Upload
tomica-kolenko
View
521
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
GRAFIČKI FAKULTET U ZAGREBU
KATEDRA ZA AMBALAŽU KNJIGOVEŠTVO I
PROJEKTIRANJE
RAVNE LJEPENKE
20.01.2009, 5. semestar
Tomica Kolenko
SADRŽAJ
Sažetak/Abstract
1. Ravne ljepenke......................................................................................................................1
1.1 Siva ljepenka
1.2 Bijela ljepenka
1.3 Smeđa i žuta ljepenka
2. Materijali za izradu ljepenki...............................................................................................4
2.1 Celuloza od slame
2.2 Drvenjača
2.3 Otpadni papir
Ravne ljepenke; Straight cardboard
SAŽETAK
Ravne ljepenke se sastoje od starog i otpadnog papira, te danas imaju veliku primjernu
u grafičkoj industriji.
Pošto se u današnje vrijeme sve više okrećemo reciklaciji papira te očuvanju šuma,
ljepenke su tu dobro došle jer su cjelovito napravljene od recikliranog papira.
U ovom seminarskom radu ću pisat općenito o ravnim ljepenkama, vrstama ravnih
ljepenki te gdje je njihova primjena.
KLJUČNE RIJEČI
Siva ljepenka
Bijela ljepenka
Smeđa i žuta ljepenka
Slojevi ljepenke
Gramatura
ABSTRACT
Straight cardboard is built out of old and recycled paper, and they have whide range of
use in graphic industry.
Because today the world is turning to recycling paper and preserving the forests,
cardboard is very welcome because they are entirely made of recycling paper.
In this seminar paper I will generaly write about straight cardboard, types of straight
cardboard and where are they used.
KEYWORDS
Grey cardboard
White cardboard
Brown and yellow cardboard
Layers of cardboard
Grammature
1. Ravne ljepenke
Sirovine za proizvodnju ljepenka su stari i otpadni papir, drvenjača, poluceluloza i prerađena
slama. Prema sirovinskom sastavu i boji razlikujemo bijelu, sivu, smeđu i žutu ljepenku.
Slika 1. Kup ljepenki
1.1 Siva ljepenka
Siva ljepenka se izrađuje od otpadnog i starog papira uz manji dodatak tekstilnih otpadaka.
Najviše se koristi za izradu knjižnih korica i kutija za teže industrijske proizvode. Ima dobra
mehanička svojstva, nije lomljiva, otporna je na savijanje i naročito podesna za žljebljenje i
druge kartonažerske načine obrade.
Slika 2. Sive ljepenke izrezane na potreban format
1
1.2 Bijela ljepenka
Bijela je ljepenka znatno lakša od sive , porozna je i voluminozna, a uz to i prilično lomljiva.
To joj ne umanjuje vrlo široku primjenu u različitim knjgoveškim i kartonažerskim
poslovima.
Slika 3. Bijela ljepenka
1.3 Smeđe i žute ljepenke
Smeđe i žute ljepenke imaju sirovinsku osnovu koju obično čini žitna slama i drvenjača.
Slika 4. Žuta ljepenka
Sve ljepenke koje se koriste u grafičkoj i doradnoj proizvodnji bez obzira na boju i sastav,
proizvode se u tzv. sirovom formatu, veličine 73x103 cm. Uz potrebno rubno poravnavanje
svodi se na iskoristivu veličinu 70x100 cm. Proizvođač ih isporučuje u vezovima-paketima,
standardne težine od 25 kg. U vezu može biti: 8, 10, 12, 15, 18, 20, 25, 30, 35, 40, 45, 50, 55,
60, 70, 80, 90 i 100 araka, što istovremeno označava broj ljepenke. To znači, da je npr. jedan
arak ljepenke broj 10 težak 2,5 kg, a arak ljepenke broj 25 ima 1 kg itd.
Gramatura odnosno težina ljepenke po četvornome metru može biti 300-5000 g/m2.
2
Osim navedenih, izrađuju se i mnoge druge vrste ljepenki s različitim sirovnskim osnovama,
naknadnim obradama i za posebne namjene, kao što su ljepenke za obuću, tekstilnu industriju,
građevinarstvo, termičke i izolacijske potrebe itd.
Vrlo masovan proizvod u papirnoj industriji je i valovita ljepenka ili valoviti karton. Sastoji
se od nekoliko slojeva, ravnih i valovitih. Ovisno o kombinacijama i broju slojeva postoje
dvoslojne, troslojne, petoslojne i sedmoslojne ljepenke. Zbog male težine, mogućnosti
recikliranja i relativno niske cijene, vrlo uspješno zamjenjuju druge materijale (drvo, metal,
plastiku) za ambalažne i transportne potrebe.
Jedan od glavnih primjena ravne sive ljepenke u grafičkoj industriji je izrada korica za tvrdi
uvez. Naime korica je sastavljena od prednje i zadnje ljepenke, te hrbta u sredini, koji također
može biti od sive tvrde ljepenke ukoliko je knjiga sa zaobljenim hrbtom, ili može biti od malo
debljeg papira ukoliko je zaobljeni hrbat. A ta tri djela spaja zajedno jedan arak papira koji
zovemo presvlaka. Na sljedećoj slici možemo vidjeti kako otprilike gotova korica izgleda.
Slika 5. Korice spremne da se u njih uveže knjižni blok
3
2. MATERIJALI ZA IZRADU LJEPENKA
2.1 Celuloza od slame
Slama od pšenice, te drugih žitarica i riže, značajan je izvor celuloze. Upotrebljavala se i
udavnim vremenima za proizvodnju papira kao glavna sirovina. Izdvaja se kemijskom
obradom usitnjene slame u otopini natrijeve lužine i plinovitog klora. Daljnja obrada, nakon
kuhanja, ista je kao kod sulfatnog postupka prerade drveta. Iako je vlakno znatno kraće nego
kod drveta , papiru daje neka vrlo važna svojstva.
Upravo zato, celuloza od slame koristi se i kao dodatak vlaknu drugo podrijetla u proizvodnji
ljepenke jer naročito pospješuje:
- tvrdoću i ravnomjernost površine
- podesnost papira za površinsku obradu(satiniranje)
- izvedbu vrlo izražajnog tzv. vodenog znaka
- plastičnost i reljefno oblikovanje profila kod specijalne vrste ljepenki za matriciniranje i uz
minimalno vlaženje
- različite i korisne osobine pisaćih i tiskovnih papira.
Celuloza od slame koriste se i u izradi valovitog dijela višeslojnih kartona.
2.2 Drvenjača
Drvenjača je mehanički, brušenjem usitnjeno drvo u obliku kratkovlaknastih čestica. Taj
način dobivanja vlakna primjenjuje se od sredine 19. st. U vrijem naglog razvoja proizvodnje
papira i nastalih problema zbog nedostatka osnovnih sirovina.
S obzirom na pripremu drveta prije brušenja, razlikuje se bijela i smeđa drvenjača. Bijela se
dobiva brušenjem drveta u prirodnom stanju, nema žilavosti, stoga je naročito krhka i
lomljiva. Kvaliteta joj se ocjenjuje prema finoći vlakanaca, te može biti:fina, srednje fina i
gruba bijela drvenjača.
Smeđa drvenjača se izrađuje od drveta, koje je prethodno bilo tretirano vrućom vodenom
parom. Ima tamniju boju, duža i znatno čvršća vlakna, a po svojim osobinama približava se
polucelulozi, pogotovo ako se još naknadno sortira, raščijava i bijeli.
U proizvodnji papira, drvenjača se koristi kao dodatno vlakno celulozi za manje kvalitetne i
jeftine papire – srednje fine i novinske, roto papire, uz veliku primjenu u izradi nekih vrsta
ljepenki.
4
Papir s drvenjačom, zbog prisustva smola i lignina, nisu otporni na utjecaj dnevnog svjetla,
stoga gube bjelinu i u kratkom vremenu znatno požute.
2.3 Otpadni papir
Ima izuzetan značaj kao sirovina za proizvodnju papira, pogotovo ako se imaju u vidu
problemi zbog nedostatka drveta, kao i činjenica vro složenih i skupih tehnoloških procesa
dobivanja vlaknastih materijala. Prema nedavnim podacima u ukupnoj proizvodnji ambalaže
na prvom je mjestu upravo papirna i kartonska ambalaža.
Skupljanje starog i otpadnog papira, kartona, ljepenke, u mnogim i najrazvijenijim zemljama,
preraslo je u osjećaj etike i svakodneve potrebe.
Reciklirani ili ekološki papir nije više novost, nego i najširi program proizvođača papira s
usmjerenjem na najveće potrošaće – dnevni tisak i ambalaža. Novinski papir, materijal za
papirnu konfekciju, tiskovni i omotni papiri, ambalažni kartoni i ljepenke, samo su dio
programa, koji se može stalno obogaćivati i proširivati.
5
Literatura
Adrijano Golubović; Tehnologija izrade i svojstva papira; Viša Grafička Škola; Zagreb;
1973; ISBN
Mirko Rešetar; Papir; Društvo grafičkih inženjera i tehničara Osječko-baranjske županije;
Osijek; 2001; ISBN