Robinzon Kruso munevera

7/22/2019 Robinzon Kruso munevera

1/23

Robinzon Kruso

Robinzon je roen u Engleskoj, u malom mestu na obali mora. Kao deak svakog dana je gledao brodove ivesele mornare kako iz njih iskrcavaju robu. Razmiljao je o tome odakle je ta roba dola i kakav i koliki put jeprela. Matao je da kad poraste postane mornar i da svojim brodom oplovi ceo svet. ednog dana njegovi snovi

postali su stvarnost. !ez znanja svojih roditelja ukrcao se sa svojim prijateljem na brod i krenuo u nepoznato.!io je mlad, radoznao i pun avanturistikog duha.

"e# posle prve plovidbe i nevremena koje je zahvatilo brod, Robinzon je izgubio $elju da bude mornar. %eleoje da se odmah vrati svojoj ku#i, ali u povratku nije imao sre#e. !rod na kome je plovio ku#i zarobili su gusari.&eke mornare su ubili, neke bacili morskim psima, a Robinzona su uzeli u ropstvo. 'lovidba sa gusarima zavrilase brodolomom. !rod je potonuo, a Robinzon se probudio na pustom ostrvu. !io je sam. (amo on i priroda okonjega. )ada je poela njegova borba sa prirodom i samim sobom, borba za pre$ivljavanje. 'rvo je naaoskrovite. !ila je to malu pe#inu na vrhu bre$uljka. *spoetka jeo je kukuruz i pio vodu koju je nalazio u blizini, akad mu je to dosadilo odluio je da krene u istra$ivanje ostrva. (hvatio je da mu mnoge stvari mogu biti korisne,samo da treba da iskoristi svoje znanje i vetinu. !io je strpljiv, vredan i pun samopouzdanja. "erovao je u sebe isvoju snala$ljivost. +d li#a je napravio ode#u i obu#u, od drve#a luk i strele, a od kamena otre no$eve.$arenu lavu koju je izbacio vulkan koristio je kao vatru, a od osuenih komada pravio je cigle i posue. &apravioje pe#, sto i stolice, a buenjem drveta ugledavi iskrice shvatio je na koji nain mo$e uvek upaliti vatru. (vakim

danom Robinzon je sve vie napredovao. (tvorio je svoj mali svet i inilo mu se da mu nita ne nedostaje osimdrutva i razgovora sa nekim. ednog dana sre#a mu se osmehnula i njegovoj samo#i doao je kraj. *z rukuopasnih ljudo$dera spasao je mladog divljaka. +dveo ga je u svoju pe#inu i dao mu ime 'etko. io ga jeengleski jezik i prenosio mu svoja znanja i vetine. 'ostali su dobri prijatelji. %iveli su zajedno i sve su delili. 'etkose divio Robinzovonoj pameti, hrabrosti i dobroti. !io mu je zahvalan i odan. Kad je na ostrvo stigao brod nisu serazdvojili, ve# su zajedno su krenuli za Englesku gde su nastavili svoj zajedniki $ivot.

%ive#i na pustom ostrvu Robinzon je iz naivnog deaka izrastao u veoma snala$ljivog i odgovornog oveka.(hvatio je da mladi ljudi uvek treba da sluaju savete starijih, da novac i bogatstvo nita ne vrede i da su nekamale i beznaajne stvari koje te okru$uju ponekad najvrednije. video je da u svemu dobrom i loem uvek postojii dobro i loe i da ljudi tek kad izgube neto shvate koliko je to istinski vredelo.

Boske

Kragujevac, 2009.Avanturistiki romanRobinzon KrusoAutorDaniel Defoema romanaBorba oveka sa !riro"om i samim sobom u cilju !re#ivljavanja$lavni likoviRobinzon Kruso, %etko%oruka

&ika"a ne vi"imo !ravo stanje u kome smo, sem kao su!rotnost neemu gorem, niti cenimovre"nost onoga u emu #ivimo, "ok ga ne izgubimo.

Robinzon Kruso

KnjigaRoninzon Krusoje avanturistiki roman u kome je !isac !ri!ove"anjem u !rvomlicu o!isao avanture mla"og mornara na moru i njegov #ivot na !ustom ostrvu, "alekoo" civilizacije.


2/23

'ns!iraciju za ovaj roman !isac je na(ao u neobinom iskustvu (kotskog mornaraAle)san"ra *elkira, koji je +0-. go"ine !o(ao na !ut sa !oznatim more!lovcemiliamom Dam!ierom. &a !utu ka /u#nom moru zbog svae sa ka!etanom bro"aza1tevao "a ga izbace na ostrvo /uan ernan"ez. &a ovom !usto ostrvu ostao je etirigo"ine i etiri meseca, "ok ga konano nije izbavio je"an o" bro"ova engleske kraljevske

mornarice.

O piscu

Daniel Defoje !oznati engleski !isac, !ri!ove"a i zaetnik mo"ernog romana. Roen jeu +330. go"ine u 4on"onu. %isao je mnogo i ostavio je !reko 500 naslova 6romana, !ria,

!olemika i lanaka7. 8animala ga je !olitika i bavio se !olitikim novinarstvom.%roslavio se !isanjem avanturistiki1 romana. %ri!ove"ao je u !rvom licu i koristio jeobian svako"nevni govor. &jegov !rvi i naj!oznatiji romanRobinzon Kruso!reve"enjena-0 jezika. mro je u 4on"onu +:+. go"ine kao jako siroma(an ovek. *!omenik sumu !o"igla engleska "eca.

Avanturistiki roman je !rozno "elo u kome !isac o!isuje avanture i neobine"o#ivljaje svoji1 likova.

'zvor; iki!e"iaRobinson Crusoe


3/23

inhabited #sland on the Coast ofA$eri%a, near the Mouth of the &reatRiver of 'roono(ue) *aving been %aston Shore b" Ship!re%k, !herein all the

Men perished but hi$self+ With AnA%%ount ho! he !as at last as

strangel" deliverd b" -irates+ Writtenb" *i$self

Ilustrator$ravure /o1na =larka i /o1na %inea !ocrte#ima ne!oznatog majstora >+?

Zemlja @ngleskaJezik engleskianrovi avanturistiki romanIz!ava . alorDatum iz!anja 25. a!ril, ++9."ip me!ija (tam!aI#$% &A#lije!i .aredne avanture Robinsona Crusoa

Robinson &rusoeje avanturistiki romanDaniela Defoeaobjavljen ++9. is!rian u !rvomlicu, kao izmi(ljenaautobiografijanaslovnog lika Robinzona koji je !roveo 2 go"ina kao

bro"olomacna u"aljenom tro!skomotoku!ore" u(Ca


4/23

ga na kra2u spasili gusari+ .apisao on sa$61e 4ife an" *trange *ur!rizing A"ventures ofRobinson =rusoe, of Gork, Hariner; 1o live" @ig1t an" Ient Gears, all alone in an unin1abite" 'slan" on t1e =oast of America, near t1e Hout1 of t1e $reat River of :?

%astanak i poza!ina romana

Daniel Defoena!isao jeRobinzonaka" je imao (es"eset go"ina, nakon brojni1 #ivotni1!a"ova i us!ona. &jegov otac je 1tio "a !ostane!astor, ali on se !osvetio trgovini i "o#iviobankrot. *!asilo ga je !isanje raznorazni1 lanaka, a na !isanje romana koji su mu "onijelislavu i bogatsvo bacio se !re" kraj #ivota. >-? to vrijeme u engleskoj knji#evnosti!ostojalesu samo "va tematska #anra, ljubavnii!uto!isniromani6sa !uno avantura7. &e(to !rije

!isanjaRobinzonabritanskujavnost uzbu"ila je knjiga5rstaren2e oko svi2etaoo"esa

Rogersa, objavljena ++2.2?>-?iako imai "rugi1 teza. %o je"noj on je samo !reuzeo i !re!ravio s!is vojvo"e Roberta Earleja, za kog

je !isao !olitike !amflete, za!ravo ga !okrao.>:?Ho#"a mu je ins!iracija bila su"binamornara Roberta Kno)a koji je +359.#ivio kao bro"olomac na =ejlonu.

&e(to !rije Defoa +33., Eenr &eIillna!isao je roman-inesov otok>:?u kom njegov junak

$eorge %ine sa etiri su!utnice "o#ivi bro"olom i s!asi se "oe!av(i se !ustog tro!skogotoka, g"je ima 1rane u izobilju. &jegova zla su"bina, is!a"ne !ot!una su!rotnost jer se za1ranu nemora tru"iti, veC #ivot !rovo"i u ljubavi sa svoje etiri !artnerice. %a je za

!ret!ostaviti "a mu to "jelo i!ak nije bilo uzor.

O !jelu ukratko

Roman !oinje bijegom Robinzona iz ro"iteljske kuCe u Eulluuna !rijateljevbro", injegovim !rvimbro"olomom, nakon kojeg se zarekne "a vi(e nika" neCe !oCi na more.

&jemu vrag ne"a mira, i ne"a se ukalu!iti u oeve #elje "a se !osveti uenju i !ostane!ravnik, !a se nakon tog i!ak !onovno u!uti na !lovi"bu "o Afrike. o je bio je"ini njegov

us!je(ni !ut, koji mu je !omutio glavu jer je na tom !utu zara"io !ravo malo bogatstvo !ro"av(i uroenicima razni1 "rangulija, kako sam ka#e 6koje je ku!io za -0 funti7 a zauzvrato" nji1 ku!io zlatnog !ijeska,kojeg je na !ovratku u4on"on!ro"ao za :00 funti.

&akon tog krene !onovno u Afriku, ali ga taj !ut zarobeberberskigusar??i. 'z nji1ova ro!stvase s!asi bijegom sa ara!skimsu"rugom Ksurijem. &akon !eri!etija na !lovi"bi uz afrikuobalu s!asi i1!ortugalskibro" i !reveze uBrazil. u se Robinzon !one baviti

!lanta#erstvom,ali ubrzo s1vati "a bi mu !osao !uno bolje na!re"ovao "a ima robove.%rijatelji !lanta#eri mu !omognu "a nabavi bro" i krene u Afriku !o robove. &a toj !lovi"binastra"a u bro"olomu, ali se s!asi i "o!liva "o obale kao je"ini !re#ivjeli.

z !omoC s!a(eni1 stvari sa olu!ine, Robinzon organizira svoj #ivot na tom !ustom otoku,izgra"i "om 6ak i ljetnikovac7 zasa"ijeam, !ri!itomi kozei tako !ro#ivi !uni1 2- go"ine
http://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-dalmacija-3http://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-dalmacija-3http://sh.wikipedia.org/wiki/Daniel_Defoehttp://sh.wikipedia.org/wiki/Daniel_Defoehttp://sh.wikipedia.org/wiki/Episkoposhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Episkoposhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Bankrothttp://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-kul-4http://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-kul-4http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Engleska_knji%C5%BEevost&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/wiki/Ljubavhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Putopishttp://sh.wikipedia.org/wiki/Putopishttp://sh.wikipedia.org/wiki/Romanhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Romanhttp://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Avantura&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/wiki/Britanijahttp://sh.wikipedia.org/wiki/1712http://sh.wikipedia.org/wiki/1712http://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0kotihttp://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Mornar&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Alexander_Selkirk&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Alexander_Selkirk&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Otok_Robinsona_Crusoa&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Otok_Robinsona_Crusoa&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cilehttp://sh.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cilehttp://sh.wikipedia.org/wiki/1704http://sh.wikipedia.org/wiki/1704http://sh.wikipedia.org/wiki/1709http://sh.wikipedia.org/wiki/1709http://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-brit-2http://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-brit-2http://sh.wikipedia.org/wiki/Kozahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Kozahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-brit-2http://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-kul-4http://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-kul-4http://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-dalmacija-3http://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-dalmacija-3http://sh.wikipedia.org/wiki/1659http://sh.wikipedia.org/wiki/1659http://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ri_Lankahttp://sh.wikipedia.org/wiki/1668http://sh.wikipedia.org/wiki/1668http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Henry_Neville_(pisac)&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-dalmacija-3http://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-dalmacija-3http://sh.wikipedia.org/wiki/Tropihttp://sh.wikipedia.org/wiki/Kingston_upon_Hullhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Brodhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Brodhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Brodolomhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Pravnikhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Afrikahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Britanska_funtahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Zlatohttp://sh.wikipedia.org/wiki/Zlatohttp://sh.wikipedia.org/wiki/Londonhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Londonhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Berberihttp://sh.wikipedia.org/wiki/Berberihttp://sh.wikipedia.org/wiki/Robovlasni%C5%A1tvohttp://sh.wikipedia.org/wiki/Arapihttp://sh.wikipedia.org/wiki/Arapihttp://sh.wikipedia.org/wiki/Portugalhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Brazilhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Brazilhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Planta%C5%BEahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Planta%C5%BEahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Robhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Je%C4%8Damhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Kozahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-dalmacija-3http://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-dalmacija-3http://sh.wikipedia.org/wiki/Daniel_Defoehttp://sh.wikipedia.org/wiki/Episkoposhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Bankrothttp://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-kul-4http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Engleska_knji%C5%BEevost&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/wiki/Ljubavhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Putopishttp://sh.wikipedia.org/wiki/Romanhttp://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Avantura&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/wiki/Britanijahttp://sh.wikipedia.org/wiki/1712http://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0kotihttp://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Mornar&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Alexander_Selkirk&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Otok_Robinsona_Crusoa&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cilehttp://sh.wikipedia.org/wiki/1704http://sh.wikipedia.org/wiki/1709http://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-brit-2http://sh.wikipedia.org/wiki/Kozahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-brit-2http://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-kul-4http://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-dalmacija-3http://sh.wikipedia.org/wiki/1659http://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ri_Lankahttp://sh.wikipedia.org/wiki/1668http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Henry_Neville_(pisac)&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/wiki/Robinson_Crusoe#cite_note-dalmacija-3http://sh.wikipedia.org/wiki/Tropihttp://sh.wikipedia.org/wiki/Kingston_upon_Hullhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Brodhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Brodolomhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Pravnikhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Afrikahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Britanska_funtahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Zlatohttp://sh.wikipedia.org/wiki/Londonhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Berberihttp://sh.wikipedia.org/wiki/Robovlasni%C5%A1tvohttp://sh.wikipedia.org/wiki/Arapihttp://sh.wikipedia.org/wiki/Portugalhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Brazilhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Planta%C5%BEahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Robhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Je%C4%8Damhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Koza


5/23

!ot!uno sam. Feliki !reokret u njegovu usamljenikom #ivotu, je otkriCe "a njegov otok!osjeCuju in"ijanci, koji otok !osjeCuju "a bi se o"ali kanibalskim gozbama. Robinzon s!asije"nog uroenika !re"vienog za klanje koji mu kasnije !ostane su"rug i sluga %etko. &ji1"vojica ne(to kasnije s!ase o" sline su"bine, %etkova oca i(!anjolskogbro"olomca.8aje"niki izgra"e bro" kojim bi trebali ot!loviti "o obale Fenecuele!o ostale (!anjolske

bro"olomce, ali i1 u toj namjeri osujeti iskrcavanje gusara na otok.

Robinzon oslobo"i gusarske zarobljenike 6ka!etana i njegova "va !omoCnika7 te uz nji1ovu!omoC zauzme oteti bro". &akraju se svi zaje"no u!ute u "omovinu, ostavljajuCi na otokunajokorjelije gusare kojima !o(te"e #ivot, ali im kao kaznu o"re"e #ivot u izolaciji.

%etko se klanja Robinzonu nakon njegova izbavljenja

(iterarna vrije!nost i pravi smisao

Defoe je !rije svega bio novinar, koji je !isao o ekonomiji, !a njegovRobinzonnema bog znakakvu literarnu vrije"nost. >-?Robinzon 5ruzoje !rije svega o!timistika 1imnau slavu#ivota, io"atek raajuCoj engleskojkolonijalnojeks!anziji i bu"uCoj in"ustrijskoj revolucijiika!italizmuu njegovoj "jevianskoj fazi. >-?*vijet je u Defoevo "oba jo( bio velika neistra#ena

bajkovita ne!oznanica, "ovoljno velik "a !ru#i rajsko obilje svakom onom koji ga marljivoiskoristi u vlastitu korist. &a zemlji je ta" #ivjelo samo 3+0 miliona stanovnika uku!no>5?,a

!o nekim "ijelovima niti je"an. rebalo se "akle samo o"va#iti i krenuti na !ut, jer tko i(te tajCe i naCi. &aslovni junak romanaRobinzonnije nikakav uzvi(eni lik 6kakvi su "ota" bili

!re"met literata7, veC sasvim obini ovjek svog vremena, no(en !rizemnim i !ragmatinim

ciljevima, "a !re#ivi i zbog tog je bio blizak i itaocima kasniji1 nara(taja.


6/23

skla"u sa svojim kr(Canskimmoralom, ali isto tako saznajemo "a mu uo!Ce nije bilonemoralno krenuti u ku!njurobovaza svoju!lanta#u. 2?to je trebao biti!oslje"nji nastavak serijala, kako je objavio u naslovu knjige. >:?Knjiga nije !onovila us!je1!rvog romana, jer avanture veC ostarjelogRobinzonakoji se sa se"am"eset go"ina, vraCa nasvoj otok u !ratnji sinovca i %etka, nije vi(e imala ar borbe za samoo"r#anje i onu #ivotnuenergiju kojom je o"isao naslovni lik u !rvom "ijelu serijala. 'ako u njojRobinzon"o#ivi

!uno vi(e !eri!etija "ok se !reko Ha"agaskara, Kinei*ibirane vrati u @nglesku. >:?

Defoe je i !ore" neus!je1a nastavka sage o Robinzonu, na!isao i njegov treCi "io 9a4naraz$i8l2an2a toko$ 4ivota i neobi0nih do4ivl2a2a Robinzona 5ruzoa i n2egova vizi2aan1eoskog svi2eta6*erious Reflections During t1e 4ife N *ur!rising A"ventures of Robinson=rusoe, it1 Eis Fision of t1e Angelic orl"7, koji je objavio u augustu+20. njoj se krozustaRobinzonabavio uglavnom moralnim i !olitikim razmi(ljanjima o ta"a(njem svijetu.Robinzonu u ta"a(njem svijetu najvi(e smeta!oganstvo, ali misli "a kr(Canstvone treba(iriti maem, ali on"a !ar re"ova "alje ka#e ka"a bi se evro!ski kne#evi uje"inili, lako bi

!omeli urkei %erzijancei iskorijenili imeHu1ame"a, najgorega varalice. >:?

)ticaj i refleksije na Robinzona

DefoevovRobinzon!otaknuo je cijeli novi #anr slini1 romana takozvani1 robinzoni2ada, unizu zemalja. >:?%o" uticajem Robinzonova us!je1a nastala su i *Iiftova&uliverova

putovan2aiz+23., a i /ules Fernese reflektirao na Robinzona u svom ajanstvenom otoku+-.

Robinzoni2ade!ostoje i "anas u brojnim novelama&aune fantastikei soa! o!erama tog#anra

*lavniirskiknji#evnik/ames /ocerekao je "a jeRobinzonsimbolbritanskogkolonijalizma;

'n 2e pravi prototip britanskog kolonista ++++; Sav anglo


7/23

zakljuuje "a je novackoji je !rona(ao na olu!ini bro"a, za njega bezvrije"an, naroito uus!ore"bi sa !ronaenimalatom.

Izdanja

@nglesko iz"anjeRobinzona 5ruzoa, izi(lo je u "va "ijela25. a!rilai 20. augusta++9. io"ma1 !ostalo !rvi !ravibestseleru 1istoriji knji#evnosti. *amo te ++9. go"ine iz"ano je"evet iz"anjaRobinzona, ukljuujuCi i !rvo iz"anje romana u nastavcima u novinama. Dokraja +9. vijekaRobinzon 5ruzo, je !ostao naj!revoenija 6ukljuujuCi i vrlo egzotine

jezike eskimski, malte(kii ko!tski7 i najvi(e iz"avana kniga za!a"ne knji#evnosti, sa ak 00varijanti u koju su ulazile i "jeje slikovnice.

%rvi !ut se !ria o !ustolovinamaRobinzonana na(im !rostorima !ojavila +93. u 8agrebu,ali ne kao !rijevo" Defoeva romana , veC "jela njemakog!isca /oac1ima Eeinric1a =am!e

Robinson der >?ngere. Knjigu je !reveo Anton FraniC, !o" naslovomMlaissi Robinzon iliti2edna kruto povol"na, " hasznovita pripovezt za de%zu, prvi del, a iz"ala ranjica &ovosel6sestrabisku!aHaksimilijana Fr1ovca7. o je bila moralizatorsko !ouna knji#ica, kojoj suavantureRobinzonasamo !oslu#ile "a uka#u na (tetnost takva !ona(anja, i za razliku o"Defoeova "jela, !ria nije is!riana kao Robinsonova is!ovijest, veC njegove "o#ivljaje !riaotac svojoj kCeri /uliki i nezinim !rijateljima, tokom tri"eset veeri. >3?

%rvo !ravo iz"anjeRobinzona 5ruzoana!ravio je +99. sr!ski!e"agog&ikola 4azareviC,!revev(i ga sa njemakogi iz"av(i u Bu"imu!o" naslovom/ivot i neobi0ne avantureslavnoga ngleza Robinsona 5rusoa od >orka, sopstveno$ ruko$ n2egovo$ napisana+ @astprva. >?*lovenijise na Robinzona ekalo "o+-9. ka" je u !rijevo"u


8/23

ako se Robinson, bez ro"iteljskog blagoslova, u "obi o" "evetnaest go"ina u!uti, zaje"no sje"nim (kolskim "rugom, bro"om njegova oca u 4on"on. %objegao je o" kuCe, neobavijestiv(i ni oca ni majku kamo i kako o"lazi. %rva mu je !lovi"ba bila !ravo Qvatrenokr(tenje; o" samoga !oetka !ratila i1 je oluja na moru. Robinson je, sav u stra1u i "u(evnimmukama, oluju s1vatio kao znak "a mu nije sueno biti more!lovac, te je o"luio "a Ce se,

im stu!i na ko!no, vratiti ocu i zamoliti ga za o!rost (to je tako ru#no !objegao, te "a nika"avi(e neCe stu!iti nogom na bro". &o im se more smirilo i !lovi"ba !ostala ugo"na, Robinsonje zaboravio sva svoja obeCanja i zavjete nastavio je !loviti. skoro i1, meutim, za"esinova oluja ko" Garmout1a.


9/23

Ka" se !robu"io, bio je ve"ar, miran "an. Fi"io je "aje !lima !o"igla bro" s mjesta g"je senasukao i !ribli#ila ga obali "o je"ne stijene.


10/23

&akon (to je "obro utvr"io svoju nastambu, !oeo je istra#ivati otok. &ig"je nije vi"iolju"ski1 tragova, no otkrio je obilje "ivlji1 limuna, narana, etruna i gro#a, (to je znatnoobogatilo njegovu !re1ranu. $ro#e je nauio su(iti, tako "a je tijekom cijele go"ine u#ivao u

toj !oslastici. toj !lo"noj "olini na "rugoj strani otoka Robinsonje sebi sagra"io jo( je"nunastambu sjenicu, kako bi imao g"je !renoCiti ka" boravi na toj strani. Kasnije je uokoloobiju svoji1 nastambi zabo u zemlju grane, koje su se razrasle !o!ut !ravog "rveCa i inile(umicu. ako je bio !ot!uno za(tiCen o" ne#eljeni1 gostiju.

Ka" je otkrio "a na otoku ima i kornjaa, mogao je biti !rilino za"ovoljan svojom!re1ranom, jer je zaista bila raznovrsna; kozje meso i mlijeko, ribe, kornjaino meso i jaja,"ivlji golubovi, gro#e, limuni, narane, kru1. &a je"nom o" svoji1 !utovanja otokomRobinson je ulovio mla"u !a!igu. %ri!itomio ju je i nazvao je %oli. &auio ju je govoriti, (to

mu je uveseljavalo usamljenike go"ine na otoku. Ka" mu se o"jeCa !oela ras!a"ati, us!io jena!raviti o"ijelo o" #ivotinjski1 ko#a. 'zgle"ao je ja"no, no bio je za(tiCen i o" ki(e i o"sunca. Stovi(e, izra"io je i ki(obran, koji mu je bio vrlo koristan.

Bu"uCi "a ga nika"a nije na!u(tala #elja "a na!usti otok, runo je na!ravio amac, "ubeCije"no stablo. &o taj je amac bio !rete#ak "a bi ga sam !orinuo u vo"u. *toga je za "vijego"ine na!ravio "rugi, lak(i kanu i njime se otisnuo na more, #eleCi o!loviti otok. /akavo"ena struja o"vukla ga je, meutim, na otvoreno more i on se je"va s!asio. *toga je u"esetoj go"ini zatoeni(tva o"ustao o" zamisli "a u amcu ot!lovi s otoka.

&akon go"ina i go"ina samoCe Robinson je iznena"a je"nog "ana na obali uoio tragovelju"ski1 nogu. *ilno se !restra(io, "anima i noCima nije izlazio iz svoga skrovi(ta, !oveCao jezali1u streljiva i "o"atno ogra"io nastambu. Bio je zbunjen jer on, koji je toliko silno eznuoza lju"skim "ru(tvom, kojemu je na tom bogatom otoku ne"ostajalo samo "ru(tvo on setoliko !restravio "a nije znao (to "a ra"i. ako je "vije go"ine #ivio u nemiru, "ok nije otkrio(to se zbiva. osamnaestoj go"ini boravka na otoku, "ok je lutao njegovim za!a"nim"ijelom, kamo nije esto "olazio, uoio je na moru amac. Do(av(i "o obale, otkrio je

stravian !rizor; !o obali su bile !orazbacane lju"ske kosti. Bili su to ostaci lju"o#"erskegozbe. 'ako je u !rvi ma1 Robinson bio o"luio "a i"uCi !ut !oubija sve lju"o#"ere kojiovamo "ou, glas razuma govorio mu je "aje bolje "a ostane skriven, kao "osa"a. %ostao jeo!rezniji nego !rije i izlazio manje.

"va"eset treCoj go"ini boravka na otoku o!et je uoio lju"o#"ere na nji1ovoj krvavoj gozbi.


11/23

&akon "vije go"ine Robinson je i!ak "obio lju"sko "ru(tvo. Ka" su lju"o#"eri o!et "o(li naotok, vo"eCi "vojicu zarobljenika za svoju gozbu, je"an im je !objegao. Robinson mu je

!omogao, zaje"no su svla"ali one koji su ga !rogonili, a ostali "ivljaci ot!lovili su s otoka.

*voga "ivljaka Robinson je nazvao %etko, !rema "anu u tje"nu ka" ga je izbavio. %etko mu jebio neizmjerno o"an, bes!ogovorno ga je u svemu slu(ao, bio je s!reman za njega "ati svoj#ivot. ijekom vremena Robinsonje %etka o"viknuo o" lju"o#"erstva te ga nauio engleski,tako "a je sa"a imao s kime razgovarati. je"nom razgovoru %etko mu je rekao "a u njegovojzemlji #ive neki bijelci koje su oni s!asili o" uta!anja. o je Robinsonu "alo na"e "a bi svizaje"no mogli nekako !objeCi o"atle. toj na"i gra"ili su amac koji Ce i1 o"vesti "o%etkove zemlje.

/e"nog "ana na obalu o!et "o!lovi(e "ivljaci. Ka" je Robinson uo "a je meu nji1ovim

zarobljenicima i bijeli ovjek, o"luio je na!asti lju"o#"ere. ako su Robinson i %etko s!asili#ivot je"nom S!anjolcu, ali i "omorocu koji je bio %etkov otac. razgovoru sa S!anjolcemRobinson je "oznao "a na ko!nu ima jo( (esnaest bijelaca, bro"olomaca. *a"a je Robinsonmogao !lanirati bijeg s otoka; "ogovorili su "a S!anjolac s %etkovim ocem o"e na ko!no"ogovoriti s ostalima !lan bijega i !itati i1 !ristaju li na Robinsonove uvjete.

&akon nekoliko "ana "ogo"ilo se ne(to neoekivano; ne"aleko o" otoka usi"rio se engleskibro", a na otok je "o!lovio amac s je"anaest lju"i. 's!ostavilo se "a je taj bro" uvelikeskrenuo sa svoga !uta jer su ga !reuzeli !obunjenici, koji su sa"a na otoku #eljeli ostavitika!etana i "vojicu mornara njemu vjerni1. Robinson je uz %etkovu !omoC us!io svla"ati

!obunjenike i oslobo"iti zarobljenike. 8a1valni mu je ka!etan obeCao bes!latan !rijevoz u@nglesku i sve (to Robinson zatra#i.

8a1valjujuCi Robinsonovoj snala#ljivosti i str!ljenju, emu ga je nauio "ugogo"i(nji #ivot na!ustom otoku, us!jeli su se "omoCi i samoga bro"a. FeCina !osa"e !okajala se je i obeCalavjernost ka!etanu, no kolovoe !obune u @ngleskoj je ekala smrt. *toga oni !ri1vati(eRobinsonov !rije"log "a ostanu #ivjeti na otoku. Robinson im je is!riao !ovijest svoga

boravka na tom mjestu i u!utio i1 u sve tajne !re#ivljavanja.

%otom su !oele !ri!reme za Robinsonov !ovratak u civilizaciju. &akon vi(e o" "va"eset iosam go"ina zatoeni(tva, "ana +9. !rosinca +33. go"ine Robinson =rusoe na!ustio je svojotok. *a sobom je !oveo svoga vjernog %etka i je"nu !a!igu. ro"nu @nglesku stigao jenakon !ola go"ine na!orna !utovanja.

@ngleskoj ga vi(e nitko nije !oznavao jer mu je veCina !oro"ice !omrla. *toga zaje"no s%etkom ot!utuje u 4isabon, kako bi na(ao staroga ka!etana koji bi mu rekao (to je s


12/23

njegovom !lanta#om u Brazilu. Ka!etan mu je is!riao "a !lanta#a stoji izvrsno, no "a su svimislili "aje on mrtav te su je raz"ijelili !rema njegovoj o!oruci. Ako Robinson, meutim,zatra#i svoj "io, on Ce ga ne"vojbeno i "obiti. Bu"uCi "a su svi koji su bili !ovezani s

!lanta#om, !o(teno is!latili Robinsonu novac, on je sa"a bio bogat.


13/23

ek tako !o(tujuCi i !re!oznavajuCi !riro"ne zakone, uva#avajuCi i ne naru(avajuCi !riro"nuravnote#u Robinson je mogao !re#ivjeti. stanjima oaja i malo"u(nosti Robinson =rusoenije imao !rijatelja koji bi ga o1rabrio. ' to mu je za!ravo bila najte#a kazna; nemati ovjeka

!ore" sebe. &a taj nain !otvruje nam s!oznaju "a je "aleko va#nije o" materijalnogblagostanja biti ovjek.


14/23

%isac nam "aje zanimljiv o!is sre"njeg stale#a ka" otac u!ozorava mla"og znati#eljnika kakou njemu; ovjek nije izlo#en nevoljama i tegobama, munom ra"u i stra"anju te#aka i ra"nika,niti je o!tereCen o1olo(Cu, #eljom za rasko(i i zavisti gornji1 slojeva lju"skog "ru(tva. Baen

na !usti otok, li(en svako"nevni1 ugo"nosti (to i1 !ru#a civilizacija, Robinson je moraozanemariti svoj izgle". *vjestan toga, !recizno o!isuje sam sebe u "esetoj go"ini boravka naotoku;

'mao sam golemu, visoku ka!u bez ikakva oblika. &a!ravio sam je o" kozjeg krzna. *tragana ka!i visio je koma"iC krzna, koliko "a me (titi o" sunca, toliko i "a o"bija ki(u i "a mi necuri za vrat. &ema ni(ta o!asnije u ovom !o"neblju nego ka" ki(a !ro"re !o" o"jeCu na tijelo.

'mao sam kratak 1aljetak o" kozje ko#e. *kutovi su mu sezali ot!rilike "o !olovice be"ara.


15/23

lju"i ne ra"e to kao zloin.


16/23

%rem"a iz lju"o#"erskog "ivljeg !lemena, %etko !okazuje kvalitetne lju"ske osobine. *toganjegov lik o!isuju kao Q!lemenitog "ivljaka, "ivljaka koji !oznaje lju"ske vrije"nosti is!reman je na ulju"bu. &aj!rije Robinsonu izra#ava svoju za1valnost i "o#ivotnu !okornost(to mu je s!asio #ivot; Pim me ugle"ao, "otrao je "o mene i legao na tlo izra#avajuCi svimmoguCim znakovima svoju o"anost i za1valnost !raveCi !ri tome mnogo smije(ni1 i

neobini1 !okreta. &a kraju je !olo#io svoju glavu na zemlju, tik uz moje sto!alo, i !o"igaomoju nogu na svoju glavu, kao (to je to bio uinio i !rije. 8atim je i o!et izveo cijeli niz svi1moguCi1 znakova !o"lo#nosti, ro!ske !okornosti i !o"vrgavanja mojoj vlasti "ajuCi mi timena znanje "a Ce mi slu#iti "ok go" bu"e #ivio.

' zaista, %etko je u !ot!unosti o"an svome gos!o"aru, ra"o izvr(ava sve njegove nare"be. ARobinsonu je !rvi cilj bio "a ga civilizira. %etko ra"o i brzo ui; Bio je uenik kakva samomo#e( !o#eljeti. vijek ra"ostan, uvijek marljiv, !okazivao je toliko veselja ka" bi merazumio, ili ka" bi mi us!io ne(to reCi, "a je zaista bilo ugo"no razgovarati s njim. Robinson

ga je o"vikao o" lju"o#"erstva. 'ako bi %etko ra"o ku(ao lju"sko meso, !ri1vaCa Robinsonoveizraze gaenja !rema tom inu i !ri1vaCa njegov stav; &a koncu me obavijestio, kako je veCznao i mogao, "a vi(e nika" neCe jesti lju"skog mesa, a meni je to bilo zaista "rago uti.

Dobro"u(an, o(trouman i !oslu(an Robinsonu, %etko je brzo nauio govoriti engleski; %etkoje ubrzo !oeo sasvim "obro govoriti. 8nao je nazive svega (to sam mogao zatra#iti o" njegakao i ime svakog mjesta kamo sam ga mogao !oslati, a i sam mi je ne!restano ne(to !riao.Kratko reeno, o!et sam se !oeo slu#iti svojim jezikom i za govorenje, za (to sam ranijeimao vrlo malo !rilike. #ivao sam u razgovoru s njim, ali sam s momkom i inae bio

!osebno za"ovoljan.

%lemenitost %etkove "u(e ogle"a se i u !ona(anju !rema ocu; e(ko mi je naCi rijei "aizrazim koliko me "irnulo ka" sam vi"io onaj zanos i onu sinovu ljubav (to je buknula u tom

bije"nom "ivljaku ka" je ugle"ao svog oca i s1vatio "a je otac izbjegao smrti.

%etkova "obrota i o"anost natjerali su Robinsona "a ga istinski zavoli; *vakog "ana otkrivalomi se sve vi(e njegovo !rosto"u(no i ne1injeno !o(tenje, !a sam ga zaista zavolio. *to senjega tie, mislim "a je volio mene vi(e nego ika" ikoga u svom #ivotu. Kao za1valu zao"anost, !o(tenje i bezuvjetnu vjernost, Robinson %etku na kraju !oklanja slobo"u.

Jezik i stil emeljna je osobina Defoeva !ri!ovije"anja je"nostavnost i sa#etost. %isacstvara !riu obinim, tenim jezikom, kao "a "oslovce bilje#i neije !rianje. 8ato se romanita s lakoCom i u je"nom "a1u, iako gotovo uo!Ce nema "ijaloga itava se !ria gra"io!isivanjem i !ri!ovije"anjem.


17/23

$ilje/ke o !jelu 8a!anjujuCa uvjerljivost veCim "ijelom izmi(ljeni1 zgo"a Robinsona=rusoea "ala je cijelom nizu generacija vrlo jasnu sliku o borbi ovjeka s !riro"om. aj je

!re"met o"govarao o!Cim osjeCajima i !re"stavljao mo#"a naj#ivlji "io lju"skog zanimanja

(to ga literatura uo!Ce mo#e !ru#iti. &enamjerno, ali !o svom unutarnjem osjeCaju, Defoe jena!isao ne samo !ounu !ri!ovijest o nevoljama koje mogu za"esiti kr1ko lju"sko stvorenjenego i simbolinu "ramu o munim i str!ljivim na!orima s !omoCu koji1 je ostvarenacivilizacija.

%ajvi/e me se !ojmila ova reenica Katka" bi1 sam sebe !itao za(to su"bina tako temeljitouni(tava svoja stvorenja i ini i1 tako stra(no nesretnima, na!u(tenima i bes!omonima, tako

!ot!uno bije"nima "a bi je"va bilo razumno biti za1valan za takav #ivot. %otresla me jetraginost te misli.

VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV

Daniel Defoe, engleski !ri!ovje"a, utemeljitelj mo"ernoga romana. Tivio jeo" +330. g "o +:+.g. %a#nju !ublike !obu"io je svojim !ustolovnim romanima, a kaoromano!isac !ojavio se u kasnijim go"inama #ivota. Koristio se !ri!ovije"anjem u !rvom licui je"nostavnim svako"nevnim govorom. &jegov !rvi i naj!oznatiji roman je ivot i u!nenevi0ene pustolovine Robinsona &rusoea1 mornara iz 2orkakoji je zasnovan na stvarnom"ogaaju. o je !ria o bro"olomcu koji se u"aljen o" civilizacije us!ijeva o"r#ati u sukobu snesklonom !riro"om. Drugi i treCi "io tog romana manje su uzbu"ljivi.


18/23

Knji4evni ro!5epikaKnji4evnavrsta5avanturistikiroman"ema5Robinsonove

pustolovne 4elje i oevobezuspe/no o!vra+anjeo!vele su glavnog junakana pusto ostrvo g!e jeproveo 67 go!ina8 Ovo jepria o pre4ivljavanju ine!a+ama sa kojima seovek bori i u toj borbipobe0uje8I!eja 9poruka:5; #vako zlotreba posmatrati sa

!obrim koje skriva i sagorkim koje i!e sa njim


19/23

5 Defo , Robinzon Kruso

< %'*=;

Defo Danijel engl.!isac ro"jen +330. u 4on"onu, u .23.iv.+:+. u Horoofiel"su. 's!rva

trgovac,!a"a !o" steaj,zatim novinar,!ublicist,tajni agent,romansijer.D. je objavio velik broj

!amfleta,eseja,!rojekta o najrazliitijim temama !oev(i o" reforme o"goja ' (kola o"

meunaro"ne !olitike ' skloni(ta za i"iote. Robinzon kruso ubraja se meu klasina "ela

svetske literature..D. se ins!irao !uto!som oo"esa Rogersa Krstarenje oko

svijeta6++27,g"e je o!isana !ustolovina (kot.mornara Aleksan"ra *elkira koji je go"inama

#ivio usamljen na !ustom otoku /uanernan"ez.

R


20/23

izazovima.akav Robinsonje obian ovekkoji u vrlo te(kim uvetima #ivota "okazuje svoju

lju"sku veliinu.

%@K


21/23

civilizacije.

R


22/23

&e svia mi se njegov !ostu!ak s #ivotinjama na otoku; W Y ali sam vi"io mno(tvo !tica,

samo nisam znao kakvi1 a ka" sam i1 ubio, nisam znao koje su za jelo, a koje nisu. FraCajuCi

se ubio sam nekakvu veliku !ticu (to sam je vi"io kako sje"i na "rvetu !okraj velike (ume.

%rvim 1icem (to sam ga o!alio meu nji1 ubio sam kozu kraj koje je stajalo jare i sisalo je.X

Huka, ra", str!ljivost, marljivost neke su o" stvari (to i1 je morao !ri1vatiti;W rebalo mi je

!una etr"eset i "va "ana "a na!ravim "asku za "ugaku !olicu (to mi je trebala u s!ilji, a "va

bi tesara, sa svojim oruem i !ilama, o" istog "rveta u !ola "ana izrezali (est.X

Fanjski o!is 6o!is njegova lica7; WSto se tie moga lica, ono "oista nije bilo toliko !ocrnjelo

koliko bi se oekivalo ko" ovjeka koji uo!Ce ne !azi na nj. Bra"u sam je"nom !ustio "a

raste, !a mi je bila "uga oko etvrt metra. Heutim kako sam imao "ovoljno (kara i britava,

"osta sam je kratko !o"rezivao, a "lake na gornjoj usnici "otjerao sam tako "a sam imao

velike muslimanske brkove.X

Kolebljivost !rema "ivljacima; W%itao sam se takoer koliko su se ti lju"i ogrije(ili o mene, i

kakvo !ravo imam ja "a se u!liCem u svau o onoj krvi (to je oni !rolijevaju meu sobom.X

go"ina star. 'zraz lica mu je bio vrlo "obroCu"an, u njemu nije bilo ni(ta "ivlje i ne!rijazno.

njemu kao "a je bilo ne(to mu#evno, ali je u isto vrijeme u izrazu njegova lica bila neka

mekoCa i blagost @uro!ljanina, !ogotovu ka" bi se nasmije(io. Kosu je imao crnu i "ugaku, i

nije bila kovrasta kao vuna. Pelo mu je bilo visoko i (iroko, a oi su mu sijevale #iva1no(Cu i


23/23

o(trinom. Boja njegove ko#e nije bila sasvim crna, ali vrlo zagasita, a i!ak ne onako ru#no

#uta i o"bojno tamna kao ko" Brazilijanca Y nego nekako jasna, sivkastosmea. 4ice mu je

bilo okruglo i !uno, nos malen, ali ne !losnat kao u crnca, lije!a usta i tanke usne, a zubi su

mu bili !ravilni i bijeli !o!ut bjelokosti.X

s!ore"ba filma i knjige; ilm je uvelike skraCena verzija knjige. njemu se sve "ogaa

iznimno brzo, "ok je u knjizi vrlo temeljito o!isano, no i!ak mislim "a je to u re"u jer za

temeljito o!isivanje u filmu trebali bi sati i sati. ilm ima i "osta neugo"ni1 !rizora (to

uni(tava ar cijele !rie. Knjiga mi je bila mnogo zanimljivija i u#ivao sam u itanju imam

samo je"nu zamjerku, a to je uzasto!no !onavljanje n!r. WY kao (to sam veC rekao.X

&ajvi(e me se "ojmila ova reenica; WKatka" bi1 sam sebe !itao za(to su"bina tako temeljito

uni(tava svoja stvorenja i ini i1 tako stra(no nesretnima, na!u(tenima i bes!omoCnima, tako

!ot!uno bije"nima "a bi je"va bilo razumno biti za1valan za takv #ivot.X %otresla me je

traginost te misli.

Documents

Robinzon Kruso munevera