BEŠA – MANA, POGREŠKACIJEĆ - ZBOGDÒCNA – KASNODOPANUTI – SNAŠLO ME (TOKA), DOBIO U ZADATAKGIB - NABOR NA ODJEVNOM PREDMETUGÒDIŠNICA - SLUŠKINJA UNAJMLJENA NA GODINU DANA GONETA – POGAĐA, SLUTI, PRORICAHUDOBA – VRAG, ĐAVAOISPRAZNIK – LJENČINAKAČUO - KOTAOKȀRA - SRAMOTNI STUP U DUBROVAČKOJ REPUBLICI,SLUŽIO ZA KAŽNJAVANJE KRIVACA NA JAVNOM MJESTUKRALJEŠ (E, ŠA) – KIČMA, KRALJEŠICA, KRUNICA prenesenoKŪF – ZATON, ZALJEVKUNA – LISICA, LUKAVO ČELJADELÀBARA – BRBLJAVICALABÀRANJE – BEZOBRAZNO GOVORENJE, LAJANJELABARATI - BRBLJATI MNOGO I BEZOBRAZNO GOVORITILASNO – LAKOMȀJDEK – BOGME, ZAISTA, KOLIKO ZNAMMUZEVJÈRSTVO – PRETVARANJE, HIMBANÀVLĀŠ – HOTIMICENAVLÀŠTĪTŌ – OSOBITONÀREKO – IZREĆI, OBJAVITINȄMARNIČE – NEZAHVALAN, NEMIONEPRISTAVAN – NEPREKIDANOBAZNATI – DOZNATI

OBITI – ZAVJET, OBEĆANJEOBÒNJALO – NANJUŠITI, OMIRISATIÒFĪCIJ – SLUŽBA, URED, POLOŽAJOFICIO – SLUŽBA, UREDOPRAVITELJICA – SVODILJAPÁČEK – DAPAČE, ŠTO VIŠEPOGAN – ZAO, ZLOČESTPOGÀNIJA – ZLOĆA, ZLOČESTOĆAPOPIJEVAŠ – PRDOKLAČIŠ, GOVORIŠ LUDOSTIPOTEŽNIK – ČOVJEK KOJEMU SE ŽURIPOTKA – SPLETKAPRĆIJA - MIRAZPRISTUPA NOVO GODIŠTE – DOLAZI NOVA GODINARASÚKATI KRALIJÈŠE - PRIČATI O SVEMU I SVAČEMU, RAZVLAČITI KRUNICURAZLOG – ČINOVNIČKA REFERADAREBEKINA (tal., RIBECA) – GUDAČKI INSTRUMENT S NEKOLIKO ŽICAREBEKINA – KRINOLINA S OBRUČIMA ZAPINJE ŽICAM OD REBEKINA – ZATEŽE ŽICOM GUDAČKOG INSTRUMENTARÒĐAŠTVO – RODBINSKA VEZASAVIŠE – PREVIŠE, SUVIŠESAVIŠNJI - PREVELIKI, VEĆI NEGO TREBASKAČÀTUR - SPRAVA KOJOM SE ZABRAVLJUJU VRATA

SPURJAN – KOPILE, IZVANBRAČNO DIJETESTÚCATI, STUCAM – NATUCATISȔZE MÀRUNKOVE – POSPRDNA PJESMA IGNJATA ĐURĐEVIĆA, PARODIJA NA GUNDULIĆEVE “SUZE SINA RAZMETNOGA”TEŠTO – NIŠTA ZATOUFANJE – POUZDANJE, POVJERENJEUFATI – POUZDATI, NADATI SEÙHODNICA – UHODA, ŠPIJUNȔPUT – UZ PUTUSTARAN – ZASTARIO, ZAKSNIOÙSTJEBUDE – AKO BUDE HTJEOUSTRPLJENSTVO – STRPLJENJEVAPATI - ISPARAVATI SEVJȄRA – ZARUKE, VJENČANJE, POVJERENJENÀ VJERU (kao prilog) – ZAISTA, DOISTA, ODISTA, UISTINU, ZBILJAVLADIKA - UGLEDNA ŽENAZABEZOČITI – UOČITI, UGLEDATI, SPOZNATI, ZAMIJETITIZÀDOSTAN – DOVOLJAN, DOSTATANZAHARA – POSLASTICA, SLATKIŠZAMESTI – ZAMIJESITI

Rječnik:

TRAJANJE: 70 min

PREMIJERA: 3. Lipnja 2016.

AUTORSKI TIM:REŽIJA, SCENOGRAFIJA I IZBOR GLAZBE:Paolo TišljarićKOSTIMOGRAFIJA:Tea BašićSAVJETNICA ZA JEZIK I GOVOR:Žuža EgrenyiDIZAJN:Davorin ErcegIZRADA KOSTIMA:Anja VlahinićOBLIKOVANJE FRIZURA I ŠMINKE:Ivana PlešaFOTOGRAFIJE:Flare Studio

LICA:GOSPOĐA ZORAJelica Čučević

GOSPAR VALO, NJEN MUŽAnte Tonći Đurković

JELE, NJIHOVA KĆIBarbara Lončarić Lučić / Ana Knez

GOSPAR KRISTO BLAZNIČIĆAida Machiedo / Jelena Maržić

GOSPAR MELKO LIPŠIĆNikola Sekulo / Stipe Vekić/ Ivan Boban

GOSPAR NOKOLeo Mrkić

PAVEMarinka Metković / Kaća Carević

MARUŠAMarija Hrtica / Darija Mikulandra Žanetić

ZAHVALE:Hvala Dubrovačkim ljetnim igrama, Kazalištu Marina Držića, FA Linđo, Vinariji Madirazza , Lini Njirić, Anti Vlahiniću, Anki Labaš, Doris Šarić - Kukuljici, FIFI SOUND i Vesni Kolarec. Program se ostvaruje uz potporu Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.

Biografija autora:MARKO BRUEREVIĆ (Bruerović, Bruère Desrivaux, Marc), hrvatski je pisac francuskog podrijetla (Tours ili Lyon, Francuska, oko 1770 – Cipar, 25. XI. 1823). Temeljnu naobrazbu stekao u Dubrovniku, gdje mu je otac bio konzul. I sam se posvetio diplomatskoj karijeri pa je često mijenjao boravišta, ali se u Dubrovnik trajno vraćao, doživljavajući ga svojim pravim ishodištem. Književno je formiran u klasicističkom duhu, mentor mu je bio poznati učenjak, latinist Đ. Ferić. Započeo je latinskim i talijanskim prigodnicama, sačuvani autograf takve rane zbirke sadrži improvizacije u stihu, često poslanice, a i prvi njegov tiskani rad jedna je pirna pjesma 1789. Uspjelije su mu pokladne pjesme (Zvjezdoznanci, Čupe, Spravljenice) i kolede, s blagim satiričnim prizvukom, te maskerate. Mladenačko oduševljenje kazalištem (s prijateljima je sudjelovao u izvedbi frančezarije) potaknulo ga je da i sam počne pisati dramske tekstove. Komedije na hrvatskom jeziku s građom iz dubrovačkoga života i naglašenim koloritom (Pilarska kolenda, Pretendenti di Gjule, posebice Vjera iznenada) najvažniji su dio njegova tek djelomice istražena opusa. O dubini Bruerevićeva jezičnog osjećaja govori i zanimanje za narodno pjesništvo, koje je prevodio na talijanski i francuski (Asanaginicu je na francuski preveo pod naslovom Le Divorce).

Biografija redatelja:PAOLO TIŠLJARIĆ je rođen 1991. u Zagrebu, gdje je diplomirao kazališnu režiju na Akademiji dramske umjetnosti 2015. godine s predstavom Nesporazum A.Camusa. Dosada je postavio predstave: Braća Grimm i princeza Louise B.Ružića (GK Trešnja), Nove pustolovine Don Quijotea T. Alija (HNK Zagreb), 4 suha stopala I. Sajko (ZPC i UO THEARTE), Kronos D. Katunarića (DLJI i HDP), Cvilidreta V. Galijatović prema braći Grimm(DK Dubrava), Garderoba D. Gelo (UO Točka na I - KNAP), Naplatna stanica I. Vidića (DLJI i HDP), Geste i grimase Š. Guberine (Teatar Kiklop - HNK u Zagrebu), Sinu bez snova S. Sandića(UO TEATRUM - Kazalište Mala scena)i druge. Bio je asistent mnogim redateljima, primjerice T. Panduru, I. Buljanu, K. Dolenčiću, O. Frljiću, A. Popovskom, J. Kici. Suosnivač je umjetničke organizacije THEARTE. Član je Hrvatskog društva dramskih umjetnika.

Riječ redatelja:„Tako kad lupež pse ugleda, kruh im meće i blagijem glasom ih mami da ne bi zalajali.“Ovom predstavom KD Kolarin otvara se novim izazovima i čini svojevrsni zaokret u svojem dosadašnjem radu. Uhvatili smo se u koštac sa suvremenim čitanjem klasika, koji ima tendenciju estetskog i poetičkog pomaka prema nekim novim razumijevanjima odnosa glumca i teksta. S mnogo vještine i humora, na krilima renesansnog genija Držića i baroknog majstora Molièrea, kroji Bruerević fantastičnu komediju britkog humora i svevremenih zapleta. Služeći se renesansnim modelom oblikuje likove gotovo nalik onima iz Držićevih klasika (Gospar Kristo uvelike nalikuje Pometu, Gospar Valo Arkulinu, itd), koja stavlja u strukturu „zlatnog reza“ barokne komedije. Takav spoj, uronjen u Dubrovačku svakodnevicu kraja 18-og i početka 19-og stoljeća, čini neodoljivi poziv na reaktualizaciju. U našoj predstavi želja nam je kroz jezik onog vremena progovoriti o našem vremenu, u kojem „zlato sve može“. Ova predstava nije slika, ona je zrcalo.

Kazališna družina Kolarin osnovana je 2010. godine u cilju promicanja dubrovačke književne i scenske riječi, njegovanja zavičajnog govora, te izvođenja dramskih djela za djecu i odrasle dubrovačkih i drugih pisaca.