REALIZACIJA I EKSPLOATACIJA PROJEKTA UZGOJA PUŽEVAoliver.efri.hr/zavrsni/224.B.pdf · 2 sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet realizacija i eksploatacija projekta uzgoja puŽeva

1

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

FILIP KRANČIĆ

REALIZACIJA I EKSPLOATACIJA PROJEKTA UZGOJA

PUŽEVA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

2

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

REALIZACIJA I EKSPLOATACIJA PROJEKTA UZGOJA

PUŽEVA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Projektni menadžment

Mentor: Prof.dr.sc. Zdravko Zekić

Student: Ime i prezime: Filip Krančić

Studijski smjer: Menadžment

JMBAG: 0081109337

Rijeka, rujan 2013.

3

KAZALO

1. UVOD ........................................................................................................................... 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze 1

1.3. Svrha i cilj istraživanja 2

1.4. Znanstvene metode 2

1.5. Struktura rada 3

2. KONTEKST PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA ............................... 4

2.1. Pojam i definiranje projekta te projektnog menadžmenta 4

2.2. Projekt kao vremenski ograničeni i ciljni pothvat 8

2.3. Projektna okolina i interesno-utjecajne skupine 8

2.4. Životni ciklus projekta 10

2.4.1. Inicijacija projekta ........................................................................................ 10

2.4.2. Planiranje i organizacija projekta ................................................................. 11

2.4.3. Organiziranje i vođenje projekta .................................................................. 12

2.4.4. Evaluacija i zaključivanje projekta ............................................................... 13

3. PROJEKT UZGOJA PUŽEVA .................................................................................. 14

3.1. Parcela za uzgoj puževa 17

3.2. WBS 20

3.3. Plasman na tržište 22

3.3.1. Helicikultura Matulji .................................................................................... 23

3.3.2. Burza puževa Cherasco ................................................................................ 23

3.4. Analiza tržišta puževa 25

3.5. Troškovi 25

3.5.1. Fiksni troškovi .............................................................................................. 26

3.5.2. Varijabilni troškovi ....................................................................................... 27

3.6. Kreditni uvjeti i otplatni plan 28

3.7. Prihodi 30

3.8. Analiza isplativosti projekta 32

3.8.1. Vremenski tijek projekta .............................................................................. 33

3.8.2. Statička ocjena projekta, financijski tok projekta i RDG ............................. 35

3.8.3. Dinamička ocjena projekta i ekonomski tok projekta .................................. 40

3.8.4. Analiza osjetljivosti ...................................................................................... 44

4

3.8.5. SWOT ........................................................................................................... 45

3.8.6. Regresijska analiza ....................................................................................... 46

4. BUDUĆNOST I PERSPEKTIVA PUŽARSTVA I PROJEKTA .............................. 50

5. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 52

LITERATURA ............................................................................................................ 54

POPIS TABLICA ......................................................................................................,. 56

POPIS GRAFIČKIH PRIKAZA ............................................................................... 56

POPIS SHEMA ........................................................................................................... 57

POPIS FOTOGRAFIJA ............................................................................................. 57

5

1. UVOD

U novije vrijeme puževi su vrlo traženi na svjetskom tržištu. Najveća potražnja za njima

je na području gastronomije, ali raste i na drugim područjima poput kozmetičke

industrije. Vrlo su traženi na području Francuske i Italije čija proizvodnja ne može

zadovoljiti veliku potražnju koja raste iz dana u dan. Upravo radi toga spomenute

zemlje su primorane uvoziti toliko tražene puževe. Hrvatska ima veliki potencijal za

uzgoj puževa. Njena klima i tlo pogodni su za razvoj puža Helix Aspersa. U ovom

diplomskom radu prikazan je projekt uzgoja puževa Helix Aspersa na području Istre.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja se odnosi na uzgoj puževa, odnosno mogućnost uspješne

realizacije projekta uzgoja puževa u Istri.

Predmet istraživanja je iniciranje projekta uzgoja puževa na području grada Buzeta,

tijek i uspješnost projekta.

Objekti istraživanja su projektni menadžment, uzgoj puževa, ekonomske analize i

uspješnost eksploatacije projekta.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Temeljna radna hipoteza glasi: Temeljnim spoznajama o projektnom menadžmentu i

helicikulturi moguće je predočiti stanje na području pužarstva, a provedenim

ekonomskim analizama moguće je dokazati uspješnost projekta uzgoja puževa i

predvidjeti budućnost projekta.

Postavljena radna hipoteza konkretizira se s više pomoćnih hipoteza:

P.H.1: Definiranje i pojmovno određenje projekta i projektnog menadžmenta

omogućuje dolazak do spoznaja o njihovim temeljnim obilježjima te prikazuje životni

ciklus svakog projekta, pa tako i ovog vezanog za projekt realizacije i eksploatacije

projekta uzgoja puževa u Istri.

6

P.H.2: Niz financijskih analiza isplativosti ulaganja dokazuje uspješnost projekta u

ekonomskom aspektu.

P.H.3: Prateći trendove potražnje i korištenja puževa na svjetskom tržištu može se

zaključiti da ovaj projekt ima potencijala.

1.3. Svrha i cilj istraživanja

Svrha ovog diplomskog rada je analizirati tržište koje je suočeno s nedostatkom ponude

odnosno povećanjem potražnje na svjetskom tržištu puževa, te iskoristiti potencijale

koji se nude. Također, nastoji se približiti ideja kako se u jednoj staroj i već isprobanoj

djelatnosti poput poljoprivrede može naići na nove ideje i projekte koji će dovesti do

pozitivnih ekonomskih rezultata.

Cilj istraživanja je prikazati kako se prilikom prodaje i eksploatacije puževa ostvaruju

ekonomski ciljevi poput profita, ali i rasta samog gospodarstva te otvaranja novih radnih

mjesta, ukoliko bi se ova djelatnost počela dodatno razvijati. Uz pomoć financijskih

analiza, cilj je dokazati rentabilnost projekta, koja bi potvrdila ulaganje i opravdala

daljnje investicije u razvitak pužarstva.

1.4. Znanstvene metode

Diplomski rad nastoji što točnije i objektivnije prikazati informacije i činjenice do kojih

se dolazi pridržavajući se načela pouzdanosti. Znanstvene metode korištene u ovom

diplomskom radu su sljedeće:

· Povijesna metoda,

· Metoda analize i sinteze,

· Metoda indukcije i dedukcije,

· Metoda klasifikacije,

· Metoda deskripcije, komparacije i kompilacije

· Statistička metoda i

· Metoda dokazivanja.

7

1.5. Struktura rada

Ovaj je diplomski rad struktuiran u pet međusobno povezanih dijelova.

Prvi dio, Uvod, sadržava sistematični pregled rada. Elementi uvoda su: problem,

predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza, svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene

metode te struktura rada.

Drugi dio, Koncept i kontekst projektnog menadžmenta, navodi i pobliže objašnjava, na

teorijski način, pojam i karakteristike projekta s jedne, te projektnog menadžmenta s

druge strane, zatim obilježja projekta, projektnu okolinu te životne faze projekta.

Treći dio, Projekt uzgoja puževa, pobliže upoznaje sa stvarnim pokretanjem projekta

uzgoja puževa u smislu odabira lokacije farme, uzgoju puževa pa sve do njihova

ubiranja i plasmana na tržište. U ovom dijelu dana je analiza projekta koja prikazuje

ekonomsku računicu isplativosti projekta uzgoja puževa putem raznih izračuna i

grafikona.

Četvrti dio, Budućnost i perspektiva pužarstva, govori o sadašnjem stanju i

predviđanjima u helicikulturi koje donosi budućnost, te kako bi to sve zajedno trebalo

na najbolji mogući način iskoristiti ovim projektom.

U posljednjem dijelu, Zaključku, prikazana je sinteza rezultata istraživanja kojima je

dokazana radna hipoteza i pomoćne hipoteze.

8

2. KONTEKST PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA

Usmjerenost čovjeka prema stvaranju, bez obzira na to govori li se o ljudima kao

pojedincima ili udruženima u različite organizirane skupine, znači organiziranje ciljno

usmjerenih procesa tog stvaranja. To su procesi kojima čovjek ostvaruje ono što želi ili

mora ostvariti, bez obzira na to je li riječ o razvoju novog proizvoda, osvajanju novog

tržišta, gradnji auto-ceste, organiziranju kulturnih priredaba, realizaciji godišnjih

planova, sportskom natjecanju, uzgoju puževa ili slično. Organizacija neke nove

proizvodnje je projekt vremenski ograničenog trajanja na koji se nastavlja kontinuirani

proces koji će trajati dulje vremena redovnom proizvodnjom i prodajom pa sve do

njegova ukidanja (Hauc 2007, p. 17).

Velike i rapidne promjene u svjetskom poduzetništvu dovode do situacije gdje

uspijevaju samo oni koji imaju ono nešto, bio to proizvod ili usluga (u pravo vrijeme,

na pravom mjestu), što drugi žele i mogu im to isto prodati ili ponuditi te tako u pravom

smislu riječi uspjeti, to jest ekonomski profitirati. Te brze promjene poduzetničkog

poretka kao i one tehnološke, koje su danas ključne za svaki projekt, dovode do

dinamičnije izmjene projektnih procesa i kontinuiranih procesa eksploatacije. Samo

projektni menadžment može učinkovitim upravljanjem projektima nadzirati način rada

koji odgovara na ove svakodnevne promjene na tržištu te one tehnološke ili pak smisliti

nove strateške mogućnosti koje bi dovele do jednakih ciljeva.

2.1. Pojam i definiranje projekta te projektnog menadžmenta

Cijela je povijest ljudskih postignuća obilježena projektima kao jedinstvenim,

jednokratnim, vremenski ograničenim, ciljno usmjerenim procesima stvaralaštva.

Veliki, kao i oni manje eksponirani projekti usmjeravali su i nastavljaju usmjeravati

razvoj čovječanstva. Projekti su organizacijski model realizacije inovativnih

poduzetničkih pothvata te temeljne pretpostavke opstanka i razvoja suvremenog

poduzeća kao trajne organizacije poduzetništva s ciljem postizanja fleksibilnosti i

adaptibilnosti promjenama okoline. Tako se poslovanje poduzeća odvija kao

kontinuirana eksploatacija prethodno projektiranih procesa realizacije projektno

9

razvijenih proizvoda i usluga koji se ciklički inoviraju i razvijaju projektima. Termin

projekt potječe od latinske riječi „projectum“, koja je izvedenica izraza „projicere“

sastavljenog od prefiksa „pro“ koji označava nešto što prethodi i osnovice „jacere“ što

znači baciti. Doslovno se izraz projekt može prevesti kao prebaciti, odnosno preciznije

kao nešto privremeno što prethodi nekoj trajnijoj radnji (Zekić 2010, pp. 5-8).

Kako bi bi se objasnila razlika između projekta i procesa najprije se nalaze njihove

zajedničke karakteristike, a to su one koje govore da imaju svrhu i cilj, izvode ih ljudi,

imaju ograničene resurse, planiraju se, provode i kontroliraju. Međutim, razlika među

tim pojmovima je bitna. Pojam projekt rabi se za opis aktivnosti koje poduzeća odnosno

organizacije ne obavljaju svakoga dana, već se takve djelatnosti obavljaju povremeno i

prema potrebi, dakle jedinstveni su i privremeni. Pojam proces podrazumijeva skup

svakidašnjih aktivnosti organizacije koja kontinuirano i rutinirano transformira

određene organizacijske inpute u željene outpute. Proizlazi kako je osnovna razlika

između ovih sličnih pojmova upravo u jedinstvenosti projekta (Omazić i Baljkas 2005,

p. 30).

Projekt predstavlja privremeni i jedinstveni poduhvat koji se poduzima da bi se postigao

određeni rezultat. Jedinstvenost i privremenost su karakteristike koje razlikuju projekt

od svakodnevnih aktivnosti. Ta jedinstvenost se ogleda u jedinstvenim, specifičnim

ciljevima vrijednostima, okruženju, resursima, stilovima upravljanja i drugim

parametrima koji čine projektni sistem. Privremenost se odnosi na definiran početak i

završetak (Jovičić, Marle, Becquet, Janković i Vidal 2011).

Prema Boddyju i Buchananu (1992) projekt je jedinstveni pothvat s početkom i krajem,

kojeg vode ljudi, prema postavljenim ciljevima, uključujući parametre troška, rasporeda

i kvalitete. Tu je jasan naglasak na zadatku, dok s druge strane Graham (1997)

naglašava dimenziju ljudi koji rade na projektu i definira ga kao skup ljudi i drugih

resursa usmjerenih prema određenom objektu, najčešće s uključenom fiksnom bilancom

i vremenskim ograničenjem. H. Maylor (1999) definira projekt kao nerepetitivnu akciju

koja je usmjerena prethodno definiranom cilju, koja ima posebne resurse, mjerljiv

rezultat i provedbom nešto mijenja u organizaciji. Project Management Institute, vodeća

10

svjetska organizacija za standardizaciju primjene projektnog menadžmenta definira

projekt kao privremeno nastojanje da se stvori jedinstven proizvod ili usluga. Ovdje su

ključne dvije riječi: privremen i jedinstven. Privremen znači kako je svaki projekt

definiran svojim početkom i završetkom, a jedinstven znači kako je proizvod ili usluga

na neki način različit od sličnih proizvoda ili usluga izvedenih do sada. Prema Lewisu

(1995) projekti su poslovi koji se ne ponavljaju te su definirani svojom početnom i

završnom točkom, s jasno definiranim ciljem, ograničenjima i budžetom. Slično Turner

(1993) definira projekte kao nastojanja u kojima se ljudski, materijalni i financijski

resursi organiziraju na nov način kako bi se ispunio jedinstveni zadatak, uz zadane

karakteristike i određena ograničenja kao što su vrijeme, novac i izvedba.

Kombiniranjem svih definicija stiglo se do desetak opće prihvaćenih karakteristika, to

jest projekt (Omazić i Baljkas 2005, p. 32) :

· je privremeni pothvat s početkom i krajem,

· za rezultat ima jedinstveni proizvod ili uslugu,

· jednokratan je, svaki sa svojim svojim ciljem i namjenom koji su definirani,

· usmjeren je k određenom, prethodno definiranom cilju,

· ima vlastiti budžet,

· sadrži utvrđeni raspored obavljanja aktivnosti,

· prezentira sposobnosti sponzora i projektnog menadžera,

· utemeljuje težište na kvaliteti,

· ima svoju strukturu i

· transformira postojeće stanje u buduće.

Projekt je stoga privremena i planirana transformacija organizacijskog znanja poduzeta

s ciljem kreiranja jedinstvenog proizvoda ili usluge optimalne kvalitete, koji su u skladu

s prethodno definiranim strateškim ciljevima organizacije. Projekti su mogući u

navedenim poslovnim situacijama (Omazić i Baljkas 2005, p. 33):

· razvoj novog proizvoda ili usluge,

· promjene u organizacijskoj strukturi ili pri rasporedu zaposlenika,

· usvajanje i razvoj novog ili modificiranog informacijskog sustava,

· konstruiranje novog pogona ili tvornice,

11

· uvođenje nove organizacijske kulture te

· implementiranje nove poslovne procedure ili procesa.

Projekti se razlikuju ovisno o industrijskoj grani, ciljevima, mjestu izvođenja, veličini,

načinu financiranja, prema ekonomskoj efikasnosti, stupnju tehnologije, stupnju

konkretizacije i tako dalje. Također, u svakoj projektno orijentiranoj situaciji postoji

netko (klijent, kupac, sponzor) tko ima jedinstvenu potrebu (ideju) za nečim novim i

određena očekivanja u svezi s rezulatom projekta te netko tko zahtijeva znanje i resurse

kojima će se realizirati specifičan koncept unutar ograničenja vremena, budžeta i

definiranih karakteristika outputa (Omazić i Baljkas 2005, p. 33).

Nadalje, projektni menadžment označuje primijenjeno znanje, vještine, alate i tehnike

na projektnim aktivnostima kako bi se dostigli ciljevi i zahtjevi postavljeni pred projekt

od strane interesno-utjecajnih skupina. Srž projektnog menadžmenta obuhvaća

planiranje, organiziranje, praćenje i kontrolu svih aspekata projekta te motiviranje svih

uključenih ljudi za postizanje projektnih ciljeva na siguran način, unutar planiranog

budžeta, vremena i drugih zadanih parametara izvedbe. Kako bi se prikazala sama bit

projektnog menadžmenta koristi se takozvana 7S klasifikacija. Okvir 7S klasifikacije

prikazuje zadaće projektnog menadžmenta te olakšava i smanjuje kompleksnost njegove

uloge. 7S uključuje (Omazić i Baljkas 2005, p. 51):

· strategy (strategiju) – visoko postavljeni zahtjevi pred projekt i sredstva za

njihovo postizanje,

· structure (strukturu) – organizacijska predanost provedbi projekta,

· systems (sustave) – metode dizajniranja posla, izvođenja, nadgledanja i kontrole,

· staff (zaposlenike) – selekcija, pribaljanje, upravljanje i vđenje onih koji rade na

projektu,

· skills (vještine) – menadžerski i tehnički alati koji su dostupni projektnom

menadžeru i članovima projektnog tima,

· style/culture (stil/kulturu) – jedinstveni način rada i međuodnosa unutar

projektnog tima i organizacije kojoj pripada te

· stakeholders (interesno-utjecajne strane) – individuumi i grupe koji imaju interes

u projektnom procesu i njegovu rezultatu.

12

Daje se zaključiti kako je projektni menadžment taj koji projekt vodi od njegova

stvaranja do njegova završetka.

2.2. Projekt kao vremenski ograničeni i ciljni pothvat

Temeljno obilježje projekta koje ga razlikuje od procesa jest njegova vremenska

ograničenost. Vremenska ograničenost, odnosno privremenost, kao karakteristična

odrednica projekta podrazumijeva da duljina trajanja projekta kao i projektni cilj moraju

biti konačni. Kada se ostvari cilj projekta, projekt se zaključuje. Vremenska se

ograničenost ne odnosi na projektni proizvod ili uslugu koju je proizveo projekt. Oni se

neograničeno vrijeme mogu dalje eksploatirati kroz kontinuirane procese. Rokovi

realizacije projekta mogu se odrediti na dva načina. Prvi je način progresivnom

metodom gdje se najprije izračuna trajanje pojedinih aktivnosti od početka do završetka

projektne realizacije, pa izračunati rok uskladi sa strateškim i drugim zahtjevima. Drugi

je način regresivnom metodom tako da se najprije odredi rok završetka projekta

sukladno strateškim i drugim zahtjevima, a onda projektne aktivnosti planiraju u

zadatim vremenskim okvirima.

Jedinstvenost cilja je drugo temeljno obilježje projekta. Projektni proizvod ili usluga na

određeni su način jedinstveni, različiti od svih sličnih proizvoda i usluga. Projektom se

realizira nešto što do tada nije proizvedeno ili na taj način u identičnom kontekstu

izvedeno. Originalnost cilja pothvata te inovativnost procesa i konteksta projektne

realizacije sržne su odrednice projekta i temeljne pretpostavke jačanja konkurentnosti

poduzeća na tržištu (Zekić 2010, pp. 11-12).

2.3. Projektna okolina i interesno-utjecajne skupine

Prema Zekiću (2010) sustavski pristup projektnog menadžmenta realizaciji projekata

podrazumijeva i sagledavanje prilika, odnosno prijetnji okoline, tj. razumijevanje

konteksta projektne realizacije, kako bi se racionalnim korištenjem mogućnosti i

eliminiranjem slabosti u datom projektnom okruženju najučinkovitije realizirali

projektni ciljevi. Projekti se realiziraju u određenom, postojećem organizacijskom

okruženju s oblikovanom organizacijskom strukturom, sustavom menadžmenta,

13

organizacijskom kulturom, stilom vođenja i sličnim čimbenicima koji predstavljaju

kontekstualni okvir upravljanja projektnom realizacijom. Taj kontekst ubraja projektni

menadžment, kompleksnost projekta, utjecaje interne okoline projektne realizacije,

utjecaje eksterne okoline realizacije projekta te interesno-utjecajne skupine realizacije

projekta.

Projekte se inicira i realizira u okviru određenih postojećih organizacija koje

determiniraju čimbenike interne okoline projektne realizacije. U internu okolinu

projekta spadaju ponajprije organizacijska struktura te organizacijska kultura.

Organizacijska struktura definira modalitete dostupnosti resursa projektu i položaj

projektnog menadžmenta u sustavu menadžmenta poduzeća. Organizacijska kultura kao

važan kontekstualni čimbenik djelotvornosti projektnog menadžmenta koristi

inovativnost i rizičnost projektne realizacije kao poticajno okruženje kako bi se dobila

razvijena kultura zadataka, odnosno timska poduzetnička kultura. Organizacijski resursi

su treća stavka interne okoline. O resursima koje poduzeće posjeduje ovisi značajno

način i obuhvat poslovanja projekta koji se realizira.

Znanstveno-tehnološka, gospodarska, institucionalna i socio-kulturna okolina spadaju u

utjecaje eksterne okoline koji djeluju na realizaciju projekta. Raspoloživo tehnološko

znanje presudno utječe na način realizacije projekata, a mjere fiskalne i monetarne

politike te dostupnost i cijene potrebnih resursa ulazni su vektori koji usmjeravaju

metodologiju projektnog upravljanja i značajno determiniraju uspješnost realizacije

projekta. Isto tako, kontekstualni sustavi obrazovanja, vjerovanja i običaja te propisi i

akcije državnih vlasti kreiraju radnu etiku i organizacijsku lojalnost s jedne strane, i

ponašanje eksternih interesno utjecajnih skupina projektne realizacije s druge strane.

Realizacijom projekta stvara se i specifično okruženje koje oblikuju interesno-utjecajne

skupine projektne realizacije. Interesno-utjecajne skupine jesu pojedinci i organizacije

koji su direktno ili indirektno uključeni u projekt, čiji bi interesi mogli pozitivno ili

negativno utjecati na realizaciju projekta, odnosno na rezultat projektne realizacije. To

su sve osobe ili interesne grupe koje imaju neko očekivanje od projekta, čija realizacija

utječe na njihove interese i koji stoga polažu pravo utjecaja na njegovu realizaciju.

Glavni interesno-utjecajni sudionici realizacije projekta su projektni menadžment koji

čini osobe odgovorne za djelotvorno upravljanje projektom, projektni klijenti za koje se

14

realizira projekt, projektni izvođač koji izvodi projekt te projektni sponzor koji

omogućuje izvođenje projekta. Pored ovih glavnih postoje i druge zainteresirane strane

poput dobavljača materijalnih resursa, banaka, lobista, medija te organa lokalne i

državne vlasti. Projektni menadžment treba upravljati projektnom realizacijom na način

da različite interese usmjerava u pravcu uspješnog ostvarenja primarnih ciljeva

projektnog sponzora, odnosno klijenta i izvođača projekta (Zekić 2010, pp. 43-52).

2.4. Životni ciklus projekta

Projekti kao jedinstveni vremenski ograničeni ciljni pothvati suštinski uključuju

određeni stupanj nesigurnosti, odnosno rizika glede efikasnosti projektne realizacije i

efektivnosti ostvarenja projektnih ciljeva. Radi osiguranja djelotvorne upravljačke

kontrole, tj. smanjenja rizika uspješne realizacije projektnih ciljeva, projekti se dijele na

projektne faze koje zajedno čine njegov životni ciklus. Općenite faze životnog ciklusa

projekta su (Zekić 2010, pp. 16-17):

· iniciranje i aktiviranje realizacije projekta,

· planiranje i organizacija logistike projektne realizacije,

· organiziranje i vođenje projektne realizacije te

· evaluiranje i zaključivanje realizacije projekta.

Kod konkretnog projekta, projektne faze se mogu preciznije i detaljnije definirati

uzimajući u obzir glavne poslove koje projekt treba ispuniti, a koji su dani samim

projektnim zadatkom (Jovanović, Čolić, Đorđević, Mitić 2012).

2.4.1. Inicijacija projekta

Prva projektna faza projekta je inicijacija i aktiviranje projekta. Ovdje nastaje ideja i

potreba za pokretanjem nekog projekta. To je vjerojatno najvažnija faza u cijelom

životnom ciklusu projekta s obzirom da se u njoj donosi odluka o prihvaćanju i

izvođenju projekta, odobravaju ideje za razradu te osiguravaju resursi za njihovo

izvođenje. U ovoj su fazi informacije najoskudnije, a rizik i neizvjesnost projektne

realizacije najveći (Zekić 2010, p. 104).

15

Iniciranje ideje za pokretanje projekta je okidač cijelog projektnog ciklusa. Ideje za

pokretanje projekata mogu doći od strane raznih internih i eksternih sudionika. Tako

ideju može inicirati vrhovni menadžment zbog boljeg pozicioniranja na tržištu, radnici

organizacije zbog nagrada i napredovanja, vlada sa svojom zakonskom regulativom ili

pak klijenti zbog zadovoljavanja svojih potreba i slično (Omazić i Baljkas 2005, p.

187).

U prvoj fazi projekta uzgoja puževa radi se preliminarni plan. Definiraju se ciljevi i

zadaci, potrebni resursi, predviđaju se troškovi i prihodi te se radi studija isplativosti

projekta. Na kraju ove faze se donosi odluka o prihvaćanju ili odbacivanju projekta. U

ovom slučaju sve studije su pokazale da je projekt isplativ, odnosno prihvatljiv za

daljnje izvođenje, što je i prikazano u slijedećim dijelovima rada.

2.4.2. Planiranje i organizacija projekta

Odobravanjem aktiviranja selekcioniranih projekata za realizaciju strategijskog

razvojnog programa poduzeća ili eksternih komercijalnih projekata menadžment

projekta odlučuje o usvajanju preliminarnog projektnog plana s ciljevima, okvirima i

ograničenjima projekata planiranih za realizaciju. Detaljiziraju se i revidiraju postavke

preliminarnog projektnog plana te pomoću strukturnih dijagrama definiraju struktura

aktivnosti, struktura proizvoda i struktura troškova pojedinačnih projekata (Zekić 2010,

p. 117).

Proces planiranja i organizacije projekta razlikuje se ovisno o veličini projekta, tipu

industrije kao i nizu drugih parametara. No, osnovni je koncept jedinstven te se dijeli na

slijedeće faze (Omazić i Baljkas 2005, p. 201):

· analiza proizvoda procesa iniciranja,

· određivanje projektnih ciljeva,

· definiranje projektnog obuhvata,

· izrada strukture raščlanjenih poslova,

· izrada gantograma i mrežnih dijagrama,

· identificiranje uloga i odgovornosti,

16

· procjena ključnih parametara projekta,

· budžetiranje i procjena troškova,

· niveliranje i optimiziranje resursa i

· identificiranje i procjena projektnih rizika.

Planiranje i organizacija projekta jedna je od najzahtijevnijih faza. Kod projekta uzgoja

puževa, u ovoj fazi je razrađen preliminarni plan. To znači da su detaljno i prezicno

određeni ciljevi, planirani troškovi i prihodi, razrađen je ekonomski i financijski tok

projekta, izrađen gantogram aktivnosti i napravljene brojne studije isplativosti. Dakle,

sve aktivnosti su pomno planirane kako bi se projekt mogao izvesti bez nejasnoća i

velikih rizika zbog mogućeg neuspjeha.

2.4.3. Organiziranje i vođenje projekta

Treća projektna faza bavi se realizacijom odnosno izvedbom projekta. Realizacija

projekta može se podijeliti u dvije podfaze (http://student.foi.hr):

· izvođenje (realizacija) projekta i

· uvođenje projekta.

U podfazi izvođenja ili realizacije projekta projekt se realizira i provodi prema

pravilima koja su utvrđena u prethodnoj fazi, poštuju se dogovoreni rokovi i troškovi.

Prilikom realizacije projekta može doći i do određenih odstupanja od zacrtanog projekta

iz prethodne faze. Do tih odstupanja obično dolazi zbog promjene uvjeta u kojima se

projekt realizira, ali često i zbog neadekvatnog i lošeg plana projekta iz prethodne faze.

Druga podfaza realiziranja projekta je uvođenje rezultata dobivenih projektom u

postojeći sustav (http://student.foi.hr).

U ovoj fazi, što se tiče projekta uzgoja puževa, počinju se provoditi planirane aktivnosti.

Osniva se OPG Buzetski puž, počinju pripreme na parceli za uzgoj puževa, prati se

razvoj puževa i brine se o njima, prate se troškovi te se kreće u berbu puževa kako bi ih

se prodalo tvrtci Helicikultura Matulji s kojima Buzetski puž sklapa ugovor o

kupoprodaji te se na kraju zbrajaju ostvareni prihodi.

17

2.4.4. Evaluacija i zaključivanje projekta

Evaluacija ili vrednovanje projekta je periodičko ocjenjivanje djelotvornosti

(efikasnosti), učinkovitosti (efektivnosti), održivosti i relevantnosti projekta u kontekstu

utvrđenih ciljeva. Odnosi se na opći cilj projekta i njegovu svrhu, odnosno bavi se

takozvanim dugoročnim učinkom te se od praćenja provedbe, to jest monitoringa,

razlikuje u vremenskom intervalu u kojem se provodi. Provodi se kao neovisna analiza

okružja, ciljeva, rezultata, aktivnosti i uloženih sredstava radi donošenja zaključaka koji

bi se mogli iskoristiti kao temelj za buduće odluke.

Tijekom evaluiranja i zaključivanja projekta provjeravaju se rezultati projekta

mjerenjem (http://www.mrrfeu.hr):

· efikasnosti projekta,

· zadovoljstva klijenata,

· poslovnog uspjeha,

· kvalitete i

· budućeg uspjeha.

Svaki je projekt onoliko uspješan koliko se upotrebljava stvoreni projektni proizvod ili

usluga. Revizijom i završetkom projekta kao podfazama zaključivanja projekta trebao bi

se dati zaključak je li proizvod/usluga konačno uistinu i dao željene rezultate s obzirom

na planirane ciljeve (http://www.mrrfeu.hr).

U fazi evaluacije i zaključivanja projekta uspoređuju se planirani rezultati s ostvarenim.

Uspoređuju se planirani troškovi, odnosno prihodi s ostvarenima, količina uzgojenih

puževa, prati se točnost preliminarnih studija i uočavaju se stvari koje bi se u budućnosti

mogle poboljšati.

18

3. PROJEKT UZGOJA PUŽEVA

U novije vrijeme u Hrvatskoj se sve više razvija djelatnost helicikulture. Osim što je

zabranjeno sakupljanje puževa u prirodi, uzgoj puževa se pokazuje kao nov način za

stvaranje dopunske dobiti u mnogim obiteljima, te je nerijetko predmet

samozapošljavanja, posebice mladih ljudi. U svijetu, pogotovo u Europi, zadnjih je

desetak godina porastao interes za konzumacijom puževa koji su prepoznati kao zdrava

hrana. Trenutačno potražnja za tom delicijom, koja se u Dalmaciji sve dosad smatrala

hranom za siromašne, znatno je veća od ponude (www.poduzetništvo.org). Za najveće

uzgajivače u Europi slove Francuzi, a zatim i Talijani. Francuzi godišnje, primjerice,

pojedu 45 tisuća tona puževa, a Talijani su najveći proizvođači (www.business.hr).

Uzgoj puževa se može vršiti na nekoliko načina. Jedan od najpovoljnijih načina uzgoja

je u kompletnom biološkom ciklusu na otvorenom, a to je ujedno i najisplativiji način

uzgoja. U takvom tipu uzgajališta ostvaruju se idealni uvjeti za život puža, gdje su

puževi zaštićeni od neprijatelja, ali isto tako imaju gotovo identične uvjete kao u prirodi.

Riječ je o takozvanom „talijanskom uzgoju“. U takvim uvjetima puž je kontrolirana

namirnica uzgojena u biljnoj proizvodnji i na taj način postižu se prehrambena svojstva

daleko kvalitetnija negoli u puževa iz prirode. U ovakvom će habitatu puž uvijek imati

na raspolaganju obilje svježe ispaše koju će rado konzumirati te će se moći ravnati

prema godišnjim dobima, za razliku od uzgoja u zatvorenom (Cvjetković 2005, p. 29).

Slijedeći ovaj primjer, i projekt uzgoja puževa u ovom radu bazirati će se na otvorenom

tipu uzgoja. Ostale bitne karakteristike ovog projekta dane su u projektnoj povelji koja

se može iščitati u Shemi 1.

19

Shema 1: Projektna povelja

Izvor: Izrada studenta

U ovom diplomskom radu razvoj projekta počinje osnivanjem obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva Buzetski puž, što uključuje:

· izrađivanje elaborata za gradnju farme,

· upis u Poljoprivredni upisnik na temelju OPG-a,

· podnošenje Zahtjeva za registraciju objekta za uzgoj puževa Ministarstvu

poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja – Upravi za veterinarstvo,

· podnošenje Zahtjeva za dobivanje suglasnosti za uzgoj puževa Ministarstvu

kulture – Upravi za zaštitu prirode,

· ugovaranje otkupa i prerade puževa s obrtom Helicikultura Matulji,

· ugovaranje opreme i radova te

· menadžment i vođenje projekta u cjelini.

PROJEKT UZGOJA PUŽEVA

· Tip uzgoja: „talijanski“ uzgoj u kompletnom biološkom ciklusu na otvorenom,

· Investitor: OPG Buzetski puž,

· Mjesto uzgoja: Marčeneško Polje pokraj Buzeta u Istri,

· Veličina parcele: 5625 m2,

· Vrsta uzgojnog puža: Helix Aspersa,

· Otkupna tvrtka: Helicikultura

Matulji - ugovor na pet godina,

· Izvori financiranja: vlastito

zemljište za uzgajalište te kredit na deset godina izdan od strane

banke za nabavku sredstava za

uzgoj.

20

Projektom uzgoja puževa obuhvaćene su slijedeće aktivnosti:

· odabir lokacije za parcelu gdje će se uzgajati puževi,

· odabir parcele na temelju njezina oblika i svojstava tla (zemlje),

· borba protiv nametnika,

· priprema lokacije za uzgoj,

· razmnožavanje puževa,

· radovi i održavanje farme,

· ubiranje puževa i

· prerada i plasman na tržište.

Prije kretanja na sam praktički dio projekta uzgoja puževa potrebno je pobliže prikazati

što je sve potrebno kako bi se uopće počelo s njegovom realizacijom, to jest što je

potrebno od dokumentacijske i zakonodavne strane kako bi omogućilo bavljenje

navedenim poslom. Za početak, potrebno je izraditi elaborat za gradnju farme.

Elaboratom se dobije površina i kapacitet proizvodnje farme. Podatke iz elaborata treba

evidentirati (http://www.hitro.hr):

1. Upisati se u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (OPG)

· zahtjev taksirati s 70,00 kn takse i

· uz Zahtjev priložiti kopiju katastarskog plana iz kojeg je vidljiva zemljišna

čestica na kojoj je izgrađena farma puževa.

2. Podnijeti Ministarstvu kulture – Upravi za zaštitu prirode, Zahtjev za dobivanje

suglasnosti za uzgoj puževa uz koji se prilaže Tehničko-tehnološki projekt za

izgradnju farme puževa i Certifikat izdan od Helicikulture Matulji kojeg se dobiva

uz isporuku matičnog legla, sa slijedećim podacima i matičnom stadu, kada ono

biva isporučeno:

· vrsta,

· količina,

· porijeklo i

· 70,00 kn državne pristojbe u biljezima.

21

3. Po dobivenoj suglasnosti iz točke 2., treba podnijeti Ministarstvu poljoprivrede,

ribarstva i ruralnog razvoja – Upravi za veterinarstvo, Zahtjev za registraciju

objekta. Prilažu se:

· biljezi u vrijednosti od 70,00 kn i

· zahtjev za registraciju objekta farme puževa.

Ukoliko pužarstvo predstavlja dopunsku djelatnost tako što se ono obavlja tijekom

radnog odnosa ili u mirovini, kao što je to u slučaju OPG-a Buzetski puž, onda je

dovoljno biti u Poljoprivrednom upisniku, odnosno posjedovati OPG. Ukoliko se pak

ova djelatnost želi obavljati kao trajnu djelatnost radi ostvarivanja dobiti isporukom

puževa na tržište onda se to ostvaruje ili otvaranjem obrta ili osnivanjem poduzeća

prema Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, označenoj pod šifrom 01.25.

(http://www.hitro.hr).

Fotografija 1: Puž Helix Aspersa

Izvor: http://www.agricola.kapelica.com

3.1. Parcela za uzgoj puževa

Prva i jako bitna faza prije početka osnivanja farme za uzgoj puževa je odabiranje prave

lokacije parcele i njezin položaj. Analiza tla može se izraditi, ali ona u praksi nije nužna

ako na području već postoji stanište puževa sa kućicom. Za analizu tla potrebno je uzeti

uzorak zemlje do dubine 15-18 cm, mase 0,5 kg. Zemlju se ni u kojem slučaju ne smije

prosijavati te je potrebno samo ukloniti gornji travnati pokrov ukoliko postoji. Uz

uzorak šalju se podaci, ime katastarske općine kojoj teren pripada te kopija o izvršenoj

22

uplati koja iznosi 492,00 kn za jedan uzorak. Rezultate je potrebno čekati dva do tri

tjedna. Kada se ustanovilo da je odabrana parcela prirodno stanište puževa prelazi se na

izbor položaja zemljišta. Za osnivanje farme potrebno je odabrati zemljište koje je više

okrenuto na južnu stranu što pogoduje rastu biljaka. Potrebno je zatim da ima osiguran

pristup vodi i blizinu puta ili neprometne ceste, te da u blizini nema važnijih vodenih

tokova, kanalizacije, tvornica i ostalih zagađivača. Jedan od bitnijih uvjeta je da se

tijekom većih kiša voda ne smije zadržati na uzgojnim površinama, to jest poželjno je

da zemljište ima lagani pad, tako da se voda cijedi i da se ne stvaraju lokve kako se

puževi ne bi utopili. Spomenuti nagib terena može biti do najviše 25%. U udaljenosti od

50 metara i bliže ne smiju postojati druge kulture koje se kemijski tretiraju jer se u

protivnom niti ne može dobiti suglasnost za uzgoj i registraciju farme. Također, parcela

treba biti udaljena barem 150 metara od magistralnih puteva kako bi dobila

Veterinarsko-zdravstvenu suglasnost (http://www.uzgojpuzeva.com).

Fotografija 2: Parcela za uzgoj puževa s nagibom

Izvor: http://www.lumache-elici.com

Za uzgoj puževa potreban je ravan teren kako bi se što lakše snalazilo na njemu i

obavljalo radnju. Eventualni mali pad ili kosina (nagib do 25%) bila bi izrazito pogodna

radi ocjeđivanja. Parcela mora biti čista, raskrčena i bez stabala. Priželjkuje se da bude

što pravilnijeg oblika (idealno za 5625 m2 je 75x75 m), te je poželjno da duža os parcele

bude u smjeru istok-zapad. Također, tlo na parceli može biti muljevito, pjeskovito ili

glinenasto, a pojedini sastojci moraju biti u takvom omjeru da teren bude rastresit i

prozračan kako bi puž u njemu mogao s lakoćom kopati gnijezda i ukopavati se tijekom

zime (http://www.uzgojpuzeva.com).

23

Shema 2: Tlocrt uzgajališta puževa

Izvor: http://www.helicikultura.com

Sama činjenica da ih na prostoru koji se odabrao za uzgoj ima, dovoljan je pokazatelj da

je tamo moguć i uspješan uzgoj. Na odabranom terenu, onom u Marčeneškom Polju,

pokraj Buzeta veličine 5625 m2, ima dovoljno zemljanog pokrova za sadnju vegetacije,

iako sve kulture koje se kasnije siju u uzgajalištu imaju vrlo plitko korjenje. Ti su

faktori bitni jer će puž biti u stalnoj vezi s njima i pod njihovim utjecajem. To znači da

teren mora imati ili se mora prilagoditi sljedećim faktorima

(http://www.uzgojpuzeva.com):

· rastresitost i propusnost tla,

· raspoloživost aktivnog kalcija u tlu (barem 1%),

· vlažnost tla – prisutnost rose,

· temperatura i vlažnost zraka,

· prisutnost eventualnih neprijatelja,

· sigurnost samog uzgajališta,

· prisutnost vjetrova te

· blaga kiselost tla (PH od 5,8 do 7,5).

24

3.2. WBS

Sveobuhvatno sagledavanje posla koji treba obaviti radeći na projektu neophodno je

kako bi se ostvarili očekivani rezultati, procijenili troškovi, vrijeme i drugi značajni

elementi svakog projekta. U tu svrhu, u početnoj fazi planiranja koristi se WBS. WBS

(Work breakdown structure) je orijentiran na hijerarhijsku raščlambu poslova koji

projektni tim treba izvršiti kako bi se ostvarili projektni ciljevi. Jednostavnije rečeno,

WBS organizira i definira sve zadatke i aktivnosti, odnosno ukupni projektni opseg

(Monschler i Weitzner 2012).

To je grafički alat za raščlanjivanje ukupnog posla na manje cjeline, do nivoa na kojem

je moguće procijeniti sve neophodne elemente nekog posla. Početna osnova za

hijerarhijsku raščlambu predstavljaju glavni rezultati projekta, faze životnog ciklusa

projekta ili podprojekti koji se mogu realizirati bez projektnog tima (npr. posao

proizvođača). Daljnjom raščlambom identificiraju se sve pripadajuće cjeline neophodne

da bi se zahtjevani proizvod (rezultat) ostvario, i tako sve do nivoa radnih paketa koji

predstavljaju najjednostavnije odnosno atomske jedinice projekta. Neke od prednosti

WBS-a su: uravnotežen protok informacija, poboljšanje komunikacije, smanjenje

redundancije odnosno ponavljanja istih radnji i poboljšanje operativne preglednosti

(Effective and efficient work breakdown structure 2006).

25

Shema 3: WBS projekta uzgoja puževa


Kako bi se projekt uzgoja puževa uspješno realizirao, napravljena je WBS analiza.

Njome je projekt raščlanjen na jednostavnije poslove: osnivanje OPG-a, radove na

farmi i plasman na tržište. Kod osnivanja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva

potrebno je upisati se u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, podnijeti Ministarstvu

kulture zahtjev za dobivanje suglasnosti za uzgoj te po dobivenoj suglasnosti podnijeti

Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja zahtjev za registraciju objekta.

Time je osnovan OPG i može se početi s poslom uzgoja puževa. Sljedeći korak su

radovi na farmi koji obuhvaćaju pripremu uzgajališta, sijanje vegetacije za prehranu

puževa, nabavku puževa i njihovo tovljenje te na kraju berbu puževa. Potom slijedi

plasman na tržište. Prvenstveno je potrebno ugovoriti otkup. U ovom projektu otkup se

ugovara s tvrtkom Helicikultura Matulji. Zatim se puževi kalibriraju i pakiraju u vreće

te ih se prodaje tvrtci s kojom je ugovoren otkup.

Projekt uzgoja puževa

Osnivanje OPG-a

Upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

Zahtjev za dobivanje suglasnosti za uzgoj

Zahtjev za registraciju objekta

Radovi na farmi

Priprema uzgajališta

Sijanje vegetacije

Nabavka i tovljenje puževa

Berba puževa

Plasman na tržište

Ugovaranje otkupa

Kalibriranje puževa

Prodaja puževa

26

3.3. Plasman na tržište

Nakon potrebnih radova na farmi i same berbe puževa, prije nego li ga se plasira na

tržište, uzgojni puž mora proći proceduru pročišćavanja u čistilištu. Radi se o važnoj

proceduri koju treba izvršiti kako bi se postigla sigurnost da će puž stići živ do odredišta

te da bi se zadovoljili higijensko-sanitarni zahtjevi. Pročišćavanje se vrši u kavezima ili

drvenim sanducima s poklopcem koji se postavljaju na prozračnom i natkrivenom

mjestu, gdje se puževi drže najmanje 15 dana bez hrane kako bi ispraznili crijeva.

Čistilište valja napuniti do 1/3 visine. U prvih pet dana uočava se pad težine mekušaca i

do 20%, smanjenje vlažnosti te povlačenje puževa u kućice. Otpad, prljavština i uginule

jedinke pasti će na dno ili čak kroz mrežu na pod pa će tako biti jednostavnije pokupiti

puževe za prodaju. Gladovanjem i dehidracijom, puž zaustavlja procese fermentacije što

znatno produžuje vijek trajanja suhog i čistog proizvoda. Pri pakiranju u vreće među

komercijalne puževe ne stavljaju se mali, ni mrtvi puževi. Smrtnost se može povećati u

svakoj vreći do isporuke ako je u njoj i samo jedna mrtva jedinka. Ne stavljaju se niti

puževi sa jako oštećenim kućicama jer će oni tijekom transporta zasigurno uginuti.

Tolerirana smrtnost pri isporuci može iznositi maksimalno 1,5%. Komercijalni puž

također mora biti pakiran po standardu, to jest mora biti kalibriran. Svi puževi u

namjenskim vrećama trebaju biti približno iste veličine, pakirani prema pravilima

isporuke. Jedino ako su svi puževi iste veličine moguće je odrediti koliko će suhih

puževa biti u jednom kilogramu te se samo kalibrirani puževi mogu koristiti u

gastronomske svrhe. Veličina puža (kalibar) određuje se tako da se izmjeri najduža os

otvora kućice od ruba do ruba. Kasnije se puževi sortiraju „na oko“

(http://www.helicikultura.com). Vrste kalibara za Helix Aspersa prikazani su u Tablici

1.

Tablica 1: Kalibri puža Helix Aspersa

Broj Tip Os otvora

14 Mali 20-22 mm

12 Srednji 22-25 mm

10 Srednji 25-27 mm

8 Veliki 27-30 mm

Izvor: http://telluris-medin.hr

27

3.3.1. Helicikultura Matulji

U Hrvatskoj postoji nekolicina tvrtki i zadruga koje nude otkup puževa, a OPG-u

Buzetski puž najbliža je Helicikultura u Matuljima. Budući da se puževi Buzetskog

puža uzgajaju na području Istre, Helicikultura Matulji je najbolja opcija za otkup puževa

radi blizine (druga tvrtka Telluris-Medin je u Zadru) i zbog toga jer nudi sve potrebno

za početak uzgoja – puževe (početni matičnjak reproduktora), materijal za izgradnju

farme i berbu (Helitex mreža) te savjetovanje po potrebi. S ovom se tvrtkom suradnja

sklapa potpisivanjem ugovora na pet godina kojim se obvezuje sve proizvedene puževe

u to vrijeme prodati tvrtci (www.business.hr).

Helicikultura Matulji je prva tvrtka u Hrvatskoj koja je započela sa uzgojem

gastronomskih puževa u kompletnom biološkom ciklusu na otvorenom i jedina koja se

bavi preradom, konzerviranjem i prodajom mesa kopnenih puževa vrste Helix Pomatia i

Helix Aspersa. Njihovi proizvodi plod su minuciozne obrtničke proizvodnje

gastronomskih puževa isključivo iz hrvatskih uzgajališta. Radi se o uzgajalištima u

kojima su u potpunosti reproducirani uvjeti kakve puž ima u prirodi, a još se i poštuje

biološki ciklus ovog mekušca, te mu je na raspolaganju obilje svježe i raznolike ispaše,

što direktno utječe na kvalitetu i ukus gotovog proizvoda (Cvjetković 2005, p. 73).

U protekle tri godine Helicikultura je otkupila isključivo od svojih kooperanata 85 tona

puževa, koje je preradila te ih plasirala na hrvatska i inozemna tržišta

(www.poduzetnistvo.org).

3.3.2. Burza puževa Cherasco

Kako je cjelokupna potrošnja i proizvodnja puževa rasla, rasla je i potreba da se osnuje

uređeno tržište puževima – burza puževa. U Europi, ali i cijelom svijetu, Italija je jedan

od najvećih potrošača i proizvođača puževa pa se stoga u talijanskom gradiću Cherascu

70-ih godina 20. stoljeća osnovao institut za helicikulturu. „Instituto elicicoltura di

Cherasco“ je prvi počeo sa razvijanjem tehnologije uzgoja puževa u otvorenim

uvjetima. 1980. godine se osniva i burza koja je omogućila lakše trgovanje puževima.

Zemlje kao Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Srbija i Grčka imaju puno bolje uvjete od

28

tradicionalnih pužarskih zemalja kao što su Francuska i Italija, no nemaju razvijenu

proizvodnju. Većina proizvođača iz tih država su članovi burze u Cherascu te ondje

plasiraju svoje proizvode. Ipak, za male proizvođače puževa nije isplativo plasirati

proizvode na burzu radi udaljenosti Cherasca. Postoje i manje zadruge uzgajivača koje

dijele troškove prijevoza do burze što je također dobar način za smanjenje troškova.

Ukoliko se sklopi ugovor sa tvrtkom koja garantira otkup puževa, problem daljnje

prodaje nije problem. Takva je situacija i kod OPG-a Buzetski puž koji ugovara otkup

puževa s tvrtkom Helicikultura. Slijedi prikaz cijena prema vrsti puža na burzi u

Cherascu u zadnjih par godina.

Tablica 2: Kretanje cijena puževa od 2. polovice 2009. do 2. polovice 2011. godine na

burzi puževa u Cherascu (1 kg)

VRSTA

PUŽA

2.polovica

2009.

1.polovica

2010.

2.polovica

2010.

1.polovica

2011.

2. polovica

2011.

Helix

Aspersa

4,30€/4,80€ 4,00€/4,80€ 3,80€/4,80€ 3,50€/5,50€ 4,20€/6,00€

Helix

Pomatia

2,00€/2,50€ 2,00€/3,00€ 2,80€/3,40€ 2,50€/3,50€ 2,50€/3,50€

Eobania

Vermiculata

2,50€/4,00€ 2,00€/3,00€ 3,00€/4,00€ 3,00€/4,00€ 4,00€/5,00€

Izvor: http://www.lumache-elici.com

U tablici su prikazane dvije cijene, najprije minimalna, a zatim i maksimalna. Puževi se

sortiraju prema vrsti i veličini (kalibriranje). Puževi većeg kalibra postižu veću cijenu

nego oni manjeg kalibra. Cijena puža Helix Aspersa, koji se uzgaja unutar OPG-a

Buzetski puž, porasla je za 12% u roku od dvije godine (i to za vrijeme ekonomske

krize). Institut Cherasco prognozira i daljnji rast, s obzirom da se potrošnja povećava

brže od proizvodnje. Kao mali proizvođač puževa bolje je sklopiti ugovor sa otkupnom

tvrtkom radi blizine, sigurnosti i podrške koju može pružiti. Ukoliko bi se nakon par

godina postojeći OPG razvio u većeg proizvođača tada bi se isplatilo postati član burze i

plasirati puževe direktno na tržište.

29

3.4. Analiza tržišta puževa

U Hrvatskoj postoji potražnja za puževima. Dvije se tvrtke bave otkupom puževa, a to

su Helicikultura Matulji i Telluris Medin iz Zadra. Uzgajivači iz Istre većinom sklapaju

ugovor s tvrtkom Helicikultura Matulji zbog njezine blizine i u skladu s tim manjih

troškova transporta i sl. Sklopljen ugovor znači garantiran otkup narednih pet godina, a

taj ugovor imaju svi registrirani uzgajivači puževa. Cijena otkupa ovisi o burzi puževa u

Cherascu, odnosno o stanju na toj burzi. Upravo zbog velike potražnje, konkurencija je

mala i to je prilika za uspješnu realizaciju sa strane Buzetskog puža. Ostali uzgajivači

imaju iste uvjete i istu otkupnu cijenu ukoliko imaju sklopljen ugovor s prethodno

spomenutom tvrtkom i ukoliko uzgajaju istu vrstu puža. Kada bi se eventualno povećao

uzgajivač, tada bi mogao direktno prodavati svoje puževe krajnjim kupcima. Mjesta na

tržištu uzgajivača puževa ima, a jedini konkurenti koji se bore za prevlast i veći otkup a

time i daljnju prodaju i dobit su Helicikultura Matulji i Telluris Medin.

Ponuda uzgajivača ovisi o vrsti puževa koje on uzgaja. Otkupna cijena puža ovisi o

njegovom kalibru. Ukoliko uzgajivač postigne veću kalibraciju, puž je veći, a time je

veća i otkupna cijena. Što se tiče konkurentnosti otkupnih tvrtki Helicikultura Matulji

nudi jeftiniju nabavku mreže koja se stavlja u uzgajalište te svaku pomoć i konzultacije

i vezi s početkom uzgajanja.

Plan prihoda uzgajivača ovisi o dimenzijama njegovog uzgojnog polja. Ukoliko su

dimenzije polja veće, imat će više puževa i prodaja, a time i prihodi će biti viši. Ako se

uzgajivač pravilno i svakodnevno brine o svojem uzgajalištu, nedostatci i troškovi biti

će manji. Ako su biljke za prehranu puževa na uzgajalištu zdrave, puž će se zdravo

hraniti i bolje toviti što će na kraju rezultirati i većom otkupnom cijenom.

Analiza plana prodaje i ostale analize prikazane su u slijedećim dijelovima ovog

diplomskog rada.

3.5. Troškovi

U projektu uzgoja puževa nailazi se na dvije vrste troškova. Prvi su oni potrebni za

izgradnju farme puževa. Ti troškovi nazivaju se investicijskim i obračunavaju se za prvu

godinu; godinu započinjanja projekta. Poželjno je dakako imati neka svoja sredstva za

30

početak realizacije projekta. Međutim, vrsta posla poput uzgoja puževa je vrlo

atraktivna i tražena te se čak i preporučuje od strane Ministarstva poduzetništva i obrta.

S tim je saznanjem znatno olakšan pristup kreditima pa se i ovaj poput mnogih drugih

zanimljivih i potencijalnih projekata može započeti financiranjem uz pomoć banke. Na

isti se put okreće i OPG Buzetski puž, koji uz spomenute početne investicije koje su

fiksne, treba voditi brigu i o godišnjim operativnim troškovima koji variraju.

3.5.1. Fiksni troškovi

Pužarstvo zahtijeva određene početne investicijske troškove. U prvoj godini oni su

fiksni jer pužarstvo zahtijeva točno određenu cifru za početak rada, to jest za nabavku

svih potrebnih materijala za izgradnju farme na kojoj će se puževi razmnožavati i toviti

za prodaju. OPG Buzetski puž se radi visokih početnih troškova odlučio za nabavku

sredstava putem kredita najpovoljnije banke na tržištu. Sa statusom klijenta banke, OPG

uzima poljoprivredni kredit u vrijednosti od 149.860,00 kuna, koliko i iznose troškovi u

prvoj godini projekta. Investicijski troškovi prikazani su u Tablici 3.

Tablica 3: Prikaz investicijskih troškova izgradnje farme puževa

Materijal Opis Količina Cijena

Limena ograda vanjska ograda od

prešanog lima 350 m 15.000,00 kn

Žičana ograda vanjska ograda od

plastificirane žice 350 m 4.700,00 kn

Stupovi stupovi za vanjsku

ogradu – 2,2 m 80 kom 1.800,00 kn

Helitex mreža mreža za ograđivanje unutarnjih polja

800 m 56.560,00 kn

Stupovi stupovi za Helitex

mrežu – 1,2 m 280 kom 4.800,00 kn

Deratizacija sredstva za

deratizaciju

Za parcelu veličine

5625 m2

3.000,00 kn

Sjemenje sjemenje za sadnju

u uzgojna polja Za parcelu veličine 10.000,00 kn

31

5625 m2

Matično leglo puževi koji se stavljaju u farmu

12000 kom 54.000,00 kn

UKUPNO 149.860,00 kn

Izvor: Izrada studenta prema http://www.helicikultura.com

3.5.2. Varijabilni troškovi

Uz početne investicijske troškove, projekt zahtijeva i obračun godišnjih operativnih

troškova koji su varijabilni jer ovise o prirodnim prilikama te izvanrednim troškovima,

između ostalog. U Tablici 4 prikazani su procjenjeni prosječni očekivani troškovi uz

pretpostavljene prilike i neprilike.

Tablica 4: Prikaz godišnjih operativnih troškova


Vrsta troška Opis Iznos

Voda ukoliko dođe do suše potrebno je navodnjavanje

2.400,00 kn

Gorivo za pogon freze i kosilica za

održavanje farme 3.000,00 kn

Struja potrebna elektirčna energija u održavanju farme

600,00 kn

Sjemenje svake godine mijenja se

vegetacija u uzgajalištu 10.000,00 kn

Radna snaga kod berbe ukoliko je potrebna

pomoć radi bržeg sakupljanja 1.200,00 kn

Prijevoz pakiranje i skladištenje te prijevoz do otkupne tvrtke

500,00 kn

Izvanredni troškovi popravci strojeva i ograda,

saniranje šteta u farmi od neprilika

1.000,00 kn

UKUPNO 18.700,00 kn

32

3.6. Kreditni uvjeti i otplatni plan

Poljoprivredni kredit od 149.860,00 kn uzet je od strane OPG-a Buzetski puž na deset

godina, što znači da će cijeli biti vraćen nakon dva ugovora (svaki ugovor traje pet

godina) sklopljenih s tvrtkom za otkup puževa Helicikulturom iz Matulji. Kroz tih deset

godina naplatit će se uz ugovoreni iznos i iznos kamate po stopi od 6,80% godišnje.

Kamate će na kraju razdoblja iznositi 57.091,00 kn. Ostali podaci i uvjeti kredita dani su

u Tablici 5. Zatim su prikazani otplatni plan kredita (Tablica 6) te obračun amortizacije

(Tablica 7). Radi lakšeg sagledavanja otplatnog plana također je prikazan i grafikon

omjera plaćanja glavnice i kamate (Grafički prikaz 1).

Tablica 5: Kreditni uvjeti

Iznos kredita 149.860,00 kn

Godišnja kamatna stopa 6,80%

Rok otplate 120 mjeseci

Broj anuiteta 1 godišnje

Dospijeće prvog anuiteta 01.06.2013.

Naknada za izdavanje kredita 2%

Status klijenta banke DA

Vraćena sredstva kroz 10 godina 206.951,00 kn


Iz prethodne je tablice vidljivo da je iznos kredita 149.860,00 kuna. Nakon deset godina

banci će biti vraćena sredstva u iznosu od 206.951,00 kuna.

33

Tablica 6: Otplatni plan kredita

Godina Datum

dospijeća

Iznos

anuiteta

Otplata

kamate

Otplata

glavnice

Ostatak

duga

0 149.860,00

1 01.06.2013. 20.700,00 9.856,00 10.837,00 139.023,00

2 01.06.2014. 20.700,00 9.095,00 11.599,00 127.424,00

3 01.06.2015. 20.700,00 8.283,00 12.423,00 115.001,00

4 01.06.2016. 20.700,00 7.412,00 13.283,00 101.718,00

5 01.06.2017. 20.700,00 6.480,00 14.215,00 87.503,00

6 01.06.2018. 20.700,00 5.483,00 15.214,00 72.289,00

7 01.06.2019. 20.700,00 4.415,00 16.279,00 56.010,00

8 01.06.2020. 20.700,00 3.271,00 17.421,00 38.589,00

9 01.06.2021. 20.700,00 2.051,00 18.644,00 19.945,00

10 01.06.2022. 20.700,00 743,00 19.945,00 0,00

UKUPNO 207.000,00 57.091,00 149.860,00


Prethodna je tablica kroz desetogodišnje razdoblje prikazala plan otplate kredita. Isti su

podaci grafički prikazani na sljedećem grafikonu.

Grafički prikaz 1: Omjer plaćanja glavnice i kamate kroz godine


34

U sljedećoj je tablici prikazan obračun amortizacije sredstava.

Tablica 7: Obračun amortizacije

Vrsta ulaganja Osnovica

amortizacije

Godišnja stopa amortizacije kroz

10 godina

Uzgajalište puževa 149.860,00 kn 10%

Godine Godišnji iznos

amortizacije

Ostatak

vrijednosti

1. 27.247,20 122.612,80

2. 24.522,48 98.090,32

3. 21.797,76 76.292,56

4. 19.073,04 57.219,52

5. 16.348,32 40.835,20

6. 13.623,60 27.211,60

7. 10.898,88 16.312,72

8. 8.174,16 8.138,56

9. 5.449,44 2.689,12

10. 2.724,72 0

Ukupno 149.860,00 kn


3.7. Prihodi

U prvoj godini uzgoja ne postoji berba, jer se puževi još privikavaju na novi ambijent i

nema ih dovoljno da ih se sakupi i proslijedi u prodaju. U prvoj godini uzgoja puževa

uzgajivač samo ulaže, a dobitak se ostvaruje u drugoj godini proizvodnje, odnosno

poslije prve berbe puževa. Efikasniji je način taj da se priviknu i razmnože u uzgajalištu

jer onda ne treba više obnavljati matično leglo. Tako se u prvoj godini berbe postiže

velika, no ne i najveća produktivnost, da bi se kasnije udrugoj godini berbe postigla

maksimalna produktivnost puževa koja će se ostvarivati i kroz daljnji ciklus uzgoja, što

je i prikazano u Tablici 8.

35

Tablica 8: Prikaz produktivnosti puževa kroz godine

Godina Produkcija

1 Nema produkcije

2 90%

3 100%


Kada se svi ovi faktori uzmu u obzir, dolazi se do zaključka da bi se na jednog puža

reproduktora moglo ostvariti 20-25 puževa za prodaju. To je oko 1000–1200 grama

proizvoda po m2. Zemljište OPG-a Buzetski puž ima 5625m

2, no od toga 5000 m

2 spada

na iskoristivo područje dok ostatak čini prolaze oko uzgojnih polja. U prvoj godini

berbe urod je smanjen pa Buzetski puž računa na:

ü 5000 m2x 900 g/m

2= 4500 kg puževa,

a to bi po tržišnoj cijeni Helix Aspersa iz 2012. godine (prosječno 5,10 €) ispalo:

ü 4500 kg x 5,10 € = 22950 €

Kasnije, u drugoj godini berbe i nadalje, uz najveću moguću produktivnost (1100 g/m2,

uz tečaj Eura 1€ = 7,50 kn) uprihodilo bi se:

ü 5500 kg x 5,10 € = 28050 €

S obzirom na izračune, napravljena je Tablica 9 koja prikazuje procjenjene prihode u

prvih deset godina uzgoja puževa.

Tablica 9: Projekcija prihoda

Godine Procjenjeni prihod

1 0

2 172.125,00 kn

3 210.375,00 kn

4 210.375,00 kn

5 210.375,00 kn

36

6 210.375,00 kn

7 210.375,00 kn

8 210.375,00 kn

9 210.375,00 kn

10 210.375,00 kn

Ukupni 10-godišnji prihod 1.855.125,00 kn

Vrijeme povrata ulaganja 1 godina i 11 mjeseci


3.8. Analiza isplativosti projekta

Analizom projekta uzgoja puževa želi se objasniti cjelokupni projekt, to jest je li on

likvidan i isplativ. Analiziranjem projekta uvidjet će se može li se započeti s istim,

koliki trošak predstavlja za investitore, te koliki dobitak ili gubitak donosi svojom

realizacijom i eksploatacijom. Kako bi se prikazali željeni pokazatelji i ocijenio ovaj

projekt u radu su korištene neke od financijskih, ali i drugih ekonomskih metoda. Na

početku prikazati će se vremenski tijek projekta i što je sve potrebno raditi na projektu

tijekom jednog razdoblja. Slijede statička i dinamička ocjena projekta predvođena

financijskim i ekonomskim tokom projekta. Zatim se još prikazuje račun dobiti i

gubitka, izvještaj koji s financijske strane obrađuje projekt uzgoja puževa, potom je

dana statička i dinamička ocjena projekta i analiza osjetljivosti. Vremenski tijek

projekta pomaže kod organizacije planiranja i u skladu s tim vodi aktivnosti koje se u

uzgajalištu namjeravaju napraviti tijekom sezone. S druge strane financijski izvještaji

ocjenjuju, to jest dokazuju je li ili nije projekt isplativ i likvidan. Ukoliko su izdaci veći

od primitaka u toku jedne godine, projekt će ispasti neisplativ. No, u ovom radu gledat

će se vremenski niz od deset godina zbog toga jer se potpisuje ugovor o otkupu puževa

na to vrijeme s otkupnom tvrtkom Helicikultuom iz Matulji te je za očekivati da će u to

vrijeme OPG Butetski puž obavljati djelatnost pužarstva. Ako ispadne da je sveukupno

u tih deset godina ostvaren dobitak projekt će biti i isplativ i likvidan u isto vrijeme.

Kako bi se razmotrila opravdanost projekta izrađeni su izvještaji o financijskom tijeku

37

projekta i račun dobiti i gubitka. Osim spomenutih analiza, napravljene su SWOT

analiza i regresijska analiza. SWOT metoda koristi se kao alat kojim se želi pomoći u

pojednostavljenju poslovne stvarnosti i pomoći u sagledavanju bitnih elemenata za

oblikovanje strategije. Regresijska analiza je ispitivanje ovisnosti jedne zavisne

varijable o jednoj ili više nezavisnih varijabli s ciljem da se utvrdi analitički izraz takve

povezanosti. Ovdje će se ispitivati utjecaj cijene puževa na potražnju za puževima. Na

kraju je još prikazan povrat uloženih sredstva u projekt koji kazuje nakon koliko

vremena projekt vraća uložena sredstva, ukoliko ih i vraća uopće. Pomoću svih

navedenih metoda pokazati će se je li projekt dosljedan i koristan za njegovo stvarno

pokretanje i realizaciju ili ga pak treba odbaciti.

3.8.1. Vremenski tijek projekta

Jedna od najjednostavnijih i najkorištenijih metoda grafičkog prikaza terminskog plana

zasniva se na Ganttovu dijagramu; gantogramu. Gantogram ima izgled tablice u koju se

projekti, odnosno projektne aktivnosti, smještaju u recima redoslijedom od vrha prema

dnu, a vremena realizacije u stupcima s lijeva na desno (Zekić 2010, p. 118).

Iako ne prikazuje međuovisnost realizacije projekata, izrađen je gantogram realizacije

projekta uzgoja puževa radi lakšeg snalaženja i planiranja aktivnosti.

38

Grafički prikaz 2: Gantogram aktivnosti projekta uzgoja puževa

Aktivnost Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz

Deratizacija

Održavanje ograde i uzgojnih polja

Sijanje za ljetnu prehranu

Sijanje za jesensku prehranu

Uklanjanje stare vegetacije

Kosidba bilja

Prenošenje reproduktora u nova uzgojna polja

Čišćenje uzgajališta

Premještanje mladih puževa u polja za tov

Kontrola ograda i prolaza

Kontrola rasta bilja

Radovi za sljedeću godinu

Berba puževa

Izvor: Izrada studenta prema http://www.helicikultura.com

39

3.8.2. Statička ocjena projekta, financijski tok projekta i RDG

Statičan pristup ocjeni projekta podrazumijeva analizu njegove učinkovitosti uz

korištenje podataka o uspješnosti poslovanja u reprezentativnoj godini poslovanja.

Informacije za izračunavanje pokazatelja učinkovitosti u statičnom pristupu ocjeni

projekta nalaze se u financijskom toku projekta te u računu dobiti i gubitka. Na temelju

svih raspoloživih podataka koji se nalaze u dijelu pripreme investicijskog projekta,

moguće je izračunati mnogo različitih pokazatelja, ali je njihov broj potrebno svesti na

razumnu mjeru, kako bi se dobio jasan uvid u učinkovitost projekta (Bendeković 2008,

p. 325).

Kako bi se projekt uzgoja puževa prikazao sa strane statičke ocjene projekta napravljene

su tablice i analize financijskog toka projekta te računa dobiti i gubitka, kao i ponekih

pokazatelja koji se iz istih mogu izvući i tako prikazati učinkovitost projekta.

Financijski tok projekta je izvještaj koji se izrađuje u obliku tablice u kojoj reci

prikazuju strukturu financijskih tokova, a stupci pojedina razdoblja u vijeku projekta,

odnosno dinamiku financijskih tokova realizacije i eksploatacije projekta (Zekić 2010,

p. 106).

Kako bi se dokazalo da je projekt likvidan napravljena je Tablica 10.

40

Tablica 10: Financijski tijek projekta

Razdoblje 1 2 3 4 5 6 7

Primici 149.860,00 172.125,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00

Prihodi od

prodaje 0 172.125,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00

Izvori

financiranja 149.860,00

Kredit 149.860,00

Vlastita

sredstva 0

Izdaci 189.260,00 63.361,50 71.718,85 72.437,99 73.169,34 73.913,68 74.672,22

Investiranje u

osn. sredstva 149.860,00

Troškovi poslovanja

18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00

Financijske

obv. (anuiteti) 20.700,00 20.700,00 20.700,00 20.700,00 20.700,00 20.700,00 20.700,00

Porez na dobit - 23.961,50 32.318,85 33.037,99 33.769,34

34.513,68

35.272,22

Neto

primici/izdaci -39.400,00 108.763,50 138.656,15 137.937,01 137.205,66 136.461,32 135.702,78

Kumulativ

neto primitaka -39.400,00 69.363,50 208.019,65 345.956,66 483.162,32 619.623,64 755.326,42


41

Usporede li se pristigli primici i izdaci, vidljivo je da su neto primici u promatranih

deset godina sveukupno pozitivni, odnosno projekt je likvidan. U prvoj se godini

posluje s minusom, no već prvom berbom puževa projekt kreće u pozitivnom smjeru

ističući njegovu sposobnost podmirenja financijskih obveza.

S druge strane, cilj je izrade računa dobiti i gubitka utvrđivanje uspješnosti poslovanja

tijekom razdoblja poslovanja investicijskog projekta. Osnovni elementi ovog izvještaja

su prihodi, rashodi i dobitak/gubitak. Ovdje prihodi predstavljaju povećanje ekonomske

koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku povećanja sredstava ili smanjenja

obveza. Rashodi s druge strane predstavljaju smanjenje ekonomske koristi kroz

obračunsko razdoblje u obliku povećanja obveza ili smanjenja (trošenja) imovine

(http://limun.hr).

Projekt uzgoja puževa donosi minus u prvoj godini obračuna, dok u drugoj prelazi u

pozitivan saldo, koji se s godinama samo povećava, što se može vidjeti u Tablici 11.

42

Tablica 11: Račun dobiti i gubitka


Razdoblje 1 2 3 4 5 6 7

Prihodi 0 172.125,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00

Prihodi od

prodaje puževa 0 172.125,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00

Ukupni

troškovi 55.803,20 52.317,48 48.780,76 45.185,04 41.528,32

37.806,60

34.013,88

Godišnji trošak 18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00

Amortizacija

27.247,20

24.522,48

21.797,76

19.073,04

16.348,32

13.623,6

10.898,88

Financijski

troš. (kamata) 9.856,00 9.095,00 8.283,00 7.412,00 6.480,00 5.483,00 4.415,00

Dobit prije

oporezivanja - 55.803,20 119.807,52 161.594,24 165.189,96 168.846,68 172.568,40 176.361,12

Porez na dobit - 23.961,50 32.318,85 33.037,99 33.769,34 34.513,68 35.272,22

Neto

dobit/gubitak - 55.803,20 95.846,02 129.275,39 132.151,97 135.077,34 138.054,72 141.088,90

43

Statičan pristup ocjeni projekta podrazumijeva analizu njegove učinkovitosti uz

korištenje podataka o uspješnosti poslovanja u reprezentativnoj godini poslovanja

(Bendeković 2007, p. 325).

U statičkoj ocjeni projekta najčešće se koriste pokazatelji profitabilnosti,

ekonomičnosti, efikasnosti i učinkovitosti koji su i prikazani u nastavku.

S obzirom na napravljenu analizu financijskog toka te računa dobiti i gubitka, iz istih se

mogu izvući neki od pokazatelja koji idu u prilog statičkoj ocjeni projekta:

· Pokazatelj profitabilnosti = Ukupni godišnji prihodi / Ukupna investicijska ulaganja

= 210.375,00 / 14.986,00

= 14,04 (>1)

Prema pokazatelju profitabilnosti, projekt uzgoja puževa je prihvatljiv projekt jer je

dobiveni iznos veći od 1.

· Pokazatelj ekonomičnosti = Ukupni godišnji prihodi / Ukupni troškovi proizvodnje

= 210.375,00 / 18.700,00

= 11,25 (>1)

Prema pokazatelju ekonomičnosti, ovaj projekt je ekonomičan odnosno prihvatljiv jer je

dobiveni iznos veći od 1.

· Pokazatelj efikasnosti = Godišnja čista (neto) dobit / Ukupna ulaganja

= 136.964,80 / 33.686,00

= 4,07 (>1)

Prema pokazatelju efikasnosti, projekt je također prihvatljiv jer je dobiveni iznos veći

od 1.

· Pokazatelj učinkovitosti = Ukupni prihodi / Ukupna ulaganja

= 210.375,00 / 33.686,00

= 6,25 (>1)

I po pokazatelju učinkovitosti, projekt uzgoja puževa je prihvatljiv projekt budući da je

izračunata vrijedost veća od 1.

44

Navedeni izračunati pokazatelji daju na znanje kako je projekt uzgoja puževa

profitabilan, učinkovit, efikasan i likvidan. Naravno, statička se ocjena projekta

izračunava samo za reprezentativnu godinu pa je za izračun uzeta godina sa

maksimalnom produkcijom i prodajom puževa, a ne na primjer ona prva gdje prodaje i

profita zapravo još ni nema.

3.8.3. Dinamička ocjena projekta i ekonomski tok projekta

Izvor informacija za dinamičku ocjenu rentabilnosti projekta je ekonomski tok projekta,

to jest tablica koja sadrži informacije o onim poslovnim događajima koji utječu na

kretanje ekonomskog potencijala projekta (Bendeković 2008, p. 333).

Ekonomski tok projekta, za razliku od financijskog, u primitke ne uključuje izvore

financiranja, kao ni obveze otplate kredita i dividende vlasnicima u izdatke. Isto tako se

u rashode projekta ne uključuje amortizacija jer ona ne predstavlja izdatak. Primici u

ekonomskom toku poslovni su događaji koji povećavaju, a izdaci stavke koje smanjuju

ekonomski potencijal, to jest imovinu projekta. Za ocjenu rentabilnosti projekta bitno je

da li je kumulativ neto primitaka pozitivan ili negativan, odnosno da li je njegov ukupni

ekonomski potencijal povećan ili smanjen, bez obzira na kretanja u pojedinim godinama

životnog ciklusa projekta (Zekić 2010, p. 109).

Iz ekonomskog toka izvučeni su pokazatelji koji ocjenjuju projekt s njegove dinamičke

strane.

45

Tablica 12: Ekonomski tok projekta

Razdoblje 1 2 3 4 5 6 7

Primici - 172.125,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00

Prihodi od

prodaje - 172.125,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00 210.375,00

Ostali prihodi - - - - - - -

Izdaci 149.860,00 44.568,80 52.381,20 52.555,40 52.741,80 52.941,20 53.154,80

Investicije 149.860,00 - - - - - -

Rashodi

projekta - 18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00 18.700,00

Porez na dobit - 25.868,80 33.681,20 33.855,40 34.041,80 34.241,20 34.454,80

Neto primici -149.860,00 127.556,20 157.993,80 157.819,60 157.633,20 157.433,80 157.220,20

Kumulativ -149.860,00 -22.303,80 135.690,00 293.509,60 451.142,80 608.576,60 765.796,80


46

Prema Zekiću (2010, p. 110) dinamička ocjena rentabilnosti projekta omogućuje

procjenu ekonomskog potencijala projekta u njegovom cjelokupnom životnom vijeku.

U tu svrhu razvijene su brojne metode, od kojih su u nastavku izračunate tri temeljne:

· Metoda perioda povrata ulaganja u projekt

Metodom perioda povrata ulaganja u projekt utvrđuje se godina u kojoj će kumulativ

procijenjenih neto novčanih primitaka pokriti planirana ulaganja u projekt. Što je kraći

period povrata ulaganja, projekt je prihvatljiviji za realizaciju (Zekić 2010, p. 110).

Ova metoda je lako razumljiva, ali obično neadekvatna za donošenje odluke jer

uključuje subjektivno uspostavljanje prihvatljivog perioda otplate i ignorira vremensku

vrijednost novca (Omerhodžić 2012). No, unatoč tome jedna je od češće korištenih

metoda ocjene prihvatljivosti projekta.

= 1 godina i 11 mjeseci

U ovom projektu uzgoja puževa period povrata uloženih sredstava je relativno kratak i

iznosi jednu godinu i 11 mjeseci te je projekt prihvatljiv.

· Metoda neto sadašnje vrijednosti

Metoda neto sadašnje vrijednosti je temeljna metoda projektnog odlučivanja. Neto

sadašnja vrijednost projekta (NSV) definira se kao zbroj vrijednosti godišnjih neto

primitaka u ekonomskom toku svedenih na njegovu vrijednost u početnoj godini vijeka

projekta. Projekt je po ovoj metodi prihvatljiv ako je neto sadašnja vrijednost pozitivna.

= 475.868,24

Neto sadašnja vrijednost projekta uzgoja puževa je pozitivna što znači da je projekt

prihvatljiv.

n

47

· Metoda interne stope rentabilnosti projekta

Interna stopa rentabilnosti definira se kao ona diskontna stopa koja izjednačava sadašnju

vrijednost primitaka i izdataka, tj. koja neto sadašnju vrijednost projekta svodi na nulu.

Da bi projekt bio prihvatljiv, interna stopa rentabilnosti mora biti veća od zadane.

= 95%

I po ovoj metodi ocjene prihvatljivosti projekta, projekt uzgoja puževa je prihvatljiv

projekt jer je interna stopa rentabilnosti veća od zadane.

Sljedeći prikaz također govori u prilog pužarstvu kao rentabilnom projektu.

Grafički prikaz 3: Povrat uloženih sredstava u projekt


Iz grafikona se jasno vidi da se u drugoj godini uzgoja već isplaćuju početne investicije,

to jest prva berba donosi veće prihode prodajom puževa nego su to nosili početni

rashodi potrebni za uspostavljanje samog projekta, to jest farme puževa. Vrijeme

povrata uloženih sredstava je jedna godina i 11 mjeseci.

-200000

0

200000

400000

600000

800000

1000000

1200000

1400000

1600000

1800000

2000000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

n

48

3.8.4. Analiza osjetljivosti

Analiza osjetljivosti pruža informacije o tome koliki pozitivni ili negativni utjecaj ima

moguća promjena neke ulazne varijable na konačne rezultate ocjene projekta. U

nastavku je prikazana analiza osjetljivosti projekta uzgoja puževa.

Tablica 13: Analiza osjetljivosti

Godina Ukupni

prihodi

Ukupni

rashodi

Bruto dobit Porez (20%) Neto dobit

1 0 43.542,00 -43.542,00 0 -43.542,00

2 114.750,00 57.948,00 56.802,00 11.360,40 45.441,60

3 140.250,00 68.143,00 72.107,00 14.421,40 57.685,60

4 140.250,00 67.642,00 72.608,00 14.521,60 58.086,40

5 140.250,00 67.154,00 73.096,00 14.619,20 58.476,80

6 140.250,00 66.890,00 73.360,00 14.672,00 58.688,00

7 140.250,00 66.193,00 74.057,00 14.811,40 59.245,60

8 140.250,00 65.317,00 74.933,00 14.986,60 59.946,40

9 140.250,00 64.802,00 75.448,00 15.089,60 60.358,40

10 140.250,00 64.256,00 75.994,00 15.198,80 60.795,20

Ukupno 1.236.750,00 631.887,00 604.863,00 129.681,00 475.182,00

Izvor: izrada studenta

Tablica prikazuje analizu osjetljivosti uzgoja puževa uslijed povećanih rashoda zbog

nastanka bolesti sijanog povrća te do smanjenja prihoda do kojeg je došlo radi

posljedičnog opadanja kilaže puževa i njihovog umiranja zbog bolesti ili nepogoda.

Vidljivo je da u slučaju nastanka negativnog događaja projekt pokazuje dobar stupanj

otpornosti prema eventualnim posljedičnim utjecajima, te da samo u prvoj godini kad

nema berbe projekt posluje u minusu.

49

3.8.5. SWOT

Na temelju svih prikupljenih podataka i informacija o pužarstvu kao djelatnosti izrađena

je SWOT analiza koja prikazuje snage, slabosti, prijetnje i prilike u spomenutoj

djelatnosti.

SWOT metoda koristi se kao alat kojim se želi pomoći u pojednostavljenju poslovne

stvarnosti i pomoći u sagledavanju bitnih elemenata za oblikovanje strategije (Mencer,

2003).

Tablica 14: SWOT analiza

Snage Slabosti

· izuzetno dobri uvjeti korištenja

· dovoljno jeftina radna snaga za

obavljanje djelatnosti

· brzo vraćanje uloženog kapitala

· tehnologija lako dostupna i

poznata

· brzina izvoznog tržišta

· neznanje radi neiskustva

· stalna briga oko uzgajališta

· nemogući uzgoj na močvarnim područjima

· potrebno stalno navodnjavanje

Prilike Prijetnje

· velika potražnja za proizvodom u inozemstvu

· sva ulaganja i proizvodnja mogu

biti iz domaćeg uzgoja

· farmerski uzgoj štiti prirodnu ravnotežu

· lak dolazak do kredita

· nedovoljna informiranost

· opasnost od nametnika i

vremenskih neprilika

· slabe veterinarske usluge

· nepostojanje ugovora o otkupu


Iz SWOT analize vidljivo je kako su osnovne slabosti projekta nedovoljno iskustvo i

neinformiranost o uzgoju puževa. Ukoliko se želi kvalitetno i predano baviti ovim

poslom potrebno je prije svega raspitati se o svemu vezanom za pužarstvo kako ne bi

bilo neželjenih posljedica zbog neznanja. Prijetnje su prirodne neprilike i životinje koje

se hrane puževima, pa s obzirom na to treba voditi konstantnu brigu oko uzgajališta.

Vraćanje početnih investicija je dostižno već u prvoj godini berbe, a godišnji operativni

izdaci nisu visoki u daljnjim godinama uzgoja. Treba spomenuti da je potražnja za

50

puževima u stalnom porastu, a cijene su uglavnom konstantne što govori u prilog

uspješnosti projekta.

3.8.6. Regresijska analiza

Slijedeća analiza je korelacijska i regresijska analiza. Pojam korelacija podrazumijeva

povezanost slučajnih varijabli i po smjeru može biti pozitivna u slučaju da rast/pad

jedne varijable prati rast/pad druge varijable i obrnuto ili negativna u slučaju da rast/pad

jedne varijable prati pad/rast druge varijable i obrnuto. Dijagram rasipanja i linija trenda

dio su korelacijske analize. Dijagram rasipanja prikazuje uređenim parovima vrijednost

dviju promatranih numeričkih varijabli u koordinatnom sustavu. Kada se ucrta linija

trenda u dijagram rasipanja, često nastaje pozitivno ili negativno odstupanje od pravca

(Zelenika, 2000).

Regresijskom analizom izračunavaju se p-vrijednost, korigirani R2 te Durbin-Watson

test. Osnovni cilj regresijske analize je testiranje hipoteza o statističkoj vezi između

dvaju ili više skupova podataka (varijabli). Na bazi empirijskih podataka specificira se i

kvantificira veza između zavisne i nezavisne varijable te je tako moguće dobiti

kvantitativne informacije o uzročnoj vezi među varijablama (Lovrić, 2005). Treba

napomenuti da se regresijskom analizom dobivaju i brojni drugi pokazatelji, no za ovo

su istraživanje uzeti gore navedeni.

Korigirani R2 je stroža mjera prilagođenosti funkcije od običnog R2, a objašnjava koliki

postotak varijacije zavisne varijable je objašnjeno pomoću ocijenjenog regresijskog

modela. P-vrijednost, odnosno p–test je mjera kojom se mjeri vjerojatnost odbacivanja

nul–hipoteze (H0). Na razini značajnosti od 5%, ako je p < 0,05 odbacuje se nul–

hipoteza, to jest rezultati su statistički značajni, a u obratnom slučaju, ako je p ≥ 0,05,

prihvaća se nul – hipoteza, to jest rezultati nisu statistički značajni, odnosno nema

dovoljno dokaza za odbacivanje nul-hipoteze.

Durbin – Watson test najpoznatiji je test za otkrivanje autokorelacije. Test veličina

predstavlja omjer zbroja kvadrata prvih diferencija rezidualnih odstupanja i zbroja

kvadrata rezidualnih odstupanja. Izračunati DW pokazatelj kreće se u intervalu [0,4].

Što je bliže vrijednosti 0, pokazatelj je pozitivne autokorelacije, a čim je bliže

51

vrijednosti 4, pokazatelj je negativne autokorelacije. Kada se vrijednost kreće oko 2,

znači da autokorelacije nema. Postoje također i vrijednosti kada se ne može biti siguran

u postojanje autokorelacije (Biljan–August, 1997).

Grafički prikaz 4: Dijagram rasipanja i linija trenda


Tablica 15: Regresijska anliza

Regression Statistics

Multiple R 0,341

R Square 0,116 Adjusted R

Square -0,03

Standard Error 25810 Observations 8

ANOVA

df SS MS F

Significance

F

Regression 1 526972606 526972606 0,79107152 0,408019 Residual 6 3,997E+09 666150399

Total 7 4,524E+09

Coefficients

Standard

Error t Stat P-value Lower 95%

Upper

95%

Lower

95,0%

Upper

95,0%

Intercept 3E+05 121347,58 2,0828711 0,08240684 -44175,5 5E+05 -44175,5 549678

X Variable 1 27864 31327,896 0,889422 0,40801876 -48792,9 1E+05 -48792,9 104520


y = 27864x + 252751

R² = 0,1165

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

400000

450000

0 1 2 3 4 5Po

tra

žnja

za

pu

žev

ima

u I

tali

ji

Minimalna cijena puža Helix Aspersa (€)

52

Tablica 16: Durbin-Watson test

RESIDUAL OUTPUT

Observation Predicted Y Residuals

Standard

Residuals

DW

numerator

DW

denumerator

1 350274,4015 -37274,4 -1,559904

1389381005

2 364206,2615 -34206,26 -1,431505 9413482,8 1170068326

3 353060,7735 6939,2265 0,2904011 1,693E+09 48152864,69

4 372565,3775 -2565,378 -0,107359 90337498 6581161,883

5 364206,2615 7793,7385 0,3261618 107311285 60742359,65

6 358633,5175 15366,483 0,6430751 57346452 236128784,6

7 350274,4015 29725,599 1,2439928 206184213 883611207,8

8 369779,0055 14220,994 0,5951374 240392747 202236683,9 DW

2,404E+09 3996902394 0,601


Dijagramom rasipanja pokušava se dokazati da se porastom minimalne moguće cijene

puževa smanjuje potražnja za istima, odnosno da postoji pozitivna statistička veza

između kretanja iznosa minimalne cijene puževa (nezavisna varijabla) i kretanja broja

zainteresiranih za kupnju puževa (zavisna varijabla). Vrijednost korelacije iznosi 0,34

(<0,7), a jednadžba pravca glasi y = 27864x + 252751, što znači: ukoliko bi se

minimalna cijena puža Helix Aspersa po kilogramu povećala za jedan euro, broj

zainteresiranih za kupnju istih povećao bi se za 27864 gurmana. Iz toga je vidljivo da

vrijednost korelacije i jednadžba pravca ne potvrđuju analizirani dijagram rasipanja i

liniju trenda. Na temelju koeficijenta determinacije vidi se da je linijom trenda

objašnjeno samo 11,65% uzorka, pa se može reći da podaci nisu reprezentativni.

Nakon provedene regresijske analize, korigirani koeficijent determinacije iznosi -0,03

što govori kako analizom nije objašnjen uzorak. P–vrijednost dobivena analizom iznosi

0,0824, odnosno p = 0,08 > 0,05, što dovodi do zaključka da sa 95 % sigurnosti,

odnosno na razini od 5% signifikantnosti prihvaćamo hipotezu koja kazuje: ne postoji

povezanost između kretanja minimalne cijene puževa i kretanja broja ljudi koji

potražuju puževe. Drugim riječima, na razini od 5 % signifikantnosti odbacujemo

hipotezu koja glasi: postoji povezanost između kretanja minimalne cijene puževa i

kretanja broja zainteresiranih kupaca puževa. Iz tablica za DW pokazatelj, iščitane su

kritične vrijednosti za ovaj model koji ima 8 opažanja (n) i 2 eksplanatorne varijable

(k), na razini signifikantnosti od 5%. Donja kritična vrijednost iznosi dl =0,56, a gornja

kritična vrijednost iznosi du = 1,78. Budući da dobiveni DW pokazatelj iznosi 0,601 ne

može se zaključiti da li u analiziranom modelu postoji autokorelacija.

53

Dobiveni rezultati zaključuju kako cijena nema prevelike veze s potražnjom puževa.

Cijena puževa može se povećavati, ali to neće umanjiti želju zainteresiranih za

njihovom konzumacijom. Broj ljudi koji žele probati jesti puža raste konstantno a to je

bitno za uzgajivače koji ne trebaju brinuti oko njihove prodaje i otkupa. Puž je vrlo

tražena roba, a cijena mu za sada jedino raste ili je konstantna. Ona nikako ne pada i to

je još jedna garancija uzgajivačima da se bave pužarstvom.

54

4. BUDUĆNOST I PERSPEKTIVA PUŽARSTVA I PROJEKTA

Malo tko uviđa brojne prednosti i dobrobiti koje puž nudi. Pužarstvo ili helicikultura

zadnjih godina postaje sve prihvatljivija gospodarska djelatnost čiju privlačnost, ljudi

odnosno poduzetnici, vide u malim početnim ulaganjima, brzom povratu uloženih

sredstava i na kraju, zadovoljavajućoj dobiti.

Hrvatska klima i tlo, osobito u Istri nude brojne mogućnosti za razvoj ove djelatnosti.

Upravo na tom području sve se više ljudi odlučuje za uzgoj puževa. Razlog tome su i

državni poticaji. Zadnjih godina, sve se više uviđa dobra perspektiva pužarstva koji su

osobito traženi u susjednoj Italiji i Francuskoj. Spomenute zemlje vlastitom

proizvodnjom ne mogu zadovoljiti sve svoje potrebe. Upravo u tome hrvatski pužari

vide svoju veliku priliku. Domaće tržište puževa nije dovoljno razvijeno, pa većina

proizvodnje završava u Italiji i Francuskoj. Velik značaj, osobito u navedenim

zemljama, puževi imaju u kulinarstvu. Budući da ne sadržavaju mnogo masti i kalorija,

sve su više prihvaćeni kao dijetna hrana i sve ih više koriste pobornici zdravog načina

života. Svakim danom vrhunski kuhari smišljaju ukusna, raznolika i maštovita jela od

puževa čime privalače uglavnom bogatije i elitnije slojeve društva. Jedna od brojih

mogućnosti koje puževi nude je i razvoj gastroturizma, koji bi upotpunio turističku

ponudu Hrvatske.

Dobru perspektivu puževi imaju i u kozmetici. Oni svojim sastojcima pomažu otkloniti

akne, ožiljke, bore i slične nedostatke dajući toliko traženi i željeni mladenački izgled.

Upravo zbog toga postaju sve traženiji kozmetički preparat ne samo kod pripadnica

ljepšeg spola nego i kod muškaraca.

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju otvaraju se još veće mogućnosti. Ukidanjem

granica srušit će se sve prepreke izvozu hrvatskih puževa. No, trebalo bi poraditi i na

razvoju domaćeg tržišta puževa. Većina hrvatskog stanovništva nije upoznata s

mogućnostima koje pružaju puževi. Brojnim edukacijama i marketingom trebalo bi ih

se upoznati sa svojstvima puža i njegovom blagotvornom utjecaju na organizam

čovjeka. Pužari u suradnji s kuharima mogli bi organizirati kušanje nekih jela od puževa

čime bi ljudi uvidjeli da su puževi ukusni i nadasve zdravi. Tako bi se povećala

55

potražnja za njima, a time bi se otvorile i nove poslovne mogućnosti ne samo za

uzgajivače puževa nego i za kuhare, kozmetičare i slično čime be se pridonijelo

smanjenju jednog od najvećih hrvatskih problema – nezaposlenosti.

Zbog navedenih razloga i perspektiva pužarstva i ovaj projekt ima svijetlu budućnost.

Budući da je pužarstvo u Hrvatskoj tek u začecima, mjesta na tržištu ima i ovaj projekt

bi se mogao provesti vrlo uspješno. Pogodna klima ovih prostora omogućila bi zdrav

razvoj puževa čija je potražnja još uvijek puno veća od njihove ponude, a i garantiran

otkup jamči uspješnost realizacije ovog projekta pod uvjetom da su prethodne radnje

dobro provedene. Konstantne otkupne cijene koje se zadnjih godina ne smanjuju dovele

bi do planiranih profita i mogućnosti daljnjeg rada i razvoja. Smatra se da će potražnja

za puževima zbog njegovih blagotvornih učinaka u budućnosti rasti na sve raznolikijim

područjima pa i to ide u prilog svijetloj budućnosti ovog projekta.

56

5. ZAKLJUČAK

Prošlo je više od 40 godina od nastanka pužarstva ili helicikulture; organiziranog uzgoja

gastronomskih puževa vrste Helix u kompletnom biološkom ciklusu na otvorenom. U to

doba je potreba za puževima na tržištu zadovoljavana isključivo puževima sakupljenim

u prirodi. Radilo se isključivo o sezonskom proizvodu bez organiziranog i

kontinuiranog tržišta, a potrošnja je bila vezana za lokalnu tradiciju. Od 1975. godine

kada je Međunarodni institut za pužarstvo u Cherascu započeo s radom nastala su

mnoga uzgajališta, ali su brojna i prestala poslovati. Danas je pužarstvo postalo

popularna dodatna djelatnost koja može pružiti zadovoljavajuće ekonomske rezultate. U

istočnoeuropskim zemljama i zemljama bivše Jugoslavije u prošlih je nekoliko godina

nastalo na tisuće farmi, iskoristivši na taj način idealne klimatske uvjete i prirodna

staništa puževa za uzgoj. S porastom uzgoja popularizirala se i potrošnja puževa u

gastronomske svrhe, ali i u medicini i kozmetičkoj industriji. Tržište puževa ima stalnu

tendenciju rasta te naposlijetku dolazi do veće potražnje u odnosu na ponudu.

Kroz ovaj rad se istraživanjem, analiziranjem, skupljanjem podataka i dobivenim

rezultatima dokazala radna hipoteza i pomoćne hipoteze. Brojnim ekonomskim i

financijskim analizama i pokazateljima dokazana je uspješnost ovog projekta te njegova

perspektiva.

Iz dobivenih računskih ekonomskih podataka o cjelokupnom uzgoju puževa na

području površine 5625 m2 u Marčeneškom polju pokraj Buzeta u Istri, vidljivo je da

prosječni godišnji prihod u sezoni kada je berba maksimalna iznosi 210.375,00 kuna.

Ako se zna da su prosječni godišnji rashodi manji od 20.000,00 kuna, zajedno sa

oduzimanjem poreza na dobit, još uvijek se radi o visokom profitu kojeg nosi ovaj

posao.

Na kraju osim svih čvrstih realnih činjenica dane su i SWOT te regresijska analiza koje

su također dokazale opravdanost investiranja u uzgoj puževa. SWOT analiza ukazuje na

slabosti i neprilike koje bi mogle utjecati na puža, a samim time i na otkup. No, uz

predani rad pogreške bi bile minimalne kod bilo kojeg uzgajivača te bi taj isti zasigurno

57

ostvario izračunati profit. Uz pogodne uvjete kakve ima Hrvatska neuspjeh bi bio čudo s

obzirom da pužarstvo ima čak i podršku Ministarstva poljoprivrede. Regresijska analiza

daje zaključak kako usprkos poskupljenju cijena puževa i dalje raste potražnja za tim

mekušcima. Budući da je budućnost uvijek nepoznata i može izroditi na tisuće novih

uzgajivača, treba prihvatiti obrazloženja koja su dana u ovome radu i što prije pokušati

uspjeti u navedenom poslu ukoliko se to čini kao zanimljiva ideja koju bi se dalo

provesti.

Makar nije razvijeno do kraja, u Hrvatskoj se vidi napredak u svijetu pužarstva. Sve se

više ljudi počinje baviti uzgojem puževa. Mnogi ga shvaćaju kao odličan dodatni posao

i izvor dodatnog novca, dok ga oni mlađi čak vide i kao uspješan „pravi“ posao koji će

im moći pružiti egzistenciju. Mjesta na tržištu helicikulture još ima, a potražnja za

puževima ne jenjava pa se stoga ovim diplomskim radom ukazuje na mogućnost

provođenja jednog vrlo profitabilnog projekta.

58

LITERATURA

Knjige

1. Bendeković, J. i koautori, 2007., Priprema i ocjena investicijskih projekata, FOIP,

Zagreb

2. Biljan–August, M., 1997., Statistička analiza u ekonomiji, Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

3. Hauc, A., 2007.,Projektni menadžment i projektno poslovanje, M.E.P. CONSULT

d.o.o., Zagreb

4. Lovrić, Lj., 2005.,Uvod u ekonometriju, Ekonomski faklutet Sveučilišta, Rijeka

5. Mencer, I., 2003.,Strateški menadžment i poslovna politika, Naklada Vitagraf, Rijeka

6. Omazić, A. M., Baljkas, S., 2005.,Projektni menadžment, Sinergija, Zagreb

7. Rađa B., 2000., Sve o puževima – jestive komponente puža, Logos, Split

8. Zekić, Z., 2010., Projektni menadžment, upravljanje razvojnim promjenama,

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci i CONEFING grupa Opatija, Rijeka

Članci

9. Omerhodžić, S. 2012, Tehnike budžetiranja kapitala, Poslovni konsultant, , pp. 9 –

23, online 18.6.2013.,

http://ehis.ebscohost.com/eds/pdfviewer/pdfviewer?sid=6f2f08d2-b3c4-41e1-a033-

36fe1833c952%40sessionmgr114&vid=1&hid=101

10. Jovanović, P., Čolić, V., Đorđević, V., Mitić, A. 2012/64, Implementation of project

management in managing organizational projects, Management journal for theory and

practice management, pp. 69 – 76, online 18.6.2013,

http://ehis.ebscohost.com/eds/pdfviewer/pdfviewer?sid=c6576292-28fc-4136-b325-

c0970e88f401%40sessionmgr112&vid=1&hid=101

11. Jovičić, S., Marle, F., Becquet, J.C., Janković, M., Vidal, L.A. 2011, Ranjivost

projekta: stanje i prijedlozi za razvijanje budućih okvira delovanja, online 18.6.2013.,

http://ehis.ebscohost.com/eds/pdfviewer/pdfviewer?sid=51941ce9-9dea-4b81-a1eb-

57a9f62d1b9b%40sessionmgr111&vid=1&hid=101

12. Moschler, J., Weitzner, J 2012, Nine steps to a better statement of work, online

18.6.2013.,

59

http://ehis.ebscohost.com/eds/pdfviewer/pdfviewer?sid=8b039ae3-b32b-482f-aece-

3cf51af069fd%40sessionmgr115&vid=1&hid=101

13. Effective and efficient work breakdown structure 2006, online 18.6.2013.,

http://ehis.ebscohost.com/eds/pdfviewer/pdfviewer?sid=3f2989a3-11b4-4d06-b1ff-

27b608e695e2%40sessionmgr114&vid=1&hid=101

Ostali izvori

14. http://www.poduzetnistvo.org/news/proizvodnja-puzeva-raste-puzevim-korakom

(online 12.4.2013.)

15. http://www.business.hr/kompanije/hrvatski-puzevi-krecu-u-osvajanje-trzista-eu-

115266/print (online 11.4.2013.)

16. http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=10972 (online 30.3.2013.)

17. http://www.business.hr/kompanije/hrvatski-puzevi-krecu-u-osvajanje-trzista-eu-

115266 (online 24.4.2013.)

18. http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=265350 (online

24.4.2013.)

19. http://www.poduzetnistvo.org/news/puzevi-sve-vise-na-trpezama-zamjenuju-ribu

(online 25.4.2013.)

20. Cvjetković, A., 2005., priručnik Helicikultura-uzgoj, otkup i prerada puževa iz

hrvatskih uzgajališta, Rukavac

21. http://student.foi.hr (online 10.4.2013.)

22. http://www.lumache-elici.com (online 10.4.2013.)

23. http://www.hitro.hr (online 10.4.2013.)

24. http://www.agricola.kapelica.com (online 10.4.2013.)

25. http://www.uzgojpuzeva.com (online 10.4.2013.)

26. http://www.helicikultura.com (online 10.4.2013.)

27. http://puz.bloger.index.hr (online 10.4.2013.)

28. http://telluris-medin.hr (online 10.4.2013.)

29. http://www.cvijet.info (online 10.4.2013.)

60

POPIS TABLICA:

Naziv tablice Broj stranice

Tablica 1: Kalibri puža Helix Aspersa 22

Tablica 2: Kretanje cijena puževa od 2. polovice 2009. do 2. polovice

2011. godine na burzi puževa u Cherascu (1 kg) 24

Tablica 3: Prikaz investicijskih troškova izgradnje farme puževa 26

Tablica 4: Prikaz godišnjih operativnih troškova 27

Tablica 5: Kreditni uvjeti 28

Tablica 6: Otplatni plan kredita 29

Tablica 7: Obračun amortizacije 30

Tablica 8: Prikaz produktivnosti puževa kroz godine 31

Tablica 9: Projekcija prihoda 31

Tablica 10: Financijski tijek projekta 36

Tablica 11: Račun dobiti i gubitka 38

Tablica 12: Ekonomski tok projekta 41

Tablica 13: Analiza osjetljivosti 44

Tablica 14: SWOT analiza 45

Tablica 15: Regresijska anliza 47

Tablica 16: Durbin – Watson test 48

POPIS GRAFIČKIH PRIKAZA:

Naziv grafičkog prikaza Broj stranice

Grafički prikaz 1: Omjer plaćanja glavnice i kamate kroz godine 29

Grafički prikaz 2: Gantogram aktivnosti projekta uzgoja puževa 34

Grafički prikaz 3: Povrat uloženih sredstava u projekt 43

Grafički prikaz 4: Dijagram rasipanja i linija trenda 47

61

POPIS SHEMA:

Naziv sheme Broj stranice

Shema 1: Projektna povelja 15

Shema 2: Tlocrt uzgajališta puževa 19

Shema 3: WBS projekta uzgoja puževa 21

POPIS FOTOGRAFIJA:

Naziv slike Broj stranice

Slika 1: Puž Helix Aspersa 17

Slika 2: Parcela za uzgoj puževa s nagibom 18

62

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom Realizacija i ekslpoatacija

projekta uzgoja puževa izradio samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Zdravka

Zekića, a pri izradi diplomskog rada pomogao mi je i asistent mag.oec. Luka Samaržija.

U radu sam primijenio metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristio literaturu

koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i

zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobičajen,

standardan način citirao sam i povezao s fusnotama s korištenim bibliografskim

jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasan sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Student

Filip Krančić

Documents

REALIZACIJA I EKSPLOATACIJA PROJEKTA UZGOJA PUŽEVAoliver.efri.hr/zavrsni/224.B.pdf · 2 sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet realizacija i eksploatacija projekta uzgoja puŽeva