Nacrt temeljne studije

za osnivanje

Regionalnog parka Delte Bojane

izložio

Stephan Dömpke Berlin, jun 2008. godine

Sadržaj 1. Generalne informacije 8

2

1.1. Informacije o predjelu 8 1.1.1. Identifikacija 8 1.1.1.1. Naziv 8 1.1.1.2. Lokacija 8 1.1.2. Katastarski nacrti ili procenat državnog/privatnog zemljišta 8 1.1.3. Glavni objekti infrastrukture (naziv, mjesto) 8 1.1.3.1. Regionalni putevi 8 1.1.3.2. Lokalni putevi 9 1.1.3.3. Mostovi 9 1.1.3.4. Kanali 9 1.1.3.5. Luke 9 1.1.3.6. Aerodromi 9 1.2. Stanovništvo 9 1.2.1. Naselja i stanovnici 9 1.2.2. Etnički sastav 10 1.2.3. Demografski trendovi 10

1.3. Relevantni pravno-administrativni okvir i strateška dokumenta 11 1.3.1. Međunarodne konvencije, programi i strateška dokumenta 11 1.3.2. Državni zakon 11 1.3.3. Nacionalne i regionalne strategije i polise 11 2. Prirodna sredina 13 2.1. Generalni opis 13 2.2. Fizički podaci 14 2.2.1. Istorija prirode 14 2.2.2. Klima, padavine, vjetrovi 15 2.2.3. Hidrologija 16 2.2.4. Geologija, zemljišta 17 2.3. Biološki podaci 18 2.3.1. Staništa i flora 18 2.3.1.1. Pregled tipova staništa / vegetacijske zajednice 18

3

2.3.1.2. Obalna staništa 20 2.3.1.3. Rječna, jezerska i barska staništa 22 2.3.1.4. Prirodne šume 23 2.3.1.5. Pašnjaci i suve livade 24 2.3.1.6. Hortikulturalno drveće i prateće biljke 24 2.3.1.7. Halofitna vegetacija Ulcinjske solane 24 2.3.1.8. Kultivisana područja 26 2.3.1.9. Mediteranske četinarske šume, žbunje (makija), i vegetacija stijena 26

2.3.2. Divlja fauna 26 2.3.3.1. Ribe 26 2.3.3.2. Vodozemci i gmizavci 28 2.3.3.3. Ptice 29 2.3.3.4. Sisari 33

2.3.3. Domaće biljke 35 2.3.3.1. Maslina 35 2.3.3.2. Nar 35

2.3.4. Domaće životinje 35 2.3.4.1. Siva buša 35 2.3.4.2. Ovce ljaba i baljuša 35 2.3.4.3. Balkanska koza 35 2.3.4.4. Balkanski magarac 35

3. Antropogena sredina 37 3.1. Kulturni spomenici 37 3.1.1. Stari grad Svač 37 3.1.2. Sveti Nikola 38 3.2. Ekonomski faktori 38 3.2.1. Poljoprivreda, hortikultura i stočarstvo 39 3.2.2. Korištenje divljeg biodiverziteta 40 3.2.2.1. Ribolov 40 3.2.2.2. Šumarstvo 41 3.2.2.3. Lov 41 3.2.2.4. Prikupljanje 42

3.2.3. Rudnici i kamenolomi 42 3.2.4. Turizam 42 4. Procjena i opravdanje 45 4.1. Prirodne vrijednosti 45 4.1.1. Ekosistem 45 4.1.2. Staništa i flora

4

46 4.1.2.1. Ostrvo Ada Bojana 46 4.1.2.2. Velika plaža 46 4.1.2.3. Aluvijalne šume 47 4.1.2.4. Knete (močvarna tla) 48 4.1.2.5. Ulcinjska Solana 48 4.1.2.6. Šasko jezero 49 4.1.2.7. Briska gora i Šasko brdo 49 4.1.2.8. Kultivisano zemljište (polje) 49

4.1.3. Divlja fauna 50 4.1.3.1. Ribe 50 4.1.3.2. Vodozemci i gmizavci 50 4.1.3.3. Ptice 50 4.1.3.4. Sisari 51

4.1.4. Agrobiodiverzitet 51 4.1.4.1. Poljoprivredne kulture 51 4.1.4.2. Stočarstvo 52

4.2. Antropogene vrijednosti 52 4.2.1. Kulturne vrijednosti 52 4.2.1.1. Kulturni spomenici 52 4.2.1.2. Kultivisani predjeli 52

4.2.2. Ekonomske vrijednosti 53 4.2.2.1. Poljoprivreda 53 4.2.2.2. Korišćenje divljeg biodiverziteta 53 4.2.2.3. Rudnici i kamenolomi 54 4.2.2.4. Turizam 55

4.3. Mogućnosti i prijetnje 56 4.3.1. Prijetnje i urgentnost 56 4.3.1.1. Izgradnja i opšti razvoj 56 4.3.1.2. Razvoj turizma 56 4.3.1.3. Regulisanje vodenog toka (rijeke) 59 4.3.1.4. Lov 60 4.3.1.5. Ilegalni i neodrživi ribolov 57 4.3.1.6. Rudnici i kamenolomi 61 4.3.1.7. Čvrsti otpad 62 4.3.1.8. Otpadne vode 62 4.3.1.9. Diskusija 63

4.3.2. Ciljevi zaštite 65 4.3.2.1. Ušće rijeke i more 65 4.3.2.2. Ostrvo Ada Bojana 65 4.3.2.3. Rijeka Bojana 65 4.3.2.4. Velika plaža 65

5

4.3.2.5. Ulcinjska solana 66 4.3.2.6. Knete 66 4.3.2.7. Aluvijalne šume 66 4.3.2.8. Šasko jezero 67 4.3.2.9. Briska gora i Šasko brdo 67 4.3.2.10. Mediteranske četinarske šume, makija i šipražje 67 4.3.2.11. Kultivisano zemljište (polje) 67

4.3.3. Izjava opravdanosti 68 5. Status i režim zaštite 70 5.1. Pravni i administrativni režim 70 5.1.1. Status 70 5.1.1.1. Državni zakon 70 5.1.1.2. Međunarodne konvencije i programi 70

5.1.2. Institucijalna osnova i akcionari 70 5.1.2.1. Nacionalna vlada 70 5.1.2.2. Opština Ulcinj 72 5.1.2.3. Nevladine organizacije 73 5.1.2.4. Inetersne grupe 73

5.1.3. Administracija i uprava 73 5.1.3.1. Opština Ulcinj 73 5.1.3.2. Republički instituti 74 5.1.3.3. Upravni komitet 74

5.2. Zone I režimi zaštite 75 5.2.1. Zona 1 75 5.2.1.1. Režim 75 5.2.1.2. Teritorije 76

5.2.2. Zona 2 76 5.2.2.1. Režim 76 5.2.2.2. Teritorije 77

5.2.3. Zona 3 77 5.2.3.1. Režim 77 5.2.3.2. Teritorije 77

5.2.4. Zona 4 77

5.2.4.1. Režim 77 5.2.4.2. Teritorija 78

6

5.2.5. Zona 5 79 5.2.5.1. Režim 79 5.2.5.2. Teritorija 79

6. Plan prioritetnih akcija 80 6.1. Nauka i kartografija 80 6.2. Pravne i admnistrativne mjere 80 6.3. Praktične mjere 81 6.3.1. Lov 81 6.3.2. Ribolov 81 6.3.3. Poljoprivreda 81 6.3.4. Kulturno nasljeđe 81 6.3.5. Otpadne vode 82 6.3.6. Čvrsti otpad 82 6.3.7. Razvoj turizma i izgradnja 82 6.3.8. Ekonomski razvoj 82

6.4. Izgradnja kapaciteta 82

6.5. Javno informisanje 83 7. Dodaci 7.1. Karte 1 7.1.1. Generalne karte 1 7.1.1.2. Satelitski snimak opštine Ulcinj 1

7.1.2. Tematske karte 2 7.1.2.1. Redovno plavljena područja ušća Bojane 2 7.1.2.2. Odabrane vrste ptica koje zavise od različitih staništa 3 7.1.2.3.Vrste od globalnog značaja zaštite 4 7.1.2.4. Distribucija odabranih vrsta sisara 5

7.1.3. Regionalni park Delta Bojane 6 7.1.3.1. Satelitski snimak i zoniranje 6 7.1.3.2. Staništa i zoniranje 7 7.1.3.3. Karta zoniranja 8

7.2. Podaci o biodiverzitetu 9 7.2.1. Dostupne informacije o biodiverzitetu 9

7

7.2.2. Flora delte Bojane 10 7.2.2.1. Flora Ade Bojane i Velike plaže 10 7.2.2.2. Flora Ulcinjske solane 12 7.2.2.3. Flora kneta 13 7.2.2.4. Flora Šaskog jezera 14

7.2.3. Vrste riba delte Bojane 16 7.2.4. Vodozemci i gmizavci delte Bojane 19 7.2.5. Ptice delte Bojane 20 7.2.6. Sisari delte Bojane 22 7.3. Kategorije zaštićenih područja i ugroženih vrsta 23 7.3.1. Kategorije zaštićenih područja u Crnoj Gori 23 7.3.2. IUCN kategorije zaštićenih područja 24 7.3.3. IUCN Crvena Lista kategorija i kriterijuma 25

7.4. Literatura 26

8

1. Generalne informacije 1.1. Informacije o predijelu 1.1.1. Identifikacija 1.1.1.1. Naziv Regionalni park Delta Bojane (RPDB) 1.1.1.2. Lokacija Lokacija, geografske koordinate, i prikaz granica regionalnog parka Delta Bojana nalaze se na teritoriji opštine Ulcinj, koja obuhvata površinu od 255 km² u jugoistočnom dijelu republike Crne Gore. Granice RPDB-a su sljedeće: počevsi od tačke gdje se put Kruta-Skadar ukršta sa albanskom granicom, ova granica se proteže do obale Jadranskog mora, i ulazi 3 km u Jadransko more; odatle se proteže ka zapadu, ide paralelno sa obalnom linijom na udaljenosti 3 km od nje, sve do Vučje jame na sjevernoj strani uvale Valdanos. Odatle se pruža ka unutrašnjosti do južnih padina Bijele gore, pa ka istoku 200 m vazdušnom linijom sve do gradskih granica Ulcinja. Zatim duž sjevernih granica grada ,istočno do puta Ulcinj-Krute, prateći taj put ka sjeveru do njegovog spajanja sa putem Krute-Sukobin, i prati taj put istočno do granice sa Albanijom. Urbano područje Ulcinja se izuzima iz ove teritorije RPDB-a. Kopnena oblast RPDB-a se proteže između 42°01’00.83” S / 19°22’22.13” I (SI tačka na albanskoj granici) 41°50’49.96” S / 19°22’05.51” I (JI tačka na jugu ostrva Ada) 41°57’10.49” S / 19°08’53.82” I (JZ tačka na uvali Valdanos) 42°00’50.21” S / 19°15’44.03” I (SZ tačka na spajanju puteva u Krutama). 1.1.2. Katastarski nacrti ili procenat državnog\privatnog zemljišta Tek trebaju da se odrede 1.1.3. Glavni objekti infrastrukture (naziv, mjesto) Sva naselja u opštini Ulcinj imaju osnovnu tehničku infrastrukturu (pristup asfaltiranim putevima, struju, snadbjevenost vodom i telefonske linije). 1.1.3.1. Regionalni putevi P4 Ulcinj - (Ulcinjska solana -) Krute P6 Ulcinj - Port Milena M4 Ulcinj - Bratica - Belveder (- Bar) M4 Krute - Vladimir - Sukobin - albanska granica 1.1.3.2. Lokalni putevi R 17 Ulcinj - Velika plaza - Ada Bojana

9

Donji Štoj - Ćurke - Sveti Đorđe - Darza - Zoganj - P4 Vladimir - Šas - Ambula - Fraskanjel Ulcinj - Civlak - Valdanos - M4 1.1.3.3. Mostovi Port Milena (P6) Rijeka Bojana (R 17) 1.1.3.4. Kanali Port Milena - Ulcinjska solana 1.1.3.5. Luke Stari grad Ulcinj Port Milena 1.1.3.6. Aerodromi U Gornjem Štoju se nalazi neasfaltirana pista bez ikakvih tehničkih objekata. 1.2. Stanovništvo 1.2.1. Naselja i stanovnici Većina stanovništva i administrativni centri opštine Ulcinj, koja ima 20,326 stanovnika, se nalaze u gradu Ulcinju, čiji je broj stanovnika 10,771. Lista sela i naselja opštine Ulcinj je sljedeća: Naziv naselja Br. stanovnika (2003) Ulcinj gradska sredina 10,771 ostalo 9,555 Ambula 30 Bijela Gora 21 Bojke 195 Brajše 760 Bratica 223 Briska Gora 56 Vladimir 819 Gornja Klezna 165 Gornji Štoj 134 Darza 120 Donja Klezna 144 Donji Štoj 942 Draginje 162 Zoganj 430 Kaliman 8 Kodre 877 Kolonza 249 Kosiči 257

10

Kravari 619 Kruta 205 Krute 603 Kruče 159 Leskovač 72 Lisna Boro 178 Medreč 9 Mide 225 Mozhura - Pistula 376 Rastiš 410 Reč 87 Salč 4 Sveti Đorđe 86 Ukupan broj naselja: 32 Ukupan broj stanovnika: 28,951 (naselja: 8,625) Izvor informacija: Popis stanovništva Ulcinja, domaćinstava i prebivališta 2003. 1.2.2. Etnički sastav Ulcinj je centar albanske zajednice u Crnoj Gori.To je jedina opština u Crnoj Gori gdje Albanci prestavljaju većinu. Etničke grupe (Popis stanovništva 2003.):

Albanci (72.14%) • Crnogorci (11.93%) • Srbi (7.44%) • Muslimani po nacionalnosti(3.36%) • Bosanci (1.46%) Religije (Popis stanovništva 2003.): • Muslimani (69.86%) • Pravoslavni (16.78%) • Rimski katolici (11.91%) 1.2.3. Demografski trendovi U najvećem dijelu ulcinjske opštine, iseljavanje je postalo društveni fenomen. Ovo nije skorašnja promjena, već je intenzitet ove pojave rastao od 1960.godine. Glavni razlog za migraciju iz naselja je ekonomske prirode, mada se ne mogu isključiti i lični razlozi. Iseljavanje utiče na sva naselja ove opštine, izuzev onih koja se nalaze na glavnim putevima, ili blizu Ulcinja. Suprotno trendovima, u Donjem Štoju je došlo do porasta broja stanovništva od 56,5% u periodu od 1991. do 2003. godine, što je zasigurno rezultat uspješnog razvoja turizma na Velikoj plaži. Manji porasti se takođe mogu uočiti u prilično udaljenim naseljima duž srednjeg toka Bojane. To se može objasniti činjenicom da se tamo mnogo lakše dolazi do zemlje. Pretpostavlja se da od ukupnog broja registrivanog stanovništva, samo 42,16% sada živi u zemlji, dok je njih 57,83 % u inostranstvu. Sela su vrlo mala; samo njih pet imaju vise od 500 stanovnika (a manje od 1000), većinom su tu stariji i slabije obrazovani ljudi koji nemaju mnogo prilika da dobiju posao negdje drugdje. Ako se trenutni tempo migracije nastavi, budućnost sela će biti neizvjesna, što ce ostaviti ozbiljne posljedice na režim korišćenja lokalnog zemljišta i proizvodnju hrane.

11

1.3. Relevanti pravno-administrativni okvir i strateška dokumenta 1.3.1. Međunarodne konvencije, programi i strateška dokumenta Konvencija o biološkom diverzitetu (CBD) (prihvaćena od strane CG) Ramsar konvencija o močvarama koje su od međunarodnog znacaja (prihvaćena od strane CG) Konvencija o međunarodnom prometu ugroženim vrstama (CITES) (prihvaćena od strane CG) Konvencija o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja (nije prihvaćena od strane CG) Konvencija o očuvanju evropskih vrsta divlje flore i faune i prirodnih staništa (Bern konvencija) (nije prihvaćena od strane CG) Evropska direktiva o pticama (79/409) EEC direktiva o staništima (92/43) Evropska konvencija o zaštiti pejzaža (nije prihvaćena od strane CG) 1.3.2. Državni zakon Rješenje o zaštiti rijetkih i ugroženih životinjskih i biljnih vrsta (Službeni list RCG, 36/82) Zakon o zaštiti kulturnih spomenika (Sl. list RCG 47/1991) Zakon o agrikulturnom zemljištu (Sl. list RCG 15/1992 and 59/1992) Zakon o uzgajanju maslina (Sl.list RCG 15/1992 and 59/1992) Zakon o slatkovodnom ribarstvu (1976, 1992) Zakon o morskom ribolovu (1979, 1992) Zakon o zaštiti prirode (Sl. list RCG 36/77, 39/77, 2/89, 29/89, 39/89, 48/91, 17/92, 27/94) Zakon o šumama (Sl. list RCG 55/2000) Zakon o obalnoj zoni (Sl. list RCG 14/1992) Zakon o životnoj sredini (Sl. list RCG 12/1996) Zakon o lovu (Sl. list RCG 47/1999) Zakon o izgradnji objekata (Sl. list RCG 55/2000) Zakon o genetski modifikovanim organizmima (Sl. list FRJ 21/2001) Zakon o državnoj upravi (01-332/2 2003) Zakon o lokalnoj samoupravi (Sl. list RCG 42/2003) Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Sl. list RCG 28/2005) Zakon o turizmu (Sl. list RCG 31/2005) Zakon o vodama (Sl. list RCG 27/2007) 1.3.3. Nacionalne i regionalne strategije i polise Upustva za razvoj Crne Gore kao ekološke drzave Master plan za regionalni turizam (2001) Prostorni plan za obalno područje (2005) Nacionalna strategija za održiv razvoj (01/2007) Urbanisticki razvojni plan Ulcinja (08/2007) Izvjestaj o Emerald mreži (10/2007) Nacionalna strategija za integrisano upravljanje obalnim područjem (07/2007) Fizički plan za Crnu Goru (12/2007) Memorandum o razumijevanja (MoU) između Vlade, Morskog dobra i opštine Ulcinj, 3. maj 2007.god. Vladin dopis Svjetskoj banci o razvojnoj politici, 3. maj 2007

12

2. Prirodna sredina 2.1. Generalni opis Područje RPDB-a pripada regionu Ilirskih listopadnih šuma Mediteranske bio-geografske provincije. Obuhvata predio delte Bojane sa crnogorske strane granice, sa zastupljenošću svih njenih bitnih i reprezentativnih elemenata, koji čine mješavinu prirodnih, polu-prirodnih i antropogenih ekosistema. Osim obalnog dijela, brda istočno i zapadno od Ulcinja, ogromno područje RPDB-a obuhvata i aluvijalne ravni delte Bojane do istočnog dijela grada. Na zapadu je ograničen putem Ulcinj-Krute, putem koji vodi od Kruta, pa sve do albanske granice na sjeveru, ograničen je Bojanom (Bunom na Albanskom) na istoku, Jadranskim morem na jugu. Lanac niskih brda koji se naziva Briska gora (208m), pruža se u sjeverozapadno-jugoistocnom pravcu dijeleći teritoriju ove opštine na sjeverni i južni dio. Južni dio (oko 60 km2) predstavlja bivši priobalni zaliv stvoren prirodnom snagom Bojane, i sve do sad je sezonski bio ekstezivno poplavljivan. Ekološka istraživanja u datom području su ukazala na sljedeća specijalna ekološko-geografska područja velikih pejzažnih i biodiverzitetskih vrijednosti: Bojana Bojana ima razvijene šljunkovite i pješčane pionorske sastojine mekog drveta u gornjim djelovima, i različite sastojine tvrdog drveta kombinovane sa livadama I poljoprivrednim površinama. Sastojine mekog drveta su najvećim dijelom izgrađene od bijele topole I vrbe.Jasen je dominantan u sastojinama tvrdog drveta, gdje se uz njega javljaju skadarski hrast, brijest i bjelograbić. Bojana je rijeka od međunarodnog značaja, jer predstavlja put migracije riba iz Jadranskog mora u Skadarsko jezero. Ostrvo Ada Bojana Ostrvo Ada Bojana (440 ha) je karakteristično po prirodnom mozaiku staništa stvorenim dinamičnim rastom ušća Bojane. To je tekući proces. Aluvijalne šume daju značajno obilježje ovom ostrvu, i nisu mijenjane već duži vremenski period. Velika plaža Velika plaža, sa ravnicama u zaleđu, sastavljena je od sitnog pijeska koji potiče iz Skadarskog jezera. Ova plaža je u velikoj mjeri priobalno stanište, sa vrlo dinamičnom obalom stvorenom akumulacionim procesima. Na plaži postoji cijeli mozaik staništa, zbog čega predio ima veliku pejzažnu vrijednost.Staništa variraju od litoralne zone, plaže, dina, depresija sa alkaloidnim i slatkovodnim staništima, pa sve do autohtone šume skadarskog hrasta. Knete Knete blizu Darze i Reča, i ostaci močvare Zoganjsko blato su zanimljiva močvarna staništa, koja se odlikuju bogatim biodiverzitetom I raznovrsnom vegetaciom(Carex, Juncus, trska, orhideje).. Posebno je bogat diverzitet ptica (blistavi ibis, mala sova, veliki bukavac, pjegavi orao). Ulcinjska solana Solana “Bajo Sekulic” (14.5 km2) je ekonomski objekat; to je dio nekadašnjeg zaliva Zoganjskog blata, koji je isušen i pretvoren u slana jezerca. Ekološki gledano, to je danas najvažnije područje delte Bojane za gniježdenje i odmaranje ptica.Uzevši u obzir populacije ptica i halofitnu vegetaciju, solana je zaista jedinstveno mjesto u Crnoj Gori.

13

Ulcinjsko polje, Zoganjsko polje i Anamalsko polje Na području opštine Ulcinj polja se sastoje od malih ograđenih voćnjaka, pašnjaka i livada, koji formiraju otvoren pejzaž redovno plavljen za vrijeme velikih padavina. Polja predstavljaju centar poljoprivredne proizvodnje u regionu. Briska Gora I Šasko brdo Dva niska kraška lanca Briska gora i Šasko brdo karakteriše prisustvo šuma i šikara. Ova dva brda formiraju važan koridor za migraciju krupnih mesojeda. Šasko brdo je područije starog grada Svača, koji je pored starog grada Ulcinja najznačajnija kulturna baština na istraživanoj teritoriji. Šasko jezero Šasko jezero je oligotrofno slatkovodno jezero sa vodenom površinom od 315 ha. Smješteno je u niziji između dva kraška lanca (25 km2) i obraslo makijom i otvorenim listopadnim šumama. Sa Kležanskim/Briskim i Fraskanjelskim poljem, koja su plavljena tokom sezone, stvara predivan pejzaž i predstavlja bitno mjesto za ptice selice. Ovo jezero je takođe značajno područje za mriješćenje ribe i hranjenje vodenih ptica. Tokom plavljenja, pelikani se takođe hrane u plitkoj vodi ovog jezera. Priobana podnožja Duž obale, istočno i zapadno od Ulcinja, protežu se mediteranske četinarske šume i žbunasta vegetacija Pinješa i Mendre, kao i stoljecima stari maslinjaci Valdanosa. 2.2. Fizički podaci 2.2.1. Istorija prirode Prirodni razvoj kompleksa Delte Bojane može se opisati kao skup dinamičnih, kratkoročnih i dugoročnih procesa, koji se bazira na sljedećim faktorima:

1. Visoke sedimentne naslage, koje stižu sa planinskih terena slivnog područija Drima 2. Hidrografska promjenljivost Skadarskog jezera i Drima. 3. Morska varijabilnost i litoralna zona stvorena kratkoročnim dešavanjima (olujni talasi i

plime) i dugoročnim procesima (morske transgresije). 4. Tektonske promjene, kao što su podizanje i spuštanje (nekoliko zemljotresa je

zabilježeno u ovom području). Formiranje je bilo izazvano visokim sedimentnim naslagama koje je donio Drim u kombinaciji sa niskim plimnim strujama u Jadranskom moru (oko 20 cm). U poređenju sa ostalim mediteranskim ušćima poput Rhone i Po ušća (oko 4 km u toku 100 godina), stvaranje delte Bojane je trajalo relativno dugo, 1-1.5 km u zadnjih 100 godina. Tipično za mediteranske uslove, nivo rijeke se sezonski mijenja. Tokom zime (od novembra do aprila) dolazi do plavljenja, dok nivo rijeke znatno opada u periodu od juna do avgusta.Visoki vodostaj Drima blokira oticanje vode iz Skadarskog jezera, i vodostaj jezera raste. A kada opadne priliv vode iz Drima, Skadarsko jezero otiče Bojanom, i vodostaj jezera opet opada. Usled ovakvih hidroloških uslova, procesi plavljenja i akumulacije su veoma dinamični u delti Bojane. Tako je rijeka Bojana, u kombinaciji sa aktivnostima čovjeka, stvorila mozaik ekosistema koji imamo prilike danas da vidimo. Prije intenzivne drenaže i melioracije područja, gotovo 50% cijelog nizijskog kompleksa je bilo redovno plavljeno (preko 28,000 ha). Istraživanja pokazuju da skoro 9,000 ha još uvijek

14

redovno plavi. Poplave u priobalnom i zalivskom dijelu zavise i od regionalnih padavina. Duž donjeg toka Bojane, formirao se prirodni, riječni priobalni nasip. Tokom poplava, prvo su taložene grube sedimentne čestice pijeska, proizvodeći duž obale greben visok oko1-2 m. U kombinaciji sa visokim nivoom rijeke ili mora, u okviru priobalne zone, lokalne poplave su redovne. Kako Bojana protiče kroz nizijsko područje, velike količine sedimenata se talože na putu do mora, a samo pijesak i fine čestice stižu do mora. Ovi sedimenti, koji se sastoje od finih čestica, prenošeni su strujama iz rječnog ušća na zapad, gdje se granično ostrvo (Velika plaža) formiralo ispred zaliva. More i vjetar su ostale sedimente prenosili i taložili, tako zatvarali granično ostrvo i formirali plitki zaliv (Zoganjsko blato), koji se zatim punio dok je istovremeno pješčana granična plaža sa dinama urastala u more. Ovo je stvorilo jedinstvenu sredinu blatnjavih močvara u bivšem zalivu, i vjetrovita polja dina na morskoj obali. U 19. vijeku, Zoganjsko blato je bila neprohodna močvara (oko 25 km²) sa slankastom vodom i tu su živjeli malarični komarci. Hidraulični radovi su započeti 1913. god. Tada se močvara povezala sa morem kanalom Milena i ogradila od Bojane nasipom; sa prvobitnom namjerom da se isuši područje u cilju suzbijanja malarije.. Osnivanje velike Ulcinjske solane (1926. god.-1934.god.) u ovom području, i njeno značajno povecanje za 60 % od ranih 1980-ih, sa novim velikim bazenima (nekadašnjim knetama) značajno je promijenilo karakter predijela. Na ušću Bojane, nalazi se ušćem oblikovano ostrvo Ada povrsine 4.5 km². Ono je navodno nastalo sedimentnim taloženjem oko dva manja pješčana ostrva i olupine italijanske škune "Merito" koja je ovuda plovila i potonula 1865. god. Na ostrvu Ada i obalnoj liniji Velike plaže odvijaju se procesi erozije i taloženja sedimenata. Jake jugoistočno-sjeverozapadne struje nose sedimente duž obalne linije, i zbog toga je istočni dio Ade sklon eroziji, dok zapadni dio Velike plaže trajno urasta u more. Od 1980. godine, taloženje sedimenata Bojane je smanjeno, i prednji dio ušća je dodatno oštećen kada su nivo Drima i sedimentni sastav promjenjeni usled izgradnje hidroelektrane i uzimanja velikih količina vode za navodnjavanje Albanske strane. 2.2.2. Klima, padavine, vjetrovi Klimatske karakteristike su bazirane na podacima metereološke stanice u Ulcinju. (objavljeno u Osnovnoj studiji CO1 prostorni plan priobalne zone 2000). Na crnogorskoj obali vlada mediteranska klima, sa sušnim ljetima I blagim, kišnim zimama (konsultovati klimatski grafikon). Prosječna temperatura tokom svih mjeseci je iznad 5°C. Prosječne mjesečne temperature iznad 10°C počinju početkom marta, i traju do decembra. Prosječna mjesečna temperatura u Ulcinju je 15.8°C. Najviša zabilježena temperatura je izmjerena u avgustu, i iznosila je 40.5°C. Najmanja zabilježena temperatura je izmjerena u februaru, i iznosila je -6.4°C. Srednja temperature najtoplijih mjeseci je 27°C (jul i avgust), dok je prosječna temperature najhladnijih mjeseci (januar I februar) 10 do 11°C Srednja temperature najhladnijih zimskih mjeseci iznosi 5°C, dok je srednja temperatura najhladnijih ljetnjih mjeseci oko 20°C. Tablica: Mjesečna temperatura u Ulcinju Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Maks. 10.1 11.3 13.1 15.1 20.2 23.7 27.1 27.0 23.8 19.2 14.4 11.3 Prosj. 7.7 8.2 10.6 13.7 18.2 22.0 24.8 24.8 21.4 17.4 12.2 8.6

15

Min. 4.6 4.8 6.2 10.7 15.3 20.1 23.1 22.9 18.8 15.0 8.0 5.3 Godišnje u Ulcinju ima 108 ljetnjih dana (sa dnevnom maksimalnom temperaturom iznad 25°C) i 27.6 tropskih dana (sa dnevnom maksimalnom temperaturom iznad 30°C). U toku godine ima samo 9 hladnih dana (sa dnevnom minimalnom temperaturom od 0°C). Režim padavina na mediteranskoj obali dostiže svoj maksimum tokom zime, i minimum tokom ljeta. Najviše padavina ima u oktobru, novembru i decembru, što predstavlja 30 do 40 % ukupnih godišnjih padavina; najmanje padavina ima tokom juna, jula i avgusta, što predstavlja samo 10 % godišnjih padavina. Tokom zimskog perioda, dnevne padavine u prosjeku iznose 5-8l/m², iako najveća vrijednost dnevnih padavina može dostici i preko 40 l/m². Tokom ljetenjeg perioda, dnevene padavine u prosjeku iznose 1 l/m². Godišnje padavine u Ulcinju u prosjeku iznose 1,109 l/m², što predstavlja najmanju količinu padavina na crnogorskoj obali. Maksimalne padavine u Ulcinju, u toku perioda od 24 h, u zadnjem periodu od 100 godina su procjenjene na 191 l/m². Za ulcijsko područje su tipični sljedeći pravci vjetrova: sjeveroistočni (16.8 %), istočni (16.3%), istočno-sjeveroistočni (11.6%), zapadni (7.4%), i zatišja u učestalosti od samo 3.9%. Ekstremna jačina vjetrova na obali Ulcinja dostiže brzinu od 20 m/s (72 km/h). Prosječna vlažnost vazduha u ulcinjskom području iznosi 65.9 % (minimalnih 61.5 % u julu i maksimalnih 69.3 % u maju). Povećana oblačnost je karakteristična za zimski period, što je nije slučaj i sa ljetnjim periodom. Prosječna oblačnost na godisnjem nivou u Ulcinju je 41% (minimalnih 18% tokom jula/avgusta, i maksimalnih 55% tokom decembra). Prosječna mjesečna insolacija u Ulcinju iznosi 212.9 sati (maksimalno 332.0 h u julu). 2.2.3. HIDROLOGIJA Bojana je djelimično plovna, međunarodna rijeka. Duga je 43 km i ima dvije glavne pritoke: Moraču, u Crnoj Gori, i ogranak Drima u Albaniji. Ona teče od Skadarskog jezera 18 km kroz albansku teritoriju, a preostalih 25 km predstavljaju granicu između Crne Gore i Albanije. Procijenjeno je da 35% njene vode potiče iz Crne Gore. Bojana je otoka kompleksnog hidrolološkog sistema jugozapadnog Balkana. Njegove najznačajnije vode su Skadarsko jezero i Morača u Crnoj Gori, Cemi, Drim i Kiri u Albaniji, ogranak Bijelog Drima na Kosovu, ogranak Crnog Drima sa Ohridskog jezera, i nekoliko drugih rječnih ogranaka, potoka, vještačkih jezera, kanala itd. Sliv Bojane zauzima područje od 19.000 km². Vodni režim Bojane je određen njenim pritokama, Skadarskim jezerom i ušćem. Usporenog je toka, zbog malog nagiba od 1.2 m/km. Ukupni godišnji otok Bojane u hidroelektranu Fraskanjel u prosjeku iznosi 640 m³/s. Amplituda visoke vodene oscilacije u stanici za baždarenje je bila 2.75 m (u periodu od1952.god. do 1987.god.) sa maksimalnom vrjednošću od 4.56 m u januaru 1963. god. i minimalnom vrijednošću od 1.81 m u februaru 1983. godine. Prosječna dubina Bojane je oko 3 do 5 m, a u nekim djelovima prelazi i 8 m. Na ušću rijeke, morski talasi su stvorili greben, koji je vidljiv kada je nivo vode nizak. Rječni ogranak zapadno od ade je omanji, dubine 0.9 metara zimi, i 1.2 m ljeti, dok drugi ogranak istočno od ade čini granicu prema Albanije, i dubok je 1.2 m tokom zime, i 1.6 m tokom ljetnjeg perioda. Zaštita od plavljenja se vrši uglavnom pasivnim mjerama, zaštitnim nasipima, i nekim radovima na rječnom regulisanju. Najveće konstrukcije su na Svetom Nikoli - Rec dužine 6,337 m, i Šutej na Svetom Đorđu, koji je dug 1,445 m. Ovi nasipi štite od sezonskog plavljenja područje od 600 ha između Bojane i stare brane solane, kao i Ulcinjsko polje.

16

2.2.4. Geologija, zemljište Crnogorska obala je područje intezivne seizmičke aktivnosti, zbog pokreta tektonskih ploča u graničnoj zoni prema Dinaridima. Najbitnije seizmičke zone obalnog područja se nalaze u južnom dijelu Crne Gore: skadarska zona, ulcinjska i budvanska zona. U ovim zonama su mogući jaki zemljotresi sa maksimalnom jačinom od 9 stepeni na Merkalijevoj (MCS) skali. Seizmički rizik povećava činjenica da je područje Velike plaže uglavnom sastavljeno od kvartarnih sedimenata. Ovaj region spada u zonu 9c sa seizmičkim koeficijentom od 0,12 ks. Najveći dio istraživanog područja pokazuje prosječno stanje tla. Ipak, neke zone, poput nagiba od gline sa kremenim sedimentima, u okolini Ade Bojane, su seizmički nestabilne, i tamo se mogu uočiti trajne deformacije od zemljotresa 1979. godine. Neki djelovi terena, kao sto su pješčani tereni blizu mora sa visokim nivoom podzemne vode, ili močvare, imaju stabilno stanje. Sedimenti Velike plaže pripadaju kvartarnom periodu, sastojeći se od aluvijalnih i pješčanih sedimenata. Aluvijani sedimenti su takođe rasprostranjeni u donjem toku Bojane, i velikom djelu Velike plaže, gdje se sastoje od šljunka, pijeska, blata, i blatnjave gline. Plažni sedimenti su pješčani, i mogu se naći duž Velike plaže. Tlo se sastoji od nekoliko tipova zemljišta sa različitim fizičko-hemijskim svojstvima i različitim nivoom poljoprivredne vrijednosti (bonity klasa od I do VIII, gdje je I klasa najbolja). Morski pijesak i šljunak, stvoreni morskim talasima, su nataloženi duž niže obale na Velikoj plaži i plaži Ade Bojane. Na ovom području se nalazi najveća količina finog pijeska u Crnoj Gori. Aluvijalna zemljišta se nalaze u Donjem i Gornjem Štoju, ostrvu Ada i duž Bojane. Ova zemljišta se većinom sastoje od pješčanih i blatnjavih komponenti, i nalaze se na nižim terenima, tako da su često u kontaktu sa slanom vodom. Tlo blizu Bojane je takođe slano zbog uticaja morske vode na rijeku. Obalna zona blizu rijeke je često poplavljena. Proces prodora slane vode i plavljenje se dešavaju u mikrodepresijama (poznatim kao "knete"). Zemljišta u ovim mikrodepresijama obiluju močvarama i močvarnom vegetacijom predstavljajući značajno stanište za biljni i životinski svijet, naročito ptice. Ona imaju bonity klase od I do VI. Izdignuti tereni Donjeg i Gornjeg Štoja, takozvani Brijeg od mora i Špatula, nalaze se na 2.2 do 2.9 m nadmorske visine. Ova zemljišta su boljeg kvaliteta od onih u nižim predjelima (klase I do IV). Ovo područje je do izvjesne mjere kultivisano povrćem i voćem, prvenstveno limunom, i manjim količinama drugog voća i žitarica. Najveći dio datog područja je pokriven šumama i makijom 6, a samo djelimično livadama i pašnjacima. Trenutni kvalitet zemljišta u Štoju i Adi spada u klasu III do IV, ponegdje i u klasu V, a navodnjavanjem se može poboljšati i za dvije klase. Močvarno glineno tlo se nalazi u malom predijelu blizu Špatule i na Adi. Ovo tlo je slabog kvaliteta (klasa V), ali se može poboljšati navodnjavanjem i drenažom da bi bilo pogodno za poljoprivrednu upoterbu. 2.3. Biološki podaci 2.3.1. Staništa i flora 2.3.1.1. Pregled tipova staništa / vegetacijske zajednice Obalna zona se sastoji od: "obalnih voda" koje se protežu do 3 km (oko 1.6 nautičkih milja) u more, obalne linije sa pješčanom plažom i dinama sa različitim pionirskim zajednicama, kompleksa zaliva sa brakičnim vodama, otvorenih blatnih nasipa sa plitkim brakičnim vodama, i plažnih močvara. Cijelo područje ovih staništa obuhvata 2,900 ha, dok plitke obalne morske vode (5-25 m), obuhvataju dodatnih 8,000 ha.

17

Iza ogoljelog pješčanog plažnog pojasa, širokog nekoliko desetina metara, nalazi se kopnena vegetacija Velike plaže i Ade Bojane koja se,može podijeliti na sljedeće vegetacijske pojase: (i) psamo-halofitnu vegetaciju - (u zapadnom dijelu od Port Milena do Donjeg Štoja sa polu- prirodnom šumom alepskog bora (Pinus halepsnis), koja se nalazi na zadnjoj strani dina) - praćena (ii) privremeni močvarni predjeli i bare u depresijama starijih oblasti dina. Ovo je (iii) praćeno suvim pašnjacima, livadama, i neobrađenim zemljištima i pojasevima šume. Nekadašnja zoganjska laguna, koja se danas koristi pretežno kao Ulcinjska solana, odvojena je od Jadranskog mora 10 km dugim graničnim ostrvom. Iako je na plavni režim uticao nasip za sprječavanje plavljenja duž Bojane, područje je i dalje redovno plavljeno. "Kao rezultat kompleksnog djelovanja Bojane, Jadranskog mora i vjetrova u području Ulcinja, formirao se sistem paralelnih dina. Povećanje stabilnosti pijeska od obalne linije ka kopnu, i smanjenje saliniteta u depresijama između dina, uticalo je na zonalno rasprostranjenje životnih zajednica, sa posebnom kompozicijom faune ptica" (Vasić 1979a). Može se prepoznati deset tipičnih zona za tipični geo-morfloški predio delte Bojane : 1 - plitko more, 2 - pješčane i muljevite plaže, 3 - pijesak sa prorijeđenom halofitnom vegetacijom, 4 - halofitna vegetacija u nastajanju, 5 - halofitna i polupustinjska vegetacija sa rijetkim drvećem, 6 – šume tamariksa, 7 - brakična močvarna područja, 8 - mediteranski suvii predijeli sa malobrojnom vegetacijom makije, 9 - aluvijalne šume, 10 - sela, kultivisani predio. Karakteristike ove vegetacije su opisane u sljedecim poglavljima.

Slika 4. Šema zonacije Velike plaže i Štoja pokraj Ulcinja (Vasić 1979.god.). Tabela: Staništa ušća Bojane

EUNIS LV 2 Direktiva staništa Aneks I

HD kod

Bern Konvencija Res 4

BC kod

Prioritet

A2 Litoralni sedimenti

Mediteranske slane livade(Juncetalia maritimi)

1410 Mediteranske slane livade

15.5 -

18

Pomjeranje dine duž obalne linije sa Ammophila arenaria (bijele dina)

2120 Dine 16.2 -

Dine sa Euphorbia terracina

2220 Dine 16.2 -

Brachypodietalia dine sa jednogodišnjim biljkama

2240 Dine 16.2 -

Tvrde oligo-mezotrofne vode sa bentonskom vegetacijom Chara spp.

3140 Oligotrofni vodeni baseni oskudni krečom

22.11 -

Prirodna distrofna jezera i bare

3160 Podvodni pokrivač 22.44

E1 Suvi travnjaci

Pseudo-stepe sa travama i jednogodišnjim biljkama Thero-Brachypodietalia

6220 Mediteranski suvi travnjaci

34.5 *

E6 Kopnena staništa u kojima dominiraju slane trave i biljke i

Mediteranske slane stepe (Limonietalia)

1510 Mediteranske slane stepe

15.8 *

F9 Obalski i močvarni čestari

Južne obalske galerije I čestari

92D0 Južne obalske galerije i čestari

44.8

Jugoistočne evropske šume jasena I hrasta

44.43 -

Crnogorske šume jasena hrasta

44.4325 *

! 15.5 Mediteranske slane livade 15.51 Mediteranski [Juncus maritimus] i slane mocvare [Juncus acutus] 15.55 Mediteranske obalne slane močvare ! 15.8 Mediteranske slane stepe ! 16.2 Dine 22.3 Zjednice vodenih biljaka ! 22.341 Niski mediteranski travnjaci vodenih biljaka 22.1 Trajne bare I jezera ! 22.11 Oligotrofni vodeni baseni oskudni krečom 22.4 Euhidrofitne zajednice ! 34.5 Mediteranski sušni pašnjaci 34.53 Sušni pašnjaci istočnog Mediterana ! 41.7 Termofilne i supra-mediteranske harstove šume ! 44.1 Obalske formacije vrba

19

44.4 Mješovite galerijske šume (hrasta-brijesta-jasena) uz velike rijeke ! 44.4325 Crnogorske šume jasena –hrasta - jove ! 44.8 Južne obalne galerije i čestari (Numeracija je su u skladu sa Bern konvencijom Res. 4. Uzvičnici ukacuju na visokoprioritetne vegetacijske zajednice, prioritet u skladu sa Habitat direktivom.) 2.3.1.2. Obalna staništa Podvodna vegetacija obalnog pojasa Nedaleko od obalnog pojasa, u moru se nalazi podvodna vegetacija, u literaturi oznacena kao Zosteretum marinae adriaticum (jeguljina trava, zvizdarkina trava) i Posidonietum oceanicae adriaticum (posidonija) zajednice. Psamo-halofitna vegetacija Halofitna vegetacija je otporna na so, preferira pješčano tlo, npr. obalna staništa dina. Velika plaža i Ada Bojana su područja sa najrazvijenijom i najočuvanijom psamo-halofitnom vegetacijom na crnogorskoj obali. Zbog ekstremnih životnih uslova (pokretno tlo, visok salinitet), biljne zajednice koje sačinjavaju ovu vegetaciju su floristički siromašne I odlikuju se malom pokrovnošću. One su zbog svoje prirode nestabilne i vrlo osjetljive na antropogeni uticaj. U ostalim djelovima crnogorske obale, ova vegetacija se javlja samo mjestimično, jer je uništava izgradnja hotela, kampova i kuća. U ovom području se nalaze dvije rijetke i ugrožene billjne zajednice Xanthio-Cakiletum maritimae (Beg. 1941., Pign. 1953.) i Agropyretum mediterraneum (Kuhn, Br.-Bl. 1933.). 1. Biljna zajednica Xanthio-Cakiletum maritimae preživljava u ekstremnim ekološkim uslovima pod direktnim uticajem slane vode i vjetra. Biljne vrste tipične tipične za ove zajednice su: nadmorska morguša (Cakile maritima Scop.), Xanthium italicum,. slankasta solnjača (Salsola kali L.), Euphorbia peplis L, Euphorbia paralias L., Polygonum maritimum L, Atriplex hastata L., Echinophora spinosa L., morski kotrljan (Eryngium maritimum L.), Agropyrum junceum (L.) P. B., Medicago marina L., Inula crithmoides L., Lagurus ovatus L, Cuscuta sp. L. 2. Biljna zajednica Agropyretum mediterraneum, koja je povezana sa prethodnom, javlja se nešto dalje od mora, ka priobalnoj zoni, i čine je sljedeće vrste: Agropyrum junceum (L.) P. B., Echinophora spinosa L., morski kotrljan (Eryngium maritimum L.), Euphorbia paralias L, Medicago marina L., Ammophila arenaria Lk., Pancratium maritimum L., Calystegia soldanella (L.) R. BR., Pseudorlaya pumila (L.) Grande, Lagurus ovatus L, Xanthium italicum Mor., Cakile maritima Scop., Euphorbia peplis L, Polygonum maritimum L., Atriplex hastata L., Aegilops ovata L., Lepturus cylindricus Trin Lepturus incurvus Sch et Thel., Vulpia ciliata Lk., Schoenus nigricans L., Blackstonia perfoliata (L.) Hud., Bromus tectorum L, Juncus maritimus Lam, Euphorbia terracina L., Inula crithmoides L., Reichardia picroides (L.) Roth. Ovo područje ima mnogo stabilniju podlogu u poređenju sa životnim uslovima prve zone. Ono što doprinosi stabilnosti njene podloge je Agropyron junceum (L.) P.B. koja, sa svojim izgledom žbuna, štiti površinske slojeve pijeska. Iza zone psalmo-halofitne vegetacije nalazi se područje sa nekoliko tipova vegetacije koji se naizmjenicno smjenjuju: vegetacija močvara, mješovite šume i mediteranski sušni travnjaci. Vegetacija močvara U pojedinim dijelovima ovog područja, močvarna vegetacija se javlja u vidu trajno, privremeno i sezonski plavljenih močvara i kneta, prirodnog ili vještackog porijekla (iskopi za

20

eksploataciju pijeska). Ovdje se razvila močvarna vegetacija sa jedinstvenim zajednicama vrsta: divlja kalina (Limonium angustifolium), caklenjača (Salicornia herbacea), grmolika caklenjača (Salicornia fruticosa), oštri ili morski šaš (Juncus sp)., mješica Utricularia vulgaris (u trajnim slatkovodnim barama) i morske vrste familije Chenopodiaceae. Na močvarnom tlu vegetacija buja. Obično je vegetacija brakične vode prisutna na mjestima gdje se morska slana voda miješa sa vrlo plitkom podzemnom vodom, baš kao na ušću Bojane. U ovoj zoni postoji nekoliko tipova vegetacijskih zajednica: a) Najveću površinu prekriva zajednica Juncetum maritimi-acuti Hi-ić 34. U ovoj zajednici je evidentirano nekoliko vrsta iz porodice Orchidaceae koje su zaštićene u flori Crne Gore. b) Zajednica u kojoj dominira trska (Phragmites communis Trin.) je najrazvijenija blizu Bojane, dok se na Velikoj plaži može naći samo u fragmentima. Biljne vrste uobičajene za ovu zajednicu su: žuti iris Iris pseudacorus L., žuti lokvanj Nuphar luteum, Butomus umbellatus L., Veronica anagalis-aquatica L., Carex sp. itd. c) Tipična halofitna vegetacija, u kojoj dominira Limonium angustifolium Tsch., je mjestimično prisutna. Biljne vrste uobičajene za ovu zajedniceusu:Salicornia herbacea L., Atriplex hastata L. i Salsola sp. 2.3.1.3. Rječna, jezerska i barska staništa Ova grupa staništa je pokrivala ogromna područja prije melioracije nizija. Bojana obicno pravi šljunkovite i pješčane pionirske sastojine, sa malim plavljenim zonama mekog drveta na svom "gornjem" toku,(od Skadra do Fraskanjala); sve sastojine tvrdog drveta su iskorištene kao livade I poljoprivredne površine. Brzina toka je velika, toplo Skadarsko jezero i hladna planinska rijeka Drim se miješaju, tako da tamo nema velikih rječnih okuka, ili vlažnih livada, osim kompleksa pašnjaka gore ka nekadašnjem proboju glavnog kanala. Potpuno drugačija je "donja Bojana" od Fraskanjela do ušća. Brzina toka je smanjena, rijeka je napravila nasip i blokira pritoke, čime se prave močvarna i barska područja ili jezera kao sto je Šasko. U ovom području postoji mozaik različitih biljnih zajednica: čiste sastojine trske (Phragmites), mješovite sastojine Phragmites i Thypha, sastojine šaševa, sastojine Tamarix africana na suvom, vlažnom i dijelom alkalnom zemljištu, šume mekog drveta. U šumama mekog drveta dominira Populus alba, a u manjoj mjeri je zastupljena Salix alba .Sastojine Alnus glutinosa vode ka malim sastojinama tvrdog drveta u kojima dominiraju Quercus robur ssp. Scutariensis, Ulmus sp. i Fraxinus angustifolia. Brakična voda može doseći i do zadnje Bojanine okuke (2.5 km od frontalnog dijela ušća) tokom visokih plima/oluja u kombinaciji sa niskim otokom rijeke. U priobalnom pojasu Šaskog jezera, dominantna je žbunasta vegetacija. U ovim zajednicama dominira Vitex agnus castus L., a zastupljene su i sljedeće vrste: Salix alba L., Salix purpurea L., Amorpha fruticosa, Juncus acutus. Pripadnici ovih zajednica su takođe zastupljeni u području Velike kente i Fraskanjela. U Šaskom jezeru se nalaze submerzne, emerzne I flotantne biljke: Najas marina L., Najas minor All., Nuphar luteum (L.) Sm., Nymphea alba L., Nymphoides pelatata (S.G. Gmel) O. Ktze., Potamogeton perfoliatus L., Potamogeton crispus L., Potamogeton pectinatus L., Potamogeton lucens L., Potamogeton natans L., Polygonum amphybium – erectum L., Myriophyllum spicatum L., Myriophyllum verticillatum L., Mentha aquatica L., Valisneria spiralis L., Ludwigia palustris (L.) Ell., Ceratophyllum submersum L., Ceratophyllum demersum L., Cyperus longus L., Butomus umbellatus L., ssp. scutarensis Lak., Trapa natans L., Alisma plantago-aquatica L., Gratiola officinalis L., Schenoplectum lacustris (L.) Palla., Ranunculus fluitants Lam., Ranunculus circinathus Sibth., Eleocharis palustris (L.) R. et Sch., Sparganium erectum L., Roripa silvestris (L.) Pess.

21

2.3.1.4. Prirodne šume Prirodne šume skadarskog hrasta, bjelograbića, poljskog jasena i bijele topole Na razdaljini od 200-300 m od mora, nalazi se pojas vlažnih šuma sa endemičnom podvrstom Quercus robur ssp scutariensis, takozvanim skadarskim hrastom. Ove prirodne autothone šume zbog uticaja mediteranske klime i sezonskog plavljenja, sadrže i zimzelene i listopadne vrste. Osim u kombinaciji sa skadarskim hrastom Robureto-Carpinetum orientalis (Jankovic, M. et Bogojevic, R. (1965.)), termofilna listopadna vrsta bjelograbić (Carpinus orientalis Mill) javlja se zajedno sa običnom srebrnom topolom (Populus alba).Ostale značajnije vrste drveća u ovom području su konopljuša (Vitex agnus castus L.), mirta (Mirtus communis L.), tamariks (Tamarix Africana), poljski jasen (Fraxinus angustifolia), brijest (Ulmus minor Mill). i kupina (Rubus ulmifolius). Osim spomenutih vrsta, u tabeli 4-2, ovdje ima i livada šafrana Colchicum hungaricum JKA karakteristicnih po svom periodu cvjetanja krajem septembra. Skadarski hrast je termofilna mediteranska podvrsta hrasta lužnjaka Quercus robur, poznatog i pod nazivom engleski hrast. U Crnoj Gori se moze naći u tri područja. Sjeverna obala Skadarskog jezera predstavlja dio areala podvrste scutariensis, gdje raste u zajednici sa poljskim jasenom (Fraxinus angustifolia), i grčkom lustrikom (Periploca graeca L).. Drugi ovakav predio se nalazi u dolini Zete, sjeverozapadno od Podgorice. Najsjeverniji region rasprostranjenjenosti ove podvrste je Velika plaža, i predio blizu istočne Albanije (ovdje nije prisutna Periploca graeca L.). Crnogorske hrastove-grabove šume prekrivaju nizijske predjele, kao i brda između Skadarskog jezera i Jadranskog mora, gdje se floristički bogate šume javljaju u kombinaciji sa livadama i manjim poljima. Mješovite šume U istočnom dijelu Velike plaže, takozvanoj Špatuli, području blizu Gornjeg Štoja, nalaze se dobro očuvane sastojine vlažnih šuma. U šumama ovog područja dominantne vrste su: poljski jasen (Fraxinus angustifolia) obična jova (Alnus glutinosa), bijela topola (Populus alba), virdžinijska grčka lustrika (Periploca graeca), Cynanchum acutum, crne topola (Populus nigra L.) i Fraxinus oxycarpa. U spratu žbunja su evidentirane sledeće vrste: bijela vrba (Salix alba L.), purpurna vrba (Salix purpurea L.), drijen (Cornus sanguinea L.), Ligustrum vulgare L., glog (Crataegus monogyna Jacq.), Amorpha fruticosa, nar (Punica granatum L.), a u spratu zeljastih biljaka: Teucrium polium L., Hypericum perforatum L., Euphorbia amygdaloides L., Aristolochia rotunda L., Helichrysum italicum. Na Adi Bojani prisutna je i žbunasta vegetacija, i te zajednice se sastoje od vrsta Tamarix africana i Juncus acutus. 2.3.1.5. Pašnjaci i suve livade Iza vlažne zone, van direktnog dodira sa slanom vodom, mediteranski pašnjaci i livade su nastanjene zajednicom Thero-Brachypodietalia Br.-Bl. 1947. Ne postoje precizni podaci o flori ove zajednice, osim da su tu otkrivene neke vrste Orchidaceae (vidjeti 7.2.2.1.) koje su zaštićene u flori Crne Gore. 2.3.1.6. Hortikulturalno drveće i prateće biljke

22

U nudističkom naselju (Ada Bojana), i pored prilaznih puteva, ostrvska prirodna vegetacija je promijenjena stranim i dekorativnim hortikulturalnim biljnim vrstama. Zabilježene su sljedeće: Myrtus communis L., Amorpha fruticosa L., Periploca graeca L., Pittosporum tobira Ait., Nerium oleander. 2.3.1.7. Halofitna vegetacija Ulcinjske solane Zemljišta sa visokim sadrzajem soli su nepovoljna za razvoj biljaka, tako da su nastanjena samo vrstama koje su prilagođene na ekstremne životne uslove ovih staništa. Takve biljke, poznate kao halofite, čine floristički siromašne, ali vrlo zanimljive biljne pokrivače. Tipične ili prave halofite (euhalofite) mogu se naći na staništima sa visokim stepenom saliniteta i vlažnosti. Njihove zajednice predstavljaju dominantan tip vegetacije u Ulcinjskoj solani. Mogu se naći na blatnjavo-glinenim rubovima pregrada na bazenima, jezeru I i II, kanalima, kao i nasipima. One djelimično imaju emerzan karakter, odnosno rastu iz plitke vode. Zoniranje halofitne vegetacije u solani određeno je konfiguracijom kanala i nasipa. Zajednica Salicornietum herbaceae Jank. & Stev. se razvila na vrlo slanim i trajno poplavljenim zemljištima, a neke sastojine ove asocijacije se nalaze u plitkoj vodi. Salicornia herbacea L. je dominantna vrsta u ovom području. Osim ovoga taksona, u zajednici dominira Sueda maritima Dum, dok su Limonium angustifolium Degen i Atriplex portulacoides L. su manje brojne vrste. Kao prateće vrste se javljaju Salsola soda L. i Atriplex prostrata Boucher ex DC. Ova zajednica se pojavljuje u maju i tačno pred kraj ljeta. U jesen, kada Salicornia cvjeta i poprima karakterističnu crvenu boju, ova zajednica dostiže vrhunac svog razvoja Zajednica Arthrocnemetum fruticosi Br.-Bl., koja se javlja na slanom tlu vrlo često u kombinaciji sa Salicornietum herbaceae Jank. & Stev., prisutna je na solani samo mjestimično. Ona se razvija na nešto udaljenijim, trajno poplavljenim, i vrlo slanim mjestima. Istog je florističkog sastava, ali postoji razlika u nivoima zastupljenosti pojedinih vrsta. Ove dvije zajednice stvaraju mozaike u nekim područijima.U sušnim i manje slanim predjelima, karakteristična vrste u zajednici su Limonium angustifolium (mrežica) Degen. Najbolje razvijene zajednice euhalofita se nalaze na frontalnoj strani jezera (nadomak plavih kuća). To su prave livade, na kojima se mogu uočiti dvije zone halofitne vegetacije. Prva zona, koja se razvila duž obale, sastoji se od zajednice Salicornietum herbaceae Jank. & Stev. Dalje, ka nasipima i kanalima, nalazi se druga halofitna zona, koja se čini kompleksnijom. Izgrađuju je sastojine različitog florističkog sastava, koje se međusobno smjenjuju. To su: čiste sastojine vrste Limonium angustifolium (mrežica) Degen; javljaju se i sastojine sa Limonium angustifolium Degen: Atriplex portulacoides L., Sueda maritime Dum. i Carex sp.; dominantne vrste Sueda maritima Dum. i Carex sp; predstavnici Sueda maritime Dum. i Limonium angustifolium Degen se javljaju zajedno sa Carex sp.,; čiste sastojine Carex sp. Kao prateće vrste javljaju se Spergularia salina Presl, Plantago coronopus L. i Coronopus squamatus (Forsskal) Asch. U drugim djelovima solane (jezero II, prvo polje isparavanja, zoganjske bare, nasipi) postoje i dvije halofitne zone u kojima je na isti način raspoređena euhalofitna vegetacija, iako je slabije razvijena. U kristalizacionim bazenima i duž rubova kanala, mogu se naći pojedinačni primjerci koji ne formiraju zajednice. Dalje od vode, teren se uzdiže (tlo postaje dublje), i salinitet i vlažnost zemljišta se smanjuju. U ovom području, dominiraju vrste koje se javljaju kao prateće vrste u drugoj zoni halofitne vegetacije (Spergularia salina Presl., Plantago coronopus L., Coronopus squamatus (Forsskal) Asch). Ovaj tip vegetacije je najrazvijeniji tokom aprila i početka maja, kada dominantne vrste cvjetaju. Za vrijeme vegetacijskog perioda pojavljuju se elementi livada i ruderalne vegetacije, i postepeno postaju dominantni. Na nasipima koji dijele bazene

23

pojavljuje se Inula crithmoides L. značajni elemenat halofitne vegetacije. Livade

Zajednice livadske flore su prisutne na dubljim zemljištima manjeg saliniteta. Livadski tipovi vegetacije se nalaze na uzdignutim predjelima duž kanala koji vodi ka jezeru I. Na livadi se mijenjaju različiti aspekti tokom vegetacijskog perioda. U martu dominiraju geofite poput Narcissus tazetta L., Romulea bulbocodium (L.) Sebast. & Mauri, Hyacinthus orientalis L., Ornithogalum sp. Kasnije, na livadama dominiraju sljedeće vrste: Avena barbata Pott ex Link, Dactylis glomerata L., Phragmites comunis Trin., Carex sp., a tokom jeseni je prisutan Limonium angustifolium L. Mjestimično se javljaju sastojine u kojima dominira vrsta Trifolium nigricens Viv. Prateći elementi ovih zajednica su Anemone hortensis L., Anagalis arvensis L., Bellis perennis L., Bituminaria bituminosa (L.) Stirton, Echium vulgare L., Silene gallica L. itd. U centralnom dijelu livade koja se nalazi između prvog bazena isparavanja i zoganjskih bazena, tipična livadska vegetacija se razvija tokom proljeća, sa dominantnim vrstama Petrorhagia saxifraga (L.) Link, Petrorhagia prolifera (L.) P.W.Ball & Haywood, Moenchia mantica (L.) Bartl., Kickxia commutata (Bernh. ex Reichenb.) Fritsch itd. Međutim, na istom mjestu, tokom jeseni dominira vrsta Limonium angustifolium (mrižica) Degen. Zajednica u kojoj je Juncus acutus L. dominantan takson, prekriva ostatak livade. Kao i kod prethodno pomenute livade, iste geofite se razvijaju u martu. Evidentirani su i predstavnici porodice Orchidaceae: Orchis laxiflora Lam., Serapias lingua L., i S. vomeracea (Burm) Briq. Trska U prirodnim uslovima, trska Phragmites communis Trin. dostiže najintezivniji razvoj na močvarnom, blatnjavom, i tresetno-blatnjavom tlu, sa dubinom vode od oko 60-80 cm . Na suvim ili isušujućim staništima, trska se moze razviti jedino ako je nivo vode u zemljištu visok (ne ispod od 3-4 cm u odnosu na površinu) (Nikolajevskij, V. G. 1971.). Monodominantna zajednica trske Phragmitetum communis W. Koch se može naći u barama, kanalima, i ostrvima koja se izdižu iznad površine vode. Ova zajednica je naročito dobro razvijena u drugom bazenu isparavanja. Smatra se da će trska nastaviti da se širi, i zauzima nove vodene površine. Ova vrsta je prisutna i kao prateći element u vegetaciji vlažnih livada. U močvarnim obalnim područjima, zajednica Juncetum maritime-acuti Hić. se može naći samo mjestimično. Konstituenti ove zajednice su Juncus acutus L. i J. maritimus Lam. Pojedinačna stabla Tamarix africana Poiret se takođe često mogu naći. 2.3.1.8. Kultivisana područja Tokom zadnjih decenija, razvoj poljoprivrede u Evropi je bio karakterisan intezivnijim korišćenjem zemljišta sa jedne strane, i s druge strane, zbog mijenjanja ekonomskih uslova, povećavanjem broja neobrađenih livada i pašnjaka (Redecker 2002). Kao rezultat toga, Evropa je pretrpjela gubitak polu-otvorenih predjela, i ostalo je samo nekoliko područja gdje se pastoralizam jos uvijek uveliko praktikuje, kao na ušću Bojane. Klima je doprinijelarazvoju tri vegetacijske regije: zimzelene (uključujući vegetaciju do 300 m nadmorske visine), mješovite (do 500 m nadmorske visine), i submontane (iznad 500 m nadmorske visine). U zimzelenoj zoni se sade masline, smokve, pomorandže, limuni, bademi, kivi i japanske jabuke. U području mješovite vegetacije se gaje slatki kesten, nar, dud, vinsko grožđe i kukuruz. U submontanoj regiji najbolje uspijevaju kukuruz, duvan i šljive. Za nizijsko područje ušća Bojane je karakteristično to da su pašnjaci i livade ograđeni. Oni su isprekidani pojedinačnim stablima ili malim sastojinama plavnih šuma, malim poljoprivrednim površinama i mediteranskim voćnjacima. Ovaj mozaik raznolikog zemljišta daje predjelu

24

prepoznatljiv karakter. Oko 30 % površine livada se kosi u junu. Onda domaće životinje na tom području pasu do idućeg proljeća. Ulcinjsko i Zoganjsko polje čine otvoreni predio (800 ha), redovno plavljen zbog jakih lokalnih padavinama. Veliki djelovi ovog područja su ograđeni duž parcela nasipima visokim i do pola metra. Sistem "polder livada" nastao je kao rezultat zadržavanja vode i taloženja plutajućih sedimenata, i tako se Ulcinjsko i Zoganjsko polje pretvaraju u trajna močvarna područja. U delti Bojana-Buna, Ulcinjsko i Zoganjsko polje spadaju u područja sa najraznovrsnijim ratarskim kulturama. Ovo doduše nije jos uvijek proučeno, i zahtijeva inventarizaciju baštenskih područja i biljaka. Specifična karakteristika ovog regiona su dragun, smokve i dud. 2.3.1.9. Mediteranske četinarske šume, žbunje (makija) i vegetacija stijena Ovaj tip vegetacije preovladava u kraškim brdima i planinama ovoga područja, pogotovo Pinješu i Mendri blizu obale, djelovima Briske gore i Šaskog brda.Pristupačniji djelovi ovoga područja su degradirani ispašom,osim toga, ostali su relativno očuvani. Ovi regioni su slabo istraženi, tako da informacije o ovom tipu vegetacije još nisu prikupljene. 2.3.2. Divlja fauna 2.3.2.1. Ribe Mora se pretpostaviti da je diverzitet riba znatno smanjen mnogim antropogenim intervencijama, kao što su: izgradnja brane na Drimu u Albaniji (što je izazvalo smanjenje otoka u Bojanu, i gubitak uzvodnih mrijestiišta), izgradnja Ulcinjske solane (gubitak velikih mrijestilišta u nekadašnjem zalivu),zagađenje i neprimjereno održavanje preostalih močvarnih područja i zalivskih relikata povezanih sa Port Milena (gubitak staništa). Uprkos ovim intervencijama, vodeni sistem delta Bojane - Skadarsko jezero je i dalje veoma važno stanište riba. Eksperti iz Albanije i Crne Gore su registrovali 143 vrste i podvrste riba, a 107 vrsta riba je zabilježeno na crnogorskoj strani (u Šaskom jezeru, Bojani i moru). Ovaj visok diverzitet oslikava mozaik staništa delte Bojane, i otvorene veze između Jadranskog mora i Skadarskog jezera, ali i između mora, zaliva, rijeke i okolnih močvarnih predjela poput Šaskog jezera. Takođe je važno pomenuti da, u Crnoj Gori, u basenu Skadarskog jezera nema hidroenergetskih brana, i da rijeke povezuju jezero ne samo sa morem, nego i sa planinama iz zaleđa. Organizacija Euronatur je dala pregled 6 glavnih vodenih staništa sistema ušće Bojane - Skadarsko jezero: veliko slatkovodno jezero (Skadarsko jezero / Skutari), malo slatkovodno jezero (Šasko jezero), rijeka (Bojana), prodelta i litoralna zona mora (Jadranska obala kod ušća rijeke), i vještacko slano močvarno područe (Ulcinjska solana) (vidjeti 7.2.3.)

25

vrste i podvrste riba (n = 143)

0 10 20 30 40 50 60 70 80

Skutari Lake

Bojana-Buna River

Sasko Jezero

Viluni Lagoon

Solana Ulcinj

Adriatic Sea

U Bojani se moze naći 13 vrsta riba koje migriraju iz Skadarskog jezera u Jadransko more i obrnuto. Među njima je i jesetra (Acipenser sturio) koja spada u ugrožene vrste. Ostale migracione vrste su rječna paklara (Lampetra fluviatilis), paklara (Lampetra planeri), morska paklara (Petromyzohn marinus), jadranska jesetra (Acipenser naccarii), pastruga (Acipenser stellatus), lojka (Alosa falax nilotica), morska jegulja (Anguilla anguilla), brancin (Dicentrarchus labrax), cipol blataš (Mugil cephalus), cipol balavac (Liza ramada), iverak (Platichtys flesus luscus) i Citharus linguatula (koja se samo pominje u literaturi). Gotovo 70 % rječnih vrsta riba spada u šarane. Među najznačajnijim su Cyprinus carpio, Carassius auratus gibelio, Alburnus alburnus, Scardinus erythophthalamus, Leucius cephalus albus, Perca fluvaiatilis i Pachychilon pictum, lokalna endemična vrsta. Na ušću rijeke ima oko 50 vrsta riba. Nekada davno, sardela (Sardine pilchardus) je u velikim količinama hvatana u ulcinjskom zalivu, dok danas tamo preovladavaju ribon (Pagellus erythrinus), trlja blatarica (Mullus barbutus), brancin (Dicentrachus labrax), šarag (Diplodus sargus), salpa (Sarpa salpa), palamida (Sarda sarda), i gof (Seriola dumerili). Bez obzira na ukupan diverzitet riba, broj ugroženih vrsta je bitan indikator vrijednosti kompleksa delte Bojane. Dok je veličina populacija nekih vrsta drastično opala (Chondrostoma nasus ohridanum), neke vrste u Skadarskom jezeru su na ivici biološkog istrijebljenja (Acipenser nacarii, Salmo marmoratus, Salmo dentex), dok se za neke (Chondrostoma scordensis) smatra da su već istrijebljene. Osim riba, u ovom području u manjem broju i dalje postoje: evropska sipa, oktopod, školjke, krabe, ostrige i morske zvijezde. 2.3.2.2. Vodozemci i gmizavci Tokom istraživanja područja Velike plaže i Ade Bojane, od aprila do juna 2002. godine, registrovano je oko 5 vrsta vodozemaca i 12 vrsta gmizavaca (vidjeti 7.2.2). Na Velikoj plaži se nalaze značajni ekosistemi poput močvara i trajnih bara. U ovim barama se mogu naći mnogobrojne populacije velike zelene žabe (Rana ridibunda), barske kornjače (Emys orbicularis) i bjelouške (Natrix natrix). Ove bare predstavljaju značajna područja razmnožavanja, pogotovu tokom ljetnjih mjeseci. Najrasprostranjenije vrste ovoga predjela

26

su kreketuša (Hyla arborea) i šumska kornjača (Testudo hermanni). U bari koja se nalazi u centru Štoja, u blizini školskog objekta, nalazi se stanište malog tritona (Triturus vulgaris). Ovdje se može uočiti negativan antropogeni uticaj, jer se zbog zagađenosti bare smanjuje brojnost populacije. Još jedno bitno barsko staniste (veličine 15 x 50 m, dubine 2 m, 15 godina staro) se nalazi u Donjem Štoju, 500 m od mora. Ova bara obiluje bujnom vegetacijom, i u njoj se nalazi i stanište tritona, poput malog tritona (Triturus vulgaris) i velikog tritona (Triturus carnifex), koji se za vrijeme istraživanja najčešće mogao naći kao pedomorfni (vrste koje proizvode larve). U to vrijeme godine se mogu naći blavori Ophisaurus apodus, koji često znaju biti ubijeni na putu Ulcinj - Velika plaža. U istom području su takođe primjećeni i zelembać (Lacerta viridis) i šumska kornjača (Testudo hermanni) . U žbunastoj vegetaciji u pozadini plaže zabolježen je veliki broj jedinki endemičnog guštera Podarcis melisellensis. Poskok (Vipera ammodytes) se može naći u obliznjim šumama. Ostrvo Ada Bojana je sa kopnom povezano mostom koji omogućava migraciju pojedinih vrsta guštera, tako da se oni danas na plaži mogu naći u velikom broju. Međutim, izgradnja mosta je imala i negativnih posljedica: povećavanje pritiska na okolinu rastom broja posjetioca, izgradnja odmarališta, restorana, infrastrukture itd. Na Adi Bojani, u okolini hotelskog kompleksa i žbunja na plaži, može se vidjeti kraški gušter (Podarcis melisellensis). Zidni gušter (Lacerta muralis) i zelembać (Lacerta viridis) se ovdje takođe mogu naći. U šumskom kompleksu živi mnogobrojna populacija poskoka (Vipera ammodytes), koja je ugrožena ljudskim aktivnostima. Ušće Bojane predstavlja idealno stanište za velikog tritona (Triturus carnifex) kao i sljedeće vrste žaba: Rana ridibunda (komercijalno korišćena kao hrana) i Rana temporaria. Ovo područje je takođe nastanjeno ribaricom (Natrix tessellate) i poskokom (Vipera ammodytes). Glavate kornjače Istraživanja potvrđuju da se mlade glavate kornjače (Caretta caretta) mogu naći na Adi Bojani. Na plaži Ade Bojane, 24. maja 2002. god. viđena je odrasla ženka kako ulazi u vodu, vjerovatno nakon polaganja jaja. Ova kornjača je viđena na drugoj trećini plaže blizu znaka "Granična zona". Smatra se da će detaljno herpetološko istraživanje potvrditi da glavate kornjače polažu jaja u Crnoj Gori. Za glavate kornjače se zna da polažu jaja na plažama grčkih ostrva, Libanu i Turskoj. Mlade kornjače ulaze u vodu čim se izlegu, plivaju ili ih struje nose ka otvorenom moru. Ženke dolaze na obalu da polažu jaja obično u periodu od aprila do juna, ponekad i u avgustu. Gnijezda sa jajima su na mjestima sakrivenim od visoke plime, jer ih slana voda moze oštetiti. Vrijeme inkubacije zavisi od mjesta polaganja jaja i godišnjeg doba, i traje 30 - 64 dana. Glavata kornjača je bila brojna kornjača u području Mediterana, sa 5 - 6 hiljada jedinki te vrste, ali se sada nalazi na IUCN Crvenoj listi, kao "ugrožena". 2.3.2.3. Ptice U periodu od aprila 2003. god. do januara 2004. god. eksperti Euronatur organizacije su uspjeli da registruju 237 vrsta ptica na ušću Bojane (i na crnogorskoj, i na albanskoj strain). Ovo uključuje 114 vrsta ptica gnjezdarica (status: sigurno i moguće gniježđenje), i 16 vrsta

27

koje se vjerovatno gnijezde na ovom području. Osim toga, 52 i 51 vrsta su klasifikovane kao redovne i povremene selice, ili zimski posjetioci(dodatak 7.2.5.). U odnosu na ovo, Vasić (1979.god.) je između 1969. i 1975.god. registrovao 229 vrsta, uključujuci 56 vrsta koje se sigurno gnijezde i 23 vrste koje se vjerovatno gnijezde oko Ulcinja. Sto se tice područja Skadarskog jezera, Vizi (1981. god.) je registrovao ukupno 250 vrsta ptica. Rezultat međunarodnog prebrojavanja ptica vodenih staništa (IWC) omogućava monitoring njihovih populacija(Rose & Scott 1997.). Na osnovu kvantitativnih podataka moguće je procijeniti broj populacija mnogih vrsta vodenih ptica i značaj raznih močvarnih područja za migraciju i zimovanja na nacionalnom i međunarodnom nivou. Po kriterijumima Ramsar konvencije, močvarno područje je od međunarodnog značaja ako ima 20,000 vodenih ptica ili 1 % svjetske populacije bilo koje vrste/podvrste vodenih ptica. Izgleda da ušće Bojane predstavlja značajnu vezu između močvarnih predjela duž Jadranskog mora i Skadarskog jezera, najvećeg jezera na Balkanskom poluostrvu. Močvarni kompleks Bojana/Skadarsko jezero godišnje podrži do 223 vrste vodenih ptica,selica ili zimovalica (npr. Vasic et.al.1997.). Ali broj vrsta i populacija na Skadarskom jezeru i rječnom koritu se vrlo razlikuje. Tokom zime, većina gnjuraca (Gaviidae), Egretta garzetta, Anas acuta, Anas clypeata, morskih patki, 18 vrsta barskih ptica, i Sterna sandvincensis se uglavnom mogu naći u obalnim močvarama, ili na ušću Bojane. U novembru 2003. i januaru 2004. god. su prebrojane ptice močvarice i barske ptice sa obje strane Bojane, i nekih manjih močvarnih predjela koje do tada IWC nije pokrivao. Oko 18 - 19, 000 jedinki vodenih i barskih ptica (59 vrsta) je izbrojano na oba datuma. Šest vrsta dostižu 1 % kriterijuma Ramsar konvencije. Većina gnjuraca, kormorana i pataka su nađeni na ušću ili prodelti , dok veliki broj barskih ptica koriste bazene ulcinjske solane tokom migracije i zime. Tokom sezone gniježdenja, ulcinjsku obalu prelazi mnoštvo rijetkih vrsta ptica, kao sto su velika čigra (Sterna caspia), morska čigra (Sterna sandvicensis) i debelokljuna čigra (Gelochelidon nilotica). Vrlo je moguće da se ove ptice gnijezde u obližnjim obalnim područjima Albanije (Puzović 1994.god.). Otvorena staništa (dine i plaže) južno od prirodnih šuma jasena, bjelograbića, bijele topole i vrbe, su karakteristična po prisustvu noćnog potrka Burhinus oedicnemus, koji se tamo razmnožava. Ovo je takođe značajno područje za odmor prugaste šljuke Numenius phaeopus, i sklonište za gniježđenje obalnih ptica poput morskog blatarića Charadrius alexandrius. Za neke posebne barske ptice, npr. tankokljunu šljuku Numenius tenuirostris ova vrsta staništa je takođe bitna. Do 2002. godine, i ostrigar Haematopus ostralegus se ovdje gnijezdio. Zone plitke vode oba Bojanina ogranka su vrlo bitna područja za hranjenje većeg broja vrsta ptica npr. male čigre Sterna albifrons, obične čigre Sterna hirundo, debelokljune čigre Gelochelidon nilotica, kaspijske čigre Sterna caspia i morske čigre Sterna sandvicensis. Ušće Bojane je jedno od rijetkih crnogorskih trajnih staništa morske čigre Sterna sandvicensis, vrste koja se (prema podacima albanskih eksperata) gnijezdi duž Drima. Ova vrsta ima prilično jedinstven način ishrane, koji je turistima vrlo interesantan. Da bi uhvatila plijen, morska čigra sa visine vertikalno leti ka moru. Ali ptice se takođe hrane duž cijele plitke obalne zone. Na Adi se može naći fazan Phasianus colchicus, introdukovana vrsta ptice, vrlo značajna za lov. Samo dva para noćnog potrka Burhinus oedicnemus prave svoja gnijezda na priobalnom pojasu plaže Ade. Ovdje se gnijezde fazan (Phasianus colchicus) i jarebica (Perdix perdix). Schneider-Jacoby (2002a) navodi da na istočnoj strani ostrva, blizu Bojane, postoji kolonija čaplji od međunarodnog značaja, koju čine: siva čaplja Ardea cinerea, mala bijela čaplja

28

Egretta thula, noćna čaplja Nycticorax nycticorax, crvena čaplja Ardea purpurea, zuta čaplja Ardeloa ralloides i fendak Phalacrocorax pygmeum. On takođe smatra da se noćni potrk gnijezdi iza dina (između staništa guštera i zone endemičnih vrsta, cf. mapa 5: fauna). U močvari koja se nalazi na močvarnom tlu Ade, gnijezdi se trstenjak rogozar Acrocephalus schoenobaenus i veliki trstenjak A. arudinaceus. U jugoistočnom dijelu Ade Bojane živi veliki trstenjak (Acrocephalus arundinaceus i svilorepi cvrčić Cettia cetti. U ovim barama fendak (Phalacrocorax pygmeus) lovi ribu (Schneider-Jacoby 2002a). Prirodne šume jasena, bjelograbića, obične jove i vrbe, predstavljaju idealno stanište za ptice. Netaknuta grupa gnijezdećih zlatovrana Coracias garrulus svakako zavrijeđuje pažnju. Ovdje se mogu naći i: zlatna vuga Oriolus oriolus, seoski detlić Dendrocopus syriacus, ušati ćuk Otus scops, jastreb osičar Pernis apivorus i kratkoprsti kobac Accipiter brevipes (Schneider-Jacoby 2002a). Zona privremenih močvara u području smeđih dina Velike plaže, predstavlja značajno stanište za hranjenje mnogih ugroženih vrsta ptica tokom perioda gniježđenja. Takve su sjajni ibis (Plegadis falcinellus), mala bijela čaplja (Egretta garzetta), žuta čaplja (Ardeola ralloides) i fendak (Phalacrocorax pygmaeus). Ovdje se mogu naći i druge ugrožene ptice selice, npr. tankokljuna šljuka (Numenius tenuirostris), prugasta šljuka (Numenius phaeopus), barske ptice i grabljivice (eja močvarica Circus aeruginosus). Mediteranski sušni pašnjaci i livade su značajna staništa za gniježđenje noćnog potrka Burhinus oedicnemus, crvenokrilog zijavca Glareola pratincola i kratkoprste ševe Calandrella brachydactyla. Vrste koje se mogu pojaviti u ovom području, pogotovu u predjelima pod uticajem slane vode (Agropyretum i močvarna vegetacija), su debelokljuna čigra Gelochelidon nilotica i ostrigar Haematopus ostralegus. One su proučavane do 1998. godine. Suvi pašnjaci i livade su značajna staništa za gniježdenje pčelarice (Merops apiaster) i zlatovrane (Coracias garrulous). Ovdje je zapažena i noćna lasta Caprimulgus europaeus (Schneider-Jacoby 2002a). Osim ovih, uočene su i mnoge druge vrste ptica poput pupavca Upupa epops, jastreba osičara Pernis apivorus, kratkoprstog kopca Accipiter brevipes, seoskog detlića Dendrocopos syriacus, ušatog ćuka Otus scops, i ćubaste ševe Galerida cristata na otvorenim travnjacima i poljoprivrednim područjima na uzdignutim terenima sa obje strane puta Ulcinja - Ada (put 17) u proljeće/ rano ljeto 2002. godine. Ulcinjska solana predstavlja vještački ekosistem velične 15 km². Život ptica u ovim bazenima zavisi od ljudskih aktivnosti kao što je vrijeme punjenja i pražnjenja bazena, ili nivo vode u njima. Tokom ljetnje migracije u ovim bazenima se može vidjeti i do 20,000 ptica u jednom danu. Među najčešćim su zviždovke Charadriiformes. Međutim, to je povezano sa činjenicom da su bazenisolane tada napunjeni vodom (tokom zime se pune padavinama). U periodima kada je većina bazena prazna, diverzitet ptica je smanjen. Početkom aprila 2002. godine bazeni su bili napunjeni vodom (prosječna dubina bazena je oko 30 cm), dok su krajem mjeseca bili prazni, i ptica tu uopšte nije bilo. Ovo područje je jedinstveni predio za gniježdenje ptica, pogotovo vodenih. Međutim, broj gnjezdarica je u opadanju. Neke vrste, poput ostrigara (Haematopus ostralegus), crvrnonogog prudnika (Tringa tetanus) i sabljarke (Recurvirostra avosetta) više ne gnijezde tu, ali se mogu ponekad vidjeti. Vrste nađene u solani početkom aprila 2002. godine su: kudravi pelikan Pelecanus crispus registrovano 10, fendak Phalacrocorax pygmeus 30, mala bijela čaplja Egretta garzetta 3, siva čaplja Ardea cinerea 5, čaplja kašikara Platalea leucorodia 22, flamingo Phoenicopterus ruber 6, lastarka Anas acuta 10, patka kašikara Anas clypeata 10, eja močvarica Circus aeruginosus 1, prudnik cirikavac Calidris alpina approx. 300, prudnik ubica Philomachus pugnax approx. 420, crnorepa muljača Limosa

29

limosa approx. 420, mrki prudnik Tringa erythropus approx. 260, crvenonogi prudnik Tringa totanus approx. 300, dugonogi prudnik Tringa stagnatilis approx. 1900, prudnik pijukavac Tringa ochropus approx. 350, carska šljuka Numenius arquata approx. 70, galeb klaukavac Larus cachinnan 30. Registrovani su i šarena utva (Tadorna tadorna), vlastelica Himatopus himantops, noćni potrk Burhinus oedicnemus, zijavac Glareola pratincola, mala čigra Sterna albifrons i obicna čigra Sterna hirundo. Pelikan nije tako rijedak u solani, dok se flamingo vrlo rijetko javlja. Solana je jedino mjesto u Crnoj Gori gdje se može izučavati ova ptica. Tokom ljetnje migracije solana je značajno stanište tankokljunog sprudnika Tringa stagnatilis, koga ovdje ima u velikom broju. Fauna ptica Šaskog jezera, koje se nalazi na oko 6 km sjeverno od solane, se ne razlikuje mnogo od faune ptica Skadarskog jezera. Ponekad se na ovom jezeru može naći kudravi pelikan Pelecanus crispus . Na Šaskom jezeru su u aprilu 2002. godine registrovane sljedeće vrste : ćubasti gnjurac (Podiceps cristatus), mali gnjurac (Tachibaptus ruficollis), fendak (Phalacrocorax pygmeus), mala bijela čaplja (Egretta garzetta), žuta čaplja (Ardeola ralloides), čaplja kašikara (Platalea leucorodia), bukavac (Botaurus stellaris), divlja patka (Anas platyrhynchos), galeb klaukavac (Larus cachinnans), velika čigra (Sterna caspia) i liska (Fulica atra). Vrste od globalnog značaja za zaštitu Na ušću Bojane su registrovane ukupno 3 vrste od globalnog značaja za zaštitu: kudravi pelikan Pelecanus crispus, droplja Otis tarda, i veliki orao klokotaš Aquila clanga. Kudravi pelikan (Pelecanus crispus) Sa najbližim, tradicionalnim mjestom za gniježđenje na Skadarskom jezeru, Ulcinjska solana je najznačajniji lokalitet za ovu vrstu u delti Bojane. Iako je porijeklo nekih jedinki primjećenih u solani nepoznato, ulcinjska solana ipak predstavlja najvažnije stanište kudravih pelikana van sezone gniježdenja. Maksimalan broj od 56 pelikana u jesen 2003. godine pokazuje da pojava kudravih pelikana u solani, pored populacije Skadarskog jezera, vjerovatno uključuje jedinke drugog porijekla. 2003. godine ova kolonija se sastojala od 7 parova, dok se u 2004. god. 11 parova gnijezdilo na Skadarskom jezeru (Darko Saveljic, aut. kom.). Veza između pelikana koji posjećuju obje regije je dalje objašnjena istraživanjem 11 ptica u junu 2003.god. One su letjele iz pravca ušća Drima, i poslije nekoliko krugova su se vratile u istom pravcu. Nije poznato da li je plavljenje rječnog korita značajno za pojavu kudravog pelikana. Podaci pokazuju da pelikani češće traže ribu u poplavljenim područijima: 11. novembra 2003. god. šest pelikana se spustilo na poplavljeni pašnjak na Skadarskom jezeru, dok je 4. novembra 11 pelikana viđeno kako napuštaju Ulcinjsku solanu i strmo slijeću na poplavljeni Fraskanjel. Očigledno, pelikani radi ishrane prate ribe koje tokom poplava migriraju ka unutrašnjosti. U drugoj polovini januara 2004. godine, nijedan pelikan nije viđen na ušću Bojane. Ipak, tokom ovog perioda 14 pelikana je bilo na Skadarskom jezeru (Schneider-Jacoby et al. 2005). Veliki orao klokotaš (Aquila clanga) Veliki orao klokotaš (barem dvije jedinke ove vrste) je tri puta viđen izmedju 4. novembra 2003. god. i 25. januara 2004. godine, na poplavljenim pašnjacima knete Darze, i Ulcinjskoj solani. Osim toga, dvije ptice su registrovane 30. januara 2004. godine na Skadarskom jezeru. Stoga je zimska populacija u rječnom koritu i na Skadarskom jezeru procijenjena na 4-8 jedinki. Droplja (Otis tarda) 15. marta 2003. godine je mužijak droplje ustrijeljen od strane 5 osoba na pješčanoj dini Velike plaže. Pojava ove vrste na jadranskoj obali je začuđujuća još vise zbog nepovoljnih

30

zimskih uslova koji preovladavaju na područjima gniježđenja. Vrste od evropskog značaja za zaštitu (SPEC) SPEC 1 – vrste od globalnog značaja za zaštitu SPEC 2 – vrste koncentrisane u Evropi, koje imaju nepovoljan status zaštite u Evropi SPEC 3 – vrste koje nisu koncentrisane, i koje imaju nepovoljan status zaštite u Evropi SPEC 4 – vrste koncentrisane u Evropi, koje imaju povoljan status zaštite u Evropi. Vrste ptica od evropskog značaja za zaštitu identifikovali suTucker i Heath (1994.). Na ušću Bojane, 67 vrsta gnjezdarica (= 59% ukupnog broja gnjezdarica datog područja) spada u jednu od 4 kategorije SPEC: 1 vrsta - SPEC 1, 11 vrsta - SPEC 2, 33 vrste - SPEC 3, i 24 vrste - SPEC 4. Dok je Aythya nyroca svrstana u SPEC 1, Accipiter brevipes, Camprimulgus europaeus, Coracias garrulus, Emberiza melanocephala, Lanius minor, Lanius senator, Oenanthe hispanica, Otus scops, Phalacrocorax pygmeus, Platalea leucorodia i Tringa totanus su svrstane u SPEC 2. Većina područja za koje je predloženo da budu striktno zaštićena, kao što su Šasko jezero, Velika plaža, šume duž donjeg toka Bojane i Adin rezervat, staništa su 5-7 vrsta ptica, koje spadaju u SPEC 2. Sa 3-4 vrste koje spadaju u SPEC 2 po regionu, zbog prevelikog lova i ribolova, većina močvarnih zemljišta u Crnoj Gori (knete) je izgubilo značaj za mnoge vodene i barske vrste ptica. Međutim, tokom sezone gniježdenja, registrovano je da u ostacima nekadašnjih močvara još uvijek mjestimično postoje populacije Aythya nyroca, Circus aeruginosus, Ardea purpurea i ostale rijetke vrste. 2.3.2.4. Sisari Mali glodari Istraživanja malih glodara su pokazala da je ušće Bojane sa svojim prirodnim pješčanim staništima jedinstveno "ostrvsko" stanište u Evropi. Krystufek & Macholán (1998.) navode "Pronalazak miša humkaša na jadranskoj obali je začuđujući, uzimajući u obzir obrazac ukupne rasprostranjenosti Mus spicilegus, pogotovu zato što je ovo jedini pouzdani dokaz o pojavi ove vrste južno od planinskih lanaca Balkanskog poluostrva. Ova populacija se nalazi na udaljnosti od 250 km od najbližih poznatih srpskih lokaliteta ove vrste". Oni opisuju miša humkaša kao specijalnu podvrstu Mus spicilegus adriaticus ssp. nova. To znači da su ovo predstavnici podvrste novog jadranskih miša humkaša koji su za sad nađeni samo na Velikoj plaži na ušću Bojane. Ova izolovana populacija i stanište ove vrste morali bi da budu zaštićeni. Osim toga, Krystufek (1994.) je pronašao zanimljive jedinke slijepe krtice na ušću Bojane. Takođe krtice sa Velike plaže se takođe razlikuju od onih iz ostalih evropskih područja. On opisuje novu podvrstu slijepe krtice, manju od poznatih populacija, kao Talpa stankovici montenegrina. Mediteranski južni potkovnjak Rhinolophus euryale Evropska vidra Lutra lutra Vuk Canis lupus Još uvijek nema dovoljno informacija o ove tri vrste na ušću Bojane, osim da se tamo povremeno pojavljuju. Mediteranski južni potkovnjak Rhinolophus euryale je svrstan u "ranjive" na vrste na IUCN Crvenoj Listi.

31

Zlatni šakal Canis aureus Sudeći po istraživanja ove vrste u datom regionu, najveći dio populacije šakala živi u šumama i močvarama rječnih plavljenih područja. Najgušće naseljeno područje je Ada, gdje su se za vrijeme istraživanja (ljeto 2003.) mogla zapaziti tri čopora. U intezivno posjećenoj južnoj regiji delte Bojane postoje velika područja u kojima nema šakala; a nije utvrđeno da ih ima ni u regiji sjeverno od Šaskog jezera. Ne uzimajući u obzir "usamljenu" ženku sa vidljivo aktivnim mliječnim žlijezdama, na Adi je registrovano najmanje 39 jedinki ove vrste. Po procjeni lokalnog lovačkog drustva Ulcinja, populaciju crnogorske delte Bojane čini 1,000 >>vrlo štetnih<<jedinki (Meto Zenka, aut. kom.). Ipak, imajući na umu dostupna staništa, to djeluje kao veliko pretjerivanje. Prema podacima Euronatura, ove vrste su koncentrisane u dva područja gdje je lov zvanično zabranjen: Velipoji (na albanskoj strani delte) i Adinom rezervatu, ključnim područjima za ove vrste na sjeveru delte Bojane. Mrki medvjed Ursus arctos 12. i 14. juna 2004. godine, na pješčanim dinama južno od Bax-Rjolli-ja u Albaniji, nađeni su tragovi odraslog i mladog medvjeda, i paralelno njima tragovi odraslog medvjeda i njegovog mladunčeta. Tokom novembra 2003. god. i januara 2004. godine, kada je područje bilo uglavnom plavljeno, nijedan trag medvjeda nije nađen (hibernacija?). Iza plaže Bax Rrjolli nalazi se predio nenaseljen ljudima veličine oko 50 km2. Poludivlji magarci, konji, ovce koje slobodno pasu, koze i krave (domaće stare rase), kao i otpatci duž obalne linije pružaju mogućnosti ishrane smeđim medvjedima u područjima močvara i pješčanih dina. Mora se predpostaviti da su se medvjedi koji se javljaju na ovim prostorima doselili sa Rumije u Crnu Goru, koristeći Brisku goru i Šasko brdo kao migracioni put. Međutim, da bi se utvrdilo da li se medvjedi redovno javljaju u ovim područjima potrebno je temeljno istraživanje. Dobri delfin Tursiops truncatus 2003. godine, eksperti organizacije Euronatur su 5 puta vidjeli ovu vrstu u rijeci, 3 puta na ušću, i jednom u moru. Najveće grupe su se sastojale od 5 do 6 jedinki. Sredinom jula 2003. godine, u blizini ostrva Franz-Jozeph nađeno je mrtvo mladunče. U uslovima ove oblasti, mlade ženke ove vrste često rađaju mrtvorođenčad (Hussenot & Robineau 1994.). Euronatur pretpostavlja da su se ovi delfini tokom većine njihovih istraživanja hranili. 7. jula 2003. godine, razigrana grupa delfina je bila na Bojani, blizu ostrva Paratuk. Tokom proljeća i ljeta te godine, delfini su redovno viđani 17 km uzvodno od Bojane i, gore ka Šaskom jezeru, a neki od njih su viđeni čak 35 km uzvodno u Derragjati-u. Tokom jeseni i zime, vjerovatno zbog mutne vode, nije registrovan nijedan delfin u rijeci, dok ih je bilo u prodelti. Dobri delfini preferiraju priobalne vode i rječna ušća, koja obiluju ribom. Tokom ljeta, delta Bojane je vrlo značajna za rađanje i odgajanje mladunčadi lokalnih grupa (vidjeti Hussenot & Robineau 1994.). 2.3.3.. Domaće biljke 2.3.3.1. Maslina U zimzelenim predjelima Ulcinja, većim dijelom se uzgaja autohtona vrsta masline, odakle je vjekovima pravljeno ulje visokog kvaliteta. Recimo, ogromni maslinjak u Valdanosu, (više od 75,000 stabala) praktično je jedini od te vrste u Ulcinju i naširoko je poznat zbog vjekovima starog drveća.

32

2.3.3.2. Nar Nar je karakteristična agrikulturna biljka za predjele mješovite vegetacije. Raste u divljini ili se uzgaja u baštama. 2.3.4. Domaće životinje 2.3.4.1. Siva buša Buša je autohtona rasa krava Balkanskog poluostrva brachyceron tipa, koja nije bila podvrgnuta intezivnim programima uzgajanja. Može biti sive, žute, crvene, bijele, ili crne boje ( Stojanović & Đorđević- Milošević 2003 ). Na cjelokupnoj teritoriji Crne Gore, danas ih ima manje od stotinu. U delti Bojane ih ima vrlo malo, svega 20 grla, što je zabrinjavajući podatak. Programom očuvanja in situ se radi na zaštiti sive buše ( 1 farmer sa oko 10 krava i volom ) na Velikoj plaži, Adi i obali delte Bojane. Međutim, nije razjašnjeno da li je ovo stado opstalo i do danas. 2.3.4.1. Ovce ljaba i baljuša Ovce koje nastanjuju deltu Bojane su takozvane zackel ovce. Još uvijek nije zauzet jasan stav po pitanju raznolikosti. Nekih 80 % populacije ovaca u delti Bojane je nastalo ukrštanjem. Za dvije rase ovaca se mogu dati samo lokalni topografski nazivi. Uzgajanje ljaba je još uvijek uobičajeno za crnogorske djelove delte, dok je uzgajanje baljuša tipičnije za Kosovo i Metohiju. Mužijak baljuše je registrovan u Ulcinjskoj solani, novembra 2004. Bilo bi važno da se ova rasa sačuva u regionu. 2.3.4.3. Balkanska koza Balkanske koze su genetski prilično homogene, ali se primjetno razlikuju u svom fenotipu. Stoga se može zapaziti mnogo različitih sojeva - od lisičije crvenih, braon, crnih do bijelih, bezbojnih, na linije ili tačke. 2.3.4.4. Balkanski magarac Domaći balkanski magarac je kao domaća vrsta još uvijek široko rasprostranjen u delti Bojane. Iako su u Crnoj Gori pronađeni magarci sa zebrinim šarama na nogama, ove životinje su fenotipno prilično homogene. Prilično se razlikuju od drugih crnogorskih magaraca ( uporedi slike) po boji su slični divljim magarcima.

33

3. Antropogena sredina 3.1. Kulturni spomenici 3.1.1. Stari grad Svač Stari grad Svač se nalazi na vrhu brežuljka (85m) Šaskog brda koje se pruža sjeverno od Šaskog jezera, i ima pogled na jezero i na cijelu teritoriju delte Bojane. Prema brojnim legendama, Svač ima crkvi koliko i godina dana. Istina je, međutim, da je ovdje pronađeno samo osam ostataka antičkih crkvi, od kojih su dvije, iako uništene, monumentalne. Crkva Svetog Jovana (Šen Gjoni) je nastala krajem XIII vijeka unutar tvrđave. Ova katedrala, duga 22m i široka 7m, je sagrađena u romanskom stilu. Druga crkva, Sveta Marija (Šen Mrise) je sagrađena u XIV vijeku izvan tvrđave, prema sjevero-istoku. Bila je duga 16,6 m, široka 7,1 m i izgrađena je u gotskom stilu. Uzimajući u obzir drugačijI stil gradnje, naučnici vjeruju da je ona ustvari bila manastir. Sudeći po istorijskoj literaturi, donedavno se vjerovalo da je Svač sagrađen u VI vijeku p.n.e. Ali arheološki dokazi pronađeni 1985. god. su posvedočili da data naseobina pripada

34

preistorijskom periodu. Probitni zidovi - Cyclopic zidovi pripadaju ilirskom periodu, što znači da je ovo naselje jedno od najstarijih u ovom dijelu Jadranskog regiona. Prema istorijskim izvorima, Svač je dosegao vrhunac svog razvoja u srednjovjekovnom periodu, iako je nekoliko puta bio okupiran od strane različitih osvajača. 1183. godine, Stefan Nemanja je osvojio Svač, 1242. godine Mongoli, i na kraju, 1571. godine, turska vojska ga je okupirala i potpuno uništila. Od tada, Svač spada u kategoriju „mrtvih gradova”. U vrijeme kada je kroz njega prolazio stari put Ulcinijum-Svacijum-Skodra, Svač je bio smatran za centar oblasti Anamalije. Poput drugih srednjovijekovnih gradova, Skadra, Ulcinja i Dristija, Svač je iskovao sopstveni metalni novac sa natpisom „sovacii civitas”. Naučnici kao što su F. Djustinijani, M. Bici, P. Bogdani, Th. Ipen, P. Mijović i dr. su pružili zanimljive informacje o Svaču. Prvo arheološko istraživanje u Svaču je vršeno u oktobru i novembru 1985. Pronalasci uključuju 30 novčića – od kojih je jedan zlatni, tri srebrna, a ostali su bronzani. Utvrđeno je da su tri novčića iskovana u Baru i Kotoru, a dva u Skadru i Ulcinju. Ovaj novac iskovan u XV vijeku je od posebnog značaja, jer pokazuje kako je stari grad izgledao u renesansnom stilu, sa zgradama na tri sprata, kolonadama i kulama. Među ostalim pronalascima, bilo je predmeta od gline i stakla, prstena, grnčarija, oružja, i drugih stvari od velikog značaja. Nakon njihovog pronalaska, ovi materijali su smješteni u skladište ulcinjskog muzeja, ali nikada nisu bili predstavljani javnosti. Iako je Svač registrovan kao kulturni spomenik prve kategorije, nije zaštićen zakonom. 3.1.2. Sveti Nikola Sveti Nikola je izolovana pravoslavna crkva, u čijem sklopu je i groblje. Nalazi se na najistočnijoj tačci Velike plaže, blizu Bojane. Iako nikakva dokumentacija nije bila dostupna za ovu studiju, nekoliko eksperata je smatralo da je ova crkva od kulturnog značaja. Činjenica da je pravoslavna crkva pronađena u tako udaljenoj lokaciji u inače muslimanskom okruženju, predstavlja značajno karakteristično obilježje. 3.2. Ekonomski faktori Bilješka: Kao što je bio slučaj i sa prirodnim vrijednostima, sistematični i/ili specifični ekonomski podaci i izvještaji za opštinu Ulcinj nisu bili dostupni za ovu studiju. Informacije koje slijede autor je sakupio iz drugih izvora. U periodu postojanja Jugoslavije, Crna Gora je bila najmanje razvijeni dio zemlje, sudbina koju je dijelila sa Kosovom. Sa izuzetkom jedne fabrike aluminijuma u okolini Podgorice, industrija praktično nije ni postojala, a sredstva za poslovna ulaganja i gradnju tehničke infrastrukture nisu bila dostupna. Crna Gora je u velikoj mjeri bila u stanju tradicionalnog agrarnog društva. Turizam na obali je bio jedini izuzetak, ali dok je Hrvatska, druga jugoslovenska republika sa izlazom na Jadransko more, postala renomirana međunarodna turistička destinacija, Crna Gora je zahvaljujući njenoj daljoj lokaciji i težem pristupu ostala daleko iza nje. U ranijem periodu, uobičajene aktivnosti su bile: proizvodnja drvenog uglja, tepiha i nacionalnih nošnji od vune i pamuka, a pogotovu ribolov na jezerima i Bojani. Populacija je

35

koristila primitivnu opremu poput rala za vuču stoke, dok potencijalna prekomjerna proizvodnja, zbog loših puteva, nije mogla biti iznijeta na pijace. Iz ovih razloga poljoprivredni prihod je bio oskudan, ponekad previše mali da pokriva osnovne potrebe. Nakon Drugog svjetskog rata, pogotovu poslije 1960., sa početkom turističkog razvoja Ulcinjske opštine, društveni uslovi su počeli da se usavršavaju, većinom kroz elektrifikaciju naselja, izgradnju ulica, mehanizaciju i korišćenje vještačkih đubriva u poljoprivredi. Poslije raspada Jugoslavije, Crna Gora je ostala u državnoj zajednici sa Srbijom. Ponovo je bila ometena u ekonomskom razvoju zato što je - iako ne svojom zaslugom - preživjela ekonomske sankcije nametnute Srbiji poslije rata na Kosovu. Iako međunarodne donatorske organizacije i ruski investitori obezbjeđuju mnogo neophodnog kapitala, Crna Gora je tek sa postizanjem nezavisnosti dobila mogućnost da ostvari njen puni ekonomski potencijal. U okviru republike, opština Ulcinj se nalazi u posebnoj situaciji. Zbog njegove udaljenosti, potencijalnih problema vezanih za njegov jezik i mentalitet, i toga što se smatra „ćorsokakom” na zatvorenoj strategijskoj granici sa Albanijom, Ulcinj se smatra najmanje razvijenim region duž mediteranske obale. Stoga je imao daleko manji udio u turističkom razvoju zemlje. Izgleda da je i sezonsko plavljenje većine teritorije ovoga grada, iako plodne, predstavljalo smetnju za njegov razvoj. Nedostajali su i ljudski i finansijski kapaciteti za isušivanje većih djelova poljoprivrednih predjela, kao što je bio slučaj i sa mnogim sličnim predjelima zapadne Evrope. Kao rezultat toga, seoski predjeli ove opštine su i dalje skoro potpuno agrarni, a tradicionalne poljoprivredne djelatnosti su se malo promijenile do danas. Međutim, ovi predjeli nisu bili pošteđeni od spoljašnjeg uticaja: propadanje i relativno siromaštvo je navelo veliki dio populacije da traži bolji život u drugim djelovima svijeta. Nedavni bum u lokalnom turizmu, većinom iz Srbije, Kosova i Albanije, sve jače povlači ekonomski aktivne ljude iz poljoprivrednog sektora u „bijelu industriju”. 3.2.1. Poljoprivreda, hortikultura i stočarstvo Poljoprivreda predstavlja važnu ekonomsku djelatnost u Crnoj Gori, iako ona trenutno zapošljava manje od 5 % radne snage, i doprinosi samo 15% GDP-u zemlje. Poljoprivredni proizvodi uključuju žitarice, duvan, povrće, grožđe, smokve i masline. Pšenica, ječam i kukuruz pokrivaju najveći dio obradive zemlje. Iako je stepen korišćenja nizak zbog niskih prihoda, oko 35.000 ha zemlje u dolinama je u velikoj mjeri kultivisano, a povećana je i upotreba vještačkih đubriva. Zahvaljujući izgradnji brana u Albaniji na Drimu, irigaciona poljoprivreda je izgubila na svom značaju: u prošlosti je rijeka plavila čitava ta područja čineći irigacionu poljoprivredu veoma profitabilnom. Međutim, poljoprivreda, naročito stočarstvo, uzgoj povrća i voća, su još uvjek primarne ekonomske aktivnosti ruralnog stanovništva opštine. Male farme i tradicionalne poljoprivredne djelatnosti još uvjek karakteriše korišćenje zemlje. Velika područja se korišćenjem starih rasa stoke koriste kao državni pašnjaci, dok se u nekim predjelima i dalje praktikuje sezonski prevoz stoke u druga klimatska područja. Opštinskim poljoprivrednim cenzusom 2003. god. je registrovano 5,259 ovaca i koza, 3 164 grla krava, 23.413 živine, 338 svinja i 51 konj ( opština Ulcinj, 2003. god. ). Demografski trendovi pokazuju da se kuće u malim selima u pograničnoj zoni napuštaju u sve većoj mjeri, mladi ljudi su manje zainteresovani za poljoprivredu, umjesto toga ih privlači razvoj turizma u priobalnim područjima. I privatizacija zemlje doprinosi zapostavljanju ruralnih područja. Transformacija strukture stanovništva, društveno-ekonomske i strukturalne promjene od zemljoradnje do van-poljoprivrednih aktivnosti, ekspanzje gradskog načina života, veći procenat obrazovanih osoba i poboljšani standard života imali su izrazito veliki

36

uticaj na ovo područje. Međutim, povećana mobilnost omogućila je ljudima da žive u Ulcinju, dok istovremeno imaju imanje u unutrašnjosti. Ove promjene su takođe izmijenile veličinu i strukturu seljačkih domaćinstava. Od 1971., broj ne-poljoprivrednih i mješovitih domaćinstava se povećao. Primjer za gubitak ekonomskog značaja poljoprivrede je takođe i svakodnevno odlaženje na posao iz ruralnih područja u Ulcinj i Skadar. U posljednje vrijeme, poljoprivreda je napredovala, uglavnom zahvaljujući turističkom razvoju. Iako se najveći dio hrane u Ulcinj uvozi iz drugih regiona, lokalni poljoprivredni proizvođači postaju značajan snabdjevač hrane za Ulcinj, sa najočiglednijim razvojem u neposrednom priobalnom dijelu Velike plaže. 3.2.2. Korišćenje divljeg biodiverziteta 3.2.2.1. Ribolov Već stotinama godina, ribolov predstavlja dio života lokalnog stanovništva koje ima koristi od mnoštva ribe i u delti i na otvorenom moru. Ribolov ostaje važna ekonomska aktivnost bitna za turizam. Ribarski sektor se može podijeliti u tri tipa - riječni, jezerski i morski. Rijeka Bojana i Porta Milena Ribolov je nekada bio važna tradicionalna djelatnost u selima Rec, Sutjel i Sveti Đorđe. delta Bojane i Porta Milena su veoma bogate jeguljom i cipolom. Međutim, od zatvaranja granice sa Albanijom, pristup rijeci i njenim obalama je bio strogo zabranjen. Čak što više, izgradnjom brane na Drimu, Bojana je izgubila dio vode, dok se istovremeno uzvodno od grada Skadra zagađeost značajno povećala. Kao rezultat, riječni ribolov je opao. Međutim, Euronatur je tokom proučavanja u delti Bojane, registrovao brojne neodržive ili ilegalne ribarske djelatnosti, koje su ugrozile populaciju ili reprodukciju nekoliko vrsta. Neke vrste, poput jesetre, su zbog pretjeranog lova vjerovatno istrijebljene. Posebno se moraju pomenuti tradicionalne ribarske djelatnosti sa „kalimero” mrežama u Porto Mileni, bivšem izlivu Zoganjske lagune, i sadašnjoj drenaži Ulcinjske solane. Ovaj vodeni basen je naročito bogat ribom. Međutim, količina i kvalitet ribe su ugroženi jakim zagađenjem. Ilegalni ribolov sa dinamitom je takođe registrovan u Port Mileni. Šasko jezero Poslije Drugog svjetskog rata, poljoprivredna kooperacija u selu Vladimir je koristila Šasko jezero. Ribolov je bio sezonski i obavljao se sa malo opreme, uglavnom stojećim mrežama. Ribolov je zavisio od različitih faktora kao što su: migracija ribe, mriješćenji ili zadržavanje ribe u nekim djelovima jezera. Bio je prilagodjen ekološkim karakteristikama posebnih vrsta ribe koje, bitnim za prisustvo ribe u priobalnom pojasu. On se neometano sprovodio u toku procesa okupljanja ribe, zbog mriješćenja, hranjenja ili prezimljavanja. Ovaj vid ribolova je bio tipičan za lososa, bjelicu (vrsta bijele ribe) i šarana. Uzimajući u obzir činjenicu da je dato područje bogato ribom, ovaj proizvod je bio prisutan ne samo na tržištu u Ulcinju i Baru, već i drugdje. Kasnije je „Agropogon” je upravljao Šaskim jezerom, zatim „Agro-Ulcinj”, a nakon toga ekonomski sektor Državnih oružanih snaga. Građani iz obližnjih naselja (Saša, Ambule, Fraskanjela, Svetog Đorđa, Briske gore i Donja Klezne), su se bavili ribolovom, što je

37

obezbjeđivalo dodatni prihod za njihovo domaćinstvo. Ribolov je bio veoma rasprostranjen, bez kontrole i poštovanja propisa, što je za posljedicu imalo prekomjeran ribolov ekonomski značajnih vrsta ribe. U ovoj oblasti nije bilo profesionalnih ribolovaca. Bogatstvo ribom je bila značajna za domaće i međunarodne institucije i potencjalne investitore u intezivnoj proizvodnji ribe (jegulja, morski grgeč, šaran, pastrmka, losos). Međutim, zbog raspada bivše Jugoslavije nije bilo nekih značajnih investicija. Danas Šaskim jezerom ne upravlja ni lokalna niti republička vlada. Jadransko more Morski ribolov se uglavnom obavlja u moru na Maloj plaži, i kod novootvorenog restorana na mostu prema ostrvu Ada Bojana. Razvija se na nivou malih biznisa lokalnih ribolovaca i vlasnika restorana. Zbog malih čamaca, ulov je mali. Iako su kapaciteti komercijalnih vrsta prilično iscrpljeni, ima ih još uvjek dovoljno za lokalne potrebe. Međutim, ilegalni ribolov se odvija odmah uz plažu, na šta ukazuju ribarske mreže duž plaža Ade Bojane i Velike plaže. Uz ribu, tu su još komercijalno važne, visokokvalitetne vrste cefalopoda kao što su lorgo vulgaris, sepia oficinalis, sepiola rondeleti i eledone mostchata (Mandić, 1984.). Veći i unosniji industrijski ribolov na otvorenom moru je uglavnom u rukama italijanskih preduzeća. 3.2.2.2. Šumarstvo Sječa šume se ne obavlja u velikoj mjeri u BBD. Potrebe za ogrijevom i gradnjom su prilično ograničene, i drvo se izvozi iz unutrašnjosti zemlje. Individualna sječa stabala se odigrava u velikim šumama sjeverno od Vladimira, izvan BDRP. 3.2.2.3. Lov Lov se uglavnom obavlja u Ulcinjskoj solani i na Velikoj plaži, glavnim staništima rijetkih ptica, dok je ostrvo Ada Bojana jedina strogo kotrolisana oblast, gdje se primjenjuje zabrana lova. Lov organizuje i izvodi lokalno lovačko društvo iz Ulcinja, koje broji 17 zaposlenih i oko 150 lokalnih članova (ljudi koji imaju dozvole). Ukupan prihod od lova je bio oko 107.500 USD u 2006. god. ( Schneider-Jacoby, Saveljić, 2007.). Love se gotovo isključivo ptice. To je veoma raširena aktivnost i obavljaju je i lokalni (procjenjuje se oko 2000 osoba) i strani (uglavnom Italijani) lovci u močvarama i priobalnim pješćanim dinama. Zakon reguliše lov, ali krivolov se uveliko dešava i van sezone. Sezona lova u Crnoj Gori traje veoma dugo (počinje već 15. avgusta - sredinom turističke sezone - i završava se 15. marta). Zvanični datum zatvaranja i/ili ograničenje lova se ne poštuje, i lov se izvodi u bilo koje doba ili na bilo kojem mjestu, uglavnom tokom migracije ptica i zimi. U nedozvoljene aktivnosti, vezane za lov, primijećene na Velikoj plaži (2006.) spadaju: - upotreba mamaca (plastične patke, najmanje za četiri vrste; povreda Zakona o lovu ) - mikrofon i kasete koje pozivima ptica močvarica (carska šljuka) i patki privlače ptice (npr. krža, povreda Zakona o lovu) - ubijanje zaštićenih vrsta ptica (povreda i Zakona o lovu i zaštiti prirode) - uznemiravanje i mijenjanje zaštićene flore i faune (povreda Zakona o zaštiti prirodne sredine)

38

- pucanje izvan lovnog područja (glavni lov se obavlja na moru; povreda Zakona o lovu) - lov nakon zatvaranja lovne sezone (16. marta je barem 20 italijanskih lovaca registrovano na Velikoj plaži, povreda Zakona o lovu ). 3.2.2.4. Prikupljanje Nijedan dokument nije bio dostupan o prikupljanju divljeg biodiverziteta kao što su trave, bobičasto voće, pečurke, ili proizvodnja meda, u inače nekorišćenim područjima delte Bojane. Iako se mora pretpostaviti da se ovo obavlja u domaćinstvima, nema nagovještaja da se takve aktivnosti obavljaju na komercijalnoj osnovi. 3.2.3. Rudnici i kamenolomi U BBD-u nema rudnika za minerale i drago kamenje, ali kamenolomi postoje pored puta Ulcinj-Krute u Brdela klancu i sjeverno od Svetog Đorđa. Gradnja koja cvjeta Velikoj plaži zahtijeva velike količine pijeska i kamena, i mora se pretpostaviti da postoje brojni nelegalni kamenolomi u ovom području. Zabilježene su nedozvoljene rupe ya eksploataciju pjeska, među kojima su se neke nalazile i u područjima od velike vrijednosti za očuvanje. 3.2.4. Turizam Odavno je turizam najznačajniji ekonomski sektor u Crnoj Gori. Poslije perioda čvrstog jačanja od 1960. turizam je tokom ratnog perioda i međunarodnih sankcija 1990 propao, ali od 2000. ponovo obnavlja tempo i brzo postaje ključni pokretač državne ekonomije. Trenutno doprinosi oko 25% GDP-a sa više od milion turista koji posjećuju zemlju, čini 15% zaposlenosti, i po veličini je drugi izvor inostranog prometa. Turistički sektor čine još bitnijim sektori podrške poput usluge, opreme, prevoza i kulture/zabave. 2006. broj međunarodnih gostiju se u odnosu na prehodnu godinu povećao za 39%, a više nego 200% u odnosu na 2001. 2006. Crnu Goru je posjetilo više od 370.000 stranih turista čiji je broj noćenja bio 2,2 miliona; ako uzmemo u obzir i domaće turiste ( iz bivše države članice Srbije), ukupan broj posjetilaca bi bio 950,000, sa 6 miliona noćenja. Obala je najpoželjnija destinacija. Prema mišljenju World Travel and Tourizam Council-a, da su ciljevi projektovani u turističkom glavnom planu postignuti, Crna Gora bi mogla imati najbrže razvijenu turističku ekonomiju u svijetu do 2014. Razvojni turistički potencijal je trenutno ugrožen nedostatkom visokokvalitnih smještajnih kapaciteta, uslužnosti i infrastructure, planiranja i korišćenja zemlje od strane opštine, što rezultira nekontrolisanim i ilegalnim izgradnjama. Turizam koji je u usponu će takođe snažno uticati na okolinu, sa rizikom da važna turistička mjesta mogu postati previše izgrađena i, konačno, potpuno uništena. Ovaj razvoj još uvijek nije u skladu sa deklaracijom Crne Gore kao „ekološke zemlje” u Ustavu. U 2007. Savjet za održivi razvoj je usvojio principe održivosti od Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija ( UNWTO) koji će biti integrisani sa Master planom za turistički razvoj, koji se trenutno mijenja. 2003. godine Turistički master plan za Crnu Goru bio je razrađen u obliku integrisanog regionalnog pristupa reorganizaciji i razvoju turističke industrije. Da bi razvila visokokvalitetne smještajne kapacitete, i time promovisala turizam većeg stepena, Vlada je odlučila da preko međunarodno priznatih stručnjaka za razvoj zaštiti razvoj zelenih površina

39

visokokvalitetnih turističkih odmarališta. Preduslov za ovo je bio da se standardi životne sredine, koji su za zemlje koje se graniče sa Mediteranom veći nego u Evropi, i koji su navedeni u Turističkom master planu, integrišu u Prostorni plan obalne zone i postanu pravosnažni. Osim toga, Vlada je sastavila „Vodič za investiranje i razvoj hotelijerstva u Crnoj Gori”, što bi stvrilo ekološke standarde životne sredine, obavezne za svakog investitora. Jadranska obala Ulcinjske opštine već predstavlja važan predio za turizam, i postaje sve popularnija. Turizam je toliko nadmašio bilo koji drugi ekonomski sektor u Ulcinju, da bez njega region ne bi mogao ekonomski preživjeti. Turisti posjećuju ovaj predio najvi[e radi ljetnje rekreacije na plažama. Lovce na ptice čini mala grupa turista specijalnih interesovanja. Druge vrste turizma kao kulturni, ekološki i agro-turizam su ostale prilično nerazvijene. To za posljedicu ima ograničavanje sezone na samo tri mjeseca (od juna do avgusta). Glavna atrakcija za turiste je 13 km dug pješčani dio Velike plaže, najduže plaže na dalmatinskoj obali, dok Malu plažu u gradu najviše posjećuje lokalno stanovništvo. Tri km duga pješčana plaža na Adi Bojani je glavni centar nudizma na Jadranskoj obali. Uvala Valdanos zapadno od Ulcinja je nekada bila rekreativni vojnni kamp, a trenutno je u fazi kada joj je potrebno renoviranje. Stari grad Ulcinj, sa zanimljivim srednjovjekovnim dvorcem smještenim na vrhu planine, sa pogledom na obalu, je glavna kulturna atrakcija regiona. Zaleđe plaže još uvjek nema udijela u benefitima razvoja plažnog turizma, ali posjeduje interesantne kulturne i prirodne atrakcije. Posebno su značajna jedinstvena prirodna močvarna staništa i rijetke životinjske vrste (šakali, kornjače, delfini). Ulcinjska solana i Šasko jezero su izvanredno privlačni predjeli za posmatranje ptica. Uz to, blizu Šaskog jezera se mogu naći ruševine grada Svač. Međutim, osim restorana i malog hotela koji su nedavno otvoreni, gotovo da nema turističke infrastrukture na jezeru. Na osnovu podataka sakupiljenih od strane opštine, registrovano je 99,416 turista u 2006., ukupno 588,280 noćenja, dok je za prvih 8 mjeseci u 2007. zabilježeno 103,368 turista sa ukupno 675,110 noćenja. Tokom sagledavanja ovih podataka, treba uzeti u obzir sljedeće informacije:

i) Podaci uključuju i domaći i strani turizam. Tokom 2000. su preovladavali domaći turisti, dok su u 2007. većinu činili strani turisti.

ii) Prema informacijama sakupljenim od strane opštine, realni broj turista je mnogo veći, jer statistike ne uzimaju u obzir većinu turista koji odsjedaju u privatnim neregistrovanim smještajima

iii) Turisti većinom dolaze iz Crne Gore, Srbije i Albanije, sa veoma ograničenim budžetima.

Gradska uprava je realne smještajne kapacitete u regiji (uključujući neregistrovane privatne smještaje), procijenila na 100,000 kreveta. Mnogi od njih se nalaze u kućama sagrađenim na Velikoj plaži, sumnjivog su legalnog statusa, i nisu u skladu sa ustanovljenom politikom. Izgleda da su neregularne građevinske aktivnosti na Velikoj plaži van kontroli vlasti. Imajući na umu podatke sakupljene od strane opštine 2006. godine, i u prvih 8 mjeseci 2007., i predpostavljajući da je broj neregistrovanih noćenja tri puta veći od registrovanih, dobija se grub iznos od nekih 2.000 000 noćenja. Ovaj iznos podijeljen sa 100 dana po sezoni daje nekih 20 000 posjetilaca u bilo kom danu. Dobijena cifra se može smatrati vrlo realnom, pogotovu kada se ima uvid u fotografska dokumentaciju koja prikazuje

40

prenatrpanost posjetiocima, suncobranima i kolima na Maloj i Velikoj plaži. 4. Procjene i opravdanje Bilješka Naučna baza podataka područja, koja je bila dostupna za ovu studiju, daleko je od detaljne i zadovoljavajuće baze; izuzev nekoliko izuzetaka. Staništa i flora su ekstenzivno istraživani na vlažnom terenu delte bojane, ali znatno manje u području karstnih brda i mediteranske četinarske i žbunaste vegetacije. Što se tiče faune, fondacija Euronatur uradila je brzu procjenu ptica, riba i sisara, ali nisu urađena dugotrajna, sistematačna istraživanja ovih grupa; o vodozemcima, gmizavcima, insektima, postoje samo oskudni podaci.

41

Kao rezultat, procjena i opravdanje koji se ovdje navode, bazirani su samo na fragmentisanim informacijama.Ipak, nepotpune informacije koje su dostupne, uz sopstvenu provjeru i opsežne konsultacije sa ekspertima, u većini slučajeva daju dovoljno dokaza za procjenu i potvrdu bioloških vrijednosti istraživanog područja. Može se očekivati da buduća naučna istraživanja obezbjede opsežne i neoborive dokaze za odlučujuću akciju zaštite prirode na ovom području. Do tada, predlozi dati ovdje trebalo bi da ukažu na to šta je neophodno uraditi da bi se zaštitili ekosistemi i vrste u Delti Bojane. 4.1. Prirodne vrijednosti 4.1.1. Ekosistem Tokom poslednjih 7000 godina, svjetske delte, uključujući deltu Bojane su u fazi stvaranja. U razvijenim zemljama tokom poslednjih 150 godina došlo je do destrukcije većine delti, usled regulacije toka vode uzvodno od delte, što remeti balans između odlaganja sedimenata i erodivnih efekata u obalnoj zoni. Usled destrukcije delti dolazi do ubrzane eroziije u obalnom području, podizanja obalne linije, smanjenja močvarnog područja i povećanog prodora slanih podzemnih voda u kopno. Delta Bojane je jedan od rijetkih primjera u Evropi gdje su prirodni procesi u delti rijeke ostali neporemećeni. Iako su urađene značajne intervencije od strane čovjeka – prvenstveno izgradnja brane na Drimu, Ulcinjske solane i nasipa duž rijeke Bojane – i dalje se javlja regularno plavljenje u plavnoj zoni, rijeka donosi dovoljno sedimenata, odvijaju se procesi obalne erozije i taloženja sedimenata. Kao rezultat,delta kao cjelina i svi njeni sastavni biotopi su sačuvali njihovu ekološku funkcionalnost do veoma visokog stepena. Najbolji dokaz ovoga je prisustvo velikog broja divljih životinjskih vrsta, medju njima globalno ugroženih vrsta ptica, kao i velikih kopnenih i vodenih mesoždera. U isto vrijeme delta Bojana je bila kultivisani predio mnogo stotina godina, i danas je jedan od svega nekoliko preostalih poluotvorenih pejzaža u Evropi. Predstavlja jedinstvenu vrstu pejzaža nastalog međusobnim djelovanja ljudi i prirode. 4.1.2. Staništa i flora 4.1.2.1 Ostrvo Ada Bojana Prirodnost staništa je veoma važan, osnovni kriterijum za identifikaciju zaštićenog područja. Ada Bojana je najvažnije područje za zaštitu prirode u Mediteranu, koje sadrži tipičnu prirodnu obalnu vegetaciju uključujući cijelu grupu globalno ugroženih ptičijih vrsta. Njaveća vrijednost područja leži u prirodnoj dinamici izazvanoj aktivnostima mora i rijeke, kao što su transport sedimenata i plavljenje. Reljaf sa obje strane Bojane uključuje veliku raznolikost staništa, od površina sveže i slane vode do otvorenih pješčanih dina i prirodnih plavnih šuma. Diverzitet biljaka i biljnih zajednica na Adi Bojani i Velikoj plaži imaju izuzetnu prirodnu i pejzažnu vrijednost. Ove biljne zajednice su staništa brojnih rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta. Prisustvo globalno ugroženih staništa predstavlja dodatnu vrijednost ovog područja. Ušće rijeke Bojane je najvažnije za zaštitu riba. Predstavlja ulaz za migracije prema Skadarskom jezeru i, zajedno sa deltom, važno područje za hranjenje ribe. Tri vrste jesetre

42

(Acipenser sp) su kjučni indikatori visoke prirodne vrijednosti riječnog koridora. Ovaj dio ekosistema, uključujući Skadarsko jezero, rijeku Bojanu i Jadransko more, bio je izvan uticaja čovjeka decenijama nakon Drugog Svjetskog i zahtjeva strogu zaštitu. Dvije vrste sisara ukazuju na visoku prirodnu vrijednost Ade Bojane. Tri čopora zlatnog šakala (Canis aureus) žive na ovom zaštićenom području gdje je zabranjen lov, koje je jedno od ključnih utočišta šakala u Albaniji i Crnoj Gori. Druga vrsta je delfin Tursiops truncatus, koji ulazi u Bojanu i pliva uzvodno. Različiti uticaji čovjeka već se osjećaju na populacijama kašikara (Platalea leucorodia), čaplje i fendaka (Phalacrocorax pygmeus), što zahtjeva strogu i hitnu zaštitu ostrva, kao obavezan zadatak. 4.1.2.2 Velika plaža Među biljnim zajednicama istraživanog područja, psamo-halofitna vegetacija ima posebnu vrijednost. Duž velike plaže i Ade Bojane pruža se 13 km dug pojas halofitne vegetacije, koji predstavlja poslednju očuvanu, kompaktnu zonu ovog tipa vegetacije na crnogorskoj obali. Sve halofite na crnogorskim plažama su ugrožene. Ostale plaže u Crnoj Gori su značajno manje u poređenju sa Velikom plažom. Često su devastirane, posebno u zaleđu. Tako da gotovo netaknuti pojas psamo-halofitne vegetacije na Valikoj plaži predstavlja poslednji, značajni refugijum ovog tipa vegetacije u Crnoj Gori. Najugroženija biljna vrsta obalnog područja u Crnoj Gori je pješčani ljiljan (Pancratium maritimum), koji se može pronaći samo na Velikoj plaži, u uskoj zoni psamo-halofitne vegetacije. Ova vrsta je nestala sa ostalih plaža u Crnoj Gori i nalazi se na nacionalnoj Crvenoj Listi (Rješenjem o zaštiti rijetkih i ugroženih vrsta životinja, biljaka i gljiva, Službeni list Republike Crne Gore, No. 26/06, Podgorica 2006.) Jaki pritisak na ova staništa usled razvoja turizma ozbiljna su prijetnja za dalju fragmentaciju, tako da djelimična zaštita nije riješenje. Usled toga, psamo-halofitna vegetacija na Adi Bojani i Velikoj plaži zahtjeva strogu zaštitu cijelog područja na kome se pojavljuju. Pejzaž Velike plaže sa tipičnim staništima i vrstama, zaista predstavlja jedinstvenu vrijednost na jadranskoj obali. Staništa uporedive veličine i prirodnosti postoje još samo u Albaniji, ali se po kombinaciji vrsta koje ih izgrađuju razlikuju od crnogorskih. Posebna komisija za rijetke vrste, uključujući eksperte za ovu pticu, treba da izvrši detaljna ispitivanja barske kokice (Turnix sylvatica) na Velikoj plaži. Ova veoma rijetka ptica, koja se po današnjim saznanjima gnijezdi samo u Španiji, je na granici nestanka u Evropi. Njeno prisustvo na ovom području je odličan pokazatelj jedinstvenosti Velike plaže i cijele delte Bojane. Alkalne močvare, koje se nalaze između prve linije pješčanih dina i prirodnih šuma, predstavljaju jedinstveno stanište u Evropi. Na ovom području živi oko 1% ukupne evropske populacije rijetke vodene ptice – barski pjetlovan (Porzana pusilla). 16 vrsta ptica koje se nalaze na Evropskoj listi vrsta od posebnog značaja za zaštitu ( SPEC) i koje se koriste od strane Evropske Unije i Savjeta Evrope kao referentne vrste za identifikaciju važnih staništa koja zahtijevaju zaštitu, pronađene su kao gnijezdarice ili potencijalne gnijezdarice samo na ovom području (populacije ovih ptica su već ugrožene nedavno izgrađenim putem). Ovo je veoma veliki broj vrsta, posebno ako se uzme u obzir kratko vrijeme istraživanja, što kvalifikuje ovo područje kao jedinstveno u oblanom području Mediterana. Na svakom tipu staništa Velike plaže zabilježeno je prisustvo ugroženih i rijetkih gnijezdarica. Pored toga, registrovano je da se na ovom području hrani nekoliko vrsta sa visokim stepenom zaštite u Evropi. One su indikatori da u Delti Bojane još uvijek postoji mreža dobro očuvanih staništa. 4.1.2.3 Aluvijalne šume Prirodne šume sa skadarskim hrastom, bijelim grabom, poljskim jasenom i bijelom topolom, obrazuju najveći kompleks plavnih šuma na istočnom dijelu Jadranske obale. Predstavljaju zaštitini znak Delte Bojane, koji se izvanredno može vidjeti čak i na satelitskoj fotografiji. Ove šume su važne za buduću zaštitu vrsta: Fraxinus angustifolia, Carpinus orientalis, Alnus glutinosa, Populus alba, Salix sp., Quercus robur scutariensis, kao i pratećih vrsta koje

43

izgrađuju ovu asocijaciju. (Mapa 4: Procjena biotopa). Floristički sastav šuma, prisustvo vrste Q. robur i tipičnog mediteranskog hrasta Q. pubescens, u osnovi zavisi od nivoa podzemne vode. Dok Q. pubescens preferira suvlje stanište, Q. robur se nalazi na području sa visokim nivoom podzemne vode. Po mišljenju profesora Pulevića sa Univerziteta u Podgorici (personalna komunikacija, D. Petrović jul 2002.), bitno je zaštiti čak i pojedinačna stabla koja obrazuju autentičan pejzaž i daju hlad u vrelim ljetnjim danima. Ekološki značaj plavnih šuma leži u bogatim genetičkim potencijalima flore i faune; grade specifičan pejzaž, značajne su za vodeni balans, štite teren od poplava, važne su za mikroklimu područja. Plavne šume Delte Bojane godišnje transpirišu oko 2,5 miliona tona vode, prečišćavajući je u isto vrijeme. Osim toga, ove šume imaju značajan uticaj na poljoprivredu. Karakteristična mediteranska ljetnja suša je ublažena intezivnim isparavanjem vode. Šume su važne i za regulaciju koncentracije ugljen-dioksida (koji je štetan za ozonski omotač), jer ga drveće usvaja u procesu fotosinteze i ugrađuje ugljenik u biomasu. Plavne šume Delte Bojane imaju još jednu specijalnu ulogu, osim obezbjeđivanja drveta za izgradnju, stoka u donjim spratovima ovih šuma pronalazi hranu tokom sušnih i vrelih ljeta. U vlažnim šumama Delte Bojane živi najmanje 13 vrsta ptica sa SPEC1-3 lista, sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi. Ove šume predstavljaju žižu za sledeće vrste: kratkoprsti kobac (Accipiter brevipes), zlatovrana, kašikasta sova. U njima se skuplja i glavni dio populacije sirijskog djetlića (Dendrocopos syriacus). Ostrvo Paratuk na kome se nalaze miješane kolonije čaplji, ibisa i kormorana, sa 220 parova fendaka (Phalacrocorax pygmeus) predstavlja stanište za oko 2% svjetske populacije ove vrste koja je do skoro bila globalno ugrožena. 4.1.2.4 Knete Knete su "ekstremni" habitati u Delti Bojane,obrazujući gradijent između brakičnih i slatkovodnih močvara. Njihov manji dio je uvijek pod vodom, dok je veći dio povremeno plavljen. Knete nemaju veliki floristički značaj, ali predstavljaju važna staništa za ptice i vodozemce. Samo ovdje se mogu pronaći vrste ptice specijalizovane za ovaj tip staništa: poznato je da se u Maloj Kneti hrani sjajni ibis (Plegadis falcinellus), čija populacija broji oko 50, ili čak 200 individua. Ova vrsta obično naseljava staništa sa plitkom vodom, na kojima pase stoka, ili koja se kose.U Maloj Kneti je pronađen i barski pjetlovan. Ćurke i Darza su jedina mjesta u Delti Bojane gdje se gnijezdi veliki bukavac (Botaurus stellaris) i jedno od ključnih područja za zimovanje tačkastog orla (Aquila clanga). Osim za ptice, knete su značajne i po veoma brojnoj populaciji evropske barske kornjače (Emys orbicularis). Knete su takođe poznate i kao važno područje za mrijest riba. Osciliranje nivoa vode pruža dobre uslove za ishranu susjednih kolonija vodenih ptica (bez oskudica u sezoni gniježdenja). Lokaliteti sa niskom vegetacijom, na kojima pase stoka, su dobra staništa za hranjenje čaplji, ibisa i barskih ptica; u kombinaciji sa gustim tamariksima su važna mjesta za odmaranje čaplji i ibisa. 4.1.2.5 Ulcinjska solana Ulcinjska solana je poluprirodna močvara koja je zadržala mnoge osobine (muljevite obale, trska, šaš, halofitna vegetacija, otvorena vodena površina) ranije prirodne lagune Zoganjsko jezero na čijem mjestu se nalazi. Solana takođe štiti netaknute aluvijalne šume, brakične močvare, vlažne livade i pašnjake koji je okružuju, zato što zbog njenog specifičnog položaja ovo područje ne može biti isušeno. Zajednice halofita u solani imaju najveću prirodnu vrijednost zato što ovakav tip vegetacije postoji samo na još jednom lokalitetu u Crnoj Gori (zemljište oko napuštene Tivatske solane u Tivatskom polju). Halofite se javljaju u fragmentima između ostalih tipova vegetacije (Vuksanović in Schneider-Jacoby et al.u štampis). Zajednice halofita idealno pokazuju istoriju

44

proizvodnje soli i ne mogu se dalje razvijati pod postojećim ekonomskim uslovima i uslovima proizvodnje u regionu. Jedna os asocijacija halofitne vegetacije u Ulcinjskoj solani, poznata je samo u Crnoj Gori: Salicornietum herbaceae Jank. & Stev. (Jankovic & Stevanovic 1983). Ulcinjska solana je ključno mjesto u Delti Bojane za boravak i gniježdenje vodenih ptica, kao i najvažnije zimovalište, gnijezdilište i mjesto za migraciju ptica na istočnoj jadranskoj obali. Ovo se jasno vidi sa mape na kojoj je predstavljena distribucija ptica tokom sezone gniježdenja, tokom zime i u migratornom periodu. Solana je od globalnog značaja za malu koloniju dalmatinskog pelikana (Pelecanus crispus) sa Skadarskog jezera, zato što se ovi pelikani redovno hrane I odmaraju na solani. U oktobru 2003. izbrojano je 56 dalmatinskih pelikana. Za pigmejskog kormorana (Phalacrocorax pygmeus), globalno ugroženu vrstu, solana je takođe ključno mjesto za hranjenje tokom sezone gniježdenja i perioda migracije. Dvije mješovite kolonije čaplji od međunarodnog značaja koriste ulcinjsku solanu, kao mjesto gdje se hrane. Solana je takođe globalno značajno područje za tri vrste migratornih barskih ptica: Pluvialis squatarola, Tringa stagnatilis, Tringa erythropus. Za gnijezdeće populacije vrste Glareola pratincola potrebne su bolje mjere zaštite, da bi ponovo dobila međunarodni značaj. Populacija opada usled nepovoljnih uslova za gniježdenje, neregularnog plavljenja jezera i obrastanja nasipa žbunjem. Zbog neosporno visokog globalnog značaja za zaštitu ptica, potrebno je da se Ulcinjskom Solanom upravlja uz potpuno prepoznavanje značaja zaštite prirode.. 4.1.2.6 Šasko jezero Osnovna vrijednost šaskog jezera je njegova veličina, kao i karstno područije koje ga okružuje. Ovo područje je potpuno prirodno, bez uticaja čovjeka, posebno padine koje se spuštaju prema jezeru. Zajedno, jezero i okolina, obrazuju jedinstveni prirodni pejzaž. Jezeru se može prići samo na jednom mjestu, gdje se nalazi bivše vojno ljetnje odmaralište (danas radi samo restoran Šas). U jezeru živi dvadeset vrsta riba, uključujući jegulju (Anguila anguila), morskog grgeča (Dicenthrarchus labrax) i dvije vrste cipola (Mugilus cephalus, Mugilus liza). Cipoli su prisutni i kao odrasle (roditeljske) individue i kao mlađ. Jezero je važno područje za mrijet riba i hranjenje ptica. Tokom plavne sezone pelikani se hrane u plitkoj vodi jezera. Jezero ima veliki značaj za zaštitu ptica i riba, ali zbog svoje prirodne ljepote predstavlja i vrijednu tuističku destinaciju. 4.1.2.7 Briska gora i Šasko brdo Dva karstna lanca koja okružuju Šasko jezeru su prirodni mostovi za velike sisare i ostale kopnene životinje koje migriraju sa planina prema obali. Planinska područja su važna skloništa za nekoliko ugroženih vrsta i imaju visoku pejzažnu vrijednost. Netaknuta od strane čovjeka, ova područja predstavljaju značajna staništa za nekoliko vrsta ptica grabljivica. Zbog krševite podloge, Briska gora i Šako brdo su teško pristupačni i imaju malu ekonomsku vrijednost. Kao rezultat toga još uvijek su nenaseljena i neiskorištena, izuzev područja u okolini naselja gdje se sakupljaju plodovi, biljke, vrši ispaša ovaca i koza. 4.1.2.8 Kultivisana područja U Zapadnoj Evropi gotovo da nema poljoprivrede kakva postoji na ovom području: korištenje malih sistema za navodnjavanje, košenje livada, ispaša na livadama. Na kultivisanim područijima nisu vršena biološka istraživanja. Tu postoji mozaik staništa izgrađen od malih površina: pašnjaka, polja, vrtova, živica, šuma, koja povezuju područja sa prirodnom vegetacijom. Može se očekivati da ova kultivisana staništa predstavljaju skloništa za sitne glodare, vodozemce, gmizavce, insekte i male ptice. Iskustvo pokazuje da kultivisana područja sa raznovrsnim poljoprivrednim kulturama pružaju povoljne uslove i utočište za bogat biodiverzitet.

45

Što se tiče ptica, polja su značajna jer se na njima gnijezde termofilne, insektivorne vrste kao što su: mala sova (Atene noctua), ćuk (Otus scops), crnoglava strnadica (Emberiza melanocephala), zlatovrana (Coracias garrulus), dok se čaplje, barske ptice, kratkoprsti orao, hrane na veoma sličnim mjestima. Livade Ulcinjskog polja, duž ruba Ulcinjske solane, su ključni lokaliteti za vrstu Limosa limosa (do 500 ptica u jedom jatu) i ostale barske ptice koje značajno doprinose da bazeni solane imaju međunarodni značaj. Od velikog je značaja kombinacija različitih vrsta orhideja, mogu se naći veoma blizu jedna drugoj vrste koje naseljavaju vlažna staništa i one koje preferiraju suva: Ophrys sp. i Orchis laxiflora rastu na udaljenosti od svega jednog metra. Dodatno, specifični uslovi sezonskog plavljenja stvaraju uslove za razvoj jedinstvenih, dobro adatiranih rasa domaćih životinja, posebno koza, ovaca, krava i magaraca. 4.1.3 Divlja fauna 4.1.3.1 Ribe Prema IUCN (2000) kriterijumu za kategorizaciju životinjskih taksona, basen Skadarskog jezera, rijeke Bojane i Šaskog jezera ima veliki značaj za zaštitu i predstavlja važno mjesto u Mediteranu i cijeloj Evropi, usled velikog broja endemičnih vrsta riba. Na osnovu postojećih podataka konstatovano je da ovdje živi najmanje pet ranjivih i ugroženih vrsta riba. Kategorizacija endemičnih i subendemičnih vrsta i podvrsta nije urađena i nije određen njihov nacionalni stepen zaštite. Ribe u ovom području predstavljaju značajnu kariku u lancima ishrane ugroženih vrsta ptica i sisara, kao što su pelikan i delfin. 4.1.3.2 Vodozemci i gmizavci Širi region Skadarskog jezera i rijeke Bojane označeno je kao jedan od balkanskih centara biodiverziteta gmizavaca. U okviru ovog regiona, Skadarsko jezero i Šasko jezero su jedna od najvažnijih mjesta na Balkanu za gmizavce koji žive u vodi, ili su vezani za vodu. Udruženje evropskih herpetologa proglasilo je Veliku plažu i Adu Bojanu kao prioritetna područja za istraživanje na Jadranskom moru, u pogledu potencijalnih jedinstvenih grupa i lokalnih endemičnih vrsta. Lista vodozemaca i gmizavaca delte bojane je impresivna i "poziva" na detaljnija istraživanja. Različite vrste naseljavaju cijeli mozaik staništa delte bojane, od vlažnih do veoma sušnih. Prva studija jasno pokazuje vrijednosti Ade Bojane i Velike plaže, sa dinamičnim reljefom i raznolikim staništima, od otvorenih pješčanih dina do aluvijalnih šuma; kao i njihov značaj za zaštitu ovih vrsta. Identifikovana su tri područja visoke ekološke vrijednosti za herpetofaunu. Sa obje strane rijeke Bojane pronađena su područja važna za reprodukciju nekoliko endemičnih vrsta. Dine na plaži, sa halofitnom vegetacijom, važna su staništa guštera. Istočno od postojećeg hotelskog kompleksa i odmarališta, nalazi se jedna zona važna za reprodukciju guštera i tritona. Nekoliko vrsta je ugroženo u skladu sa IUCN Crvenom Listom, kao što su Lacerta trilineata i Ophisaurus apodus. Najvažnije je prisustvo morske kornjače (Caretta caretta) na Adi Bojani (24.5.2002: D. Saveljić). Vrste: Italijanski ćubasti triton, (Triturus carnifex), žuto- krastava žaba (Bombina variegate), evropska zelena krastava žaba Bufo viridis, gatalinka Hyla arborea, barska žaba Rana lessonae, albanska vodena žaba Rana shqiperica, sve prisutne na ovom području nalaze se na Habitat Direktivi. 4.1.3.3 Ptice Značaj cijelog područja Delte Bojane se jasno vidi u poglavlja 2.3.2.3. Veličina područja,

46

cijela mreža staništa od: močvara, obalne zone, otvorenih staništa i pašnjaka,šuma i brežuljaka uključujući klifove, nudi izvanredne uslove za gniježdenje i odmaranje velikog broja ptica. Ako se uzme u obzir broj vrsta po jedinici površine (Blondel & Aroson, 1999) i uporedi sa Mediteranskim regionom, brojem vrsta ptica gnjezdarica donji dio Delte Bojane (250 km2) daleko prevazilazi prosječnu vrijednost područja slične veličine. Delta Bojane je jedno od najistaknutijih područja za život ptica na jadranskoj obali balkanskog poluostrva. Na ovom području je evidentirano preko 200 vrsta ptica. Samo nekoliko lokaliteta u bivšoj Jugoslaviji mogu se porediti sa Deltom Bojane po broju vrsta rijetkih ptica koje se gnijezde samo na ovom posebnom području, ili na njemu obrazuju guste populacije. Priobalno područje Ulcinja je idealno za život ptica usled raznolikih predjela sa specifičnim prirodnim uslovima i onih na kojima se osjeća uticaj čovjeka. Nekoliko staništa u Delti Bojane ima veliki značaj za proljećne migracije ptica, kao i za zimovanje i gniježdenje. Ulcinjska solana, zajedno sa okolnim močvarama i obližnjim morskim područjem, prepoznata je kao najvažnije ornitološko područje u Crnoj Gori sa oko 250 vrsta ptica (Puzovič & Grubač 2000, Puzovic 2002, Schneider-Jacoby et. al. 2005). U skladu sa IUCN Crvenom listom ugroženih vrsta (2006), ovdje živi 1 kritično ugrožena vrsta (CR, poslednji put viđena 2005!) i 3 ranjive vrste (VU) ptica. Na Solani između nasipa postoji dobra zaštita od vjetra, dok alkalne soli ne dozvoljavaju zamrzavanje vode i mulja. Šasko jezero, Ulcinjska solana, kao i nekoliko manjih močvara proglašeni su za ,,Važna staništa ptica,, (Important Birds Areas – IBA). Velipoja, lokalitet koji se nalazi u Albaniji odmah uz Bojanu, takođe je proglašen za IBA. Postoji uska povezanost ornitofaune ovih područja, tako da gotovo svako jato tokom dana prelijeće sa jednog poručja na drugo. Rt Đerane, preko puta Port Milena, je takođe važan ornitološki sajt zato što je to jedino stanište vrste Phalacrocorax aristotelis u Crnoj Gori; stanište ove vrste je na klifu u moru, nekoliko stotina metara udaljeno od obale. Ornitološki najznačajniji dijelovi Velike plaže su krajnje zapadni dio uz ušće Porto Milene i krajnje istočni dio uz ušće rijeke Bojane. Pokretne dine na Velikoj plaži su značajna područja za gniježdenje i hranjenje ptica. (Schneider-Jakoby 2002b). Ušće rijeke Bojane predstavlja područje sa najvećom gustinom populacija migratornih ptica u obalnoj zoni. Na području uz obale Bojane gnijezdi se veliki broj ptica pjevačica (Passeriformes). Ostrvo Ada Bojana pokazuje sve sukcesivne faze prirodnog estuara. Osim vegetacijski i geomorfološki, značajna je i za vodozemce, gmizavce i ptice, prije svega za gniježdenje ptica. (Schneider-Jacoby 2002a). 4.1.3.4 Sisari S obzirom da nisu rađena sistematska istraživanja sisara, za područje Delte Bojane registrovano je samo 18 kopnenih i tri morske vrste sisara (dodatak 7.2.6). Registrovana je jedna vrsta sisara koja ima status ranjive vrste (VU) na IUCN Crvenoj listi. To je mediteranski potkovičasti slijepi miš Rhinolophus euryale. Novija istraživanja delfina u Bojani, tragova medvjeda na plaži u Albaniji i gusta populacija šakala u lovnom zabranu na Adi Bojani, ukazuju da je Delta Bojane važno područje za krupne sisare. Slijepa krtica i miš humkaš čine Deltu Bojane jedinstvenom u Mediteranu. Specifična staništa delte su rijetka i dobro očuvana; predstavljaju važno sklonište za specijalizovane, i u ova dva slučaja genetički izolovane populacije. Dakle, fauna sisara Delte Bojane doprinose značaju zaštite ovog područja. Posebno medvjed i zlatni šakal zahtjevaju koridor za migraciju, preko Briske gore i Šaskog brda; dok delfini ulaze u Bojanu. Istovremeno, potrebna su intezivna istraživanja sisara na ovom području. 4.1.4 Agrobiodiverzitet 4.1.4.1 Poljoprivredne kulture

47

Masline koje rastu na Valdanosu nemaju samo ekonomski značaj i visok kvalitet, već predstavljaju i prirodni spomenik i specijalnu turističku atrakciju ulcinjskog regiona; zahtijevaju održavanje i zaštitu. 4.1.4.2 Stočarstvo Dobro prilagođene stare rase domaćih životinja imaju veliki značaj za upravljanje prostranim područjem plavnih pašnjaka koji predstavljaju najznačajnija staništa za ishranu vodenih ptica, kao i mnogih ugroženih vrsta ptica koje naseljavaju obradive površine. Predstavljaju neprocjenjivu banku gena za buduća uzgajanja. 4.2. Antropogene vrijednosti 4.2.1. Kulturne vrijednosti 4.2.1.1. Kulturni spomenici Svač Lokalitet starog grada Svač predstavlja kulturni spomenik velike istorijske, arhitektonske I kulturne vrijednosti. Ukazuje na strateški značaj koji je grad imao u Srednjem Vijeku ne samo za ovu oblast, nego I za širi region, dokumentovan je kao stalno mjesto boravka u regionu, od praistorijskog vremena. Zbog svog značaja, veličine i položaja, predstavlja drugu atrakciju iz oblasti kulture u opštini, poslije Starog grada Ulcinj, koja bi bila interesantna za turiste. Zbog toga bi trebao biti uključan kao glavna destinacija u strategiji za odrzivi turizam Šaskog jezera. 4.2.1.2 Kultivisani predjeli ''... Crna Gora je izabrala koncept razvoja odrzive poljoprivrede, koji stavlja poljoprivredu u znatno širi kontekst u poređenju sa jednostavnim pogledom na njen značaj i doprinosa za GDP. Osnovni princip novog razvojnog modela je višestruka uloga poljoprivrede, koja ima funkciju u: odrzivom razvoju ruralne sredine, zaštiti zivotne sredine, obezbjeđivanju dugoročnog menadžmenta održivih resursa; ekonomsku funkciju, funkciju podrške razvoju turizma, socijalnu, obezbjeđivanja hrane, i nacionalno-kulturnu funkciju (kroz zaštitu kulturnog nasljeđa sela).'' (Nacinalna Srategija Odrzivog Razvoja, s.31) Kultivisani predjeli delte Bojane predstavljaju dobar primjer, gdje su primjenjeni gore navedeni generalni principi; kao takvi su od velikog značaja za zaštitu i održivo korištenje ruralnih oblasti u Crnoj Gori. Mozaik prirodnih predjela i obrađenih površina delte Bojane je jedinstven u Evropi, što predstavlja dodatnu vrijednost ovog posebnog etno-lingvističkog regiona u Crnoj Gori Dok je regija značajna kao cjelina, neki njeni dijelovi zahtjevaju posebnu pažnju zbog specifičnih pejzažnih karakteristike:

- Smatra se da maslinjaci, kao oni u Valdanosu, imaju opšti značaj i nalaze se pod posebnom zakonskom zaštitom. Oko trećine maslinjaka crnogorskog primorija je uništeno, što čini da dobro očuvani maslinjaci u Valdanosu imaju još veću vrijednost sa ekonomskog i ekološkog gledišta

- Ribolov kalimerama, pored toga što ima ekonomski značaj, predstavlja još jedan jedinstven tradicionalni primjer interakcije čovjeka sa prirodom; kao takav, kalimera ribolov u oblasti Porto Milena ima ogromnu vrijednost kao element kulturnog nasljeđa.

48

4.2.2. Ekonomske vrijednosti 4.2.2.1. Poljoprivreda Po Zakonu o Poljoprivredi, sva obradiva zemlja od I do IV klase trebalo bi da se koristi u poljoprivredne svrhe. Izuzetke čine neki veoma važni zahtjevi u gradovima ili turistickim naseljima.

U cijeloj priobalnoj oblasti Crne Gore, malo je poljoprivrednih područja i izuzetno su vrijedna. Velika poljoprivredna oblast koju ima Ulcinj daje mu prednost u odnosu na ostali dio obale, u nabavci širokog asortimana svježe hrane. U ovim uslovima, vrijednost poljoprivrednog prostora u proučavanoj oblasti je veoma velika i traži velike napore da se poveća atraktivnost ruralnih područja u zaleđu, da se spriječi napuštanje obradive zemlje i održi poljoprivredna proizvodnja u Delti Bojane.

Specifična karakteristika ovog područja je veliki agro-biodiverzitet: domaće ovce, krave i voće kao što su masline, japanske jabuke, smokve i urme. Ovi regionalni proizvodi mogli bi biti veoma interesantni u gastronomiji i turizmu. Kvalitet poljoprivrednih proizvoda je platio cijenu višegodišnjeg lošeg menadžmenta, ali izuzetno plodno zemljište, povoljna klima i dovoljno vode obezbjeđuju idealne uslove za poljoprivrdnu proizvodnju.

Zbog toga, RPDB ne isključuje poljoprivrednu proizvodnju ni na jednom području gdje se ona već realizuje, već ova područja stavlja u kategoriju "kultivisani predjeli", kako bi se zaštitio razvoj održive visokokvalitetne poljoprivrede. Posebne regulative za poljoprivrednu proizvodnju moraju biti stavljene u plan menadžmenta za RPDB. 4.2.2.2. Korištenje divljeg biodiverziteta Ribolov Rječno pecanje, koje je ilegalno u rijeci Bojani, doprinosi lokalnom izdrzavanju i/ili ilegalnoj trgovini, čime je opština oštećena. Kao takvo, pradstavlja negativan ekonomski faktor. Usled postojanja graničnog rezima, njegov budući potencijal će ostati veoma ograničen čak i ako bi ribolov bio legalizovan. Kalimera ribilov je od velikog značaja za ekonomiju i kulturu, ali se suočava sa nizom poteškoća, kao što je zagađenje i razvoj duž Porto Milena. Po lokalnim ekspertima, komercijalna proizvodnja ribe u Šaskom jezeru se može znatno povećati u odnosu na sadašnji nivo proizvodnje. Visoko kvalitetna riba kao što je cipol (Mugil cephalus) i jegulja mogu imati veliki ekonomski značaj, s obzirom na lokaciju jezera koje se nalazi blizu znacajnih turistickih mjesta na Jadranskom moru. Ipak, ostaje diskutabilno da li je ribolovna oprema kao što su ribnjaci, vještačko razmnozavanje, skladištenje… u skladu sa zahtjevima ekološke održivosti. Priobalne plitke vode, koje su bile oblast istrživanja ove studije- imaju malu ekonomsku vrijednost u poređenju sa otvorenim morem, koje je van oblasti istraživanja ove studije. RPDB neće uticati na morsko ribarstvo u opštini Ulcinj. U zaključku se može reći ,da ribolov potencijalnno ima veliki značaj za lokalnu ekonomiju i može predstavljati podršku razvoju turizma, ali razvijen je samo u Porto Mileni i to uz ilegalne i neprikladne postupke. Osnivanje RPDB-e će obezbijediti osnovne uslove za razvoj regularnog okvira održivog ribarstva na Bojani. Lov Lov direktno zapošljava 17 ljudi u opštini Ulcinj, tako da je njegov ekonomski značaj gotovo

49

ravan nuli. Prihodi se koriste samo za plate i za održavanje aktivnosti Lovačke asocijacije. Lov sada predstavlja negativni ekonomski faktor jer nije u skladu sa principima održivosti i postoje čak ilegalne radnje; usled čega se prazne opštinski prirodni resursi, koji postaju manje atraktivni za turiste.Bar do nedavno, neke lovačke dozvole su izdavane uz kršenje zakona, samo da bi se obezbjedila sredstva za plate zaposlenih u Lovačkoj asocijaciji. Osnivanjem RPDB-e će se formirati zaštićene zone, koje je neophodno što prije definisati, kao i upravljački kapaciteti koji će moći da garantuju strogo kontrolisani lov koji je u skladu sa principima održivosti. Sakupljanje plodova Značaj ovog sektora za lokalnu ekonomiju je trenutno neznatan. Ipak, sakupljanje divljih plodova predstavlja dobar dodatni prihod mnogim domaćinstvima. Osnivanjem RPDB-e stvoriće se uslovi za izdavanje dozvola za sakupljanje divljih plodova. Ovo se može iskoristiti za utvrđivanje količine plodova koji se mogu sakupljati, a da se ne poremete principi održivosti. Sječa drveta i šumarstvo Šumarstvo može imati nešto potencijala u istraživanom području. Ipak, potražnja je mala, a konkurencija sa ostalim dijelovima zemlje previše jaka. Tako je glavna uloga šuma u ovom regionu zaštitna i nije komercijalna. Šume koje se nalaze sjevernije od istraživane oblasti su mnogo prikladnije za šumarstvo, od onih koji su obuhvaćene studiom. Može se zaključiti da zaštita postojećih, prirodnih šuma u Delti Bojane ne šteti ekonomiji šumarskog sektora. 4.2.2.3. Rudnici i kamenolomi Oba kamenoloma (klisura Brdela i Sveti Đorđe) se nalaze na području koje je u okviru RPDB-e zona kultivisanih predjela(zona 4), pa ne predstavljaju značajnu opasnost za biodiverzitet ili pejzažne vrijednosti oblasti. Ipak, trebalo bi voditi računa da se povrati prirodni izgled predjela nakon njihovog zatvaranja. Predpostavlja se da će se na ovom području izgraditi veliki broj zgrada različite namjene, tako da bi kamenolomi mogli imati ekonomski značaj ako bi se njima upravljalo na pravi način. Ukoliko se kamenolomi budu vodili ilegalno, neće doprinijeti ekonomskom razvoju oblasti već će dovesti do dvostrukog gubitka. Doći će do gubitka prirodne vrijednosti (smanjivanjem atraktivnosti za turizam) i gubitka dijela javnog budžeta. U okviru RPDB-e biće dozvoljen rad kamenoloma, u zoni kultivisanih područja gdje postoje pogodna mjesta za rad. U RPDB-e, mogu se dobiti dozvole za eksploataciju pjeska u zapadnom dijelu Velike plaže, ali će eksploatacija biti zabranjena u strogo zaštićenoj zoni. 4.2.2.4. Turizam Delta Bojane ima nesumljivo veliki, dugoročni potencijal za razvoj turizma, koji se zasniva na dugim pjeskovitim plažama, atraktivnom gradu sa istorijskim zamkom, marinom, interesantnim zaleđem koje nudi višestruke mogućnosti za ekskurzije i posebne ture. Veoma interesantno i raznovrsno prirodno okruženje takođe može služiti kao destinacija za posebno zainteresovane turiste, kao i za produženje sezone u proljeće i jesen. Velika Plaža i Ada u suštini nisu samo najveće pjeskovite plaže na ovom dijelu jadranske obale, već su u velikoj mjeri nerazvijene i imaju nerazvijen priobalni pojas. Stoga, Velika Plaža i Ada Bojana imaju jedinstvenu poziciju za prodaju, koja obezbjeđuje posebnu šansu

50

za razvoj turizma. Sa čisto ekonomskog aspekta, može se smatrati da Velika Plaža i Ada Bojana imaju najveći potencijal za ekonomski razvoj od svih područja u Crnoj Gori. Ipak, velika šansa je i veliki izazov. Turizam, kao što je poznato iz iskustva drugih Mediteranskih zemalja, ima jak potencijal da potpomogne razvoj. Ali u isto vrijeme turizam može uništiti potencijale na kojima je sam izgrađen i uslove koji omogućavaju da se zaborave svakodnevni problemi. To su, prije svega, čisto, zdravo i prijatno prirodno okruženje, odsustvo socijalnih problema i drugih negativnih utisaka. Trenutno na Adi Bojani, uključujući njene plaže, pozitivni aspekti turističkog razvoja su izraženiji od negativnih; mada neki negativni aspekti kao što su velike gužve, problemi odlaganja odpada i divlja gradnja, postaju vidljivi. Budućnosti turističkog sektora zavisi od toga da li će se njegov ekonomski potencijal moći realizovati sa što manje negativnih sporednih efekata i sa maksimalnom dobiti za Ulcinj i Crnu Goru. Prema crnogorskoj strategiji turizma, turistički razvoj nije jedini cilj - služiće za otvaranje novih radnih mjesta, povećanje životnog standarda i povećanje javnih prihoda, između ostalog. Turizam treba da se bazira na principima održivog razvoja. Ovo podrazumjeva da buduće generacije, kao i sadašnje, imaju istu šansu da žive od njegovih potencijala. Sa aspekta zaštite životne sredine, održivi ekonomski uspjeh u turizmu zavisiće od nekoliko faktora:

1. kako uskladiti turistički razvoj sa povećanim pritiskom na životnu sredinu usled migracije ljudi prema obalnom području

2. kako riješiti pitanje otpadnih voda i kanalizacionih sistema 3. povećana izgradnja i intezitet saobraćaja 4. korištenje prirodnih resursa sa zaštićenim i rijetkim vrstama i staništima.

Veliki značaj za razvoj turizma imaju i pješčane plaže sa pokretnim dinama. 4.3. Mogućnosti i prijetnje 4.3.1. Prijetnje i urgentnost 4.3.1.1. Izgradnja i opšti razvoj Prirodne šume koje izgrađuju skadarski hrast, bijeli grab, poljski jasen i bijela topola, trpe različite uticaje čovjeka, kao što su: izgradnja turističkih naselja, privatnih kuća, kampova, razvoj poljoprivrede… Aktivnosti kao što su ilegalna sječa, izgradnja bungalova i puteva, će isparčati i konačno uništiti ove šume. Negativan uticaj na plaže uključuje i kretanje automobile van puteva duž plaže, izgradnju novih prilaznih puteva i parking mjesta Dalje usitnjavanje plavnih šuma, izgradnjom vikendica ili drugim vidovima nekontrolisanog razvoja, može brzo pogoršati trenutno stanje veoma važne populacije zlatnog šakala (Canis aureus). Populacije vodozemaca i gmizavaca opadaju, a neke vrste nestaju zbog negativnog uticaja čovjeka. Ozbiljan problem je što zbog izgradnje dolazi do smanjenja površine vlažnih staništa kao što su močvare, zajednice šaševa, mala jezera. Broj gmizavaca se smanjuje usled fragmentacije staništa putevima, zato što često stradaju prelazeći put slijedeći prirodne

51

migracije prilikom parenja i hibernacije, tokom proljeća i jeseni. Na Solani i okolnim močvarama registrovano je smanjenje populacije ptica, koje je uzrokovano plavljenjem bazena, uznemiravanjem od strane radnika u Solani, uznemiravanjem od strane ovaca i krava sa susjednih pašnjaka. Po Saveljicu (2002), veliko smanjenje broja parova koji gnijezde na Solani evidentirano je u periodu 2001 – 2002. Velika plaža je zaštićena kao spomenik prirode, ali na ovom područiju je raširena nelegalna gradnja. Ne postoje građevinske dozvole za većinu objekata, ali u nekim slučajevima obezbjeđene su građevinske dozvole zbog neefikasnog pravno-administrativnog sistema. Ilegalna gradnja je glavni faktor uništenja staništa, degradacije i urbanizacije prirodnog predjela i zagađenja koje se javlja kao propratni efekat. Važna područija za odmaranje i hranjenje nekih ptica, na primjer fendaka (Phalacrocorax pygmaeus), kao što je manje ušće Bojane, nedavno je smanjeno zbog nove izgradnje. 4.3.1.2. Razvoj turizma Destrukcija staništa Prilazni putevi i posjetioci koji se njima kreću imaju negativan uticaj na halofitnu vegetaciju koja se nalazi u zapadnom dijelu Velike plaže Uništenje ptičjeg svijeta Nekoliko studija (Pusovic 1994, Saveljic 2002, Schneider-Jacoby 2002) pokazuje da od 1980 turizam predstavlja sve veći faktor uznemiravanja populacija ptica na Velikoj Plaži i Adi Bojani. Na istraživanom području, na plažama Velike Plaže i Ade Bojane, u sezoni parenja se ometa veći broj vrsta ptica, kao što su: Glareola pratincola, mala lasta (Sterna albifrons), mali galeb (Larus minutes), plojka (Actitis hypoleucus), mala bijela čaplja (Egretta garzetta).Populacija pijukavca (Charadrius alexandrines) je u opadanju; stanište za gnijezdenje ove vrste je pjeskovita plaža. (Schneider-Jacoby 2002b) Potrošnja vode Brz razvoj turizma će poremetiti trenutno jak pritisak na zalihe pijaće vode, na zemljište i podzemne vode, zbog ispuštanja kanalizacionih voda i ostalih otpadaka. Potrošnja vode je već velika, posebno u toku ljeta kad su rezerve vode na niskom nivou. Nedostatak vode je pogoršan zbog 1) loše mreže za distribuciju vode 2) ispuštanje odpane vode: u priobalnom podrucju samo 56% populacije je priključeno na kanalizacionu mrežu. Rješenje za dugoročnu snabđevenost vodom je jedan od uslova za razvoj održivog turizma, koji se neodložno mora ispuniti. Smatra se da je opština Ulcinj jedna od najgorih, po pitanju kvaliteta morske vode, zbog nedostatka sistema za odlaganje otpadnih voda Razvoj hotela na Velikoj Plaži I Adi Bojani Po Regionalnom turističkom masterplanu Ulcinja(DEG 2003), predviđeno je da se u okviru intezivnog turističkog razvoja na Velikoj Plaži napravi šest odvojenih hotelskih kompleksa (modul). Ova zona počinje naspram zapadnog dijela solane i istočno se prostire do takozvanog Copacabana puta; presjecajući vegetacijske pojaseve između glavnog puta i pješčanih dinaPredviđena je izgradnja šest urbanizovanih područja između puta i Ulcinjske Solane. Planirano je da ukupan kapacitet hotela bude 30 000 ležajeva. Za svaki ležaj, u modelu je predviđena zelena površina od 100m². Na istoku najistočnijeg modula predviđen je

52

golf teren koji će se prostirati do gornjeg Štoja i ulaziti u šumske oblasti istočnog dijela Velike Plaže. Više aspekata predloženog razvoja mogu sadržati određene rizike koji zahtjevaju posebnu pažnju: 1. Dodavanjem 30 000 kreveta na već postojećih 20 000 (registrovanih i neregistrovanih) doći će do povećanja broja turista do 150%. S obzirom da već postoji problem nedostatka pijaće vode tokom ljeta i prevelikih gužvi na plažama, ovo povećanje broja turista može dodatno prevazići nivoe dostupne pijaće vode i opteretiti kapacitete plaža. Ostaje sumnja da li će ovakav scenario privući turiste sa visokoplatežnom moći za koje su napravljeni ovi hoteli. 2. 50 000 turista bi skoro udvostručilo čitavu populaciju opštine. 3. Dodatnih 30 000 hotelskih kreveta stvoriće potrebu za 10 000 ljudi u hotelskom personalu, koji će se morati dovesti iz drugih opština, jer i sezonski radnici koji sada rade nisu iz opštine Ulcinj. Osim tromjesečnog zaposljenja, stalna radna mjesta se ne mogu obezbjediti. Sva radna mjesta biće sezonskog tipa i neće postojati mogućnost zaposlenja koje bi obezbjedilo stalne prihode. 4. Za 10 000 hotelskih radnika moraće se obezbijediti smještaj, prodavnice, zdravstvena njega i socijalne usluge na Velikoj Plaži. Ovo će dovesti do daljeg povećanja broja zaposlenih, što će prouzrokovati dodatnu urbanizaciju sjeverno od puta. Ako bi samo djelić ovoga broja ljudi ostao trajno u opštini, moglo bi doći do društvene jednakosti u oblasti gdje je više od 75% populacije Albanskog porijekla. To bi moglo dovesti do etničkog nemira. 5. Morale bi se napraviti dodatne saobraćajnice za dnevno kretanje 40 000 ljudi, što bi imalo veoma negativne posledice po životnu sredinu (zagađenje vode, vazduha, buka). Ovo bi vodilo daljoj urbanizaciji: izgradnja benzinskih pumpi, garaža, parking mjesta… 6. Čak ni danas nije dobro regulisano odlaganje otpada u opštini Ulcinj, tako da problem otpada može biti nepremostiv ako bi se populacija udvostručila tri mjeseca godišnje. Ovo bi neizbježno dovelo i do rasta broja vrana I golubova, na štetu drugih ptičjih vrsta. 7. Postojeći plan izgradnje hotelskih komppleksa ne uzima u obzir činjenicu da se na ovom području nalaze značajna staništa i vrste koje su zakonom zaštićene u Crnoj Gori. U nekim aspektima, Regionalni turistički masterplan Ulcinja ne tretita na pravi način prisustvo važnih staništa i vrsta. Naročito je zanemarena vrijednost sušnih pašnjaka i livada, koji predstavljaju važna staništa orhideja I narcisa koji su zaštićeni u Crnoj Gori. Trenutni plan predviđa da određena staništa budu zaštićena ili integrisana u hotelske komplekse, dok druga mogu biti žrtvovana. 8. Planovima je predviđeno da se dva od šest hotelskih kompleksa grade na istočnoj polovini Velike plaže (istočno od Kopakabana puta), što je u kontradikciji sa generalnim koncenzusom po kome istočni dio Velike plaže treba da bude zaštićen. Izgradnja hotela u ovom dijelu će smanjiti površine staništa koja su veoma važna za zaštitu, do veličina u kojima se ne mogu održati niti pružiti odgovarajuće uslove za život ugroženim vrstama. 9. Planirani golf tereni zalaze još dalje u oblasti koje zaslužuju najveći stepen zaštite. Očigledno je planirano da budu "tampon zona" između hotelskih kompleksa i zaštićene oblasti. Međutim, golf tereni predstavljaju ekološki skoro mrtvo područje; “zelena pustinja” sa veoma svega nekoliko biljnih vrsta - trava i par alohtonih dekorativnih biljnih vrsta koje mogu da ugroze zaštićenu oblast (postanu invazivne u ovoj oblasti). Ipak, golf tereni prije predstavljaju prijetnju zaštićenoj zoni nego što predstavljaju "tampon zonu". 10. Marina u sklopu Porto Milena, sa pristanišnim zidom koji je štiti od otvorenog mora, može imati efekat da sakuplja otpatke i otpadne vode iz Porto Milena koji bi se tu zadržavali.

53

Pijesak i sedimenti koji se konstantno spiraju sa obale istočno-zapadnom strujom, mogu biti trajan izvor stvaranja mulja i morali bi se često uklanjati bagerima. Poslednje ali ne i manje važno, otvor Porto Milena je poznat kod lokalnih ribara kao veoma važna oblast za mriješćenje morske ribe što bi izgradnjom marine moglo biti uništeno. 11. Trenutni koncept razvoja Ade, koji predviđa ekskluzivno posjetilište sa 2 000 kreveta, bi doveo do značajnog rasta broja turista na ostrvu. Čini se da nizak nivo kvaliteta morske vode (zbog zagađenja iz rijeke Bojane), gubitak plaža zbog obalne erozije (zbog poremećenog balansa taloženja sedimenata) i neophodna ograničenja zbog blizine zaštićene oblasti, biće u kontradikciji sa konceptom ekskluzivnog posjetilišta. Takva destinacija ne može biti od ekonomskog značaja sa sezonom od samo tri mjeseca. Poboljšana verzija nudističkog kampa, ciljani turisti koji preferiraju jednostavan zivot, koji će biti više nego voljni da poštuju potrebu zaštite životne sredine, mogu se bolje prilagoditi uslovima potencijalima ovog područja.Kao što je iskustvo pokazalo, sezona bi za ove turiste trajala aprila do oktobra, duplo više nego obična sezona. Ovo bi otvorilo realno mogućnost za otvaranje stalnih radnih mjesta. 12. Razmatrano je da se kao dio turističkog kompleksa na ušću Bojane na Adi napravi marina,100m od otvorenog mora. Zbog uznemiravanja koje mogu izazvati motorni čamci, skuteri i gliseri, marina bi bila prihvatljiva samo za putničke brodove. Drugi razlog je što bi propeleri brodova ugrozili glavate kornjače (Careta careta); a nisu rijetki ni sudari ovih plovila. Ovakve vrste ugrožavanja su četste u oblastima rekreativne vožnje čamcima. Dodatni problem koji treba imati u vidu je mala i promjenjljiva dubina rijeke, sa čestim pojavljivanjem pješanih nasipa koji mogu staviti marinu van upotrebe. 4.3.1.3. Regulacija vodenog toka (rijeke) Akademija Nauka Albanije i Akademija Nauka i Umjetnosti Crne Gore su planirale projekat za ‘Regulaciju režima voda Skadarskog jezera i toka rijeke Bojane’. Projekat se tiče ‘nepovoljnog’ hidrološkog režima Skadarskog jezera i Rijeka Bojane, kao glavne prepreke za racionalno korišćenje potencijala cijelog regiona. Cilj projekta je da spusti nivo jezera sa 9.82 iznad nivoa mora do 6.5m iznad nivoa mora. Minimalni nivo jezera bio bi 4.5m. iznad nivoa mora. 1985 god., formirana je zajednička komisija sa ciljem da obezbjedi podršku za djelimično isišivanje jezera. Pošto je 1985 god. Napravljena hidrocentrala Komana na rijeci Drim, prekinut je dotok sedimenata iz Drima u Bojanu. Zato, sedimenti koje Bojana nosi u Jadransko more, predstavljaju ostatak material od vremena prije nego što je brana napravljena. Sedimenti Drima ne dolaze više do rijeke Bojane. Albanske vlasti razmisljaju da odpuste višak vode iz Drima ili u Jadransko more ili u rijeku Bojanu. Ako b se višak vode otpustio u Bojanu, nivo rijeke bi znatno porastao nizvodno od ušća sa Drimom Kao alternativu, Albanija razmatra pravljenje još jedne hidrocentrale na drimu, na Bushati južno od Skadra. Voda iz Drima bi bila preusmjerena u hidrocentralu. (Šema) Smanjivanjem nivoa jezera, ne samo da bi predstavljalo nasilje nad Nacionalnim parkom Skadarsko Jezero I krsenje međunarodnih principa očuvanja prirode. Ovo bi takođe znatno smanjilo nivo vode u gornjem dijelu toka Bojane (do jezera), tako da bi ona izgubila funkciju migracionog puta za ribe, posebno za mrijesćenje, sa nepredvidivim posledicama kada je u pitanju opstanak nekoliko vrsta ribe. Izgradnja Bushati brane veoma u velikoj mjeri bi smanjilo dotok sedimenata iz Drima prema obali, što bi imalo za rezultat ogromno povećanje erozuje u priobalnom području Ade Bojane

54

Regulacija (čisćenje) rijeke Bojne za veće brodove bi u potpunosti uništila njeno korito i dovela do katastrofalnih posljedica za priobalno područje. Brzina i jačina rijeke bi se lako mogle povećati do stepena kada bi rijeka mogla uništi mostove, bedeme i nasipe. Ovakvi projekti su zastarjeli u tehnološkom smislu i ideologiji ‘pokoravanja prirode‘; promovisani u političkim sistemima koji su u cjelosti omanuli i izazvali ekološku katastrofu širokih razmjera.

4.3.1.4. Lov Ilegalan lov, posebno van sezone, predstavlja veliku opasnost po biodiverzitet ušća Bojane. Relativno duga lovna sezona u Crnoj Gori je neodrživa, jer počinje već na početku sezone gniježđenja. To nije u skladu sa principima zaštite biodiverziteta i direktivama EU u lovu. Tokom lova, opasno je da drugi ljudi budu u blizini lovaca, usled toga lov na Velikoj Plaži predstavlja veliku prepreku za razvoj turizma. Lovci se voze putevima uz plažu koristeći male autobuse i džipove oštecujući pri tom veoma osjetljivu vegetaciju, kao što je morski ljiljan (Pancratium maritimum) koja je strogo zaštićena biljka u Crnoj Gori. Ova oštećenja takođe doprinose degradaciji i eroziji pješčanih sprudova. Osim divlje svinje (Sus scrofa), krupne divljači gotovo nema na ovom području. Pritisak lovaca na šakale je očigledno proširen, i ovoj vrsti je potrebna veća zona u kojoj je zabranjen lov, u plavnim šumama I močvarnom području duž rijeke. Za sve vrste ptica lov je dozvoljen, čak i za globalno ugrožene kao što je Aythya nyroca. Kao rezultat, mocvarna podrucja brzo gube svoju ulogu područja važnog za gniježdenja ptica i odmaranje migratornih vrsta. Turistička vrijednost oblasti se smanjuje jer atraktivne vrste kao što su pelikani flamingosi ovdje se više ne mogu vidjeti, a i veliki broj atraktivnih ptica se rijetko sreće. Uznemiravanje se i dalje povećava, a ptice imaju problema da nađu mirno mjesto. Ovo se posebno odnosi na mješovitu koloniju velike čaplje, kašikare i fendaka na Adi koja je uništena 2003. godine. Patke su takođe skoro izumrle i nemaju sigurno mjesto za

55

razmnožavanje. Takođe je zabilježeno totalno nastajanje nekih vrsta kao što je Haematopus ostralegus. Većina ilegalnog lova se dešava u Ulcinjskoj Solani, glavnom staništu za barske ptice. Postignut je dogovor između Ulcinjske Solane i Euronatur Fondacije da će se solanom ušravljati kao područjem za zaštitu ptica, sa visokim potencijalom za "bird watching". Cijela Solana predstavlja područje na kome lov nije dozvoljen, kao što nije dozvoljen u industrijskoj zoni, po zakonu o lovu. Stari dio Solane je specificiran kao lovni zabran prema lovnoj regulative u opštini Ulcinj.U prkos ovome, lovcima je dozvoljen ulaz u Solanu i love po svojoj volji. Love se (ilegalno) i morske kornjače, zbog njihovog mesa, oklopa za proizvodnju česljeva, okvira za naočare, afrodizijaka. 4.3.1.5. Ilegalni i neodrživ ribolov Glavne prijetnje za ribe koje žive u Delti Bojane su:

1. Upotreba eksploziva za ribolov je uočena kao česta pojava na različitim mjestima i to predstavlja uobičajenu praksu.

2. Ne postoje zaštićena mjesta za mrijest. Mreže su pronađene po priobalnom području i močvarama.

3. Ne postoje informacije o ribljem fondu i održivom korištenju. 4. Prisutan je veliki spoljni pritisak na prirodne resurse, posebno od obalske i zalivske

zone.(eksploatacija velikih brodova I stranih kompanija) 5. Veliki broj lokalnog stanovništva dijelimično zavisi od ribolova i spremni su da krše zakon za

svoje svakodnevno izdržavanje 6. Porast broja restorana i turista kojima je potreban priliv svježe ribe iz regiona, stvara tržište

za ilegalni ribolov, čak i vlasnici restorana ilegalno love ribu da bi zadovoljili zahtjeve. 7. Prisutan je nedostatak instuticionalne snage za regulaciju i kontrolu ribolova. 8. U Šasko jezero su u komercijalne svrhe introdukovane alohtone vrste riba koje se hrane

biljkama. Ove vrste uništavaju makrofite i ostale vodene biljke. 9. Kornjače umiru kada se slučajno uhvate u mreže.

Izvještaji različitih eksperata ukazuju da su pojedine vrste već izčezle, kao je jesetra. Ovo će imati dugoročni uticaj na ekonomiju regiona jer je jesetra važna komercijalna vrsta ribe. 4.3.1.6. Rudnici i kamenolomi Velika izgradnja na Velikoj Plaži zahtijeva znatnu količinu pijeska I kamena i može se predpostaviti da na ovom području postoji veliki brioj ilegalnih kamenoloma. Na Velikoj Plaži su registrovane ilegalne jame za eksploataciju pjeska. Neke od njih se nalaze u poručijima koja imaju veliki značaj za zaštitu. Ove jame uništavaju prirodna stanista i doprinose ilegalnoj izgradnji. Uz prisustvo velikih kamiona pejzaž je dodatno narušen. 4.3.1.7. Čvrti odpad Čvrsti odpad predstavlja veliki problem u svim vodama, jer ga nose struje. Prenosi se kroz pritoke do Skadarskog Jezera I kroz rijeku Bojanu do mora. Obale, priobalne dine i plaže su prekriveni čvrstim odpadom koji ostavljaju turisti.

56

Čvrsti odpad narušava izgled predjela, a predstavlja i znak nemarnosti. Takođe je opasan: može da povrijedi ili da otruje ljude- posebno djecu, takođe i zivotinje. Raspadanje odpada može dovesti do ispuštanja opasnih supstanci u zemljiste, uništavajuci mikrorganizme, biljke i staništa. Cak i godišnja akcija čišćenja prije turističke sezone ugrožava rijetke priobalne ptice koje se gnijezde na plažama. Veliki broj ljudi koji učestvuju u akciji, u najosjetljivijem periodu od maja do jula, oštećuje ili uništava gnijezda ptica. Čisćenje plaža i sakupljanje čvrstog odpada vozilima dodatno degradira osjetljiva staništa dina. Čvrsti odpad privlači neke vrste ptica, kao što su vrane, koje su agresivne prema drugim vrstama i mogu ih otjerati ili čak ubiti njihove mlade. Ovo uslovljava ozbiljno smanjenje diverziteta ptica. Smeće na plažama ometa gniježđenje kornjača. Ako glavata kornjača zbog smeća ne može da izađe na plažu, ženka se vraća u more umjesto da polaže jaja. Kornjace mogu da uginu ukoliko pojedu smeće. Glavate kornjače su posebno osjetljive kada pojedu plastične kese koju pomiješaju sa meduzom. Čvrsti odpad negativno utiče na turizam. Posjetioci koji naiđu na zagađenu sredinu tamo gdje su očekivali da se opuste i rekreiraju, možda se neće vratiti sledeće godine. Međunarodni turisti biraju destinaciju za odmor po kriterijumu kvaliteta kao što je “plava zastava”, oznaka koju Evropska Unija dodjeljuje za čiste plaže. Jedan od kriterijuma za plavu zastavu je odsustvo čvrstog odpada na plaži i u vodi. 4.3.1.8. Odpadne vode Odpadne vode iz Skadra I Ulcinja ugrozavaju turisticke destinacije na obali. Nedostatak adekvatnih uređaja za prečišćavanje i pravilnog upravljanja dovodi do povećanja zagađenosti vode. Brzi rast broja stanovnika i turista doprinosi zagađenosti. Zagađena voda predstavlja jednu od najvećih prijetnji za sve forme života- biljke, divlje i domaće zivotinje i ljude. Povećava opasnost za zdravlje, smanjuje kvalitet hrane i rekreativnu vrijednost. Ako se ovaj problem ne riješi, dolaziće samo turisti koji nemaju alternative i region neće napredovati. Rijeka Bojana Kvalitet vode rijeke Bojane je zadovoljavajući skoro čitave godine, ali u periodu velikog zagađivanja manjih vodotoka, on se smanjuje. To se dešava ljeti, u toku turističke sezone. Najveći uticaj na smanjenje negativnog efekta otpadnih voda iz Skadra ima rijeka Bojana koja posjeduje veliki potencijal samoprecišćavanja. Raznovrsna morfologija sa ostrvom, plavnim šumama i močvarama, je veoma važna za ovaj prirodni proces. Uzorci se obično uzimaju u Fraskanjela hidrološkoj stanici. Testiranja koja sa vrše od 1998 godine pokazuju povećan uticaj odpadnih voda, posebno zbog "coli bakterija" (iz fekalija) koji je kritičan kada pogodi sprud rijeke Bojane i turističko naselje na Adi. Posaban doprinos povećanju odpadnih voda daju ilegalno napravljene kuće i restorani sa sve većim brojem gostiju. Turistička naselja na Adi nisu povezana sa uređajima za preradu odpadnih voda u Ulcinju. Dok je voda za kupanje na Adi u Junu 2002 još uvijek bila prve klase, prozirnost i boja rijeke i mora blizu ušća su se dramatično pogoršale. Porto Milena Još jedan veliki uticaj na zagađenost vode u Bojani predstavlja neriješen problem zagađivanja iz Porto Milene. '' zbog nerijesene infrastrukture i lošeg kanalizacionog sistema odpadne vode se često ispuštaju u blizini atraktivnih plaža'' (DEG 2003, strana 45,). Sve novosagrađene kuće odpadnu vodu ispuštaju direktno u zemlju, ili u kanal koji prolazi neposredno pored Solane i ide u Porto Milena. Zbog malog nagiba i malog ispusta vode, vode u luci se krecu dosta sporo ili čak miruju, što povećava negativne procese u vodama.

57

Ispuštanje odpadnih voda u Porto Milena predstavlja veliki problem i mora biti riješen zbog više razloga: 1. Predio se nalazi u samom centru Novog Ulcinja, tako da će neprijatan miris i pogled sa mosta ostaviti nepovoljan utisak na mještane i turiste. 2. Od ušća u Porto Milena, odpadne vode teku do zapadnog dijela Velike Plaže gdje je ljeta 2002 broj posjetilaca dostizao cifru od 15 000 posjetilaca na dan. Otpadne vode direktno ugrožavaju njihovo zdravlje. 3. Kvalitet i broj ribe u ovoj veoma važnoj oblasti za ribolov je znatno smanjen zbog zagađenja vode. 4. Porto Milena je i dalje važan ulaz za ribu u ostatke bivše Zoganjske lagune koja predstavlja važno mjesto za mrijesćenje. 5. Instalacije za Kalimera ribolov u Porto Milena predstavljaju važan prizor i kulturno-tradicionalni pejzaž koji bi trebao biti pod zaštitom. 4.3.1.9. Diskusija U ovom istorijskom trenutku, kada Crna Gora ima slobodu da sama nastavi potpuni ekonomski razvoj i sve preduslove za razvoj zemlje u cjelini, opstina Ulcinj doživljava dramatične promjene. U doba kada se veliki tradicionalni industrijski centri de-industrijalizuju, ne postoji razlog da Crna Gora, ili Ulcinj, dobiju veće proizvodne komplekse od postojećih. U poljoprivredi će doći do značajnih promjena. Imajući u vidu da država želi da postane dio Evropske Unije i sa velikom šansom da uspije, Crna Gora će morati da se prilagodi Evropskom poljoprivrednom tržištu. Za Deltu Bojane, ovo može značiti da poljoprivredna područja, zbog loše produktivnosti, mogu donijeti prihod još manjem broju ljudi, ili čak može doći do prekida proizvodnje u nekim oblastima. Populacija ruralnog dijela Ulcinja se već smanjuje, i život od poljoprivrede postaje mnogo teži. S obzirom na rast konkurencije u poljoprivrednom biznisu, sa zemljama kao što su Italija, Španija, Njemačka ili Poljska, mogu postojati dvije mogućnosti: 1. Drenirati velike oblasti, ukloniti ograde i stvoriti velika polja na kojim bi se osnovao veliki poljoprivredni biznis u cilju povaćanja proizvodnje. Ipak, pod predpostavkom da dođe do povećanja proizvodnje koja bi bila konkurentna Evropskim proizvodima, moralo bi doći do velikih investicija, gubitka nekih ekoloških vrijednosti, pri čemu bi se stvorio samo mali broj radnih mjesta. 2. Održavati porodične farme i njive, ali razvijanjem visoko kvalitetnih bio-proizvoda, baziranih na jedinstvenom agro-biodiverzitetu koji je tipičan za region. Trebalo bi i obezbjediti marketing u okolini i tako podržati turizam. Mnogi iseljenici koji su zaradili malo bogatstvo radeći u inostranstvu – većina njih iz Ulcinja, neki sa Kosova ili Albanije – sada se vraćaju penzionisani i prave nove kuće u rodnim selima gdje žele da provedu starost. Ovo povećava broj penzionera od kojih se može očekivati da ozive "dobra stara vremena", suprostave se radikalnim promjenama i ulože svoj novac da bi se osigurali od nepoželjnog razvoja koji im je nametnut spolja. Turizam je najveći ekonomski sektor u Ulcinju od kojeg se očekuje dalji rast u narednom periodu. On će biti kamen oslonac u regionu, od kojeg će zavisiti drugi sektori kao što su poljoprivreda, ribolov, transport, kultura, sve vrste nabavki itd. Ipak, turizam je jako krhka industrija. Njegov ekonomski rast u bilo kojoj destinaciji je ograničen, i zavisi od generalnog svjetskog razvoja. U drugim slučajevima kao što je proizvodnja jaja, majica ili automobila, profit raste što se više proizvoda proda. U turizmu, čak i kad se ostvari veći broj noćenja, profit može da raste samo do ređene tačke. Posle toga, vrijednost svakog noćenja opada, a sa njim i profit. Ovo stvara potrebu da se napravi optimalan balans između kvaliteta i kvantiteta da bi se stvorio najbolji ekonomsi rezultat.

58

Turizam je krhka grana zbog velike zavisnosti od drugih faktora. Konflikti, čak i u susjednim zemljama, mogu u potpunosti da unište jednu ili više sezona, ekonomski unazade industrijske centre i primoraju turiste da odmor provedu kući. Politička nestabilnost, bilo u njihovim zemljama ili odabranim destinacijama, može spriječiti turiste da putuju. Pored ovoga, postoji i dugoročni trendovi koji utiču na turizam:

1. Može se očekivati da se nastavi rapidan rast cijena nafte. Usled toga, mnogi ljudi neće moći sebi da priušte putovanje avionom I za odmor će birati destinacije koje su bliže njihovim kućama.

2. Zbog klimatskih promjena, Mediteran može postati veoma vruć tokom ljetnih mjeseci, što ljude već odbija od nekih zemalja kao što je Grčka.

3. Dio svjetske populacije koja može sebi da priušti putovanja, spadaju u grupu starijih ljudi, koji imaju totalno drugačija očekivanja od destinacije.

4. Generalni globalni trend u turizmu je daleko od rekreacije i zabave, I kreće se ka posebnim interesovanjima, aktivnostima, obrazovanju, prirodi I kulturi koje se mogu posmatrati.

Ranija strategija ekonomskog razvoja i intezivne industrijalizacije koja je dobro funkcionisala prije 30 godina, danas i u budućnosti ne može funkcionisati. I umjesto da sustiže zemlje u takvim strategijama na globalnom trzistu, Crnoj Gori bi bilo bolje da uđe u post-globalni svijet gdje su globalne kompanije i mreže na jednoj strani i lokalni ekonomski krugovi i identiteti na drugoj – razvoj se nalazi negdje između. Ključni izrazi za opis ovog tipa razvoja su ekološka održivost, kvalitet i regionalni identitet. Za turizam, Ulcinj bi trebao da usvoji strategiju koja će se fokusirati na tradicionalnu klijentelu: porodice i prijatelje iz bližeg regiona koji govore jedan od lokalnih jezika, dolaze automobilima, i vole da odsijedaju u manjim porodičnim hotelima. Pored toga, posebne aktivnosti, edukativni, prirodni i kulturni turizam mogli bi da produže sezonu. Preporučljivo je da se poljoprivredna proizvodnja sa visoko kvalitetnim lokalnim proizvodima fokusira na lokalno i nacionalno tržište, uključujući snadbijevanje turista, prije nego da se ovi proizvodi izvoze. 4.3.2. Ciljevi zaštite 4.3.2.1. Ušće rijeke i more

1. Zaštita života priobalnog područja od potencijalnog izlova, u skladu sa međunarodnim ribarskim sporazumima i regulativama

2. Zaštita važnih mrijestilišta ribe na ušću rijeke Bojane 3. Zašitina prirodnog pejzaža kod dokova i u probalnom području 4. Zaštita najuže linije obale od izlova ribe i neodrživog sakupljanja i lova harpunima

4.3.2.2. Ostrvo Ada Bojana

1. Zaštita velikog prirodnog i netaknutog mediteranskog priobalnog ekosistema uključujući i prisustvo globalno važnih staništa, flore i faune i važnih dinamičnih procesa u obalnom području

2. Zaštita prirodne vegetacije mediteranske obale koja ubuhvata širok spektar staništa , uljučujući i razne faze sukcesije, sa pješčanim plažama, dinama, sa mediteranskim slanim livadama, trskama južnim obalskim galerijama i šipražjem, mediteranskim

59

slanim stepama, crnogorskim šumama jasena, hrasta i jove, i Istočnoevropskim šumama jasena, hrasta i jove

3. Zaštita prirodnih obalnih aktivn koje se pokreću upravo zbog morskih i rječnih procesa, kao što je transpor sedimenata i poplave

4. Zaštita raznih vodozemaca i gmizavaca koji su važni za zaštitu na evropskom nivou, između ostalog i mjesta na plaži gdje glavata kornjača (Caretta caretta) polaže jaja

5. Zaštita većeg broja globalo ugroženih vrsta ptica

6. Zaštita rijetkih velikih sisara kao što je zlatni šakal I divlja svinja

4.3.2.3. Rijeka Bojana 1 Zaštita veoma važnih mjesta za ishranu ribe na ušću rijeke

2 Zaštita migracionih puteva za oko 50 vrsta riba koje su od velike zaštitne ili komercijalne vrijednosti (takođe esencijalne za zaštitu ribe u NP Skadarsko jezero ).

3 Zaštita riječnog staništa i mjesta za ishranu za kljunastog delfina (Tursiops truncatus)

4.3.2.4. Velika Plaža 1. Zaštita velikog prirodnog, netaknutog obalnog ekosistema uključujući i prisustvo globano

važnih staništa , flore i faune, kao i važnih obalnih uticaja

2. Zaštita jedinstvenih prirodnih mediteranskih obalskih staništa , uključujući i različite faze sukcesije: pješčane plaže, dine sa izuzetno osjetljivim, rijetkim i ugroženim zajednicama halofitnih biljaka, tršćaci i jezerca, južne obalske galerija i čestari, mediteranski sušni pašnjaka, livada sa strogo zaštićenim vrstama orhideja i narcisa, mediteranske slane stepe, crnogorske šume jasena,hrasta i jove kao i južnoevropske šume jasena, hrasta i jove. Niz staništa od zone litorala, plaža, dina depresija sa staništima u svježoj i alkaloidnoj void, do ostataka autohtone šume skadarskog hrasta koja je jeidnstvena na jadranskoj obali i od velikog je značaja za vrijednost pejzaža.

3. Zaštita različitih vodozemaca i gmizavaca koji su od evropskog značaja za zaštitu

4. Zaštita oko 250 vrsta ptica, među njima 1% su populacije rijetkih vodenih ptica u Evropi , prdavac (porzana pusilla) kao i vrste koje su na Evropskoj listi vrsta od posebnog značaja za zaštitu (SPEC), među kojima je i izuzetno rijetka Turnix sylvatica.

4.3.2.5. Ulcinjska Solana 1 Zastita staništa na močvarnom tlu, koja su od velikog značaja za gniježdenje i migraciju

više od 200 vrsta ptica. Solana predstavlja i ključno mjesto za prelet barskih ptica preko Centralne Evrope. (20,000 ptica).

2 Održavanje Ulcinjske Solane kao dijela napora zaštite.

3 Zaštita globalno značajnih staništa za dalmatinskog pelikana (Pelecanus crispus), tri vrste barskih ptica silica: zviždovka (Pluvialis squatarola), mrki prudnik (Tringa erythropus), dugonogi prudnik( Tringa stagnatilis) i crvenokrili zijavac (Glareola pratincola).

4 Privlačenje više vrsta za gniježdenje, kao što je flamingo (Phoenicopterus rubber)

5. Upis močvare u listu močvara od velikog značaja prema Ramsar konvenciji.

60

4.3.2.6. Knete 1. Zaštita jedinstvenog močvarnog ekosistema u Crnoj Gori sa zajednicama: Juncetum

maritimi-acuti Hi-ić 34, Phragmitetum communis Trin. i halofitnom vegetaciom koju gradi Limonium angustifolium Tsch.

2 Očuvanje i održavanje ispaše sa adaptiranim starim rasama domaćih životinja (Mala Kneta, Darza Kneta).

3 Zaštita specijalnih ptičjih vrsta kao što su:Plegadis falcinellus, Porzana pusilla, Botaurus stellaris i Aquila clanga.

4 Vraćanja gnijezdećih populacija globalno ugroženih vrsta, kao što je Aythya nyroca.

5 Vraćanje globalnog značaja Kneti (npr. Mjesto od globalnog značaja za vrstu Aythya nyroca = 20 gnijezdećih parova).

6 Zaštita važnih ribljih mrjestilišta

4.3.2.7. Aluvijalne šume 1 Zaštita najvećeg kompleksa plavnih šuma na istočnoj strani jadranske obale sa bogatim

genetičkim potencijalom flore i faune i pejzažno-ekološkim funkcijama kao što je balans vode, zaštita od poplava i regulacija mikro-klime

2 Ublažavanje ljetnje mediteranske suše, kroz jako isparavanje vode

3 Očuvanje šumskih kompleksa koji su važni za regulaciju ugljen-dioksida.

4 Zaštita najmanje 13 SPEC1-3 vrsta ptica sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi među kojima je mješovita kolonija čaplji, ibisa I kormorana na ostrvcetu Paratuk koji je dom za 220 parova (2% svjetske populacije) globalno ugrožene vrse – fendak (Pygmy Cormorant).

4.3.2.8. Šasko jezero 1 Očuvanje jezerskog ekosistema

2 Očuvanje prirodnog karaktera jezera i njegovog neposrednog okruženja ( za rekreativne svrhe)

3 Zaštita 21 vrste riba, uključujući jegulju (Anquilla anquilla), tri vrste cipola, Dicenthrarchus labrax, kao i vrstu Alburnus alburnus alborella koja je na IUCN crvenoj listi označena kao ranjiva (VU)

4 Zaštita važne faune ptica među kojom je i globalno ugrožen Dalmatinski pelikan ( Pelecanus crispus).

5 Upis na listu močvara međunarodnog značaja u skladu sa Ramsar konvencijom (20,000 vodenih ptica)

6 Održivo korištenje ribljih resursa , kompatibilnih sa drugim ciljevima očuvanja 4.3.2.9. Briska Gora i Šasko Brdo 1. Očuvanje migracionog koridora za ugrožene evropske mesojede kao što je mrki

medvjed (Ursus arctos) i zlatni šakal (Canis aureus); bez naselja, puteva i turista

2. Održavanje prirodnosti oblasti i rehabilitacija oblasti koje su degradirane ispašom.

61

3. Održivo korišćenje , dok degradacija ispašom mora biti spriječena.

4. Zaštita starog grada Svač kao i razvoj turizma u skladu sa ostalim ciljevima očuvanja

4.3.2.10. Mediteranske šume, makije i šipražje 1. Održivo korišćenje , dok degradacija ispašom mora biti spriječena.

2. Zaštita starog grada Svač kao i razvoj turizma u skladu sa ostalim ciljevima očuvanja

4.3.2.11. Kultivisana područja (Polja) 1 Očuvanje tipičnog karaktera pejzaža sa mozaikom polja, pašnjaka, voćnjaka, šuma i

među njima smještenih naselja.

2 Odrzavanje i podsticanje postojećeg načina poljoprivrede sa usmjerenim navodnjavanjem, kosidbom, pašnjacima kao i ekstenzivnim uzgojem i sakupljanjem voća.

3 Očuvanje dijelova plavnih šuma, između poljoprivrednih oblasti.

4 Promocija autohtonog biodiverziteta kao što je Buša stoka ( rasa krava), Zackel ovca i magarad

5 Zaštita od prekomijernog razvoja intezivne poljoprivrede ili uvođenja ganetski modifikovanih organizama u skaldu sa međunarodnim organizacijama i sporazumima.

6 Prevencija od širenja industrijske zone Ulcinja na ovu oblast

7 Zaštita kalimera ribarenja u Port Mileni kao jednog jedinstvenog i istaknutog tipa korišćenja resursa, kao i održavanje tradicionalne kalimera ribarske prakse 4.3.3. Izjava opravdanosti 1. Delta Bojane je najvažnija prirodna, ili polu-prirodna močvara na istočnom Mediteranu. Odlikuje se neobično raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejzaža, staništa i vrsta. Održava bogatstvo različitih vegetacijskih zajednica, među kojima su najistaknutije psamo-halofitne biljne zajednice, mediteranske listopadne šume sa endemičnim skadarskim hrastom , i livade sa više vrsta orhideja koje su strogo zaštićene crnogorskim zakonom. 2. Močvare delte su oblasti u kojima se gnijezdi i razmnožava više od 250 vrsta ptica, zaštita većine njih je od globalnog ili evropskog značaja, a neke od njih su visoko ili kritično ugrožene, tako da je njihova zaštita obaveza, u skladu sa međunarodnim sporazumima. Na ovom područiju živi 7 vrsta vodozemaca i 12 vrsta gmizavaca , a mnoge od njih su ugrožene u Evropi. Ostrvo Ada i potencijalno još neka mjesta su lokaliteti za gniježđenje glavate kornjače. U zaštićene sisare ove oblasti ubrajaju se i veliki mesojedi kao što je zlatni šakal, mrki medvjed, i kljunasti delfin, ali takođe i endemične vrste malih glodara. Izuzetno visok diverzitet riba (107 vrsta) oslikava mozaik staništa ušća Bojane , kao i otvorenih veza Jadranskog mora i Skadarskog jezera ,ali isto tako veze između mora, laguna, rijeke i okolnih močvarnih područja kakvo je Šasko jezero.

62

Delta Bojane je i dalje zadrzalo svoj prirodni hidrološki rezim do visokog stepena, uključujući i obalne procese , čak i nakon brojnih ljudskih intervencija. Održanje hidrološkog režima je jedino realno rješenje za održavanje ravnoteže nagomilavanja sedimenata u zoni da bi se: izravnao talog duž obale, spriječila erozija kao i dovoljan protok vode, isprao i odstranio visok nivo soli i polutanata . Pored svoje prirodne flore i faune, delta Bojane je takođe i kulturni pejzaz sa jedinstvenim tradicionalnim načinom korišćenja zemljišta, kao i specifičnim načinom ribolova, jedinstvenim autohtonim rasama domaćih životinja kao i istorijskim spomenicima. 3.Postoji više razloga da se na području delte Bojene uspostave integrisane zaštićene zone sa kompeksnim zoniranjem i administracijom na loklanom nivou, što bi prema crnogorskom zakonu predstavljalo Regionalni park. Razlozi su: mješavina prirodnih i kulturnih pejzaža različitih zahtjeva u pogledu zaštite i održivog korištenja pririodnih resursa , prisustvo velikog broja vrsta koje imaju međunarodni značaj zaštite,karakterističan etno-lingvistički karakter regiona kao i i strategije ekonomskog razvoj. Regionalni park Ušće Bojane bitno obezbjeđuje :

- Zakonsku osnovu za trenutne šeme korišćenja zemljišta (sa nekoliko izuzetaka gdje je potrebno izvršiti promjene) ;

- Regulatorni okvir za zaštitu i racionalno korišćenje prirodnih resursa ; - Instrument za integrisani menadžment ove oblasti gdje su zone različitih režima

komplementarne i gdje se međusobno podržavaju - Okvir za odrzivi razvoj turizma - Mogućnost za jačanje lokanih institucija I odgovornosti - Platformu za harmonizaciju legitimnih interesa za sve zainteresovane u oblasti

4.Sa dramatičnim promjenama u poljoprivrednom sektoru koji se očekuje kroz buduće članstvo u Evropskoj Uniji, Regionalni park može postati brend za specifične visoko-kvalitetne poljoprivredne bio-proizvode tipične za region, razvijene na bazi velike raznolikosti njegovog rijetkog i jedinstvenog agro-biodiverziteta. Status zašticene oblasti kulturnog pejzaza i prodelte ce omoguciti da se iz EU I WTO izdaju regulacije koje mogu biti prepreka u razvoju regiona. 5. Slična ušća rijeka u juznoj Evropi : Cota Doñana (Španija), Ebro (Španija), Rôna (Francuska), Po (Italija), Neretva (Hrvatska), Buna (Albanija), Nestos (Grcka) I Dunav (Bugarska, Rumunija) su sve pod zaštitom prirode. Ne zaštititi Deltu Bojane bi ozbiljno urušio crnogorski ustavni status, međunarodnu reputaciju turisticki imid ekološke drzave.

63

5. Status i režim zaštite 5.1. Pravni i administrativni režim 5.1.1. Status 5.1.1.1. Državni zakon Cijelo područje RPDB-a će biti Regionalni park u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (Sl. List RCG br, 36/77, 39/77, 2/89, 29/89, 39/89, 48/91, 17/92, 27/94). 5.1.1.2. Međunarodne konvecije i programi Osnivanje RPDB-a biće veliki doprinos Republike Crne Gore, kada su u pitanju njene obaveze prema Konvenciji o biološkoj Po Ramsar konvenciji, Ulcinjska Solana (vjerovatno i okolne regije) je zasigurno kvalifikovana kao značajno močvarno područje. Imajući na umu buduće članstvo u Evropskoj Uniji– što za RCG predstavlja najprioritetniji cilj – osnivanje RPDB-a će takođe predstavljati bitan korak ka ispunjenju obaveza zasnovanih na Evropskoj Habitat direktivii Evropskoj ptičijoj direktivi. Prisustvo mnogih vrsta od globalnog značaja i velikim značajem područja za očuvanje prirodne sredine za čitavi istočni Mediteran, djelovi ovoga predjela se mogu ući u listu Svjetske baštine. Konačno, status Regionalnog parka sa njegovim detaljnim zoniranjem, pripremiće vrlo dobro ovo područje za ulazak u UNESCO-vu svjetsku mrežu resursa biosfere, što će omogućeti pristup bitnim informacijama i bitnim pitanjima istraživanja i administracije. 5.1.2. Institucionalna osnova i akcionari 5.1.2.1. Nacionalna vlada Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (Član i koordinator BBD Radne grupe) Do novembra 2006. Ministarstvo za zaštitu životne sredine i prostorno planiranje imalo je glavna zaduženja za probleme životne sredine , naročito za I)razvoj nacionalnih strategija ,pravila, zakona, i standarda za zaštitu životne sredineII) očuvanje i upravljanje biodiverzitet III) upravljanje zaštićenim oblastima. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine osnovano je novembra 2006. Ima sektor za turizam, sektor za zaštitu životne sredine i sektor za zakonodavstvo i inspekcijsku kontolu plus jedinicu za evropske integracije.Sektor za zaštitu životne sredine ima 15 zaposlenih, a planira se da ih ima 25 pri punom kapacitetu. Dobilo je nadležnost za pitanja koja su ranije bila pod nadležnošću Ministarstvo za zaštitu životne sredine i prostorno planiranje i Ministarstvo za turizam.Kako bilo, kompetencije i odgovornosti poklapaju se sa istima u

64

drugim ministarstvima, u oblastima koje se tiču ove studije npr. sa : I)Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. II) Ministarstvom za ekonomski razvoj i III) Morskim dobrom . Ministarsvo za ekonomski razvoj (Član BDD radne grupe) Ministarstvo za ekonomski razvoj nadležno je za ekonomski razvoj i od nedavno nadležno je i za funkcije prostornog planiranja, koje su ranije bile pod nadležnošću Ministarstva za zaštitu životne sredine i prostorno planiranje. Ministarstvo je odgovorno za sve ekonomske sektore, osim turizma koje je pod nadležnošću Ministarstva turizma i zaštite životne sredine. Posjeduje inspekcijske funkcije koje se tiču izgradnje. Najvažniji regulatorni dokument, nacionalni prostorni plan, nedavno je zaključen i predat na odobravanje skupštini. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nadležno je za poljoprivredna zemljišta, šume, lov i ribolov i upravljanje vodenim resursima. Ima inspekcijske funkcije i djelimično je nadležno za upravljanje zaštićenim oblastima. Tako da mu se nadležnosti poklapaju sa nadležnostima Ministarstva za turizam i zaštitu životne sredine. Šumski sektor pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nadležan je za šumsku upravu. Direktorat šumske uprave implementira upravljanje šumama države i razvojne planove preko svojih 15 šumskih službi, smještenih u opštinama. Uprava za šumr upravlja šumama u vlasništvu države i odobrava koncesije privatnim šumskim preduzećima putem tendera. Javna ustanova Nacionalni Parkovi Javna ustanova Nacionalni Parkovi je nadležna za zaštitu i upravljanje sa 4 postojeća nacionalna parka:: Lovćen, Skadarsko Jezero, Biogradska Gora i Durmitor. Sastoji se od 4 administartivne jedinice , svaka po jedan nacionalni park, a njom rukovodi upravni odbor i director ( koga postavlja vlada). Ustanova je član Europark federacije (Federacije evropskih nacionalnih parkova). Njen budžet, koji dijelom čine državni fondovi (30%), a dijelom se samofinansira (70%) kroz upravljanje zaštićenim oblastima (takse za nacionalne parkove, upotreba prirodnih resursa parka, restorani, moteli, hoteli, vodiči) iznosi do 1.2 miliona € za 2007. godinu. Zapošljava 123 osoba, od kojih 70%radi za Odsjek za zaštitu prirode. Smatra se da je tehnička oprema institucije (automobili, jedan veliki i dva mala čamca) u lošem radnom stanju. Zavod za zaštitu prirode(Član BBD radne grupe) Primarna nadležnost Zavoda za zaštitu prirode ogleda se u podršci implementacije zakona o zaštiti prirode. Pored toga Zavod : I) sprovodi biološka istraživanja u zaštićenim oblastima; II) priprema planove upravljanja i osnovne studije za zaštićene oblasti; učestvuje u pripremanju master planova, prostornih planova i regulativa III) pravi mape i čuva inventar zaštićenih oblasti. Nadzor i finansirnjea Zavoda vrši se od strane Ministarstva kulture. Član 60 zakona definiše njegovu ulogu i nadležnosti koje uključuju :

prikupljanje informacija i izvođenje istraživanja o nacionalnim vrijednostima; • predlaganje mjera za zaštitu prirodnih predjela nadležnim autoritetima i vlasnicima

zemljišta; • zaštita i izvođenje aktivnosti restauracije na zaštićenim područjima/elementima; • izrada planova i programa za zaštitu i promociju zaštićenih objekata;

65

• promovisanje zaštite prirode u zemlji; • podsticanje izgradnje kapaciteta ličnog bavljenja zaštitom prirode. Ima 23 zaposlena, ukljucujuci direktora, 15 istraživača u odsjeku za istraživanja i razvoj zaštite prirode i zašticenih oblasti, i 7 osoba u Generalnoj administrativnoj jedinici. Godišnji budžet za 2005. je bio 220.000 €. Zavod se nalazi u zgradi sa 10 kancelarija, bibliotekom i herbarijumom; što se tiče opreme, broji 17 računara i 3 vozila (dva džipa i jedan automobil). Morsko Dobro (Član BBD radne grupe) Morsko dobro je nadležno za upravljanje plažama i obalnim oblastima, podržavanje aktivnosti planiranja i finansiranje obalne infrastrukture. Zadatak mu je da "proširuje oblast obale koja se može koristiti za ekonomske i druge djelatnosti kao što su razvoj plaža predviđenih za turizam i novih infrastruktura."Nema inspekcijskih funkcija.Može samo ukazati na nepravilnosti drugim institucijama sa inspekciskim funkcijama. Morsko Dobro (MD) ima 33 stalno zaposelna, u jednoj centralnoj i dvije lokalne kancelarije (od kojih je jedna u ULcinju);ima 6 automobila i 2 skutera. Njegov godišnji prihod, najmanje 2.5 miliona € ,uglavnom potiče od izdavanja obalnih oblasti. 80% budžeta se investira u zaštitu obalnih oblasti, upravljanje i infrastrukturu. Obalske oblasti mogu se isključivo izdavati pod zakup, dok je prodaja državnog zemljišta je zabranjena. Javna ustanova za vode (Clan BDD radne grupe) Javna ustanova za vode je partner WB projekta i nadležna je za logističku koordinaciju i aktivnosti povezane sa nabavkom. Nije direktno uključena u osnivanje zaštićene oblasti. Institut za zaštitu kulturnog nasljeđa Nadležan je za kulturne vrijednosti, kulturne spomenike ali i kulturni predio, preslikavajući Institut za zaštitu prirode u oblasti nadležnosti. 5.1.2.2. Opština Ulcinj (Član BBD radne grupe) Opštine imju lokalne kancelarije za životnu sredinu; Ekološko odjeljenje Opštine Ulcinj nadležno je za održavanje javnih urbanih zelenih površina i uključuje Javno preduzeće za plemenitu divljač koje izdaje i kontroliše dozvole za lov. Kapacitet očuvanja i upravljanja prirodnim resursima je ograničen na po jednog opštinskog inspektora za ekologiju. Iako opštine nemaju puno uticaja u politici zaštite životne sredine, mogu izvršavati različite zadatke vezane za životnu sredinu :u skladu sa Zakonom o životnoj sredini iz 1996. (trenutno na reviziji), lokalne vlasti će sprovesti i implementirati sopstvene planove i programe zaštite u skladu sa nacionalnim strateškim dokumentima. Shodno nedavno usvojenim zakonima, takođe će biti nadležni za implementaciju EIA, SEA i IPPC procedura koje nisu na listi kao nacionalno značajne i, a upravljaju opštinskim otpadom i implementacijom mjera protiv erozije i buke. Takođe su ovlašceni da osnivaju i upravljaju zaštićenim oblastima poput regionalnih parkova. 5.1.2.3. Nevladine organizacije Postoji nekoliko aktivnih NVO-a u ulcinjskoj opštini. Većina njih je povećala svijest o potrebi zaštite RPDB-a. Takav je Cenar za zaštitu I istraživanje ptica , koji je zajedno sa Euronatur-om sproveo značajna istraživanja ptica, a Ulcinjska solana mu je partner u zaštiti ptičijih staništa. Kalimera je jedna od najstarijih NVO-a u regionu, dok je Bojana najmlađa. Green

66

Step je lokalna grana nacionalnog Green Home, osnovanog 2002. godine za zaštitu prirodnih resursa. Sredstva dobija od Rockfeller Centra i nedavno je sprovela aktivnosti zaštite životne sredine na Skadarskom jezeru, i demografsko ispitivanje u području Šaskog jezera, Regionani centar za životnu sredinu(REC) je glavna NVO za centralnu I istočnu Evropu. Registrovan je u nekoliko centralnih i istočnih evropskih zemalja, uključujući I Albaniju I Crnu Goru, pruža usluge ostalim NVO-ima, i obično je ažuran u zakonodavstvu za životnu sredinu. Na međunarodnom nivou, Evropska fondacija Euronatur je vršila vrlo značajna ekološka istraživanja i od 2003. godine unaprjeđuje osnivanje zaštićenih područja na ušću Bojane. 5.1.2.4. Interesne grupe Kada je u pitanju osnivanje RPDB-e u yainteresovane strane između ostalih spadaju i lovci, farmeri, stočari, ribari, tur- operateri, vlasnici hotela i restorana, Solana, prodavnica turističke namjene i naučnici. Predviđeni razvoj i/ili osnivanje zaštićenih zona mogu negativno ili pozitivno uticati na njih. Iako ilegalne radnje poput izgradnje objekata bez dozvola (restorana, hotela, privatnih kuća), krivolova ili nekontrolisanog ribolova, zahtijevaju kontrolu, lokalni biznismeni takođe mogu doprinijeti zaštiti životne sredine. Od ovih grupa najviše treba uzeti u obzir sljedeće: i) Lovačko društvo Ulcinja koje je od nedavno aktivno, ali njegov predsjednik već prijavljuje poboljšanja u kontroli krivolova, ii) Agencija za nekretnine Republike Crne Gore iii) Nacionalna turistička organizacija, iv) Ulcinjska Solana, koja upravlja solanama Ulcinja, i koja sada pruža podršku za zaštitu ptica ovoga područja, zajedno sa Centrom za Zaštitu i istraživanje ptica, v) Udruženje hotela Ulcinja i vi) Udruženje putnih agencija Ulcinja. Tome se mogu dodati I profesionalne organizacije u oblasti poljoprivrede. 5.1.3. Administracija i uprava 5.1.2.1. Opština Ulcinj RPDB-om upravlja i održava ga opština Ulcinj, uključujući sve poslove vezane za administraciju, izvršavanje odluka, praktične mjere zaštite, patroliranje, prikupljanje kazni, i ostale poslove navedene pod članom 59, paragraf 1 Zakona o zaštiti prirode. U cilju izvršavanja datih dužnosti, Opštinskim institutum za zaštitu prirode treba da rukovodi opštinski savjetnik za ekologiju. U skladu sa zakonom RCG, dužnosti koje sprovodi Opštinski institut ne treba da utiču na odgovornost regularne narodne policije, i ostale organe zadužene za održavanje reda i zakona. 5.1.2.2. Republički instituti U skladu sa članom 59, paragraf 2, i članom 60 Zakona o zaštiti prirode, sve dužnosti koje zahtijevaju posebno naučno obrazovanje, poput naučnih istraživanja i ipitivanja, nacrta projekata, obuke osoblja, planiranja, praćenja i nadgledanja aktivnosti očuvanja, vrši Republički zavod za zaštitu prirode (u vezi sa ekološkim pitanjima) i Republički zavod za zaštitu kulturnih spomenika (u vezi sa kulturnim i estetskim pitanjima). Republički instituti će predstaviti rezultate svojih istraživanja i dati predlog Skupštitni opštine Ulcinj. Skupština opštine je obavezna da pri donošenju odluka u potpunosti uzme u obzir

67

takve predloge. Opštinski institut izvršava odluke Skupštine opštine. 5.1.3.3. Upravni komitet Upravni komitet Regionalnog parka biće tako organizovan, da će se u njemu naći predstavnici svih zainteresovanih strana. Biće zastupljene vladine I nevladine organizacije, kao što su:

- Opština Ulcinj - Republički zavod za zaštitu prirode - Vodovod - Morsko Dobro - Obalna straža i granična patrola - Relevantne lokalne, nacionalne i međunarodne NVO - Ulcinjska Solana - Ulcinjsko hotelsko udruženje - Nacionalno turističko udruženje - Ulcinjsko lovačko društvo - Ulcinjsko putničko udruženje - Ostala udruženje korisnika prirodnih resursa, poput poljoprivrednika, ribara, itd.

Upravni odbor treba da obavlja sljedeće dužnosti:

- Međusobno informisanje o dešavanjima, razvoju I planovima vezanim za upravljanje RPDB-om

- Integrisano, dugoročno strateško planiranje za RPUB - Komentarisanje I kritika Upravnog plana za RPDB - Koordinisanje aktivnosti u cilju povećanja efikasnosti - Rješavanje konflikata interesa neformalnim pregovorima i dogovorima, umjesto

usvajanja unilateralnih, nekoordinisanih odluka, i iznošenje činjenica - Stvaranje osjećaja zajedničkog posjedovanja i odgovornosti.

5.2. Zone i režimi zaštite Regionalni park Delta Bojane (RPDB) sastojaće se od pet različitih tipova zona i to : 5.2.1. Zona 1 5.2.1.1. Režim Ime: Strogi prirodni rezervat Svojstva: Prirodna područja visoke vrijednosti zaštite koja se nalaze u prirodnom ili skoro prirodnom stanju i pokazuju visok stepen očuvanosti ili postoji mogućnost da se vrate u svoje prvobitno stanje u budućnosti. Režim: Prirodni procesi prepušteni su sopstvenoj dinamici, bez Spoljnog uticaja. Zona 1a: Pristup je strogo zabranjen sa izuzetkom uprave i za naučna

68

istraživanja, što može dozvoliti isključivo Ministarstvo za turizam i zaštitu prirode. Ministarstvo može izdati ovakvu dozvolu samo uz izričito odobrenje Zavoda za zaštitu prirode. Zabranjeno je postavljanje vještačkih struktura bilo koje vrste. Svaka upotreba ili mijenjanje bilo kog dijela prirode strogo su zabranjeni. Zona 1b: Pristup je stogo zabranjen sa izuzetkom uprave, naučnih istraživanja i za ograničen broj vođenih tura (maksimalano 15 osoba u grupi) i to isključivo na markiranim stazama koje može odobriti isključivo Ministarstvo za turizam i zaštitu prirode. Ministarstvo može izdati ovakvu dozvolu samo uz izričito odobrenje Zavoda za zaštitu prirode. Vožnja čamcem na rijeci Bojani ograničena je na turističke čamce koji imaju dozvolu, pod nadzorom Zavoda za zaštitu prirode. Svaka upotreba ili mijenjanje bilo kog dijela prirode strogo su zabranjeni, uz izuzetak čišćenja staza. Zabranjeno je postavljanje vještačkih struktura bilo koje vrste sa izuzetkom podizanja posmatračkih stanica i sl. u turističke svrhe. IUCN kategorija: Ia (Strogi prirodni rezervat):Održava se prije svega u naučne svrhe. Područje zemljišta i/ili mora koje posjeduje određene izuzetne ili reprezentativne ekosisteme, geološke ili fiziološke karakteristike i/ili vrste, dostupno prije svega za naučna istraživanja i/ili monitornin životne sredine.

Ib (Područje divljine): Zaštićeno područje koje se održava prije svega za zaštitu divlijne .Veliko područje nemodifikovanog ili u maloj mjeri modifikovanog zemljišta i/ili mora,koje je zadržalo svoja

prirodna svojstva i uticaje, bez trajnog ili značajnog staništa, koje je zaštićeno I održava se s ciljem zaštite njegovog prirodnog stanja. MNE kategorija: 1a: Opšti (strogi) prirodni rezervat 1b: Posebni/ specijalni prirodni rezervat 5.2.1.2. Teritorije Dio na Adi Bojani I istočnom dijelu Velike plaže koji sadrži veoma značajna obalska staništa I rijetke vrste Rijeka Bojana i rječne šume Knete (prirodne močvare) i aluvijalne šume Šasko jezero (zapadni dio) – Fraskanjelska kneta – padine Šaskog Brda - Ambulsko Brdo - Briska Gora do Šaskog jezera Primorski obalni pojas ispred strogo zaštićenih područja 5.2.2. Zona2 5.2.2.1. Režim Ime : Prirodni rezervat ograničene upotrebe Opis :

Prirodna područja manje vrijednosti zaštite koja su u prirodnom ili umjereno degradiranom stanju, ispoljavaju visok stepen očuvanosti i imaju scenske, estetske,

69

kulturne i duhovne vrijednosti i/ili se koriste za sakupljanje divljih plodova (jezgrasto voce, lišće, bobičasto voce pečurke) na tradicionalni način.

Režim: Prirodni procesi se uglavnom prepuštaju sopstvenoj dinamici ali se preduzimaju mjere prevencije negativnih pojava kao što su bolesti, požari, degradacija ili gubitak biodiverziteta. Pristup je dozvoljen samo za rekreaciju (na označenim stazama i područjima) i sakupljačima prirodnih proizvoda koji imaju dozvolu i to isključivo u svrhe sakupljanja. Dozvole izdaje Opština Ulcinj uz naplatu standardne takse i isključivo u saglasnosti sa naučnim preporukama koje izdaje Zavod za zaštitu prirode. Zabranjeno je izdavanje ili prodaja zemljišta, biljaka ili drugih prirodnih resursa. Nastanjivanje ljudi nije dozvoljeno. Postavljanje vještačkih struktura dozvoljeno je isključivo u svrhu upravljanja područjem i njegovim resursima, uključujući edukaciju i turističke informacije. Reklamni znaci i druge strukture sa štetnim efektima po estetsku cjelovitost krajolika naročito su zabranjeni. IUCN kategorija: VI (Zaštićena oblast upravljanog resursa ): Zaštićeno područje Predviđeno uglavnom za održivo korištenje prirodnih ekosistema. Oblast koja sadrži pretežno nemodifikovane prirodne sisteme predviđene da obezbijede dugoročnu zaštitu i održanje biodiverziteta, obezbjeđujući istovremeno održivi protok prirodnih proizvoda i usluga za potrebe zajednice. MNE kategroija: --- 5.2.2.2. Teritorije Crnogorske šume jasena,hrasta i jove na zapadnom dijelu Velike plaži Šasko jezero (istočni dio) – Šasko brdo – Ambulsko brdo – BriskaGora Mediteranske šume i šikare Briske gore, Pinješa i Mendre Oblasti morske obale 5.2.3. Zona 3 5.2.3.1. Režim Ime: Područje upotrebe zemljišta i zaštita biodiverziteta Kvalifikacija: Oblasti antropogenih modifikacija produktivne za ljudske potrebe, koje istovremeno imaju visok nivo zaštite. Režim: Korišćenje zemljišta, vode i prirodnih resursa je generalno dozvoljeno, ali pod uslovom održivosti i ograničeno na aktivnosti koje ne ugrožavaju vrijednosti zaštite i ne mijenjaju generalni karakter oblasti. Prisustvo genetski modifikovanih organizama i upotreba agro-hemikalija strogo je zabranjena. Pristup je uglavnom slobodan. Motorizovani saobraćaj može biti ograničen u cilju zaštite biodiverziteta. Ograničeno nastanjivanje ljudi je dozvoljeno, uz posebnu dozvolu koju izdaje Opština Ulcinj uz izričito odobrenje Zavoda za zaštitu prirode, u slučaju kad je nastanjivanje prisutno već neki period vremena ili je u skladu sa specijalnim aktivnostima vezanim za zemljište ili prirodne resurse.

70

Bilbordi, reklamni znakovi i druge strukture sa štetnim efektom po estetsku cjelovitost pejzaža su zabranjeni, ako se ne nalaze u blizini mjesta gdje žive ljudi. IUCN kategorija: IV ( Oblast upravljanja staništima/vrstama): Zaštićena oblast kojom se upravlja s ciljem očuvanja putem intervenisanja. Oblast zemljišta i/ili mora koja je predmet aktivne intervencije s ciljem očuvanja staništa i/ili izlaska u susret potrebama određenih vrsta. MNE kategorija: --- 5.2.3.2. Teritorije

Sušni pašnjaci i livade i ekstezivni pašnjaci na Velikoj plaži (za zaštićene orhideje i narcise)

Ulcinjska Solana (za rijetke i ugrožene ptice) Porto Milena (Kalimera ribarska oblast) Maslinjaci (zasadi maslina) 5.2.4. Zona 4 5.2.4.1. Režim Ime : Kultivisani predio Opis: Veće oblasti modifikovane od strane čovjeka na kojima se vrši proizvodnja za

ljudske potrebe. Oblasti koje su, kroz istorijski razvoj interakcije između ljudi i prirode, stekle specifičan karakter i mogu se posmatrati kao bio-kulturna cjelina.Važne osobine su specifični terdicionalni oblici upotrebe zemljišta i prirodnih resursa, karakteristični tipovi naselja i arhitekture, mjesta sa kulturnim nasljeđem vezanim za predio i tipičan ili jedinstven agro-biodiverzitet i agrokulturni proizvodi

Režim: Upravljanje ekološkim, ekonomskim, kulturnim, estetskim i duhovnim integritetom oblasti kao cjeline.U principu ne postoje ograničenja ljudskih aktivnosti, ali upotreba zemljišta i prirodnih resursa mora biti ekološki održiva i ne smije predstavljati prijetnju drugim zonama. Prisustvo genetski modifikovanih organizama strogo je zabranjeno. Oblast će se postepeno razvijati u pravcu organske poljoprivvrede, uz izbjegavanje upotrebe hemijskih pesticida i fertilizatora. Pristup je slobodan. Ljudsko nastanjivanje je dozvoljeno u označenim oblastima. Naseobine moraju da zadrže svoj tradicionalni karakter izbjegavajući urbanizaciju ( guste zid-do-zida izgrađene oblasti, mješavine arhitektonskih stilova), a tradicionalna arhitektura će se podsticati. Bilbordi, reklamni znaci i druge strukture sa efektom štetnim po estetsku cjelovitost predjela zabarnjene su izvan granica naseobina. IUCN kategorija:

V (Zaštićeni predio zemljišta/mora ): zaštićene oblasti predviđene uglavnom za konzervaciju predjela zemljišta ili mora i rekreaciju. Oblast zemljišta, sa dodijeljenom obalom ili morem, gdje

71

je interakcija između ljudi i prirode tokom vremena stvorila oblast osobitog karaktera sa značajnim estestskom, kulturnom i/ili ekološkom vrijednošću i to često sa visokim biološkim diverzitetom. Očuvanje cjelovitosti ove tradicionalne interakcije je od vitalnog značaja za zaštitu, održanje i evoluciju ovakve oblasti. . MNE kategorija : Regionalni park 5.2.4.2. Teritorije Zapadni kraj Velike plaze, Donji i Gornji Štoj Polu-urbane oblasti između Ulcinja i Porto Milena Ada Bojana turistički kompleks Ulcinjsko Polje - Zoganjsko Polje - Sutjel - Brisko Polje - Planinska Klezna – Vladimir - Anamalsko Polje - Sukobinsko Polje Turistička oblast zaliva Valdanos 5.2.5. Zona 5 5.2.5.1. Režim Ime: Kulturni spomenici Opis : Kulturni spomenici su nepokretni i pokretni objekti, grupe objekata i zbirke istorijskih, arheoloških, umjetničkih,estestskih, etnoloških, arhitektonskih, urbanih, socijalnih, tehničkih i drugih naučnih i kulturnih vrijednosti važnih za istoriju i kulturu Republike Crne Gore. Režim: Identifikacija, razgraničavanje, registracija, zaštita i upravljanje kulturnim spomenicima sprovodi Republički institut za zaštitu kulturnih spomenika, u bliskoj saradnji sa opštinom Ulcinj. Pristup može biti kontrolisan ili ograničen zavisno od zahtjeva definisanih prirodom i stanjem spomenika. Kulturnim spommenicima mora se upravljati na način koji neće imati negativan uticaj na očuvanje susjednih zona. Nove strukture mogu se postaviti samo u svrhe upravljanja spomenikom, uključijući edukaciju i nadgledanje posjetilaca. Reklamni znaci i druge strukture sa štetnim efektom za estetsku cjelovitost predjela su zabranjeni. IUCN kategorija: (nije u IUCN sistemu) MNE kategorija: Kategorije 1 - 3 5.2.5.2. Teritorije Stari grad Svač (kategorija I) Sveti Nikola (categorija III)

72

6. Plan prioritetnih akcija 6.1. Nauka i kartografija 1 Napraviti mape staništa i zona u razmjeri 1:5.000 (alternativno 1:10.000).

2 Napraviti opsežan istraživanja faune, flore i staništa na cijeloj teritoriji RPDB radi dalje identifikacije vrsta visoke vrijednosti zaštite.

3 Ispitati, po isključivo naučnim kritreijumima, listu ptičjih vrsta dozvoljenih za lov u Crnoj Gori

4 Potrebno je kategorizovati, u skladu sa IUCN kriterijumima (2000), endemične i subendemične vrste i podvrste riba i odrediti njihov nacionalni status zaštite. Za neke od ovih vrsta (kao što je Salmo montenegrinus) ili podvrsta (kao što je Gobio gobio lepidolaemus) postojeći taksonomski staus nije validan.

5 Treba pripremiti studiju izvodljivosti održivog komercijalnog ribolova na Šaskom jezeru.

6 Sprovesti dugoročnu studiju glavate kornjače u prodelti Bojane sa terenskim radom svake godine tokom sezone gniježdenja da bi se identifikovala staništa i mjesta gniježdenja i zabilježili aktivnosti tokom gnijezdenja.

7 Sprovesti genetsko istraživanje među domaćim pasminama magaraca (podvrsta Equus asinus africanus ili somalensis?) i implementirati program monitoringa i zaštite

8 Pripremiti dokumente za registraciju Svetog Nikole kao kulturnog spomenika.

9 Napraviti nacrt i opis spomenika kulturnog nasljeđa i pripremiti dokumente za njihovu registraciju.

6.2. Pravne i administrativne mjere

- Dopunite zakon o genetski modifikovanim organizmima tako da se potpuno zabrani prisustvo, testiranje i upotreba genetski modifikovanih organizama u zaštićenim oblastima i regionalnim parkovima..

- Napravite plan upravljanja koji će uključivati učešće svih dioničara,uključujući regulativu za inter-institucionalnu kooperaciju, procedure i rješavanje konflikta.

- Razjasnite poklapanje odgovornosti i prebacite odgovornosti u slučaju potrebe.

- Napustite projekat "Regulacija vodnog režima Skadarskog jezera i rijeke Bojane", zajednicki program aktivnosti Albanske akademije nauka i Akademije nauka i

73

umjetnoti Crne Gore, pošto je u direktnom konfliktu sa propisanim RPDB, postojećim zakonom i strategijama i međunarodnim obavezama RCG .Fondovi koji su vec predviđeni za ovaj projekat trebalo bi da se namijene za održivo prekogranično upravljanje basena vodenog sliva Bojana-Drim-Skadarsko jezero.

- Pridružite se zajedničkom upravljanju ribljim resursima u rijeci Bojani i Skadarskom jezeru koje je u suštini isto što i nacionalni park Skadarsko jezero.

- Skratite maksimalnu sezonu lova na vodene ptice na period od 15. septembra do 31. decembra, ali samo u veoma ograničenim oblastima.

- Uvedite strogu inspekciju prtljaga grupa lovaca koje napuštaju Crnu Goru.

- Obezbijedite posebnu obuku inspektora zastićenih vrsta.

- Proglasite Svetog Nikolu kao kulturni spomenik (kategorija III).

6.3. Praktične mjere 6.3.1. Lov 1 Razvijte i implementirajte plan za strogu kontrolu lova u skladu sa principima lovačke

etike, održivosti državnim zakonom i međunarodnim standardima, uključujući zabranu lova u strogo zaštićenim oblastima. Razvijte ekonomski program za pretvaranje dijela biznisa lova u biznis posmatranja ptica

2 Hitno uvedite zabranu lova prije 1. oktobra i poslije 15. januara.

3 Pobošajte kontrolu i inspekciju lova povećanjem ljudskih resursa(uključujući obuku), opreme i finansijskih kapaciteta na opštinskom nivou.

6.3.2. Ribolov 1 Preduzmite hitno sve potrebne mjere za sprečavanje trošenja zaliha ribe i daljeg gubitka

ribljih vrsta.

2 Pripremite i implementirajte plan za odstranjivanje ribljih vrsta koje ne potiču iz Šaskog jezera.

3 Zaštitite mjesta gdje gnijezde glavate kornjače i postavite posebne table.

6.3.3. Poljoprivreda 1 Razvijte i implementirajte hitno i in in situ program očuvanja za rasu krave buša, ovcu

Zackel i duge rijetke domaće rase.

2 Dizajnirajte i implementirajte programe za promociju domaćih rasa kao što su krava Busha i ovca Zackel.

6.3.4. Kulturno nasljeđe 1 Očuvajte, sistematizujte i izložite iskopine iz Svača u ulcinjskom muzeju ili u lokalnom

muzeju koji će se izgraditi u Svaču.

2 Osnujte lokalni ruralni muzej u tradicionalnoj seoskoj kući sa zbirkom namještaja, odjeće, predmeta koje se koriste u domaćinstvu, poljoprivrednih i ribarskih oruđa i sl. koji će oslikavati i pojašnjavati tradiciju i istoriju života poljoprivrednika i ribolovaca sa usća Bojane.

74

6.3.5. Otpadne vode 1 Razvijte i implementirajte program za preradu otpadnih voda za cijeli sliv i ušće Bojane

u skladu sa ekološkim zahtjevima i budućim razvojem.

6.3.6. Čvrsti otpad 1 Razvijte i implementirajte funkcionalni sistem upravljanja čvrstim otpadom u skladu sa

ekološkim zahtjevima i budućim razvojem.

2 Uvedite šeme reciklaže za plastične boce i kese.

3 Uvedite čišćenje plaža u skladu sa brigom za očuvanje prirode, izuzimajući upotrebu vozila, u cilju zaštite ptica i jaja kornjača.

6.3.7. Razvoj turizma i izgradnja 1 Srušite protivpravno izgrađene objekte i primijenite moratorijum na novogradnju na Adi

Bojani, Velikoj plaži i oblastima Kneta.

2 Zabranite vožnju van puteva, iskopavanje pijeska i kamenolome.

3 Razvijte destinacije i maršrute za različite vrste specijalizovanog turizma, kao što su eko turizam, posmatranje ptica, agro-turizam, kulturni turizam.

6.3.8. Ekonomski razvoj 1 Razvijte tradicionalnu umjetnost visoke vrijednosti i zanate za izradu skupocjenih

suvenira.

2 Izgradite neasfaltirane poljoprivredne kolodvore sa jednom trakom (2.300 m, poplavno područje), od Svetog Đorđa uz Bojanu do Fraskanjela za povezivanje dva naselja, bolju povezanost Fraskanjela sa Ulcinjom i omogućavanje turističkih tura u opštini.

6.4. Izgradnja kapaciteta 1 Odredite, osnujte i/ili proširite ljudske resurse, opremu i finansijske kapacitete u saradnji

sa administracijom ulcinjske opštine koliko je potrebno I s ciljem uspješnog upravljanja RPDB.

2 Osnujte decentralizovanu organizaciju šumara sa lokalnim stanicama na I ) Velikoj plaži II) Ulcinjskoj solani i knetama i III) Šaskom jezeru i Briskoj Gori.

3 Obezbijedite obuku u administraciji vezanoj za prirodnu sredinu, nadgledanje , kontrolu i podršku svim službenicima uključenim u različite odjeljke lokalnih i nacionalnih institucija, uključujući vojnu graničnu kontrolu, lučku i pomorsku kontrolu i aerodromsku graničnu kontrolu.

4 Odredite i obezbijedite potrebnu opremu

5 Sprovedite obuku za planiranje, upravljanje i kontrolu održivog lova

6.5. Javno informisanje

75

1 Postavite oznake da bi označili zaštićene oblasti u RPDB

2 Organizujte mrežu tragova i skloništa u različitim djelovima ušća Bojane kao dio budućeg interpretacionog sistema.

3 Sprovedite kampanju za podizanje svijesti za zaštitu Glavate kornjače od ribolovaca, tur-operatera i turista na Adi Bojani i Velikoj plaži.

4 Osnujte Glavni informacioni centar za posjetioce RPDB-a u zapadnom dijelu Velike plaže u blizini mjesta buduće izgradnje hotela.

5 Osnujte lokalne informacione stanice za posjetioce, uključujući kodove ponašanja, na Velikoj plaži, Adi, Ulcinjskoj solani, Knetama, Šaskom jezeru, Briskoj Gori, Pinješu i Valdanosu.

6 Izdajte brošuru za lokalno stanovništvo sa informacijama o RPDB, koja će sadržati važne činjenice, pravila, regulative i procedure, kao i adresu kontakta za javljanje briga i pritužbi.

7 Odštampajte, u saradnji sa hotelima, letke za turiste koji će sadržati najvažnije informacije o RPDB, uključujući kod ponašanja. Ovaj letak bi se uručivao svakom turisti po dolasku u ulcinjsku opštinu.

8 Objavite knjigu u boji koja će oslikavati i objašnjavati posebnu prirodu i vrijednosti ušća Bojane.

7.1. Satelitski snimak opštine Ulcinj

76

7.1.2. Tematske mape

77

7.1.2.1. Redovno plavljena područja Delte Bojane

7.1.2.2. Odabrane vrste ptica koje zavise od različitih staništa

78

7.1.2.3. Vrste od globalnog značaja zaštite

79

7.1.2.4. Distribucija odabranih vrsta sisara

80

7.1.3. Regionalni park Delta Bojane

81

7.1.3.1. Satellitski snimak i zoniranje

7.1.3.2. Staništa i zoniranje

82

7.1.3.3. Zoniranje

83

7.2. Podaci o biodiverzitetu 7.2.1. Dostupne informacije o biodiverzitetu

Generalno More Ada Bojana

Bojana Velika Plaza

UlcinjskSolana

Kneta Briska Gora Šasko jezero Vladimir Valdanos / Mendra

Fauna Insekti lista (sel.) Vodozemci lista

lista lista, mapa lista

Gmizavci lista Caretta c. lista lista, mapa lista Ribe i ostala morska fauna

lista

Nije primjenjljivo

lista Nije primjenjljivo

lista Nije primjenjljiv

o

Nije primjenjljivo

lista Nije primjenjljivo

Nije primjenjljivo

Ptice lista, mapa Nije primjenjljivo

indiv. mape indiv. mape

lista, indiv. mape

lista, mape

indiv. mape

indiv. mape indiv. mape indiv. mape

Sisari lista

indiv. mape rep.

delfin lista Nije primjenjljivo

Flora nije

primjenjljivo lista,

izvještaj izvještaj lista,

izvještaj lista lista,

izvještaj lista,

izvještaj

Staništa mapa nije

primjenjljivo lista, mapa mapa lista, mapa lista,

mapa lista, mapa mapa lista, mapa mapa mapa

85

7.2.2. Flora Delte Bojane 7.2.2.1. Flora Velike Plaže i Ade Bojane Ime vrste Status zaštite

u Crnoj Gori1 Endemizam CITES

Status Aegilops ovata L. Alkana tinctoria (L.) Tsch. Agropyrum junceum(L.) P. B. Alnus glutinosa L. Ammophila arenaria Lk. Amorpha fruticosa L. Anacampis pyramidalis (L.) Rich. + Aristolochia rotunda L. Aster tripolium L. + Atriplex hastata L Blackstonia perfoliata(L.) Hud. Bromus tectorum L Butomus umbelatus L. Cakile maritima Scop + Calystegia soldanella(L.) R. BR + Carpinus orientalis L. Cornus sanguinea L. Crataegus monogyna Jacq. Crypsis aculeata (L.)2 Cynanchum acutum L. Cupressus sempervirens L. Cuscuta sp. L. Cyperus capitatus Vand Daucus pumilus(Gou.) Ball. + Echinophora spinosa L. +

Eleocharis palustris

Eryngium maritimum L. + Euphorbia amygdaloides L. E. charasias ssp. wulfenii (Hoppe ex Koch) A. R. Sm.L.

Euphorbia hirsuta L. Euphorbia paralias L. + Euphorbia peplis L. Euphorbia terracina L. Fraxinus angustifolia L. Fraxinus oxycarpa Willd. Galanthus nivalis L + +

Helichrysum italicum

Hydrocotile vulgaris L. Hypericum perforatum L Inula crithmoides L. Iris pseudacorus Juncus acutus L. Juncus maritimusLam

1 Status zaštite u Crnoj Gori u skladu sa Rješenjem o zaštiti rijetkih i ugroženih vrsta životinja, biljaka i gljiva, Službeni list Republike Crne Gore, No. 26/06, Podgorica 2006. 2 Za vrste markirane crvenom bojom Velika Plaža i Ada Bojana predstavljaju jedina nalazišta u Crnoj Gori

87

Kickxia cirrhosa (L.) Fritisch

Lagurus ovatus L. Lepturus incurvus Sch et Thel. Ligustrum vulgare L. Limonium angustifolium L + Lippia nodiflora L. Lysimachia atropurpurea L. Endem Balkanskog

poluostrva

Lythrum salicaria L. Hainardia cylindricaGeut. Medicago marina L. Myrtus communis L. Nuphar luteum L Nymphea alba L Oenanthera biennis L. Ophris apifera Hudson. + + Orchis coriophora L. + + Orchis palustris Jacq + + Orchis tridentata Scop. + + Pancratium maritimum L. + Periploca graeca L. Petrorhagia saxifraga L. Phragmites communis L. Pinus halepensis Miller Pinus nigra Arnold Polygonum maritimum L. + Populus alba L. Populus nigra L. Pseudorlaya pumila(L.) Grande Punica granatum L. Quercus robur L. ssp scutariensis Cernj + Endem Crne Gore i

Albanije

Radiola linoides Roth. Reichardia picroides (L.) Roth

Rubus ulmifolius

Salicornia fruticosa L. + Salicornia herbacea L. + Salix alba L. Salix purpurea L. Samolus valerandi L. Sanguisorba minor Scop. Salsola kali L. +

Scirpus lacustris

Scirpus maritimus Salsola soda L. Satureja montana L. Schoenus nigricans L. Serapias lingua L. + + Serapias cordigera L. + + Smilax aspera L. Solanum dulcamara L. Tamarix africana L. Teucrium chamaedrys Teucrium polium L. Typha angustifolia L

88

Ulmus minor Mill Utricularia vulgaris L + Vitex agnus-castus L. Verbascum sinuatum L. Vulpia ciliata Lk. Xanthium italicum Mor.

7.2.2.2. Flora Ulcinjske Solane Vrste Ajuga chamaepitys (L.) Schreb Filago vulgaris Lam. Alkana tinctoria (L.) Tausch Geranium columbinum L. Anemone hortensis L. G. dissectum L. Anagalis arvensis L. G. robertianum L. Anchusa officinalis L. G. brutim Gasparr. Anthemis arvensis L. Hyacinthus orientalis L. Aristolochia rotunda L. Helichrysum italicum (Roth.) G. Don Arum maculatum L. Heliotropium europaeum L. Asphodelus microcarpus Viv. Hordeum vulgare L. Aster tripolium L. Hypericum perforatum L. Atriplex portulacoides L. Inula brittanica L. Atriplex prostrata Boucher ex DC. I. crithmoides L. Avena barbata Pott ex Link Juncus acutus L. Bellis perennis L J. maritimus Lam. Beta vulgaris ssp. maritima Kickxia commutata (Bernh. ex Reichenb.) Fritisch Bidens tripartita L. Lamium purpureum L. Bituminaria bituminosa (L.) Stirton Lathyrus cicera L. Blackstonia perfoliata (L.) Huds Limonium angustifolium (Tausch) Degen Calepina irregularis (Asso) Thell Linaria vulgaris Miller Capsella bursa-pastoris (L.) Medicus Linum nodiflorum L. Cardamine hirsuta L. L. usitatissimum L. Carex sp. Lotus corniculatus L. Centaurea alba L. Medicago minima (L.) L. C. calcitrapa L. Melilotus officinalis (L.) Pallas C. solstitialis L. Moenchia mantica (L.) Bartl. Centaurium erythraea Rafn. Muscari comosum (L.) Miller Cichorium intybus L Narcissus tazetta L. Cirsium arvensis (L.) Scop Nigella damascena L. Clematis viticella L. Ophrys bertolonii Moretti Clinopodium vulgare L. Orchis laxiflora Lam. Convolvulus arvensis L. Ornithogalum sp. Conyza Canadensis (L.) Cronquist Oxalis corniculata L. Coronopus squamatus (Forsskal) Asch. Parentucellia latifolia (L.)Caruel Cynoglossum creticum Miller Petrorhagia prolifera (L.) P.W.Ball & Heywood Dactylis glomerata L. Petrorhagia saxifraga (L.) Link. Daucus carota L. Phragmites communis Trin. Delphinium peregrinum L. Picris hieracioides L Ditrichia viscosa (L.) Greuter Plantago coronopus L. Dorycnium hirsutum (L.) Ser. P. lanceolata L. Echium vulgare L. P. major L. Epilobium hirsutum L. Polygonum aviculare L. Erigeron annuus (L.) Pers. Portulaca oleracea L. Erodium cicutarium (L.) L’Her Prunella laciniata (L.) L. E. malacoides (L.) L’Her P. vulgaris L. Eryngium amethistinum L. Pulicaria dysenterica (L.) Bernh Eupatorium cannabinum L. Reseda phyteuma L.

89

Euphorbia helioscopia L. Romulea bulbocodium (L.) Sebast.& Mauri E. peplis L. Rosa canina L. E. peplus L. Rubus idaeus E. terracina L. Salicornia herbacea E. seguieriana Necker Salsola soda Salvia verbenaca L. Tamarix africana Poir. S. verticillata L. Taraxacum officinale Weber Scandix pectin-veneris L. Teucrium chamaedrys L. Scolymus hispanicus L. Trifolium campestre Schreber Senecio rupestris Waldst. & Kit. T. incarnatum L. Serapias lingua L. T. nigricens Viv. S. vomeracea (Burm.) Briqu. T. resupinatum L. Sherardia arvensis L. T. subterraneum L. Silene conica L. Trigonella esculenta Willd. Silene gallica L. Verbascum sinuatum L. Silene nocturna L. Verbena officinalis L. Solanum nigrum L. Veronica arvensis L. Sonchus arvensis L. V. chamaedrys L. Spergularia salina Presl. Vicia grandiflora Scop. Stellaria media (L.) Vill. Vicia sativa L. subsp. nigra (L.) Ehrh. Suaeda maritime Dum. Vincetoxucum hirundinaria Medicus

7.2.2.3. Flora Kneta Vrste Status zaštite u

Crnoj Gori3 Endemizam CITES Status

Alnus glutinosa L. Anagallis arvensis L. Anchusa variegata (L.) Rchb. Aristolochia rotunda L. Ballota nigra L. Bellis perennis L. Blackstonia perfoliata(L.) Hud. Bromus tectorum L Calamintha officinalis Mch. Centaurea solstitialis L. Carpinus orientalis L. Convolvulus cantabricus L. Convolvulus elegantissimus Mill Cuscuta sp. L. Daucus pumilus(Gou.) Ball. + Echium italicum L. Euphorbia amygdaloides L. Euphorbia maculata L. Fraxinus angustifolia L. Fraxinus oxycarpa Willd. Galanthus nivalis L + + Heliotropium europaeum L. Hypericum perforatum L Juncus acutus L. Juncus maritimus Lam Lamium purpureum L. Ligustrum vulgare L. Limonium angustifolium L +

3 Status zaštite u Crnoj Gori u skladu sa Rješenjem o zaštiti rijetkih i ugroženih vrsta životinja, biljaka i gljiva, No. 26/06, Podgorica 2006.

90

Lithospermum purpureo-coeruleum L. Lysimachia nummularia L. Lysimachia vulgaris L. Lythrum salicaria L. Marrubium incanum Desr. Myrtus communis L. Ophris apifera Hudson. + + Orchis coriophora L. + + Orchis palustris Jacq + + Orchis tridentata Scop. + + Pallenis spinosa (L.) Cass Parentucellia latifolia (L.) Car. Petrorhagia saxifraga L. Phragmites communis L. Pseudorlaya pumila(L.) Grande Punica granatum L. Reichardia picroides (L.) Roth Rubus ulmifolius Salix alba L. Sanguisorba minor Scop.

Scirpus lacustris Scirpus maritimus Schoenus nigricans L. Senecio vulgaris L. Serapias lingua L. + + Serapias cordigera L. + + Sideritis romana L. Smilax aspera L. Tamarix africana L. Teucrium chamaedrys Teucrium polium L. Typha angustifolia L

Ulmus minor Mill Verbascum sinuatum L. Verbena officinalis L.

Veronica tournefortii Gmel Vitex agnus-castus L. Vulpia ciliata Lk.

7.2.2.4. Flora Šaskog jezera 1. Phragmites communis Trin. 2. Typha angustifolia L. 3. Scirpus lacustris 4. Scirpus maritimus 5. Butomus umbelatus 6. Eleocharis palustris 7. Hydrocotile vulgaris L. 8. Tamarix Africana 9. Populus alba L. 10. Populus nigra L. 11. Quercus robur ssp. scutariensis

12. Alnus glutinosa (L.) Gärtn. 13. Fraxinus angustifoliaus 14. Fraxinus oxycarpa 15. Salix alba L. 16. Salix purpurea L. 17. Cornus sanguinea L. 18. Ligustrum vulgare L. 19. Crataegus monogyna Jacq. 20. Amorpha fruticosa 21. Punica granatum L. 22. Teucrium polium L.

91

23. Hypericum perforatum L. 24. Euphorbia amygdaloides L. 25. Aristolochia rotunda L. 26. Helichrysum italicum L. 27. Vitex agnus castus L. 28. Juncus acutus 29. Alnus glutinosa 30. Ulmus minor Mill. 31. Carpinus orientalis Mill. 32. Rubus ulmifolius 33. Salix fragilis 34. Lythrum salicaria L. 35. Oenanthe silaifolia M.B. 36. Potentilla reptans L. 37. Iris pseudacorus L. 38. Najas marina L. 39. Najas minor All. 40. Nuphar luteum (L.) Sm. 41. Nymphea alba L. 42. Nymphoides pelatata (S.G. Gmel)

O. Ktze. 43. Potamogeton perfoliatus L. 44. Potamogeton crispus L. 45. Potamogeton pectinatus L. 46. Potamogeton lucens L. 47. Potamogeton natans L. 48. Polygonum amphybium – erectum

L. 49. Myriophyllum spicatum L. 50. Myriophyllum verticillatum L. 51. Mentha aquatica L. 52. Valisneria spiralis L. 53. Ludwigia palustris (L.) Ell. 54. Ceratophyllum submersum L. 55. Ceratophyllum demersum L. 56. Cyperus longus L. 57. Butomus umbellatus L., ssp.

scutarensis Lak. 58. Trapa natans L. 59. Alisma plantago-aquatica L. 60. Gratiola officinalis L. 61. Schenoplectum lacustris (L.)

Palla. 62. Ranunculus fluitants Lam. 63. Ranunculus circinathus Sibth. 64. Eleocharis palustris (L.) R. et Sch. 65. Sparganium erectum L. 66. Roripa silvestris (L.) Pes.

92

7.2.3. Vrste riba Delte Bojane Vrste koje su boldovane nalaze se na IUCN Crvenoj listi VRSTE Šasko

jezero Bojana Ulcinjska

Solina More

Acipenser naccarii + +

Acipenser sturio + +

Alburnoides bipunctatus ohridanus +

Alburnus alburnus alborella + +

Alosa fallax nilotica + + +

Anguilla anguilla + + +

Aphanius fasciatus + +

Argentina sphyraena +

Aristichthys nobilis + +

Atherina boyeri +

Atherina mocho +

Barbus meridionalis petenyi +

Barbus meridionalis rebeli +

Blennius fluviatilis +

Blennius ocellaris +

Boops boops +

Carassius auratus gibelio + +

Chelon labrosus + +

Chondrostoma nasus ohridanus + +

Citharus linguatula + + +

Conger conger +

Ctenopharyngodon idellus + +

Cyprinus carpio + +

Delentosteus sp. +

93

Dicentrarchus labrax + + + +

Diplodus annularis + +

Diplodus puntazzo +

Diplodus sargus sargus + +

Diplodus vulgaris + +

Engraulis encrasicholus +

Gambusia affinis +

Gambusia affinis holbrooki2 +

Gasterosteus aculeatus +

Gobio gobio lepidolaemus + +

Gobitis taenia ohridana +

Gobius sp. +

Gobius niger +

Hypophthalmichthys molitrix + +

Lampetra fluviatilis + +

Lepidotrigla cavillone +

Leuciscus cephalus albus + +

Leuciscus souffia montenegrinus + +

Lichia amia +

Liporhrys sp. +

Lithognathus mormyrus +

Liza aurata + +

Liza ramada + + +

Liza saliens +

Lophius piscatorius +

Merluccius merluccius +

Microchirus variegatus +

Mugil cephalus + + + +

Mullus barbatus +

94

Mullus surmuletus +

Mustelus mustelus +

Myliobatis aquila +

Pachychilon pictum + +

Padogobus panizzai + +

Pagellus erythrinus +

Perca fluviatilis +

Petromyzon marinus + +

Phoxinus phoxinus +

Platichthys flessus luscus + + + +

Pomatoschistus sp. +

Pseudorasbora parva + +

Raja asterias +

Raja miraletus +

Rhodeus sericeus amarus + +

Rutilus basak ohridanus + +

Rutilus prespensis vukovici +

Salmo dentex +

Salmo farioides +

Salmo marmoratus +

Salmo montenegrinus +

Sardina pilchardus +

Sarpa salpa2 + +

Scardinus erythrophthalmus scardafa +

Sciaena umbra +

Scomber scomber +

Scophthalmus rhombus +

Scorpaena otata +

Scyliorhinus canicula +

95

Serranus hepatus +

Smaris alcedo +

Smaris smaris +

Sphyraena sphyraena +

Solea impar +

Solea kleini +

Solea lascaris +

Solea solea +

Solea vulgaris + +

Sparus aurata +

Squalus blainvillei +

Symphodus cinereus +

Syngnathus tenuirostris +

Thunnus thynnus thynnus +

Torpedo torpedo +

Trachinus draco +

Trachurus mediterraneus +

Trachurus trachurus +

Trigla cuculus +

Trigla lucerna +

Trissopterus minutus capelanus +

Umbrina cirrosa +

Ugrožene vrste riba delte Bojane i njihov status zaštite

Vrste IUCN Crvena Lista Bernski Aneksi __________________________________________________________________ Acipenser naccarii EN ( A1a-d, D1) A II Acipenser sturio CR (A1d, D1) A III

96

Alburnoides bipunctatus ohridanus DD A III Alburnus alburnus alborella VU (A2c) A III Alosa fallax nilotica LRnt A III Aristichthys nobilis LR (nt) ? Barbus meridionalis petenyi A III Blennius fluviatilis A III Chondrostoma nasus ohridanus LRnt A III Ctenopharyngodon idellus LR (nt) ? Cyprinus carpio CR (A2c) Gobitis taenia ohridana DD Hypophthalmichthys molitrix LR (nt) ? Lampetra fluviatilis LR (nt) A III Pachychilon pictum LR (nt) A III Petromyzon marinus A III Rhodeus sericeus amarus A III Rutilus basak ohridanus (?)A III Rutilus prespensis vukovici (?)A III Salmo marmoratus DD

Tabela ugroženih komercijalnih vrsta i njihov status zaštite Vrste IUCN Crvena Lista Bernski Aneksi ______________________________________________________________________ Acipenser naccarii CR (A1a-d, D1) A II Acipenser sturio CR (A1d, D1) A III Alburnus alburnus alborella VU (A2c) A III?? Alosa fallax nilotica LRnt A III Anguilla anguilla LRIc Chondrostoma nasus ohridanus LRnt A III Cyprinus carpio CR (A2c) Dicentrarchus labrax CR A1a-d Leuciscus cephalus albus LRnt Liza ramada LRIc Mugil cephalu LRIc Pachychilon pictum LR (nt) A III Platichthys flessus luscus CR A1a-d Rutilus basak ohridanus A III Rutilus prespensis vukovici A III Scardinus erythrophthalmus scardaph LRnt Izvor: Schneider-Jacoby et al. (2005)

97

7.2.4. Vodozemci i gmizavci Delte Bojane Vodozemci Vrste IUCN Status Aneksi

Bernske konvencije

Triturus vulgaris VU AIII Triturus cristatus VU Bombina variegata VU AII Bufo bufo LR AIII Bufo viridis LR AII Hyla arborea VU AII Rana lessonae VU AIII Gmizavci Vrste IUCN Status

Aneksi

Bernske konvencije

Testudo hermanni VU AII Emys orbicularis VU AII Caretta caretta Hemidactylus turcicus Algyroides nigropunctatus Podarcis muralis LR AII Podarcis melisellensis Lacerta oxycephala Lacerta viridis VU AII Lacerta trilineata EN AII Typhlops vemicularis Ophisaurus apodus EN AII Coronella austriaca Natrix natrix VU AIII Natrix tessellata VU AIII Coluber najadum VU AII Coluber laurenti Elaphe situla VU AII Elaphe longissima VU AII Elaphe quatuorelineata VU AII Vipera berus Vipera ammodytes VU AII Izvor: Danka Petrović, pers. comm.

98

7.2.5. Ptice delte Bojane Izvor: Martin Schneider-Jacoby, pers. comm. Status: M migracija (migrant), R odmaranje (resting), B gniježdenje (breeding), W zimovanje (wintering), F hranjenje (feeding) Učestalost : R rijetka(rare), C uobičajena (common), N brojna (numerous)

Naučno ime Status Učestalost 1% Ramsar Criterium Naučno ime Status Učestalost

1% Ramsar Criterium

Gavia stellata f r Circaetus gallicus b r Gavia arctica f r Circus aeruginosus rb c Podiceps cristatus rb c Circus cyaneus w r Podiceps auritus w r Circus pygargus w r Podiceps nigricollis w c Accipiter brevipes b c Calonectris diomedea f r Accipiter nisus rb c Puffinus puffinus f r Accipiter gentilis rb c Puffinus yelkouan f r Buteo buteo rb c Pelecanus crispus rf r x Aquila chrysaetos w r Phalacrocorax pygmeus rb cnn x Pandion haliaetus m r Phalacrocorax carbo rb cnn Falco naumanni b r Phalacrocorax aristotelis f r Falco tinnunculus rb r Egretta garzetta rb cnn x Falco eleonorae b r Ardea cinerea rb cnn Falco peregrinus r r Ardea purpurea b r Grus grus m r Casmerodius albus w cnn x Rallus aquaticus rb c Bubulcus ibis m r Porzana parva rb c Ardeola ralloides b c Porzana pusilla rb c Nycticorax nycticorax b r Porzana porzana rb c Ixobrychus minutus m r Gallinula chloropus rb c Botaurus stellaris rb c Phasianus colchicus rb r Ciconia nigra b r Fulica atra rb cnn Ciconia ciconia m r Haematopus ostralegus b r Plegadis falcinellus b r Pluvialis apricaria w cnn Platalea leucorodia rb c x Pluvialis squatarola w cnn x Phoenicopterus ruber w r Charadrius hiaticula w c Cygnus olor w r Charadrius dubius rb c Anser fabalis m r Charadrius alexandrinus rb c x Anser albifrons m r Vanellus vanellus w c Anser erythropus m r Scolopax rusticola w c Anser anser m r Gallinago gallinago w cnn Tadorna tadorna rb c x Limosa limosa w c x Anas strepera b r Numenius phaeopus w r Anas penelope w cnn Numenius tenuirostris m rr x Anas platyrhynchos rb cn Numenius arquata w r Anas clypeata w cn Tringa erythropus f cnn x

99

Anas acuta w cnn Tringa totanus rb cnn Anas querquedula m cnn x Tringa stagnatilis m c x Anas crecca m cnn Tringa nebularia m c Netta rufina m r Tringa ochropus f c Aythya ferina w c Tringa glareola f c Aythya nyroca b r Tringa hypoleucos b c Aythya fuligula w r Arenaria interpres b r Somateria mollissima f r Calidris minuta w c Melanitta nigra wf r Calidris alpina f x x Melanitta fusca wf r Calidris ferruginea m Bucephala clangula w r Philomachus pugnax m Mergellus albellus w Himantopus himantopus b x Calidris alba w c Recurvirostra avosetta b r Mergus serrator w r Burhinus oedicnemus b c Mergus merganser w r Glareola pratincola b c x Pernis apivorus b r Calidris alpina f x x

Naučno ime Status Učestalost 1% Ramsar Criterium Naučno ime Status Učestalost

1% Ramsar Criterium

Turdus merula rb c Lanius excubitor w Turdus philomelos w r Monticola saxatilis b Erithacus rubecula b c Turdus torquatus w Luscinia luscinia b c Lanius excubitor w Luscinia megarhynchos b c Saxicola torquata m c Phoenicurus phoenicurus m c Oenanthe oenanthe b c Saxicola rubetra m c Oenanthe hispanica b c Stercorarius parasiticus f r Cisticola juncidis b r Larus canus f r Cettia cetti b c Larus audouinii f r Acrocephalus arundinaceus b c Larus cachinnans rb cnn Acrocephalus scirpaceus b c Larus ichthyaetus w r Hippolais pallida b c Larus ridibundus r cnn Hippolais olivetorum b c Larus genei b? r Sylvia atricapilla b c Larus melanocephalus w r Sylvia communis b c Sterna caspia w r Sylvia curruca m c Sterna sandvicensis f r Sylvia hortensis m c Sterna albifrons b cnn x Muscicapa striata b c Chlidonias hybridus b c Ficedula albicollis b c Chlidonias leucopterus m r Ficedula parva b c Chlidonias niger m r Aegithalos caudatus b c Columba livia rb c Remiz pendulinus b c Columba oenas m r Parus lugubris b c Columba palumbus m r Parus cristatus b c Otus scops b c Parus major b c Athene noctua b c Parus caeruleus b c Apus pallidus b c Sitta europaea b c Alcedo atthis rb c Sitta neumayer b c Ceryle rudis f c Emberiza cirlus w c Merops apiaster b cnn Emberiza cia w c Coracias garrulus b r Emberiza hortulana w c Upupa epops b c Emberiza melanocephala b c Jynx torquilla b c Emberiza schoeniclus b c Dendrocopos syriacus rb c Miliaria calandra b c Picus canus r c Fringilla coelebs rb c Melanocorypha calandra b cnn Serinus serinus b c Calandrella brachydactyla b c Carduelis chloris b c

100

Galerida cristata rb cnn Carduelis carduelis b c Lullula arborea r cnn x Carduelis cannabina b c

Alauda arvensis rb c Coccothraustes coccothraustes b c

Riparia riparia b c Passer domesticus b c Hirundo rustica b c Passer hispaniolensis b c Hirundo daurica b c Passer montanus b c Delichon urbica b c Sturnus vulgaris b c Motacilla alba rb c Oriolus oriolus b c Motacilla flava rb c Garrulus glandarius b c Anthus campestris b c Pica pica b c Anthus pratensis w c Pyrrhocorax graculus w r Anthus spinoletta w c Corvus monedula b c Lanius senator b r Corvus corone b c Lanius minor b r Corvus corax b c

7.2.6. Sisari Delte Bojane VRSTE IUCN Status Erinaceus concolor LR-nt Crocidura suaveolens LR-nt Talpa caeca LR-nt Talpa stankovici Sciurus vulgaris LR-nt Micromys minutus Apodemus mystacinus LR-nt Apodemus sylvaticus LR-lc Rattus rattus LR-nt Rattus norvegicus Mus domesticus Myoxus glis Mys spicilegus Rhinolophus ferrumequinum LR Rhinolophus euryale VU Myotis blythii LR-nt Myotis myotis LR-nt Myotis capaccinii LR-nt Miniopterus schreibersii LR-nt Pipistrellus kuhlli DD Canis lupus LR-lc Canis aureus LR-nt Vulpes vulpes LR-nt Lutra lutra VU Mustela nivalis LR-nt Sus scropha LR-lc Lepus europaeus LR-cd

101

Tursiops truncatus LR-cd Stenella coeruleoalba LR-cd Delphinus delphis

Izvor: Schneider-Jacoby et al. (2005) 7.3. Kategorije zaštićenih područja i ugroženih vrsta 7.3.1. Kategorije zaštićenih područja u Crnoj Gori 7.3.1.1. Prirodni parkovi i predjeli Nacionalni parkovi (IUCN kat. II) Nacionalni parkovi su područja sa izuzetnim i mnogobrojnim prirodnim vrijednostima, koji imaju naučnu, edukativnu, kulturnu, rekreativnu i ekonomsku funkciju. Najmanja površina nacionalnog parka je 3000 ha, od kojih 1000 ha predstavlja gotovo netaknuta priroda. Regionalni parkovi (Prirodni parkovi) (IUCN kat. V) Regionalni parkovi su veći predjeli sa izuzetnim i mnogobrojnim prirodnim i vještačkim vrijednostima, koji se ističu svojim biološkim i ekološkim vrijednostima, i imaju rekreativnu, zaštitnu i edukativnu funkciju. Ekonomske i turističko-rekreativne aktivnosti mogu se obavljati u regionalnom prirodnom parku ukoliko njihova priroda, obim i način implementacije ne narušavaju prvobitni izgled prirode i ljepotu prejela, ili mijenjaju osnovne odlike zbog kojih je dato područje stavljeno pod zaštitu. Područja specijalnih prirodnih vrijednosti (IUCN kat. Ib, IV, V ili VI) Specijalni prirodni predjeli su prirodni ili kultivisani predjeli sa izuzetnom

102

estetskom, pejzažnom, kulturno-istorijskom ili etnografskom vrijednošću, i prevenstveno rekreativnom funkcijom. U specijalnim prirodnim predjelima dozvoljene su samo aktivnosti u skladu sa karakteristikama i značajem područja, koje ne mijenjaju u biti date karakteristike. 7.3.1.2. Prirodni rezervati Generalni (strogi) prirodni rezervati (IUCN kat. Ia) Generalni (strogi) prirodni rezervati su područja netaknute ili neznatno promijenjene prirode, sa izrazitom naučnom funkcijom. Oni su posvećeni očuvanju genetskog fonda i ekosistema u dinamičnoj evlolutivnoj fazi. Specijalni prirodni rezervati (IUCN kat. IV) Specijalni prirodni rezervati su područja u kojima se posebno ističu jedna ili više prirodnih vrijednosti (biljne ili životinjske vrste, njihova staništa, reljef, voda). Ovo su područja sa izuzetnom naučnom i edukativnom funkcijom. 7.3.1.3. Prirodni spomenici (IUCN kat. III) Prirodni spomenici su pojedinačni prirodni elementi ili djelovi prirode (geomorfološkog, geoloŠko-paleontološkog ili hidrološkog karaktera, primjerci biljnog svijeta, male botaničke ili zooloske lokacije, i njihovi objekti) koji zbog svojih specifičnih, ugroženih ili rijetkih karakteristika, izgleda ili lokacije, imaju izuzetnu naučnu, edukativnu, kulturnu, ili estetsku vrijednost.

7.3.1.4. Memorijalni prirodni spomenici (IUCN kat. III) Memorijalni prirodni spomenici su pojedinačni djelovi prirode ili područja sa posebnim prirodnim vrijednostima vezanim za istorijske ili legendarne događaje. Osim toga, u "zaštićene objekte" spadaju i određene biljne i životinjske vrste čija mjesta uzgajanja i gnijezda ne smiju biti premještena sa njihovih staništa, oštećena, uništena, uhvaćena ili ubijena. Staništa biljnih ili životinjskih vrsta iz paragrafa 1 ovoga člana ne smiju biti ošteceća ili uništena.

7.3.2. IUCN Kategorije zaštićenih područja 7.3.2.1. Strogi prirodni rezervati: zaštićeno područje održavano prvenstveno radi nauke (kategorija Ia) Područje zemlje i/ili mora koje posjeduje neke izvrsne ili reprezentativne ekosisteme, geološke ili fiziološke odlike i/ili vrste, pristupačne prvenstveno naučnim istraživanjima i/ili monitoringu životne sredine. 7.3.2.2. Područje divljine: zaštićeno područje održavano prvenstveno radi očuvanja divljine (kategorija Ib)

103

Veliko područje nemodifikovanog ili neznatno modifikovanog kopna i/ili vode, koje je zadržalo svoj prirodni karakter i uticaj, bez stalnog ili značajnog staništa, zaštićeno i održavano radi očuvanja njegovog prirodnog stanja. 7.3.2.3. Nacionalni park: zašticeno područje održavano prvenstveno radi očuvanja ekosistema i rekreacije (kategorija II) Prirodno područje kopna i/ili vode označeno za a. zaštitu ekološkog integriteta jednog ili više ekosistema ovih i budućih generacija: b. sprječavanje eksploatacije ili zaposijedanja, koja nisu u skladu sa svrhom označavanja područja: i c. obezbjeđivanje podloge za duhovne, naučne, edukativne, rekreativne i posjetiteljske mogućnosti, koje moraju biti u skladu sa očuvanjem životne sredine 7.3.2.4. Prirodni spomenik: zaštićeno područje održavano radi očuvanja specifičnih prirodnih svojstava (kategorija III) Područje koje posjeduje jedno ili vise specifičnih prirodnih svojstava, koje je od izuzetnog značaja zbog svoje inherentnosti, predstavnik estetskih kvaliteta ili kulturnog značaja.

7.3.2.5. Područja za očuvanje staništa/vrsta: zaštićeno područje koje se štiti specifičnim načinom upravljanja (kategorija IV) Područje kopna i/ili vode podvgnuto aktivnoj intervenciji, uz specifičan način upravljanja, da bi se osiguralo održavanje staništa i/ili da bi se zadovoljile potrebe pojedinih vrsta. 7.3.2.6. Zašticćni kopneni/vodeni predjeli: zaštićena područja održavana prvenstveno radi očuvanja kopnenih/vodenih predjela i rekreaciju (kategorija V) Kopneno područje, sa obalnim i vodenim oblastima, gdje je interakcija ljudi i prirode tokom vremena proizvela područje drugačijeg karaktera sa značajnim estetskim, kulturnim i/ili ekološkim vrijednostima, često i sa velikom biološkom raznolikošću. Očuvanje integriteta ove tradicionalne integracije je od vitalnog značaja za zaštitu, održavanje i evoluciju ovog područja. 7.3.2.7. Zaštićena područja održavanih resursa: zaštićeno područje kojim se upravlja prvenstveno radi održive upotrebe prirodnih ekosistema (kategorija VI) Područje koje sadrži pretežno nemodifikovane prirodne sisteme, održavano da bi

104

se osigurala dugoročna zaštita i biološka raznolikost, objezbleđujući istovremeno održiv tok prirodnih proizvoda i usluga radi zadovoljavanja potreba društva. 7.3.3. IUCN Crvena Lista kategorija i kriterijuma KRITIČNO UGROZENI (CRITICALLY ENDANGERED – CR) Takson je kritično ugrožen kada mu prijeti ekstremno visoki rizik od istrebljenja u divljini u bliskoj budućnosti. UGROŽEN (ENDANGERED – EN) Takson je ugrožen kada nije kritično ugrožen, ali mu prijeti visoki rizik od istrebljenja u divljini u bliskoj budućnosti. RANJIV (VULNERABLE – VU) Takson je ranjiv kada nije ni kritično ugrožen niti ugrožen, već mu prijeti visoki rizik od istrebljenja u divljini u ne tako bliskoj budućnosti. NISKORIZIČNI (LOWER RISK – LR) Takson spada u niskorizične onda kada je procijenjeno da ne zadovoljava kriterijume karegorija kritično ugroženih, i ugroženih .Taksoni koji spadaju u kategoriju nižeg rizika mogu se podijeliti u tri podkategorije: 1. Zavisan od očuvanja (Conservation Dependent – cd). Taksoni, koji su u fokusu kontinuiranog programa zaštite specifičnih taksona ili specifičnih staništa,čije bi ukidanje u toku perioda od pet godina, rezultiralo kvalifikovanjem taksona za neku od gore navedenih ugroženih kategorija. 2. Skoro ugrožen (Near Threatened – nt). Taksoni koji nisu zavisni od očuvanja, ali koji se bliže kategoriji "ranjivi". 3. Za najmanju brigu (Least Concern – lc ). Takson koji ne pripada kategorijama "zavisan od očuvanja" i "skoro ugrožen" NEDOVOLJNO ISTRAŽENI (DATA DEFICIENT – DD) Takson je nedovoljno istražen kada ne postoji adekvatna informacija da bi se napravila direktna, ili indirektna procjena njegovog rizika od iščezavanja, koja se bazira na njegovoj rasprostranjenosti i/ili populacionom statusu. Takson koji spada u ovu kategoriju može biti dobro proučen, i njegova biologija dobro poznata, ali odgovarajući podaci o njegovom broju i/ili rasprostranjenosti nedostaju. Stoga ovo nije kategorija ugroženosti ili niskog rizika. Svrstavanje taksona u ovu kategoriju ukazuje na neophodnost većeg broja informacija, i potvrđuje mogućnost da će buduća istraživanja pokazati da je klasifikacija ugroženosti prikladna. Vrlo je bitno iskoristiti sve dostupne informacije. U mnogim

105

slučajevima, vrlo pažljivo treba birati između DD i ugroženog statusa. Ako se za niz taksona smatra da su relativno ograničeni, ako je značajan vremenski period prošao od zadnje evidencije o taksonima, status ugro\enosti može biti itekako opravdan. 7.4. Literatura Blondel J. & Aronson J. (1999): Biology and Wildlife of the Mediterranean

Region. Oxford University Press, Oxford. Ćirović, Ruža (2006): Survey of Possible Nesting Sites of Loggerhead Turtles. World Bank,

PEW and „Crnogorsko Primorje“ DEG (2003) Regionalni turistički masterplan Ulcinja DEG (2003) Regionalni turistički masterplan Ulcinja Dodatak 1: Zaštita životne

sredine i inicijalna procjena DEG (2003): Regionalni turistički masterplan Ulcinja Dodatak 2: Procjena uticaja

na životnu sredinu za razvoj modula No. 2 Đukic, G. (1995): Diverzitet vodozemaca i gmizavaca Jugoslavije, sa pregledom vrsta od

medjunarodnog znacaja - Biodiverzitet Jugoslavije. Biološki fakultet & Ekolibri, Beograd. Draga N. and Hodzic D. (n.D.) Socio-Economic Study of Sasko Lake Area. Vlada Republike Crne Gore, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

(2006): Crnogorska poljoprivrede i poljoprivreda EU i strategija ruralnog razvoja.Anex A finalnog izvještaja

Vlada Republike Crne Gore, Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2007):

Nacionalna strategija održivog razvoja Crne Gore. Podgorica Vlada Republike Crne Gore (2007): Ncionalna strategija integralnog upravljanja

obalnim područjem Crne Gore. Group of Experts for the Setting up of the Emerald Network of Areas of Special Conservation

Interest (2007): Progress of the CARDS South-East Europe programme by the end of

106

2007. T-PVS/Emerald (2007) 11 (Final Project Report Montenegro). Strasbourg Horvat I., Glavac V. & Ellenberg, H. (1974): Vegetation Südosteuropas, 1-170, Stuttgart. Hussenot E. & Robineau D. (1994): Tursiops truncatus (Montagu, 1821) –

Großer Tümmler. In: Robineau D., Duguy R. & Klima M. (Hrsg.): Handbuch der Säugetiere Europas. Band 6: Meeressauger, Teil I: Wale und Delphine – Cetacea, 362 – 394. Aula-Verlag, Wiesbaden.

Jankovic, M. & Bogojevic, R. (1965): Robureto – Carpinetum orientalis, nova

asocijacija plavnih primorskih suma kod Ulcinja. Arh. Biol. Nauka, Beograd, 17 (3): 15-

16. Janković, M., Stevanović, V. (1983): Prilog poznavanju slatinske vegetacije Boke Kotorske.-

Zbornik Roberta Visianija Šibenčanina, Muzej grada Šibenika 10:377-396. Komar, Rade (2007): Proposal Law on Game and Hunting is Inconsistent, Inapplicable and

Harmful in Montenegro. Center for Education and Monitoring the Environment,

Podgorica (Translated by Euronatur). Krystufek B. (1994): The taxonomy of blind moles (Talpa caeca and T.

stankovici, Insectivora, Mammalia) from south-east Europe. Bonn. Zool. Beitr. Bd. 45 (1): 1 – 16.

Krystufek B. & M Macholan (1998): Morphological differentiation in Mus spilegus

and the taxonomic status of mound-building mice from the Adriatic coast of Yugoslavia. J. Zool., Lond. 245: 185 – 196.

Mandić, S. (1984): Cephalopoda Južnog Jadrana. Studia Marina 15-16 Ministarstvo zaštite životne sredine i prostornog planiranja (2006): Nacrt

Prostornog plan Republike Crne Gore do 2020. Podgorica Ministry of Tourism and Environment (n.D.): Ada Bojana Real Estate Investment Opportunity.

Podgorica.

107

Ministry of Tourism and Environment (n.D.): Velika Plaza Real Estate Investment Opportunity.

Podgorica. Municipality of Ulcinj (2003): Census of Population, Households and Dwellings. Ulcinj Nikolajevskij, V. G. (1971) Research into the biology of the common reed (Phragmites

communis Trin.) in the U.S.S.R. Folia-geobotanica phyto-taxonomica 6/2: 221 – 230.

Czechoslovak Academy of Sciences. Prague. Petrovic D. (n. D.): Vegetation Communities / Habitats in the Bojana Delta. Unpubl. Ms. Puzovic S. (1994): Tu sleću utva i flamingo. Trag – lovački magazin 12: 28 – 29. Puzovic,S., Grubac, B. (2000): Federal Republic of Yugoslavia. Pp. 725-745 in M.F. Heath

and M.I. Evans, eds. Important Bird Areas in Europe: Priority sites for conservation. 2:

Southern Europe. Cambridge, UK: BirdLife. Puzovic, S. (2002): Birds of Ulcinj coast (Montenegro) in 1998 and 1991 with

Special Concern to Velika plaza, Island Vada, Delta of R. Bojana, Stojsko and Zogajsko Mudflats. Euronature Report, Novi Sad.

Redecker B. (ed.) (2002): Pasture Landscapes and Nature Conservation.

German Federal Agency for Nature Conservation, Bonn. Rose P.M. & Scott D.A. (1997): Waterfowl Population Estimates. 2nd edition.

Wetlands International Publ. 44, Wagenigen. Sackl P., Smolle J., Saveljic D., Stumberger B. (2007): Inland Observations of Common

Bottlenose Dolphins Tursiops Truncatus (Montagu 1821) in the Delta of the Bojana/Buna

River, Albania and Montenegro. Annales Ser. hist. nat. 17(2) Saveljic D. (2002): Changes in population size of some shorebirds breeding at

Ulcinj salt-pans in Montenegro. Acrocephalus 23 (110-111): 39-42. Schneider-Jacoby, M. (2002a): Short international assessment of the ecological importance

of the Ulcinj area including the Bojana estuary and the Velipoja Lagoon/AL (Euronatur,

108

internal paper). Schneider-Jacoby, M., Stumberger, B., Schwarz, U., Sackl, P., Dhora, D. & Saveljic (2005):

Rapid Assessment of the Ecological Value of the Bojana-Buna Delta Albania/ Montenegro). Euronatur, Radolfzell

Schneider-Jacoby M., Saveljic D. (2007): Field Visit in the Natural Monument Velika Plaza,

Protected also as Coastal Estate of Montenegro (Morsko Dobro). Euronatur: Radolfzell Stojanovic S. & Đorđevic-Milosevic S. (2003): Autochthonous breeds of domestic

animals in Serbia and Montenegro. Savezni sekretarijat za rad, zdravstvo i socijalno staranje, Sektor za zivotno sredinu, Beograd.

Stumberger B., Sackl P., Saveljic D. and Schneider-Jacoby M. in cooperation with Solana

Ulcinj (2007): Management Plan for the Natural Values of the Private Nature Park

«Solana Ulcinj». Euronatur: Radolfzell Tucker G.M. & Heath M.F. (1994): Birds in Europe: their conservation status.

Cambridge, U.K.: BirdLife International (BirdLife Conservation Series no. 3). UN Economic Commission for Europe (2007): Environmental Performance

Review: Republic of Montenegro Second Review. New York and Geneva UNEP / PAP / RAC (2007): National Report on Current Policy, Procedures, Legal Basis

and Practice of Marine Spatial Planning in Montenegro. Budva Vasic V.F. (1979a): Sinekološka skica ornitofaune Ulcinjskog primorja u periodu

gnežđenja. Savez društva ekologa Jugoslavije, II. Kongress: 1681 – 1689. Vasic V.F. (1979b): Popis faune ptica područja Ulcinja (juzna Crna Gora).

Biosistematika 5 (1): 71-111 Vasic, V., Puzovic, S. & Vizi, O. (1997): Capacities of Skadar lake in relation to

European regional populations of water birds. Bull. of the Republic Institution for the protection of nature and the Museum of Natural History in Podgorica 25: 53-62.

Vizi, O. (1981): Birds of Lake Scutari. In: G. S. Karaman & A. M. Beeton (Eds.),

The Biota and Limnology of Lake Scutari, 392 – 413, Univerzitet “Veljko Vlahovic”, Bioloski Zavod Titograd, Smithsonian Institution, Washington D.C.,

109

and Center of Great Lake Studies, University of Wisconsin, Milwaukee. Vuksanović S., Petrovic D. (n.D.): Hinterland of the Great Beach. Unpubl. Ms. Vuksanović S., Petrovic D. (n.D.): Flora i Vegetacija Ulcinjske Solane. Unpubl. Ms. Vuksanović S., Petrovic D. (n.D.): Vuksanović s. & Petrović D. (2007): The presence of

Kickxia cirrhosa (L.) Fritisch in Montenegro supports the earlier records of this species

for the Balkan Peninsula. (unpubl. Ms.) World Bank (2006): Montenegro Sustainable Tourism Development (MSTD). Final Draft

Report on Component 1

World Travel and Tourism Council (2007): Montenegro Travel & Tourism: Unlocking the

Potential for Growth. London