dragim ljudima koji su bili uz nas u teškim trenucima te položili cvijeće i svijeće, a dragu nam pokojnicu ispratili na vječni poči-nak. Veliko hvala osoblju Bolnice Klenovnik i Varaždin – Interni odjel. Zahvaljujemo kapelanu Siniši na molitvi i ispraćaju drage

nam pokojnice.

Ožalošćeni: sin Stanko, snaha Slavica, kćeri Danica i Ivanka, zetovi Ivan i Vid, unuci Marko, Petra s Tomicom, Valentina

s Miroslavom, Ivana s Elvisom, Karlo, Maja te praunuci Elena, Nika, David, Vito i Sara

EVE NOVAK rođ. COPAK preminule u 77. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

* * * * *

* * * * *

* * * * *

* * * * *

Ne vidimo Ti osmijeh, ne čujemo Ti glas, ali znamo da si uvijek tu, kraj nas.

Duša Tvoja s anđelima spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti.

Vrijeme prolazi, tugu ne briše, a sjećanje na Tebe boli sve više.

Anđeli Te čuvaju u raju, a mi s molitvom i ljubavlju

u našim srcima.

Unuci Maja i Karlo

Ivana, Elvis i Vito

Tina, Miro, Elena i Nika

Marko, Petra, Tomica, David i Sara

EVI

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj baki

ZAHVALA

povodom smrti voljenog supruga, oca, djeda i pradjeda

Iskreno zahvaljujemo rodbini, susjedima, svim prijateljima i znan-cima na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Hvala vlč. Karlu Koračeviću na molitvi

i dirljivim riječima oproštaja.

Počivao u miru Božjem.

Ožalošćeni: supruga Ana i kćeri s obiteljima

ĐURE BAKARIĆA preminulog 23. 1. 2014.

u 89. godini života.

* * * * *

* * * * *

Tvoje je mjesto prazno, ostala su samo sjećanja.

Hvala Ti za svu ljubav i lijepe trenutke provedene s Tobom.

Supruga Ana

Kćeri, zet, unuci i praunuci

ĐURI

POSLJEDNJE ZBOGOM

suprugu

ZAHVALA povodom smrti naše drage

supruge, majke, bake, prabake i punice

Veliko hvala rodbini, prijateljima, susjedima i kumovima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama. Zahvaljujemo cvjećarnici Orhideja iz Sračinca, Sindikatu Koka te svećenicima Igoru i Siniši na toplom i dirljivom ispraćaju drage nam pokojnice.

Suprug Vjekoslav i kći Nadica s obitelji

ANTONIJE LEVANIĆpreminule 24. siječnja 2014.

u 85. godini života.

* * * * *

Nije sve mrtvo što zemlja pokriva, niti je zaboravljeno tko u njoj počiva…

Suprug Vjekoslav, kći Nadica, zet Vlado, unuci Tomislav s Anicom, Petar s Kristinom,

praunuci Filip i Gabrijela

POSLJEDNJI POZDRAV

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Ožalošćeni: sin Stjepan, snaha Vesna, zet Goran, unuci Miroslav, Martina, Zrinka i Gordana, sestra Franca, brat Stjepan

voljenom ocu, svekru, djedu i bratu

MIRKU KERETIĆU† 20. 1. 2014.

POSLJEDNJI POZDRAV

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Sin Vladimir, kći Zdenka, snaha Nevenka, zet Branko, unuci Branka, Jelena, Zvonko i Dado, praunuci Tia,

Anja, Vita, Noa, Erik i Luka

dragoj mami, svekrvi, punici, baki i prabaki

ROZI KOVAČIĆ rođ. KOLARIĆ

ZAHVALA

rođacima, susjedima, prijateljima i znancima, NK Udarnik 32, Zboru nogometnih trenera Varaždinske županije i svima koji su bili uz nas u najtežim trenucima te ispratili našeg dragog pokojnika na vječni počinak i okitili grob cvijećem i svijećama. Veliko hvala velečasnom Koračeviću i ekipi Hitne medicinske pomoći Varaždin.

Tugujući: supruga Marija, sinovi Igor i Goran, snahe Marina i Ružica, unuci Tea, Dino, Patrik i Nika

IVAN VITKOVIĆ 11. 9. 1954. – 23. 1. 2014.

* * * * *

Tvoja dobrota, ljubav prema nama i Tvoj dragi lik,

ostat će zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

IVANU VITKOVIĆU

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom suprugu, ocu i djedu

Povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, oca i djeda zahvaljujemo kumovima,

TUŽNO SJEĆANJE

S ljubavlju i tugom čuvamo sjećanje na Tebe.

Tvoji najmiliji

ALOJZ SEVER25. 1. 1997. – 25. 1. 2014.

SJEĆANJE

Sjećanje na Tebe zauvijek će ostati u našim mislima.

Tvoji najmiliji

SLAVKO BUDEN28. 1. 1999. – 28. 1. 2014.

SJEĆANJE

Nek’ Ti za rođendan Tvoj u zagrljaju anđela vječno svjetlo

sja i prati moja ljubav sva.Tvoja mama

NIVES FLAJŠMAN – RATKAJ30. 1. 1978. – 30. 1. 2014.

TUŽNO SJEĆANJE

Tiho šapćemo: „Hvala Ti, mama.“ To smo mi, Tvoja djeca, nad Tvojim grobom…

Božena, Natalija i Željko s obitelji

ALOJZIJA VIDOVIĆ1. 2. 2009. – 1. 2. 2014.

SJEĆANJE

Tvoje srce je prestalo prerano kucati, Tvoje oči su zaspale tihi san, a u našim srcima i mislima

živiš svaki dan.Ožalošćena majka, seka i baka

DENIS PEHARDA2011. – 2014.

ZAHVALA

povodom smrti voljene mame, svekrve i bake

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Hvala župniku Siniši Dudašeku, kapelanu Igoru Radašiću, prečasnom Miji Horvatu.

Počivala u miru Božjem.

Ožalošćeni: sin Josip, snaha Grozdana, unuk Domagoj, unuka Aleksandra

KATICE JERETIĆpreminule 22. I. 2014.

u 88. godini života.

* * * * *

* * * * *

Draga mama, neizmjerno Ti zahvaljujemo na svemu

što si nam pružila u životu ne štedeći sebe. U našim srcima Tvoja ljubav, toplina i

suosjećanje nikad neće izblijedjeti.

Tvoja duša sada s anđelima spava, dok nas ima, živjet ćeš u nama.

Kći Marija, zet Ivan, unuci Bosiljka, unuk Drago s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj punici, baki i prabaki

KATICI JERETIĆ preminuloj

22. I. 2014. g. u 88. g.

Zet Stjepan, unuci Marina,Stipe i Damir s obiteljima

Zet Antun, unuci Andrej i Anita s obiteljima

* * * * *

Sklopila si svoje umorne oči, Gospodin je znao da ćeš k njemu doći.

36 REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506ZAHVALE I SJEĆANJA

SJEĆANJE

Suprug Martin, sin Martin i kćeri Ljubica i Ljiljana s obiteljima

LJUBICA DVORSKI23. 1. 1995. – 23. 1. 2014.

SJEĆANJE

Supruga Barica, sinovi Tomislav i Krešimir s obiteljima

VILKO KOLENKO30. 1. 1994. – 30. 1. 2014.

TUŽNO SJEĆANJE

Obitelji: Lacković, Brezovec i Špoljarić

na

MATU LACKOVIĆA23. 1. 2011. – 23. 1. 2014.

TUŽNO SJEĆANJE

Godinu dana na grobu tiho trepere svijeće, sjećanje na Tebe nikad prestati neće.

Tvoj suprug, sinovi, snahe i unuke

MARIJA OKUN27. 1. 2013. – 27. 1. 2014.

TUŽNO SJEĆANJE

I nakon toliko godina sjećanje na Tebe ne umire nikada.

Majka Doroteja, supruga Marija, djeca Ksenija i Zoran s obiteljima

IVAN SEVER29. I. 1988. – 29. I. 2014.

SJEĆANJE

PAVLA i ŽELJKA † 1. II. 2000. † 30. 9. 1975.

Živite u našim srcima i molitvama.

Vaši najmiliji

na naše voljene

MIHOLIĆ

TUŽNO SJEĆANJE

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

na našu dragu i nezaboravnu

DRAGU OREŠKI28. I. 2008. – 28. I. 2014.

SJEĆANJE

Nije Te izbrisalo vrijeme, niti sakrila tama,

vječno ćeš živjeti s nama.Mama Gordana, tata Darko i brat Luka

na voljenog sina

LEONA KEREŽIJA6. 7. 1996. – 24. 1. 2007.

SJEĆANJE

Hvala svima koji se sjećaju naše Đurđice i

posjećuju njezin tihi dom.Mama, tata, Jasmina i nećaci Ivan i Juraj

na dragu kćerku, sestru i tetu

ĐURĐICU KOLAR30. 1. 1998. – 30. 1. 2014.

SJEĆANJE

Tvoja prisutnost i ljubav ostat će vječno u našim srcima.

Tvoji najmiliji

ŽELJKO ĐOLONGA1. 2. 2001. – 1. 2. 2014.

SJEĆANJE

Iako s nama više nisi, u našim srcima uvijek Ti si.

Supruga Ljubica s obitelji

BOŽIDAR BENČIĆ29. 1. 2010. – 29. 1. 2014.

SJEĆANJE

Uvijek si bila i uvijek ćeš biti u našim srcima i našoj duši.

Tvoja obitelj

LJUBICA PEPELKO25. 1. 2013. – 25. 1. 2014.

SJEĆANJE

S ljubavlju i ponosom,teta i teček

na

ŽELJKA ĐOLONGU1. 2. 2001. – 1. 2. 2014.

SJEĆANJE

S nama si uvijek u mislima i molitvi.

Tvoji supruga Ružica, djeca i unuci

STJEPAN MARTINEC27. 1. 2013. – 27. 1. 2014.

SJEĆANJE

Uvijek u mom srcu i mislima.

Tvoja Zlata

MILAN JAGNIĆ28. 1. 2012. – 28. 1. 2014.

IN MEMORIAM

S ljubavlju,

Tvoji najmiliji

STJEPAN KEČKAN27. 1. 2009. – 27. 1. 2014.

SJEĆANJE

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

IVAN ŠKVORC27. 1. 2009. – 27. 1. 2014.

SJEĆANJE

S ljubavlju čuvamo uspomene na Tebe.

Suprug Mirko, sinovi Josip i Dubravko

MARIJA HUZJAK28. 1. 2012. – 28. 1. 2014.

ZAHVALA

povodom smrti naše majke, bake, prabake i svekrve

Svim rođacima i susjedima koji su bili uz nas u tim teškim trenuci-ma, uputili nam izraze sućuti i ispratili je na posljednje počivalište.

Sin Stanko s obitelji

BARICE BREŽNJAK

SJEĆANJE

FRANCISKA i MILENKO † 28. 1. 2010. † 13. 3. 1992.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Sinovi Budimir i Goran, snaha Draženka, unuci Andrea, Andreas, Filip i Ena

GAĆA

SJEĆANJE

Neće Te izbrisati vrijeme što teče, ni sakriti zemlja u kojoj spavaš,

zvijezda si sjajna koja nas pratiš i uvijek ćeš biti s nama.

Tvojisupruga Dorica, sinovi Dražen, Mladen,

Zdravko i Dragutin s obiteljima i sestra Rozika

na našeg voljenog

IVANA BENKA30. 1. 2012. – 30. 1. 2014.

ZAHVALA povodom iznenadne smrti

našeg voljenog supruga, oca i djeda

Iskreno zahvaljujemo svim susjedima, rodbini, prijateljima i svim ostalim dobrim ljudima koji su nam priskočili u pomoć u najtežim trenucima, izrazili sućut i olakšali bol, koji su odar našeg dragog pokojnika okitili cvijećem i svijećama te ga dostojno ispratili na posljednji počinak. Posebno hvala vlč. Karlu Koračeviću na

riječima utjehe i molitvama.

Supruga Marija, kći Sanja, sin Denis, zet Kristijan, snaha Tihana i unučice Ivona, Karla, Mirej i Nives

VLADE HRGA blago u Gospodinu preminulog

20. siječnja 2014. g. u 63. godini života.

* * * * *

* * * * *

Ljubav je prevelika, bol preteška, a tuga za Tobom vječna.

Sjaj svijeća i molitve moje neka Te svuda prate,

kad već ne mogu da mi Te vrate.

Samo mirno, tata, snivaj, nek’ Te krijepi slatki san,

snivaj tiho i počivaj, još je daleko, daleko je dan…

Tvoja supruga Marija

Kći Sanja i sin Denis

Ivona, Karla, Mirej i Nives

* * * * *

Od našeg početka, živio si za nas…

Do našeg svršetka, mi ćemo živjeti za Tebe…

Vole Te Tvoje unučice

POSLJEDNJI POZDRAV

Samo se srcem dobro vidi, jer bitno je očima nevidljivo.Ljubav ne prestaje odlaskom,

ni sjećanje vremenom.Brat Branko, Nikolina i Štefica

dragom bratu

VLADI HRGU

ZAHVALA

EVE DE LAI rođ. MAJCENpreminule 21. siječnja 2014.

u 78. godini života.

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake, punice i sestre

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, kumovima i susjedima koji su svojom prisutnošću ispratili pokojnicu na vječni počinak, okitili odar cvijećem te na riječima utjehe. Zahvaljujemo vlč. Dragutinu Joču na riječima oproštaja. Hvala Domu Sveta

Rozalija i osoblju Bolnice Klenovnik na brizi.

Svima iskreno hvala.

Ožalošćeni: sin Aladin, kćeri Nevenka i Milkica, unuci Kristijan, Ivana, Filip, Aleksandar i Ivan, praunuka Dea, brat Ivan,

sestre Milka i Barica

37 28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK zahvale i sjećanja

TUŽNO SJEĆANJE

Suprug Emil, sinovi Marijan, Ivica, Krešo, kći Štefica, snahe Slađana, Mirjana

na dragu nam

MARIJU GECI31. I. 2012. – 31. I. 2014.

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Ana, sinovi Robert, Ivica i Branko s obiteljima

PAVAO MOŽANIĆ29. 1. 2011. – 29. 1. 2014.

SJEĆANJE

Oči Te traže, srce Te voli, Tebe nema, a to jako boli.Tvoja kći Zdenka s obitelji

na voljenu

KATICU SVETEC31. 1. 2008. – 31. 1. 2014.

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Nećak Zlatko s obitelji i sestra Barica

na dragu tetu i sestru

KATARINU SMONTARA30. 1. 2013. – 30. 1. 2014.

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Kći s obitelji

na

ŠTEFICU HUZJAK23. 1. 2011. – 23. 1. 2014.

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Kći Ružica i sin Josip s obiteljima

VID CAFUK27. 1. 2009. – 27. 1. 2014.

SJEĆANJE

Zauvijek si u našim srcima. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Supruga Marija, obitelj Dimovski, Ristić i Škrinjarić

VASILIJE RISTIĆ RILE27. 1. 1994. – 27. 1. 2014.

SJEĆANJE

Prošla je godina dana, ali si u srcima još uvijek s nama.

Zaboraviti Te nikad nećemo jer Te se stalno sjećamo.

Kćeri Martina i Štefani

IVANKA DLAKA rođ. VEČERIĆ

27. 1. 2013. – 27. 1. 2014.

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

BRANKO VIŠNJIĆ27. 1. 2011. – 27. 1. 2014.

SJEĆANJE

Prošla je godina otkako Te nema, ali tuga i sjećanje na Tebe ostaje.

Tvoji najmiliji

KATARINA MIHALINA28. 1. 2013. – 28. 1. 2014.

TUŽNO SJEĆANJE

S molitvom i tugom u srcu, uvijek s Tobom.

Tvoja majka Anka i brat Krunoslav s obitelji Hrešč

SNJEŽANA KRSNIK4. 2. 2010. – 4. 2. 2014.

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelj Pintarić

NADICA FRIGULA27. 1. 1999. – 27. 1. 2014.

SJEĆANJE

STJEPANA i JELISAVU † 30. 12. 1982. † 29. 1. 2004.

Godine prolaze, a sjećanja ostaju.

Vaši najmiliji

na drage roditelje

LUKAČIĆ

SJEĆANJE

MARIJU i STJEPANA † 9. XII. 2011. † 30. I. 2008.

Vaša plemenitost i dobrota živi uvijek u nama.Kći Ivanka s obitelji Gašparić

na drage roditelje

MARTINČEVIĆ

SJEĆANJE

Ponovno će 4 godine tužne proći, kako su se ugasile Tvoje drage oči. Ponovo je došao ovaj tužan dan, dan kad Te od nas uze vječni san.

Hvala svima koji Te posjećuju.Supruga Julka i kći Karmen

na

DRAGUTINA SMETIŠKA30. 1. 2010. – 30. 1. 2014.

ZAHVALA

povodom smrti našeg voljenog brata, šogora i strica

Ovim putem zahvaljujemo svim rođacima i prijateljima na izrazi-ma sućuti i ispraćaju dragog nam pokojnika. Također, hvala vlč. Siniši Dudašeku na molitvama i vjerskom obredu za našeg Josipa.

Zauvijek ćeš biti u našim molitvama, mislima i sjećanjima.

Ožalošćeni: brat Ivan, šogorica Ivanka, nećakinja Ksenija s Ivicom, Simonom i Dorianom

JOSIPA DROŽDJEKA preminulog u 83. godini života.

ZAHVALA

povodom smrti drage majke, bake i prabake

Najiskrenije zahvaljujemo kumovima, rodbini, prijateljima, susjedima i svima koji su ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo djelatnicima Hemodijalize i velečasnom

Župe Vidovec.

Kći Ljubica i unuci s obiteljima

MARIJE KROG preminule u 85. godini života.

ZAHVALA

povodom smrti našeg dragog brata, šogora i ujaka

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima i prijateljima koji su nam izrazili sućut i svojom prisutnošću ispratili dragog pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala dr. Maji Dokuzović i sestri Mariji te Odjelu intenzivne njege Klenovnik. Hvala vlč. Josip Hadroviću

na lijepim riječima molitve i utjehe.Ožalošćeni: brat Marijan, sestra Božica, šogor Ivan i nećakinja Tihana s obitelji

BOŽIDARA KVEŠTEKApreminulog 22. 1. u 57. g. života,

nakon duge i teške bolesti.

ZAHVALA

povodom smrti drage nam

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na izrazima suosjećanja. Zahvaljujemo osoblju i svim korisnicima Caritas doma Ivanec te vlč. Zoranu Gložiniću na molitvi i dirljivim

riječima ispraćaja drage nam pokojnice.

Ožalošćeni: kćeri Željka i Božica, zet Josip, unuci Mario, Marijana, Tomislav, Marko, Ivan, sestre, praunučad te ostala tugujuća rodbina

MARICE GOTAL preminule 20. 1. 2014. g.

u 80. godini života.

ZAHVALA

povodom smrti naše voljene majke, bake i prabake

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima na izra-ženoj sućuti i ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Posebno veliko hvala doktoru Ivanu Bogadiju i osoblju Internog odjela varaždinske bolnice. Hvala vlč. Miji Horvatu na molitvama

i dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: kći Marija, sinovi Franjo i Ivan, zet Stjepan, snahe Đurđa i Ružica, unuci Igor, Saša, Sonja, Zvonimir i

Hrvoje, praunuci te ostala tugujuća rodbina

TEREZIJE VINKOVIĆ preminule u 88. godini života.

SJEĆANJE

Tvoj je život u našem sjećanju i molitvama.Sestra Anica s obitelji

na dragog brata

FRANJU BUŽANIĆA31. 1. 1995. – 31. 1. 2014.

TUŽNO SJEĆANJE

U tišini vječnog mira neka Te prati naša ljubav.

Tvoji: Stjepan, Iva i Silvije

na voljenu suprugu i majku

SNJEŽANU KRSNIK4. 2. 2010. – 4. 2. 2014.

SJEĆANJE

S ljubavlju, Tvoja obitelj

na našeg dragog

VINKA KUHARA28. I. 2005. – 28. I. 2014.

TUŽNO SJEĆANJE

Prošla je tužna godina bez Tebe, ali u našim srcima i mislima

uvijek si s nama.U tišini vječnog mira ostat ćeš

voljen i nikad zaboravljen.Tvoja tužna majka Štefica, sestre Ružica, Pucika, Beba, šogori, nećak i nećakinje

na dragog

IVICU MATKOVIĆA20. 1. 2013. – 20. 1. 2014.

38 REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506S RAZNIH STRANA REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

s raznih stranawww.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-777Zovite nas na 042/290-777

Čitaonicu knjižnice “Ivana Belostenca” u Lepoglavi u subotu su ispunili zaljubljenici u fotografiju na izložbi fotografija “Ded v bronju” Domagoja Severa, koju je organizirao Forum mladih SDP-a Lepoglave. Izložba “Ded v bronju” niz je fotografija koje su nastale prije dvije godine i to tijekom tri sata jednog dana, pojasnio je Sever koji se već duži niz godina bavi fotografijom, a prvi je put dio svog opusa izložio u Lepoglavi. Neke od izloženih fotografija su protekle dvije godine nagrađivane na mnogim natječajima, a jedna od njih ponijela je i titulu najbolje fotografije na Olympusovom natječaju.

Fotografije Domagoja Severa

Planinari kao pirati, planinarke pjevačice!

Okršaj šestorice hrabrih planinara na “piratskom mo-stu” i pjevački sraz šest još hrabrijih planinarki u karao-kama bili su samo dio zabav-nog programa ovogodišnje, 27. Planinarske noći održane u subotu u hotelu Turist.

Zabavne igreNa tradicionalnom dru-

ženju uz glazbu, ples, igre spretnosti, tombolu i puno veselja, za što su se ponov-no pobrinuli organizatori iz Planinarskog društva MIV, okupila su se, ni više ni manje, nego 222 planinara. Pozdra-

vio ih je predsjednik Društva Hranislav Skenderović koji je sa suprugom otvorio ples.

- U igri “Piratski most”, u kojoj su brvno “glumile” koc-ke na podu, cilj je bio srušiti protivnika, a u tome je naju-spješniji bio Vladmir Češnjaj iz Nedeljanca. U karaokama su u finale ušle Terezija Lazar iz Varaždina i Darinka Kaselj iz Banjščine, a bile su toliko dobre da su članovi žirija iz sastava Dileme obje progla-sili pobjednicama – otkrio je Milan Turkalj, predstavnik Informativne sekcije Plani-narskog društva MIV.

Zanimljivo je da je najslađa nagrada - torta u obliku izle-tišta sa stolovima i stolicama koju je izradila slastičarnica Šešet - sasvim slučajno otišla u ruke njegovog brata Draga-na. No sretni dobitnik kući je došao praznih ruku, jer torta je pojedena na licu mjesta.

Za razliku od toga, dobit-nica glavne nagrade Tatjana Kreč morala se pobrinuti za prijevoz svoje nagrade, jer je ove godine upravo ona

VESELJE Na 27. Planinarskoj noći zabavljalo se 222 planinara

�Tradicionalno druženje koje organizira Planinarsko društvo MIV bilo je prvo od tri priredbe posvećene važnom jubileju, 140. obljetnici hrvatskog planinarstva

Za njih nema krize: na Planinarskoj noći podijeljeno više od 500 nagrada i tombola

Zovite nas na 042/290-777Zovite nas na 042/290-777

osvoji la parkovsku klupu koju je izradio MIV - glavni sponzor priredbe. A oni nisu bili jedini koji su kući otišli s nagradama. Zvuči go-tovo nevjerojatno, ali Planinarsko društvo MIV, njihova 64 člana – aktivista i 65 tvrtki i obrtnika osigurali su više od 500 nagrada i tombola!

Više od 100 izleta“Znate li koliko izleta

je prošle godine orga-niziralo Planinarsko društvo MIV?”, bilo je jedno od tri pitanja na kvizu na koja su prili-ku imali odgovoriti svi planinari koji su stigli u Turist. Dragica Leček, jedna među onima koji su točno odgovorili na sva tri pitanja, pa tako i ono da je Društvo lani organiziralo 103 izleta,

bila je najsretnija: osvojila je prvu nagradu, put na karneval u Veneciju za dvije osobe, koju je osigurala agencija Galileo.

Druga nagrada, reklamni paket posuđa Zagorje-Tehno-betona, otišla je u ruke Anje Šinjori, dok je s osiguranjem kući otišla trećenagrađena

Zlata Marinković.Treba reći da su planinari

morali odgovoriti i na pitanje koja se obljetnica hrvatskog

planinarstva obi-lježava ove godine. - Planinarska noć je prva priredba kojom obilježa-vamo 140. obljet-nicu hrvatskog planinarstva. U lipnju organizi-ramo Dan plani-nara u etno-selu Gradišće u Ma-đarevu, dok će u kolovozu biti 7. plan inarsk i špancir-pohod

i to od Tužnog do Gačica – najavljuje Milan Turkalj.

Dodajmo da je gošća Plani-narske noći bila sopranistica Valentina Geci, a voditelji Vesna Golub i Dario Langus.

Sve je lakše kada je ljubavi i poštovanja!

HŽ-ovci osvojili Japan!

Barica i Fabijan Kropek, u subotu 19. siječnja ove godine proslavili su veliki jubilej - 50 godina braka.

U pola stoljeća zajednič-kog života bilo je mnogo

lijepih trenutaka, ali i ra-znih poteškoća, prisjetili su se danas “zlatni” su-pružnici.

Uz Božju pomoć, s puno ljubavi i međusobnog po-

štovanja, te beskrajnog razumijevanja, supružnici Kropek sve su uspješno prebrodili. Uz dva sina i dvije kćeri, imaju i sed-mero unučadi te dva pra-unuka.

Zlatni pir Barica i Fabi-jan Kropek su proslavili u crkvi svetog Antuna Pa-

dovanskog u Novom Marofu.

Nakon svete mise supružnici su, za-

jedno s djecom, rod-binom i prijateljima

proslavili predivan zlatni pir.

Z a h v a l j u j e m o svima koji su prisu-

stvovali i uveličali njihovu svečanost.

Ta mbu ra ši i fol k lora š i KUD-a HŽ predstavili nošnje i koreografije Banata, Zagorja, Prigorja, Podravine, Bunje-vaca i Međimurja poznatom japanskom menadžeru Tetsu-ou Masunagaiju koji već dugi niz godina radi na uspješnoj suradnji europskih folklornih društava i Japana.

- Dvadeset godina dolazim u Hrvatsku, ali je nikad nisam doživio kao sad. Hrvatska je ze-mlja predivnih ljudi i običaja. Bravo folkloraši, vi ste najbolji ambasadori hrvatske kulture - rekao je Tetsuou Masunagai.

Osim navedenih koreogra-

fija folkloraši su sa svojim vo-diteljem, uspješnim koreogra-fom i nekadašnjim plesačem folklornog ansambla LADO Nenadom Brekom pokazali kako izgleda proba ove folklor-no-tamburaške sekcije.

Inače, KUD HŽ-a poziva sve zainteresirane na plesne folklorne radionice koje će se održavati svake srijede u Domu željezničara s početkom u 20 sati. Također, probe se održavaju ponedjeljkom i srije-dom u 20 sati, a ovom prilikom pozivaju se svi nekadašnji, ali i novi članovi da im se pridruže u plesu i svirci.

50

ZLATNI PIR Barica i Fabijan Kropek

KUD HŽ Posjetio ih japanski menadžer

Imaju dva sina i dvije kćeri, sedmero unučadi i dva praunuka

Pobjednice karaoka T. Lazar i D. Kaselj U igri Piratski most “brvno” - kocke na podu

Planinarska torta brzo je “nestala”

Piše: VESNA MARgETIć-SLATKIvmargetic@regionalni.com

31. siječnja u 18 sati u SSSH-u u Gajevoj 1 u Varaždinu (2. kat) održat će se tribina na temu Fašnika pod nazivom “Tko stoji

iz maske?,” o čemu će govoriti Nikola Škrinjarić. Organizatori su udruge Postanak, Emanuel i BCPC.

s i j e č n j a (petak) u G r a d s ko j knjižnici i č i t a o n i c i

“Mladen Kerstner” u Ludbre-gu u 19 sati održat će se večer poezije “Dok zvezde trepeču” u spomen Boži Hlastecu. Uz čita-nje poezije, gosti večeri bit će članovi Tamburaškog orkestra KUD-a Anka Ošpuh.

31.

39Vodič 28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK 28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

UMRLI:Terezija Vinković (87), Roza Kovačić (90), Đuro Bakarić (88), Ivan Vitković (59), Zdenka Jug (83), Barica Siročić (68), Josip Makaj (87), Milan Popović (96), Ignacije Melnjak (82), Paulina Šoić (90), Ivan Plukavec (57), Darinka Bakšaj (75), Nevenka Čaklec (85), Stanko Tenko (73), Terezija Schönwald (93) i Ružica Cvetko (86).

TJEDNI VODIČVARAŽDINKAZALIŠTE29. siječnja (srijeda)

• Pričaj mi o Gorkome (Scena Zvonimir Rogoz) u 20.00 h30. siječnja (četvrtak)• Bogi Ivač znova (Scena Zvoni-mir Rogoz) u 20.00 h

DOGAĐANJA29. siječnja (srijeda)• Znanstveni kolokvizj Burgovi i kašteli na prostoru sjeveroza-padne Hrvatske (palača Herzer) u 18.00 h (ulaz besplatan)31. siječnja (petak)• Noć muzeja od 18.00 do 01.00 h (besplatan razgled svih izlož-benih postava GMV-a)

KNJIŽNICAOdjel za odrasle (Trg slobode 8a) i Odjel za djecu (vila Bede-ković, A. Cesarca 10)PON – PET 7.30 – 19.30 hSUB 7.30 – 13.00 hOdjel za mlade, Odjel strane literature (vila Bedeković, A. Cesarca 10) i Ogranak Banfica (N. Tesle 20)PON, UTO, SRI 13.30 – 19.30 hČET, PET 7.30 – 15.00 hSUB 7.30 – 13.00 h

MUZEJIStari gradUTO-PET 9.00 – 17.00 hSUB, NED 9.00 – 13.00 hPonedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Palača SermageStalni postav – Galerija starih i novih majstoraUTO-PET 9.00 – 17.00 hSUB, NED 9.00 – 13.00 hPonedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Palača HerzerStalni postav – Svijet kukacaIzložba Varaždinska kovnica Sorlini (izložba otvorena do 6. veljače 2014.)UTO – PET 9.00 – 17.00 hSUB, NED 9.00 – 13.00 hPonedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJEGalerijski centar VaraždinStalni postav – Zbirka Miljenka StančićaUTO-PET i svake prve subote u mjesecu 10.00 – 13.00 hPonedjeljkom i nedjeljom zatvorenoGalerija K 10 Varaždin• KERAMEIKONOVA zbirka su-vremene svjetske keramikeUTO, SRI I PET 18.00 – 20.00 hČET, SUB I NED 11.00 – 13.00 hPonedjeljkom i praznikom Gale-rija K10 je zatvorena; organizira-ne grupe mogu dogovoriti svoj posjet izvan radnog vremena na broj 091/1744-000

KINO GALERIJA31. siječnja (petak)• Marley u 19.00 h1. veljače (subota)• Hannah Arendt u 19.00 h2. veljače (nedjelja)• Ljepotica i zvijer u 18.00 hInformacije na www.kino-galerija.hr, info@kino-galerija.hr ili na 098/361-878.

ČAKOVECCENTAR ZA KULTURU28. siječnja (utorak)• Legenda o Herkulu u 18.00 h30. siječnja (četvrtak)• Stilske vježbe u 20.00 h1. i 2. veljače (subota i nedjelja)• Djeca vukom u 16.00 h• Justin Biebers: Belive u 18.00 h3. veljače (ponedjeljak)

• Justin Biebers: Belive u 18.00 h

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – ZIMSKOI sljedećih nekoliko dana ćemo provesti u negativnoj temperaturi zraka. Oblaka će biti puno, a povremeno je moguć i snijeg, ali u manjim količinama. U drugom dijelu tjedna će hladnoća malo popustiti pa je moguća ledena kiša. Tijekom utorka i srijede ukupno će pasti oko 10 cm nog snijega. Temperatura zraka bit će uglavnom između -7 i -2 Celzijeva stupnja. U drugoj polo-vici tjedna dolazit će nam malo topliji zrak. To se neće toliko osjetiti u nizinama koliko u višim slojevima atmosfere. U takvim situacijama postoji opasnost od pojave kiše koja se smrzava na tlu. S obzirom na to da će temperatura zraka prema vikendu biti baš oko tih graničnih vrijedno-sti, moguće su sve tri vrste oborina: snijeg, ledena kiša ili obična kiša. Ovisit će o stupanj-dva višoj ili nižoj temperaturi što će padati… Preporučamo da pratite našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 kn/min iz fiksnih te 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Za-greb, info tel. 0800-1234. (Prognoza izrađena 27.1.)

UPRAVAZdenka JagićIvica KruhoberecVesna Margetić-Slatki

GLAVNI UREDNIKIvica Kruhoberecikruhoberec@regionalni.com

ZAmjENIK GlAVNOG UREDNIKAVesna Margetić-Slatkivmargetic@regionalni.com

POmOĆNIK GLAVNOG UREDNIKAIrena Harači Pintarićiharaci@regionalni.com

NOVINARI Tihana Drumevtihana@regionalni.comVišnja Gotalvgotal@regionalni.com

SURADNICIDamir IvančićGordana IgrecDenis PeričićLjiljana Risek

LEKTORICA Isidora Vujoševićisidora@regionalni.com

FOTOREPORTERISiniša SovićIvan Agnezovićfoto@regionalni.com

GRAFIČKA REDAKCIjAVlatka Lešićvlatka@regionalni.com Mirta Brozičevićmirta@regionalni.comMaja Denacmaja@regionalni.com

PRODAjA:Zdenka Jagićvoditeljica prodajezjagic@regionalni.commarketing@regionalni.com Tel. 042/290-778Mira Ljubićmljubic@regionalni.comTel. 042/290-775

mALI OGLASI:malioglasi@regionalni.comTel. 042/290-774Fax 042/290-789

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja:

VARAŽDIN7Plus Regionalni tjednikAugusta Šenoe 1opon: 8 - 12uto: 8-13sri - pet: 8 - 16

BlukidsKapucinski trg 5(ulaz iz Blažekove ul.)pon - pet: 8 - 20 hsubotom: 8 - 13 h

NOVI mAROFBenjakRemetinec 290pon - pet: 7,30 - 15 hsubotom: 7,30 - 12 h

LUDBREGAROMAMEDIA d. o. o.Petra Zrinskog 7pon - pet: 14 - 19 hinfo: 091 92 99 329

IVANECPoljodom Gospodarska 2

TISKARA Novi list

REDAKCIjA:Tel. 042/290-777Fax 042/290-789IMPRESSUM

IZDAVAČRegionalni tjednik d.o.o.Augusta Šenoe 1042000 Varaždin

ROĐENI:DJEVOJČICE:Elena Lisjak, Kiara Farkaš, Lara Grabarić, Azra Pomper, Hana Smrekar, Tena Leskovar, Eva Beser i Tamara Granda.DJEČACI:Viktor Fajfar, Karlo Žugec, Emanuel Bistrović, Mihael Ostroš-ki, Matija Paska, Sven Ciglar, Andro Kralj, Jakov Furneg, Leon Lukić i Ivan Kostervajn.

VAŠE FOTOGRAFIJE Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

Martina Kukec

Sany je mali mali terijer na-đen kako luta kod Dravskog mosta. Malog je rasta, do-broćudne naravi. Njegovan je i uhranjen pa se nadamo da ima vlasnika. Ukoliko se vlasnik ne javi Sany moli da mu netko pruži topli dom.

Udruga Spas 042/330-004

MALI SANyPravila za slanje fotografija - Svatko smije

poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijenta-cije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 2 MB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

Novine, kruh i 90 kg hranePovodom obi lježavanja

Dana svetog Antuna Opata (zaštitnik životinja), Mladež HDZ-a Općine Trnovec, Općine Vidovec i Grada Va-raždina, kojima se pridružio i Anđelko Stričak, predsjed-nik županijske organizacije HDZ-a posjetili su varaž-dinsku Udrugu za zaštitu životinja Spas. Naime, mladi HDZ-a su, naime, organizi-rali prikupljanje donacija za udrugu te su prikupili veće količine novina, pokrivača,

starog kruha, tjestenine i preko 90 kilograma hrane za životinje, koje su predali u “Spas”. - Zahvaljujemo svima koji su se odazvali ovoj akciji. Želja nam je potaknuti čla-nove mladeži HDZ-a i ostale sugrađanje na što je moguće aktivnije participiranje u ovakvim akcijama jer svaka humanitarna akcija može nekome pomoći, pa čak i spasiti život - poručili su Sabrina Žganec, Ivica Papec i Igor Borovec.

DONACIJA HDZ za udrugu Spas

40 Zadnja REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

Kitty se vratila doma!

NEOBIČNO Nakon pet godina, mačka se vratila svojim vlasnicima

PRILIKA U Varaždinu 16. veljače

� Spavala sam, kad sam odjednom čula mijaukanje. Otvorila sam vrata i ugledala Kitty, koja mi je odmah skočila u naručje. Nisam mogla vjerovati da je to ona - rekla je maturantica Tea

KARIKATURA crta: Željko Pilipović

Članovi Univerzalnog plesnog studija (UPS) Feel ponovno su svoje plesno umijeće poka-zali na pozornici, ovog puta, zagrebačkog Garden Malla na Zagreb dance spektaklu. U kategoiji show dance osvojili su 3. i 4. mjesto. Djevojčice u dobi od 7 do 10 godina, svoju koreografiju pod nazivom 100 % (hundred percent) Feel, ukrašenu bijelim i šarenim pomponima, osvojile su 4. mjesto. Nešto starija grupa, djevojčice i dječaci, koreogra-fijom Feel the best, osvojili su 3. mjesto. Njihova koreografija dobila je veliki pljesak gledatelja

jer su svoja break dance umijeća dječaci otple-

sali doslov-no iz srca.

U Feelu nikad kraja radu i učenju. Zadnju subotu popunili

su prekrasnu baletnu dvoranu varaždinskog kazališta i upi-

jali novitete break dancea. Radionicu u organizaciji UPS Feel vodio je zagre-bački koreograf, sudac i plesač Elvis Hodžić, koji im je na prvom natjecanju u Zagrebu bio i u žiriju. Elvis se posvetio gotovo svakom “Feelovcu”, ispravio greške, dao savjet, a s njime su uvjež-bavali elemente poput indian stepa, salsa rocka, hasle stepa, a pokazao im je kako napraviti

“šaraf”. Sljedeće koreografije UPS Feela zasigurno će imati neke od spomenutih elemenata.

Nakon uspješno organizi-ranog Varaždinskog dječjeg sajma, organizatorice Nataša Hutinski i Tihana Glavica krenule su dalje. Sredinom idućeg mjeseca, točnije 16. veljače, organiziraju Varaž-dinski sajam rabljene odjeće i obuće za odrasle koji će se održavati od 9 do 14 sati u hotelu Turist. Organizatorice pozivaju sve zainteresirane koji žele prodavati isključivo rabljenu odjeću i obuću za odrasle da svoje stolove za prodavače rezerviraju na e-mail: varazdinskidjecjisa-jam@gmail.com. Na nave-deni e-mail dovoljno je samo poslati ime i prezime proda-

vača i broj stolova koliko ih se želi rezervirati. Broj stolova je ograničen, pa zato požurite s prijavama – poručuju orga-nizatorice.

- Nikad nije voljela hrenov-ke, obožava krekere i baš se ne slaže s kujicom Barbi. To je Kitty, crno-bijela mačka koja

se prošlu nedjelju popodne odjednom pojavila ispred vrata stana svojih vlasni-ka i to nakon punih pet godina!

Isto kao i prijeIako je teško vjerovati da je

doista riječ o istoj mački, ma-turantica Tea, njezina sestra Maja i majka Sanja Grubišić, koje su se u Ludbreg doselile prije sedam godine iz Splita,

sigurne su da je to, glavom i re-pom, njihova ljubimica Kitty.

- To je naša Kitty, sto posto! Samo je ona imala takvu mr-ljicu kod nosa, nema šanse da je to neka druga mačka. Osim toga, sve nas poznaje, voli je-sti ono što i prije, prepoznaje svoju kućicu koju smo joj

kupi l i još

prije pet go-dina, kada smo je udomili, a i dalje se baš ne slaže najbolje s našom 13-godišnjom kujicom Barbi – tvrdi Tea sretna što je njezina ljubimica, koju je prije pet godina tražila po cijelom Ludbregu, čak i lijepila

“Feelovcima” u Zagrebu 3. i 4. mjesto

Sajam rabljene odjeće za velike!

UPS FEEL U Zagrebu i na break dance radionici s Elvisom Hodžićem

veljače u 18 sati možete saznati zašto se vaš kućni ljubimac čudno ponaša. U Varaždin dolazi hrvatski Ceser Millan, dr. sc. Irena Petak iz Zagreba. U varaždinskoj Županij-skoj palači održat će predavanje na temu “Kako nastaju problemi u ponašanju kućnih

ljubimaca”. U petak će govoriti o tome što su problemi u po-našanju kućnih ljubimaca i koji im je uzrok te kako spriječiti nastanak problema u ponašanju. Predavanje je besplatno, a organizirala ga je udruga “Spas”. (td)

4.

Očito je puno toga proživjela i doživjela jer sada samo jede i spava

plakate s njezinom slikom po gradu, opet s njom. A pojavila se jednostavno prošle nedjelje poslijepodne ispred vrata sta-na i glasno dala na znanje tko je pred vratima.

- Spavala sam, kad sam odjednom čula mijaukanje. Otvorila sam vrata i ugledala nju, koja mi je odmah skočila u naručje. Plakala sam od sreće i nisam mogla vjerovati da se nakon pet godina moja Kitty vratila natrag kući – ispričala je Tea.

Gdje je bila cijelo ovo vri-jeme i što je radila, vlasnici vjerojatno nikad neće otkriti.

- Možda je lutala ili ju je netko pronašao, pa udomio. Tko zna, nikad nećemo sazna-ti - ispričala je Tea koja svaki slobodni trenutak provodi sa svojom crno-bijelom ljubimi-com koja se, otkako se vratila, ne može naspavati.

- Očito je puno toga proži-vjela i doživjela jer sada samo jede i spava – kaže obitelj Grubišić.

Zimska idila kod varaždinskog meteorološkog stupa

Gajeva ulica u Varaždinu zatrpana snijegom

Pješaci kroz grad polako i sigurno

Za ralice je bilo dosta posla

U Salinovcu se grudali mladi i stari

Prvi snijeg ipak je iznenadio vozače

PRVI SNIJEG

Nekima donio radost, a nekima ne

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆiharaci@regionalni.com

Ključna mrljaSamo je naša Kitty imala takvu

mrljicu kod nosa, to je 100 posto ona, tvrdi obitelj Grubišić