RIZICI NA RADNOM MJESTU KOJI UTJEČU NA REPRODUKCIJU: S … · 2015-11-09 · reproduktivnim rizicima, Opće uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje EU-a (OU za

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu

SAŽETAK DOGAĐAJA

Sigurnost i zdravlje na radu tiču se svakoga. Dobro je za vas. Dobro je za vašu tvrtku.

RIZICI NA RADNOM MJESTU KOJI UTJEČU NA REPRODUKCIJU:

S TEORIJE NA PRAKSU Pariz, 15. i 16. siječnja 2014.

Uvod Radionicu je organizirala Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) 15. i 16. siječnja 2014. u prostorijama francuske Agencije za zdravlje i sigurnost hrane, okoliša i rada (ANSES) u Parizu, u suradnji s ANSES-om, radi predstavljanja preliminarnih rezultata istraživanja EU-OSHA-e, poticanja rasprave u vezi s rizicima za reproduktivno zdravlje na radnom mjestu i podržavanja konstruktivnog dijaloga među dionicima. Istraživanje je dio djelatnosti širokih razmjera koje Agencija provodi radi rješavanja problema bolesti povezanih s radnim mjestom.

Sudjelovalo je približno 60 sudionika iz različitih država članica Europske unije (EU), uključujući predstavnike francuskih nacionalnih instituta, ministarstava i istraživačkih organizacija koje se bave reproduktivnim rizicima, Opće uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje EU-a (OU za zapošljavanje) i Europske agencije za kemikalije (ECHA); među sudionicima bili su radnici, tvorci politika, istraživači i predstavnici nadležnih tijela, nevladinih organizacija i EU-OSHA-e te njihovih nacionalnih središnjica. Predstavnici poslodavaca morali su otkazati u zadnji trenutak, ali je stajalište ove skupine uključeno u jednu od prezentacija. Nakon predstavljanja rezultata istraživanja koje je naručila EU-OSHA uslijedile su prezentacije istraživačkih tijela, inspekcijskih službi i agencija s ciljem sažimanja trenutačnog znanja i nedostataka u znanju u pogledu rizika za reproduktivno zdravlje na radnom mjestu. Sudionici rasprave iz Europskog sindikalnog instituta (ETUI), Chemex grupe iz Odbora viših inspektora rada (SLIC), Znanstvenog odbora za ograničenja profesionalne izloženosti (SCOEL), Radne skupine za kemikalije (WPC) Savjetodavnog odbora za zaštitu i zdravlju na radu i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pozvani su da predstave svoja gledišta i aspekte svojstvene njihovim djelatnostima.

Glavni zaključci Zakonodavstvo i politike Postoji zakonodavni okvir EU-a koji regulira profesionalne rizike za reproduktivne funkcije. To

zakonodavstvo u načelu obuhvaća sve vrste rizika na radnom mjestu za reproduktivno zdravlje, fizičke, kemijske, biološke ili organizacijske, putem općih ili posebnih propisa (npr. direktive o trudnicama, dojiljama ili mladim radnicima). Čak i direktive koje nisu izravno povezane s tom temom, kao što je direktiva o radnom vremenu, mogu pridonijeti sprječavanju rizika za reproduktivne funkcije.

Također postoje politike i zakonodavstvo EU-a koji nisu posebno povezani s profesionalnom izloženošću, no mogu imati učinak na izloženost radnika, primjerice zakonodavstvo o kemikalijama ili zaštiti okoliša.

Važno je pregledati zakonodavstvo i njegovu provedbu da bi se osigurala jednaka zaštita za muškarce i žene, uključujući one koji planiraju imati djecu. Nove opasnosti trebale bi biti uključene gdje je to moguće, a zakonodavstvo mora biti dovoljno prilagodljivo za obuhvaćanje ostalih novih opasnosti.

Rasprava o uvođenju reproduktivno toksičnih tvari u Direktivu o karcinogenim i mutagenim tvarima na radnom mjestu (Direktiva 2004/37/EZ, CMD) nije zaključena, ali je zamrznuta zbog

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu SAŽETAK DOGAĐAJA

2

proturječnih stajališta i ograničene dostupnosti potpornih podataka. Međutim, postoji suglasnost da je potrebno hitno uvođenje određenih smjernica i podizanje svijesti.

U SAD-u su urođene mane, spontani pobačaji i neplodnost obuhvaćeni popisom profesionalnih bolesti te se za njih isplaćuju kompenzacije. Valja razmotriti ažuriranje EU-ovih i drugih popisa profesionalnih bolesti, uključujući kriterije za utvrđivanje i kompenzaciju.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, reproduktivni poremećaji, uključujući one prouzročene radom, trebali bi biti prioritet u nacionalnim zdravstvenim planovima i planovima za prevenciju nezaraznih bolesti. Svi bi trebali imati pristup reproduktivnom zdravlju i planiranju.

Zakonodavstvo i smjernice trebali bi biti usmjereni na sveobuhvatnu procjenu rizika i pristup upravljanja rizikom koji obuhvaća oba spola, sve razvojne faze, dugoročne učinke i sve čimbenike rizika (uključujući fizičke, biološke i psihosocijalne čimbenike). Treba naglasiti važnost pristupa koji uključuje mjere opreza.

Istraživanje, mjere prevencije, alati Mjere opreza moguće je poduzeti samo ako je poznato da je oprez potreban. U pogledu mnogih

kemikalija i drugih nekemijskih potencijalno štetnih čimbenika (bilo fizičkih, bioloških ili organizacijskih), jako se malo zna o njihovu učinku na trudnoću, ženske i muške reproduktivne funkcije i zdravlje djece kasnije u budućnosti.

Studijama se treba u većoj mjeri razmotriti vremenski odmak mogućih učinaka: trebale bi proširiti područje primjene koje ne obuhvaća samo trudnoću, budući da se, primjerice, funkcionalni poremećaji povezani s imunosnim, kardiovaskularnim, metaboličkim i živčanim sustavom rijetko istražuju. Štoviše, učinci na reproduktivno zdravlje muškaraca i žena, kao i transgeneracijski učinci rijetko se istražuju.

Razni izvori podataka mogu se koristiti kao dokaz neplodnosti ili drugih problema s reproduktivnim zdravljem, kao što je Danski profesionalni registar rođenih (Danish Occupational Birth Register) koji uključuje informacije o zanimanju roditelja te rođenju i kontaktima djeteta s bolničkim sustavom kasnije u životu.

Studijama bi se trebala uzeti u obzir stvarna izloženost radnika prema njihovom zanimanju; u pogledu tvari, to uključuje koncentracije i smjese koje se nalaze u radnom okruženju.

Trebalo bi se znati više o profesionalnim i drugim izlaganjima te njihovim učincima, načinu na koji bi se trebale izvoditi intervencije i načinu na koji je najbolje poboljšati usklađenost s postojećim zakonodavstvom.

Uključivanje reproduktivnih rizika u procjenu rizika i proširenje područja primjene kako bi se obuhvatila oba spola i transgeneracijski učinci također bi moglo pomoći u rješavanju rizika u ranoj trudnoći i razdoblju rane trudnoće (tj. razdoblju u kojem trudnoća još nije poznata i potvrđena, a što nije obuhvaćeno zakonodavstvom o sigurnosti i zdravlju na radu).

Dojenje na radnom mjestu važno je te nije uvijek u dovoljnoj mjeri uzeto u obzir u raspravama o rizicima za reproduktivnu toksičnost. Dojenje se navodi u uredbama o razvrstavanju i označivanju kemikalija, kao i u Direktivi EU-a o trudnim radnicama (PWD). Međutim, rijetko se spominje u kontekstu istraživanja ili prevencije. Potrebna je veća osviještenost o dojenju i njegovoj ulozi u prenošenju opasnih tvari na potomka, s jedne strane, te zaštiti potomka od učinaka nekih izloženosti, s druge strane. Potrebno je više osviještenosti o tome kako osigurati da žene postignu ravnotežu između rada i potrebe za dojenjem. Potrebno je i više istraživanja o učincima raznih čimbenika, primjerice izloženosti kemikalijama, stresa, rada u smjenama i noćnog rada na sposobnost dojenja.

Mnogi rizici malo su poznati poslodavcima, radnicima i stručnjacima za sigurnost i zdravlje na radu. Podizanje razine svijesti i uvođenje smjernica hitno su potrebni. Istraživanje EU-OSHA-e jasno je pokazalo da je problem reproduktivno toksičnih čimbenika u radnom okruženju podcijenjen.

Trebalo bi jasno ukazati na manjkavost podataka te bi se trebale donijeti smjernice o mjerama koje treba poduzeti ako su ponuđeni manjkavi podaci. Trebalo bi usvojiti pristup koji uključuje mjere opreza.


3

Važno je uključiti zdravstvene djelatnike – liječnike opće prakse, medicinske sestre, primalje – i pružiti im korisne alate o tome kako postupati s reproduktivnim rizicima na radu u provedbi zdravstvenih mjera. U slučaju zdravstvenih problema koji su radne prirode ljudi će razgovarati upravo s profesionalcima na području primarne zdravstvene skrbi (čak i prije nego s liječnicima koji rade na području medicine rada).

Dostupni su mnogi alati, iako u ograničenom broju, uključujući matrice o izloženosti na radu (JEM-ovi), zamjenske baze podataka i odabrani dokumenti sa smjernicama. Države članice trebale bi dijeliti navedene alate te iskustva zemalja s dužom poviješću provedbe posebnih mjera.

Opća uprava za zapošljavanje prošle je godine raspisala otvoreni poziv na natječaj za studiju o izradi prijedloga za novu bazu podataka o izloženosti na radu. Baza podataka će obuhvaćati sve vrste kemikalija, ali prioritet bi mogle biti karcinogene tvari i reproduktivno toksične tvari.

Temelj za prevenciju (odnosno znanje o reproduktivnim i razvojnim rizicima) nije dovoljan. Veća bi pažnja trebala biti usmjerena na rizike reproduktivne toksičnosti te bi znanje o njima trebalo biti razvijeno i ažurirano.

Kemijske reproduktivno toksične tvari Postoje brojni problemi u nastajanju koje je potrebno riješiti: izloženost nanočesticama,

promjene povezane s organizacijom rada i tvari proizvedene tijekom procesa, primjerice one nastale tijekom izgaranja dizelskog goriva i zavarivanja. Farmaceutski proizvodi nisu propisani Uredbom REACH (Uredba EU-a o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija) te stoga postoji manjak dostupnih podataka o opasnostima (rezultati određenih testova obično se ne objavljuju). Međutim, radnici mogu biti izloženi anestetičkim plinovima, citostaticima ili dezinficijensima.

REACH pruža okvir za prenošenje informacija o opasnim kemikalijama uz i niz lanac opskrbe. No, niz zdravstvenih učinaka (krajnje točke) nije dovoljno pokriven ispitivanjem i procjenom, primjerice u pogledu dugoročnih učinaka na imunosne funkcije i metabolizam te transgeneracijskih učinaka na muškarce i žene.

Za kemikalije koje se na tržište stavljaju u količini od 10 tona godišnje ili većoj, zahtijevaju se standardna ispitivanja na životinjama u pogledu reprodukcije koja pokriva neplodnost muškaraca i žena te prenatalni i postnatalni razvoj potomka, koja mogu obuhvaćati razvojnu imunotoksičnost i neurotoksičnost. Međutim, ta ispitivanja mogu biti prilagođena („izuzeta”) na temelju opravdanih dokaza ili pomoću ispitivanja koja su provedena s povezanim kemijskim tvarima ili pomoću prilagodbi na temelju izloženosti.

Takve informacije nisu potrebne za kemikalije koje se na tržište stavljaju u manjim količinama, ali je potreban određeni oprez u vezi s tim kemikalijama. Prva procjena evidencija o registracijama na temelju REACH-a pokazala je da postoji prostor za poboljšanje u pogledu informacija o reproduktivnoj toksičnosti tvari.

Neke su države već provele mjere o reproduktivno toksičnim tvarima koje nadilaze minimalne zahtjeve EU-a te se pokazalo da su imale pozitivne učinke na procjenu rizika i osviještenost o riziku, kao i na provedbu.

Unutar projekta za proširenje CMD-a, razvijen je ogledni dokument sa smjernicama o radu s reproduktivno toksičnim tvarima. Radna skupina za kemikalije i Odbor viših inspektora rada Cemex objavili su druge smjernice o uporabi podataka na temelju REACH-a.

Što se tiče ograničenja profesionalne izloženosti (OEL), za mnoge je kemikalije potrebno nadopuniti podatke, posebno pomoću epidemioloških ispitivanja na ljudima koja definiraju odnos između razine i trajanja profesionalne izloženosti te njezinih učinaka kao i metode za ispitivanje/procjenu kritičnih krajnjih točki. Olovo je primjerice dobro poznata reproduktivno toksična tvar, ali njezin OEL nije više zadovoljavajući te je trenutačno podvrgnut reviziji, pri čemu je veliki broj radnika još uvijek izložen olovu i njegovim spojevima. ANSES trenutačno sastavlja stručno mišljenje o olovu koje će podijeliti sa SCOEL-om. Radna skupina za kemikalije


4

razmatra mehanizme za poboljšanje utvrđivanja OEL-a za tvari kojima nije moguće utvrditi granični prag.

Poboljšana suradnja između SCOEL-a, ECHA-e i njezinog Odbora za procjenu rizika te bolji pristup registracijskim podacima i „sivoj literaturi” (1) pomoglo bi u stvaranju bolje baze znanja za razmatranje reproduktivnih učinaka pri utvrđivanju OEL-a. Podaci dobiveni iz ispitivanja sigurnosti farmaceutskih proizvoda trebali bi biti dostupni za procjenu rizika i opasnosti tih proizvoda iako nisu obuhvaćeni Uredbom REACH.

Čini se da pristup po načelu „pojedinačnih kemikalija” u procjeni rizika nedovoljno štiti od mogućih učinaka smjesa te postoji potreba za promjenom u trenutačnoj praksi. Tijekom razmatranja neprofesionalne izloženosti tvarima s endokrinim učincima, ostaje malo prostora za razmatranje izloženosti na radnom mjestu smjesama s kemikalijama koje ometaju rad endokrinog sustava, iako ih SCOEL može uzeti u obzir prilikom utvrđivanja OEL-a. Kao posljedica toga, žene reproduktivne dobi koje su visoko izložene možda neće biti dovoljno zaštićene od kombiniranih endokrino-disruptivnih učinaka kemikalija na zdravlje nerođenog djeteta.

Izloženost rizicima reproduktivne toksičnosti također može biti izvezena u treće zemlje, primjerice putem izvoza elektroničkog otpada koji mogu prerađivati žene i djeca u odredišnim zemljama. To bi se trebalo spriječiti.

Proizvedene nanočestice predstavljaju dodatni izazov jer se predviđa da će se povećanom primjenom nanotehnologije znatno povećati vjerojatnost izloženosti ljudi velikom broju proizvedenih nanočestica, na poslu i putem potrošačkih proizvoda. Neće biti doprinosa od pokrenutih istraživačkih programa unutar EU-a jer nijedan od njih ne obuhvaća učinke na trudnoću i nerođeno dijete. Postojeća baza podataka o razvojnoj toksičnosti proizvedenih nanočestica krajnje je nedostatna i nedovoljna čak i za preliminarnu procjenu opasnosti za majku i fetus.

U tijeku je rasprava o tome trebaju li se ili ne reproduktivno toksične tvari razmatrati kao tvari s graničnim pragom. Zbog njihove moguće nemonotonične reakcije, što znači da bi reakcija mogla biti veća pri manjim dozama nego pri većim dozama, te činjenice da učinci ovise o endokrinom stanju izloženih osoba, neki smatraju da su endokrini disruptori tvari za koje nije moguće utvrditi granični prag.

Važni učinci na zdravlje povezani su s izloženošću EDC-ima, uključujući oštećenja reproduktivnog sustava, rak i bolesti metabolizma, kao i pretilost i dijabetes. Uzimajući u obzir mnoge, često zakašnjele i nepovratne učinke EDC-ova, potrebno je hitno utvrditi koje bi tvari i smjese trebalo zabraniti, koje ograničiti i na koji način.

Tumačenje dostupnih informacija o dodatnim i sinergijskim učincima izloženosti ostaje izazov za poslodavce, posebno mala poduzeća. Ako su neki OEL-ovi utvrđeni, mogu se razmotriti učinci smjesa. Međutim, ako određeni znanstveni podaci još ne dopuštaju utvrđivanje OEL-a, potrebno je primijeniti pristup koji obuhvaća mjere opreza te poboljšati istraživanje OSH-a radi boljeg znanja za poduzimanje preventivnih mjera.

Potrebna je jasna definicija endokrinih disruptora na razini EU-a. Propisima EU-a o EDC-ovima trebaju se uzeti u obzir izloženost i rizici na radnom mjestu, kao i kombinirane izloženosti.

Nekemijske reproduktivno toksične tvari U pogledu fizičkih čimbenika, postoji istraživanje o reproduktivnim učincima ionizirajuće

radijacije, strujnog udara, elektromagnetskih polja, vrućine, hladnoće, buke, ultrazvuka i vibracije. Međutim, većina istraživanja usmjerena je na trudnice, uz mnoge neizvjesnosti. Predložene mjere uglavnom se odnose na trudnice.

(1) „Siva literatura” nije objavljena na uobičajen način te je može biti teško identificirati i nabaviti putem uobičajenih kanala.

Uključuje širok raspon materijala kao što su vladine objave, izvješća, statistike, bilteni, informativni letci, radni dokumenti, tehnička izvješća, konferencijski zbornici, propisi i bibliografije. Širok raspon organizacija stvara značajnu količinu sive literature u vezi s javnim zdravstvom, zdravstvenim propisima i epidemiologijom.


5

Malo se zna o učincima profesionalne izloženosti na biološke rizike za muške reproduktivne funkcije.

Što se tiče psihosocijalnih rizika, u mnogim studijama primjenjuju se nejasna mjerila stresa i razdoblja izloženosti, a informacije se prikupljaju tek nakon rođenja djece (povećani rizik od pristranosti).

Što se tiče fizičkih rizika, koristi se pristup sličan onom koji se koristi za kemikalije: istraživanje je usko povezano s trudnoćom (npr. pobačaj, prijevremeni porod i razvoj fetusa). To možda i nisu najosjetljivije krajnje točke. Potrebno je više istraživanja, uključujući odabir najosjetljivijih krajnjih točaka (primjerice funkcije živčanog sustava djeteta).

Rizici za reproduktivnost trebali bi biti obuhvaćeni internetskim alatom za procjenu rizika (OiRA) koji je razvila EU-OSHA, primjerice pomoću razvoja pomoćnih modela za OiRA-u tako da ih sektorski društveni partneri mogu uključiti u svoje alate za procjenu rizika.

Postoje i studije o učincima radnog vremena, smjenskog rada i ergonomskih pitanja na reproduktivne funkcije. Potrebno je razmotriti organizaciju rada u tvrtkama te je posebno potrebno pozabaviti se situacijom u kojoj se nalaze trudnice. Treba razmotriti pravni pristup.

Kako bi sažela teme radionice, dr. Elke Schneider iz EU-OSHA-e usmjerila se na četiri ključna područja: prikupljanje dokaza; alati i prakse; rad u sinergiji; te podizanje svijesti. Rasprave su bile posebno usmjerene na endokrine disruptore zbog aktualne političke rasprave o npr. definiciji EDC-ova, ali valja razmotriti i ostale rizike na radnom mjestu (fizičke, biološke, psihosocijalne te one proizašle iz kombinirane izloženosti nekoliko rizičnih čimbenika) s kojima se bavi izvješće Agencije. Dr. Schneider podsjetila je na primjere laboratorijskih, epidemioloških i registarskih dokaza o potrebi za širim pristupom u pogledu reproduktivno toksičnih učinaka koji nije usmjeren samo na žene i trudnoću kao sada, nego i na druge rizike, kao što su učinci na muške radnike. Dr. Schneider spomenula je aktualne rasprave o tome treba li ili ne uključiti reproduktivno toksične tvari u CMD te rasprave o graničnim ili negraničnim učincima EDC-ova te uključivanje kombiniranih učinaka (uključujući neprofesionalnu izloženost) u procjene rizika. Također je spomenula korisnost praktičnih alata, kao što su JEM-ovi i baze podataka s primjerima dobre prakse ili uporabom i ograničenjima razina profesionalne izloženosti. Istaknula je opće slaganje sudionika u pogledu potrebe za sinergijom u područjima drugih politika.

Profesor Lasfarges zaključio je u ime ANSES-a da su na događaju dobiveni praktični podaci za buduću suradnju te za mogućnosti i djelatnosti u pogledu propisa. ANSES je u jedinstvenom položaju, jer se bavi rizicima iz nekoliko smjerova izloženosti (hrana, zrak, okoliš, radno mjesto) te donosi preporuke za područja uređena različitim propisima i s različitih stajališta: propisi, istraživanje, nadzor i praksa. ANSES je također uključen u razvoj alata. Na ovoj radionici ANSES je pružio potporu EU-OSHA-i okupivši nacionalne subjekte iz različitih političkih područja za ovu važnu raspravu.

Podizanje svijesti važno je za sve dionike, a tome će pridonijeti objavljivanje EU-OSHA-inog nadolazećeg izvješća o rizicima za reproduktivnost.

Daljnje radnje i preporuke Politike EU-a, primjerice politike o javnom zdravstvu, zaštiti okoliša i kemikalijama moraju se

integrirati s OSH-om kako bi se poboljšala prevencija reproduktivnih rizika. Važno je poboljšati zakonodavstvo i njegovu provedbu kako bi se osigurala jednaka zaštita za

žene i muškarce, uključujući one koji planiraju imati djecu te za buduće naraštaje. Valja poboljšati komunikaciju s dionicima i provedbu postojećeg zakonodavstva. JEM-ovi bi se trebali više koristiti da bi se istaknula problematična područja ili poslovi za koje je

potrebna veća osviještenost o reproduktivnim rizicima. Primjerice, niz JEM-ova koje je razvio i kojima je moguće pristupiti putem Francuskog instituta za nadzor javnog zdravstva (InVs) na francuskom, sadrže informacije o izloženosti raznim vrstama otopina i nanočestica (proizvedenima ili ne).

Podaci iz registra i informacije o javnom zdravstvu u integraciji s podacima o socijalnoj sigurnosti trebali bi se više koristiti za osiguranje dokaza o reproduktivnim poremećajima.


6

Važno je iskoristiti stručnost sudionika i znanje prikupljeno u izvješću koje je naručila EU-OSHA. Informacije će biti dostupne radi podizanja osviještenosti i podržavanja daljnjeg istraživanja, kao i političkih i praktičnih mjera.


7

Dan 1.: 15. siječnja 2014. – dokazi i otkrića Sjednica je započela prezentacijom izvješća koje je naručila EU-OSHA o rizicima na radnom mjestu koji utječu na reprodukciju. Daljnje prezentacije odnosile su se na važnost EDC-ova za radno mjesto, učinke na zdravlje proizašle iz izloženosti EDC smjesama i zahtjeve obavješćivanja za reproduktivnu toksičnost na temelju REACH-a.

Dobrodošlica i uvod u radionicu Profesor Gérard Lasfargues iz ANSES-a poželio je dobrodošlicu sudionicima i spomenuo istraživanje koje je proveo ANSES i druge francuske institucije o EDC-ovima i reproduktivno toksičnim tvarima. EDC-ovi su uključeni u francusku strategiju koja je uspostavljena u okviru Nacionalnog plana za zdravlje okoliša. Ciljevi su odrediti prioritetne tvari za procjene rizika (uključujući regulatornu procjenu) i upravljanje rizikom, utvrditi OEL-ove, preporučiti zamjene i poboljšati znanje. U Francuskoj je u prošle dvije godine provedeno deset projekata o EDC-ovima. Istraživanje je bilo usmjereno na zamjenu bisfenola A (BPA), učinke niske razine i kombiniranu izloženost EDC-ima te nove metode razvrstavanja i prioritizacije EDC-ova. ANSES je proveo procjenu rizika o BPA-u na zahtjev francuskih ministarstava za zdravlje i okoliš te je 2013. objavio izvješće o rezultatima. Francuski nacionalni istraživački program za probleme u pogledu zaštite okoliša i zdravlja na radnom mjestu raspisao je natječaj za prijedloge istraživanja koji je otvoren za strane timove (iako podneseni prijedlozi moraju uključivati francuskog partnera). Relevantna mrežna stranica je http://www.anses.fr/en/content/calls-research-projects.

Dr. Elke Schneider iz EU-OSHA-e predstavila je izvješće o rizicima na radnom mjestu koji utječu na reprodukciju, što je dio djelatnosti širokih razmjera o bolestima u vezi s radom koju je pokrenula EU-OSHA. Izvješće o reproduktivno toksičnim tvarima bit će objavljeno uzimajući u obzir rasprave i zapažanja s radionice.

Izvješće EU-OSHA-e: otkrića i preporuke Karin Sørig Hougaard, Nacionalni istraživački centar za radno okruženje, Danska i

Klaus Kuhl, Kooperationsstelle Hamburg IFE, Hamburg, Njemačka

EU-OSHA naručila je inovativno suvremeno izvješće koje pokriva reproduktivnu toksičnost i izloženost na radnom mjestu na temelju analize revizijskih dokumenata i istraživačkih studija, kao i relevantnih propisa. Autori su ustanovili da reproduktivni rizici proizašli iz kemikalija imaju važnu ulogu na radnom mjestu. Međutim, mnogi drugi čimbenici mogu štetno djelovati na radnike i radnice, kao i na njihove potomke.

Istraživanje EU-OSHA-e jasno je pokazalo da je problem reproduktivno toksičnih čimbenika u radnom okruženju podcijenjen. Važno je pregledati zakonodavstvo i njegovu provedbu da bi se osigurala jednaka zaštita za muškarce i žene. To bi trebalo uključivati one koji planiraju imati djecu i obuhvaćati nove opasnosti (recimo smjese na nanorazini). Znanje o učincima na reprodukciju i razvoj vrlo je manjkavo te stoga postoji manjak osviještenosti. Potrebno je više istraživanja (na ženama i muškarcima) i određene mjere prevencije.

Klaus Kuhl predstavio je pregled EDC-ova, biološke, fizičke i organizacijske reproduktivne rizike za radnike te pitanja u vezi s prevencijom i propisima.

Otkrića povezana s kemijskim reproduktivno toksičnim tvarima, česticama, metalima, farmaceutskim proizvodima i OEL-ovima predstavila je Karin Sørig Hougaard.

http://www.anses.fr/en/content/calls-research-projects

http://www.anses.fr/en/content/calls-research-projects


8

Zaključci Pažnja bi se trebala obratiti na sveobuhvatnu procjenu rizika koja obuhvaća oba spola u

reproduktivnoj dobi, sve razvojne faze (uključujući ranu trudnoću), dugoročne učinke i sve čimbenike rizika (uključujući fizičke, biološke i psihosocijalne čimbenike). Treba naglasiti važnost pristupa koji uključuje mjere opreza.

Studijama se treba u većoj mjeri razmotriti vremenski odmak mogućih učinaka: trebale bi proširiti područje primjene koje ne obuhvaća samo trudnoću, budući da se, primjerice, funkcionalni poremećaji povezani s imunosnim, kardiovaskularnim, metaboličkim i živčanim sustavom rijetko istražuju. Studijama bi valjalo uzeti u obzir i koncentracije i smjese koje se pojavljuju u radnom okruženju.

Valja uzeti u obzir razvojne i transgeneracijske učinke koji imaju dulje latentno razdoblje od trenutačno istraženih učinaka. Istraživanja i propisi ne bave se ili se nedovoljno bave navedenim problemima, bilo da su u vezi s kemikalijama ili drugim vrstama rizičnih čimbenika.

Rana trudnoća nije dobro pokrivena propisima, a ni u praksi. Glavni razlog tome jest to što većina žena nije svjesna svoje trudnoće u prvih 3 do 6 tjedana te se preventivne mjere poduzimaju tek nakon što poslodavac sazna za trudnoću, umjesto da se poduzmu nakon planiranja trudnoće (ili da se poduzimaju tijekom cijelog razdoblja reproduktivne dobi radnice). Razdoblje rane trudnoće vrlo je važno jer fetus može biti posebno osjetljiv u tom razdoblju, dok učinci izloženosti mogu biti povratni kod odraslih, a nepovratni kod fetusa.

Većina istraživanja o reproduktivnim rizicima i učincima na razvoj na radnom mjestu odnosi se na područje kemikalija. Međutim, postoji jasna neusklađenost između broja kemikalija na tržištu i broja kemikalija koje se procjenjuju u pogledu učinaka na plodnost i razvoj fetusa.

Mnogi se metali proučavaju i označavaju kao toksični za reprodukciju, ali potrebno je više istraživanja, kao i mjera na radnom mjestu, čak i za dobro poznate metale. Primjer je olovo, jer unatoč ograničenjima i dalje postoji izloženost na radnom mjestu, a obvezna biološka granica EU-a znatno je viša od graničnog praga za učinke na plodnost muškaraca koji je postavio SCOEL ili novije epidemiološke studije. Postoji jako malo studija o učincima olova na reproduktivnu toksičnost kod žena, a konačni granični prag za učinke na razvoj živčanog sustava fetusa ne može se odrediti. Epidemiološke studije posebno su važne budući da su za olovo životinjski modeli plodnosti od male koristi.

EDC-ovi se koriste u širokim razmjerima te utječu na mnoge sektore (npr. poljoprivredu, plastiku, zbrinjavanje otpada, održavanje, čišćenje). Uzimajući u obzir mnoge, često zakašnjele i nepovratne učinke, hitno je potrebno razjasniti koje bi tvari i smjese trebalo zabraniti ili ograničiti i na koji način bi se JEM-ovi mogli koristiti za identifikaciju problematičnih područja koja je potrebno dodatno razmotriti.

Kemijska sredstva za koja nedostaju informacije o reproduktivnoj toksičnosti uključuju nanočestice i čestice nastale tijekom procesa koje ne zahtijevaju ispitivanje na temelju REACH-a. Za čestice je potrebno utvrditi krajnje točke koje su osjetljive na izloženost majki budući da se možda neće spominjati u uobičajenim smjernicama. Isto vrijedi i za čestice nastale tijekom procesa. Nadalje, čestice nastale tijekom procesa (kao što je isparavanje tijekom zavarivanja ili emisije dizela) često nisu posebno regulirane na radnom mjestu (nema OEL-a), a istraživanje o njihovoj reproduktivnoj toksičnosti je ograničeno.

Reproduktivna toksičnost je rijetko obuhvaćena u utvrđivanju OEL-a zato što većina kemikalija nije proučavana. Štoviše, veći čimbenici nesigurnosti ne primjenjuju se za taj nedostatak podataka.

Tumačenje dostupnih informacija o dodatnim i sinergijskim učincima izloženosti ostaje izazov za poslodavce, posebno mala poduzeća. Ako su neki OEL-ovi utvrđeni, učinci smjesa mogu se razmotriti, primjerice na temelju metoda primijenjenih u Danskoj ili Njemačkoj. Međutim, ako određeni znanstveni podaci još ne dopuštaju definiranje OEL-a, valja primijeniti pristup koji obuhvaća mjere opreza te bi se u sklopu istraživanja OSH-a trebala osigurati podrška za prevenciju.


9

Kao rezultat zahtjeva na temelju REACH-a, stvara se mnogo dodatnih informacija o toksičnim učincima kemikalija te će se vjerojatno godišnje proizvesti mnogo više izvedenih razina bez učinka (DNELs) (2) nego što se može utvrditi OEL-ova. Međutim, ne postoje metode za evaluaciju učinaka na reprodukciju (učinci na reproduktivni sustav muškaraca, mnogi učinci na potomka, učinci na menopauzu, ranije nastupanje puberteta, itd.) te neće biti pokriveni budući da ne postoji utvrđeni sustav za razmatranje tih učinaka. To je potrebno riješiti. Još jedan problem koji je potrebno riješiti jest to da bi vrijednosti DNEL-a mogle biti znatno ispod ili iznad OEL-ova.

REACH ne pokriva čestice nastale tijekom procesa, pri čemu su nanočestice regulirane kao roditeljski materijal čak i ako nanoskaliranje i projektiranje može značajno izmijeniti biološku aktivnost, a proizvedene nanočestice mogu imati različitu toksičnost od one roditeljskog materijala. Istraživanje o reproduktivnoj toksičnosti takvih čestica je manjkavo.

Štoviše, REACH ne obuhvaća farmaceutske proizvode, čak i ako se proizvode tako da su biološki aktivni. Stoga ne postoji dovoljno dostupnih podataka u vezi s opasnostima (određeni rezultati ispitivanja obično se ne objavljuju). Primjerice, ne procjenjuju se učinci anestetičkih plinova na plodnost, njihove toksičnosti na razvoj ili njihovi učinci na dojenje. Štoviše, većina država članica nema OEL-ove za takve tvari.

Nastanak novih znanja o reproduktivno toksičnosti ne može automatski pokrenuti ponovnu procjenu relevantnih kemikalija na temelju REACH-a te pokretanje dodatnih studija. Proces bi stoga trebao biti procijenjen i dopunjen tako da uključuje revidirani proces registracijskih podataka na temelju novog znanja.

U pogledu kombinirane izloženosti, provedena su neka istraživanja koja pokrivaju otopine, dezinfekcijska sredstva, pesticide i EDC smjese, kao i kombinirane učinke stresa i kemikalija te kemikalija i dugog sjedenja. Potrebno je mnogo više istraživanja.

U pogledu fizičkih čimbenika, postoji istraživanje o učincima na reproduktivnost ionizirajuće radijacije, strujnog udara, elektromagnetskih polja, vrućine, hladnoće, buke, ultrazvuka i vibracije, no uglavnom je usmjereno na trudne radnice. Također postoje studije o radnom vremenu, smjenama i ergonomskim problemima.

Biološka sredstva bolje su istražena na području zdravstvene skrbi, ali potrebne su informacije i osviještenost u sektorima kao što su prerada mesnih proizvoda i poljoprivreda. Nadalje, ne zna se mnogo o učincima bioloških sredstava na reproduktivne funkcije muškaraca ili njihovim dugotrajnim učincima.

Što se tiče psihosocijalnih rizika i organizacijskih rizika, mnoge studije primjenjuju nejasna mjerila stresa i razdoblja izloženosti te prikupljaju informacije tek nakon rođenja djece (povećani rizik od pristranosti). Istraživanje je usko povezano s trudnoćom (npr. pobačajem, prijevremenim porodom i razvojem fetusa). To možda nisu najosjetljivije krajnje točke na koje bi se istraživanje trebalo usmjeriti (primjerice na funkcije živčanog sustava djeteta i njegov razvoj). Poboljšanjem organizacije rada u tvrtkama bi se također trebala konkretno rješavati situacija trudnica. Treba razmotriti pravni pristup.

JEM-ovi bi se trebali bolje koristiti i primjenjivati na veće registre koji sadržavaju podatke o razvoju ili podatke o zapošljavanju koji postoje u nekim državama članicama. To bi moglo pomoći u određivanju problematičnih područja ili poslova za koje je potrebna veća osviještenost o reproduktivnim rizicima.

(2) DNEL označava razinu izloženosti tvarima iznad koje im ljudi ne bi trebali biti izloženi. U skladu s REACH-om, proizvođači i

uvoznici imaju obvezu izračunavanja DNEL-ova u okviru procjene kemijske sigurnosti za svaku kemikaliju koja je registrirana u količinama od 10 tona ili više na godinu. Za takvu tonažu, REACH propisuje da bi informacije trebale obuhvaćati i učinke na reproduktivne funkcije. DNEL-ovi se izračunavaju pomoću opisnika doze (kao što je razina bez uočenih štetnih učinaka (NOAEL) / najniža razina uočenih štetnih učinaka (LOAEL) koji se utvrđuju putem čimbenika nesigurnosti u vezi s ekstrapolacijama i kvalitetom podataka.


10

Pitanja i odgovori

Pitanje br. 1: Spomenuto je povećanje dokaza o tome da su EDC-ovi problematični na mjestu rada. Na što se to odnosi? Radi li se o povećanoj izloženosti ili povećanoj jakosti?

Odgovor br. 1: Postoje relevantne studije koje se bave profesionalnom izloženošću. Primjerice, jedna je studija utvrdila učinke na radnike iz različitih zanimanja koja su povezana s pesticidima. Ne postoji jasan zaključak koji se može izvući iz svih tih studija te moramo biti oprezni: međutim, potrebno je djelovati. Prognoza EU-OSHA-e o kemijskim rizicima u nastajanju (iz 2009.) istaknula je da EDC-ovi predstavljaju razlog za zabrinutost. Definicija rizika u nastajanju također pokriva probleme u pogledu kojih su dionici sve više zabrinuti.

Pitanje br. 2: Sada je općenito prihvaćeno da su mnogi reprotoksini tvari s graničnim pragom. No, zar ne postoji preklapanje s EDC-ovima koji možda nemaju granični prag?

Odgovor br. 2: Postoje studije koje pokazuju da EDC-ovi ne prate uvijek klasičnu krivulju doze-reakcije. To također ovisi o izloženoj osobi i njezinom endokrinom stanju (npr. tijekom majčinstva). To bi trebalo dodatno istražiti i poduzeti mjere opreza.

Endokrini disruptori i njihova relevantnost za radno mjesto Dolores Romano Mozo, Ecologistas en Acción, predstavnica Europskog ureda za okoliš u ECHA-inom odboru za procjenu rizika (RAC) (3)

Endokrini disruptor je egzogena tvar ili smjesa koja mijenja funkciju(e) endokrinog sustava i posljedično uzrokuje štetne učinke na zdravlje netaknutog organizma ili njegovog potomstva ili (pod)populacije. Važni učinci na zdravlje povezani su s izloženošću EDC-ima, uključujući oštećenja reproduktivnog sustava, rak i bolesti metabolizma, kao i pretilost i dijabetes. Nekoliko učinaka na zdravlje povezano je s prenatalnom izloženošću EDC-ima te se zbog svojih toksikoloških svojstava EDC-ovi smatraju tvarima za koje nije moguće utvrditi prag. EDC-ovi imaju nemonotonične reakcije, što znači da reakcija može biti veća pri manjim dozama nego pri većim dozama, a učinci ovise o endokrinom stanju izloženih osoba. EDC-ove je moguće pronaći u mnogim proizvodima koji se obično koriste na radnim mjestima, kao što su otapala, pesticidi i biocidi, smole, ljepila, itd. Prezentacija je pregledala informacije o izloženosti radnika EDC-ima i predstavila prijedloge za poboljšanje zaštite radnika.

Zaključci

Postoje studije koje prikazuju značajnu povezanost između izloženosti EDC-ima i povećanog pojavljivanja profesionalnih bolesti. Potrebno je provesti preventivne mjere, a kako bi bile učinkovite, potrebno je razmotriti specifičnost EDC-ova, tj. nemonotničnu krivulju doze u odnosu na reakcije, što znači da reakcija može biti veća pri manjim dozama nego pri većim dozama, pri čemu učinci ovise o hormonalnoj ravnoteži, vremenu izloženosti i stanju razvoja ciljanog tkiva.

EDC-ovi bi se trebali smatrati tvarima bez sigurnog graničnog praga: stoga prioritet treba biti izbjegavanje izloženosti radnika i osiguranje zaštite radnica koje su trudne i doje. Postoji nekoliko regulatornih propisa koji pružaju mogućnost za poboljšavanje zaštite radnika: uključivanje EDC-ova i CMD-a u Direktivu o trudnim radnicama i uključivanje određenih mjera za zaštitu radnika od rizika proizašlih iz EDC-ova u Strategiji EU-a o endokrinim disruptorima i Strategiji EU-a za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Preventivne mjere koje se već mogu provesti na radnim mjestima obuhvaćaju identifikaciju EDC-ova pomoću baza podataka kao što su RISCTOX i TEDX, uklanjanje ili zamjenu identificiranih EDC-ova pomoću alata kao što je SUBSPORT i izbjegavanje izloženosti ranjivih skupina.

(3) ECHA-in odbor RAC priprema mišljenja ECHA-e o rizicima tvari za zdravlje ljudi i okoliš u okviru procesa REACH-a i CLP-a

(usklađeno razvrstavanje, ograničenje, autorizacija). Konačne odluke donosi Europska komisija.


11

Pitanja i odgovori

Pitanje br. 1: Zašto bi uključivanje reproduktivno toksičnih tvari u CMD pomoglo? CMD nije doveo do uklanjanja uporabe karcinogenih tvari. Proširivanje zakonodavstva ne jamči da će ga države članice ispravno provoditi.

Odgovor br. 1: CMD je „vidljiviji”, primjerice za inspektore, te uključuje obvezu zamjene ako je to tehnički izvedivo. Najbolje bi bilo da se reproduktivno toksične tvari i EDC-ovi jasno uključe u njega jer, ako nemaju određen granični prag, trebali bi biti pokriveni CMD-om.

Pitanje br. 2: ECHA je nedavno autorizirala di-(2-etiheksil) ftalat (DEPH). Je li to dobra ideja?

Odgovor br. 2: Dodijeljena autorizacija odnosi se na slučajeve u kojima se koristi zatvoreni sustav i druge složene zaštitne mjere. ECHA trenutačno razmatra druge uporabe DEPH-a za autorizaciju. Međutim, RAC možda nema sve podatke o učincima DEPH-a u pogledu ometanja endokrinog sustava koje su mu potrebne za donošenje informirane odluke.

Komentar člana RAC-a: uspostavljen je DNEl za DEHP uzimajući u obzir krajnje točke povezane s mehanizmima djelovanja u pogledu ometanja rada endokrinog sustava. Prilikom uspostavljanja DNEL-a nisu procijenjeni određeni čimbenici nesigurnosti zato što takav pristup trenutačno ne postoji u RAC-u. O tom će se problemu raspraviti tijekom rasprave o više tvari koje će biti identificirane kao EDC-ovi u okviru pristupa u vezi s posebno zabrinjavajućim tvarima (SVHC) (4) u skladu s REACH-om. ECHA-ino popisivanje EDC-ova kao posebno zabrinjavajućih tvari novije je nego za druge vrste posebno zabrinjavajućih opasnosti. Svi trenutačno dostupni podaci uzeti su u obzir prilikom uspostavljanja DNEL-a, ali nije bilo dostupnih podataka za učinke niskih doza.

Učinci izlaganja smjesama s endokrinim disruptorima tijekom razvoja Ulla Hass, Nacionalni institut za prehrambene proizvode, Tehničko sveučilište u Danskoj, Odjel za toksikologiju i procjenu rizika

Procjena rizika u pogledu kemikalija općenito se temelji na usporedbi razina izloženosti kod ljudi pri eksperimentalnim dozama bez uočenih štetnih učinaka (NOAEL) (5). U većini slučajeva, to se radi pojedinačno za svaku kemikaliju, ali ljudi mogu biti svakodnevno izloženi mnogim različitim kemikalijama. To otvara važna pitanja: može li kombinirano izlaganje EDC-ovima izazvati ozbiljne učinke iako su razine doza za pojedinačne kemikalije blizu ili ispod vrijednosti njihovih NOAEL-ova te mogu li se ti učinci predvidjeti?

Odjel za toksikologiju osmislio je velike eksperimentalne studije u vezi sa smjesama na štakorima kako bi procijenio nastaju li kombinirani učinci kad se kemikalije s učincima na endokrini sustav kombiniraju pri dozama koje su dovoljno niske da nemaju uočljivih učinaka prilikom pojedinačnog ispitivanja.

Za kombinaciju kemikalija koje reagiraju s istim molekularnim endokrinim ciljem, postoji jasan dokaz da učinci smjese mogu nastati pri dozama koje su blizu ili ispod vrijednosti NOAEL-ova. Nadalje, učinci smjesa mogu se predvidjeti na temelju ukupne doze.

Postoje i valjani dokazi da kombinacije kemikalija s različitim djelovanjem na endokrini sustav, ali sličnim učincima izazivaju učinke smjese kad je svaki sastojak prisutan u dozi koja je jednaka ili ispod vrijednosti svojeg NOAEL-a. Primjerice, ispitali smo učinke smjesa široko korištenog plastifikatora, di-(2-etilheksil) ftalata (DEHP); dvaju fungicida, vinklozolina i prokloraza; i farmaceutskog proizvoda,

(4) SVHC je tvar (ili dio grupe kemikalija) čija je uporaba unutar Europske unije podložna autorizaciji na temelju REACH-a.

ECHA-ino uvrštavanje tvari u popis SVHC tvari prvi je korak u postupku ograničavanja njezine uporabe. Kriteriji za SVHC tvari uključuju učinke reproduktivno toksičnih tvari i endokrinih disruptora.

(5) NOAEL u studijama o toksičnosti kemikalija jest najviša razina doze pri kojoj kronična izloženost tvari ne izaziva štetne učinke (npr. nastupanje bolesti) te se obično izračunava za laboratorijske životinje. NOAEL utvrđen u ispitivanjima o toksičnosti koje se ne provode na ljudima, itd. dijeli se s čimbenicima nesigurnosti kako bi se pretvorio u NOAEL za ljude. Ako je NOAEL nedostupan, čimbenik nesigurnosti s vrijednošću 10 obično se primjenjuje na najnižu razinu uočenih štetnih učinaka (LOAEL) kako bi se izračunao NOAEL.


12

finasterida, na značajke muškog spolnog razvoja kod štakora, uključujući anogenitalnu udaljenost (6), zadržane bradavice, težinu spolnih organa i malformacije genitalija. Te su kemikalije odabrane zato što ometaju androgeno djelovanje pomoću različitih mehanizama djelovanja. Začudo, učinak kombinirane izloženosti na malformacije vanjskih spolnih organa bio je sinergijski, a uočene reakcije bile su veće nego što je predviđeno na temelju toksičnosti pojedinačnih kemikalija. U pogledu anogenitalne udaljenosti, zadržanih bradavica i težine spolnih organa, kombinirani učinci odnose se na ukupnu dozu. Kad su se četiri kemikalije kombinirale pri dozama koje su jednake vrijednosti njihovih NOAEL-ova, uočeno je znatno smanjenje anogenitalne udaljenosti kod muških potomaka.

Ispitani su i učinci smjesa s endokrinim tvarima modelirani na temelju izlaganja ljudi. Odabrano je trinaest kemikalija za koje su bili dostupni podaci o in vivo učincima koji ometaju endokrini sustav i informacije o izlaganju ljudi, uključujući ftalate, pesticide, UV filtre, BPA, parabene i paracetamol. Odabran je omjer smjese koji odražava krajnju izloženost ljudi, ali ne izloženost na radnom mjestu. Rezultati pokazuju da visoko izložene žene koje su u reproduktivnoj dobi možda ne mogu biti dovoljno zaštićene od kombiniranih učinaka kemikalija koje utječu na prosječnu hormonalnu ravnotežu koja je potrebna za normalnu spolnu diferencijaciju fetusa.

Zaključci Čini se da pristup „pojedinačnih kemikalija” u procjeni rizika nedovoljno štiti od mogućih učinaka

smjesa te postoji potreba za promjenom u trenutačnoj praksi. U većini slučajeva, učinci smjesa odnosili su se na ukupnu dozu. Stoga je procjena

kumulativnog rizika za endokrine disruptore izvediva te se kao zadana metoda procjene preporučuje metoda ukupne doze.

Ozbiljni učinci smjesa mogu nastati pri razinama NOAEL-ova za pojedinačni endokrini disruptor, što znači da bi smjesa imala učinak, dok pojedinačna tvar ne bi. Kumulativni rizik može se predvidjeti pomoću metode ukupne doze. Pristup „jedna po jedna kemikalija” podcjenjuje rizik.

Visoko izložene žene možda ne mogu biti dovoljno zaštićene u slučaju izloženosti kumulativnom/sinergijskom riziku.

Uzimajući u obzir neprofesionalnu izloženost, ne ostaje mnogo prostora za profesionalnu izloženost koja bi i dalje bila ispod „prihvatljive” razine.

Postoji potreba za velikim promjenama u trenutačnoj praksi procjene rizika: preporučuje se uporaba ukupne doze kao zadane metode te omogućavanje da se svaka kemikalija koristi u malom postotku „sigurne doze” da bi se omogućila druga izlaganja.

Korištenje molekularnih mehanizama djelovanja kao jedine početne točke za grupiranje endokrinih disruptora u razrede koji će biti podvrgnuti procjeni kumulativnog rizika čini se nedovoljnom jer su uočeni učinci smjesa i za tvari s različitim mehanizmima djelovanja. Umjesto toga, kriteriji grupiranja trebali bi se usmjeriti na zajedničke ishode štetne za zdravlje.

Više znanja potrebno je u vezi sa sljedećim: o Koliko bi opsežni trebali biti kriteriji za grupiranje, primjerice kako bi se mogli temeljiti na

zajedničkoj vrsti učinaka, recimo na određenim toksičnim učincima na razvoj? Tvari kod kojih se na temelju strukturne sličnosti može očekivati da imaju slična fizikalno-kemijska i/ili toksikološka i/ili ekotoksikološka svojstva odnosno da odgovaraju određenom obrascu mogu se smatrati grupom ili „kategorijom” tvari.

o Izloženost ljudi. Koliko je kemikalija relevantno za kombiniranu izloženost?

Pitanja i odgovori

Pitanje br. 1: U nekim se člancima navodi da glodavci nisu prikladni za ispitivanje učinaka na reproduktivnost muškaraca. Koje je vaše mišljenje?

(6) Anogenitalna udaljenost je udaljenost od anusa do genitalija (baza penisa ili vagine). U istraživanjima na glodavcima ta se

udaljenost smanjila kad je majka bila izložena kemikalijama koje su antiandrogene.


13

Odgovor br. 1: Neka od tih zapažanja su točna, ali ponekad se studija više usmjerava na različitosti, a manje na dijelove koji su slični kod glodavaca i ljudi. Odbacivanje studija na životinjama na temelju trenutačnih dokaza je preuranjeno.

Pitanje br. 2: Zašto ste koristili NOAEL koji je neprecizniji od referentne doze (BMD) (7)?

Odgovor br. 2: Referentne doze su bolje, ali laboratorij je ispitivao tvari prije ispitivanja smjese te je stoga korišten isti pristup na temelju NOAEL-a.

Zahtjevi obavješćivanja u pogledu reproduktivne toksičnosti na temelju REACH-a Ulrike Reuter, Europska agencija za kemikalije

Zahtjevi za studije o reproduktivnoj toksičnosti na temelju REACH-a ovise o rasponu godišnjih količina tvari koje se uvoze ili proizvode:

10 do 100 tona (REACH, Prilog VIII.): studija probira o reproduktivnoj/razvojnoj toksičnosti (OECD-ove Smjernice za ispitivanje kemikalija, test br. 421 (8), ispitivanje probira o reproduktivnoj/razvojnoj toksičnosti; ili test br. 422 (9), Studija o toksičnosti nakon ponovljene kombinirane doze s ispitivanjem probira o reproduktivnoj/razvojnoj toksičnosti).

100 do 1000 tona (REACH Prilog IX.): studija o prenatalnoj razvojnoj toksičnosti kod prvih vrsta (OECD test br. 414) i studija o reproduktivnoj toksičnosti kroz dvije generacije (OECD test br. 416) ako 28-dnevna i 90-dnevna studija ukazuje na štetne učinke na reproduktivne organe ili tkiva.

1000 tona ili više (REACH, Prilog X.): studije o prenatalnoj razvojnoj toksičnosti (OECD test br. 414) u okviru studije o reproduktivnoj toksičnosti kod dvije vrste i kroz dvije generacije (OECD test br. 416).

Na temelju NOAEL-ova koji su izvedeni iz tih studija, podnositelji registracije trebaju izvesti DNEL-ove za različite populacije, putove izloženosti ljudi, trajanje izloženosti i vrste učinaka pomoću primjene odgovarajućih čimbenika za procjenu na NOAEL. U pogledu procjene izloženosti, podnositelji registracije trebaju utvrditi podatke o izloženosti i mjere za upravljanje rizikom za sve identificirane scenarije izloženosti. Podaci o izloženosti obično se stvaraju uporabom modela izloženosti (na primjer ECETOC-ov alat za procjenu ciljanog rizika (TRA) sastoji se od tri zasebna modela za procjenu izloženosti radnika, potrošača i okoliša koja proizlazi tijekom niza događaja („scenariji izloženosti”)) ili pomoću profinjenije procjene u kojoj se koriste izmjereni podaci. Da bi pokazali sigurno rukovanje i uporabu tvari, podnositelji registracije moraju predstaviti omjere za karakterizaciju rizika (RCR-ovi; kvocijent razine izloženosti i DNEL-a) koji moraju biti ispod 1.

REACH također dopušta mogućnost prilagodbe („izuzeća”) potrebnih studija na temelju argumenata određenih za krajnju točku reproduktivne toksičnosti navedenih u Prilogu IX./X., odjeljku 8.7, stupcu 2. Uredbe REACH ili na temelju općih mogućnosti prilagodbe navedenih u Prilogu XI. (npr. dokazna snaga, analogijski pristup (10) ili prilagodbe na temelju izloženosti (11)). Prilikom provedbe provjere

(7) BMD je izvorno bio predložen kao alternativa NOAEL-u i LOAEL-u za postavljanje regulatornih razina kao što su referentne

doze (RfD), referentne koncentracije (RfC) i prihvatljivi dnevni unosi (ADI). BMD je doza tvari za koju se očekuje da će rezultirati predodređenom razinom učinka, što označava referentnu razinu reakcije (BMR). Potreban je općeniti pristup za karakterizaciju reakcije na dozu, primjenjiv na svaku toksičnu tvar i krajnju točku. BMD je konceptualno nadmoćniji od NOAEL-a za ovu svrhu zato što je manje utvrđen eksperimentalnim nacrtom, zato što je precizno definiran subjekt te se njegova preciznost može procijeniti (R. W. Setzer, C. A. Kimmel, „Uporaba NOAEL-a, referentne doze i drugih modela za procjenu rizika kod ljudi u vezi s hormonalno aktivnim tvarima”Pure Appl. Chem., izdanje 75., br. 11. – 12., str. 2151. – 2158., 2003.).

(8) Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), test br. 421: http://www.oecd-ilibrary.org/environment/test-no-421-reproduction-developmental-toxicity-screening-test_9789264070967-en

(9) Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), test br. 422: http://www.oecd-ilibrary.org/content/book/9789264070981-en

(10) Analogija je tehnika za popunjavanje nedostataka u podacima pri čemu krajnja točka jedne kemikalije služi za predviđanje iste krajnje točke za drugu kemikaliju za koju se smatra da je slična u određenim važnim aspektima povezanim s tom krajnjom točkom, npr. način djelovanja, toksikokinetika, metabolizam, itd. Analogija se može primijeniti za dobivanje kvalitativnih ili kvantitativnih rezultata.

http://www.oecd-ilibrary.org/environment/test-no-421-reproduction-developmental-toxicity-screening-test_9789264070967-en

http://www.oecd-ilibrary.org/environment/test-no-421-reproduction-developmental-toxicity-screening-test_9789264070967-en

http://www.oecd-ilibrary.org/content/book/9789264070981-en

http://www.oecd-ilibrary.org/content/book/9789264070981-en


14

usklađenosti, ECHA procjenjuje jesu li studije koje su dostavili podnositelji registracije u skladu sa zahtjevima REACH-a te jesu li prilagodbe u skladu s pravilima navedenim u prilozima.

Postoje drugi mehanizmi Uredbe REACH koji se primjenjuju na tvari razvrstane kao poznate reproduktivno toksične tvari. Za takve posebno zabrinjavajuće tvari (SVHC), mogu se primjenjivati ograničenja i/ili autorizacija. Međutim, ova se prezentacija ne bavi tim problemom.

Zaključci

Za tvari koje su proizvedene ili uvezene u količinama od 10 tona godišnje, REACH propisuje određene zahtjeve u vezi s ispitivanjima o reproduktivnoj toksičnosti. ECHA provjerava jesu li ti zahtjevi ispunjeni uzorkovanjem usklađenosti dosjea. Krajem 2012. broj aktivnih registracija iznosio je otprilike 28000, pri čemu je bilo više od 16000 registracija za tvari u postupnom uvođenju iznad 1000 tona. ECHA je provela više od 1100 provjera usklađenosti do kraja 2013.

Pitanja i odgovori

Pitanje br. 1: Koliko je visok udio dosjea u kojima su se podnositelji registracije odlučili za izuzeće, ali nakon što je dosje provjeren, ta mogućnost nije bila podržana argumentima u skladu sa zahtjevima REACH-a?

Odgovor br. 1: REACH zahtijeva prikupljanje informacija o unutarnjim svojstvima tvari pokusima. U određenim slučajevima, podnositelju registracije dopuštena je prilagodba ili odricanje od standardnih zahtjeva obavješćivanja. ECHA je provela cjelokupnu provjeru usklađenosti (30 % slučajeva) ili ciljanu provjeru usklađenosti (70 % slučajeva). U pogledu provjera usklađenosti, ECHA odabire dosjee slučajnim odabirom ili zato što postoji određena zabrinutost. Primjer za takvu zabrinutost su dosjei koji koriste velik broj prilagodbi; dosjei koji koriste mnogo analognih pristupa; ili registracije intermedijera(12); i tvari s umanjenim registracijskim režimom ili tvari koje su u potpunosti izuzete iz područja primjene uredbe. Postoji značajan udio registracija s odricanjem i analognim pristupom u ispitivanjima kroz dvije generacije, ali ECHA će se usmjeriti na to u posebnom projektu.

Pitanje br. 2: Uzimajući u obzir praksu podnositelja registracija koji ispituju i podnose potrebne podatke i okvir za to, postoji li prostor za poboljšanje(13)?

Odgovor br. 2: ECHA je provjerila 5 % dosjea koji su zaprimljeni do registracijskog roka za 2010. Budući da se neke krajnje točke smatraju jako važnima za sigurnu uporabu kemikalija, ECHA je razvila strategiju kako bi se usmjerila na njih i pretražila cijelu bazu podataka radi određenih dijelova dosjea na temelju određene zabrinutosti. Primjerice, to se može odnositi na: probleme s identifikacijom tvari; krajnje točke koje se smatraju izrazito važnima za upravljanje rizikom i kemijsku sigurnost; ili kemikalije koje u bliskoj budućnosti mogu biti podvrgnute evaluaciji tvari. ECHA-i je dostupan IT alat koji omogućuje prethodnu procjenu dosjea koji su odabrani za provjeru usklađenosti tako da se problemi mogu filtrirati, što znači da ih se može bolje rješavati nakon što se identificiraju kao važni.

Reprotoksini: važan problem za radnike Izlagatelj: Tony Musu, Europski sindikalni institut, član Radne grupe za kemikalije Savjetodavnoga odbora za zdravlje i sigurnost na radu

(11) Uredbom REACH zahtijeva se prikupljanje informacija o unutarnjim svojstvima tvari putem ispitivanja i ostalim načinima:

analogijom s drugim strukturno povezanim spojevima i korištenjem QSAR modela te alternativnim ispitivanjem na životinjama, primjerice primjenom in vitro metoda. Da bi se izbjeglo nepotrebno ispitivanje na životinjama, Uredba REACH daje mogućnost prilagodbe zahtjeva obavješćivanja na temelju obrazloženja da je izloženost beznačajna ili ne postoji (prilagodba na temelju izloženosti).

(12) Intermedijer je definiran u članku 3. stavku 15. Uredbe REACH kao „tvar koja se proizvodi da bi se u kemijskoj preradi utrošila ili upotrijebila za pretvorbu u drugu tvar”.

(13) Više od jedne trećine registriranih tvari obuhvaćeno je ovim provjerama dosjea. U 69 % procijenjenih slučajeva, dosjei nisu ispunjavali zahtjeve Uredbe REACH. U tim slučajevima, ECHA je izdala nacrt odluke pri čemu je zatražila više informacija od podnositelja registracija.


15

Sažetak

CMD je jedan od dva propisa koji pokrivaju kemikalije na radnom mjestu. CMD je pod revizijom od 2004. Nedavno je održana rasprava o tome trebaju li se u CMD dodati OEL-ovi za odabrane tvari (jedinim) trima postojećim tvarima koje imaju obvezujuće OEL-ove ili ne.

Druga tema rasprave jest treba li se CMD proširiti tako da pokriva tvari opasne za reproduktivnost. Postoje različita mišljenja predstavnika poslodavaca i radnika. Poslodavci smatraju da su reproduktivno toksične tvari dovoljno pokrivene Direktivom o kemijskim sredstvima (Direktiva EU-a 98/24/EZ, CAD). Radnici vjeruju da CMD treba biti proširen tako da obuhvaća reproduktivno toksične tvari.

Znanje o reproduktivno toksičnim tvarima ograničeno je te postoje problemi pri utvrđivanju reproduktivnih učinaka tvari na tržištu. Na temelju REACH-a, zahtjevi za dostavljanje podataka o reproduktivnoj toksičnosti primjenjuju se na tvari koje se proizvode ili izvoze u količinama iznad 10 tona godišnje. Zbog toga mnoge tvari za koje je malo vjerojatan napredak u ispitivanjima o reproduktivnoj toksičnosti nisu ispitane.

Najbolja mjera za rješavanje reproduktivne toksičnosti jest zamjena. CMD potiče zamjenu te bi stoga reproduktivno toksične tvari trebale biti uključene u tu direktivu. Neke države članice uključile su reproduktivno toksične tvari tijekom prenošenja CMD-a u nacionalno zakonodavstvo.

Uključivanje reproduktivno toksičnih tvari u CMD bilo bi više u skladu s odredbama REACH-a, prema kojima su poremećaji reproduktivnosti jedan od posebno zabrinjavajućih učinaka. Budući da postoji preklapanje između reproduktivno toksičnih tvari i EDC-ova, uključivanje reproduktivno toksičnih tvari u CMD također će biti dodatni poticaj za zamjenu EDC-ova.

Europska komisija razmotrila je uključivanje reproduktivno toksičnih tvari u CMD te je naručila studiju o najboljem pristupu. Rezultati su nejasni, a mogući razlog za to jest nedostatak podataka. Međutim, studija je identificirala pogodnosti u zemljama koje su uključile reproduktivno toksične tvari u nacionalno zakonodavstvo tijekom prenošenja CMD-a.

Zaključci

Predstavnici radnika sudjeluju u raspravama u vezi sa zakonima i propisima koji pokrivaju tvari koje predstavljaju rizike za reproduktivne funkcije. Njihovo opće mišljenje jest da bi reproduktivno toksične tvari trebale biti uključene u CMD jer će to pružiti veću zaštitu i bolju koherentnost s Uredbom REACH. Zemlje koje su to provele već su osjetile pogodnosti. Štoviše, budući da su neke reproduktivno toksične tvari ujedno i EDC-ovi, pomoću ovog pristupa moguće je bolje riješiti problem EDC-ova na radnim mjestima.

Rizici za reproduktivne funkcije na radnom mjestu Izlagatelj: Kären Clayton, Odbor viših inspektora rada, grupa Chemex

Već postoji sveobuhvatni zakonodavni okvir EU-a koji obuhvaća tvari koje predstavljaju profesionalni rizik za reproduktivne funkcije. REACH pruža okvir za prenošenje informacija o opasnim kemikalijama uz i niz lanac opskrbe. CAD pokriva sve kemikalije koje mogu imati učinke na sigurnost ili zdravlje, uključujući učinke na reproduktivne funkcije. Zahtijeva da poslodavci procijene rizike i uvedu preventivne mjere. CMD uključuje neka sredstva koja su i reproduktivno toksične tvari, uz to što imaju karcinogena i/ili mutagena svojstva. Direktiva o trudnim radnicama propisuje poslodavcima provođenje procjene rizika koja bi trebala uključivati sve specifične rizike za radnice koje su trudne, nedavno su rodile ili doje. Ti rizici mogu proizlaziti iz svih procesa, radnih uvjeta ili kemijskih, fizikalnih ili bioloških sredstava.


16

Zaključci

S pravnog gledišta, trenutačni zakoni pružaju okvir EU-a za profesionalne rizike za reproduktivne funkcije. Trebalo bi se znati više o profesionalnim i drugim izloženostima te njihovim učincima da bi se bolje razumjeli načini na koji bi se trebale izvoditi intervencije i načini za poboljšavanje usklađenosti s postojećim propisima. I dalje rješavamo povijesne probleme (npr. olovo) te nam je potrebna dugoročna posvećenost, kao i kombinacija djelovanja i uključenosti raznih agencija.

Pitanja i odgovori

Pitanje br. 1: Kako se u Ujedinjenoj Kraljevini rješavaju problemi s reproduktivno toksičnim tvarima za koje nije utvrđen granični prag?

Odgovor br. 1: Zakon propisuje da poslodavac mora provesti procjenu reproduktivno toksičnih tvari, bez obzira na njihovu vrstu, te mora poduzeti mjere u skladu s rezultatima te procjene poštujući hijerarhiju kontrole, pri čemu je potrebno započeti s uklanjanjem i zamjenom.


17

Dan II.: 16. siječnja 2014. – Propisi i prakse za prevenciju Drugi je dan bio posvećen propisima i praksama za prevenciju. Adrian Suarez iz ECHA-e napravio je poveznicu s nedavnom radionicom EU-OSHA-e o prioritetima istraživanja na kojoj su sudionici raspravljali o izvješću EU-OSHA-e „Prioriteti istraživanja na području zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu u Europi: 2013. – 2020.” To je izvješće objavljeno 2013. te je istaknulo potrebu za daljnjim istraživanjem reproduktivno toksičnih tvari i endokrinih disruptora. Uzimajući u obzir velik broj kemikalija koje se danas koriste i širok raspon njihove primjene, očito je da je izloženost karcinogenim, mutagenim, reproduktivno toksičnim (CMR) tvarima te tvarima koje izazivaju preosjetljivost prisutna ne samo u kemijskoj industriji nego i u raznim drugim zanimanjima. Postoji značajna zabrinutost u pogledu profesionalnog zdravlja zbog mogućih učinaka koji proizlaze iz izloženosti toksičnih tvari na reproduktivne ishode. Izloženost radnika reproduktivno toksičnim sredstvima i čimbenicima, kao što su epoksidi, izocijanati, smjese otopina, određeni farmaceutski proizvodi, EDC-ovi, nanočestice i stres povećat će se, a takva izloženost može štetiti pojedinačnim radnicima ili skupinama radnika. Na to ukazuju trendovi u svijetu rada, primjerice složenije smjese kemikalija i drugih sredstava, povećana uporaba plastičnih i kompozitnih materijala zbog štednje energije i brže proizvodnje, često mijenjanje radnih mjesta i zanimanja radnika, kraći ugovori, itd. Izloženost reproduktivno toksičnim tvarima jako je pojednostavljena kao „problem žena” iako može imati štetne učinke i na muškarce. Neki od prioriteta koji su istaknuti u izvješću uključuju sljedeće:

Daljnji razvoj metodologije i uporabe JEM-ova kao sredstva za identificiranje izloženosti rizicima reproduktivne toksičnosti na radnom mjestu.

Studije o reproduktivnoj toksičnosti provedene na ljudima uglavnom su razmatrale učinke usko povezane s tijekom trudnoće, na primjer pobačajem, duljinom trudnoće i porođajnim težinom. Dodatno istraživanje potrebno je u pogledu funkcionalnih poremećaja u vezi s, na primjer, imunološkim, kardiovaskularnim i živčanim sustavima.

Razvoj pouzdanih alata za kvantitativnu procjenu rizika koji će proizvesti bolje kvantitativne podatke o potenciji/potencijalu.

Potrebno je istražiti važnost fizičkih i organizacijskih čimbenika (dugo sjedenje, nemogućnost odmora i toaletni objekti).

Potrebno je dodatno istraživanje radi ažuriranja baza podataka o reproduktivnoj i razvojnoj toksičnosti koje sadržavaju ograničene informacije o mnogim kemijskim izloženostima u radnom okruženju.

Procjene rizika u vezi s endokrinim disruptorima, utvrđivanje prioritetnih kemikalija za buduće studije i mrežna stranica za zamjene primjeri su istraživačkih i praktičnih alata koji se bave najproblematičnijom vrstom čimbenika reproduktivnog rizika: kemikalijama. Raspravljalo se o mogućem proširenju CMD-a na reproduktivno toksične tvari, zajedno s rezultatom studije koju je naručila Europska komisija (14). Predstavljeni su i kemijski i drugi reproduktivni rizici te način na koji se rješavaju u Finskoj. Sjednica je zaključena raspravom o propisima i smjernicama EU-a, kao i prioritetima za WHO i njihovom povezanošću s reproduktivnim rizicima. Radionica je završila s završnim pitanjima i zaključcima.

Djelatnosti ANSES-a u vezi s endokrinim disruptorima Jean-Nicolas Ormsby, ANSES, Pariz, Francuska

Misija ANSES-a jest pružiti stručno znanje o prehrambenom, okolišnom i profesionalnom zdravlju. ANSES je od 2009. razvio projekte u pogledu procjene rizika koji proizlaze iz endokrinih disruptora na zahtjev francuskih nadležnih zdravstvenih tijela. Iako je od početka glavni fokus njegovih djelatnosti bilo reproduktivno zdravlje, područje primjene projekata o endokrinim disruptorima prošireno je tako

(14) Analiza zdravstvenih, socioekonomskih i okolišnih učinaka na razini EU-a u pogledu mogućih izmjena i dopuna Direktive o

karcinogenim i mutagenim tvarima 2004/37/EZ radi proširenja područja primjene koje bi obuhvatilo kategorije 1A i 1B reproduktivno toksičnih tvari (SHEcan studija), 2011. Dostupno na: ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=10149&langId=en


18

da se u obzir uzmu i druge krajnje točke. Nadalje, razni mediji (npr. hrana, potrošački proizvodi, zrak, itd.) i putovi izloženosti uzimaju se u obzir a priori prije provedbe procjene rizika. Objavljeno je nekoliko izvješća o BPA-i, drugim bisfenolima i zamjenama za BPA (15)(16)(17). Tekući i budući projekti u vezi s endokrinim disruptorima uključuju radove o fenolima, ftalatima i perfluoriniranim i polibrominiranim smjesama.

Zaključci

Razinu pouzdanosti podataka u procjeni rizika proizašlih iz endokrinih disruptora za BPA stručnjaci su opisali kao „umjerenu”, ali ANSES je uzeo u obzir njezine zaključke i preporučio mjere za smanjivanje nesigurnosti i poboljšanje osviještenosti i prevencije.

Postoje rizici za nerođeno dijete povezani s izlaganjem BPA-i tijekom trudnoće. Zbrojna procjena za različite izloženosti pokazala je da prevladava prehrambena izloženost. Unatoč tomu, studija o određenim scenarijima izloženosti tijekom trudnoće identificirala je određene rizične situacije povezane s rukovanjem termičkim papirom i pijenjem vode iz polikarbonatnih spremnika koji se mogu napuniti.

Scenarij povezan s rukovanjem termičkim papirom dodatno je otkrio rizične situacije koje uključuju druge učinke na nerođeno dijete. Oni uključuju učinke na mozak i ponašanje metabolizma te bi mogle izazvati pretilost ili djelovati na reproduktivni sustav žena.

Dostupni podaci nisu dovoljni za provođenje procjene rizika za druge ciljane skupine (na primjer dojenčad ili adolescente)

Pitanja i odgovori

Pitanje br. 1: Što znače ograničene/umjerene razine pouzdanosti koje su spomenute?

Odgovor br. 1: Postojale su dvije razine: jedna se temeljila na dokaznoj snazi svih podataka i članaka te je korištena kako bi se odlučilo treba li ih dodatno razmotriti; druga se razina sastojala od stručnog informiranja kasnije u procesu koje je ukazivalo na odgovarajuću razinu pouzdanosti rezultata. Također postoje nesigurnosti povezane s dostupnošću i metabolizmom BPA-a kod glodavaca, u usporedbi s ljudima, o čemu ne postoji mnogo podataka. Stručnjaci smatraju da uzorak od 50 termičkih papira uključenih u studiju nije dovoljno reprezentativan te da je smanjio razinu pouzdanosti, dok je za izloženost hrane razina pouzdanosti bila viša.

Pitanje br. 2: Hoće li ANSES uspostaviti granicu biološke izloženosti za BPA?

Odgovor br. 2: Postoji mnogo podataka, ali teško je predvidjeti namjere odbora za OEL-ove/SCOEL.

Pitanje br. 3: U kojem će se sektoru izvršiti profesionalni bionadzor?

Odgovor br. 3: U tijeku je probna studija koju provodi Institut national de Recherche et de Sécurité (INRS) na ljudima koji rukuju termičkim papirom i kontrolnoj skupini. Provest će se i druge studije, na primjer u supermarketima i radnim mjestima na kojima se proizvode role papira.

Pitanje br. 4: Jesu li dokazi dovoljno jaki da bi se mogla preporučiti zabrana ili ograničenje BPA-a?

Odgovor br. 4: Ministarstvo ekologije zatražilo je od ANSES-a da pripremi prijedlog za ograničenje BPA-a koji će ECHA razmotriti.

Pitanje br. 5: Zašto se BPA koristi i mora li biti u termičkom papiru?

Odgovor br. 5: Koristi se kao otkrivač, ali podaci iz 2011. trebaju se ažurirati da bi se pokazalo kako i koliko često se trenutačno koristi.

(15) Mišljenje Francuske agencije za sigurnost i zdravlje hrane, okoliša i na radu o procjeni rizika povezanih s bisfenolom A za

zdravlje ljudi te o toksikološkim podacima i podacima o uporabi bisfenola S, F, M, B, AP, AF i BADGE, ožujak 2013. Dostupno na: https://www.anses.fr/sites/default/files/documents/CHIM2009sa0331Ra-0EN.PDF

(16) Press Kit. Prezentacija izvješća o zdravstvenim učincima bisfenola A., rujan 2011. Dostupno na: https://www.anses.fr/en/documents/PRES2011CPA25EN.pdf

(17) ANSES-ov rad i preporuke u pogledu bisfenola A, njegovim uporabama i učincima. Posvećena mrežna stranica: https://www.anses.fr/en/content/bisphenol

https://www.anses.fr/sites/default/files/documents/CHIM2009sa0331Ra-0EN.PDF

https://www.anses.fr/en/documents/PRES2011CPA25EN.pdf

https://www.anses.fr/en/content/bisphenol


19

Pitanje br. 6: Kriteriji za EDC-ove još uvijek su dio rasprave u EU-u. Čini se jasno iz istraživanja ANSES-a da je BPA endokrini disruptor. Hoće li ANSES to koristiti za definiciju?

Odgovor br. 6: Izvješće ne navodi da je BPA zapravo EDC; navodi da postoji toksičnost za trudnice. Utvrđivanje definicije za EDC više je posao za ministarstva nego za ANSES. Paralelno s prijedlogom za ograničavanje, predloženo je da se BPA razvrsta kao reproduktivno toksična tvar 1B (18).

Pitanje br. 7: Je li se rezultat uključio u sektorske smjernice o prevenciji na radnom mjestu?

Odgovor br. 7: ANSES je preporučio smanjenje izloženosti bisfenolu A (BPA) u slučajevima obrađenima u istraživačkim djelatnostima.

Zamjena CRM-a s fokusom na reproduktivno toksične tvari Henri Bastos, ANSES, Pariz, Francuska

Francusko Ministarstvo rada zatražilo je 2006. od ANSES-a da provede studiju o učinkovitosti zamjene kemikalija koje su razvrstane u CMR kategoriju 1A ili 1B (EU razvrstavanje) te da osmisli alat za promidžbu zamjene.

Taj se zahtjev uklapa u Akciju 4.9 prvog Nacionalnog plana za zdravlje na radu (2005. –2009.), odnosno „Promidžbu načela zamjene većine opasnih kemikalija (CMR)”. Glavni je cilj poboljšati proces zamjene CMR tvari iz kategorije 1A i 1B. To je sada trajna aktivnost ANSES-a te je za nju otvorena mrežna stranica: http://www.substitution-cmr.fr/. Informacije koje su dostupne na portalu prikupljene su uglavnom putem dviju anketa o uporabi CMR tvari i njihovih zamjena koje su pokrenule tvrtke 2008. (23 prioritetne CMR tvari) i 2009. (56 CMR tvari). Baza podataka se neprekidno ažurira primjerima koji dolaze iz raznih izvora.

ANSES je od 2009. ostvario mnoge suradnje, posebno s Nacionalnim fondom za zdravstveno osiguranje plaćenih radnika (CNAMTS), koja ANSES-u omogućava uporabu rezultata nacionalne kampanje o rizicima koji proizlaze iz CMR tvari kako bi dodao određene primjere o zamjeni kemikalija na svoju mrežnu stranicu.

Zaključci

Krajem 2013. bilo je dostupno na mrežnoj stranici http://www.substitution-cmr.fr/ više od 350 primjera za alternative za više od 100 CMR tvari. Ti su podaci prikupljeni od 500 tvrtki.

Mrežna stranica nije „alat koji uključuje sve”. Izjave o odricanju od odgovornosti jasno navode da se informacije moraju pažljivo procijeniti u kontekstu svakog poduzeća i primjene. Od 120 CMR tvari koje su trenutačno uključene u bazu podataka za zamjenu, više od polovice razvrstano je kao reproduktivno toksične tvari. 1 (A, B) i repr. 2. Potrebno je ažuriranje kako bi se obuhvatile nedavne promjene u razvrstavanju. Baza podataka mogla bi se proširiti tako da obuhvaća proizvode za zaštitu bilja i biocide.

Pitanja i odgovori

Pitanje br. 1: Korištenom metodologijom utvrđene su prioritetne tvari u skladu s opasnostima i izloženošću prema CLP-u. Odakle dolaze informacije o izloženosti?

Odgovor br. 1: „Izloživost” što znači broj radnika koji su potencijalno izloženi, a ne izloženost, temelji se na anketi koju je 2005. proveo INRS. U okviru registra CMR kemijskih sredstava koji je 2005. izradio INRS, radnik koji je „potencijalno izložen” izravno rukuje CMR sredstvom ili radi u radionici u

(18) Smatra se toksičnom tvari za reproduktivni sustav ljudi. Razvrstavanje se uvelike temelji na podacima iz istraživanja na

životinjama.

http://www.substitution-cmr.fr/

http://www.substitution-cmr.fr/


20

kojoj se ono koristi; stvarna razina izloženosti nije predviđena. Utvrđivanje prioritetnih tvari temeljilo se na kriterijima opasnosti, potrošnje i izloženosti (19).

Pitanje br. 2: Oslanjate li se na informacije tvrtki?

Odgovor br. 2: Da, oslanjamo se na industrijske procjene i sigurnosno-tehničke listove, ali provodi se brza provjera.

Pitanje br. 3: Ne udvostručujete li aktivnosti SUBSPORT-a (20)?

Odgovor br. 3: Naše stajalište nije isto kao ono SUBSPORT-a, ali surađivali smo i potrebno je imati zajednički pristup.

Pitanje br. 4: Jeste li identificirali ilegalne (neregistrirane) CMR tvari?

Odgovor br. 4: Bilo bi zanimljivo provesti ponovnu provjeru, ali to nije učinjeno.

Finski propisi o reproduktivnim rizicima na radnom mjestu i praktično iskustvo Heikki Frilander, Finski institut za zdravlje na radu (FIOH), Finska

Cilj finskoga zakonodavstva jest zaštititi reproduktivno zdravlje radnika i radnica, uključujući trudne radnice i njihovu nerođenu djecu. Naglasak se stavlja na poboljšanje radnog okruženja, od faze projektiranja/izgradnje pa nadalje. Poslodavac je odgovoran za procjenu rizika i mjere zaštite. Poslodavac mora rabiti odgovarajuća stručna znanja pri provedbi analize rizika, kao što su službe za zdravlje na radu. Strukturna i tehnička rješenja primarne su mjere zaštite na radu pri rješavanju reproduktivnih rizika na radnom mjestu. Zakon o posebnom rodiljnom dopustu donesen je 1991. Posljednjih godina, približno 200 radnica godišnje dobivalo je poseban rodiljni dopust zbog kemijskih, bioloških ili fizičkih opasnosti. Žene su sve više uključene u fizički zahtjevne poslove, ali poseban rodiljni dopust općenito se uzima zbog drugih razloga (biološki ili kemijski čimbenici) zato što propisi ne dopuštaju uzimanje posebnog rodiljnog dopusta zbog toga što žena ima fizički zahtjevan posao. Prezentacija se odnosila na finsko zakonodavstvo i iskustva u praksi.

Zaključci

Fokus na prevenciji neizostavan je aspekt dobre zaštite i zdravlja na radnom mjestu

I ženska i muška reprodukcijska funkcija razmatra se u teoriji, ali u praksi većinom ženska.

Još uvijek postoje izazovi u vezi s radnicama, na primjer u području fizički zahtjevnih zanimanja u kojima dominiraju muškarci.

Finski zakonski propisi (iz 1991.) u kojima se navode opasnosti na radnom mjestu za fetus, reprodukciju i nasljeđe valja ažurirati.

(19) AFSSET (sada ANSES) je 2007. sastavio popis od 82 tvari u kategoriji 1 ili 2 CMR tvari, prvenstveno radi procjene njihove

zamjene. Alat SIRIS (Système d’Intégration des Risques par Interaction des Scores) pomaže pri donošenju odluka na temelju sljedećih kriterija: razvrstavanja EU CMR-a u Europskoj uniji (karcinogeni potencijal (razvrstavanje C1 – C3), mutageni potencijal

(razvrstavanje M1 – M3) i/ili potencijal toksičnosti za reprodukciju (razvrstavanje R1 – R3)); godišnje potrošnje u Francuskoj (u skladu s inventarom CMR tvari koji je 2005. razvio INRS); i broja zaposlenika koji su potencijalno izloženi ili „izloživosti” (u skladu s INRS-ovim inventarom). Određen je poredak 82 tvari na temelju SIRIS ocjena. Od njih su ispitane 23 odabrane tvari.

Sličan koncept korišten je za razvoj opće metode za identifikaciju i utvrđivanje prioritetnih zabrinjavajućih tvari za prioritetne akcije u okviru drugog Nacionalnog plana za zdravlje i okoliš koju je objavio INERIS 2013.

(20) SUBSPORT je besplatna, višejezična platforma za razmjenu informacija o alternativnim tvarima i tehnologijama, kao i alata i smjernica za procjenu tvari i upravljanje zamjenom, uspostavljena pomoću financiranja EU-a. Vidi http://www.subsport.eu/.

http://www.subsport.eu/


21

Pitanja i odgovori

Pitanje br. 1: Koji je udio trudnica koje uzimaju poseban rodiljni dopust svake godine?

Odgovor br. 1: Novac utrošen na rodiljne dopuste ne predstavlja velik udio u proračunu socijalnih institucija (manje od 1 %).

Pitanje br. 2: Možete li navesti primjer žena koje se bave zanimanjem kojim dominiraju muškarci? Zašto se ergonomija ne uzima u obzir?

Odgovor br. 2: Primjerice, u hitnim službama, trudnica koja mora nositi nosila ne može zbog toga dobiti poseban rodiljni dopust. Ponekad se koristi bolovanje.

Zakonodavstvo EU-a i praktične smjernice o profesionalnim reproduktivnim rizicima Alick Morris, Opća uprava za zapošljavanje B3, Zdravlje i sigurnost na radu

Prezentacija je bila usmjerena na:

Zahtjevi Ugovora EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu: glavne direktive o sigurnosti i zdravlju na radu relevantne za upravljanje kemijskim rizikom; moguća izmjena i dopuna CMD-a radi proširenja njegovog područja primjene tako da obuhvaća

reproduktivno toksične kemikalije; tekuća djelovanja i mogućnosti za buduća djelovanja koja bi mogla doprinijeti boljem upravljanju

rizikom u pogledu reproduktivno toksičnih kemikalija na radnom mjestu; i potreba za suradničkim radom s unutarnjim i vanjskim dionicima na znanstvenoj razini i razini

razvoja propisa.

Zbog zabrinutosti koje izaziva stvarna ili potencijalna izloženost radnika reproduktivno toksičnim tvarima na radnom mjestu, Europska komisija odlučila je istražiti mogućnosti integracije takvih razloga za zabrinutost u okvir propisa, uz istovremeno poduzimanje koraka za izradu nacrta smjernica koje bi mogle pomoći radnicima, poslodavcima i tvorcima politika da poduzmu ispravne korake za maksimalno smanjenje takvih učinaka.

Stoga je od izvođača naručeno izvješće o studiji („Izvješće za analizu zdravstvenih, socioekonomskih i okolišnih učinaka na razini EU-a u pogledu mogućih izmjena i dopuna Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima 2004/37/EZ radi proširenja područja primjene tako da obuhvaća kategorije 1A i 1B reproduktivno toksičnih tvari”); uz onu iz naslova izvješća (21), trebalo bi istražiti i alternativne mogućnosti. Cilj je procijeniti pojedinačne i zajedničke pogodnosti mogućeg proširenja područja primjene direktive. Savjetnici su u obzir uzeli ulazne podatke utvrđivanja CWP-a u okviru Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu (ACSH).

Izvođači su imali težak zadatak jer su morali postupati u skladu s različitim gledištima. Neka su mišljenja naglasila poboljšanje koherentnosti zakonodavstva i odgovornosti poslodavaca. S druge strane, proširenje bi moglo izazvati negativne učinke za određena poduzeća ili radnike kao što su poteškoće za mala i srednja poduzeća ili mlade radnike. Sve navedeno moralo se kvantificirati i procijeniti. Izvješće o studiji nije uspjelo prikupiti dovoljno pouzdanih podataka za donošenje konačnog zaključka. Međutim, postignut je konsenzus o jednom pitanju: potrebno je dati veću važnost reproduktivno toksičnim tvarima te bi znanje o tim tvarima trebalo razviti i ažurirati. Primjerice, OEL za olovo više nije primjeren, dok je značajan broj ljudi i dalje izložen olovu i njegovim spojevima.

Također postoje propisi i zakoni EU-a koji nisu posebno povezani s profesionalnom izloženošću, no mogu imati učinak na izloženost radnika. Svi moraju biti usuglašeni i, ako je moguće, imati sinergijski učinak. Propisi i zakonodavstvo o kemikalijama, kao što su REACH i CLP; djelatnosti drugih općih

(21) Konačno izvješće sastavio je Milieu Ltd te Risk and Policy Analysts Ltd (RPA) za Opću upravu za zapošljavanje, socijalna

pitanja i uključenost, na temelju ugovora o uslugama VC/2010/0400. Iznesena gledišta ne predstavljaju nužno službeno stajalište Opće uprave za zapošljavanje.


22

uprava, kao što su one za okoliš ili poduzeća; te rad odbora SCOEL i RAC mogu pridonijeti prevenciji profesionalne izloženosti reproduktivno toksičnim tvarima.

Zaključci

Opća uprava za zapošljavanje naručila je izvješće („Izvješće za analizu zdravstvenih, socioekonomskih i okolišnih učinaka na razini EU-a u pogledu mogućih izmjena i dopuna Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima 2004/37/EZ radi proširenja područja primjene tako da obuhvaća kategorije 1A i 1B reproduktivno toksičnih tvari”), koje je dovršeno 2013.

Ugovor o EU-u promiče zapošljavanje i bolje radne uvjete. Razni dijelovi zakonodavstva doprinose tom cilju. Čak i direktive koje nisu izravno povezane s tom temom, kao što je direktiva o radnom vremenu, mogu pridonijeti sprječavanju rizika za reproduktivne funkcije. Okvirna direktiva i 25 direktiva koje iz nje proizlaze (uključujući CAD, CMD, Direktivu o trudnim radnicama i Direktiva o mladim radnicima) tvore paket koji treba čitati zajedno. Propisi bi trebali evoluirati, a pravni pristupi EU-a i država članica trebali bi se međusobno nadopunjavati. Neke su države već provele mjere o reproduktivno toksičnim tvarima koje nadilaze minimalne zahtjeve EU-a, a to je u skladu s Ugovorom.

U tijeku je mnogo aktivnosti na razini EU-a koje, izravno ili neizravno, mogu imati učinak na ostvarivanje bolje zaštite radnika koji su ili mogu biti izloženi reproduktivno toksičnim tvarima.

Potrebno je dati veću važnost reproduktivno toksičnim tvarima te bi znanje o tim tvarima trebalo razviti i ažurirati. Reproduktivno toksične tvari su očito važno pitanje, kao što se navodi u nedavnom mišljenju ACSH-a.

Na znanstvenoj razini, u tijeku je rad na utvrđivanju prioritetnih tvari i procjeni tvari. Na razini propisa, Opća uprava za zapošljavanje raspravlja o problemima s vanjskim dionicima u okviru trojnog savjetodavnog odbora, uključujući Radnu skupinu za kemikalije, kao i na internoj razini, uglavnom putem interne skupine za upravljanje izmjenama i dopunama CMD-a.

Postojeći OEL za olovo trenutačno se preispituje. ANSES trenutačno priprema pozadinske dokumente o olovu, s posebnim fokusom na

reproduktivno toksične učinke, koji će biti dostupni SCOEL-u za njegov tekući rad na ažuriranju OEL-a.

Otvoreni poziv na natječaj za izradu studije za razvoj novih baza podataka o profesionalnoj izloženosti širokom rasponu prioritetnih kemikalija objavljen je prošle godine te se očekuje imenovanje izvođača u bliskoj budućnosti. Baza podataka će obuhvaćati sve vrste kemikalija, ali prioritet bi mogle biti karcinogene tvari i reproduktivno toksične tvari.

Radna skupina za kemikalije razmatra niz mogućih načina za poboljšanje utvrđivanja graničnog praga za kemikalije bez određenog graničnog praga.

Cijela pravna stečevina EU-a na području sigurnosti i zdravlja na radu trenutačno se preispituje što pruža dodatnu mogućnost da se razmotri najbolji način za upravljanje mogućim rizicima koji mogu proisteći iz profesionalne izloženosti reproduktivno toksičnim kemikalijama.

Pitanja i odgovori

Pitanje br. 1: Spomenuta je procjena nanočestica titanova dioksida (TiO2); hoće li se učinci nanomaterijala na razvoj procjenjivati zajedno sa svim drugim učincima (što se ne događa uvijek)?

Odgovor br. 1: Zajednički istraživački centar Europske komisije (DG JRC) koji pruža znanstvenu podršku SCOEL-u trenutačno pregledava informacije o nanočesticama titanova dioksida te mu se može obratiti za pojedinosti o trenutačnom stanju u vezi s tim.


23

Znanstveni odbor za ograničenja profesionalne izloženosti Izlagatelj: Profesor Len Levy, SCOEL

Znanstveni odbor za ograničenja profesionalne izloženosti osnovan je Odlukom Komisije (Odluka 95/320/EC (22)) te je dobio mandat za savjetovanje Europske komisije o graničnim vrijednostima profesionalne izloženosti kemikalijama na radnom mjestu.

To radi davanjem znanstvenih preporuka Komisiji koje se koriste kako bi se poduprli regulatorni prijedlozi o vrijednostima OEL-a za kemikalije na radnom mjestu. Nacrti preporuka SCOEL-a podvrgnuti su 6-mjesečnom savjetovanju dionika kako bi se omogućilo svim zainteresiranim stranama da dostave znanstvene komentare i daljnje podatke na temelju zdravlja.

Odbor je sastavljen od maksimalno 21 člana koji se odabiru na temelju dokazanog znanstvenog stručnog znanja i iskustva te koje imenuje Komisija uz jednaku geografsku distribuciju. To su stručnjaci na području kemije, toksikologije, epidemiologije, medicine rada i industrijske higijene koji su sposobni kritički pregledati dostupne informacije i preporučene granice izloženosti, ako je moguće; imaju opću kompetenciju u pogledu utvrđivanja OEL-ova.

Svi članovi SCOEL-a djeluju kao neovisni znanstveni stručnjaci, a ne kao predstavnici svojih vlada.

SCOEL nije uključen u razvrstavanje kemijskih tvari, ali pruža informacije o postojećim usklađenim podacima o razvrstavanju EU-a u dokumentima SCOEL/SUM o kemikalijama koje pregledava, a objavljuju se na mrežnoj stranici SCOEL-a (23).

Sve dostupne objavljene informacije o reproduktivnim učincima iz studija na ljudima ili toksikoloških studija uzet će se u obzir prilikom preporučivanja vrijednosti OEL-a, no jasno je da postoji manjak informacija u ovom području za mnoge tvari koje se koriste na radu. Iako nisu korišteni dodatni čimbenici nesigurnosti tijekom preporučivanja vrijednosti OEL-a u pogledu manjka takvih podataka, manjak podataka obično se bilježi u dokumentaciji SCOEL-a/SUM-a tako da nacionalni subjekti za procjenu i upravljanje rizikom mogu to uzeti u obzir.

Filozofija SCOEL-a na području ishoda reproduktivnog zdravlja sažeta je u njihovom ključnom dokumentu: Metodologija za ograničavanje profesionalne izloženosti (inačica 7., lipanj 2012.) I on se može pronaći na mrežnoj stranici SCOEL-a.

„Cilj utvrđivanja OEL-a jest spriječiti štetne posljedice na zdravlje osoba koje su izložene rizicima na radu i njihovih potomaka. Stoga se u obzir treba uzeti potencijal svake tvari da proizvodi štetne učinke na razne aspekte reproduktivnog procesa, iako je dostupnost relevantnih podataka u tom području toksikologije ograničena za popriličan broj tvari.”

Nakon radionice g. Levy je pružio smjernice za procjenu rizika u vezi s izloženošću smjesama kemijskih tvari koje mogu imati slične načine (mehanizme) djelovanja (Međuresorna skupina za zdravstvene rizike nastale zbog kemikalija, Kemijske smjese: okvir za procjenu rizika na ljudsko zdravlje, bez datuma).

Zaključci

Metodologija za utvrđivanje OEL-a obuhvaća reproduktivne učinke na izložene osobe i njihove potomke. SCOEL je razmotrio dostupne objavljene informacije o negativnim reproduktivnim učincima, ali takvi su podaci za mnoge tvari nedovoljni ili ne postoje. SCOEL obično u svojim dokumentima objavljuje nepostojanje takvih podataka.

(22) Odluka Komisije zamijenjena je u ožujku 2013. Odlukom 2014/113/EU, kojom se usklađuje djelovanje SCOEL-a s pravilima

Komisije o stručnim skupinama. (23) http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=148&langId=en&intPageId=684

http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=148&langId=en&intPageId=684


24

Reproduktivno toksične tvari u kontekstu revizije CMD-a: gledište radne skupine za kemikalije Savjetodavnog odbora za zdravlje i sigurnost te gledišta Francuske Izlagatelj Mathieu Lassus, ovlašteni predsjednik radne skupine za kemikalije Savjetodavnog odbora za zdravlje i sigurnost, usporedio je gledišta raznih dionika predstavljenih u Radnoj skupini za kemikalije.

Savjetodavni odbor za zdravlje i sigurnost uspostavio je radnu skupinu za kemikalije. Zadatak je te skupine razmotriti probleme i razvoj u vezi s uporabom kemikalija na radnom mjestu, aktivno se uključiti u SCOEL i podržati njegove djelatnosti, razviti djelatnosti unutar okvira CAD-a i CMD-a, baviti se problemima zdravlja i sigurnosti na radu koji proizlaze iz „međupovezanosti” između zahtjeva u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu na razini EU-a i drugih propisa i inicijativa EU-a te nadzirati razvoj uporabe kemikalija na radnom mjestu, posebno rizike u nastajanju kao što su endokrini disruptori i nanomaterijali.

Radna skupina za kemikalije izrazila je svoje mišljenje u svibnju 2013. o tome treba li se ili ne CMD proširiti tako da obuhvaća reproduktivno toksične tvari (dok. 727/13).

Od Skupine za radničke interese: CMD bi se trebao proširiti i obuhvatiti reproduktivno toksične tvari. Time bi se uskladile odredbe CMD-a i REACH-a koji uključuje te tvari u SVHC tvari. Također bi se povećala sinergija između REACH-a i CMD-a. Šest država članica već je proširilo područje primjene CMD-a tijekom provedbe te direktive na način da se obuhvate reproduktivno toksične tvari. Europski parlament je u svojoj odluci od 15. prosinca 2011. o srednjoročnoj reviziji Europske strategije za 2007. – 2012. o zdravlju i sigurnosti na radu (24) također zatražio proširenje CMD-a tako da obuhvaća reproduktivno toksične tvari.

Od Skupine za interese poslodavaca: CMD ne bi trebao obuhvaćati reproduktivno toksične tvari jer je osmišljen da se bavi tvarima bez graničnog praga, dok se smatra da većina reproduktivno toksičnih tvari ima granični prag za mehanizme djelovanja. Reproduktivno toksične tvari trebale bi se razmatrati u CAD-u koji pruža okvir dovoljan za obuhvaćanje reproduktivno toksičnih tvari.

Skupina za interese vlada (GIG) bila je neutralna u vezi s prethodno navedenim. Gledište Francuske unutar skupine jest da je moguć globalni pristup za CMR. Francuska ga je donijela 2001. prilikom prenošenja CMD-a i mogla bi podijeliti svoja iskustva. S takvom zakonodavnom shemom, postoji manje spolne diskriminacije prilikom razmatranja učinaka na muškarce/žene te ona pridonosi pristupu za globalnu prevenciju rizika za radnike i opće stanovništvo. Ta je shema i dalje dosljedna nacionalnom i EU razvrstavanju u skladu s CLP-om, REACH-om te uredbama o biocidima, kozmetičkim i farmaceutskim proizvodima.

Analiza u izvješću koje je naručila Opća uprava za zapošljavanje istaknula je neke pogodnosti za zemlje koje su obuhvatile reproduktivno toksične tvari prilikom prenošenja CMD-a (npr. Francuska, Njemačka). Izvješćem se nije mogla potkrijepiti odluka o „najprikladnijem pristupu na razini EU-a” u vrijeme kada je napisano. Izgledalo je kao da su podizanje svijesti i smjernice najekonomičnije mjere.

Zaključci

Rasprava o proširenju CMD-a još uvijek traje, budući da trenutačno nije moguće donijeti odluku o najprikladnijem pristupu zbog različitih gledišta o konceptu, području primjene i cilju CAD-a i CMD-a, uključujući o načinu reguliranja tvari za koje je moguće utvrditi granični prag učinaka.

Postignut je konsenzus o važnosti učinkovite zaštite radnika, smjernicama i potrebi da se opća načela za prevenciju provedu u praksi.

Ne treba samo čekati promjenu zakonodavstva; u međuvremenu je moguće provesti druge mjere, kao što je identificiranje prioritetnih reproduktivno toksičnih tvari, pružanje neobvezujućih smjernica i

(24) Odluka Europskog parlamenta od 15. prosinca 2011. o srednjoročnoj reviziji Europske strategije za 2007. – 2012. o zdravlju i

sigurnosti na radu (2011/2147(INI)), http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P7-TA-2011-0589+0+DOC+XML+V0//EN#def_1_27


25

podizanje svijesti te utvrđivanje OEL-a ili obnavljanje IOELV-a/BOEL-a (25), ako je prikladno (npr. za olovo i smjese). Štoviše, izrađuje se strategija za EDC-ove na razini EU-a, kao i u nekim državama članicama.

Perspektiva WHO-a o reproduktivnim opasnostima na radu Izlagatelj Ivan Ivanov, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Ženeva, Švicarska

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) specijalizirana je agencija Ujedinjenih naroda.

Postoji nekoliko prioriteta WHO-a koji su relevantni za ovu radionicu.

Jedan od njih je zaštita i promicanje zdravlja tijekom cijelog životnog vijeka. Važno je razmotriti svaku fazu izloženosti i specifične ranjivosti tijekom životnog vijeka.

Još jedan prioritet jest rad na nezaraznim bolestima. Godine 2011., prvi put od sjednice o HIV-u, održana je posebna sjednica Opće skupštine UN-a u vezi s bolestima, ovaj put u vezi s nezaraznim bolestima. UN je registrirao 16 milijuna slučajeva smrti u vezi s nezaraznim bolestima, a neke od njih povezane su s profesionalnom izloženošću.

Univerzalno zdravstveno osiguranje također je prioritet za WHO: svi bi trebali imati pristup reproduktivnom zdravlju i planiranju. WHO radi s državama članicama na reformi zdravstvenih sustava tako da budu usmjereni na ljude: pružanje zdravstvenih usluga na mjestima gdje ljudi stanuju i rade, u skladu s njihovim posebnim zdravstvenim potrebama. To uključuje uzimanje u obzir radne prošlosti prilikom pružanja usluga u vezi s (reproduktivnim) zdravljem. Sve to zahtijeva dobru suradnju među sektorima za zdravstvo, rad i okoliš.

Uvijek moramo imati na umu praktičnu provedbu. Uz propise, potrebni su i nacionalni planovi. Postoje razni nacionalni planovi koji trenutačno traju, a nedavno su države članice razvile akcijske planove za nezarazne bolesti.

Važno je uključiti zdravstvene djelatnike – liječnike opće prakse, medicinske sestre, primalje – i pružiti im korisne alate kako bi mogli razmotriti reproduktivne rizike na radu tijekom primjene zdravstvenih mjera. U slučaju zdravstvenih problema koji su radne prirode ljudi će razgovarati upravo s profesionalcima na području primarne zdravstvene skrbi, čak i prije nego s liječnicima koji rade na području medicine rada.

Dojenje je važno pitanje za našu vrstu. Trebalo bi se razmotriti na dva načina: njegova uloga u prenošenju opasnih tvari na potomka, s jedne strane, te zaštita potomka od učinaka određenih izloženosti, s druge strane. Dojenje na radnom mjestu važno je, a ne uzima se uvijek u dovoljnoj mjeri u obzir u raspravama o reproduktivno toksičnim tvarima.

U SAD-u su urođene mane, spontani pobačaji i neplodnost obuhvaćeni popisom profesionalnih bolesti te se za njih isplaćuju odštete. Priznanje i plaćanje odštete trebali bi biti dostupni u EU-u.

Aspekti koji nisu povezani s EU-om važni su za WHO kao međunarodno tijelo te bi se trebali uzeti u obzir i na razini EU-a. Postoji zabrinutost u vezi s reproduktivno toksičnim sadržajem otpada električne i elektroničke opreme koja se šalje u Afriku i Kinu gdje ga prerađuju žene i djeca bez ikakve zaštite. Trebali bismo izvoziti naše znanje o prevenciji reproduktivno toksičnih rizika i u ta područja.

(25 )Indikativne ili obvezujuće profesionalne granične vrijednosti


26

Zaključna pitanja, odgovori i prijedlozi Pitanje br. 1: Je li SCOEL postigao dogovor s ECHA-om da dopusti pristup relevantnim informacijama?

Odgovor br. 1: Poduzimaju se koraci prema užoj suradnji SCOEL-a i ECHA-e: predstavnik ECHA-inog odbora za procjenu rizika redovito će sudjelovati na sastancima SCOEL-a. Temeljem REACH-a generira se mnogo podataka te je važan dogovor s ECHA-om o načinu na koji SCOEL može pristupiti informacijama i o tome koja je vrsta informacija dostupna. Informacije bi se mogle pratiti na ECHA-inoj mrežnoj stranici te bi se mogao omogućiti kontakt s ECHA-om ili vlasnikom podataka. Podaci koji se ne nalaze na ECHA-inoj mrežnoj stranici obično nedostaju u dosjeima. Moguće je i obraćanje stručnjacima za reproduktivnu toksičnost zato što nije uvijek lako pronaći čak ni literaturu o otvorenim istraživanjima ili bi se SCOEL mogao posavjetovati s takvim stručnjakom.

Pitanje br. 2: Uzima li SCOEL u obzir pozadinsku izloženost tijekom utvrđivanja OEL-a?

Odgovor br. 2: Teško je uzeti u obzir sve čimbenike: postoje studije o radu koje se razmatraju. Međutim, važno je uzeti u obzir kombiniranu izloženost u osobnom životu i na radnom mjestu. Biološke granične vrijednosti uzimaju u obzir sve izloženosti.

Pitanje br. 3: U Francuskoj je moguće priznati bolest kao profesionalnu bolest (OD) ne samo u skladu s nacionalnim popisom bolesti nego i pomoću dopunskog sustava u kojem žrtva mora dokazati poveznicu između bolesti i svojeg radnog mjesta. Kako se to provodi u drugim državama?

Odgovor br. 3: U SAD-u popis profesionalnih bolesti sadržava poglavlje o reproduktivnim bolestima, uključujući neplodnost, urođene mane i spontani pobačaj. Popis bolesti Međunarodne organizacije rada izričito ne uključuje reproduktivne profesionalne bolesti, ali uključuje opću klauzulu koja dopušta da se svaka druga bolest za koju se to može dokazati karakterizira kao profesionalna. Zdravstveni djelatnici trebali bi biti upoznati s tim, jer oni prvi pomažu žrtvama da pokrenu zahtjev.


27

PRILOG: Pitanja za raspravu Istraživanje Trebamo li više prospektivnih (epidemioloških) studija koje istražuju učinke tijekom duljeg

vremenskog razdoblja i kako se to može postići? Trebamo li studije na ljudima koje istražuju ne samo učinke usko povezane s tijekom trudnoće

(pobačaj, duljina trudnoće i porođajna težina), nego i druge učinke, kao što su hormonalni učinci kod muškaraca ili transgeneracijski učinci i poremećaji funkcija povezani s, primjerice, imunosnim, kardiovaskularnim i živčanim sustavima, i kako se to može postići?

Bi li studije na životinjama također trebale uzeti u obzir koncentracije koje se pojavljuju u radnom okruženju?

Trebaju li nam posebni modeli studija za izloženosti glavnim kemikalijama u radnom okruženju koje ne pokreću ispitivanje automatski, na primjer u okviru REACH-a, ili ako relevantni modeli ne rješavaju važne kontroverze (kao što su čestice nastale u procesu, proizvedene nanočestice, kemikalije za koje su studije na životinjama nedovoljne za procjenu rizika, rad u smjenama, ergonomski čimbenici i psihosocijalni napor (stres)?

Bi li područje primjene istraženih krajnjih točaka trebalo biti prošireno i obuhvaćati, na primjer, funkcije kardiovaskularnog i imunosnog sustava, neuroendokrinu os i funkcije jetre i bubrega?

Definicija U vezi s istraživanjem, ispitivanjem ili prevencijom, bi li trebalo izmijeniti definiciju tako da

uključuje mnoge učinke, posebno učinke na potomstvo / transgeneracijske učinke? Bi li se definicija ECD-ova trebala odnositi na „vjerojatnost uzrokovanja štetnih učinaka”, zbog

pravne primjene?

Dokazi, izloženost Kako osmisliti sustavnije programe i rutine u pogledu procjene izloženosti? Kako dodatno razviti JEM-ove da pomažu u prevenciji? Na koji je način moguće podržati razvoj

takvih matrica (npr. razmjenom informacija o podacima o izloženosti, npr. iz baza podataka za izloženost)?

Postoji li potreba za slobodnim pristupom farmaceutskim toksikološkim podacima za procjenu rizika?

Jesu li problematični endokrini disruptori također prisutni u radnom okruženju? Treba li se istraživanje u vezi s tim proširiti i pojačati?

Stavlja li se fokus previše na kemikalije i trebamo li proširiti područje primjene? Je li potrebno više istraživanja o učincima bioloških sredstava na radnom mjestu, posebno, ali

ne isključivo, u vezi s muškom plodnošću i reprodukcijom i kako je to moguće postići? Postoji li potreba za jasnijim epidemiološkim ispitivanjima u vezi sa stresom na radu koji utječe

na reproduktivne krajnje točke (najviše istraživane krajnje točke su, što se tiče vremena, relativno usko povezane s trudnoćom, npr. pobačaj, prijevremeni porod i razvoj fetusa, a možda to uopće nisu najosjetljivije krajnje točke)?

Je li potrebno više studija o fizičkoj izloženosti i kombiniranoj izloženosti i kako se to može postići?

Pravna pitanja, OEL-ovi Pokrivaju li programi odšteta u državama članicama razne učinke reproduktivno toksičnih tvari?

Na primjer, kako se upravlja tim odštetama u slučaju rođenja djeteta s oštećenjima zbog profesionalne izloženosti roditelja?


28

Bi li se zakonodavstvo i njegova primjena u praksi (npr. u pogledu OEL-a) trebalo podvrgnuti reviziji kako bi se osigurala jednaka zaštita muškaraca i žena, uključujući one koji planiraju imati djecu, kao i uključivanje ovih opasnosti u zakon (kao što su smjese na nanorazini)?

Važnost praznine u zakonodavstvu u pogledu razdoblja rane trudnoće: kako riješiti to pitanje? Bi li se procjena reproduktivne toksičnosti trebala primijeniti i na kemikalije male količine koje

nisu predmet registracija na temelju REACH-a i kako se to može provesti? Kako bi izgledala sveobuhvatna procjena rizika koja obuhvaća oba spola, sve razvojne faze,

dugoročne učinke i sve čimbenike rizika (uključujući fizičke, biološke i psihosocijalne čimbenike)? Kako se može organizirati njezin razvoj?

Bi li trebao postojati poseban regulatorni razred za EDC-ove? Bi li se trebala poticati uporaba ispitnih metoda čija valjanost (još) nije potvrđena radi poticanja

stvaranja više podataka i kako se to može postići? Kako se mogu razviti dodatne smjernice za tumačenje ispitnih podataka? Bi li posebno trebalo razmotriti trudnoću i gamete tijekom utvrđivanja OEL-a? Na koji način? Kako bi se trebali rješavati problemi u vezi s OEL-ima/DNEL-ima?

Propisi Je li potrebno uvođenje više mjera za podizanje svijesti i kako se to može organizirati? Je li potrebno više smjernica i kako se to može postići? Tko su glavni subjekti? Na koji je način moguće podržati mala i srednja poduzeća u sprječavanju reproduktivnih rizika

na radnom mjestu?

Sprječavanje Može li se OiRA koristiti za poboljšanje procjene rizika na ovom području? Ako može, kako? Bi li EDC-ovi i nanomaterijali trebali biti navedeni u sigurnosno-tehničkim listovima i kako je to

moguće ostvariti?

Zaključci Koji su zaključci istraživanja? Koji su zaključci za regulaciju? Koji su zaključci za sprečavanje? Kakve su potrebe i nedostaci?

Documents

RIZICI NA RADNOM MJESTU KOJI UTJEČU NA REPRODUKCIJU: S … · 2015-11-09 · reproduktivnim rizicima, Opće uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje EU-a (OU za