Razvoj Drvne Industrije Pgz Utemeljen Na Znanju

Razvoj drvne industrije Primorsko-goranske upanije

utemeljen na znanju

IMPRESSUM

Nakladnik:Poslovni biro PBIRO d.o.o.

Za nakladnika:Boris Debeli

Izradio:Poslovni biro PBIRO d.o.o.

Autori:Borna Debeli

Iva ti faniRenata Ojurovi

Potporne insti tucije:Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitvaHrvatska agencija za malo gospodarstvo

Hrvatska gospodarska komora upanijska komora Rijeka

Lektura:Ivana Horvat, prof.

Grafi ko oblikovanje i ti sak:IMPRESS d.o.o.

Naklada:100 primjeraka

ISBN 978-953-55072-1-5

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Sveuiline knjinice Rijeka pod brojem 120206016

Poslovni biro PBIRO d.o.o.

Razvoj drvne industrijePrimorsko-goranske upanije

utemeljen na znanju

Borna DebeliIva ti fani

Renata Ojurovi

Rijeka, sijeanj 2009.

Razvoj drvne industrije Primorsko-goranske upanije utemeljen na znanju

4 Poslovni biro PBIRO d.o.o.

SADRAJ

SADRAJ. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

2. O STUDIJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

3. EKONOMSKE PERFORMANSE DRVNE INDUSTRIJE PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE . . . . . . . . . . . . . . 7

3.1 Produkti vnost rada mjerena kroz ukupni prihod po zaposlenom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

3.2 Produkti vnost rada mjerena kroz bruto dobit po zaposlenom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

3.3 Investi cijska akti vnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

3.4 Izvozna akti vnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

3.5 Uvozna akti vnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

3.6 Pokrivenost uvoza izvoznim prihodima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

4. OBILJEJA OBRAZOVNE STRUKTURE DRVNE INDUSTRIJE PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE. . . . . . . . 45

5. REZULTATI ISTRAIVANJA MILJENJA POSLOVODSTVA ODABRANIH TVRTKI IZ DRVNE INDUSTRIJE

PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE O VANOSTI OBRAZOVANJA ZA RAZVOJ DRVNE INDUSTRIJE . . . . . 58

6. UMJESTO ZAKLJUKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65


Poslovni biro PBIRO d.o.o. 5

1. UVOD U posljednjih dvadesetak godina osjetan je negati van utjecaj deindustrijalizacije kao jedne od temeljnih pojava vezanih uz cjelokupnu preraivaku industriju Republike Hrvatske, a do koje nije dolo djelovanjem odreenih za-konitosti ekonomskog razvoja u smislu napretka ukupnog gospodarstva prema ostvarivanju vie razine dodane vrijed-nosti , ve je uzrokovana brojnim negati vnim, prije svega drutvenim, politi kim i ekonomskim kretanjima. Nedovoljna posveenost brizi za ouvanje razine industrijske proizvodnje i stratekom usmjerenju ka poveanju meunarodne konkurentnosti i izvoza doprinijela je smanjenju udjela industrije u ukupnom nacionalnom outputu, zaposlenosti i investi cijama. Kao i ukupna preraivaka industrija, tako je i drvna industrija u velikoj mjeri osjeti la posljedice ovih negati vnih ekonomskih kretanja. Hrvatska i upanijska drvna industrija ima snaan sirovinski potencijal u domaoj sirovinskoj osnovi, a od velike je strateke vanosti kroz znanje to vie oplemeniti sirovinsku osnovu u funkciji veeg stupnja fi nalizacije proizvoda kako bi se multi plikati vno iskoristi lo djelovanje visokokvalitetne domae sirovine i know how u kontekstu poveanja izvozne konkurentnosti i plasmana proizvoda s visokim stupnjem fi nalizacije umjesto poluproizvoda i drvne sirovine - trupaca. Okrenutost izvozu uvijek, a danas vie nego ikada, zahti jeva izvrsnost procesa, proizvoda i usluga, a to je nemogue osigurati bez adekvatnog znanja koje je potrebno permanentno razvijati u skladu s realnim potrebama drvne industrije. S obzirom da industrijska proizvodnja utemeljena na znanju u svim razvijenim ekonomijama predstavlja jednu od glavnih poluga ekonomskog razvoja i rasta, bez sumnje se moe utvrditi da se kvalitati vne strukturne promjene i unapreenje gospodarstva moe oekivati tek sa snanijim oivljavanjem industrijske proizvodnje i njenim usmjera-vanjem ka izvozu fi nalnih proizvoda sa visokim udjelom dodane vrijednosti . Drvna industrija kao jedna od najstarijih industrija u Republici Hrvatskoj i kao tradicionalni pokreta gospodarskog razvoja u velikom dijelu Hrvatske vaan je element u ukupnoj industrijskoj strategiji s ciljem podizanja razine produkti vnosti i razine fi nalizacije proizvoda.Reindustrijalizacija Hrvatske jedna je i od pretpostavki uspostave snanog trinog gospodarstva i podizanja konkurentskih sposobnosti gospodarskih subjekata, a to je od velike vanosti u eurointegracijskim procesima i u uvjeti ma budueg lanstva u Europskoj Uniji. Podizanje razine konkurentnosti i proizvodnosti drvne industrije, kroz razvoj suvremenih ti pova proizvodnji, te ekspanziju i paralelno strukturno kvalitati vno unapreenje izvoza, biti e mogue ostvariti jedino kroz djelovanja na kljune imbenike proizvodnosti , posebno u domeni ljudskih potencijala. Podizanje ope razine obrazovanosti , a posebno razvoj ljudskih resursa za konkretne potrebe drvne industrije, konti nuirano provoenje akti vnosti na usavravanju potrebnih znanja i vjeti na, stvaranje okruja poti cajnog za razvoj i primjenu inovacija, te snanije i konkretnije povezivanje znanstvenih insti tucija i gospodarskih subjekata unutar drvne industrije neke su od moguih mjera za poveanje konkurentnosti . U suvremenim trinim uvjeti ma konkurentnost ima sve veu korelati vnost sa sposobnosti ma pojedinih region-alnih i lokalnih zajednica da povezujui vlasti te posebnosti , kvalitetu i dostupnost lokalnih resursa, te znanja osiguraju iroku prepoznatljivost regionalnih i lokalnih industrijskih i ukupnih gospodarskih outputa, te vlasti tu konkurentsku poziciju na im je mogue irem udjelu u ukupnom svjetskom tritu. Promatrano kroz prizmu drvne industrije uoljiva je njena uklopivost u ove okvire trine konkurentnosti , a u posti zanju ti h ciljeva od presudne je vanosti sustavno provoenje mjera usmjerenih na podizanje kvalitete ljudskih potencijala, a te mjere spadaju u domenu zadaa svih dionika: od dravnih i obrazovnih insti tucija, preko lokalnih i regionalnih vlasti , do samih drvopreraivaa i ostalih industrijskih subjekata u povezanosti i sa privatnim obrazovnim subjekti ma. Dravne, regionalne i lokalne vlasti , a posebice obrazovne insti tucije neophodno, moraju pridonijeti poveanju kvalitete ljudskih potencijala, ali za potpuni uspjeh procesa potrebno je i da sami poslovni subjekti uvide potre-bu koritenja ljudskih potencijala sa visokim stupnjem obrazovanja i pokrenu proizvodnju koja e ih angairati u funkciji proizvodnje proizvoda visokog stupnja fi nalizacije sa znaajnim udjelom dodane vrijednosti , te posti zanja meunarodne prepoznatljivosti i trine konkurentnosti .



2. O STUDIJI

Studija Razvoj drvne industrije Primorsko-goranske upanije utemeljen na znanju ima kao temeljni cilj analiz-irati postojee stanje drvne industrije Primorsko-goranske upanije u ovisnosti o najvanijem ekonomskom potenci-jalu 21. stoljea ljudskom potencijalu. Analiza je provedena s obzirom na odabrane ekonomsko-fi nancijske pokaza-telje i pokazatelje obrazovanosti zaposlenih u drvnoj industriji.

Poznato je kako je u strukturi gospodarstva Primorsko-goranske upanije industrija tradicionalno imala domi-nantnu ulogu, a obrazovna struktura stanovnitva bila je iznad hrvatskog prosjeka. Drvna industrija kao dio ukupne preraivake industrije imala je znaajnu ulogu. S obzirom na iskustva razvijenih trinih ekonomija za pretpostaviti je kako e budui razvoj hrvatskog gospodarstva, a ti me i Primorsko-goranske upanije, uvelike ovisiti o brzini i kvaliteti promjena u industrijskoj proizvodnji. Tradicionalno iznimno vana drvna industrija, u Primorsko-goranskoj upaniji i danas ima znaajnu ulogu u gospodarstvu i preraivakoj industriji, te je njen razvoj u skladu sa suvremenim kon-cepti ma industrijskog razvoja, a utemeljen na snazi ljudskih potencijala, od velikog gospodarskog znaaja za itavu upaniju, a i cijelu Hrvatsku. Poveanje konkurentnosti drvne industrije, kako na razini Hrvatske, tako i Primorsko-goranske upanije, nee biti mogue ostvariti na zadovoljavajui nain bez znaajnih kvalitati vnih promjena u domeni ljudskih potencijala, posebice u obrazovnoj strukturi zaposlenih u industrijskim poduzeima.

Polazei od takvih spoznaja, kao najvaniji ciljevi ove studije isti u se:1) analiza ekonomsko-fi nancijskog stanja drvne industrije Primorsko-goranske upanije,2) analiza obiljeja obrazovne strukture zaposlenih u drvnoj industriji Primorsko-goranske upanije, 3) analiza miljenja poslovodstva vodeih industrijskih tvrtki iz sektora drvne industrije Primorsko-goranske upanije

o kljunim imbenicima znanja u funkciji razvoja drvne industrije, 4) preporuke za poveanje kvalitete ljudskih potencijala kao generatora konkurentnosti drvne industrije Primorsko-

goranske upanije.

Analize su napravljene za zadnje tri godine za koje postoje dostupni agregirani podaci, a to su 2005., 2006. i 2007. godina. U istraivanje su ukljueni poslovni subjekti koji su u sustavu poreza na dobit.S obzirom da je u odabranim godinama vrijedila Nacionalna klasifi kacija djelatnosti iz 2002. godine, u ovoj je studiji za potrebe analize takoer koritena ta klasifi kacija.

U ovoj studiji u drvnu industriju ukljueno je 8 skupina iz ukupno triju potpodruja prema NKD 2002.: Iz potpodruja DD (Prerada drva i proizvodi od drva)

1.) DD 20.1 (Proizvodnja piljene grae; impregnacija drva)2.) DD 20.2 (Proizvodnja furnira; proizvodnja perploa, panel-ploa, ploa iverica i drugih panela i ploa)3.) DD 20.3 (Proizvodnja graevinske stolarije i elemenata)4.) DD 20.4 (Proizvodnja ambalae od drva)5.) DD 20.5 (Proizvodnja ostalih proizvoda od drva; proizvodnja predmeta od pluta, slame i pletarskih materijala)

Iz potpodruja DE (Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira; izdavaka i ti skarska djelatnost)6.) DE 21.1 (Proizvodnja celuloze, papira i kartona)7.) DE 21.2 (Proizvodnja proizvoda od papira i kartona)

Iz potpodruja DN (Ostala preraivaka industrija, d. n.)8.) DN 36.1 (Proizvodnja namjetaja)

Kada su analize raene prema skupinama unutar sam drvne industrije Primorsko goranske upanije skupine DD 20.2 i DD 20.4 nisu analizirane iz razloga to u promatranim godinama u ovim skupinama djelatnosti nije bilo poduzea.

U ekonomsko-fi nancijskoj analizi odabrani pokazatelji drvne industrije su usporeivani s ukupnom preraivakom industrijom i sa ukupnim gospodarstvom kako na razini Primorsko-goranske upanije, tako i na razini Republike Hrvatske.



U analizi obrazovne strukture zaposlenih razvijena je vlasti ta metodologija za potrebe ove studije na nain da su podaci o razinama obrazovanja agregirani u 3 razine:1. razina = osnovno, NKV, PKV2. razina = srednje, KV, VKV3. razina = vie i visoko (u to spadaju i magistri i doktori znanosti ).

Za potrebe ove studije provedeno je i terensko istraivanje putem Upitnika i usmenih intervjua s lanovima poslovodstva odabranih industrijskih poduzea iz drvne industrije Primorsko-goranske upanije.

Izradu ove studije kao potporne insti tucije potpomogle su:- Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva- Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva- Hrvatska agencija za malo gospodarstvo- Hrvatska gospodarska komora upanijska komora Rijeka

3. EKONOMSKE PERFORMANSE DRVNE INDUSTRIJE PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE

U strukturi gospodarstva i industrije Republike Hrvatske i Primorsko-goranske upanije, prema prosjeku u razdo-blju 2005. 2007. godine, prema kriteriju ukupne zaposlenosti gospodarstvo Primorsko-goranske upanije sudjeluje sa 7,04% u gospodarstvu Republike Hrvatske, a preraivaka industrija upanije sa 6,41% u preraivakoj industriji Hrvatske, dok drvna industrija upanije sudjeluje sa ak 9,39% u ukupnoj hrvatskoj drvnoj industriji. Promatrajui gospodarstvo upanije vidljivo je da drvna industrija obuhvaa 4,42% ukupno zaposlenih u gospodarstvu upanije, odnosno 16,19% od ukupno zaposlenih u preraivakoj industriji upanije (Tablica 1).

Analizirajui kategoriju prosjenih ukupnih prihoda u istome razdoblju uoljivo je kako upanijsko gospodarstvo ostvaruje 5,69% od ukupnog prihoda poduzea Republike Hrvatske, dok preraivaka industrija ostvaruje 4,95% od ukupnog prihoda preraivake industrije upanije. Promatrajui drvnu industriju upanije primjetno je kako ona ostvaruje 9,62% od ukupnog prihoda drvne industrije Hrvatske, odnosno svega 2,61% ukupnog prihoda upanijskog gospodarstva i 11,56% ukupnog prihoda preraivake industrije upanije.

Prema kriteriju prosjene investi cijske akti vnosti u istom razdoblju upanijsko gospodarstvo sudjeluje sa 5,09% u ukupnom hrvatskom gospodarstvu, a preraivaka industrija upanije sa samo 3,66% u ukupnoj hrvatskoj preraivakoj industriji. Drvna pak industrija Primorsko-goranske upanije sudjeluje sa 10,11% u ukupnoj hrvatskoj drvnoj industriji, odnosno sa 2,10% u upanijskom gospodarstvu i 15,79% u preraivakoj industriji upanije.

S obzirom na tradicionalnu izvoznu orijenti ranost drvne industrije, te analizirajui prosjene vrijednosti izvo-za u istom razdoblju moe se zakljuiti kako gospodarstvo Primorsko-goranske upanije sudjeluje sa 6,60% u uku-pnom gospodarstvu Republike Hrvatske dok upanijska preraivaka industrija sa samo 3,66% u ukupnoj hrvatskoj preraivakoj industriji. Drvna industrija upanije sudjeluje sa ak 12,77% u ukupnom izvozu hrvatske drvne indus-trije, odnosno sa ak 7,77% u ukupnom upanijskom izvozu gospodarstva i sa 14,62% u ukupnom izvozu preraivake industrije upanije.

Zaokruujui vanjskotrgovinske odnose bitno je promotriti i kategoriju uvoznih akti vnosti . Prema prosjenoj vri-jednosti izvoza u promatranom razdoblju 2005. 2007. godine ukupno upanijsko gospodarstvo sudjeluje sa 4,47% u ukupnom uvozu svih hrvatskih tvrtki, a preraivaka industrija upanije sa 3,71% u uvozu hrvatske preraivake industrije. Drvna industrija Primorsko-goranske upanije uvozi 8,55% od ukupnog uvoza hrvatske drvne industrije, te 2,71% od ukupnog uvoza upanijskog gospodarstva i 7,98% od ukupnog uvoza upanijske preraivake industrije.

Rezultanta ovakvih ekonomskih akti vnosti promatrana kroz ostvarenu prosjenu bruto dobit u razdoblju 2005. 2007. godine prikazuje kako gospodarstvo Primorsko-goranske upanije ostvaruje 4,67% ukupne bruto dobiti hrvatskog gospodarstva, a preraivaka industrija upanije 3,59% bruto dobiti hrvatske preraivake industrije. Drvna industrija Primorsko-goranske upanije ostvaruje 7,98% od ukupne bruto dobiti drvne industrije Hrvatske, odnosno svega 1,71% ukupne bruto dobiti upanijskog gospodarstva i 9,04% bruto dobiti upanijske preraivake industrije.



Brojzaposlenih % Ukupniprihod % Investicije % Izvoz % Uvoz % Brutodobit %

UkupnogospodarstvoRH 874.625 100,00% 590.409.384 100,00% 66.624.565 100,00% 81.808.677 100,00% 126.879.167 100,00% 37.570.529 100,00%UkupnogospodarstvoPG 61.590 7,04% 33.598.166 5,69% 3.390.949 5,09% 5.398.703 6,60% 5.669.725 4,47% 1.756.047 4,67%

PreraivakaindustrijaRH 262.205 100,00% 153.426.948 100,00% 12.288.510 100,00% 47.628.701 100,00% 51.867.352 100,00% 9.225.024 100,00%PreraivakaindustrijaPG 16.818 6,41% 7.596.476 4,95% 450.155 3,66% 2.871.305 6,03% 1.923.794 3,71% 331.331 3,59%

DrvnaindustrijaRH 28.998 100,00% 9.133.214 100,00% 702.900 100,00% 3.286.896 100,00% 1.795.695 100,00% 375.227 100,00%DrvnaindustrijaPG 2.722 9,39% 878.448 9,62% 71.074 10,11% 419.739 12,77% 153.547 8,55% 29.958 7,98%

UkupnogospodarstvoPG 61.590 100,00% 33.598.166 100,00% 3.390.949 100,00% 5.398.703 100,00% 5.669.725 100,00% 1.756.047 100,00%DrvnaindustrijaPG 2.722 4,42% 878.448 2,61% 71.074 2,10% 419.739 7,77% 153.547 2,71% 29.958 1,71%

PreraivakaindustrijaPG 16.818 100,00% 7.596.476 100,00% 450.155 100,00% 2.871.305 100,00% 1.923.794 100,00% 331.331 100,00%DrvnaindustrijaPG 2.722 16,19% 878.448 11,56% 71.074 15,79% 419.739 14,62% 153.547 7,98% 29.958 9,04%

DrvnaindustrijaPG 2.722 100,00% 878.448 100,00% 71.074 100,00% 419.739 100,00% 153.547 100,00% 29.958 100,00%DD20.1PG 399 14,67% 129.194 14,71% 6.853 9,64% 65.549 15,62% 19.042 12,40% 2.653 8,85%DD20.3PG 316 11,60% 122.831 13,98% 7.598 10,69% 13.565 3,23% 18.416 11,99% 6.761 22,57%DD20.5PG 21 0,78% 8.795 1,00% 6.925 9,74% 5.048 1,20% 4.361 2,84% 807 2,69%DE21.1PG 223 8,20% 131.025 14,92% 9.399 13,22% 98.161 23,39% 13.028 8,48% 4.888 16,32%DE21.2PG 57 2,11% 22.107 2,52% 177 0,25% 66 0,02% 219 0,14% 1.908 6,37%DN36.1PG 1.705 62,64% 464.496 52,88% 40.122 56,45% 237.349 56,55% 98.480 64,14% 12.940 43,19%

Tablica 1: Prosjek u razdoblju 2005. 2007. godine (u 000 kn)

Izvor: Obrada autora prema podacima HGK - upanijska komora Rijeka

Ulazei analiti ki dublje u strukturu drvne industrije Primorsko-goranske upanije uoljivo je kako prema kriteriju prosjenog broja zaposlenih u razdoblju 2005. 2007. godine skupina DD 20.1 (Proizvodnja piljene grae; impreg-nacija drva) sudjeluje sa 14,67% u ukupnom broju zaposlenih u upanijskoj drvnoj industriji, a skupina DD 20.3 (Proiz-vodnja graevinske stolarije i elemenata) sudjeluje sa 11,60%, skupina DD 20.5 (Proizvodnja ostalih proizvoda od drva; proizvodnja predmeta od pluta, slame i pletarskih materijala) sudjeluje sa 0,78%, skupina DE 21.1 (Proizvodnja celuloze, papira i kartona) sudjeluje sa 8,20%, skupina DE 21.2 (Proizvodnja proizvoda od papira i kartona) sudjeluje sa 2,11%, dok je najzastupljenija skupina DN 36.1 (Proizvodnja namjetaja) koja sudjeluje sa ak 62,64% u ukupnoj zaposlenosti upanijske drvne industrije (Tablica 1 i Grafi kon 1).

Grafi kon 1: Struktura drvne industrije PG prema djelatnosti ma prosjek u razdoblju 2005. 2007. godina


0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70%

Brojzaposlenih

Ukupniprihod

Investicije

Izvoz

Uvoz

Brutodobit

DD20.1PG

DD20.3PG

DD20.5PG

DE21.1PG

DE21.2PG

DN36.1PG



Analizom kategorije prosjenih ukupnih prihoda u promatranom vremenskom razdoblju dolazi se do zakljuka kako skupina DD 20.1 sudjeluje sa 14,71% u ukupnim prihodima upanijske drvne industrije, skupina DD 20.3 ima udio od 13,98%, skupina DD 20.5 sudjeluje sa 1,00%, skupina DE 21.1 sudjeluje sa ak 14,92%, skupina DE 21.2 ima udio u visini 2,52%, dok skupina 36.1 sudjeluje sa 52,88%.

Prosjek razine investi cijske akti vnosti u promatranom razdoblju pokazuje kako je skupina DD 20.1 imala udio od 9,64%, skupina DD 20.3 sudjelovala je sa 10,69%, skupina DD 20.5 parti cipirala je sa ak 9,74%, skupina DE 21.1 sa 13,22%, skupina DE 21.2 sa 0,25%, a skupina DN 36.1 imala je udio od 56,45% u ukupnim investi cijama drvne indus-trije Primorsko-goranske upanije.

U analizi kategorije razine izvozne akti vnosti mjereno kroz prosjeni prihod od izvoza u promatranom razdoblju skupina DD 20.1 sudjeluje sa 15,62%, DD 20.3 sa samo 3,23%, DD 20.5 sa 1,20%, DE 21.1 sa ak 23,39%, DE 21.2 sa 0,02%, a skupina DN 36.1 sudjeluje sa 56,55% u ukupnom izvozu upanijske drvne industrije.

Uvozna komponenta vanjskotrgovinskih odnosa pokazuje da u kategoriji prosjene visine uvoza u razdoblju 2005. 2007. godina skupina DD 20.1 sudjeluje sa 12,40%, DD 20.3 sa 11,99%, DD 20.5 sa 2,84%, DE 21.1 sa 8,48%, DE 21.2 sa 0,14% te DN 36.1 sa 64,14% u ukupnom uvozu sektora drvne industrije upanije.

Analiza prosjene bruto dobiti u promatranom vremenskom periodu ukazuje na strukturu u kojoj skupina DD 20.1 sudjeluje sa 8,85%, DD 20.3 sa 22,57%, DD 20.5 sa 2,69%, DE 21.1 sa 16,32%, DE 21.2 sa 6,37%, te DN 36.1 sa samo 43,19% u prosjenoj ukupnoj ostvarenoj bruto dobiti u drvne industrije Primorsko-goranske upanije.

U strukturi prema veliini poduzea, u kojoj su poduzea klasifi cirana prema Zakonu o raunovodstvu, vidljiva je znaajna slinost sa ukupnom strukturom hrvatskog gospodarstva u kojem u 2007. godini preko 99% ine mala i sred-nja poduzea, a samo 0,57% otpada na velika poduzea. Situacija u gospodarstvu Primorsko-goranske upanije jo je loija po velika poduzea koja zauzimaju samo 0,39% ukupnog upanijskog gospodarstva u 2007. godini. (Tablica 2)

Preraivaka industrija na razini Republike Hrvatske ima udio velikih poduzea od 1,38% dok na razini Primorsko-goranske upanije taj udio iznosi 0,99% u 2007. godini.

Potrebno je naglasiti kako se analizirajui trendove u razdoblju 2005. 2007. godine uvia znatan pad udjela velikih poduzea kako u ukupnom gospodarstvu, tako i na razini preraivake industrije.

Takvi trendovi oituju se i u drvnoj industriji koja, promatrano na razini Hrvatske, u 2005. godini ima udio od 2,71% velikih poduzea, a u 2007. godini taj udio pada na samo 0,77%. Drvna industrija Primorsko-goranske upanije u 2005. godini biljeio udio velikih poduzea od ak 3,92% da bi u 2006. godini taj broj pao na 0,88%, a u 2007. godini ak na 0,84%.

U cjelokupnome gospodarstvu, pa tako i u drvnome sektoru, prisutan je trend smanjenja broja velikih poduzea, a poveanja broja malih i srednjih poduzea. Mogue je govoriti o dominantnom udjelu malih i srednjih poduzea na utrb velikih, a takva struktura predstavlja i svojevrsna ogranienja, posebice u pogledu izvoznih plasmana, ekonomije obujma i produkti vnosti povezane sa mogunosti ma insti tucionalnog udruivanja i suradnje u funkciji razvoja ljudskih potencijala sukladno potrebama industrije i njenog razvoja.

Malo Srednje Veliko Malo Srednje Veliko Malo Srednje VelikoUkupnogospodarstvoRH 94,44% 4,08% 1,48% 97,51% 1,91% 0,58% 97,53% 1,90% 0,57%PreraivakaindustrijaRH 89,77% 6,93% 3,29% 94,25% 4,35% 1,39% 94,35% 4,27% 1,38%DrvnaindustrijaRH 90,45% 6,85% 2,71% 94,60% 4,66% 0,74% 94,69% 4,54% 0,77%UkupnogospodarstvoPG 95,49% 3,49% 1,02% 98,07% 1,53% 0,40% 98,24% 1,37% 0,39%PreraivakaindustrijaPG 90,91% 6,69% 2,40% 95,25% 3,68% 1,07% 95,81% 3,19% 0,99%DrvnaindustrijaPG 90,20% 5,88% 3,92% 93,81% 5,31% 0,88% 94,12% 5,04% 0,84%DD20.1PG 89,66% 6,90% 3,45% 100,00% 0,00% 0,00% 100,00% 0,00% 0,00%DD20.3PG 90,00% 10,00% 0,00% 95,83% 4,17% 0,00% 95,24% 4,76% 0,00%DD20.5PG 100,00% 0,00% 0,00% 100,00% 0,00% 0,00% 100,00% 0,00% 0,00%DE21.1PG 80,00% 0,00% 20,00% 83,33% 16,67% 0,00% 85,71% 14,29% 0,00%DE21.2PG 100,00% 0,00% 0,00% 100,00% 0,00% 0,00% 100,00% 0,00% 0,00%DN36.1PG 86,21% 6,90% 6,90% 82,76% 13,79% 3,45% 83,87% 12,90% 3,23%

2005. 2006. 2007.

Tablica 2: Struktura gospodarstva prema veliini poduzea u periodu 2005. 2007. godina




3.1. Produkti vnost rada mjerena kroz ukupni prihod po zaposlenomU analizi produkti vnosti rada mjerenoj kroz ostvareni ukupni prihod po zaposlenom u razdoblju 2005. 2007.

godine na razini ukupnog gospodarstva Republike Hrvatske dolo je do rasta po prosjenoj godinjoj stopi od 6,20%, dok gospodarstvo Primorsko-goranske upanije biljei rast ove veliine po godinjoj stopi od 5,49%.

U preraivakoj industriji Hrvatske taj rast je iznosio 6,37%, a na razini upanijske preraivake industrije 6,07%.U sektoru drvne industrije na razini Hrvatske uoljivo je poveanje po godinjoj stopi od 7,23%, dok upanijska

drvne industrija biljei kretanje po stopi od ak 8,13% to je za 12% vie od one na razini hrvatske drvne industrije, odnosno ak za 31% vie od ukupnog hrvatskog gospodarstva i 48% vie od stope rasta upanijskog ukupnog gospodarstva. (Tablica 3 i Grafi kon 2)

Ipak, ovako mjerena produkti vnost rada izraena u apsolutnim veliinama u drvnoj industriji Hrvatske vie je od 50% manja od produkti vnosti ukupnog hrvatskog gospodarstva, a na razini upanije je za 42% - 39% manja od one na razini upanijskog ukupnog gospodarstva. upanijska drvna industrija u svim promatranim godinama ima veu produkti vnost od one na razini dravne drvne industrije.

2005. 2006. 2007.Godinja

stoparastaUkupnogospodarstvo

RH 631.703 677.095 712.432 6,20%PG 510.240 555.810 567.827 5,49%

PreraivakaindustrijaRH 545.812 589.839 617.554 6,37%PG 414.566 473.737 466.401 6,07%

DrvnaindustrijaRH 296.288 306.221 340.671 7,23%PG 299.069 319.500 349.645 8,13%

Tablica 3: Produkti vnost rada mjerena kroz ukupni prihod po zaposlenom u RH i PG (u kn)

Grafi kon 2: Produkti vnost rada mjerena kroz ukupni prihod po zaposlenom u RH i PG (u kn)




0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

800.000

2005. 2006. 2007.

kn

UkupnogospodarstvoRH UkupnogospodarstvoPGPreraivaka industrija RH Preraivaka industrija PGDrvnaindustrijaRH DrvnaindustrijaPG



Znatno bri rast produkti vnosti rada drvne industrije u promatranom razdoblju svakako je pokazatelje koji ohrabru-je, no apsolutne veliine produkti vnosti znatno su ispod prosjeka gospodarstva. To je jednim dijelom posljedica toga to je drvna industrija uvelike radno intenzivna industrija, no poboljanjem tehnolokih kapaciteta i poveanjem obrazovanosti radne snage mogue je ostvarivati vie razine produkti vnosti . Takva kretanja uoljiva su i na prikazu baznih indeksa produkti vnosti rada (Grafi kon 3).

Analizirajui verine indekse kretanja u sektoru upanijske preraivake industrije vidljivo je znatno poveanje u 2006. godini u odnosu na prethodnu godina, no u 2007. godini dolazi do pada, dok upanijska i cjelokupna hrvatska drvna industrija biljee rast i u 2006. i jo vie u 2007. godini u odnosu na prethodne godine. (Grafi kon 4)



0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

110

120

130

2005. 2006. 2007.


80

90

100

110

120

2006. 2007.


Grafi kon 3: Bazni indeksi produkti vnosti rada mjerene kroz ukupni prihod po zaposlenom u RH i PG, 2005. = 100

Grafi kon 4: Verini indeksi produkti vnosti rada mjerene kroz ukupni prihod po zaposlenom u RH i PG



Ulazei u strukturnu analizu unutar same drvne industrije na razini Republike Hrvatske brzinom rasta produk-ti vnosti rada isti e se skupina DD 20.5 sa godinjom stopom rasta od 18,12%, dok na upanijskoj razini ova skupina biljei pad po stopi od 9,80% posto. U upaniji najbri rast biljei skupina DE 21.2 i to po stopi od 37,09%. (Tablica 4, Grafi koni 5 i 6)

Izraeno apsolutnim veliinama najvee produkti vnosti rada i na razini upanije i na razini Hrvatske ostvaruje skupina DE 21.1. upanijska drvna industrija u svim analiziranim skupinama ostvaruje vee produkti vnosti rada od drvne industrije promatrane na razini Hrvatske.

2005. 2006. 2007.Godinja

stoparastaDD20.1

RH 292.247 292.872 339.636 7,80%PG 292.716 354.429 364.982 11,66%

DD20.3RH 266.957 275.148 298.341 5,71%PG 387.077 379.675 401.458 1,84%

DD20.5RH 261.690 280.612 365.140 18,12%PG 503.062 367.723 409.276 9,80%

DE21.1RH 503.101 487.619 535.989 3,22%PG 521.156 572.478 665.816 13,03%

DE21.2RH 397.283 393.483 532.117 15,73%PG 288.049 382.996 541.327 37,09%

DN36.1RH 248.618 272.903 285.921 7,24%PG 247.326 271.247 293.750 8,98%

Tablica 4: Produkti vnost rada mjerena kroz ukupni prihod po zaposlenom u drvnoj industriji RH i PG (u kn)

Grafi kon 5: Produkti vnost rada mjerena kroz ukupni prihod po zaposlenom u skupinama DD 20.1, DD 20.3 i DD 20.5 drvne industrije RH i PG (u kn)



0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

2005. 2006. 2007.

kn

DD20.1RH DD20.1PGDD20.3RH DD20.3PGDD20.5RH DD20.5PG



Ovakva kretanja produkti vnosti rada te intenzitet promjene u odnosu na 2005. godinu mogu se uoiti i na prikazu baznih indeksa promatrajui 2005. godinu kao baznu. (Grafi koni 7 i 8).

Grafi kon 6: Produkti vnost rada mjerena kroz ukupni prihod po zaposlenom u skupinama DE 21.1, DE 21.2 i DN 36.1 drvne industrije RH i PG (u kn)

Grafi kon 7: Bazni indeksi produkti vnosti rada mjerene kroz ukupni prihod po zaposlenom u skupinama DD 20.1, DD 20.3 i DD 20.5 drvne industrije RH i PG, 2005. = 100 kn)



0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

2005. 2006. 2007.

kn

DE21.1RH DE21.1PGDE21.2RH DE21.2PGDN36.1RH DN36.1PG

0

20

40

60

80

100

120

140

160

2005. 2006. 2007.




Grafi kon 8: Bazni indeksi produkti vnosti rada mjerene kroz ukupni prihod po zaposlenom u skupinama DE 21.1, DE 21.2 i DN 36.1 drvne industrije RH i PG, 2005. = 100

Grafi kon 9: Verini indeksi produkti vnosti rada mjerene kroz ukupni prihod po zaposlenom u skupinama DD 20.1, DD 20.3 i DD 20.5 drvne industrije RH i PG



Analizirajui verine indekse kretanja produkti vnosti rada po skupinama unutar drvne industrije na razini Repub-like Hrvatske i Primorsko-goranske upanije vidljivo je kretanje produkti vnosti u odnosu na prethodnu godinu. Posebice se isti e intenzitet rasta skupine DE 21.2 unutar upanije. (Grafi koni 9 i 10)

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

2005. 2006. 2007.


50

60

70

80

90

100

110

120

130

140

150

2006. 2007.




Grafi kon 10: Verini indeksi produkti vnosti rada mjerene kroz ukupni prihod po zaposlenom u skupinama DE 21.1, DE 21.2 i DN 36.1 drvne industrije RH i PG


50

60

70

80

90

100

110

120

130

140

150

2006. 2007.




3.2. Produkti vnost rada mjerena kroz bruto dobit po zaposlenomU analizi produkti vnosti rada mjerenoj kroz bruto dobit po zaposlenom djelatniku u razdoblju 2005. 2007. go-

dine na razini ukupnog gospodarstva Republike Hrvatske dolo je do rasta po prosjenoj godinjoj stopi od 10,33%, dok gospodarstvo Primorsko-goranske upanije biljei rast ove veliine po godinjoj stopi od 14,47%.

U preraivakoj industriji Hrvatske taj rast je iznosio 9,77%, a na razini upanijske preraivake industrije 9,84%.U sektoru drvne industrije na razini Republike Hrvatske uoljivo je poveanje po godinjoj stopi od ak 33,38%,

dok upanijska drvne industrija biljei poveanje po godinjoj stopi od 9,64% to je za 71% manje od one na razini hrvatske drvne industrije, odnosno za 7% manje od ukupnog hrvatskog gospodarstva i 33% manje od stope rasta upanijskog ukupnog gospodarstva. (Tablica 5 i Grafi kon 11)

Ipak, produkti vnost rada ovako mjerena kroz bruto dobit po zaposlenom izraena u apsolutnim veliinama u drvnoj industriji Hrvatske gotovo je 4 puta manja od produkti vnosti ukupnog hrvatskog gospodarstva, a na razini upanije je za oko 50% manja od one na razini upanijskog ukupnog gospodarstva. upanijska drvna industrija je u 2005. godini imala produkti vnost mjerenu kroz bruto dobit po zaposlenom veu od one na razini dravne drvne in-dustrije, a u 2006. i 2007. godini je ona manja od produkti vnosti ukupne hrvatske drvne industrije.

2005. 2006. 2007.Godinja


RH 39.078 41.801 47.566 10,33%PG 23.760 30.302 31.136 14,47%



Tablica 5: Produkti vnost rada mjerena kroz bruto dobit po zaposlenom u RH i PG (u kn)

Grafi kon 11: Produkti vnost rada mjerena kroz bruto dobit po zaposlenom u RH i PG (u kn)

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

45.000

50.000

2005. 2006. 2007.

kn






Znatno bri rast produkti vnosti rada hrvatske drvne industrije u promatranom razdoblju svakako je dobar poka-zatelj njenoga razvoja, no zabrinjavajue je zaostajanje upanijske drvne industrije. Apsolutne veliine produkti vnosti drvne industrije znatno su ispod prosjeka gospodarstva i na dravnoj i na razini upanije. Radna intenzivnost drvnog sektora snaan je faktor generiranja niih razina produkti vnosti , no unapreenjem i modernizacijom tehniko-tehnolokih kapaciteta, te poveanjem konkurentnosti kroz podizanje razine obrazovanosti radnika mogue je ost-varivati vie razine produkti vnosti . Kretanja produkti vnosti mjerene kroz bruto dobit po zaposlenom grafi ki su prika-zana kroz bazne indekse produkti vnosti . (Grafi kon 12)

Analizirajui verine indekse kretanja u sektoru upanijske drvne industrije vidljivo je znatno poveanje u 2007. godini u odnosu na 2006. godinu, a u 2006. godini je ak zabiljeeno znatno smanjenje u odnosu na prethodnu godinu. Promatrajui cjelokupnu hrvatsku drvnu industriju vidljivo je kako ona biljee rast i u 2006. i jo vie u 2007. godini u odnosu na prethodne godine. (Grafi kon 13)

Grafi kon 12: Bazni indeksi produkti vnosti rada mjerene kroz bruto dobit po zaposlenom u RH i PG, 2005. = 100

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

45.000

50.000

2005. 2006. 2007.

kn


0102030405060708090

100110120130140150160170180190200210

2006. 2007.


Grafi kon 13: Verini indeksi produkti vnosti rada mjerene kroz bruto dobit po zaposlenom u RH i PG





Ulazei u strukturnu analizu unutar same drvne industrije, na razini Republike Hrvatske brzinom rasta produk-ti vnosti rada mjerene kroz bruto dobit po zaposlenom isti e se skupina DE 21.1 sa godinjom stopom rasta od 169,89%, a na upanijskoj razini ova skupina biljei takoer izrazito snaan porast produkti vnosti pad. (Tablica 6, Grafi koni 14 i 15)

Analiza apsolutnih vrijednosti pokazuje da najvie razine produkti vnosti rada, i na razini upanije i na razini Hrvatske, ostvaruje skupina DD 20.5.

Tablica 6: Produkti vnost rada mjerena kroz bruto dobit po zaposlenom u drvnoj industriji RH i PG (u kn)

Grafi kon 14: Produkti vnost rada mjerena kroz bruto dobit po zaposlenom u skupinama DD 20.1, DD 20.3 i DD 20.5 drvne industrije RH i PG (u kn)

Grafi kon 15: Produkti vnost rada mjerena kroz bruto dobit po zaposlenom u skupinama DE 21.1, DE 21.2 i DN 36.1 drvne industrije RH i PG (u kn)

2005. 2006. 2007.Godinja

stoparastaDD20.1

RH 6.996 7.970 16.557 53,84%PG 3.692 8.897 11.123 73,56%

DD20.3RH 12.204 10.696 12.242 0,16%PG 21.145 18.472 24.887 8,49%

DD20.5RH 12.849 17.424 26.143 42,64%PG 71.085 3.997 57.326 10,20%

DE21.1RH 4.186 10.244 30.489 169,89%PG 0 2.872 62.599

DE21.2RH 13.948 13.028 25.159 34,30%PG 17.021 32.858 59.237 86,55%

DN36.1RH 9.553 13.961 14.444 22,96%PG 14.132 4.926 5.052 40,21%

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

2005. 2006. 2007.

kn


0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

2005. 2006. 2007.

kn







Ovakva kretanja produkti vnosti rada mjereno kroz bruto dobit po zaposlenom, te intenzitet promjene u odnosu na 2005. godinu mogu se uoiti i na prikazu baznih indeksa promatrajui 2005. godinu kao baznu. (Grafi koni 16 i 17).

Analizirajui verine indekse kretanja produkti vnosti rada mjereno kroz bruto dobit po djelatniku po skupinama unutar drvne industrije na razini Republike Hrvatske i Primorsko-goranske upanije vidljivo je kretanje produkti vnosti u odnosu na prethodnu godinu. Posebice se isti u intenziteti rasta skupina DD 20.5 i DE 21.1 unutar upanije u 2007. godini. (Grafi koni 18 i 19)

Grafi kon 16: Bazni indeksi produkti vnosti rada mjerene kroz bruto dobit po zaposlenom u skupinama DD 20.1, DD 20.3 i DD 20.5 drvne industrije RH i PG, 2005. = 100

Grafi kon 17: Bazni indeksi produkti vnosti rada mjerene kroz bruto dobit po zaposlenom u skupinama DE 21.1, DE 21.2 i DN 36.1 drvne industrije RH i PG, 2005. = 100


0

50

100

150

200

250

300

350

2005. 2006. 2007.


0

100

200

300

400

500

600

700

800

2005. 2006. 2007.





0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

2006. 2007.


0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

2006. 2007.DE21.1RH DE21.1PGDE21.2RH DE21.2PGDN36.1RH DN36.1PG

Grafi kon 18: Verini indeksi produkti vnosti rada mjerene kroz bruto dobit po zaposlenom u skupinama DD 20.1, DD 20.3 i DD 20.5 drvne industrije RH i PG

Grafi kon 19: Verini indeksi produkti vnosti rada mjerene kroz bruto dobit po zaposlenom u skupinama DE 21.1, DE 21.2 i DN 36.1 drvne industrije RH i PG





Tablica 7: Investi cije po zaposlenom u RH i PG (u kn)

Grafi kon 20: Investi cije po zaposlenom u RH i PG (u kn)



3.3. Investi cijska akti vnostU analizi investi cijskih akti vnosti mjereno po investi cijama po djelatnika u razdoblju 2005. 2007. godine na

razini ukupnog gospodarstva Republike Hrvatske ostvaren je rast po prosjenoj godinjoj stopi od 8,37%, dok gospo-darstvo Primorsko-goranske upanije biljei rast investi cijskih akti vnosti po godinjoj stopi od ak 16,80%.

U preraivakoj industriji Republike Hrvatske taj je rast iznosio 10,45%, a na razini preraivake industrije Primor-sko-goranske upanije ostvaren je rast po prosjenoj stopi od 8,29% godinje.

U sektoru drvne industrije na razini Hrvatske uoljivo je poveanje po godinjoj stopi od 3,92%, dok upanijska drvne industrija biljei pad kretanja investi cijskih akti vnosti po stopi od 0,69%. Drvna industrija Hrvatske ostvarila je za 53% sporiji rast investi cijskih akti vnosti u odnosu na ukupno hrvatsko gospodarstvo, odnosno za ak 62% manje u odnosu na hrvatsku ukupnu preraivaku industriju. (Tablica 7 i Grafi kon 20)

Investi cijska akti vnost analizirana na ovaj nain i izraena u apsolutnim veliinama u drvnoj industriji Hrvatske je za skoro 70% manja od investi cijskih akti vnosti po zaposlenom na razini ukupnog hrvatskog gospodarstva, a na razini upanije je za 45% - 60% manja od one na razini upanijskog ukupnog gospodarstva. upanijska drvna indus-trija u svim promatranim godinama ima veu razinu investi cijskih akti vnosti po zaposlenom od one na razini ukupne hrvatske drvne industrije.

2005. 2006. 2007.Godinja


RH 69.849 76.054 82.029 8,37%PG 46.555 54.277 63.516 16,80%



0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

90.000

2005. 2006. 2007.

kn




Znatno sporiji rast investi cijske akti vnosti mjerene po zaposlenom djelatniku drvne industrije Republike Hrvatske, a posebice Primorsko-goranske upanije u promatranom razdoblju pokazatelj je koji navodi na zakljuak podinvesti -ranosti i nedovoljno snane investi cijske akti vnosti . Takoer, apsolutne veliine investi cija po zaposlenom znatno su ispod prosjeka gospodarstva. To je velikim dijelom posljedica toga to je drvna industrija radno intenzivna industrija, no tehnoloki kapaciteti od vitalne su vanosti za njen napredak i poveanje meunarodne konkurentnosti te je potrebno pojaati razinu investi cija kako bi se odrao korak i unaprijedila pozicija trine propulzivnosti . Poboljanjem tehnolokih kapaciteta mogue je poziti vno utjecati na ekonomiju obujma, te ti me potaknuti daljnju investi cijsku ak-ti vnost kroz osiguranje dovoljnih koliina fi nancijskih resursa. Kretanja investi cija po zaposlenom vidljiva su na prikazu baznih indeksa investi cija po zaposlenom (Grafi kon 21).

Analizirajui verine indekse kretanja investi cija po zaposlenom u sektoru upanijske preraivake industrije vid-ljivo je znatno poveanje u 2006. godini u odnosu na prethodnu godina, a u 2007. godini dolazi do usporavanja rasta, dok ukupno upanijsko gospodarstvo biljei bri rast i u 2006. i u 2007. godini u odnosu na prethodne. upanijska i cjelokupna hrvatska drvna industrija biljee rast investi cijskih akti vnosti po zaposlenom u 2006. godini, dok u 2007. godini upanijska drvna industrija ostvaruje smanjenje, a hrvatska drvna industrija slabo uveanje u odnosu na pre-thodnu godinu. (Grafi kon 22)

Grafi kon 21: Bazni indeksi investi cija po zaposlenom u RH i PG, 2005. = 100

Grafi kon 22: Verini indeksi investi cija po zaposlenom u RH i PG

0102030405060708090

100110120130140150

2005. 2006. 2007.


80

90

100

110

120

2006. 2007.






Ulazei u strukturnu analizu po skupinama unutar drvne industrije na razini Republike Hrvatske brzinom rasta investi cija po zaposlenom isti e se skupina DD 20.3 sa godinjom stopom rasta od 49,03%, dok na upanijskoj razini ova skupina biljei pad po stopi od 47,97% posto. U okviru Primorsko-goranske upanije najbri rast investi cijskih ak-ti vnosti ostvarila je skupina DE 21.2 i to po stopi od 27,55%, dok sve ostale skupine unutar drvne industrije upanije biljee pad razine investi cijske akti vnosti po zaposlenom (Tablica 8, Grafi koni 23 i 24)

Izraeno apsolutnim veliinama najveu razinu investi cija po zaposlenom na razini Republike Hrvatske ostvaruje skupina DE 21.1. upanijska drvna industrija u skupini DD 20.5 biljei znatnu investi cijsku akti vnost po zaposlenom u 2005. i 2007. godini, dok je u 2006. godini ona na znatno nioj razini.

Tablica 8: Investi cije po zaposlenom u drvnoj industriji RH i PG (u kn)

Grafi kon 23: Investi cije po zaposlenom u skupinama DD 20.1, DD 20.3 i DD 20.5 drvne industrije RH i PG (u kn)



2005. 2006. 2007.Godinja

stoparastaDD20.1

RH 25.811 27.137 32.126 11,56%PG 23.833 6.291 11.194 31,47%

DD20.3RH 14.360 18.401 31.895 49,03%PG 38.000 23.204 10.286 47,97%

DD20.5RH 18.565 12.975 25.971 18,28%PG 619.269 3.194 522.624 8,13%

DE21.1RH 22.877 17.795 15.472 17,76%PG 32.523 40.742 52.910 27,55%

DE21.2RH 36.379 36.235 31.886 6,38%PG 4.180 1.754 2.965 15,77%

DN36.1RH 22.869 23.426 18.072 11,11%PG 17.982 30.357 21.048 8,19%

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

2005. 2006. 2007.

kn




0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

2005. 2006. 2007.

kn


Grafi kon 24: Investi cije po zaposlenom u skupinama DE 21.1, DE 21.2 i DN 36.1 drvne industrije RH i PG (u kn)

Grafi kon 25: Bazni indeksi investi cija po zaposlenom u skupinama DD 20.1, DD 20.3 i DD 20.5 drvne industrije RH i PG, 2005. = 100



Ovakva kretanja investi cija po zaposlenom te intenzitet promjene u odnosu na 2005. godinu mogu se uoiti i na prikazu baznih indeksa promatrajui 2005. godinu kao baznu. (Grafi koni 25 i 26).

0

50

100

150

200

250

2005. 2006. 2007.




Grafi kon 26: Bazni indeksi investi cija po zaposlenom u skupinama DE 21.1, DE 21.2 i DN 36.1 drvne industrije RH i PG, 2005. = 100

Grafi kon 27: Verini indeksi investi cija po zaposlenom u skupinama DD 20.1, DD 20.3 i DD 20.5 drvne industrije RH i PG



Analizirajui verine indekse kretanja investi cija po zaposlenom po skupinama unutar drvne industrije na razini Republike Hrvatske i Primorsko-goranske upanije vidljivo je kretanje investi cijske akti vnosti u odnosu na prethodnu godinu. Posebice se isti e intenzitet rasta skupine DD 20.5 unutar upanije no to je rezultat izrazito niske razine inves-ti cija u toj grani u 2006. godini. (Grafi koni 27 i 28)

3

j ,

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

2005. 2006. 2007.


0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

18.000

2006. 2007.DD20.1RH DD20.1PGDD20.3RH DD20.3PGDD20.5RH DD20.5PG



Grafi kon 28: Verini indeksi investi cija po zaposlenom u skupinama DE 21.1, DE 21.2 i DN 36.1 drvne industrije RH i PG


0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

2006. 2007.




Tablica 9: Prihodi od izvoza po zaposlenom u RH i PG (u kn)

Grafi kon 29: Prihodi od izvoza po zaposlenom u RH i PG (u kn)



3.4. Izvozna akti vnost

U analizi izvoznih akti vnosti mjerenoj kroz ostvareni ukupni prihod od izvoza po zaposlenom u razdoblju 2005. 2007. godine na razini ukupnog gospodarstva Republike Hrvatske dolo je do rasta po prosjenoj godinjoj stopi od 7,54%, dok gospodarstvo Primorsko-goranske upanije biljei rast ove veliine po godinjoj stopi od 5,90%.

U preraivakoj industriji Hrvatske prosjena godinja stopa rasta izvoznih prihoda po zaposlenom iznosila je 7,33%, a na razini upanijske preraivake industrije 7,89%.

U sektoru drvne industrije na razini Hrvatske uoljivo je poveanje po godinjoj stopi od ak 13,10%, dok upanijska drvne industrija biljei kretanje po stopi od 8,00% to je za 39% manje od one na razini hrvatske drvne industrije, odnosno za 6% vie od ukupnog hrvatskog gospodarstva i 36% vie od stope rasta upanijskog ukupnog gospodarstva. U odnosu na preraivaku industriju upanije upanijska drvna industrija ostvarila je stopu rasta iz-voznih prihoda po zaposlenom veu za 1%. (Tablica 9 i Grafi kon 29)

Izvozna akti vnost mjerena kroz apsolutne veliine ostvarenog izvoznog prihoda po zaposlenom u promatranom vremenskom razdoblju u drvnoj industriji Hrvatske je za 15% - 30% vea od one na razini ukupnog hrvatskog gospo-darstva, a na razini upanije je za 70% - 83% vea od one na razini upanijskog ukupnog gospodarstva. upanijska drvna industrija u svim promatranim godinama ima znatno veu razina izvoznih prihoda po zaposlenom od one na razini dravne drvne industrije, no istovremeno je ona ipak manja od one na razini upanijske ukupne preraivake industrije.

2005. 2006. 2007.Godinja


RH 85.971 94.576 99.418 7,54%PG 81.830 88.897 91.775 5,90%



0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

2005. 2006. 2007.

kn




Bri rast prihoda od izvoza po zaposlenom drvne industrije u promatranom razdoblju svakako je pokazatelje koji govori u prilog tvrdnje kako drvna industrija ima snaan izvozni potencijal i ve sada je jedan od izvoznih lidera unutar strukture ukupnog gospodarstva, no apsolutne veliine izvoza po zaposlenom drvne industrije su manje od onih uku-pne preraivake industrije i na dravnoj i na upanijskoj razini. To uvelike govori o nedostatno iskoritenom izvoznom potencijalu drvne industrije i potrebi snanijeg i ciljanog poti canja izvoza proizvoda sa im veim stupnjem obrade i fi nalizacije te dodane vrijednosti . Takva kretanja uoljiva su i na prikazu baznih indeksa kretanja izvoznih prihoda po zaposlenom (Grafi kon 30).

Analizirajui verine indekse kretanja u sektoru upanijske preraivake industrije vidljivo je znatno poveanje u 2006. godini u odnosu na prethodnu godinu, no u 2007. godini dolazi do pada u odnosu na prethodnu godinu, dok upanijska i cjelokupna hrvatska drvna industrija biljee rast i u 2006. i jo vie u 2007. godini u odnosu na prethodnu godinu. Brzina rasta izraenija je kod ukupne hrvatske drvne industrije, no apsolutne veliine izvoznih prihoda po zaposlenom su ipak vee u drvnoj industriji Primorsko-goranske upanije. (Grafi kon 31)

Grafi kon 30: Bazni indeksi prihoda od izvoza po zaposlenom u RH i PG, 2005. = 100

Grafi kon 31: Verini indeksi prihoda od izvoza po zaposlenom u RH i PG

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

110

120

130

140

2005. 2006. 2007.


70

80

90

100

110

120

130

2006. 2007.






Ulazei u strukturnu analizu unutar same drvne industrije na razini Republike Hrvatske brzinom rasta izvoza o zaposlenom isti e se skupina DE 21.2 sa godinjom stopom rasta od 35,95%, dok na upanijskoj razini ova skupina biljei pad po stopi od ak 51,66%. U upaniji najbri rast ostvaruje skupina DN 36.1 i to po stopi od 25,34%. (Tablica 10, Grafi koni 32 i 33)

Analizom apsolutnih veliina izvoznih prihoda po zaposlenom uoljivo je kako najvee prihode od izvoza po zaposlenom i na razini upanije i na razini Hrvatske ostvaruje skupina DE 21.1., a na upanijskoj razini najniu razinu izvoza po zaposlenom ostvarila je skupina DE 21.2.

Tablica 10: Prihodi od izvoza po zaposlenom u drvnoj industriji RH i PG (u kn)

Grafi kon 32: Prihodi od izvoza po zaposlenom u skupinama DD 20.1, DD 20.3 i DD 20.5 drvne industrije RH i PG (u kn)



2005. 2006. 2007.Godinja

stoparastaDD20.1

RH 135.250 137.047 165.422 10,59%PG 203.319 121.335 113.958 25,13%

DD20.3RH 74.883 79.499 83.848 5,82%PG 40.880 39.558 48.872 9,34%

DD20.5RH 77.939 78.624 101.890 14,34%PG 324.311 238.661 180.916 25,31%

DE21.1RH 264.278 287.521 318.949 9,86%PG 420.940 408.244 489.235 7,81%

DE21.2RH 70.352 72.554 130.020 35,95%PG 2.381 0 557 51,66%

DN36.1RH 80.084 94.483 100.427 11,98%PG 102.768 146.063 161.443 25,34%

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

2005. 2006. 2007.

kn




0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

2005. 2006. 2007.

kn


Grafi kon 33: Prihodi od izvoza po zaposlenom u skupinama DE 21.1, DE 21.2 i DN 36.1 drvne industrije RH i PG (u kn)

Grafi kon 34: Bazni indeksi prihoda od izvoza po zaposlenom u skupinama DD 20.1, DD 20.3 i DD 20.5 drvne industrije RH i PG, 2005. = 100



Ovakva kretanja izvozne akti vnosti te intenzitet promjene ovih kretanja u odnosu na 2005. godinu koja je odab-rana kao bazna godina mogu se uoiti i na prikazu baznih indeksa. (Grafi koni 34 i 35).

0

20

40

60

80

100

120

140

2005. 2006. 2007.




Grafi kon 35: Bazni indeksi prihoda od izvoza po zaposlenom u skupinama DE 21.1, DE 21.2 i DN 36.1 drvne industrije RH i PG, 2005. = 100

Grafi kon 36: Verini indeksi prihoda od izvoza po zaposlenom u skupinama DD 20.1, DD 20.3 i DD 20.5 drvne industrije RH i PG



0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

2005. 2006. 2007.


Verini indeksi opisuju kretanje investi cijskih akti vnosti po skupinama unutar drvne industrije na razini Republike Hrvatske i Primorsko-goranske upanije te je vidljivo kretanje izvoznih prihoda po zaposlenom u odnosu na prethodnu godinu. (Grafi koni 36 i 37)

0

20

40

60

80

100

120

140

2006. 2007.




Grafi kon 37: Verini indeksi prihoda od izvoza po zaposlenom u skupinama DE 21.1, DE 21.2 i DN 36.1 drvne industrije RH i PG

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

2006. 2007.







3.5. Uvozna akti vnostU analizi uvozne akti vnosti koja je mjerena kroz veliinu uvoza po zaposlenom u razdoblju 2005. 2007. godine na

razini ukupnog gospodarstva Republike Hrvatske dolo je do rasta uvoznih akti vnosti po prosjenoj godinjoj stopi od 5,53%, dok gospodarstvo Primorsko-goranske upanije biljei pad uvoza po zaposlenom po godinjoj stopi od 7,57%.U preraivakoj industriji Hrvatske rast uvoznih akti vnosti iznosio je 6,56%, a na razini upanijske preraivake indus-trije 3,13%.

U sektoru drvne industrije na razini Hrvatske uoljivo je poveanje po godinjoj stopi od 11,35%, dok upanijska drvne industrija biljei poveanje uvoza po zaposlenom po stopi od 17,47% to je za 54% vie od one na razini hrvatske drvne industrije, odnosno za 216% vie od ukupnog hrvatskog gospodarstva i 458% vie od stope rasta u upanijskoj preraivakoj industriji. (Tablica 11 i Grafi kon 38)

Promatrajui apsolutne iznose uvoza po zaposlenom uoljivo je da je unutar drvne industrije Hrvatske uvozna akti vnost skoro trostruko manja od one na razini ukupnog hrvatskog gospodarstva, a na razini upanijske drvne indus-trije je u 2005. godini ona bila upola manja, a u 2006. i 2007. se pribliava veliinama koje pokazuje ukupno upanijsko gospodarstvo. upanijska drvna industrija u svim promatranim godinama ima niu uvoznu akti vnost od one na razini dravne drvne industrije, no rast te akti vnosti je znatno bri od one na razini hrvatske drvne industrije.

Znatno bri rast uvozne akti vnosti drvne industrije u promatranom razdoblju pokazuje ubrzanu vanjskotrgovinsku akti vnost te je bitno uvozne akti vnosti usmjeriti na uvoz proizvoda za investi cijsku akti vnost u funkciji unapreenja tehnoloke-tehnike osnovice u funkciji poveanja produkti vnosti i unapreenja meunarodne konkurentnosti . Kre-tanja uvoznih akti vnosti u komparaciji sa stanjem iz 2005. godine uoljiva su i na prikazu baznih indeksa veliine uvoza po zaposlenom (Grafi kon 39).

Tablica 11: Uvoz po zaposlenom u RH i PG (u kn)

Grafi kon 38: Uvoz po zaposlenom u RH i PG (u kn)

2005. 2006. 2007.Godinja


RH 130.878 157.966 145.765 5,53%PG 102.868 86.082 87.882 7,57%



0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

2005. 2006. 2007.

kn




0102030405060708090

100110120130140150

2005. 2006. 2007.


Grafi kon 39: Bazni indeksi uvoza po zaposlenom u RH i PG, 2005. = 100

Grafi kon 40: Verini indeksi uvoza po zaposlenom u RH i PG



Analizirajui verine indekse kretanja uvoza po zaposlenom u sektoru upanijske drvne industrije vidljivo je znat-no poveanje u 2007. godini u odnosu na 2006. godinu, dok je u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu takoer zabiljeen rast, no neto manjeg intenziteta. Slina kretanja, no neto manjeg intenziteta, ostvarila je i drvna indus-trija na razini Hrvatske. (Grafi kon 40)

70

80

90

100

110

120

130

2006. 2007.




Tablica 12: Uvoz po zaposlenom u drvnoj industriji RH i PG (u kn)

Grafi kon 41: Uvoz po zaposlenom u skupinama DD 20.1, DD 20.3 i DD 20.5 drvne industrije RH i PG (u kn)



U analizi skupina unutar drvne industrije u razdoblju 2005. 2007. godine brzinom rasta uvoza po zaposlenom na razini Republike Hrvatske isti e se skupina DD 20.3 sa godinjom stopom rasta od 10,12%, a sve druge skupine biljee pad uvoza po zaposlenom. Na razini Primorsko-goranske upanije skupina DD 20.5 isti e se visokom godinjom stopom rasta uvoza po zaposlenom koja u promatranom razdoblju iznosi 47,85%, a uz nju jo jedino skupina DE 21.1 ostvaruje rast uvoza po zaposlenom dok sve ostale skupine ostvaruju pad ove vrijednosti . (Tablica 12, Grafi koni 41 i 42)

Najvei iznos uvoza po zaposlenom, promatrano u apsolutnim veliinama, na razini Republike Hrvatske ostvaruje se u skupini DE 21.2, a na razini Primorsko-goranske upanije u skupini DD 20.5 gdje prosjeno iznosi ak 319.794 kune po zaposlenom.

2005. 2006. 2007.Godinja

stoparastaDD20.1

RH 34.997 35.548 32.126 4,19%PG 76.024 17.885 11.194 61,63%

DD20.3RH 26.301 25.876 31.895 10,12%PG 37.247 28.073 10.286 47,45%

DD20.5RH 60.753 66.874 25.971 34,62%PG 239.067 197.691 522.624 47,85%

DE21.1RH 99.952 104.824 15.472 60,66%PG 46.853 65.086 52.910 6,27%

DE21.2RH 85.891 109.369 31.886 39,07%PG 5.281 1.492 2.965 25,06%

DN36.1RH 55.111 58.816 18.072 42,74%PG 39.182 60.792 21.048 26,71%

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

2005. 2006. 2007.

kn




0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

2005. 2006. 2007.

kn


Grafi kon 42: Uvoz po zaposlenom u skupinama DE 21.1, DE 21.2 i DN 36.1 drvne industrije RH i PG (u kn)

Grafi kon 43: Bazni indeksi uvoza po zaposlenom u skupinama DD 20.1, DD 20.3 i DD 20.5 drvne industrije RH i PG, 2005. = 100



Ovakva kretanja visine uvoza po zaposlenom, te intenzitet promjene u odnosu na 2005. godinu mogu se uoiti i na prikazu baznih indeksa uzimajui 2005. godinu kao baznu godinu. U 2007. godini promatrano na razini upanije skupina DD 20.5 ostvaruje najvei rast u odnosu na 2005. godinu. (Grafi koni 43 i 44)

0

50

100

150

200

250

2005. 2006. 2007.




Grafi kon 44: Bazni indeksi uvoza po zaposlenom u skupinama DE 21.1, DE 21.2 i DN 36.1 drvne industrije RH i PG, 2005. = 100

Grafi kon 45: Verini indeksi uvoza po zaposlenom u skupinama DD 20.1, DD 20.3 i DD 20.5 drvne industrije RH i PG



Analizirajui verine indekse kretanja uvoza po zaposlenom prema skupinama unutar drvne industrije, a proma-trano na razini Republike Hrvatske i Primorsko-goranske upanije vidljivo je kretanje izvoza po zaposlenom u odnosu na prethodnu godinu. Posebice se isti e intenzitet rasta skupine DD 20.5 na razini upanije u odnosu na veliinu iz 2006. godinu, a u 2006. godini je dolo do pada u odnosu na 2005. godinu. (Grafi koni 45 i 46)

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

2005. 2006. 2007.


0

50

100

150

200

250

300

2006. 2007.





0

50

100

150

200

250

2006. 2007.


Grafi kon 46: Verini indeksi uvoza po zaposlenom u skupinama DE 21.1, DE 21.2 i DN 36.1 drvne industrije RH i PG



Tablica 13: Koefi cijent pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima u RH i PG

Grafi kon 47: Koefi cijent pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima u RH i PG



3.6. Pokrivenost uvoza izvoznim prihodima

Pokrivenost uvoza izvoznim prihodima vaan je pokazatelj vanjskotrgovinske akti vnosti , posebice u kontekstu drvne industrije koja je snano izvozno orijenti rana. Analiza pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima mjereno kroz koefi cijent pokrivenosti u razdoblju 2005. 2007. godine pokazuje kako je na razini ukupnog gospodarstva Repub-like Hrvatske dolo do smanjenja pokrivenosti , a intenzitet te promjene ocrtava godinja stopa promjene koja iznosi -1,86%. Ukupno gospodarstvo Primorsko-goranske upanije biljei mnogo snaniji pad koefi cijenta pokrivenosti uvo-za izvoznim prihodima po godinjoj stopi od 12,72%.

Promatrano na razini ukupne hrvatske preraivake industrije, te ukupne upanijske drvne industrije takoer je dolo do smanjenja pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima i to na razini Republike Hrvatske po stopi od 0,72%, a na razini Primorsko-goranske upanije po stopi od 4,41% godinje.

U sektoru drvne industrije na razini Republike Hrvatske vidljivo je takoer smanjenje pokrivenosti uvoza izvo-zom i to po godinjoj stopi od 1,54%, dok drvna industrija Primorsko-goranske upanije biljei snaan trend rasta pokrivenosti uvoza izvozom po stopi od 8,77% godinje. (Tablica 13 i Grafi kon 47)

Ipak, potrebno je naglasiti kako je pokrivenost uvoza izvoznim prihodima najnia u sektoru drvne industrije Pri-morske goranske upanije, i u promatranom je razdoblju u prosjeku manja za 33% od one na razini ukupne hrvatske drvne industrije, odnosno za 46% manja od razine ostvarene u ukupnoj preraivakoj industriji upanije, te za 66% manja od razine koja je ostvarena u ukupnom upanijskom gospodarstvu.

2005. 2006. 2007.Godinja


RH 1,52 1,67 1,47 1,86%PG 1,26 0,97 0,96 12,72%

PreraivakaindustrijaRH 1,07 1,15 1,05 0,72%PG 0,72 0,64 0,66 4,41%

DrvnaindustrijaRH 0,55 0,56 0,53 1,54%PG 0,34 0,36 0,40 8,77%

0,00

0,20

0,40

0,60

0,80

1,00

1,20

1,40

1,60

1,80

2005. 2006. 2007.

kn




Rast koefi cijenta pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima drvne industrije upanije u promatranom razdoblju uka-zuje kako su unato ostvarenom intenzitetu rasta uvoza bre od njega rasli izvozni prihodi, no potrebno je naglasiti slabiju pokrivenost uvoza izvoznim prihodima u odnosu na gospodarstvo i preraivaku industriju. Takva kretanja uoljiva su i na prikazu baznih indeksa koefi cijenta pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima (Grafi kon 48).

Analizirajui verine indekse kretanja koefi cijenta pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima u sektoru upanijske drvne industrije dolo je do rasta koefi cijenta pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima u odnosu na godinu prije i u 2006. godini, te jo intenzivnije u 2007. godini, dok je ukupna hrvatska drvna industrija u 2006. godini ostvarila rast u odnosu na 2005., a u 2007. godini je ostvarila pad u odnosu na 2006. godinu u pogledu analiziranog koefi cijenta pokrivenosti . (Grafi kon 49)

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

110

120

130

2005. 2006. 2007.


70

80

90

100

110

120

2006. 2007.


Grafi kon 48: Bazni indeksi koefi cijenta pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima u RH i PG, 2005. = 100

Grafi kon 49: Verini indeksi koefi cijenta pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima u RH i PG





Ulazei u strukturnu analizu unutar same drvne industrije na razini Republike Hrvatske brzinom rasta koefi cijenta pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima isti e se skupina DD 20.3 sa godinjom stopom rasta od 23,54%, a uz nju je-dino jo skupina DE 21.2 ostvaruje rast dok sve druge skupine obiljeava pad koefi cijenta pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima. Na upanijskoj pak razini jedino skupina DD 20.1 ostvaruje pad, dok sve druge skupine ostvaruju rast ovog koefi cijenta, s ti me da je godinja stopa rasta najintenzivnija u sektoru DE 21.2 i iznosi 85,37% posto. (Tablica 14, Grafi koni 50 i 51)

Tablica 14: Koefi cijent pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima u drvnoj industriji RH i PG (u kn)

Grafi kon 50: Koefi cijent pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima u skupinama DD 20.1, DD 20.3 i DD 20.5 drvne indus-trije RH i PG (u kn)



2005. 2006. 2007.Godinja

stoparastaDD20.1

RH 0,26 0,26 0,24 4,08%PG 0,37 0,15 0,09 50,28%

DD20.3RH 0,35 0,33 0,54 23,54%PG 0,91 0,71 2,32 59,51%

DD20.5RH 0,78 0,85 0,60 12,28%PG 0,74 0,83 1,06 19,77%

DE21.1RH 0,38 0,36 0,32 7,40%PG 0,11 0,16 0,13 7,53%

DE21.2RH 1,22 1,51 1,30 3,16%PG 2,22 7,62 85,37%

DN36.1RH 0,69 0,62 0,63 4,47%PG 0,38 0,42 0,43 6,31%

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

2005. 2006. 2007.

kn




0,00

1,00

2,00

3,00

4,00

5,00

6,00

7,00

8,00

9,00

2005. 2006. 2007.

kn


Grafi kon 51: Koefi cijent pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima u skupinama DE 21.1, DE 21.2 i DN 36.1 drvne indus-trije RH i PG (u kn)

Grafi kon 54: Bazni indeksi koefi cijenta pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima u skupinama DD 20.1, DD 20.3 i DD 20.5 drvne industrije RH i PG, 2005. = 100



Ovakva kretanja koefi cijenta pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima te intenzitet promjene u odnosu na 2005. godinu mogu se uoiti i na prikazu baznih indeksa promatrajui 2005. godinu kao baznu. U Primorsko-goranskoj upaniji najvei porast u 2007. godini u odnosu na stanje iz 2005. godine ostvarila je skupina DE 21.2. (Grafi koni 52 i 53).

0

50

100

150

200

250

300

2005. 2006. 2007.




Grafi kon 55: Bazni indeksi koefi cijenta pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima u skupinama DE 21.1, DE 21.2 i DN 36.1 drvne industrije RH i PG, 2005. = 100

Grafi kon 56: Verini indeksi koefi cijenta pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima u skupinama DD 20.1, DD 20.3 i DD 20.5 drvne industrije RH i PG



0

50

100

150

200

250

300

350

400

2005. 2006. 2007.


Analizirajui verine indekse kretanja koefi cijenta pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima po skupinama unu-tar drvne industrije na razini Republike Hrvatske i Primorsko-goranske upanije vidljivo je kretanje produkti vnosti u odnosu na prethodnu godinu. U okvirima upanijske drvne industrije posebice se isti e intenzitet rasta skupine DD 20.3 u 2007. godini u odnosu na 2006. skupinu. (Grafi koni 56 i 57)

0

50

100

150

200

250

300

350

2006. 2007.




0

20

40

60

80

100

120

140

160

2006. 2007.


Grafi kon 57: Verini indeksi koefi cijenta pokrivenosti uvoza izvoznim prihodima u skupinama DE 21.1, DE 21.2 i DN 36.1 drvne industrije RH i PG





4. OBILJEJA OBRAZOVNE STRUKTURE DRVNE INDUSTRIJE PRI-MORSKO-GORANSKE UPANIJE

U ovome dijelu studije analizirana je obrazovna struktura zaposlenih u drvnoj industriji Primorsko-goranske upanije, te je provedena komparacija sa obrazovnom strukturom drvne industrije na razini Republike Hrvatske, te preraivake industrije i ukupnog gospodarstva na razini upanije i Hrvatske.

Stupnjevi strunog obrazovanja koji se stati sti ki prate u Republici Hrvatskoj odnose se na osam osnovnih kat-egorija: visoko obrazovanje (VSS), vie obrazovanje (VS), srednje obrazovanje (SSS), visoko kvalifi cirano (VKV), kvali-fi cirano (KV), nie obrazovanje (NSS), polukvalifi cirano (PKV) i nekvalifi cirano (NKV). Dodatno, stupanj strunog obra-zovanja unutar visokog obrazovanja detaljnije se moe podijeliti na magistre i doktore znanosti . Obrazovna struktura zaposlenih na razini ukupnog gospodarstva i drvne industrije Republike Hrvatske i Primorsko-goranske upanije ana-lizirana je za 2005., 2006. i 2007. godinu.

U 2005. godini obrazovna struktura zaposlenih u gospodarstvu, kao i preraivakoj i drvnoj industriji Primorsko-goranske upanije u svih osam osnovnih obrazovnih kategorija nije znaajno odstupala od razine obrazovne strukture koju je zabiljeila Republika Hrvatska na razini ukupnog gospodarstva, preraivake i drvne industrije. (Grafi kon 58a)

Stanje se nije znaajnije mijenjalo niti u 2006. i 2007. godini gdje je Primorsko-goranska upanija i dalje slijedila nacionalne obrazovne karakteristi ke (Grafi koni 58b i 58c).

2005.

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

40,00%

45,00%

50,00%

55,00%

60,00%

VSS VS SSS VKV KV NSS PKV NKV

ukupnogospodarstvoRH ukupnogospodarstvoPG preraivakaindustrijaRH

preraivakaindustrijaPG drvnaindustrija RH drvnaindustrijaPG

Grafi kon 58a: Obrazovna struktura zaposlenih u gospodarstvu, preraivakoj i drvnoj industriji RH i PG u 2005. godini



2006.

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

40,00%

45,00%

50,00%

55,00%

60,00%



preraivakaindustrijaPG drvnaindustrijaRH drvnaindustrija PG

Grafi kon 58b: Obrazovna struktura zaposlenih u gospodarstvu, preraivakoj i drvnoj industriji RH i PG u 2006. godini

Grafi kon 58c: Obrazovna struktura zaposlenih u gospodarstvu, preraivakoj i drvnoj industriji RH i PG u 2007. godini



2007.

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

40,00%

45,00%

50,00%

55,00%

60,00%



preraivakaindustrijaPG drvnaindustrijaRH drvnaindustrija PG

U sve tri godine u drvnoj industriji upanije bilo je zaposleno najvie djelatnika sa srednjom strunom spremom. Njihov udio u ukupnoj strukturi zaposlenih drvne industrije upanije inio je neto vie od 40%, dok je udio nisko obrazovanih djelatnika iznosio oko 20%, a visoko obrazovanih djelatnika samo 3%.





U cilju posti zanja dubinske analize obrazovne strukture drvne industrije Primorsko-goranske upanije, te njene kom-paracije sa ukupnom hrvatskom drvnom industrijom u nastavku su analizirane skupine djelatnosti unutar drvne indus-trije.

Zapaeniji odmak u smislu veeg udjela VSS i VS obrazovanih djelatnika u odnosu na prosjek Republike Hrvatske Primorsko-goranska upanija ostvarila je 2005. godine u skupini DD 20.5 gdje je u visokoobrazovnim kategorijama imala znatno vei broj zaposlenih djelatnika. (Grafi kon 59a)

Iz Grafi kona 59b vidljivo je kako je u istoj godini Primorsko-goranska upanija evidenti rala takoer vei broj za-poslenika visokog i vieg obrazovanja u skupinama DE 21.1 i DE 21.2 u odnosu na prosjek Republike Hrvatske.

Grafi kon 59a: Obrazovna struktura zaposlenih u skupinama DD 20.1, DD 20.3 i DD 20.5 drvne industrije RH i PG u 2005. godini

Grafi kon 59b: Obrazovna struktura zaposlenih u skupinama DE 21.1, DE 21.2 i DN 36.1 drvne industrije RH i PG u 2005. godini

2005.

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

40,00%

45,00%

50,00%

55,00%

60,00%


DD20.1RH DD20.1PG DD20.3RH DD20.3PG DD20.5RH DD20.5PG

2005.

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

40,00%

45,00%

50,00%

55,00%

60,00%


DE21.1RH DE21.1PG DE21.2RH DE21.2PG DN36.1RH DN36.1PG



U skupinama DD 20.1, DD 20.3 i DD 20.5 u 2006. godini je primjetna slinost u odnosu na obrazovnu strukturu iz 2005. godine i u komparaciji upanijske i dravne razine i u komparaciju skupina meu sobom. (Grafi kon 60a)

Meuti m, izvjesne promjene u obrazovnoj strukturi u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu dogodile su se u skupinama DE 21.1 i DE 21.2 (Grafi kon 60b) gdje je zabiljeen pad broja djelatnika sa srednjom strunom spremom, a ak peterostruko poveanje NKV zaposlenika u skupinama DE 21.1. U skupini DE 21.2 u 2006. godini udio VSS djelat-nika pao je za 50% u odnosu na prethodnu godinu, te je zabiljeeno poveanje udjela PKV i NKV zaposlenika.



Izvor: Obrada autora prema podacima DZS


0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

40,00%

45,00%

50,00%

55,00%

60,00%


2006.


0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

40,00%

45,00%

50,00%

55,00%

60,00%


2006.

DE21.1RH DE21.1PG DE21.2RH DE21.2PG DN36.1RH DN36.1PG



Na Grafi konu 61a uoljiv je i trend smanjenja udjela visokoobrazovanih kadrova u skupini DD 20.5 u 2007. godini u odnosu na 2006. godinu, pa je tako u upaniji evidenti ran manji broj visoko obrazovanih djelatnika u odnosu na proteklu godinu dok je obrazovna kategorija VS-a u ovoj skupini potpuno iezla, odnosno niti jedan od zaposlenika u skupini DD 20.5 u upaniji te godine nije imao viu strunu spremu.

Nasuprot tome, zapoljavanje polukvalifi ciranih i nekvalifi ciranih djelatnika zadralo je konti nuitet rasta u drvnom sektoru upanije to je vidljivo iz prethodnih Grafi kona. U 2007. godini u odnosu na 2005. godinu porastao je broj KV i NKV djelatnika u skupinama DD 20.3 i DD 20.5.

Veliki broj SSS zaposlenika u 2007. godini u upaniji bio je zaposlen u skupini DE 21.2, te je njihov udio u ukupnom broju zaposlenih u ovoj skupini iznosio preko 60%. U toj je djelatnosti u odnosu na godinu ranije dolo i do znatnog smanjenja udjela PKV zaposlenika koji je u 2006. godini iznosio 25% a u 2007. godini 2% ukupnog radno akti vnog stanovnitva drvne industrije upanije. (Grafi kon 61b) Na Grafi konu 61b se moe uoiti i zapoljavanje NKV djelatnika u ovoj godini, kojih u djelatnosti DE 21.2 u upaniji u 2006. godine nije bilo zaposlenih, dok su 2007. inili 20% ukup-nog zaposlenih u toj skupni na razini upanije.



0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

40,00%

45,00%

50,00%

55,00%

60,00%


2007.





Iz trogodinje analize obrazovne strukture vidljivo je kako je srednja struna sprema u svim skupinama unutar drvne industrije upanije najzastupljenija. Slijede ju kategorija zaposlenika sa niskom razinom obrazovanja dok je uku-pni broj VSS i VS djelatnika u periodu od 2005. do 2007. godine bio na razini oko 7% ukupno zaposlenog stanovnitva u podruju drvne industrije upanije.

Potrebno je spomenuti kako unato relati vno loijoj obrazovnoj strukturi drvne industrije upanije u odnosu na ukupnu upanijsku preraivaku industriju i gospodarstvo, gledajui pritom primarno udjele visokoobrazovanog i nisko obrazovanog kadra, ona se ipak na obrazovnom planu strukture ljudskih potencijala nalazi u neto povoljnijoj poziciji od prosjeka drvne industrije Republike Hrvatske, gdje je

Documents

Razvoj Drvne Industrije Pgz Utemeljen Na Znanju