INSTRUKCIJA ZA POPUNJAVANJE MJENICE Odredbama lana 112 i 113 Zakona o mjenici (Sl. List RCG, br.45/05), propisano je da se mjenica izdaje na jedinstvenom mjeninom blanketu i da Centralna banka Crne Gore posebnim propisom utvruje izgled jedinstvenog mjeninog blanketa. Centralna banka Crne Gore je Odlukom o jedinstvenom mjeninom blanketu (Sl.list RCG, br. 81/05) propisala izgled novog mjeninog blanketa koji je pustila u opticaj 1. marta 2006.godine (Odluka o putanju u opticaj, prodajnoj cijeni i povlaenju iz opticaja jedinstvenih mjeninih blanketa Sl.list RCG, br. 1/06). Novi mjenini blanket

Stari mjenini blanket

Prednost novog jedinstvenog mjeninog blanketa je u tome:

1. to je bez apoena tako da iznos mjenine sume nije limitiran i 2. to je na samom blanketu dato blie objanjenje za popunjavanje kako za

mjenine elemente koji su odtampani tako i za one za koje je ostavljen prostor, ime se umanjuje rizik od propusta prilikom izdavanja mjenice.

Novi mjenini blanket primjenjuje se od 1. marta 2006.godine. Mjenice na starim blanketima mogle su biti izdate najkasnije do 28. februara 2006.godine, a mogu se realizovati i poslije 1. marta 2006.godine, s tim to se mora voditi rauna da mjenina suma bude pokrivena vrijednou mjeninog blanketa. Polazei od odredbi Zakona o mjenici razlikujemo dvije vrste mjenica i to:

1. Trasiranu mjenicu - obavezu da isplati mjeninu svotu ima trasat - lice kod koga je trasant obezbijedio pokrie za isplatu ...Opirnije >>>>>> (Primjer 1)

2. Sopstvenu mjenicu- obavezu da isplati mjeninu svotu ima njen izdavalac-trasant ...Opirnije >>>>> (Primjer 7)

U okviru osnovnih vrsta mjenica mogue je mjenice razvrstati na odreene podvrste, u zavisnosti za koje namjene se koriste, na koga su trasirane, ko ih je izdao i sl..... Opirnije >>>>> (Primjeri: 2, 3, 4, 5, 5a, 7, 8, 9,10,10a,11) Mjenicu moe da izda pravno lice, fiziko lice koje obavlja djelatnost i fiziko lice. Izdavanje mjenice je prva i osnovna mjenina radnja, kojom se kreira mjenica kao hartija od vrijednosti i zapoinje zasnivanje mjenino-pravnih odnosa. Mjenica, kao poseban oblik hartije od vrijednosti, sadri odreene elemente bez kojih ne bi imala svojstva mjenice, te se na osnovu takve mjenice ne bi mogla ostvariti mjenina prava. Bitni mjenini elementi moraju biti sadrani i upisani u mjeninu ispravu. Prema odredbi lana 3 Zakona o mjenici, trasirana mjenica mora da sadri sljedeih osam bitnih elemenata : Opirnije>>>>> ( Primjer 1)

1. oznaku, napisanu u samom slogu isprave, da je mjenica na jeziku na kome je sastavljena;

2. bezuslovni uput da se plati odreena svota novca; 3. ime lica koje treba da plati (trasata); 4. oznaenje dospjelosti; 5. mjesto gdje treba da se izvri plaanje; 6. ime lica kome se ili po ijoj se naredbi mora platiti (remitent); 7. oznaenje dana i mjesta izdavanja mjenice; 8. potpis lica koje je mjenicu izdalo (trasant)

Sopstvena mjenica, prema odredbi lana 108, sadri sedam od gore navedenih osam sastojaka, odnosno ne sadri naziv trasata... Opirnije >>>>> ( Primjer 7).

Meutim, odreeni bitni elementi, prema odredbama l. 4 i 109 Zakona o mjenici, mogu biti izostavljeni, a njihovo postojanje se utvruje na osnovu drugih bitnih sastojaka, i to:

1. Rok dospjelosti mjenice. Ako u mjenici nije naznaen rok dospjelosti smatra se kao mjenica po vienju i moe se podnijeti na plaanje u svako doba unutar roka od jedne godine od dana izdavanja mjenice.

2. Mjesto izdavanja mjenice. Ako nije naznaeno mjesto izdavanja mjenice, smatra se da je mjenica izdata u mjestu koje je oznaeno pored imena i potpisa trasanta (izdavaoca mjenice)

3. Mjesto plaanja. Ako nije naznaeno mjesto plaanja (na mjeninom blanketu poslije odtampane klauzule plaanje) smatra se da je mjesto plaanja ono mjesto koje je oznaeno pored trasatovog, odnosno trasantovog imena ili firme. Meutim, u naoj praksi u upotrebi su domicilirane mjenice u kojima je oznaeno da e mjeninu svotu isplatiti banka kod koje je raun dunika, iz razloga to se, shodno vaeoj regulativi, sredstva pravnih i fizikih lica koja obavljaju djelatnost vode na raunima kod banaka. Imalac mjenice (remitent, indosatar), shodno lanu 11 stav 4 Odluke o platnom prometu u zemlji (Sl. list RCG, br.78/04, 6/05 i 33/05), mjenicu sa nalogom za naplatu podnosi na isplatu banci dunika-domicilijatu, kod koje mjenini dunik ima raun, jer se isplata mjenice vri sa rauna mjeninog dunika kod banke navedene u mjenici, odnosno mjeninom ovlaenju. Zbog navedenog, oznaka mjesta plaanja trebala bi da sadri pored mjesta kao geografskog pojma (Podgorica, Niki i sl.) i naziv banke dunika -domicilijata. Ako ovo nije upisano u predvienom slogu na mjenici, trebalo bi da bude upisano pored trasatovog, odnosno trasantovog imena (naziva firme).

Pored obaveznih elemena propisanih Zakonom o mjenici, bez kojih mjenica ne bi proizvodila pravno dejstvo, u praksi se u mjenicu esto unose odreeni elementi ili klauzule koji nijesu obavezni, a koji proizvode odreeno pravno dejstvo (klauzula o kamati, duplikatna klauzula, prezentaciona klauzula, solo klauzula, valutna klauzula, klauzula bez protesta ili bez trokova i dr.). U propisanom mjeninom blanketu ostavljen je prostor za nebitne mjenine elemente, to znai da sam formular omoguava njihovu upotrebu....Opirnije >>>>> (Primjer 6) Istiemo da mjenica u momentu podnoenja na isplatu mora da sadri zakonom propisane bitne elemente, osim onih pretpostavljenih. Meutim, mjenica u momentu izdavanja ne mora da sadri sve bitne elemente, ali mora da sadri potpis i peat (za pravna lica i fizika lica koja obavljaju djelatnost) izdavaoca mjenice, odnosno akceptanta... Opirnije >>>>> (Primjeri 10, 10a) Rije je o blanko-mjenici, odnosno o mjenici u nastajanju ili buduoj mjenici. Uz blanko mjenicu dunik povjeriocu predaje i mjenino ovlaenje za popunjavanje mjenice. U ovlaenju se navode bitni elementi mjenice koje imaoc blanko mjenice unosi u mjeninu ispravu ako se ukae potreba da se mjenica realizuje. Ukoliko ne bude potrebe za njenom realizacijom, ona se nee realizovati, odnosno potpisani obrazac e se povui iz pravnog saobraaja... Opirnije>>>>> (Primjer 12)