232
RETRATU MANDATU GOVERNU KONSTITUSIONÁL DA-VI [2015 – 2017]

RETRATU MANDATU GOVERNU KONSTITUSIONÁL DA-VI [2015 – …timor-leste.gov.tl/wp-content/uploads/2017/08/low_TL... · 2017. 8. 4. · 4 Governu Konstitusionál da-VI simu pose iha

  • Upload
    others

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • RETRATU MANDATUGOVERNU KONSTITUSIONÁL DA-VI

    [2015 – 2017]

  • 2

    Índise Mensajen husi S. E. Primeiru-Ministru ····················· 4

    Diskursu husi S. E. Primeiru-Ministru ······················ 7

    ● Tomada-Pose ··········································································· 8● Aprezentasaun Programa VI Governu Konstitusionál ············· 20

    SETÓR SOSIÁL ·························································· 33

    SETÓR INFRAESTRUTURAS ····································· 55

    SETÓR EKONÓMIKU ················································· 69

    SETÓR GOVERNASAUN ············································· 93

    Hatene katak… ······················································· 131

    •Konsellu ba Delimitasaun Definitiva Fronteira Marítima ·· 132•Programa Nasional Saúde iha Família ···························· 134•Grupo-Traballu Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel ·· 139•Matadalan ba Reforma no Fomentu Ekonómiku ············· 143•Reforma Fiskál ····························································· 146•Reforma Administrasaun Públika ·································· 151•Reforma Lejizlativa no Sektór Justisa ····························· 154•Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Cusse Ambeno no Zona

    Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu nian ························ 156•Comunidade de Países de Língua Portuguesa (CPLP) ····· 159

    RETRATU MANDATU GOVERNU

    KONSTITUSIONÁLDA-VI

    [2015 – 2017]

  • 3

    Lejislasaun aprova ona ·········································· 163

    •Proposta-Lei ········································································ 164•Dekretu-Lei ·········································································· 166•Dekretu Governu ·································································· 172•Rezolusaun Governu ···························································· 175•Desizaun siraseluk husi Konsellu Ministrus ·························· 181

    Diskursu kona-ba Orsamentu Jerál Estadu ·········· 187

    •Aprezentasaun Proposta-Lei Orsamentu Retifikativu ba tinan 2015 ············································································ 188

    •Aprezentasaun Proposta-Lei Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2016 ··································································· 196

    •Apresiasaun foun Dekretu Parlamentu Nasionál nº 20/III – Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2016 ··················· 206

    •Debate Proposta-Lei nº 41/III (4ª) – Alterasaun da-huluk ba Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2016 ··················· 214

    •Aprezentasaun Proposta-Lei Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2017 ··································································· 219

  • 4

    Governu Konstitusionál da-VI simu pose iha loron 16 fulan-Fevereiru tinan 2015 no, hatuur nia kompromisu ho onra no sentidu-Estadu, banati ba Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian, fó ninia esforsu tomak hodi serbí ba interese Nasaun no ita-nia povu nian.Konjuntura atípika ne’ebe halo mosu Governu da-VI ne’e tau iha ita-nia kabaas responsabilidade duplu relasiona ho kaer ita-nia destinu, la’ós de’it nu’udar país maibé mós nu’udar povu. Ida-ne’e momentu impar ida ne’ebé marka la’ós de’it vida polítika país nian maibé mós Istória Timor-Leste nian rasik. Tranzisaun ida ne’e ne’ebé halolon ona ho forma tasak no responsavel ba “jerasaun be foin-sa’e sira-nian” haleno ba ita-nia demokrasia ne’ebé hetok sai metin, no ida ne’e fó orgullu mai ita hotu.Hola neon ba responsabilidade kona-ba eransa ne’ebé husik hela mai ita, maka Governu Konstitusionál da-VI haka’as an, durante tinan rua ho balun, hodi servisu maka’as, ho rigór no perseveransa atu kaer-metin dame no seguransa ba ita-nia povu, hamosu kondisaun moris nian be di’ak liu, hodi harii infraestrutura bázika sira no atu tau matan ba ita-nia rekursu umanu nune’e sira bele mós hakbiit diversifikasaun ba ekonomia, hodi kontinua ita-nia prosesu dezenvolvimentu nasionál.Kaer ba ita-nia premisa atu kontinua ho servisu hirak Governu sira uluk hahú nanis ona, ita mós kompromete an atu hadi’a sai di’ak liután no atu fó ba sidadaun hotu-hotu prestasaun servisu ida di’ak liu, ho kualidade ida di’ak liu no besik liután, no atu adota polítika hirak ne’ebé bele evita gasta osan Estadu nian arbiru, iha setór haat ne’ebé sai hanesan riin ba Programa Governu nian.Determinasaun ida ne’e maka leno dalan mai ita durante mandatu 2015–2017, hodi kumpre, ho onestidade no responsabilidade no rigór, ita-nia objetivu sira iha setór sosiál, infraestrutura, ekonómiku no governasaun nian.Nune’e, ita konsege alkansa progresu hirak signifikativu iha área saúde ho lansamentu Pakote Abranjente kona-ba Kuidadu hirak Primáriu Saúde nian no Programa Saúde iha Família, hodi hadi’a sai di’ak liután servisu médiku emerjénsia nian sira, no iha reabilitasaun konstrusaun ba infraestrutura saúde nian sira, hosi hirak-ne’e, ha’u salienta katak remata ona knaar rekonstrusaun/rehabilitasaun Ospitál Rejionál iha Baucau.Ita harii ona Eskola foun sira, ita forma ona profesór sira, ita fahe ona meza no kadeira, livru no materiál ensinu hirak seluk, ita implementa ona kurríkulu foun ida iha primeiru siklu Ensinu Báziku no ita finansia ona merenda eskolár, kondisaun hirak esensiál atu ita-nia labarik no klosan foin-sa’e sira bele hetan asesu ba edukasaun ida ho kualidade.Ita hala’o polítika protesaun sosiál, liuhusi apoiu ba sidadaun hirak vulneravel liu, hodi lahaluha ita-nia Kombatente Libertasaun Nasionál. Ita aprova ona mós Lei kona-ba Rejime Jerál Seguransa

    DISKURSU HUSI S. E. PRIMEIRU-MINISTRU

    Retratu mandatu Governu Konstitusionál da-VI [2015 – 2017]

    “Ida ba hotu-hotu no hotu-hotu ba ida”

  • 5

    Sosiál no Institutu Nasionál Seguransa Sosiál, pasu fundamentál ida tanba sustentabilidade Estadu sosiál nian ne’ebé ita hotu fiar.Ita kontinua dezenvolve infraestrutura hirak bázika ne’ebé, aleinde potensia kreximentu ba ita-nia ekonomia, sai mós hanesan katalizadór tranzversál ba dezenvolvimentu área hirak seluk hanesan edukasaun, saúde no empregu. Tanba ne’e maka, konstrusaun no reabilitasaun estrada no ponte sira, projetu eletrifikasaun nasionál, sistema hirak kona-ba abastesimentu bee no eskema irrigasaun nian sira sai hanesan projetu konstrusaun hirak ne’ebé ita fó ona kontinuidade ne’ebé nesesáriu.Iha setór ekonómiku ita servisu ona ho empeñu tomak no ita dezenvolve ona Gia kona-ba Reforma no Fomentu Ekonómiku ne’ebé maka hatudu hela mai ita estratéjia ida klaru hodi hakat ba diversifikasaun ekonómika ne’ebé ita hakarak tebe-tebes atu hetan. Nune’e maka ita apoia ona, empresa hirak ki’ik no médiu no emprezáriu sira, kooperativa sira no mikro empreza sira iha área oin-oin, nune’e mos ita dudu ba oin atividade agríkola, pixikultura sira no pekuária, hodi promove dezenvolvimentu setór ida ne’e nian, ne’ebé importante tebes ba país. Ba ezemplu hirak ne’e ita bele haree mós Autoridade no Kódigu Aduaneiru foun no aprovasaun ba Polítika Turizmu, entre lejizlasaun hirak seluk, ne’ebé maka lori dinámika ida foun ba setór privadu no ba investimentu nasionál no estranjeiru.Hamutuk ho reforma iha setór Ekonómiku, Governu da-VI mós hatama iha setór governasaun, reforma estratéjika tolu ba país – Reforma Fiskál; Reforma Administrasaun Públika no Reforma Lejizlativa no Setór Justisa. Hadi’a jestaun no transparénsia iha finansas públikas no aumenta reseita Estadu nian, hodi halo sai di’ak liután ninia kapasidade ezekusaun ho prinsípiu rigór, responsabilidade, efisiénsia; kapasita no halo sai di’ak liután dezempeñu iha administrasaun públika, hodi asegura servisus públikus ho kualidade; no revee no armoniza kuadru legál, ne’ebé sai esensiál ba boa-governasaun no ba dezenvolvimentu institusionál, hanesan objetivu hirak ne’ebé ita haka’as an atu hetan no oras ne’e hetok sai besik ba ita atu hetan.Loos duni katak iha tinan rua ho balun nia laran buat barak maka ita hala’o ona, no loos duni katak buat barak maka seidauk la’o. Konstrusaun Nasaun nian maka prosesu ida kontínuu no nia presiza ita hotu nia kontribuisaun. Dezenvolvimentu sustentavel ezije atu labele iha ema ida maka hamriik iha li’ur no tanba ne’e maka ita labele hamamar ita-nia kompromisu iha hala’o progresu ba ita-nia país.Ha’u konvida Ita Boot sira atu lee buat hirak ne’ebé maka sai hanesan rezultadu hirak prinsipál ne’ebé ita hetan ona durante governasaun Governu Konstitusionál da-VI nian no ida-ne’e fó ba ita orgullu boot tebes. Ne’e maka testemuñu kona-ba susesu ne’ebé ita bele hetan bainhira iha servisu ho badinas “Ida ba hotu-hotu, hotu-hotu ba ida”, ne’e mak mote ba Governu nian ne’ebé maka ha’u an rasik hetan priviléjiu atu xefia.

    Dr. Rui Maria de AraújoPrimeiru-Ministru

  • Primeiru-Ministru, Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian, iha loron ne’ebé

    simu pose husi S.E. Prezidente Repúblika, asume kargu nu’udar Xefe Governu – iha

    loron 16 fulan-Fevereiru 2015, hodi, diskursa ba da-huluk iha Parlamentu Nasionál

    – iha loron 24 fulan-Marsu 2015 – hodi hato’o ba nasaun tomak no asume iha povu

    Timór nia oin, kompromisu ba buat sira ne’ebé VI Governu Konstitusionál hakarak

    atu hala’o.

    • Tomada-Pose• AprezentasaunProgramaVIGovernuKonstitusionál

  • DISKURSU HUSI S. E. PRIMEIRU-

    MINISTRU

    RETRATU MANDATU GOVERNU

    KONSTITUSIONÁLDA-VI

    [2015 – 2017]

  • RETRATU MANDATU GOVERNU KONSTITUSIONÁL DA-VI [2015 – 2017]

    8

    DISKURSU HUSI SUA EXELÉNSIA PRIMEIRU-MINISTRU DR. RUI MARIA DE ARAÚJO IHA BIBAN SERIMÓNIA TOMADA-POSE

    VI GOVERNU KONSTITUSIONÁL NIAN

    Palásiu Lahane, Dili16 Fevereiru 2015

    Sua Exelénsia Señór Prezidente-RepúblikaSua Exelénsia Señór Prezidente Parlamentu NasionálSua Exelénsia Señór Prezidente Tribunál RekursuSuas Exelénsias Ex-Titulares Órgauns Soberania

    Sua Exelénsia ReverendísimaAmu-Bispu Dom Basilio do Nascimento

    Distintu Señór Membru Parlamentu NasionálDistintu Señór Membru Governu

    ExelentísimuSeñór Xefe-Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada noSeñór Komandante Jerál Polísia Nasionál Interinu

    ExelentísimuSeñór Reprezentante Korpu Diplomátiku siraSeñór Reprezentante Ajénsia Internasionál siraSeñór Reprezentante Sosiedade Sivíl sira

    Ilustre Konvidadu siraSeñora no Señór sira,

    Povu Timor-Leste tomak,

    Ha’u sente onra no todan-responsabilidade boot, bainhira simu knaar atu lidera VI Governu Konstitusionál.

    Uluk nana’in, ha’u hakarak agradese Sua Exelénsia, Señór Prezidente Repúblika, konfiansa ne’ebé ita-boot fó hodi nomeia ha’u. Ha’u hakarak reafirma mós ha’u-nia kompromisu no lealdade iha Konstituisaun RDTL nia oin, iha Lei no prinsípiu separasaun poderes nia oin, hodi kaer metin ba

  • Tomada-Pose | DISKURSU

    9

    DISK

    URSU

    SO

    SIÁL

    IN

    FRAE

    STRU

    TURA

    SEK

    ONÓM

    IKU

    GOVE

    RNAS

    AUN

    HATE

    NE KA

    TAK

    LEJIS

    LASA

    UNOR

    SAM

    ENTU

    kooperasaun institusionál ne’ebé ita presiza tebes, nomós respeitu ba knaar Xefe-Estadu nian, ba knaar Parlamentu Nasionál nian, no ba knaar Tribunál sira-nian.

    Ohin, loron ida be istóriku tebes, iha vida polítika Timor-Leste nian. Iha sirkunstánsia exesionál ne’ebé hamosu VI Governu Konstitusionál, ita kompriende momoos lójika ne’ebé pragmátiku, ne’ebé hakarak serbí interese nasionál nu’udar knaar aasliu kualkér interese seluk ida. Iha lójika ida-ne’e, konjugasaun vontade, esperiénsia, talentu no kualifikasaun mak importante liu, kompara ho ita-nia adversariedade polítiko-demokrátika, ne’ebé baibain buras iha ita-leet, hodi nune’e, ita bele fó solusaun ba dezafiu ne’ebé país ne’e enfrenta. Ukun-na’in sira iha VI Governu ne’e, biar ida-idak ho ninia konviksaun polítika rasik, sira sei tau interese Povu nian aas liu, kualkér interese partidu nian. Tamba ida ne’e, hau tenki moos agradese Senhor Presidente Partido CNRT, Komissaun Politica Nasional CNRT no partidu tomak, nomos lideransa partidu rua iha Bloku koligasaun. Onra boot ida mos ba ha’u, atu agradese partidu istóriku no gloriozu FRETILIN, ne’ebé ha’u pertense bá, tamba hatene sakrifika nia-an, ba interesse komum Pátria Maubere nian. Se laiha karik konfiansa husi Partidu CNRT no parseiru rua seluk iha Bloku, no laiha karik aseitasaun husi FRETILIN, ita sei la halo istória ohin.

    Iha tinan 1984, Kay Rala Xanana Gusmão hili dalan polítika unidade nasionál nian, nu’udar estratéjia prinsipál atubele Liberta Ita-Rain (Libertação da Pátria). Kamarada sira barak be otas-ne’ebá kaer kilat, la konkorda, maibé ímpetu ka forsa-vontade atu hamosu unidade ne’e, la hakiduk ona, hodi kaer-toman, tinan 15 liutiha, Pátria ninia Libertasaun. Hafoin tinan 30, ohin, istória repete an. Kay Rala Xanana Gusmão hili dalan ne’ena fatin, atu bele Liberta Povu. Bele iha koinsidénsia istória nian ka la’e, maibé sei falta tinan 15 atu termina períodu ne’ebé hatuur ona ba Planu Estratéjiku ba Dezenvolvimentu nian, no istória, mak sei julga ita iha tinan 2030 (se iha konsege kala’e kaer-toman Libertação do Povo).

    Ohin mós, loron markante ida ba istória demokrasia nian iha ita-rain. Ohin mak loron ida, ita-nia futuru hetan salvasaun husi ita-nia pasadu (ka dehan oin seluk karik: ita-nia pasadu mai salva ita-nia futuru), tan ita-nia maun-boot sira, nu’udar inan-aman ba Nasaun ne’e, halolon responsabilidade ba foin-sa’e sira.

    Ita-nia lider sira, halo buat hirak ne’e, nu’udar sira halo beibeik ona, hodi tetu buat oinoin, hodi haree ba nesesidade primordiál atu konsolida ita-nia demokrasia be sei nurak hela. Sira halo buat hirak ne’e, hodi tetu tasa-tasak hosi dalas ba dalas, la naksobuk, la husik mamuk. Buat hirak ne’e, hanesan ita haree baibain ona, maske dalaruma ita ladún hola ba neon, maun-boot sira halo ho korajen no integridade, no ho liderança matenek-na’in nian.

    Ha’u hakarak tebes hakruuk iha ne’e hodi fó ha’u-nia respeitu tomak ba Exelénsia sira Saudozu Nicolau dos Reis Lobato, Francisco Xavier do Amaral, Nino Konis Santana no HoduRanKadalak, ha’u hakruuk no respeitu mós, ba kuadru médiu no superiór sira, atus ba atus, no maun-alin siraseluk rihun atus rua resin ne’ebé mate iha luta libertasaun nia laran. Ha’u hakruuk hodi fó ha’u-nia respeitu mós, ho estima espesiál, ba ita-nia maun-boot sira Kay Rala Xanana Gusmão, Mau-Hunu, Taur Matan Ruak, Francisco Guterres Lu-Olo, Lere Anan Timur, Mari Alkatiri, José Ramos-Horta, Rogério Tiago Lobato, Abílio de Araujo no José Luís Guterres, ne’ebé, felizmente, sei

  • RETRATU MANDATU GOVERNU KONSTITUSIONÁL DA-VI [2015 – 2017]

    10

    moris no horik ho ita. Sira hotu, ita-nia erói nasionál, foti aas eransa ne’ebé oras-ne’e daudaun ita simu husi sira, no ita – jerasaun foun – iha responsabilidade atu hiit aas nafatin ba nafatin. Ha’u fiar katak ita merese konfiansa eh laran-metin ne’ebé maun-boot sira-ne’e fó mai ita.

    Ita-nia maun-boot sira-ne’e, ne’ebé luta durante tinan haat-nulu nia laran atu ita bele to’o ba loron ida ohin – luta ho kilat funu nian, eh kilat diplomasia nian, ho raan no matan-been, ho servisu-todan no sakrifísiu – hamutuk ho erói nasionál siraseluk, halolon hela mai ita, ita-nia Independénsia nasionál.

    Hafoin, sira kontinua luta ne’e, luta hatuur ai-riin boot, ka aliserse ba ita-nia Estadu. Sira harii ita-nia instituisaun demokrátiku sira, no trasa hela buat ne’ebé abut, ba valór demokrátiku ba Timor-Leste, hanesan: dame, rekonsiliasaun, solidariedade, pluralizmu, toleránsia no diálogu.

    Tan maun-boot sira uluk deside ona katak, unidade nasionál importante tebetebes atu garante Nasaun nia moris-naruk, hodi lori ita ba hetan liberdade, no ohin-loron sira dehan tan katak presiza konverje hanoin, polítika, asaun no prioridade, ba de’it kauza komún konsolidasaun no dezenvolvimentu Timor-Leste nian, entaun, ita, foin-sa’e sira, tenke simu ho laran tomak, katak ita prontu halotuir!

    Ita prontu, no la haluha ita-nia istória rezisténsia nian, ne’ebe ita sei tanen aas nafatin. Ita unidu hodi simu responsabilidade boot lideransa nian no, bainhira presiza, ita sei aprende husi ita-nia sala sira.

    Exelénsia Señór Eis-Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ita-nia esforsu tomak ba unidade nasionál no ba soberania no dezenvolvimentu rai ne’e nian, maka’as tebetebes no sei susar ba ami foin-sa’e ruma atu soi ita-boot nia karizma no ita-boot nia estatura polítika. Tan ne’eduni, ha’u sente onradu tebetebes ba priviléjiu simu iha ha’u-nia kabás, knaar atu dirije hodi hatutan legadu husi ita-boot, no husi maun-boot sira hotu kombatente Libertasaun Nasionál nian, libertasaun ida ne’ebé sei, no tenke kontinua nafatin, to’o ita Liberta ita-nia Povu. Ha’u kompromete an atu koopera didiak, hodi kaer metin ba dinámika ekipa nian, ho Ministru, Vise-Ministru no Sekretáriu-Estadu sira, no liuliu ho Ministru ba Planeamentu no Investimentu Estratéjiku VI Governu Konstitusionál nian, hodi nune’e ita hotu bele halo justisa ba ita-boot nia vizaun no lideransa.

    Ita-nia devér duni, ita-nia obrigasaun duni, ha’u hakarak temi liuliu ekipa VI Governu Konstitusionál, no hakarak temi ein-jerál, sidadaun timoroan ida-idak, katak ita sei fó onra ba hahalok, husi sira be dada dalan hela mai ita, hodi dignifika sira-nia legadu. Uniaun husi raan foun ne’e, husi ita-nia enerjia, kapasidade no kompeténsia – tan se ita iha kapasidade teknika, ita mós presiza sai ema dixiplinadu, no fó an banati-tuir sira, be loke hela dalan mai ita – hodi aumenta ita-nia kompromisu atu serbí didiak no fó kondisaun diak ba povu nia moris.

    Exelénsia sira,Señora no Señór sira hotu,

    Tebes duni katak ita simu país ida ne’ebe estavel, seguru no iha dame laran no hetan daudaun kreximentu ekonómiku ne’ebé nato’on.

  • Tomada-Pose | DISKURSU

    11

    DISK

    URSU

    SO

    SIÁL

    IN

    FRAE

    STRU

    TURA

    SEK

    ONÓM

    IKU

    GOVE

    RNAS

    AUN

    HATE

    NE KA

    TAK

    LEJIS

    LASA

    UNOR

    SAM

    ENTU

    Tan ne’eduni, la-justu se ita la temi momoos iha ne’e progresu sira ne’ebé ita alkansa ona, ne’ebé halo Timor-Leste, país ida forte no iha kbiit wain, nu’udar ita bele haree iha tinan 13 ikus ne’e nia laran.

    Karik laiha reforma fundamentál iha setór defeza no seguransa, ita la hetan pás no hakmatek ne’ebé ohin-loron ita bele goza iha kualkér fatin ida iha railaran. Ita sei kontinua implementa planu estratéjiku ba setor rua ne’e hodi bele asegura profisionalizmu, integridade, kapasitasaun no kapasidade ba ita nia Forsas Armadas no Polisia Nasionál.

    Iha kontestu ida ne’e, ita sei tau atensaun mós ba patrullamentu no vijilansia ba ita nia kosta marítima, hodi proteje ita nia korais no rekursu peskas, husi inkursoens ilegais iha ita nia tasi.

    Taxa média kreximentu ekonómiku besik ba 12,5% tinan-tinan, hosi tinan 2007 to’o tinan 2011, no besik ba 7% iha tinan tolu ikus ne’e, sei la akontese bainhira la iha karik reforma importante lubun ida, iha área jestaun finansa públika no iha mós área investimentu públiku ne’ebé esensiál ba diversifikasaun ekonómika ba ita-rain.

    Aumentu atividade ekonómika iha ita-rain no sinál pozitivu husi setór privadu ne’ebé buras daudaun, mai husi inisiativa lubun ida ne’ebé ita tenke kontinua haburas, hanesan Kámara Komérsiu no Indústria, Ajénsia Espesializada ba Investimentu, Banku Dezenvolvimentu no Banku Komersiál, balkaun úniku ne’ebe ita hanaran “SERVE”, nune’e mós apoiu ne’ebé Governu haraik ba empreza kiik no nato’on sira, cooperativa, no grupu industriál no komersiál sira.

    Instituisaun sira ne’ebé ita hamosu hanesan Kámara-de-Kontas, Komisaun Anti-Korrupsaun, Komisaun ba Funsaun Públika, Ajénsia ba Dezenvolvimentu Nasionál, Komisaun Nasionál ba Aprovizionamentu, no seluseluk tan, mai reforsa liután knaar fundamentál jestaun, kontrolu, supervizaun no fiskalizasaun ba osan, no murak públiku sira, nu’udar mós, forma ida atu kombate moras-da’et aat korrupsaun nian.

    Kriasaun Fundu Petrolíferu/Fundu Mina-rai, iha I Governu, fó dalan ba jestaun responsavel no transparente ba rekursu sira, hodi benefisía jerasaun sira ohin loron nian, no aban bainrua nian, tan Fundu ne’e, oras-ne’e, halibur ona dolar amerikanu liu billiaun sanulu resin neen (eh mais de dezasseis mil milhões de dólares americanos), ne’ebé ita tenke proteje no investe ho forma sustentavel. Estratéjia diversifikasaun, no alterasaun ba Lei Fundu Mina-rai nian, iha tinan 2011, sai importante no fó dalan hodi aumenta reseitas Fundu Mina-rai nian.

    Iha persesaun katak, setór Mina-rai hatudu duni transparénsia totál; persesaun ne’e iha, tanba ita hamosu sistema rigorozu no responsavel oinoin atu jere nasaun nia rekursu sira. Ita kria órgaun reguladór sira hanesan Autoridade Nasionál ba Petróleu, ita harii modelu transparénsia ba Timor-Leste, nomós sistema nivel mundiál ba jestaun reseita nian, buat sira-ne’e hotu halo ita sai primeiru país iha Ázia-Pasífiku no terseiru país iha mundu tomak, ne’ebé simu estatutu nu’udar banati-na’indi’ak, ba Inisiativa Transparénsia iha Indústria Estrativa.

    Fundu Espesiál sira, Fundu Infra-estrutura no Dezenvolvimentu Kapitál Umanu nian, mai hadia no aumenta ba beibeik infra-estrutura esensiál sira.

  • RETRATU MANDATU GOVERNU KONSTITUSIONÁL DA-VI [2015 – 2017]

    12

    Planu integradu ba dezenvolvimentu infra-estrutura bázika nian sira, inklui konstrusaun rede estrada nian no asesu ba eletrisidade nu’udar investimentu bo’ot liu hotu iha infra-estrutura railaran nian, to’o oras-ne’e, sei loke dalan ba dezenvolvimentu iha setór hotuhotu, inklui setór saúde nian no setór edukasaun nian.

    Justisa sosiál, ho apoiu no rekoñesimentu ba erói libertasaun nasionál sira, nomós apoiu ba kbiit-laek sira, inan sira, feto-faluk sira, idozu sira, defisiente sira no labarik sira, fó duni onra ba ideál liberdade nian – murak ne’ebé ita-nia avó, inan-aman no maun-boot sira luta bá – no nu’udar marku importante ida, iha Governasaun ida liubá. Lala’ok sira atu harii sistema seguransa sosiál ida, hakat-ain namanas hela, ho kontribuisaun responsavel husi parte hotuhotu, nune’e bele iha duni sustentabilidade ba Estadu sosiál ne’ebé ita defende no hakarak, ba ita-nia sosiedade.

    Prosesu desentralizasaun administrativa no harii munisípiu sira, hodi la haluha suku sira no lideransa tradisionál sira, tan sira-nia hanoin diak no importante tebes ba distribuisaun rekursu ne’ebé justu, hamutuk ho PDID no PNDS, inisiativa hirak ne’e hotu, mai fó duni meiu oinoin ba área rurál sira, hodi responde ba populasaun sira-nia nesesidade, hodi hakbiit daudaun emprezariadu no dezenvolvimentu ekonómiku lokál.

    Iha perspetiva kontinuidade nian, ne’ebé ita hakarak VI Governu ne’e atu banati bá, ha’u sei temi-sai esforsu hirak ne’ebé halo imajen Timor-Leste nian manán kredibilidade iha nivel internasionál.

    Timor-Leste, maske hetan sasidik no hakiduk balu, nia soi kbiit, atu hakat liu hodi bá oin nafatin, hodi asume lideransa iha nia setór estratéjiku sira, hanesan seguransa iha railaran. Bainhira Forsa Estabilizasaun Internasionál sira, no Misaun Nasoens Unidas nian sira, foti ain husi railaran, iha tinan 2012 nia rohan, ema haree ita hanesan país ida ne’ebé aprende ona husi nia frajilidade sira rasik, investe ona iha rekonsiliasaun, hodi hetan ona klima pásnian, iha moris sosiál no polítika.

    Aleinde relasaun diplomátika no amizade ne’ebé ita esabelese ho kuaze nasaun sira hotu iha mundu, ita mós partisipa filafila, no hetok beibeik iha fora internasionál, hodi bele fahe no haktuir dezafiu no ézitu sira husi ita-nia istória rasik.

    Ita soi relasaun di’ak tebetebes ho rai-viziñu sira, Austrália no Indonézia, no ita sei promove nafatin ita-nia ligasaun istórika no ita-nia amizade ho Portugál. Kooperasaun ho país hirak-ne’e, nune’e mós ho Estadus Unidus Amérika nian, Xina, Japaun, Koreia-du-Súl, Kuba, Brasil, Nova-Zelándia no país belun sira husi Áfrika, husi ASEAN no husi Uniaun Europeia, sei fó dalan nafatin ba ita atu dezenvolve ita-rain. Enkuantu ida, husi país katóliku rua de’it, iha rejiaun sudueste-aziátiku, ita hein atu asina konkordata ho Santa Sé, molok tinan ne’e remata, buat ne’ebé sei hametin liután ita-nia relasaun-di’ak ho Igreja Katólika.

    Iha fulan Jullu, tinan liu-ba, ita asume prezidensia rotativa klibur nasaun CPLPnian, no ita sei servisu hamutuk ho país nain ualu, husi komunidade ida ne’e, atu la’os deit hametin amizade, maibé haforsa mós kresimentu ba instituisaun ida ne’e, liuhusi kooperasaun ekonómika no

  • Tomada-Pose | DISKURSU

    13

    DISK

    URSU

    SO

    SIÁL

    IN

    FRAE

    STRU

    TURA

    SEK

    ONÓM

    IKU

    GOVE

    RNAS

    AUN

    HATE

    NE KA

    TAK

    LEJIS

    LASA

    UNOR

    SAM

    ENTU

    empresarial alargadu iha CPLP nia laran. Ita kontinua servisu iha prosesu atu adere ba ASEAN, no ita hala’o nanis hela, knaar lideransa no solidariedade internasionál, ne’ebé hola fatin iha estrutura ida hanesan g7+, eh iha intervensaun desiziva, hodi fó apoiu ba eleisaun sira iha rai-Guiné-Bisau, hodi hatuur fali país ne’e, iha orden konstitusionál nia mahon.

    Exelénsia Sira,Señora no Señór sira,

    Naha responsabilidade governasaun nian, ladún todan, bainhira ita hanoin de’it kona-ba progresu hotuhotu, ne’ebé ita hetan ona, maibé naha ne’e sai boot, no todan tebes, bainhira ita hateke ba buat hotu, ne’ebéseidauk halo.

    Keta iha iluzaun ba dezafiu sira ne’ebé horik hela iha setór oinoin. Difikuldade ida ne’ebé ita hasoru hela, mak falta dadus no falta indikadór sira ne’ebé ita bele fiar metin kona-ba situasaun atuál país nian. Dadus ofisiál ikusliu kona-ba moris-kiak nian, mai kedas husi tinan 2009, ne’ebé hatudu katak kuaze metade populasaun moris iha liña-pobreza nasionál nia okos. Liutiha ona tinan lima, no ita hatene katak kreximentu ekonómiku akontese duni, maibé ita hatene mós katak, benefísiu husi kreximentu ne’e seidauk to’oba ema hotu.

    Relatóriu kona-ba Meta Dezenvolvimentu Miléniu nian ba tinan 2014, nomós Índise Dezenvolvimentu Umanu ba tinan 2013, no Índise kona-ba Hamlaha ba tinan 2014, hatudu susesu lubun ida, maibé mós hatudu hela, knaar todan-boot, ne’ebé mai hasoru daudauk ita.

    Ita-nia rain, bele buka duni-tuir dezenvolvimentu no progresu, bainhira ita asegura katak ita-nia populasaun hetan edukasaun diak, no iha saúde di’ak. Maibé, atu hetan edukasaun no saúde di’ak populasaun tenke hetan ai-han, hetan bee-moos/ bee-hemun, hetan uma-mahon di’ak. Tanba ne’e, agrikultura, edukasaun, saúde, bee-moos/ bee-hemun no saneamentu no uma-mahon mak sai nu’udar setór vitál sira ne’ebébe ezije estratéjia no investimentu ne’ebé seriu. Maske nune’e, ita tenke realista, hodi define buat hirak be ita bele hala’o, tuir nesesidade sira urjente liu, no tuir rekursu ne’ebé iha.

    Liu 50% husi ita-nia populasaun iha idade tinan 19 ba kraik. Dadu ida ne’e de’it, hatudu ona dezafiu oinoin ba governasaun ida ne’ebé, tenke nakfilak ba nesesidade no aspirasaun husi grupu ne’ebé reprezentativu liu, iha ita-nia sosiedade – ne’e mak labarik no joven sira.

    Ita hotu iha direitu no devér. Asesu ba edukasaun, no ba koñesimentu, mak hakat dahuluk liu, atu hamosu sosiedade ida be matenek, no iha kbiit atu hola pozisaun, bainhira hasoru injustisa, violénsia no dezigualdade.

    Moris-kiak la bele sai nu’udar kondisaun ida permanente. Ita tenke hatoo ba ema kbiit-laek sira, ferramenta oinoin, atu sira bele hiit an sai, husi kondisaun ne’e. Apoiu sosiál sira, tenke halo parte beibeik ba sosiedade ida ne’ebé solidária, maibé dignidade ita-ema nian, hatuban ba prinsípiu subsidiariedade, fó dalan ba ita-ema idaidak bele deside kona-ba ita-nia knaar rasik iha sosiedade.

  • RETRATU MANDATU GOVERNU KONSTITUSIONÁL DA-VI [2015 – 2017]

    14

    Exelénsia Sira,Señora no Señór sira

    Ita hatene katak, ita iha orizonte temporál ida badak, lato’o tinan rua ho balun, atu fó forma no isin ba kompromisu hotuhotu ne’ebé ita asume iha Povu nia oin, iha eleitoradu ne’ebé lejitima hela V no VI Governu Konstitusionál, maibé ami fó neon no laran tomak, no ami iha vontade atu lori país ne’e ba oin.

    Governu ida ne’ela lori programa foun ida. Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu ne’ebé, ikusmai, sai programa Governuida liubá dadaun nian, mak ami atu banati-tuir, ho énfaze ba hadia prestasaun servisu no ba kualidade obra sira-nian, ne’ebé efisiente, efikás no responsavel.

    Ami-nia prioridade mak kombate kultura burokratizasaun iha administrasaun pública, ne’ebé sai todan nafatin (hanesan elefante ida, ho ain halo ho tahu).

    VI Governu sei haka’as an, atu hafilak elefante ain-tahu ne’e, sai burokrasia ida kamán liu, profisionál liu, tékniku liu no ladún politizadu. Iha orden foun ne’e, méritu mak hetan fatin-oin, la’ós buka-maluk eh buka-belun, be ikusmai hamosu kuaze sempre mediokridade, ka la iha kapasidade sufisiente hodi hala’o knaar. Kualifikasaun no kapasidade profisionál mak sei sai kritériu sentrál ba kolokasaun funsionáriu no asesór sira iha pozisaun oinoin.

    Servisu iha ekipa atu hetan rezultadu, empeñu (dedikasaun) membru Governu sira-nian, responsabilidade – polítika, administrativa no kriminál – kona-ba aktu hotuhotu, no iha ámbitu responsabilidade ida-idak nian, la’ós nu’udar rekizitu di’akliu atu kaer kargu públiku sira, maibé nu’udar rekizitu obrigatóriu.

    Responsabilizasaun, prestasaun servisu ho kualidade no dixiplina, la’ós buat opsionál (ka ita bele hili, tuir ita nia hakarak), maibé nu’udar kondisaun sine qua non atu serbí Povu timór. Transformasaun radikál ida-ne’e ba ita-nia ajente públiku sira-nia mentalidade, fundamentál tebes.

    Avaliasaun ba dezempeñu no sukat rezultadu, mak sai nu’udar instrumentu atu hatene-tuir kona-ba transformasaun iha ita-nia estrutura mentál, administrativa no polítika ne’e, la’o duni ka la’e.

    Pozisaun firme ida-ne’e, ne’ebé ha’u sei ezije husi Governu no husi ha’u nia an rasik, kona-ba rigór no integridade, mak sei sai nu’udar fatuk-sikun ba Ezekutivu ida-ne’e, hodi hetan boa-governasaun, transparénsia no hodi kombate korrupsaun.

    Exelénsia siraSeñora no Señór sira,

    Planu Estratéjiku ba Dezenvolvimentu trasa dalan ida ne’ebé materializa nesesidade no aspirasaun Povu timór nian. Planu ne’e rezultadu husi prosesu konsulta públika ida ba sub-distritu 65 iha railaran, husi kontributu be mai husi ministériu lubuk ida, no husi análize experiénsia husi rai seluseluk atu ita la monu ba erru ne’ebé hanesan.

    No ita-nia planu dehan mai ita katak sustentabilidade no diversifikasaun ekonómika ne’e, señora no señór sira, urjente tebes. Timor-Leste iha potensiál boot ba dezenvolvimentu

  • Tomada-Pose | DISKURSU

    15

    DISK

    URSU

    SO

    SIÁL

    IN

    FRAE

    STRU

    TURA

    SEK

    ONÓM

    IKU

    GOVE

    RNAS

    AUN

    HATE

    NE KA

    TAK

    LEJIS

    LASA

    UNOR

    SAM

    ENTU

    ekonómiku, tanba nia iha rekursu naturál ne’ebe folin boot, inklui rekursu sira iha rai-maran, ne’ebé ita seidauk explora, no rezerva Mina-rai importante iha tasi Timór.

    Maibé ita hatene katak rezerva hirak ne’e la’ós rekursu ne’ebé renovavel, no iha tinan hirak tuirmai, bele mós maran ona. Ita kala iha sorte, tan ita soi rezerva Mina-rai be seidauk explora, maibé ita mós país ida ne’ebé kontinua depende maka’as ba Mina-rai.

    Tan ne’e, ita tenke investe ho responsabilidade, ita tenke investe ho forma sustentavel. Ne’e dezafiu boot ida ba kualkér Governu ida, tan se ita tenke fó resposta ba nesesidade atuál sira, ita tenke mós hamosu solusaun tempu naruk nian, ba jerasaun sira aban bainrua niadiak.

    Nune’e, ita-nia prioridade ida mak, banati ba Direitu Internasionál, ita tenke asegura definisaun momoos ba ita-nia fronteira tasi nian nomós raimaran nian. Nu’udar Primeiru-Ministru ha’u sei prezide Konsellu ba Delimitasaun Definitiva Fronteira Tasi nian, ne’ebé Parlamentu Nasionál mak aprova iha tinan kotuk nia rohan, atu povu Timor-Leste bele ezerse duni nia podér soberania ba territóriu nasionál no ba zona Tasi nian.

    Ita hotu hatene katak folin Mina-rai nian monu tun nabanaba ikus-ikus ne’e, no iha momentu ne’e, ekonomia hotuhotu ne’ebé depende ba Mina-rai, hanesan ita-nian, sai vulneravel hela. Tanba ne’eduni, nu’udar buat foun ida, investimentu Governu nian tenke efisiente no la bele dun fakar-osan naranaran. No, maske PED halo ona polítika be loos hodi trata problema ida-ne’e, polítika ne’e nia implementasaun sei ezije dinámika foun ida.

    Polítika fiskál ida ne’ebe sustentável, no despeza públika ida ne’ebe koerente ho buat ne’ebé planeadu tiha ona, esensiál tebes atu evita gasta naranaran, no atu bele hetan rezultadu ne’ebe di’ak. Ita labele kontinua fó dalan ba gastu naranaran, no ba uza osan públiku ho dalan la efisiente, ne’ebé mai kuaze toma-tomak husi Fundu Petrolíferu. Ita la bele kontinua husik ita-nia ekonomia sai nu’udar ekonomia konsumu nian, hodi la tau matan ba setór sira be fó valór akrexentadu iha ekonomia. Diversifikasaun ekonómika tenke komesa manán dinámika foun ida, liuhusi investimentu ida ne’ebe matenek ba iha setór ekonómiku sira ne’ebe iha mais-valia ba Timor-Leste, hanesan turizmu, agrikultura no peska, nomós indústria minarainian (petrokímika).

    Atu bele hadia ekilíbriu fiskál ita-rain, la’o hela daudaun ona reforma ida ba sistema tributáriu, hodi buka halibur osan be barak liután husi reseita doméstika, ne’ebé sei bele ultrapasa valór atuál besik ba porsentu 7% to’o 8% husi PIB, se ita fó atensaun nato’on ba administrasaun tributária.

    Tanba kuaze 75% husi ita-nia populasaun hela iha ambiente rurál, bainhira ita investe iha pekuária no iha agricultura, la signifika de’it sosa animál no fahe ba produtór sira, no investe iha sosa fini no fahe ba agrikultór sira, hodi hein katak tratór, ne’ebe Governu fahe ba agrikultór sira, ho kritériu ne’ebé ita ladún hatene-tuir, bele fila rai-mamuk barabarak tebes iha railaran, ba raine’ebé bele kuda hare, batar ka buat seluk tan. Atu inisiativa hirak ne’e bele hetan susesu, ita presiza iha estratéjia ida ne’ebé klaru, no interligadu ho setór sira seluseluk, hanesan setór ekonómiku, eh setór edukativu. Investimentu hirak ne’e bele hetan funan, bainhira ita bele hamosu fiu-kondutór ida entre produsaun, faan no konsumu, bele internu, kabele externu. Kooperativa sira, ita tenke haburas, basá sira iha papel boot, iha ligasaun entre produsaun no merkadu.

  • RETRATU MANDATU GOVERNU KONSTITUSIONÁL DA-VI [2015 – 2017]

    16

    Ita iha potensiál turístiku, maibé to’o oras-ne’e ladauk iha prospesaun eh investimentu sériu ruma. Natureza turístika ita-rain nian, soi murak rohan-laek atu sai fonte-rendimentu oinoin. Ita presiza investe ho matenek, hodi aproveita supremasia ekonómika Ázia nian, tan Ázia nia klase média hakarak hetan oportunidade no oferta ba atrasaun turístika. Maibé, atu to’o iha ne’ebá, ita presiza iha vizaun ida klaru, no estratéjia ida intersetoriál, hodi fó iis ba setór ida-ne’e, no presiza mós prepara rekursu umanu nomós infra-estrutura bázika sira turizmu nian.

    Ita sei kontinua halo aposta iha indústria petrolífera ida be dinámiku no integradu. Dezenvolvimentu Tasi-Mane/ Kosta Súlne’e, iha ona planu, no sei kontribui ba hamosu empregu no fó arranke ba setór industriál tomak. Petróleu/ Mina-rai no rekursu naturál sira, tenke sai nu’udar motór ida, atu haforsa setór ekonómiku tradisionál sira.

    Infra-estrutura báziku sira ho kualidade, mak aspetu krusiál ida ne’ebé fó dalan ba buat ne’ebé ita buka - katak diversifikasaun no dezenvolvimentu ekonómiku. Tebes duni, iha ona planu no projetu konkretu iha área ida-ne’e, no tebes duni mos katak barak la’o hela daudaun ona; maibé ita tenke fó atensaun boot liután ba kualidade obra sira-nian iha railaran.

    Ita sei ezije iha ne’e profisionalizmu, planeamentu be diakliu, kontrolu ba folin ka kustu sira, no sei ezije relasaun diak ida, entre folin no kualidade, materiál nian ka rekursu sira no empreza sira be hetan kontratu nian; ne’e prioridade ida ne’ebe tenke kumpre kedas ona. Estrada sira, ponte sira, portu sira, aeroportu sira, edifísiu públiku sira, nomós telekomunikasaun no konektividade ho kualidade – buat hirak-ne’e hotu mesak estruturante ba aban-bainrua.

    Estatutu Rejiaun Oe-kusi Ambeno no Ataúro, ne’ebé sei implementa Projetu-Pilotu Zona Espesiál Ekonomia Sosiál no Merkadu, merese ita-nia apoiu no atensaun totál. Nu’udar projetu mata-dalan ida dezenvolvimentu integradu nian, ne’ebé liga dezenvolvimentu sosiál ho dezenvolvimentu ekonómiku, ha’u fiar katak lakleur sei mosu kreximentu ekonómiku ida ne’ebe sustentavel.

    Objetivu projetu mak atu hadiak kondisaun moris nianba populasaun enklave no mos Ataúro, hanesan pólu komplementar hodi foka ba turizmu, hodi lori progresu, empregu, kultura/matenek, asesu ba servisu báziku ho kualidade – hodi nu’une bele moris hoksolok no dignu.

    Señora no Señór sira, ita bele sente optimista kona-ba arranke iha setór ekonómiku ida ne’e. Ita konta ho lider boot na’in rua nia apoiu ba dezenvolvimentu ida-ne’e, Dr. Mari Alkatiri nu’udar Prezidente ba Rejiaun Espesiál Oekusi, no Señór Kay Rala Xanana Gusmão, nu’udar Ministru ba Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, naturalmente, ema ne’ebé ideál liu atu, liuhusi ministériu ida-ne’e, fó apoio ba implementasaun vizaun Planu Estratéjiku ba Dezenvolvimentu nian.

    Exelénsia siraSeñora no Señór sira,

    Koalia kona-ba dezenvolvimentu katak koalia kona mós ba justisa no ba direitu. Ita sei la konsege harii país ida be justu se ita la konsege asegura katak justisa sai pilár boot ida iha ita-nia sosiedade, ne’ebé ema hotu bele hetan. Nune’e, ita tenke hadia funsionamentu instituisaun

  • Tomada-Pose | DISKURSU

    17

    DISK

    URSU

    SO

    SIÁL

    IN

    FRAE

    STRU

    TURA

    SEK

    ONÓM

    IKU

    GOVE

    RNAS

    AUN

    HATE

    NE KA

    TAK

    LEJIS

    LASA

    UNOR

    SAM

    ENTU

    sira-nian, no buat ne’e bele akontese bainhira ita reforsa kapasidade no kompeténsia ba knaar-na’in sira; buat ne’e ezije avaliasaun ida be klean ba setór justisa nian, nune’e mós harii kooperasaun ida ne’ebe bele responde didiak ba nesesidade país ne’e nian.

    Klaru, funsaun ita-nian mós mak buka nafatin hamosu kuadru normativu ida ne’ebe bele lori ita ba país ida ne’ebe modernu no progresista. Ha’u tenke temi duni iha ne’e katak Lei ida ne’ebe importante tebetebes atu ita aprova ona mak Lei das Terras e Propriedades – Lei ba Rain no Propriedade. Fundamentál tebes ba investimentu, husi railaran ka husi railiur, atu ita konsege halo lei kona-ba área ida-ne’e; la nune’e karik, ita sei labele konkretiza projetu hirak ne’ebe esensiál hodi bele hamosu empregu.

    Nu’udar ha’u temi tiha ona, saúde no edukasaun mak área estratéjiku no iha importánsia tranzversál ba dezenvolvimentu iha setór seluk hotuhotu. Nu’udar ita boot hatene, ha’u médiku tuir profisaun, no ha’u tenke salienta servisu ne’ebé profisionál saúde sira dezenvolve, dalabarak iha kondisaun ne’ebe mukit tan falta ekipamentu, falta ijiene, falta infra-estrutura. Ne’e ita labele aseita. Labele, aimoruk sira haloot hela iha armazén, hafoin iha Ospitál eh sentru saúde sira, ema hakilar dehan aimoruk laiha; Labele, la iha materiál ba intervensaun sirúrjika ida, eh atu halo raiu X ida, tan sosa la biban eh tan sei hein hela autorizasaun.

    Ministériu, Ospitál no Sentru Saúde sira tenki koopera no asume ida idak ninia responsabilidade rasik, atu nune’e populasaun bele iha asesu ba servisu saúde ho kualidade. Buat ruma sala karik, funsionáriu ruma, dirijente ruma eh ministru ruma labele hala’o nia knaar karik, entaun nia tenke responsabiliza, tan nia la hatudu an nu’udar profisionál, no la defende Estadu nia interesse. Prinsipiu responsabilizasaun ida-ne’e ita tenke aplika indiskriminadamente ba setór hotuhotu, laiha exesaun.

    Kabe ba Governu atu promove polítika no investimentu oinoin hodi bele garante ba timoroan hotuhotu asesu ba ai-han, ba bee-moos/ bee-hemun no ba saneamentu báziku, atu nune’e bele redús lalais moras sira, mortalidade infantíl nomós insusesu eskolár, tanba labarik ida saudavel no han di’ak ihakapasidade boot liu atu konsentra, no aprende di’ak liu.

    Ha’u médiku tuir formasaun, maibé ha’u-nia laran fó tebes ba área edukasaun no ba formasaun profisionál. No biar progresu ruma iha ona área hirak ne’e, husi pontu-de-vista enkuadramentu teóriku nomós legál, dala ida tan, prestasaun servisu iha área ne’e sei kuran hela, sei lato’o atu atende nesesidade timoroan sira-nian, sei kuran hela husi buat ne’ebé Governu no servidór públiku sira iha duni kbiit atu halo.

    Ita bele iha kurríkulu ida be diakliu ba eskola no universidade sira, maibé laiha karik jestaun administrativa no finanseira ida be di’ak, planeamentu ida adekuadu, koordenasaun institusionál, rekursus umanus ne’ebe di’ak, infra-estrutura ne’ebe ajustadu, no meta sira ne’ebe orientadu ba rezultadu, hodi korrije no ajusta nafatin buat hirak ne’ebe la’o ladún loos, prestasaun servisu báziku, iha área fundamentál sira hanesan edukasaun, ita sei la fó ho didiak.

    Sei iha nafatin dezafiu oinoin, iha país ida ho profesór sira ne’ebe sei presiza aumenta sira-nia kapasidade no kualifikasaun, no ita tenke fó kondisaun ba sira atu hala’o sira-nia knaar nobre

  • RETRATU MANDATU GOVERNU KONSTITUSIONÁL DA-VI [2015 – 2017]

    18

    ida ne’e. Ita presiza empeñu, motivasaun no profisionalizmu. Ita tenki fomenta apredizajen no domíniu lian Portugés, no promove utilizasaun lian ida ne’e iha ensinu siensia, matematika no iha área koñesimentu siraseluk. Dezafiu edukasaun iha relasaun la’ós de’it ho kestaun linguístika, maibé mós ho ita-nia kapasidade atu hanorin ho kualidade. Ita iha knaar fundamentál ida, atu asegura katak klase dosente iha duni kondisaun atu aumenta kapasidade, hodi ita bele forma daudaun profesór foun, ho komponente pedagojíku no sientífiku ne’ebé forte.

    Ha’u hanoin mós katak fundamentál ba feto sira atu barani liután atu kontinua sira-nia estudu, no atu tama mós ba forsa-de-traballu. Ema ida dehan tiha ona katak “bainhira ita eduka labarik-mane oan ida, ita eduka deit ema ida; bainhira ita eduka labarik-feto oan ida, ita eduka família tomak ida”, no ha’u aumentatan, ita edukaNasauntomakida.

    Inisiativa ida ne’ebé ha’u iha orgullu bele partisipa, nu’udar asesór ba Ministériu Finansas, mak halo mapeamentu ba ministériu ne’e nia funsionáriu sira, hodi identifika feto sira ne’ebé bele sai nu’udar jestores; ikusmai ha’u mós fó apoiu ba sira-nia promosaun ba pozisaun diresaun no xefia nian. Ita tenki orgullu wainhira ita haree katak, oras-ne’e daudaun, feto reprezenta 32% husi ekipa diresaun no xefia iha Ministériu Finansas.

    Ita hakfodak katak iha mundu modernu ohin-loron, abuzu kontra feto no violénsia doméstika sei realidade ida iha rain barabarak. Iha Timor-Leste, infelizmente, buat ne’e sei realidade mós – feto iha ita-nia sosiedade sei nafatin vítima ba abuzu no diskriminasaun. Ita labele aseita katak violénsia fízika eh psikolójika hasoru feto sira, sei iha nafatin. Ita tenke hapara violénsia, iha ita uman, iha servisu fatin no iha instituisaun sira.

    Ha’ulakohi hola tan ita-boot sira-nia tempu ne’ebé murak tebes, no ha’u-nia liafuan ikus ha’u hato’o ba Igreja Katólika no ba konfisaun relijioza siraseluk, ba sosiedade sivíl no ba maun-alin timoroan sira hotu. Ha’u aproveita okaziaun ida ne’e atu hato’o liamenon espesial hodi agradese Reverendísimu Bispu Eméritu Dom Alberto Ricardo da Silva, ba apostuladu murak wain tebes ne’ebé nia halo ba timoraon sira. Iha sekúlu hirak nian laran, Igreja Katólika sai nu’udar pilar fundamental ba povu Timor, tan ne’e fiar ka konfiansa ne’ebé Igreja tau iha Reverendísimu Bispu Dom Basílio do Nascimento hodi kaer mos kargu nu’udar Administrador Apostóliku Díli, mosumosugrasa boot ida basarani sira iha dioseze Dili.

    Sosiedade Sivil, iha tinan hirak ikus liu ba, kontribui di’ak liutan iha forma responsável no partisipativa iha prosesu konstrusaun Estadu, no iha ita nia demokrasia. VI Governu sei kontinua investe iha inklusaun fundamental ida ne’e, no mós ho ONG no meius komunikasaun sosial sira, tamba iha interese nasional atu hametin liu tan demokrasia iha ita nia rain.

    Prosesu transformasaun ba Rain ne’e presiza ita hotuhotu nia partisipasaun. Ita hotu iha direitu no devér, no ita hotu, tan ne’e duni, tenke partisipa tuir dalan ne’ebe responsável, ba ita-nia Estadu no Nasaun nia konstrusaun. Governu ida-ne’e hakarak estabelese parseria iha área ne’ebé ita-boot sira iha funsaun ida ativa, iha buat ne’ebé ita hanaran ‘auditoria sosiál’; iha ne’ebá, ita-boot sira sei bele halo avaliasau ndidiak ba indikadór hotuhotu husi asaun governativa, ho izensaun no responsabilidade, atu nune’e, hamutuk, ita bele hadia prestasaun servisu ba ita-nia povu.

  • Tomada-Pose | DISKURSU

    19

    DISK

    URSU

    SO

    SIÁL

    IN

    FRAE

    STRU

    TURA

    SEK

    ONÓM

    IKU

    GOVE

    RNAS

    AUN

    HATE

    NE KA

    TAK

    LEJIS

    LASA

    UNOR

    SAM

    ENTU

    Hala’o governasaun liuhusi dalan diálogu, simu krítika ne’ebé konstrutivu, no korrije buat ne’ebé la hatudu rezultadu pozitivu, ne’e kompromisu sira ne’ebé ita bele implementa de’it bainhira iha partisipasaun husi ema hotu. Konstrusaun sosiedade ida ne’ebé inkluzivu no tolerante bele de’it akontese bainhira ema hotuhotu iha vontade atu partisipa ho responsabilidade iha dezenvolvimentu nasionál.

    Nune’e mós ho ita-nia parseiru dezenvolvimentu sira, ne’ebé sai ita-nia aliadu boot iha esforsu ba dezenvolvimentu, ita hakarak hametin nafatin kooperasaun no solidariedade institusionál. Timoroan sira soi haraik-an hodi rekoñese katak sira nunka la’o mesamesak, no katak, bainhira hamutuk, bele la’o ba dookliu. Maske nune’e, ita tenke hadia ita-nia métodu servisu, hodi banati ba prinsípiu sira hatuur nanis iha Deklarasaun París nian, iha ajenda asaun ACRA nian, no iha kompromisu sira be forum nivel aas iha Busan hatuur hela atu sai mata-dalan ba Parseria iha Kooperasaun Efetiva ba Dezenvolvimentu.

    Atu bele konkretiza buat lubun ida ne’ebe temi ona iha leten, equipa ezekutivu governamentál iha VI Governu ida ne’e, sei kompromete–na atu serbisu iha ekipa, ho mote ka lema – Ida-idak serbisu ba benefisiu hotuhotu nian, hotuhotu serbisu hodi fó apoiu ba ema ida-idak.

    Ita hotu hamutuk, bele halo diak liután – ne’e mak sei sai espíritu ne’eb é dudu ita-nia sosiedade, atu sai solidáriu no unidu liután, konforme ita idaidak bele kontribui hosentidu aten-barani, devér no responsabilidade, ba konstrusaun koletiva ita-nia nasaun doben ida ne’e.

    Obrigadu wain.

    Dr. Rui Maria de Araújo

    16 Fevereiru 2015

  • RETRATU MANDATU GOVERNU KONSTITUSIONÁL DA-VI [2015 – 2017]

    20

    DISKURSU SUA EXSELÊNSIA PRIMEIRU-MINISTRU DR. RUI MARIA DE ARAÚJO IHA OKASIAUN APREZENTASAUN

    PROGRAMA VI GOVERNU KONSTITUSIONAL IHA PARLAMENTU NASIONAL

    Parlamentu Nasional, Díli24 fulan Marsu tinan 2015

    Sua Excelência Senhor Presidente Parlamento Nacional

    Excelências Senhores Vice-Presidentes Parlamento Nacional

    Excelências Senhoras no Senhores Deputado sira

    Senhoras no senhores sira hotu,Povo Timor-Leste no telespetadores sira,

    Ho onra no satisfasaun boot tebes maka ohin hau diriji dala uluk liu, nu’udar Primeiru Ministru VI Governu Konstitusional, ba Uma Fukun Demokrasia ida ne’e, ho konviksaun tomak katak ita, Governu ho Parlamentu Nasional, sei servisu hamutuk liu husi forma konstrutiva, iha tempu prezente no ba futuru ita nia Nasaunn nian.

    Molok atu hakat do’ok liu ba oin, hau hakarak aproveita mos biban ida ne’e atu agradese solidariedade, husi distintu deputadu sira hotu, ba hau nia saúde, no kompriensaun diak hodi adia aprezentasaun Programa VI Governu to’o ohin loron.

    Liu tiha fulan ida hafoin ami simu pose, ohin Governu mai iha ne’e, tuir Konstituisaun haruka, atu submete ba debate no apresiasaun Distintu Deputadu sira nian, Programa husi VI Governu Konstitusional.

    Hau sei la haluhan atu temi iha ne’e responsabilidade boot ne’ebé, atu ida ne’e reprezenta ba hau no ba Governu tomak. Responsabilidade tanba previlejiu boot tebes atu bele servisu hamutuk ho Povo, no ba Povo Timor-Leste; responsabilidade moos, tanba ami nia lala’ok banati tuir, ho respeitu tomak legadu ne’ebé ami simu husi governu anterior.

    Wainhira ami assume funsoens, ami assumi moos kompromisu atu honra no preserva ita nia istoria rezistensia, hodi dignifika hahalok erois no combatentes libertasaun nasional nian, no fo’o continuidade ba prosesu konstrusaun no konsolidasaun ita nia Estadu, ita nia instituisaun no valor demokratiku ne’ebe ita banati tuir.

  • Aprezentasaun Programa VI Governu Konstitusionál | DISKURSU

    21

    DISK

    URSU

    SO

    SIÁL

    IN

    FRAE

    STRU

    TURA

    SEK

    ONÓM

    IKU

    GOVE

    RNAS

    AUN

    HATE

    NE KA

    TAK

    LEJIS

    LASA

    UNOR

    SAM

    ENTU

    Entrega ona ba ami jerasaun foun, oportunidade atu hatutan esforsu unidade nasional, soberania no dezenvolvimentu, iha sinerjia ne’ebé renovadu, hodi hatutan ba libertasaun povu nian – husi mukit, husi analfabetismu, husi moras, husi injustisa no dezigualdade, no hosi kondisaun a’at hotu ne’ebe hanaran ki’ak.

    Ida ne’e kauza nasional ida ne’ebé ijiji partisipasaun ema hotu nian. Ida ne’e dezafiu ida ne’ebé obriga ita sai reziliente, disiplinadu no dedikadu, hanesan moos iha pasadu, eroi timor oan hotu hotu – hirak ne’ebe mate ona no hirak ne’ebé sei moris – wainhira sira servisu la sura kolen atu manan ita nia independensia nasional.

    Laos esforsu ema bakun nian deit maka lori ita ba independénsia nasional, maibé esforsu koletivu husi povu tomak. Nune’e, laos deit esforsu izoladu husi Governu ida ne’e maka sei lori ita hodi ultrapasa ubstakulu moris kiak no mukit nian, maibe esforsu konjugadu husi Governu sira ne’ebé liu tiha ona, governu ida agora dadaun, no governu sira iha futuru, hamutuk ho kolaborasaun ne’ebé metin ho Oragaun Soberania sira, ho Sosiedade Sivil, no ho Timor Oan tomak – hotu-hotu unidu iha kausa dezenvolvimentu ida ne’e, no serbisu ho responsabilidade ba populasaun tomak nia moris diak. Ita nia “kultura rezistensia luta nian” hatudu ona mai ita katak orientasaun politika no sosial ida ne’e, lori rezultadu diak. Maibé’e iha tempu ohin loron, ita presiza adapta ita nia ‘gene’ gerilleiru nian, ba “kultura dezenvolvimentu”. Tanba ne’e, kontinuidade, responsabilidade no partisipasaun koletiva sai nu’udar liña mestra husi governasaun ida ne’e.

    Dinamika foun ida ne’e, ne’ebe konjuga estrutura ida ne’ebé joven, funsional no efisiente, ne’ebé Eis-Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, wainhira halolon ninia testemuñu, hakarak inkuti iha Governu foun no iha sosiedeade nia leet, mai ho objetivu atu hamosu mudansa mentalidade ida, ne’ebé iha mentalidade ida ne’e, sidadaun Timor –oan ida idak nia prioridade másima, maka hadomi ninia Patria, respeita ninia kompatriota sira, no serbisu ba no hamutuk ho Timor oan hotu-hotu.

    No wainhira ita koalia kona ba servidor publiku, buat ida ne’e sai relevante liu tan, tanba servidor publiku sira iha responsabilidade adisional iha area jestaun no implementasaun ne’ebé justu no transparente, husi investimentu públiku Nasaun nian.

    Iha VI Governu nia laran halibur hamutuk hela komponente ne’ebé loos liu atu bele hamosu prestasaun serbisu ne’ebé di’ak liu ba popoulasaun: iha VI Governu ida ne’e, iha konverjensia husi talentu ne’ebé iha, konverjensia kualifikasaun, konverjensia esperiensia no deliberasaun ne’ebé izentu husi ideolojia, doutrina no interese polítiku-partidáriu.

    Ba kapasidade, kompeténsia no empeñu boot ne’ebé iha ona VI Governu nia laran, ami sei tau hamutuk tan, matenek no koñesimentu ne’ebé luan no klean, husi maun boot líder sira jerasaun anterior, ne’ebé ami konsidera nu’udar ami nia mentor, no ami sei nafatin konsulta, no rona no hakraik aan, sira nia opiniaun.

    Tanba ne’e, hau sei la haluha atu salienta importánsia husi aspetu fundamental ida ne’ebé ita hotu simu husi lideransa anterior: klima paz no estabilidade sosial no politika, ne’ebé oras ne’e dadaun ita moris iha nita nia rai laran.

  • RETRATU MANDATU GOVERNU KONSTITUSIONÁL DA-VI [2015 – 2017]

    22

    Se laiha paz no estabilidade, sei laiha investimentu nasional ka invesntimentu estranjeiru, sei la iha turismu, no sei laiha, hau hanoin ida ne’e aspetu fundamental tebes, sei laiha konfiansa husi ita nia povu rasik iha ita nia instituisaun, no ita nia lider sira.

    Tanba ne’e, iha situasaun hirak ne’ebé tau em kauza ordem publika no tau em kauza autoridade Estadu nian, sei la iha fatin ba permissividade ka passividade. Manutensaun estabilidade no seguransa interna kontinua nu’udar alvu prioritáriu husi atensaun Governu ida ne’e nian.

    Ami aprende nudar alunu diak ida katak ita tenki aprende husi lisaun nebe mak uluk aprende tiaona. Istoria ita nian hanorin ba ita katak importante tebes estuda didiak problema hotu no bele hetan solusaun nebe diak, bele hetan rezultadu iha tempu ne’bé naruk hodi bele promove rekonsiliasaun no sesasaun ba seguransa, hodi atinje ideia liberdade nian ne’ebé timor oan sira luta iha dékada rua nia laran.

    Ho razaun ne’e, hau atu fo hanoin fali katak, trazisaun governativa – husi V Governu ba VI Governu – hanesan pasu importante demokrasia nian iha pais laran, tanba honoin ho logika determinadu ida hodi servi interese nasional liu interese privadu hodi bele fo solusaun ba dezafiu nebe pais hasoru, ho forma gradual ho vizaun ba kontinuidade ba susesu longu prazu.

    ExcelênciasSenhoras no Senhores sira,

    Programa VI Governu Konstitusional iha deit tinan rua resin uitoan atu bele implementa. Tanba ida ne’e, importante atu subliña katak Programa ida ne’ebé ita sei debate, laos programa foun ida, maibé kontinuasaun husi polítika hirak ne’ebé define iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030, ne’ebé tau ona, ho hahu implementa ona iha Programa V Governu.

    Vizaun dezenvolvimentu ne’ebé ita iha atu implementa, la rezume deit ba tinan rua ho balun, no laos deit ba tinan lima ka tinan sanulu iha lejislatura hirak tuir mai, maibé vizaun longu prazu ida, ho ninia abut iha Planu Estratejiku Dezenvolvimentu.

    Vizaun ba Timor-Leste ninia dezenvolvimentu, la pertense deit ba Governu ida ne’e, ka ida ne’ebá, maibé pertense ba povu tomak. Tanba ida ne’e, ita presiza implementa ho sekuensialidade (ka tutuir malu ho diak), medida no asaun hotu iha tinan hirak tuir mai, hodi bele atinje meta ne’ebé trasa tiaona ba 2030.

    Husi perpetiva ida ne’e, kestaun ne’ebé koloka wainhira halo análize ba Programa VI Governu, la’os liu liu saida maka atu implementa maibé oin sa atu implementa. La’os atu deside prioridade saída, maibé oinsa atu implementa ho efikasia, efisiensia no responsabilidade, buat ne’ebé sai ona prioridade ba nasaun tomak.

    Membru husi ezekutivu ida ne’e halo tiaona análiza sektoral ba buat ne’ebé V Governu kompromete aan atu halao. Sira identifika pontu situasaun atual, hodi tetu didiak buat ne’ebé implementa tiha ona, no saida maka atu implementa too 2017, no buat ne’ebé, maski la posivel atu konkretiza kompletamente iha períodu ida ne’e, bele netik lansa baze konsesaun no implementasaun, hodi bele hetan kontinuaidade iha futuru.

  • Aprezentasaun Programa VI Governu Konstitusionál | DISKURSU

    23

    DISK

    URSU

    SO

    SIÁL

    IN

    FRAE

    STRU

    TURA

    SEK

    ONÓM

    IKU

    GOVE

    RNAS

    AUN

    HATE

    NE KA

    TAK

    LEJIS

    LASA

    UNOR

    SAM

    ENTU

    Nu’udar Primeiru Ministru halao ona vizita ba organizasaun, departamentu no instituisaun Estadu, inklui eskola, ospital no sentru saude, hodi hatene diak liu tan situasaun real pais nian. Nune bele iha diagnostiku nebe konkretu hodi Governu bele halo atuasaun tuir nia dalan, no aplikasaun sistema nebe boot ba desafiu nebe pais hasoru.

    Konteudu programa laos sai hanesan kestaun prinsipal, maibe hanesan kontinuasaun ba programa uluk nian, maibe nia forma implementasaun sei hare liu ba rezultadu.

    Senhor Presidente Parlamentu NacionalVice-Presidentes Parlamentu NacionalSenhoras no Senhores Deputadus sira

    Hadiak prestasaun servisu sai nu’udar foku prinsipal ba Governu ida ne’e. Iha kontestu ida ne’e ami sei fo prioridade liu ba:

    (1) Hadiak kualidade obras publikas: tanba programa ingtegradu ba infrastrutura sei fo vantajen diak bainhira obra sira ne’e halo ho kualidade no proporsional ba valor investimentu. Ne’e signifika katak ejije rigor, profisionalismu, planeamentu, fiskalizasaun no kontrolu ba kustu sira – material, rekursu umanu no empreza kontratada sira.

    (2) Reforma administrasaun publika: tanba servisu publiku sira molok atu halao sira nia funsaun sira jura atu kumpre konstituisaun no Lei sira no servisu ho izensaun, onestidade no profesionalismu, hodi defende no asegura interese Nasaun nian. Nune sei ejije responsabilidade ba sira nia hahalok, halo avaliasaun dezenpeñu no promosaun baseia ba meritu. No mos sei halo analize nebe klean ba nesesidade administrasaun publika hodi hadia prosesu kontratasaun, responsabilizasaun ba servisu nebe sira halao, rigor iha jestaun ba bens publikus hodi nune evita despeza desnesesariu. Sei mos kombate ba sistema burokratizasaun.

    (3) Harmonizasaun no uniformizasaun ba lei: Iha nesesidade atu dezenvolve lalais lei juridiku tuir kultura timor nian, estandarizadu no harmonizadu, hodi timor oan sira bele identifika an, kria mos medida hodi transforma sistema juridiku ba iha sistema bilingue (ka ho lian rua).

    (4) Reformafiscal: tenki hadiak ekilibriu fiskal liu husi sistema tributariu hodi bele rekolla tan reseita domestika sira, mantem fiskal kompetitivu hodi bele dada investimentu.

    Atu konkretiza objetivu sira ne’e, estrutura organika Governu nian rasik optomiza tia ona hodi bele iha kordenasaun diak liu, iha atividade governamental. Nune’e hau hakarak saliente katak:

    (1) Programa Governu ida ne’e laiha ajenda ba politika foun ida, maibé mai ho hanoin ida katak atu halo kontinuidade, no mos fo oportunidade hodi halo fali avaliasaun no ajustamentu ba projetu ne’ebé halao dadaun hela. Rezultadu ida ne’e, hanesan programa

  • RETRATU MANDATU GOVERNU KONSTITUSIONÁL DA-VI [2015 – 2017]

    24

    ne’ebé adekuadu ba tempu ne’ebé sei iha ba mandatu ne’e nian, maibé, importante liu sai hanesan mata dalan politika sustentavel ba longu prazu.

    (2) Programa ida ne’e programa ida ne’ebé sektorialmente transversal, no fundamental tebes atu iha kordenasaun diak husi ministeriu hotu hotu iha administrasaun publika nia laran. Ba objetivu ida ne’e, hau fo ezemplu ida hanesan “Protesaun ba Labarik no Joven sira”: ne’e ejije intervensan ativa husi Ministru Estadu Kordenador Asuntu Sosial, nebe sei kria Komisaun Direitu ba Labariki; Ministeriu Solidariedade Sosial hodi foti medida ba protesaun Sosial, kosok-oan sira no juventude; no mos Ministeriu Justisa hodi halo adaptasaun ba kuadru legal; Ministeriu interior hodi halo prevensaun no violensia ba labarik sira; Sekretaria Estadu ba Politika Formasaun Profisional no Empregu hodi tau matan no kombate traballu infantil (labarik halo serbisu ho idade ki’ik). No mos ho Ministeriu relevante siraseluk, ho programa ne’ebé alargadu, promove saude, edukasaun, formasaun profisional, kultura, no espesial liu ba ita nian joven sira, hodi halo kriasaun ba empregu. Atu halo implementasaun ba programa forma transversal ida la hanesan projetu ka ministeriu ida nian deit hodi bele alkansa objetivu nebe hakarak, maibe hotu hotu sei hamutuk halao serbisu hanesan ema ida deit.

    (3) Programa ida ne’ebé hakarak atinje boa governasaun, iha aspetu atuasaun ezekutivu tomak nian, inklui planeamentu nebe hodi hetan rezultadu diak, koresaun ba sistema no mekanismu servisu, transparénsia, responsabilidade no responsabilizasaun iha implementasaun programa hotu, hodi nune mos bele proteje ita nia fundu minarai. Ita sei sai inimigu ba ita nia dezenvolvimentu rasik bainhira ita la tau importansia ba korupsaun ho seriedade! Ne presiza korajen ema ida idak nian, liu liu ba sira nebe maka dezenpeña funsaun publika, labele monu ba dalan nebe fasil, labele monu ba tentasaun korupsaun no regalia sira, no nunka kompromete hodi bele hetan lukru ruma ba interese individual.

    (4) Ne’e hanesan programa ba ema hotu no konta ho ema hotu. Organizasaun sosiedade sivil, imprensa, sektor privadu, Igreja no konfisaun relijioza siraseluk, no sidadaun hotu hotu, sai hanesan parseiru estratejiku fundamental ba dezenvolvimentu. Sira mak sei tau matan ba servisu Governu nian, no ho sira nia partisipasaun ativa no responsavel, sai hanesan simbolu nasional vivensia demokratika nian.

    (5) Programa ida ne’e programa ida ne’ebé nebe hare ba inkluzaun no kombate ba dezigualdade, hodi kria oportunidade ba timor oan sira hotu, nebe hela iha kapital ka iha area remota sira, mana ka feto, joven ka idosuzu sira. Abordajen integradu ba jeneru iha instituisaun governu nian hotu, ohin loron sai ona realidade iha Timor-Leste. Ami hakarak enkoraja feto sira nia papel iha sosiedade, laos deit tanba dever Estadu nian maibé mos tanba utiliza kapasidade no kualidade feto sira nian iha vida politika, ekonomica no sosial pais nian, nu’udar nesesidade no vantajen ida ba ita nia dezenvolvimentu

  • Aprezentasaun Programa VI Governu Konstitusionál | DISKURSU

    25

    DISK

    URSU

    SO

    SIÁL

    IN

    FRAE

    STRU

    TURA

    SEK

    ONÓM

    IKU

    GOVE

    RNAS

    AUN

    HATE

    NE KA

    TAK

    LEJIS

    LASA

    UNOR

    SAM

    ENTU

    Senhor Presidente Parlamentu NacionalSenhores Vice-Presidentes Parlamentu NacionalSenhoras no Senhores Deputadus sira,

    Relasiona ho buat hotu ne’ebé hau temi ona iha leten, Governu nida ne’e nia ajenda politika maka foo kontinuidade, liu husi dinamika foun ida, hodi bele atinje rezultadu barak liu, iha pilar hat dezenvolvimentu nasional hanesan tuir mai ne’e :

    1. Sektor Sosial

    Nasaun nebe justu no dezenvolvidu maka nasaun ne’ebé investe iha dezenvolvimentu kapital sosial, ne’e inklui mos hodi promove asesu ba saude, edukasaun, formasaun profisional, informasaun, justisa sosial no kultura, gere no prot ensinu ho kualidade eje didiak ita nia rekursu ambiental sira, fo valor ba kualidade vida moris ohin loron nian no fo resposta ba nesesidade ba jerasun nebe sei mai, tanba ne’e, ami sei kontinua garante asesu ba servisu saude hadiak atendimentu mediku, no mos regula sistema nasional saude, reforsa infra-estrutura no rekursu umanu kualifikadu, fo formasaun liu tan, no hadiak jestaun kondisaun servisu profisional saude sira nian. Iha tinan 2014, iha bolseiru foun hamutuk 1754 nebe estuda servisu saude iha area espesializadu ka tekniku saude nian, nebe sira mos, wainhira remata, sei fo apoiu hodi hadiak sektor ida ne’e.

    Ami sei kontinua implementa modelu servisu komunitariu no kuidadu domisiliariu ba ema hotu. Servisu abranjente ba suku sira ho populasaun husi 1.500 to’o 2.000, iha area ne’ebé remota liu, alkansa ona kobertura 50% iha tinan 2014. No sei buka hasae diak liu tan iha tinan hirak oin mai. Ami mos sei hadiak liu tan distribuisaun medikamentu, prevene no kombate ba malnutrisaun no reforsa programa vasina (ho objetivu atu alkasa, iha 2017, kobertura ida to’o 90% ba labarik sira ne’ebé iha tinan 1 mai kraik no vasina Pentavalente 3 no sarampu) ho insidensia, < 1 kazu ba populasaun (abitantes) 1.000, Timor-Leste atinje ona Objectivu ba Dezenvolvimentu Mileniu nian, hodi halo kombate ba malaria, no mos reduz tiaona mortalidade materna husi 557/100.000 iha 2012 ba 270/100.000 iha 2014. Ami mos sei kontinua haforsa no hadiak liu tan kuidadu saude ba kosok oan no labarik sira. Esforsu hanesan sei halao mos ba moras mental, sei fo mos edukasaun no sensibilizasaun kona-ba prevensaun ba moras infecto-kontajiosas.

    Ami sei kontinua halo reabilitasaun ba Ospital, Sentru no Postu Saude sira, ho objetivu atu hari’i Postu iha suku ida idak. Oras ne’e dadaun iha ona Postu saúde 272, inklui konstrusaun Postu Saude 79 nebe halo iha tinan 2012. Oras ne’e dadaun 50% suku nebe’é maka iha populasaun liu husi 2.000, iha ona mediku ida, enfermeiru ka parteira ida nebe hela permanente iha fatin, no ami alvu ba 2017, maka bele alkansa 100%. Iha mos hanoin atu halo boot tan Ospital Nasional, ho servisu pediatria foun ida, no tau matan liu tan ba servisu espesializadu sira hanesan onkolojia, kardiolojia no hemodialise hodi minimiza deslokasaun tratamentu ba iha rai liur.

    Governu sei kontinua halo esforsu makas hodi garante katak labarik no joven sira sei iha asesu ba ensinu ho kualidade. Ne’e implika ajilidade iha introdusaun politika edukasaun nian, laos deit

  • RETRATU MANDATU GOVERNU KONSTITUSIONÁL DA-VI [2015 – 2017]

    26

    iha kurikulu, maibe mos ho esforsu jestaun administrativa no finanseira nebe diak, kordenasaun instituisional diak no insfra-estrutura no rekursu umanu kualifikadu no kompetente.

    Ami sei kontinua halo projetu konstrusaun no ekipamentua ba pre-eskola foun to’o 250 no halo reabilitasaun ba sala de aula nebe naksobu, atu nune metade husi labarik sira ne’ebé iha tinan 3 ka 5 bele iha ona asesu ba ensinu pre-eskolar. Ami mos sei kontinua reabilita eskola ensinu basiku no sekundariu iha pais laran tomak, sei hadia kondisaun ba profesor no dosente sira hodi bele hasae sira nia kompetensia no hodi fo formasaun kontinua, hodi ejiji sira nia profesionalismu no empeñu iha klase profisional ida ne’e, ne’ebé fundamental tebes iha ita nia pais.

    Kualidade ensinu no apredizajen, no mos dominiu lian portuges, sei hetan apoiu liu husi metodolojia pedagojika no sientifika hodi hatudu rezultadu diak liu husi apoiu material eskolar ne’ebé adekuadu. Ami sei kontinua hasae kapasidade eskola sekundariu sira, dezenvolve estratejikamente eskola Tekniku-Vokasional sira, nune’e bele iha ema ne’ebé tama ba ensinu superior, ka bele no mos ba merkadu traballu, tuir nesesidade ba sektor produtivu ita nia país nian.

    Governu sei kontinua promove sektor ensinu superior nebe efikaz, hodi bele garante avaliasaun no akreditasaun akademiku, formasaun kontinuo ba dosente sira, dezenvolve parseria ho instituisaun ensinu superior sira, hahu halo konstrusaun ba Institutu Superior Politekniku tolu hanesan – Engenãria iha Suai, Industria Servisu nian iha Lospalos no agrikultura nian iha Same – no Akademia Peska no Estudu Kona ba Tasi nian iha Manatutu, no Fakuldade Engeñaria UNTL nian, iha Hera.

    Iha ambitu formasaun profisional no empregu, sei kontinua hametin Planu Formasaun no Edukasaun Teknika no Profisional, hodi investe iha kualifikasaun joven sira nian, iha area estratéjika iha industria minarai no gas, turismu, ospitalidade, agrikultura, konstrusaun sivil, maritima no automotora. Ami sei kontinua ho Kompromisu Nasional ba Formasaun, ne’ebé akreditadu no finansiadu ho media ema nain 2.500 tinan tinan, inklui moos programa estajio profisional. Tinan ida ne’e sei haruka tan traballador hamutuk 250 ba Republika Korea do Sul no Australia, no sei halo mos investimentu iha formasaun ba formador sira, iha dezenvolvimentu instalasaun no material ba formasaun, hanesan pur ezemplu Sentru Formasaun ba Jestaun Finansa Publika.

    Justisa Sosial kontinua hanesan asuntu sentral iha Governu ida ne’e nia programa. Protesaun Sosial ba ema ne’ebé vulneralvel liu, inan sira, faluk, idosus, defisiente, labarik no ita nia veteranu sira, tau aas tebes ideal liberdade nian, no ami sei kontinua fo apoio ba sira liu husi subsidiu ka husi material siraseluk. Ami sei kontinua servisu hodi adapta no hadiak liu tan rejime transitoriu seguransa sosial atu sai rejime definitivu ida, obrigatoriu no kontributivu, ne’ebé sustentavel, hodi bele garante seguransa sosial ba traballador hotu hotu no ba sira nia familia.

    Dignifikasaun, omenegen no apoiu ba Kombatentes Libertsaun Nasional, sei manten hanesan prioridade Estadu nian. To’o 2017, ami sei estabelese Konsellu Nasional ba Kombatente Libertasaun Nasional, hodi nune’e bele organiza mos Konsellu Kombatente iha nivel munisipiu sira, sei kontinua fo bolsa estudu ba sira nia oan no martir sira nia oan, ami mos sei halo

  • Aprezentasaun Programa VI Governu Konstitusionál | DISKURSU

    27

    DISK

    URSU

    SO

    SIÁL

    IN

    FRAE

    STRU

    TURA

    SEK

    ONÓM

    IKU

    GOVE

    RNAS

    AUN

    HATE

    NE KA

    TAK

    LEJIS

    LASA

    UNOR

    SAM

    ENTU

    prezervasaun no promosaun ba Istoria Libertasaun Nasional, iha tinan ida ne’e, ne’ebé atu selebra tinan 40 luta ita nia Eroi FALINTIL sira.

    Ami sei fo apoiu mos ba instituisaun solidariedade sosial no kria Servisu Atendimentu Sosial, hodi fo formasaun ba asistente sosial sira ba futuru. Kompromisu ba direitu no oportunidade ba feto sira sai hanesan mos programa prinsipal ba Governu, hodi promove Politika Toleransia Zero ba violensia hasoru feto no labarik feto sira.

    Meiu komunikasaun sosial, no haforsa liu tan ita nia identidade nasional, ne’e fundamental hodi dezenvolve ita nia kapital sosial. Ami sei kontinua dezenvolve diversidade no independensia orgaun komunikasaun sosial sira no promove asesu ba informasaun no edukasaun sivika. Nune mos, ami sei valoriza patrimoniu no kultura timor nian, liu husi prosesu hodi tau matan ba instituisaun kultural referensia sira hanesan – Biblioteka Nasional, Muzeu no Sentru Kultural no Akademia Arte no Industria Kreativa Kultural.

    2. Sektor Infra-estrutura

    Ita iha ona programa investimentu infra-estrutura basika integradu ne’ebé atu implementa ho rigor no sustentabilidade. Estrada, ponte, portu, aeroportu, edifisiu publiku, telekomunikasaun no konektividade sai hanesan aliserse prinsipal ba kresimentu no diversifikasaun ekonomika.

    Ami sei kontinua implementa Programa Melloramentu Estrada nasional, liuliu ba hirak nebe at liu iha pais laran. Nune, molok mandatu ida ne’e remata, ami sei intervein iha ligasaun rodoviaria hirak hanesan tuir mai:

    • Dili – Manatuto – Baucau• Baucau Lospalos, e Baucau-Viqueque • Maubara-Karimbala, Loes-Mota Ain, Gleno-Ermera• Manatutu - Laklubar • Díli-Liquiçá, Tibar-Glenu, Estrada nebe inklui mak hanesan Tasi Tolu – Tibar,

    Maubara – Karimbala, Glenu-Ermera.

    Sei halo mos reabilitasaun ba estrada municipal sira, engloba mos estrada sira ne’ebé iha Rejiaun Administrativa Espesial Oe-cusse no Atauru, hahu konstrusaun ba projetu estrada Díli – Aileu – Maubisse – Aituto – Ainaro – Cassa. Sei mos implementa Plano Mestre ba Estrada Rural no sei halo programa ida hodi reabilita no halo manutensaun ba estrada nasional, estrada urbanas no estrada rural sira. Sei halo manutensaun ba estrada nasional no munisipal sira hamutuk kilometru 1.426, reabilita estrada rural kilometru 268 no kontinua tau matan ba estrada rural sira ne’ebé reabilita ona ho total kilometru 521.

    Governu sei kontinua halo jestaun ba bee mos no ba servisu abastesimentu bee no saneamentu baziku. To’o iha 2017, sei aumenta asesu be mos ba uma kain sira iha area rural, sei halo instalasaun sistema ba bee mos pelu menus 125. Sei hadia infra-estrutura bee no saneamentu urbanu, no halo sistema konstrusaun hodi kanaliza esgotu, hari’i instalasaun tratamentu ba

  • RETRATU MANDATU GOVERNU KONSTITUSIONÁL DA-VI [2015 – 2017]

    28

    bee lihun sira no hodi kanaliza ba tanke ne’bé iha fatin urbanu sira. Buat hirak ne’e hotu sei halao to tinan 2017, liu husi:

    • Dezenvolve Planu Jeral ida ba Sentru Munisipiu sira, hanesan Baucau – Viqueque – Lospalos no Same.

    • Estuda solusaun oin sa hodi halo abastesimentu bee nian iha Suai.• Implementa Planu Jeral Bee nian ba Manatutu no Oe-cusse.• Halo reparasaun ba furus, reabilitasaun ba kanu sira ne’ebé at ona no halo instalasaun

    kanu ba bee mos liu husi via legal, no mos hodi hare sistema hodi halo bee matan foun, halo tanke no instalasaun bee.

    • Liga bee ba uma, liu husi fornesimentu kanalizadu.

    Nune mos iha Dili, sei implementa Planu Jeral ba Saneamentu no Drenajen, hodi mellora saneamentu ne’ebé fazeadu, hanesan mos halo reabilitasaun ba drenajen, hodi kanaliza ketak ketak bee ne’ebé mai husi bee lihun no bee nebe mai husi udan ben.

    Enerjia renovavel no eletrifikasaun rural sai hanesan pilar rua ba planu kona-ba elektrisidade, nune ami sei halo analize ne’ebé klean liu hodi hare ba nia kustu no benefisiu. Ami sei investe mos, liu liu ba area remota sira, ho hanoin ida atu halo instalasaun enerjia solar no eólica ne’ebé baratu liu no fasil instala no bele proteje ambiente.

    Dezenvolvimentu portu maritimu hodi fasilita importasaun no esportasaun produtu sira nian, kontinua sai hanesan prioridade ho planu ida atu halo portu nasional multifunsaun Tibar, ne’ebé sei hahu konstrusaun iha tinan 2015, halo konstrusaun portu ida iha Suai, ne’ebé tama ona iha faze final konkursu nian, hodi sai hanesan baze lojistika ba sektor petroliferu, no obra ida ne’e sei halao iha tempu badak nia laran. To’o 2017 nia rohan, sei materializa pre-konstrusaun hodi dezenvolve portu entre Laga no Lautem, Atauru, Karabela no Manatuto. Sei investe mos iha dezenvolvimentu institusional no infra-estrutura transporte terrestre nian, fo prioridade liu hodi hadiak trafiku no seguransa sirkulasaun kareta no motor sira, ba transporte aereo, sei halo ampliasaun no modernizasaun ba Aeroportu Internasional no hahu halo estudu vialibilidade ba aeroportu munisipiu sira nian, iha 2016.

    Telekomunikasaun iha funsaun fundamental ida hodi hasae kbit emprezarial no hadiak prestasaun servisu, ho nune’e ami sei haka’as an hodi garante halo ligasaun Timor Leste liu husi fibra optika terestre ka liu husi tasi okos, hodi iha asesu ba rede nasional no internasional, no ami sei prepara estudu ba proposta ligasaun sira ne’e.

    3. Sektor Ekonómiku

    Sustentabilidade no diversifikasaun ekonomika sai nu’udar faktor importante ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu. Ita labele depende bebeik ba reseita petroliferas, liu liu bainhira rekursu ne’e limitadu ona no bainhira folin minarai tun, halo enkonomia vulneravel kedas, hanesan ita nian kazu.

    Investimentu ne’ebé diak ba sektor ekonomiku hanesan agrikultura, peska, turismu, industria ki’ik no industria petrokimika, sai fundamental tanba hamosu empregu.

  • Aprezentasaun Programa VI Governu Konstitusionál | DISKURSU

    29

    DISK

    URSU

    SO

    SIÁL

    IN

    FRAE

    STRU

    TURA

    SEK

    ONÓM

    IKU

    GOVE

    RNAS

    AUN

    HATE

    NE KA

    TAK

    LEJIS

    LASA

    UNOR

    SAM

    ENTU

    Ami sei enkoraja sektor agrikola atu sai forte liu tan, halao pratika agrikola ne’ebé diak liu hodi utiliza teknolojia foun ba produsaun no kolleta, fo formasaun teknolojia adekuadu hodi halao servisu, fo orientasaun ba agrikultor sira tuir sikunstansia lokal (tempu udan no bailoron). Atu estratejia ida ne’e bele hetan susesu ita presiza asegura fornesimentu bee ba agrikultura no investe makas iha irigasaun. Ho nune’e maka ita bele hasae produsaun fos no batar, hadiak liu tan produsaun kafe no baunila, nos-moscada no mina nu.

    Ami sei nafatin disponibiliza ba agrikultor sira fini, fertilzantes (rai metan & pupuk) no pulverizadores (aimoruk hodi oho ular), no mos ekipamentu agrikultura nian. Ami sei mos habelar kobertura ba formasaun ida ne’ebé konsistente, apoiu ba agro-industria sira, no mos kampaña estensaun agrikola. Programa intersectoral hakiak karau no animal ki’ik sira, iha area apropriadu, liu husi sistema estabelisimentu koperativa no promosaun agropekuaria, no mos kuidadu basiku ba animal sira nia saude, ho programa pilotu foun vasinasaun nian, hodi kontrola brucelose (moras animal nian), sei hadiak seguransa nutrisional iha pais laran no sei hamosu rendimentu ba uma-kain sira.

    Governu sei kontinua promove esplorasaun sustentavel ba rekursu mariño. ho pontensia ne’ebé boot iha ita nia tasi ninin tomak, ho benefisiu ba nutrisaun no ekonomiku ba ita nia Munisipiu 11 ne’ebé maka liga ho tasi (iha tasi ibun). Estratejia Nasional Dezenvolvimentu Akuakultura iha ona hanoin atu investe no estabelese akuakultura ikan nian, hanesan ikan tilapia no espesie seluk nebe iha valor komersial no iha nutrisaun diak.

    Governu reve dadauk ona linsensa ba peska komersial iha zona teritorial tasi nian ne’ebé iha ona. Iha kontestu ida ne’e, ami sei tau atensaun makas liu hodi halo patrullamentu no vijilansia iha ita nia tasi laran, hodi bele proteje ita nia ahu ruin no kontrola peskador ilegal sira ne’ebé halo atividade iha ita nia tasi laran.

    Sector Turismu bele sai hanesan fonte rendimentu boot ida, bainhira ita hatene uza ita nia rikesa narural, paizajen ne’ebé riku, no rikeza kultural no istoriku. Ita nia potensia turistika bele hetan supremasia ne’ebé boot iha Azia, ho kualidade atrasaun turistika ne’ebé foun, bainhira ita dezenvolve estratejia intersektoral ida, hodi hare ba rekursus umanu, infra-estrutura no atividade halo promosaun.

    To’o 2017, ami sei fo prioridadade hodi halo projetu konstrusaun sentru formasaun turismu no otelaria iha Dili no hodi elabora Planu Mestre ba Turismu ne’ebé tau atensaun ba zona turistika importante tolu – oriental, sentral mo osidental (loro sa’e, rai klaran no loro munu)-, hanesan mos projesaun internasional, inklui partisipasaun iha Espozisaun Universal Milão 2015, sei haburas sektor ida ne’e ba dezenvolvimentu ekonomiku.

    Sei tau atensaun mos ba iha sector komersiu, disponibiliza tan armazem tranzitu no konservasaun no makina deskaskador iha pais laran tomak. Fo tan formasaun emprezarial liu husi IADE, hodi fo formasaun no kapasitasaun emprezarial, no apoiu estudu ba merkadu servisu nian, dezenvolve estratejia komersializasaun, formasaun no asistensia teknika no dezenvolvimentu teknolijia, produtu no finansiamentu hodi bele enkoraja sektor agro-industria.

  • RETRATU MANDATU GOVERNU KONSTITUSIONÁL DA-VI [2015 – 2017]

    30

    Governu sei kontinua fo apoiu ba industria petrolifera, sei kontinua fo formasaun ba rekursus umanus atu servisu iha sektor ida ne’e – area jeolojia, engeñeria kimika no pretrolifera, finansa minarai nian no jestaun ba projetu – atu halo dezenvolvimentu kosta sul. Ami sei dezenvolve mos industria mineira hodi halo aprovasaun kodigu mineiru nian no halo transformasaun Autoridade Nasional Petroleo ba fali Autoridade Nasional Petroleo no Mineral no hamosu Kompañia Nasional Mineira – hanaran MINAS DE TIMOR.

    Sei kontinua halao servisu iha senariu emprezarial no investimentu hodi envolve sektor privadu ida nebe diversifikadu, ho prioridade hodi halo regularizasaun no rejistu propriedade no halo aprovasaun Lei ba Rai, no mos dezenvolve Parserias Publikas Privadas, habelar asesu kreditu ba sektor privadu nasional no hadiak servisu neebé fo apoiu ba empreza sira. Ami mos sei kontinua fo apoiu ba dezenvolvimentu Zona Espesial Ekonomia Sosial ba Merkadu Oe-cusse Ambeno no Atauro.

    Ikus mai, atu ita bele iha ekonomia ida nebe dezenvolvidu bainhira ita sei kombate hasoru indiferensa no dezigualdade iha rai laran tomak, kontinua fo priorida ba politika desentralizasaun. To’o 2017, Governu sei implementa Politika Desentralizasaun Administrativa no Intituisaun Poder Lokal, reorganiza Administrasaun Lokal hodi halo deskonsentrasaun kompetensia servisu nian. Ba ida ne’e, ami sei halo projetu-pilotu ba instalasaun desentralizasaun nian iha Aileu, Likisa no Ermera.

    4. Sektor Boa Governasaun

    Politika fiskal ne’ebé sustentavel no despeza publika ne’ebé koerente ho ida ne’ebé planeia tiha ona. Esensial tebes atu evita desperdisiu hodi alkansa meta sira ne’ebé orienta ona ba rezultadu. Melloria prestasaun serivisus publikus obriga atu hamosu sektor publiku ida ne’ebé sustentavel no efisiente liu, no tanba ida ne’e, funsaun publika rekere programa reforma ida ne’ebé berani, no determinadu iha ninia ezekusaun.

    Ami sei investe iha politika diak liu iha area planeamentu no investimentu estratejiku, liu husi resionalizasaun rekursus finanseiru no estudu viabilidade, no mos levantamentu dados hodi bele hatene kondisaun real pais nian, inklui estudu kona ba kiak, no Sensus iha tinan 2015.

    Nune’e mos iha investimentu estratejiku, Governu sei halo kontaktu no estudu ne’ebé klean liu, hodi bele iha posibilidade aparezenta proposta ba planu investimentu Fundu Minarai nian. Sei kontinua halo prosesu aprovisionamentu ho transparensia ho rigor, avaliasaun no monitorizasaun ba projetu fisiku sira, ho ba projetu sira ne’ebé halao liu husi tinan ida nia laran husi fundu espesial investimentu iha infra-estrutura no kapasitasaun ba rekursu umanu iha sektor estratejiku sira.

    Atu fasilita partisipasaun ativa no responsavel liu, iha prosesu dezenvolvimentu no hadiak prestasaun servisu, ami sei hahu programa ida ne’ebé hanaran “Governu Elektroniku”, hanesan plataforma Governu ho sidadaun sira hodi bele fasilita prestasaun servisu liu husi internet.

    Ami sei kontinua fo prioridade boot ba reforma iha defeza no seguransa, hodi kontinua implementa planu estratéjiku no bele asegura profisionalismu, integridade, kapasitasaun no kapasidade husi ita nia Forsa Armada no Polisia Nasional sira.

  • Aprezentasaun Programa VI Governu Konstitusionál | DISKURSU

    31

    DISK

    URSU

    SO

    SIÁL

    IN

    FRAE

    STRU

    TURA

    SEK

    ONÓM

    IKU

    GOVE

    RNAS

    AUN

    HATE

    NE KA

    TAK

    LEJIS

    LASA

    UNOR

    SAM

    ENTU

    Ami sei kontinua hadiak funsionamentu ita nia instituisaun justisa nomos reforsa kompetensia no kapasidade ita nia kuadru sira. Iha tempu badak nia laran sei halo avaliasaun ne’ebe klean liu ba sektor justisa no sei estabelese kuadru koperasaun ne’ebé sei adopta tuir nesesidade pais nian.

    Ita sei halao ita nia politika esterna hodi proteje no promove interese fundamental povu timor oan nian, hodi salvaguarda independensia, soberania no integridade nasional ita nia Nasaun. Hare ba efeitu husi globalizasaun, no mos ba lokalizasaun estratejika ita nia rain diak tebes-tebes, maka ita sei uza dioplomasia hodi bele garante seguransa no hodi proteje ita nia rekursu natural.

    Sei adapta politika amizade no koperasaun ho pais hotu hotu iha mundu, no espesial liu, ita nia pais viziñu no parseiru dezenvolvimentu. Ami sei halo esforsu laos deit atu fortalese relasaun bilateral ho parseiru rejional sira maibe haforsa liu tan papel Timor-Leste nian iha organisasaun no estrutura rejional no internasional sira.

    To’o tinan 2017, ita sei elabora Livru Branco ba PoliticaExterna. Governu sei kontinua halo esforsu adesaun Timor-Leste nian ba ASEAN, sei kontinua kompromisu bainhira asume kargu hanesan Presidensia Rotativa CPLP, hodi promove dinamika foun organizasaun ida ne’e, ho espesial atensaun ba iha koperasaun ekonomika no emprezarial. Liu husi Kosellu ba Delimitasaun Definitiva Fronteira Maritima nian, sei halo esforsu tomak atu Estadu Timor Leste halao efetivamente ninia poder soberania iha teritoriu nasional, tuir direitu internasional.

    Senhor Presidente Parlamentu NacionalSenhores Vice-Presidentes Parlamentu NacionalSenhoras no Senhores Deputadus sira,

    VI Governu Konstitusional, liu husi ninia Programa, apela ba envolvimentu no empeñamentu ema hotu hotu nian, sem esepsaun, atu ita hamutuk halo parte iha dezenvolvimentu sustentadu no ekilibradu ita nia pais nian, dezenvolvimentu ida ne’ebé halao ho ema hotu hotu no benefisia ba ema hotu hotu, iha kontestu konstrusaun ita nia prezente no futuru Timor-Leste nian.

    Ho espiritu dever ida ne’e, ho responsabilidade no uniaun, ita ida idak sei fo ita nia kontributu, no ita hotu hamutuk bele halo diferensa. Dever no responsabilidade ida ne’e, hahu ona ohin, wainhira ita komesa ita nia debate konstrutivu ba Governu nia Programa.

    Ita nia nasaun joven ne’e, alkansa ona progresu barak no hau iha serteza katak ita hotu ne’ebé ohin iha ne’e, rekoñese realidade ida ne’e, ho orgullu no seriedade. Maibe sei iha dezafiu barak, no a luta kontinua ba kauza dezenvovimentu nasional nian.

    Obrigadu wain.

    Dr. Rui Maria de Araújo

    Loron 24 fulan Marsu tinan 2015

  • Riku soin Timor-Leste nian lolós maka forsa Povu Timor nian.

    Povo forte signifika katak Nasaun mós forte, tanba ne’e mak hadi’ak liu tan servisu

    saúde, edukasaun no kualidade vida povu timor-oan sira nian mak esensial liu ba

    konstrusaun sosiedade ida ne’ebé justu no progresista.

  • SETÓRSOSIÁL

    RETRATU MANDATU GOVERNU

    KONSTITUSIONÁLDA-VI

    [2015 – 2017]

  • RETRATU MANDATU GOVERNU KONSTITUSIONÁL DA-VI [2015 – 2017]

    34

    Lejizlasaun iha área saúde

    Ita aprova ona estatutu orgániku Ministériu Saúde, iha Hospital Nacional Guido Valadares, iha Hospital Regional Eduardo Ximenes (Baucau); Estatutu Servisu Autónomu Medikamentu no Ekipamentu Sa