Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 3/16.četno stanje obveza na 1. siječnja 2016. godine, koje će odgovarati stanju obveza na kraju prosinca 2015. godine. To

RačunovodstvoRevizija iFinancije

POSLOVANJE PRORAČUNAI PRORAČUNSKIH KORISNIKA

SADRŽAJ

PR

ILO

G U

Z R

RiF

br.

3/1

6.

RAČUNOVODSTVOIvana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec.Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.

Izvještaj o obvezama ..................................................................................................................................................2

JAVNA NABAVARenata TOMLJENOVIĆ, dipl. oec.

Statističko izvješće javne nabave za 2015. godinu ............................................................................................. 7Ivica PRANJIĆ, dipl. oec.Ante LOBOJA, dipl. iur.

Plan nabave, sadržaj, način izrade i objava, s primjerima iz prakse ............................................................13Ante LOBOJA, dipl. iur.

Standardni obrazac europske jedinstvene dokumentacije o nabavi (ESPD) ...............................................21Ančica JONJIĆ, dipl. iur.

Pravila i sredstva komunikacije u sustavu javne nabave ................................................................................26

LOKALNA SAMOUPRAVA Željka TROPINA GODEC, dipl. iur.

Mjesna samouprava ...................................................................................................................................................36

FISKALNA ODGOVORNOST Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.

Izjava o fiskalnoj odgovornosti za 2015. godinu za osobe iz proračunskog sustava ..............................42Davor KOZINA, dipl. oec.Danijela STEPIĆ, dipl. oec.

Godišnje izvještavanje o sustavu unutarnjih kontrola .....................................................................................45

PROČIŠĆENI TEKSTOVI PROPISAZakon o fiskalnoj odgovornosti ..............................................................................................................................47Uredba o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila..................................................................................................................51

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 3/2016. OŽUJAK2

RAČUNOVODSTVO

Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec.Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.

Izvještaj o obvezamaOd 1. siječnja 2016. godine počinju se primjenjivati

promjene u sustavu financijskog izvještavanja u proračunskom računovodstvu koje su objavljene u za-dnjim promjenama odgovarajućega provedbenog propi-sa. S obzirom na to da je i obrazac kojim se izvještava o obvezama doživio promjene, o njima se razmatra u ovom članku i daje se praktičan primjer njegova sastavljanja.

1. UVODIzvještaj o obvezama je financijski izvještaj u su-

stavu proračunskog računovodstva koji se sastavlja na obrascu: OBVEZE, a čiji su oblik i sadržaj, razdo-blja za koja se sastavlja i rokovi u kojim se podnosi propisani Pravilnikom o financijskom izvještava-nju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 3/15., 93/15. i 135/15.).

Izvještaj o obvezama kao obvezni financijski iz-vještaj više je puta mijenjan tijekom proteklih deset godina upravo zbog njegova značaja. Njegovo isprav-no popunjavanje i dostava, u skladu s propisanim rokovima, od iznimne je važnosti jer daje pregled ukupnih, podmirenih i neizmirenih obveza, kako proračuna tako i proračunskih i izvanproračunskih korisnika, na određeni dan, prema rokovima dospije-ća i zadanoj strukturi. Time omogućava kvalitetnije donošenje odluka u procesu planiranja i izvršavanja proračuna, odnosno financijskih planova.

Podsjetimo da su sredinom prosinca 2015. godi-ne objavljene zadnje izmjene spomenutog Pravil-nika (Nar. nov., br. 135/15.; dalje u tekstu: izmjene Pravilnika). Tim su se izmjenama uvele promjene u sastavljanju i predaji Izvještaja o obvezama za pro-računske korisnike državnog proračuna te u samom sadržaju obrasca: OBVEZE.

Iako se izmjene Pravilnika gotovo u cijelosti od-nose na sastavljanje i predaju Izvještaja o obveza-ma za proračunske korisnike državnog proračuna, mala, ali bitna izmjena u obrascu: OBVEZE utječe na sve obveznike predaje Izvještaja o obvezama, ne-ovisno o razdobljima za koja sastavljaju Izvještaj.

Promjene u stanju obveza iskazivat će se od 1. siječnja 2016. godine kumulativno, uvijek u odno-su na 1. siječnja, a ne kao do sada u odnosu na po-četak mjeseca, odnosno tromjesečja.

2. OBVEZNICI I RAZDOBLJA IZVJEŠTAVANJAIzvještaj o obvezama sastavljaju jedinice lokalne

i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna te

proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji je definiran Zakonom o proračunu (Nar. nov., br. 87/08., 136/12. i 15/15.) te utvrđen u Registru prora-čunskih i izvanproračunskih korisnika (objavljen na stranicama Ministarstva financija http://www.mfin.hr/hr/registar.

Do primjene izmjena Pravilnika, proračunski ko-risnici državnog proračuna bili su obvezni sastavlja-ti mjesečni Izvještaj o obvezama. Prema Okružnici o predaji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proraču-na JLP(R)S za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2015. od 28. rujna 2015. (raspoloživa na http://www.mfin.hr/hr/financijsko-izvjestavanje-1-2), proračunski ko-risnici državnog proračuna bili su obvezni predavati mjesečni Izvještaj o obvezama (razina 11 i razina 31 – samo centri za socijalnu skrb) do kraja 2015. godine i nadležnom razdjelu i Financijskoj agenciji – FINA-i u roku od 10 dana po isteku izvještajnog razdoblja. Do tada je bila obveza predavati isključivo nadležnom razdjelu. Razdjeli su konsolidirali financijske izvješta-je proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti i FINA-i predavali konsolidirani mjesečni Izvještaj o obveza-ma (razina 12) u roku od 15 dana po isteku mjeseca.

Međutim, Ministarstvo financija uočilo je nepra-vilnosti u sastavljanju mjesečnih konsolidiranih iz-vještaja o obvezama, a koje je bilo potrebno ispraviti prije nego se ukine mjesečna i uvede tromjesečna obveza izvještavanja. Na temelju mjesečnih izvje-štaja korisnika, Ministarstvo financija samostalno je izradilo konsolidirane financijske izvještaje za svako ministarstvo i usporedilo ih s konsolidiranim izvještajima koja su izradila sama ministarstva.

Od početka ove godine svi proračunski korisnici državnog proračuna sastavljaju Izvještaje o obveza-ma, i to za razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja, od 1. siječnja do 30. rujna i za proračunsku godinu. Proračunski korisnici drža-vog proračuna predaju Izvještaje o obvezama, za sva razdoblja, razdjelu kojem pripadaju prema organi-zacijskoj klasifikaciji državnog proračuna i FINA-i, i to 10 dana po isteku izvještajnog razdoblja. Na taj se način, izmjenama Pravilnika, izvještajna razdo-blja za koje proračunski korisnici državnog proraču-na izrađuju Izvještaj o obvezama usklađuju s izvje-štajnim razdobljima za koja su obvezni izvještavati izvanproračunski korisnici državnog proračuna.

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna predaju Izvještaj o obvezama i to:

• za proračunsku godinu do 15. veljače tekuće za prethodnu godinu FINA-i i nadležnom područ-nom uredu Državnog ureda za reviziju, a

UDK 336.1

http://www.mfin.hr/hr/registar

http://www.mfin.hr/hr/registar

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 3/2016.OŽUJAK 3

• za razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja i od 1. siječnja do 30. ruj-na u roku od 20 dana po isteku izvještajnog razdoblja isključivo FINA-i.

Proračunski korisnici državnog proračuna koji se prema organizacijskoj klasifikaciji državnog prora-čuna klasificiraju kao razdjeli, sastavljaju konsolidi-rani Izvještaj o obvezama i predaju ga FINA-i, i to za razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja, od 1. siječnja do 30. rujna i za proračunsku godinu u roku od 15 dana po isteku izvještajnog raz-doblja. Razdjeli konsolidaju Izvještaje o obvezama proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti u skladu s podatcima iz Registra proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika. Iznimka je učinjena za Ministar-stvo rada i mirovinskog sustava koji prema Okruž-nici o predaji financijskih izvještaja proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. od 2. srpnja 2015. godine (raspoloživa na http://www.mfin.hr/hr/upute-za-sastavljanje-financijskih-izvjestaja-prora-cuna-i-proracunskih-korisnika-2015, a zbog zahtjeva statistike, više ne konsolidira financijske izvještaje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvat-skog zavoda za zapošljavanje. Navedeni se naputak primjenjuje i u 2016. godini.

Proračunski korisnici jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave predaju Izvještaj o ob-vezama:

• za proračunsku godinu do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu nadležnoj jedinici lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, FINA-i i nadležnom područnom uredu Državnog ure-da za reviziju, a

• za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja u roku od 10 dana po isteku izvještajnog razdoblja nadležnoj jedinici lokalne i područne (regio-nalne) samouprave i FINA-i.

Proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su proce-som decentralizacije prešli iz državnog u proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave predaju Izvještaj o obvezama za proračunsku godinu, osim već spomenutim institucijama, i mi-nistarstvu koje je za njih bilo nadležno prije procesa decentralizacije.

Izvanproračunski korisnici jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave predaju Izvještaj o obvezama:

• za proračunsku godinu do 15. veljače tekuće za prethodnu godinu nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, FINA-i i nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju, a

• za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja u roku od 20 dana po isteku izvještajnog razdoblja nadležnoj jedinici lokalne i područne (regio-nalne) samouprave i FINA-i.

Vidljivo je da za razliku od proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, korisnici na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini ne sastavljaju Izvještaj o obvezama za razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka i od 1. siječnja do 30. rujna.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave sastavljaju i predaju Izvještaj o obvezama:

• za proračunsku godinu do 15. veljače tekuće za prethodnu godinu FINA-i i nadležnom područ-nom uredu Državnog ureda za reviziju, a

• za razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja, od 1. siječnja do 30. rujna u roku od 10 dana po isteku izvještajnog raz-doblja isključivo FINA-i.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave konsolidiraju Izvještaje o obvezama pro-računskih korisnika koji su prema organizacijskoj klasifikaciji u njihovoj nadležnosti i svoj financijski izvještaj te sastavlja konsolidirani Izvještaj o obve-zama jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave. Konsolidirani Izvještaj o obvezama sa-stavlja se i predaje FINA-i:

• za proračunsku godinu do 28. veljače tekuće za prethodnu godinu, a

• za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja u roku od 20 dana po isteku izvještajnog razdoblja.

Prvi će takav Izvještaj o obvezama biti onaj za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2016. godine. Tada će na AOP-u 001 obrasca: OBVEZE iskazati po-četno stanje obveza na 1. siječnja 2016. godine, koje će odgovarati stanju obveza na kraju prosinca 2015. godine. To će početno stanje, u skladu s izmjenama Pravilnika, iskazivati u Izvještajima o obvezama za sva razdoblja u 2016. godini, uključujući i proračun-sku godinu.

3. SADRŽAJ OBRASCA: OBVEZEU obrascu: OBVEZE Izvještaju se i dalje prate ob-

veze kroz osnovne grupe podataka:• stanje obveza 1. 1. (AOP 001)• povećanje obveza u izvještajnom razdoblju

(AOP 002)• podmirene obveze u izvještajnom razdoblju

(AOP 020) i • stanje obveza na kraju izvještajnog razdoblja

(AOP 038). Svaka od osnovnih skupina podataka razrađuje

se prema vrsti obveze i većim je dijelom prilagođe-na strukturi obveza koju su korisnici obvezni pratiti prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 124/14. i 115/15.). U skladu s tim dijeli se na četiri kategorije:

1. međusobne obveze proračunskih korisnika2. obveze za rashode poslovanja3. obveze za nabavu nefinancijske imovine i4. obveze za financijsku imovinu.Pod pojmom „Međusobne obveze proračunskih

korisnika“ podrazumijevaju se sve obveze stvorene između proračunskih korisnika objavljenih u Regi-stru proračunskih i izvanproračunskih korisnika. One se u evidencijama korisnika vode na računima obveza za rashode poslovanja, nabavu nefinancijske imovine i obveze za financijsku imovinu, ali se za potrebe Izvještaja o obvezama ne razdvajaju prema navedenim vrstama nego se stavljaju u spomenutu zajedničku kategoriju. Osnovni kriterij da se obveza stavi u ovu kategoriju jest njezin nastanak u odnosu između dva proračunska korisnika.

Slučajevi koji se ne smatraju međuproračunskim obvezama jesu iskazivanje obveza za poreze, dopri-nose „iz“ i „na“ plaće, obveze za PDV i ostala slična

http://www.mfin.hr/hr/upute-za-sastavljanje-financijskih-izvjestaja-proracuna-i-proracunskih-korisnika-2015




davanja državi koja imaju predviđene osnovne ra-čune za evidentiranje u okviru Računskog plana. Takve obveze ne treba posebno izdvajati i prikazi-vati kao međusobne obveze proračunskih korisnika, nego kao dio izvorne obveze kojoj pripadaju. Tako se obveza za porez i prirez na dohodak iz plaća evi-dentira na odjeljku 2314 Obveza za porez i prirez na dohodak iz plaća i smatra se sastavnim dijelom pod-skupine 231 Obveze za zaposlene te se u Izvještaju o obvezama prikazuje na AOP-ima predviđenim za obveze za zaposlene. Obveza za PDV (kod proračun-skog korisnika koji je u sustavu PDV-a) evidentira se na odjeljku 2392 Obveza za porez na dodanu vrijed-nost te se u Izvještaju o obvezama prikazuje na AOP-ima predviđenim za Ostale tekuće obveze u okviru obveza za rashode poslovanja.

Obrazac: OBVEZE može se sagledati i na drukči-ji način. U prvom se dijelu razmatraju nove obveze nastale u razdoblju za koje se izrađuje Izvještaj, u drugome obveze koje su podmirene u istome raz-doblju, i jedne i druge razvrstane prema računima Računskog plana.

U trećem dijelu iskazuju se dospjele obveze na kraju izvještajnog razdoblja, koje nisu plaćene do zadnjeg dana izvještajnog razdoblja, a razvrstane su, osim prema računima Računskog plana, i prema vremenu prekoračenja roka dospijeća i to kao:

• prekoračenje datuma dospijeća od 1 – 60 dana• prekoračenje datuma dospijeća od 61 – 180

dana• prekoračenje datuma dospijeća od 181 – 360

dana i• prekoračenje datuma dospijeća više od 360

dana.Zadnji se dio odnosi na stanje nedospjelih obveza

na kraju izvještajnog razdoblja, za koje se iskazuju samo osnovni podatci. Nedospjele obveze na kraju izvještajnog razdoblja jesu obveze koje su nastale zaključno sa zadnjim danom izvještajnog razdo-blja, ali nisu dospjele u tom izvještajnom razdoblju. Tako, primjerice, plaća za prosinac 2016. godine nije dospjela obveza 2016. godine jer je dospjela tek u si-ječnju 2017. godine i kao takva se u obrascu: OBVEZE za 2016. godinu vodi kao nedospjela obveza. Poda-tak koji se unosi predstavlja potražni saldo računa obveza na kraju izvještajnog razdoblja koji dospijeva na plaćanje u budućim razdobljima (ne u razdoblju izvještavanja).

4. PRIMJER POPUNJAVANJA OBRASCA: OBVEZE U nastavku daje se primjer popunjenog Izvještaja

o obvezama Agencije X, koja je proračunski korisnik državnog proračuna, za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2016. godine.

Na AOP-u 001 obrasca: OBVEZE iskazuje se sta-nje obveza 1. siječnja 2016. godine. Tako će se stanje iskazivati i u obrascima: OBVEZE koji će se sastav-ljati i za ostala izvještajna razdoblja u 2016. godini.

Podsjetimo da se čl. 7. izmjena Pravilnika mijenja naziv AOP-a 001 obrasca: OBVEZE iz Stanje obveza na početku izvještajnog razdoblja (= AOP 038 iz pret-hodnog izvještaja) u Stanje obveza 1.1. (= AOP 038 iz Izvještaja o obvezama za prethodnu godinu)1. Ta pro-

1 Ova promjena iz izmjene Pravilnika nije još uključena u važeći

mjena u nazivu AOP-a označava promjenu u pristupu izvještavanju o obvezama za proračune, proračun-ske i izvanproračunske korisnike. Promjene u stanju obveza iskazivat će se kumulativno kroz izvještajna razdoblja. Dakle, za sve obveznike i sva izvještajna razdoblja, početno stanje obveza u Izvještaju uvijek će se odnositi na stanje obveza na 1. siječnja. Naime, do sada se u AOP 001 unosio podatak o stanju obveza na početku izvještajnog razdoblja za koje se ispunja-va obrazac pa je on, primjerice, za obveznike tromje-sečnog izvještavanja mogao biti 1. listopada, a stanje na taj datum moralo je biti jednako stanju obveza na kraju prethodnoga izvještajnog razdoblja, odnosno AOP-u 038 iz prethodnog Izvještaja.

Dakle, svota od 767.100 kn iskazana na AOP-u 001 u Izvještaju o obvezama Agencije za studeni jednaka je stanju iskazanom u Bilanci na 1. siječnja 2016. godine.

U prvom dijelu obrasca: OBVEZE, na AOP ozna-kama od 002 do 019, iskazuje se povećanje obveza do kojeg je došlo u izvještajnom razdoblju. Obveze nastale u izvještajnom razdoblju razrađuju se pre-ma Računskom planu na AOP-ima od 004 do 019, a obuhvaćaju skupine računa 23 Obveze za rashode poslovanja, 24 Obveze za nabavu financijske imovi-ne i Obveze za financijsku imovinu, odnosno dijelove skupina 25 Obveze za vrijednosne papire i 26 Obveze za kredite i zajmove. Unošenjem tih podataka o ob-vezama u obrazac: OBVEZE, automatski se na AOP-u 002 izračunava ukupno povećanje obveza u izvje-štajnom razdoblju.

Na AOP oznakama od 020 do 037 iskazuju se obveze koje su podmirene u izvještajnom razdoblju, s razra-dom prema Računskom planu. Iznos ukupno podmi-renih obveza u izvještajnom razdoblju automatski se izračunava na AOP 020 iz razrađenih podataka.

Agencija je u prva tri mjeseca 2016. godine stvo-rila novih obveza u svoti od 1.398.000 kn (AOP 002), dok je u istom razdoblju podmirila obveze u svoti od 1.401.000 kn (AOP 020). Unošenjem tih podataka i početnog stanja obveza na AOP-u 001, izračunava se stanje obveza na kraju izvještajnog razdoblja, od-nosno stanje obveza 31. ožujka 2016. godine i tim se podatkom automatski popunjava AOP 038.

Agencija je 1. siječnja imala 767.100 kn obveza, a s obzirom na to da je u prva tri mjeseca 2016. godi-ne podmirila više obveza nego što je stvorila novih, na dan 31. ožujka stanje obveza se smanjilo i iznosi 764.100 kn (AOP 038).

Stanje obveza na kraju izvještajnog razdoblja, da-kle u slučaju Agencije X 31. ožujka 2016. godine, ra-zrađeno je na dospjele (AOP 039) i nedospjele obveze (AOP 097). Obvezna kontrola javlja pogrešku u podat-cima na obrascu: OBVEZE ako stanje ukupnih obve-za na kraju izvještajnog razdoblja iskazano na AOP-u 038 ne odgovara zbroju stanja dospjelih i nedospjelih obveza (AOP 039+097). Razrađene su prema Račun-skom planu, a dospjele i prema trajanju prekoračenja roka dospijeća (AOP oznake od 040 do 096). Stanje dospjelih obveza (AOP 039) automatski se izračunava unošenjem podataka prema razradi u obrazac.

Specifičnost Izvještaja o obvezama su AOP-i koji se popunjavaju podatcima o međusobnim obveza-ma proračunskih korisnika (bez razrade po računi-

obrazac čija se promjena očekuje.


ma Računskog plana), a nalaze se u sva četiri dijela Izvještaja (AOP-i 003, 021, 040 – 044 i 098). Na AOP 003 unosi se ukupna svota novih obveza prema dru-gim proračunskim korisnicima kreiranih u izvje-štajnom razdoblju.

U nastavku se daje prikaz učestalog slučaja koji se smatra međusobnom obvezom proračunskih ko-risnika, a na primjeru naše Agencije. Agencija dijeli poslovne prostore s Centrom, koji je također prora-čunski korisnik državnog proračuna. S obzirom na to da računi za utrošenu struju, vodu i slično glase na Centar, Agencija mu nadoknađuje dio troškova. Od 1. siječnja Agenciji su se povećale obveze prema Centru za 12.000 kn (AOP-u 003), a istodobno je pod-mirila prijašnje / dospjele obveze prema Centru u svoti od 18.000 kn, što je iskazano na AOP-u 021. Iz AOP-a 040 – 044 Agencija je iskazala obveze prema proračunskim korisnicima u svoti od 12.000 kn s prekoračenjem dospijeća između 1 i 60 dana. Riječ je o nepodmirenim obvezama prema Centru. Agencija nema međusobnih obveza proračunskih korisnika koje nisu dospjele (AOP 098).

Obveze koje Agencija ima prema proračunskim korisnicima čine manji dio novonastalih, ali i pod-mirenih obveza u prva tri mjeseca 2016. godine, naj-značajniji dio i kod novih i kod podmirenih obveza čine obveze za rashode poslovanja. U razdoblju od siječnja do ožujka 2016. godine stvoreno je 1.275.000 kn novih obveza za rashode poslovanja (AOP 004), a podmireno 1.333.000 kn (AOP 022). Obveze za ras-hode za zaposlene podmirene su u istoj svoti u kojoj su stvorene, 630.000 kn. Te se obveze odnose na pla-će zaposlenika Agencije za prva tri mjeseca. Naime, obveza za rashode za plaće za siječanj, veljaču i ožu-jak evidentirane su sa zadnjim danom relevantnog mjeseca, a Agencija je 8. odnosno 9. u mjesecu ispla-ćivala plaće. Iz AOP oznaka od 046 do 050 Izvješta-ja vidljivo je da Agencija nema dospjelih obveza za rashode za zaposlene. Nedospjela obveza za plaću za ožujak iskazana je u okviru AOP-a 099.

S obzirom na djelatnost Agencije, značajan dio novih i podmirenih obveza čine obveze za nakna-de građanima i kućanstvima. Obvezu za isplatu naknade građanima Agencija evidentira na temelju rješenja o dodjeli mjesečne naknade, na kraju mje-seca, a obveza dospijeva 15. sljedećeg mjeseca. Tako je Agencija u Izvještaju iskazala nove obveze za na-knade građanima u svoti od 455.500 kn (AOP 010), dok je u istom razdoblju isplatila naknade u svoti od 460.000 kn (AOP 028). Zbog nepotpunih podataka o primateljima naknade (npr. nedostaje IBAN) Agen-cija nije bila u mogućnosti isplatiti dio dospjelih na-knada za veljaču pa je u Izvještaju iskazano 57.000 kn obveza za naknade građanima i kućanstvima s prekoračenjem dospijeća od 1 do 60 dana.

Nove obveze za materijalne rashode kreirane su u razdoblju siječnja – ožujak 2016. godine u nešto manjoj svoti (169.000 kn na AOP-u 006) nego što su podmirene (235.000 kn na AOP-u 024). Isto se odnosi na obveze za financijske rashode (AOP-i 007 i 025) koji imaju minimalni udio u obvezama za rashode poslovanja. Obveze za materijalne rashode koje su dospjele zaključno s 31. ožujkom 2016. godine izno-se 45.100 kn (AOP-i od 051 do 055), a dospijeće im je prekoračeno između 1 i 60 dana. Agencija nema do-

spjelih nepodmirenih obveza za financijske rashode (AOP-i od 056 do 060).

Trećinu dospjelih nepodmirenih obveza Agencije na kraju ožujka 2016. godine čine obveze iz podsku-pine 239 Ostale tekuće obveze (68.000 kn). Prekora-čenje roka dospijeća je između 1 i 60 dana. U prva tri mjeseca 2016. godine došlo je do povećanja sta-nja ove vrste obveza Agencije, s obzirom na to da je kreirano više novih obveza (20.000 kn na AOP-u 012) nego što ih je podmireno (7.200 kn na AOP-u 030).

Obveze za nabavu nefinancijske imovine povećale su se za 111.000 kn (AOP 013) zbog nabave dva službe-na automobila. Prvi je automobil plaćen po dospijeću te je u Izvještaju na AOP-u 031 iskazano smanjenje obveza za nabavu nefinancijske imovine za 50.000 kn. S obzirom na dospijeće računa za drugi automo-bil, preostala svota obveza od 210.000 kn iskazana je na AOP-u 100 među nedospjelim obvezama.

Agencija 1. siječnja 2016. godine nije imala obve-za za financijsku imovinu (dijelovi skupina 25 i 26 Računskog plana), niti ih je stvorila tijekom prva tri mjeseca. Stoga su svi AOP-i u Izvještaju koji se odno-se na ove obveze ostali nepopunjeni.

TROMJESEČNI IZVJEŠTAJ O OBVEZAMARazdoblje: 1. 1. 2016. - 31. 3. 2016.

Razina: 11 - Proračunski korisnik državnog proračuna

Rač. / oznaka OPIS AOP Svota

Stanje obveza 1.1.(=AOP 038 iz Izvještaja o obvezama za prethodnu godinu)

001 767,100

Povećanje obveza u izvještajnom razdoblju (AOP 003+004+013+014) 002 1,398,000

Međusobne obveze proračunskih korisnika 003 12,000

23 Obveze za rashode poslovanja (AOP 005 do 012) 004 1,275,000

231 Obveze za zaposlene 005 630,000232 Obveze za materijalne rashode 006 169,000234 Obveze za financijske rashode 007 500235 Obveze za subvencije 008 0

236 Obveze temeljem sredstava pomoći unutar općeg proračuna 009 0

237 Obveze za naknade građanima i kućanstvima 010 455,500

238 Obveze za kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći 011 0

239 Ostale tekuće obveze 012 20,000

24 Obveze za nabavu nefinancijske imovine 013 111,000

dio 25, 26 Obveze za financijsku imovinu (AOP 015 do 019) 014 0

251, 253 Obveze za čekove i mjenice 015 0254 Obveze za obveznice 016 0256 Obveze za ostale vrijednosne papire 017 0262, 263, 2643, 2644, 2645, 2653, 2654, 267

Obveze za tuzemne kredite i zajmove 018 0

261, 2646, 2647, 2648, 2655, 2656

Obveze za inozemne kredite i zajmove 019 0



Podmirene obveze u izvještajnom razdoblju (AOP 021+022+031+032) 020 1,401,000

Međusobne obveze proračunskih korisnika 021 18,000

23 Obveze za rashode poslovanja (AOP 023 do 030) 022 1,333,000

231 Obveze za zaposlene 023 630,000232 Obveze za materijalne rashode 024 235,000234 Obveze za financijske rashode 025 800235 Obveze za subvencije 026 0

236 Obveze temeljem sredstava pomoći unutar općeg proračuna 027 0

237 Obveze za naknade građanima i kućanstvima 028 460,000

238 Obveze za kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći 029 0

239 Ostale tekuće obveze 030 7,200





261, 2646, 2647, 2648, 2655, 2656


Stanje obveza na kraju izvještajnog razdoblja (AOP 001+002-020) i (AOP 039+097)

038 764,100

Stanje dospjelih obveza na kraju izvještajnog razdoblja (AOP 040+045+086+091)

039 182,100

Međusobne obveze proračunskih korisnika (AOP 041 do 044) 040 12,000

a) Prekoračenje 1 do 60 dana 041 12,000b) Prekoračenje 61 do 180 dana 042 0c) Prekoračenje 181 do 360 dana 043 0d) Prekoračenje više od 360 dana 044 0

23Ukupno obveze za rashode poslovanja (AOP 046+051+056+061+066+071+076+081)

045 170,100

231 Obveze za zaposlene (AOP 047 do 050) 046 0a) Prekoračenje 1 do 60 dana 047 0b) Prekoračenje 61 do 180 dana 048 0c) Prekoračenje 181 do 360 dana 049 0d) Prekoračenje više od 360 dana 050 0

232 Obveze za materijalne rashode (AOP 052 do 055) 051 45,100


234 Obveze za financijske rashode (AOP 057 do 060) 056 0

a) Prekoračenje 1 do 60 dana 057 0b) Prekoračenje 61 do 180 dana 058 0


c) Prekoračenje 181 do 360 dana 059 0d) Prekoračenje više od 360 dana 060 0

235 Obveze za subvencije (AOP 062 do 065) 061 0

a) Prekoračenje 1 do 60 dana 062 0b) Prekoračenje 61 do 180 dana 063 0c) Prekoračenje 181 do 360 dana 064 0više od 360 dana 065 0

236Obveze na temelju sredstava pomoći unutar općeg proračuna (AOP 067 do 070)

066 0

a) Prekoračenje 1 do 60 dana 067 0b) Prekoračenje 61 do 180 dana 068 0c) Prekoračenje 181 do 360 dana 069 0d) Prekoračenje više od 360 dana 070 0

237 Obveze za naknade građanima i kućanstvima (AOP 072 do 075) 071 57,000


238 Obveze za kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći (AOP 077 do 080) 076 0

a) Prekoračenje 1 do 60 dana 077 0b) Prekoračenje 61 do 180 dana 078 0c) Prekoračenje 181 do 360 dana 079 0više od 360 dana 080 0

239 Ostale tekuće obveze (AOP 082 do 085) 081 68,000


24 Obveze za nabavu nefinancijske imovine (AOP 087 do 090) 086 0

a) Prekoračenje 1 do 60 dana 087 0b) Prekoračenje 61 do 180 dana 088 0c) Prekoračenje 181 do 360 dana 089 0d) Prekoračenje više od 360 dana 090 0




261, 2646, 2647, 2648, 2655, 2656


Stanje nedospjelih obveza na kraju izvještajnog razdoblja(AOP 098 do 101)

097 582,000

Međusobne obveze proračunskih korisnika 098 0

23 Obveze za rashode poslovanja 099 372,000


dio 25, 26 Obveze za financijsku imovinu 101 0


JAVNA NABAVA

Renata TOMLJENOVIĆ, dipl. oec. UDK 331.2

Statističko izvješće javne nabave za 2015. godinu

Tijekom 2015. godine nisu mijenjani propisi koji uređuju sustav javne nabave, stoga i nadalje po-

stoji obveza osoba koje moraju primjenjivati sustav jav-ne nabave da izvještavaju o sklopljenim ugovorima od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. godine.

Više o tome može se pročitati u ovom članku, uz pojaš-njenje nekih propusta koji su prepoznati pri sastavljanju dosadašnjih izvještaja.

1. UVODZakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11.,

83/13., 143/13. i 13/14.; u nastavku: Zakon) u čl. 181. st. 2. propisuje da su naručitelj obvezni do 31. ožuj-ka svake godine izraditi izvješća o javnoj nabavi za prethodnu godinu. Dakle, naručitelji su i dalje u ob-vezi izraditi svoja godišnja izvješća o javnoj nabavi.

Prema čl. 18. st. 3. Zakona, sve objave javne naba-ve čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od svote iz čl. 18. st. 3. obvezno se objavljuju u Elektro-ničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (EOJN). Objave javne nabave objavljuju se na stan-dardnim obrascima propisanim Uredbom o objava-ma javne nabave (Nar. nov., br. 10/12.), a objave jav-ne nabave velike vrijednosti obvezno se objavljuju i u Službenom listu Europske unije.

U EOJN-u, primjenom standardnih obrazaca, u skladu s čl. 60. st. 1. Zakona, javni je naručitelj ob-vezan za svaki sklopljeni ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum poslati na objavljivanje obavijest o sklopljenom ugovoru o javnim radovima, ugovoru o javnoj nabavi robe, ugovoru o javnim uslugama, o sklopljenom sporazumu, o svakom rezultatu na-tječaja najkasnije 48 dana od dana sklapanja ugovo-ra o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma odnosno dana zaključenja natječaja. Sektorski je naručitelj obvezan za svaki pojedini ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum poslati na objavljivanje obavijest o sklopljenom ugovoru najkasnije dva mjeseca od dana sklapanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma (čl. 125. st. 1. Zakona).

Standardni obrasci za objave o javnoj nabavi pro-pisani su čl. 4. st. 2. Uredbe o objavama javne na-bave, a unutar ovih standardnih obrazaca nalaze se obrasci kojima se koriste javni naručitelji ili sektor-ski naručitelji.

Dakle, i javni naručitelj iz čl. 5. st. 1. Zakona (Re-publika Hrvatska, odnosno državna tijela Republi-ke Hrvatske; jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave; pravne osobe koje su osnovane za

određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u op-ćem interesu, koje nemaju industrijsko ili trgovačko značenje i ispunjavanju jedan od uvjeta propisanih Zakonom; zajednica tijela) i sektorski naručitelji iz čl. 6. Zakona (to su oni koji obavljaju djelatnost na području plina, toplinske i električne energije, vodoopskrbe, istraživanja ili vađenja nafte, plina, ugljena ili ostalih krutih goriva, prijevoznih usluga, zračnih, morskih i riječnih luka i poštanskih usluga) moraju izraditi i dostaviti izvješće o javnoj nabavi za prethodnu godinu putem Elektroničkog oglasni-ka javne nabave do 31. ožujka tekuće godine.

Objavljivanjem obavijesti o sklopljenim ugo-vorima, u kojem se javno objavljuju podatci o gos-podarskom subjektu s kojim je sklopljen ugovor ili okvirni sporazum te svota tog ugovora ili okvirnog sporazuma, upotpunjuje se informacija o pojedi-nom predmetnom postupku javne nabave te se na taj način poštuje načelo transparentnosti javne na-bave. Članak 182. st. 1. t. 9. Zakona propisuje da će se novčanom kaznom od 50.000,00 do 1.000.000,00 kn kazniti za prekršaj pravna osoba ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako ne pošalje na objavljivanje obavijest o sklopljenom ugovoru ili obavijest o rezultatima natječaja.

Stoga su upravo objave o sklopljenim ugovorima / okvirnim sporazumima ili o rezultatima natječaja dio statističkih podataka o provedenoj javnoj nabavi za prethodnu godinu.

2. STATISTIČKO IZVJEŠĆEStatističko izvješće kategorizira se, između osta-

log, prema vrsti javnog ili sektorskog naručitelja, kategoriji predmeta nabave (roba, radovi, usluge), predmetu nabave i pripadajućoj oznaci CPV, proci-jenjenoj vrijednosti nabave, gospodarskom subjektu s kojim je sklopljen ugovor, zemlji sjedišta gospodar-skog subjekta s kojim je sklopljen ugovor, vrijedno-sti ugovora s PDV-om, broju zaprimljenih ponuda u postupku javne nabave koji je prethodio sklapanju ugovora te novom traženom podatku je li riječ o ze-lenoj javnoj nabavi.

Izvješće o javnoj nabavi za 2015. godinu naruči-telji su obvezni izraditi do 31. ožujka 2016. godine.

U godišnje statističko izvješće ulaze ugovori / okvirni sporazumi koji su sklopljeni od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. godine, a objavljeni su do 31. ožujka 2016. godine te bagatelne nabave. Izvje-šće o javnoj nabavi za 2015. godinu naručitelji izra-


đuju putem EOJN-a na https://eojn.nn.hr. Vrijedno-sti bagatelne nabave unose se ručno, dok se podatci iz obavijesti o sklopljenim ugovorima / okvirnim sporazumima automatski generiraju u sustavu.

Za točnost podataka koji su ručno uneseni u stati-stički modul odgovaraju sami naručitelji.

U skladu s Uputom za obveznike primjene Zako-na o javnoj nabavi o sadržaju i načinu dostavljanja izvješća o javnoj nabavi za 2015. godinu te o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti za 2015. godi-nu koju je putem EOJN-a proslijedilo Ministarstvo gospodarstva svim korisnicima EOJN-a, naručitelji nisu više u obvezi dostavljati podatke o ugovori-ma sklopljenim na teme-lju okvirnih sporazuma! Naime, relevantni podat-ci o izvršenju sklopljenih okvirnih sporazuma mo-raju se nalaziti u registru ugovora u skladu s čl. 21. Zakona. Obvezu objave na svojoj internetskoj stranici imaju svi naručitelji.

Statistika sklopljenih ugovora / okvirnih spora-zuma radi se prema datu-mu njihova sklapanja. Pri-mjerice, ako je postupak započet i završen u 2014. godini, ali je ugovor / okvirni sporazum sklopljen u 2015. godini i takav se podatak nalazi u obavijesti o sklopljenim ugovorima, takav ugovor / okvirni spo-razum ulazi u statistiku javne nabave za 2015. godi-nu. Na jednak način ulazi u statistiku javne nabave za 2015. godinu obavijest o sklopljenim ugovorima, koja je objavljena do 31. ožujka 2016. godine, ali se u njoj nalazi podatak da je ugovor / okvirni sporazum sklopljen u 2015. godini.

Statistički modul „Izvješća“ u EOJN-u imaju svi ko-risnici s korisničkom ulogom „Administratora naruči-telja“. Nakon prijave u sustav EOJN-a s pomoću kori-sničkog imena i lozinke, pojavljuje se rubrika Izvješća koja ima dvije opcije: Unos statistike i Ispis statistike.

Ponuđene su dvije opcije: 1. Unos statistike 2. Ispis statistike

Nakon odabira opcije „Unos statistike“, odabire se opcija „Unos nove statistike“:

Nakon odabira opcije „Unos nove statistike“, otva-ra se ekran za unos podataka o bagatelnoj nabavi.

JAVNA NABAVAIzdanje: Zagreb, 2012.

pravni okvir sustava javne nabave od 2012. s uputama za primjenu - s CD-om -

Urednica: mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec.

EKONOMSKO - PRAVNA BIBLIOTEKA

Opseg: 156 str. Cijena: 199,50 kn

DOKUP MINUTA ZA STRUČNE SAVJETEmožete obaviti na:

01/4699-760; mob. 099/4699-760

- časopis s najvećom nakladom u Hrvatskoj!

Zašto tolika čitanost?Sadrži najviše članaka za praktičnu uporabu, jer su Vam savjetnici za konzultacije svakodnevno na raspo-laganju i jer njegujemo najviše standarde stručnosti.


2.1. IZVJEŠĆE O BAGATELNOJ NABAVINaručitelji koji do sada nisu provodili postupke jav-

ne nabave male ili velike vrijednosti, a u prethodnoj su godini imali samo bagatelne nabave i nisu do sada registrirani u sustavu EOJN-a, obvezni su izvršiti jed-nokratnu registraciju u sustav EOJN-a te unijeti poda-tak o ukupnoj svoti nabavljenih radova, robe ili usluga u 2015. godini s PDV-om. Obveznici primjene Zakona koji su osnovani u 2015. godini također moraju izvršiti registraciju u EOJN-u, zbog potrebe izrade statističkog izvješća, ali i za objave postupaka javne nabave.

Što ulazi u bagatelnu nabavu?U bagatelnu nabavu ulaze sve nabave čija je

procijenjena vrijednost manja od 200.000,00 kn ili 500.000,00 kn, dakle to je zbroj svih ispostavljenih faktura (računa) po narudžbenicama ili ugovorima odvojeno za robu, radove ili usluge čija je vrijednost bez PDV-a manja od prethodno navedenih svota.

S obzirom na to da naručitelji nabavljaju robu, rado-ve i usluge čija je vrijednost manja od svota navedenih

u čl. 18. st. 3. Zakona i putem narudžbenica ili ih na-bavljaju u slobodnoj prodaji (novac kojim se kupuje je iz blagajne naručitelja, za što se dobiva račun), sve te svo-te treba zbrojiti prema vrsti predmeta nabave – roba, radovi ili usluge te u jednoj svoti unijeti u izvješće.

Naručitelje ne treba zabrinjavati ako zbroj poje-dinačnih nabava po vrsti predmeta nabave (radovi, roba, usluge) prelazi svotu određenu kao graničnu za bagatelnu nabavu. Bitno je da je procijenjena vri-jednost (vrijednost bez PDV-a) istog predmeta naba-ve manja od Zakonom propisanih svota.

Dakle, u izvješće za bagatelnu nabavu unose se zbrojene vrijednosti za cijelu godinu za koje se daje izvješće s izraženim PDV-om po navedenim kategorijama!

U sljedećem koraku naručitelji spremaju unese-ne podatke. Podatci se nalaze u sustavu s datumom unosa podataka u EOJN!

Odabirom polja „Kreiraj izvješće“ generira se PDF dokument sa statističkim podatcima za 2015. godinu.

Izvješće je završeno.


2.2. NASTAVAK SASTAVLJANJA IZVJEŠĆAAutomatski se generiraju i podatci iz obavijesti o

sklopljeni ugovorima objavljenim u EOJN-u.

Kako se podatci o objavljenim ugovorima i okvir-nim sporazumima automatski generiraju, valja napo-menuti da se evidentiraju svi ugovori prema datumu sklapanja ugovora, dakle ne broj objava nego ugovora / okvirnog sporazuma s PDV-om iz obrasca Obavijest o sklopljenim ugovorima jer je to obvezan podatak.

Više nema potrebe za zaključavanjem podataka.Naručitelji imaju mogućnost ispisa statističkog

izvješća. U tom se slučaju odabire opcija „Ispis stati-stike“, vrsta izvješća koje se želi ispisati i razdoblje.

Ako naručitelj želi izmijeniti upisane podatke u statističkom izvješću, izmjena je omogućena samo za korisnike s ulogom „ad-min naručitelja“. Nakon prijave

s pristupnim podatcima (korisničko ime i lozinka), u navigaciji „Izvješća“ ponovno se odabire „Unos statistike“, odabire se zapis za 2015. godinu i opcija „Izmjena statistike“. Unose se izmijenjeni podatci, a nakon kreiranja izvješća dobiva se novi datum uno-sa podataka.


Unose se nove vrijednosti podataka koji se žele izmijeniti i odabire se „Dalje“ kako bi se spremile unesene izmjene.

Napominje se da će se podatci o bagatelnim nabavama moći unositi kroz statistički modul EOJN-a zaključno s 31. ožujka 2016. godine.

Nakon navedenog datuma, podatci se više neće moći unositi jer će modul „Unos statistike“ biti „za-ključan“ i neće biti moguće izraditi Izvješće o javnoj nabavi za 2015. godinu putem EOJN-a.

S obzirom da se na objavu sklopljenog ugovora primjenjuje pravilo da nema naknadne intervencije u objavama (zbog poštovanja svih načela javne na-bave), ako vrijednosti u obavijestima o sklopljenim ugovorima iz bilo kojeg razloga nisu bile točno une-sene, može doći do odstupanja u izvješću.

U takvim slučajevima (ili, primjerice, kada je objavljen krivi obrazac – za natječaj umjesto nad-metanje, ili kada je sklopljen okvirni sporazum a ne ugovor) kada se objave iz tehničkih razloga više ne mogu ispraviti, iznimno je omogućeno naknadno slanje podataka u obliku bilješke naručitelja koja se dostavlja na sljedeću adresu:

Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave

Ulica grada Vukovara 7810 000 Zagreb

Dakle, ponavljamo da s obzirom na zakonsku regulativu o generiranju statističkih izvješća kroz EOJN, naručitelji ne dostavljaju Upravi za sustav jav-ne nabave posebno izvješće o sklopljenim ugovorim o javnoj nabavi u prethodnoj godini, već samo ako su nepravilno ispunili standardizirane obrasce, o čemu naručitelji dostavljaju bilješku Upravi. Uprava ne uzi-ma u obzir Izvješća o javnoj nabavi zaprimljena u pa-pirnatom obliku koja nisu generirana kroz sustav!

3. STATISTIČKI SAŽETAK JAVNIH NABAVA 2007. – 2015. GODINE

Na temelju objavljenih podataka izrađuju se godiš-nja statistička izvješća ukupne javne nabave u Repu-blici Hrvatskoj. S obzirom na to da su za podatke o nabavi odgovorni sami naručitelji, u toj su mjeri vje-rodostojni i statistički podatci ukupne javne nabave.

Obveza izrade godišnjih statističkih izvješća za-počela je stupanjem na snagu Zakona o javnoj naba-vi te su podatci dostupni od 2007. godine. Od 2012. godine u obrascima se objavljuju podatci s PDV-om te se podatci Statističkog izvješća o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj mogu uspoređivati samo za razdoblje od 2012. do 2015. godine, s napomenom da su podatci za 2015. godinu preliminarni.

Javna nabava u proteklom razdoblju:bez PDV-a: 2007. = 44,4 mlrd kn = 16,15 % BDP 2008. = 35,8 mlrd kn = 10,46 % BDP 2009. = 40,6 mlrd kn = 12,19 % BDP 2010. = 24,8 mlrd kn = 7,41 % BDP 2011. = 30,9 mlrd kn = 9,04 % BDPs PDV-om: 2012. = 39,3 mlrd kn = 11,9 % BDP 2013. = 39,4 mlrd kn = 12,08% BDP 2014. = 42,2 mlrd kn = 12,82% BDP 2015. = 27,5 mlrd kn → preliminarni

podatci: bez bagatelne naba-ve i podatci dostupni do 27. siječnja 2016. godine.

Uspoređujući statističke podatke o sklopljenim ugovorima i okvirnim sporazumima na temelju Za-kona o javnoj nabavi, dakle provedbom postupaka javne nabave u skladu sa Zakonom, u protekle četiri godine provedene (zbog unosa svota o sklopljenog ugovora / okvirnog sporazuma s PDV-om), iako su podatci za 2015. godinu preliminarni, očit je pad broja sklopljenih ugovora / okvirnih sporazuma i ukupne vrijednosti javne nabave u 2014. godini, a koji se može dovesti u korelaciju s redefiniranim


marginama bagatelne nabave krajem 2013. godine, što znači da je porasla ukupna vrijednosti bagatelne nabave u 2014. godini.

Ukupne vrijednosti objava prema vrsti naručite-lja (javni i sektorski) u promatranom razdoblju:

U skladu s prethodnim podatcima, bilježi se i pad vrijednosti sklopljenih ugovora / okvirnih spora-zuma u odnosu na predmet nabave kroz razdoblje 2012. – 2015. godine.

Novim Direktivama Europskog parlamenta i Vi-jeća od 26. veljače 2014. (2014/24/EU i 2014/25/EU) propisano je da, ne dovodeći u pitanje nacionalne zakone i druge propise o cijeni određene robe ili naknadi za određene usluge, javni i sektorski naru-čitelji temelje dodjelu ugovora na ekonomski najpo-voljnijoj ponudi. Nakon usklađenja Zakona o javnoj nabavi s novim Direktivama EU iz područja javne nabave, kriterij za dodjelu ugovora bit će jedino eko-nomski najpovoljnija ponuda (no i ponuda s najni-žom cijenom za naručitelja je, u određenom trenut-ku, ekonomski najpovoljnija ponuda!).

Broj objava sklopljenih ugovora / OS prema sa-dašnjim kriterijima za odabir ponude, a to su eko-nomski najpovoljnija ponuda i najniža cijena, u pro-matranom je razdoblju sljedeći:

Vrijednosni pokazatelj udjela kriterija za odabir ponude:

Za sve ostale informacije molimo javite se na broj 01/4699-760; mob. 099/4699-766 ili e-poštom: [email protected]

Pozivamo Vas na pretplatu na

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2016.- Sadržaj je razvrstan u uvezane knjige – nema zamjenjivih listova- Nove izmjene u novoj knjizi koja sadrži pročišćeni tekst propisa ili

novi propis- Kompletni propisi se arhiviraju radi naknade uporabe u slučaju

nadzora ili kontrole u ukrasno oblikovane kutije


Što se pak odabira vrste postupka javne nabave

tiče, kroz cijelo promatrano razdoblje, očito je da se najviše rabi otvoreni postupak javne nabave, a zatim pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave. U prosjeku, prema broju sklopljenih ugovo-ra o javnoj nabavi / okvirnih sporazuma, otvoreni se postupak javne nabave rabio u 84 % slučajeva,

pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave u 9 %, a ostali postupci javne nabave u 7 % slučajeva.

Izvjesno je, dakle, da je otvoreni postupak javne nabave za hrvatske prilike najprihvatljiviji postupak javne nabave.

Ivica PRANJIĆ, dipl. oec.Ante LOBOJA, dipl. iur.

UDK 331.2

Plan nabave, sadržaj, način izrade i objava, s primjerima iz prakse

U sustavu javne nabave jedan od temeljnih akata koji je pretpostavka provedbe ispravnih javnih nabava

je plan nabave. Plan nabave ima propisan sadržaj, sastav-lja se ovisno o vrijednosti predmeta nabave. Propisana je i njegova objava te objava njegovih izmjena i dopuna. O svemu tome može se pročitati u ovom članku, uz pojašnje-nje niza prijepornih situacija koje je nametnula praksa.

1. UVODPlaniranje nabave je jedan od najvažnijih koraka

za zakonito odvijanje procesa javne nabave, jer samo kvalitetno planiranje nabave osigurava učinkovitu javnu nabavu i ekonomično trošenje sredstava.

U tom smislu, svi obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13. i 13/14., dalje: Zakon) – javni i sektorski naručitelji – moraju donijeti plan nabave za proračunsku ili po-slovnu 2016. godinu. Plan nabave, osim podataka o predmetu nabave na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi, mora sadržavati i podatke o predme-tima nabave kojima je procijenjena vrijednost jed-naka ili manja od 200.000,00 kuna za robe i usluge te 500.000,00 kuna za radove (predmete tzv. bagatel-ne nabave), a veća od 20.000,00 kn. Javni naručitelji imaju osim obveze izrade plana nabave, za razliku od sektorskih, i dodatnu obvezu objave plana naba-ve na internetskim stranicama.

2. UČESTALA PITANJA U VEZI S PLANOM NABAVEU nastavku članka daju se odgovori na pitanja

koja se najčešće postavljaju upravo u vezi s izradom i objavom plana nabave.

2.1. KOJI NARUČITELJI IMAJU OBVEZU IZRADE PLANA NABAVE?

Obveza izrade plana nabave propisana je čl. 20. Zakona o javnoj nabavi. Svi naručitelji, i javni i sek-torski, obvezni su donijeti plan nabave. Plan nabave je obvezan planski dokument koji naručitelji moraju izraditi i usvojiti za svaku proračunsku / poslovnu godinu, pa tako i za tekuću 2016. godinu. Planom nabave se zainteresiranim gospodarskim subjekti-ma unaprijed, na početku godine, daju osnovne in-formacije o postupcima javne nabave, predmetima nabave, njihovim procijenjenim vrijednostima te drugi podatci koji im mogu poslužiti radi pravodob-ne pripreme za podnošenje ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje.

Dakle, s jedne strane, uloga plana nabave je, s gle-dišta naručitelja, razrada planiranih javnih nabava, odnosno rashodovne strane proračuna / financijskog plana u dijelu koji se odnosi na nabavu robe / usluga / radova, a s druge strane, u odnosu na gospodarske subjekte kao potencijalne ponuditelje i tržište jav-ne nabave – informiranje odnosno primjena načela transparentnosti u pogledu postupanja naručitelja.


NOVO IZAŠLO IZ TISKASustav računa prema kojemu se vodi glavna knjiga i sastavljaju financijski izvještaji

PODUZETNIKA sadržan je u:RRiF-ovom računskom planu za poduzetnike

XX. dopunjeno izdanje, Zagreb 2015.Opseg: 160 str. Cijena: 73,50 kn Cijena sa CD-om: 84,00 kn

2.2. KOJI NARUČITELJI IMAJU OBVEZU OBJAVE PLANA NABAVE?

Člankom 3. Zakona o javnoj nabavi propisana su načela javne nabave. Jedno od osnovnih načela javne nabave je načelo transparentnosti. Obveza primjene načela transparentnosti propisana je Za-konom, a jedan od načina implementacije navede-nog načela kod naručitelja je javna objava, odnosno stavljanje na raspolaganje svim zainteresiranim gospodarskim subjektima bitnih podataka o javnoj nabavi. U skladu s navedenim uvedena je obveza objave plana nabave na internetskim stranicama. Obveza se odnosi samo na javne, a ne i na sektorske naručitelje – koji imaju obvezu izrade plana nabave, ali ne i njegove objave na internetskim stranicama.

Javni je naručitelj obvezan objaviti plan nabave na internetskim stranicama u roku od 60 dana od dana donošenja proračuna, odnosno financijskog plana. Plan nabave ne mora biti nužno objavljen na internetskim stranicama naručitelja. To mogu biti i internetske stranice drugih subjekata, primjerice nadležnog ministarstva, nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, središnjeg tijela za javnu nabavu, osnivača naručitelja i sl. Objavljeni plan nabave mora na internetskim stranicama biti dostupan minimalno do 30. lipnja sljedeće godine, pa tako plan nabave za 2016. godinu mora biti do-stupan (objavljen) na internetskim stranicama do 30. lipnja 2017. godine.

Javni je naručitelj također obvezan središnjem tijelu državne uprave nadležnom za sustav javne nabave Ministarstvu gospodarstva, Upravi za su-stav javne nabave, odmah dostaviti podatke o in-ternetskim stranicama na kojima je objavljen plan nabave. Uprava za sustav javne nabave na svojim internetskim stranicama objedinjuje popis pove-znica internetskih stranica na kojima su dostupni planovi nabave svih javnih naručitelja. Ako javni naručitelj nema mogućnost objaviti plan nabave i

njegove izmjene na svojim ili tuđim internetskim stranicama, dostavlja ih u elektroničkom obliku Upravi za sustav javne nabave koja plan nabave i njegove izmjene objavljuje na svojim internetskim stranicama. Za točnost objavljenih podataka odgo-voran je javni naručitelj.

2.3. NA KOJEM OBRASCU OBJAVITI PLAN NABAVE ZA 2016. GODINU?

Zakon o javnoj nabavi u čl. 20. obvezuje naručite-lje, javne i sektorske, na izradu plana nabave za pro-računsku ili poslovnu godinu. Zakonom su propisa-ni i obvezni (minimalni) podatci koje plan nabave mora sadržavati, a to su:

- predmet nabave- evidencijski broj nabave- procijenjena vrijednost nabave, ako je poznata- vrsta postupka javne nabave, uključujući i po-

stupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II.B. Zakona o javnoj nabavi

- podatak sklapa li se ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum

- planirani početak postupka- planirano trajanje ugovora o javnoj nabavi ili

okvirnog sporazuma. Prema propisima o javnoj nabavi koji su vrijedi-

li prije 2012. godine, plan nabave bio je strukturno povezan s financijskim planom, odnosno proraču-nom, jer je morao sadržavati oznaku pozicije na ko-joj su sredstva za nabavu planirana. Iako to prema važećem Zakonu o javnoj nabavi nije obvezan poda-tak (tj. oznaka pozicije na kojoj su sredstva za nabavu planirana), taj podatak i nadalje može biti sadržan u planu nabave, što može biti korisno radi učinko-vitijeg upravljanja troškovima i radi izbjegavanja moguće pogreške da se donese odluka o odabiru i da nastane ugovor ili okvirni sporazum za koji sred-stva nisu osigurana u financijskom planu odnosno u proračunu.

Primjer 1. Plan nabave za malu i veliku nabavu

Red.br.

EVIDENCIJSKI BROJ NABAVE Predmet nabave

PROCIJENJENA VRIJEDNOST

NABAVE(bez PDV-a)

Vrsta postupka

javne nabave

Ugovor o JN-u ili Okvirni

sporazum

Planirani početak

postupka (kvartal)

Planirano trajanje Ugovora o JN-u

ili Okvirnog sporazuma

0 1 2 3 4 5 6 7

1 01-Ra-OS-16-MVZamjena ploča spuštenog stropa u uredima sa zamjenom armatura

2.000.000,00 Otvoreni postupak Ugovor III. kvartal 1 godina

2 01-Ro-OS-16-VVNadogradnja licencija SPLUNK sustava i proširenje sustava - security modul

1.500.000,00 Otvoreni postupak

Okvirni sporazum I. kvartal 2 godine

3 02-Ro-OS-16-MVNabava softverskih licencija za otkrivanje i analizu ranjivosti sustava

700.000,00 Otvoreni postupak

Okvirni sporazum II. kvartal 2 godine


Primjer 2. Plan nabave za bagatelnu nabavu

Red.br. Predmet nabave


NABAVE(bez PDV-a)

0 1 2

1 Filtri za klima-komore, ventilokonvektore i split-sustave 40.000,00

2Razni rekonstrukcijski, bravarski, antikorozivni, montažni i spojni materijal i pribor te potrošni alat

20.000,00

3 Građevinski materijal i pribor 20.000,00

2.4. KOJE PREDMETE NABAVE NARUČITELJI OBVEZNO UNOSE U PLAN NABAVE?

Naručitelji su obvezni u plan nabave unijeti sve predmete nabave čija je procijenjena vrijednost jed-naka ili veća od 20.000,00 kuna. Predmete nabave čija je procijenjena vrijednost manja od 20.000,00 kuna, naručitelji ne moraju unijeti u plan nabave.

Preporuka je naručiteljima da imaju jedan je-dinstveni plan nabave koji sadržava sve predmete nabave svih procijenjenih vrijednosti, pa i onih do 20.000,00 kuna. S obzirom na različiti sadržaj koji mora imati dio plana nabave u kojemu su navedeni predmeti „bagatelne nabave“ od dijela plana naba-ve u kojemu su navedeni predmeti nabave za koje je naručitelj obvezan provesti postupak nabave u skla-du sa Zakonom (predmeti nabave male i velike vri-jednosti) preporuka je naručiteljima da izrade dva odvojena dijela plana nabave – jedan za bagatelnu nabavu, a drugi za nabavu za koju se provode po-stupci javne nabave u skladu sa Zakonom.

2.5. KAKO EVIDENTIRATI BAGATELNU NABAVU U PLANU NABAVE?

U plan nabave obvezno se unose i predmeti na-bave tzv. bagatelne vrijednosti, odnosno bagatelna nabava. Zakonska obveza je propisana za predmete nabave procijenjene vrijednosti nabave od 20.000,00 kuna do 200.000,00 kuna za robe i usluge, odnosno do 500.000,00 kuna za radove. Člankom 18. st. 3. Zakona propisano je da se na nabavu robe, radova i usluga, čija je procijenjena vrijednost manja ili jed-naka od 200.000,00 kn za nabavu roba i usluga i ma-nja ili jednaka od 500.000,00 kuna za nabavu rado-va, bez PDV-a, ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi.

Međutim, Zakon o javnoj nabavi propisao je odre-đene obveze naručiteljima, a vezano za iskazivanje tih vrijednosti, tzv. bagatelne nabave, u godišnjem planu nabave. Prema čl. 20. Zakona, plan nabave moraju donijeti svi naručitelji, obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi, pa i oni naručitelji koji ima-ju potrebu za nabavom samo onih predmeta naba-ve čija je procijenjena vrijednost nabave manja od 200.000,00 kuna odnosno 500.000,00 kuna. Predme-te nabave tzv. bagatelne vrijednosti svaki od naruči-telja nabavlja u skladu s internim aktom koji je sam izradio i donio te ima obvezu postupati prema nje-mu. Jednako je tako naručitelj obvezan voditi inter-nu evidenciju o realizaciji bagatelne nabave odvoje-no za robe, radove i usluge s PDV-om, jer navedene podatke mora unijeti prilikom izrade godišnjeg iz-vješća o javnoj nabavi do 31. ožujka svake godine.

Naručitelj nije u mogućnosti za predmete nabave tzv. bagatelne vrijednosti provesti postupak javne nabave prema Zakonu jer nije u mogućnosti u Elek-troničkom oglasniku javne nabave Republike Hr-vatske (EOJN) objaviti postupke nabave čija je pro-cijenjena vrijednost manja od 200.000,00 kuna za robe i usluge, odnosno 500.000,00 kuna za radove. Za objavu u EOJN-u procijenjena vrijednost nabave mora biti veća od pragova bagatelne nabave.

U slučaju da se tijekom godine promijeni proci-jenjena vrijednost nabave nekog predmeta nabave, tako da prelazi 200.000,00 kuna za robe i usluge od-nosno 500.000,00 kuna za radove, tada je naručitelj tu nabavu obvezan prebaciti u dio plana nabave u kojem se nalaze predmeti nabave za koje se provodi postupak u skladu sa Zakonom i tada tom predmetu nabave pridodati odgovarajući evidencijski broj te ostale podatke koji su propisani kao obvezan sadr-žaj plana nabave.

2.6. ŠTO JE S NABAVOM DO 20.000,00 KUNA I IZRADOM PLANA NABAVE?

Predmete nabave procijenjene vrijednosti do 20.000,00 kuna naručitelji nisu obvezni unositi u plan nabave i objavljivati. Međutim, uputno bi bilo da i te predmete nabave naručitelji vode u planu nabave, s tim da taj dio plana ne moraju objavlji-vati. Na taj način naručitelj ima pregled nad svim predmetima nabave, s tim da ako nabava pojedi-nog predmeta nabave procijenjene vrijednosti do 20.000,00 kuna u tijeku godine prijeđe svotu od 20.000,00 kuna, naručitelj je obvezan i te predmete nabave uvrstiti u plan nabave i objaviti.

Dakle, preporuka je javnim naručiteljima da u plan nabave koji se javno objavljuje ne unose stavke čija je procijenjena vrijednost manja od 20.000,00 kuna, što će im osigurati određenu fleksibilnost tijekom godine kod otvaranja novih predmeta na-bave čija je procijenjena vrijednost jednako tako manja od 20.000,00 kuna bez provedbe procedure izmjena plana nabave. Naime, predmeti nabave koji se odnose na usluge otklanjanja izvanrednih kvarova, nabavu rezervnih dijelova i potrošnog ma-terijala za hitne popravke, usluge hitnih intervenci-ja i sl., najčešće su procijenjene vrijednosti nabave manje od 20.000,00 kuna bez PDV-a, pa u slučaju hitne potrebe za istima naručitelj ima mogućnost bez izmjena plana nabave iste realizirati.

2.7. KAKO ODREDITI PREDMET NABAVE?Predmet nabave određuje naručitelj u skladu s čl.

79. st. 1. Zakona, na način da predstavlja njegovu teh-ničku, tehnološku, funkcionalnu, oblikovnu i/ili dru-gu cjelinu. Naručitelj može podijeliti predmet nabave na grupe na temelju objektivnih kriterija, primjerice prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vremenu ispunjenja. Ukoliko je predmet nabave podijelio na grupe, naručitelj je obvezan sve grupe predmeta na-bave, osim u slučaju odvojene nabave pojedine grupe, naznačiti u pozivu na nadmetanje i u dokumentaciji za nadmetanje, te omogućiti podnošenje ponuda za jednu, više ili sve grupe predmeta nabave.

U skladu s navedenim, naše je mišljenje da bi na-ručitelj u planu nabave, kada predmet nabave po-


dijeli u skupine, trebao navesti tu činjenicu te, po mogućnosti, navesti i sve skupine u koje je podijelio predmet nabave.

Određivanje predmeta nabave i možebitno po-djela predmeta nabave na skupine jedna je od naj-važnijih aktivnosti u procesu javne nabave koja je ujedno i iznimno složena i zahtjevna. O određiva-nju predmeta nabave ovisi visina procijenjene vri-jednosti nabave tog predmeta nabave, o kojoj pak ovisi vrsta postupka javne nabave koji će naručitelj provoditi za taj predmet nabave (za bagatelne vrijed-nosti postupak prema internom aktu naručitelja, a za male i velike vrijednosti nabave postupak propisan Zakonom) i minimalne razine sposobnosti koje će biti određene u dokumentaciji za nadmetanje.

Preporuka je naručiteljima da predmet nabave, a time i procijenjenu vrijednost nabave, odrede konzervativno, s obzirom na to da je čl. 182. st. 1. t. 3. Zakona propisana prekršajna odgovornost za pravnu osobu i za odgovornu osobu u pravnoj oso-bi, ako dijeli vrijednost predmeta nabave s namje-rom izbjegavanja primjene Zakona ili pravila koja vrijede prema procijenjenoj vrijednosti nabave („cijepanje nabave“). U navedenom se kontekstu preporučuje naručiteljima npr. usluge osiguranja odrediti kao jedan predmet nabave koji se može podijeliti u skupine predmeta nabave, s obzirom na to da sve skupine osiguranja ne nude svi osi-guravatelji. Tako npr. samo manji broj osigurava-telja nudi usluge osiguranja menadžera (skupi-na osiguranja 13) pa je naručitelju preporučljivo navedenu skupinu osiguranja odvojiti u posebnu skupinu predmeta nabave. Naručitelj isto može primijeniti kod drugih skupina osiguranja ili spe-cifičnih rizika koji ne nude standardno svi ili ve-ćina osiguravatelja. Nije ispravno svaku skupinu osiguranja planirati kao zaseban predmet nabave – primjerice usluge osiguranja imovine (skupina 08 i 09), osiguranja od odgovornosti (skupina 13), osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja (skupina 01), osiguranja motornih vozila (skupina 10 i 03), osiguranje odgovornosti menadžera (sku-pina 13). Skupine osiguranja su određene u skladu s Pravilnikom o rasporedu vrsta rizika po skupi-nama i vrstama osiguranja odnosno reosiguranja (Nar. nov., br. 100/09.).

2.8. KAKO ODREDITI EVIDENCIJSKI BROJ NABAVE?Ni Zakonom o javnoj nabavi ni podzakonskim ak-

tima nije dana definicija evidencijskog broja nabave niti način na koji se određuje (struktura i sadržaj). Iz pojedinih odredaba Zakona i podzakonskih akata proizlazi obveza određivanja i vođenja evidencijskog broja nabave, primjerice prilikom navođenja obve-znih podataka na omotnici ponude ili zapisnika o javnom otvaranju ponuda. Evidencijski broj nabave mora se navesti u planu nabave, ali i u registru sklo-pljenih ugovora i okvirnih sporazuma. Evidencijski broj nabave može se odrediti kao običan niz brojeva (1,2,3...), kao podatak deklaratorne naravi iz kojeg je vidljiv samo ukupan broj postupaka nabave, a može se odrediti i kao kombinacija brojeva i slova kako bi se iz njega mogli iščitati sljedeći podatci: redni broj nabave, ukupan broj nabava na razini godine, je li

predmet nabave roba, radovi ili usluge, sklapa li se u postupku javne nabave ugovor ili okvirni spora-zum te je li riječ o nabavi male ili velike vrijedno-sti. Primjer definiranja evidencijskog broja nabave može biti: Ev. broj: 16-RO-VV-16-OS, pri čemu je broj 16 – redni broj postupka javne nabave, RO – oznaka za ugovor o javnoj nabavi robe, VV – oznaka velike vrijednosti, 16 je broj godine – 2016., te OS – oznaka da se na temelju provedenog postupka javne nabave sklapa okvirni sporazum.

S obzirom na to da se evidencijski broj nabave unosi unaprijed u plan nabave, to znači da se nji-me ne označava redoslijed provedenih postupaka, nego redoslijed predmeta nabave, kako je navede-no u planu nabave. Prema navedenome, naručitelj kod pripreme plana nabave dodjeljuje predmetu iz plana evidencijski broj nabave koji u sebi sadržava redni broj postupka nabave iz plana nabave. Kod možebitnih izmjena plana nabave koje se provode radi dodavanja novih predmeta nabave, tim se no-vim predmetima nabave određuje evidencijski broj nabave na način da im se dodijeli sljedeći redni broj nakon zadnjeg broja predmeta iz plana nabave (ako je zadnji broj predmeta nabave 105 u planu nabave, novom se predmetu nabave, koji se navodi na kraju plana nabave, dodjeljuje broj 106). Moguće je redni broj postupka nabave dodjeljivati od 1 pa nadalje za svaki predmet nabave za koji se provodi postupak javne nabave, a moguće je da se redni broj postup-ka nabave dodjeljuje uvijek od 1 pa nadalje, ovisno o vrsti ugovora koji se sklapa, ovisno o tome je li riječ o maloj ili o velikoj vrijednosti te ovisno o tome sklapa li se ugovor ili okvirni sporazum.

Dodatno se preporučuje naručiteljima da inter-na oznaka postupka koja se navodi u objavama jav-ne nabave – pozivu na nadmetanje bude ista kao i oznaka evidencijskog broja nabave, budući da se interna oznaka postupka navodi u nazivu privat-nog ključa koji dobivaju ovlašteni predstavnici na-ručitelja u konkretnom postupku javne nabave, što omogućava lakše prepoznavanje pojedinog postup-ka javne nabave. Naime, prilikom kreiranja poziva na nadmetanje, ovlašteni predstavnici naručite-lja u konkretnom postupku javne nabave dobivaju privatne ključeve u obliku XML datoteke, na svoje adrese elektroničke pošte. Ključeve (javne - koji su vidljivi u samom sučelju i privatne - koje EOJN šalje na adresu e-pošte ovlaštenih predstavnika pod kojom su registrirani u sustavu), koji služe za kriptiranje i garantiraju sigurnost sustava, automatski stvara sustav Elektroničkog oglasnika javne nabave. Oni omogućavaju ovlaštenim predstavnicima naručite-lja (ili njihovom zamjenicima) ulazak u sustav EOJN radi provedbe javnog otvaranja ponuda.

2.9. KAKO SU ODREĐENI PRAGOVI VELIKE I MALE VRIJEDNOSTI?

Nove je financijske vrijednosti europskih pragova u eurima odredila Europska komisija svojim ured-bama te je iste objavila u Službenom listu EU-a. Isto-dobno je objavila i njihove odgovarajuće vrijednosti preračunate u nacionalne valute. Uredbe Europske komisije kojima se propisuju nove vrijednosti eu-ropskih pragova stupile su na snagu i primjenjuju


se od 1. siječnja 2016. godine, što znači da su naru-čitelji, koji su obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi obvezni primjenjivati propisane vrijednosti europskih pragova od istoga datuma.

Objavljena je i Komunikacija Komisije - Odgova-rajuće vrijednosti pragova iz direktiva 2004/17/EZ, 2004/18/EZ i 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, u Službenom listu EU od 16. prosinca 2015. godine u kojoj su nove vrijednosti EU-pragova iz na-vedenih uredaba preračunate u nacionalne valute država članica (osim u eurima), pa tako i u kune.

se postavlja pitanje unosi li se u plan nabave iduće godine vrijednost pojedinačnog ugovora koji će se sklopiti na temelju okvirnog sporazuma u ovoj go-dini. Odgovor je „ne“, odnosno naručitelj nije obve-zan unositi vrijednost pojedinačnog ugovora u plan nabave jer se u plan nabave unose samo predmeti nabave za koje se i provode postupci.

Dakle, pod pretpostavkom da je postupak nabave planiran i proveden u 2015. godini te da je okvirni sporazum sklopljen 2015. godine i da je okvirni spo-razum sklopljen na dvije godine, isti mora biti unesen

samo u plan nabave za 2015. godinu, a procijenjena je vrijednost ukupna procijenjena vrijednost svih pojedi-načnih ugovora koji će se sklopiti na temelju okvirnog sporazuma. No, vri-jednost pojedinačnog ugovora koji će se sklopiti na temelju okvirnog spora-zuma treba biti osigurana u proraču-nu / financijskom planu (kao finan-cijska obveza za naručitelja) za onu godinu u kojoj će isti biti sklopljen, dakle i za 2016. godinu. Jednako tako, kod nabave putem središnjeg tijela u skladu s čl. 8. Zakona (npr. Državnog ureda za središnju javnu nabavu i sl.), predmet nabave se, sa svim obveznim podatcima, unosi u plan nabave sre-dišnjeg tijela koji će i provoditi postu-pak, a procijenjena je vrijednost zbroj procijenjene vrijednosti predmeta na-

bave svakoga pojedinog naručitelja. Pojedini naruči-telj u svome planu nabave navodi predmet nabave i procijenjenu vrijednost predmeta nabave te ostale podatke iz čl. 20. Zakona, ali uz obveznu napomenu da za taj predmet nabave postupak nabave provodi središnje tijelo za javnu nabavu.

2.11. KAKO ODREDITI PLANIRANI POČETAK POSTUPKA NABAVE?

Jedan od obveznih podataka u planu nabave je planirani početak postupka javne nabave. Dakle, ne traži se podatak o točnom datumu početka po-stupka nabave već o planiranom početku. To znači da naručitelji kod izrade plana nabave mogu u pla-nu nabave navesti mjesec ili, primjerice, kvartal u kojemu naručitelj planira ili ima namjeru pokrenu-ti postupak nabave. Ako i u odnosu na taj podatak dođe do izmjena, tada naručitelj može kroz izmjene plana nabave korigirati i planirani početak postup-ka nabave. Za određivanje početka postupka nabave potrebno je isplanirati vrijeme potrebno za proved-bu kompletnog postupka nabave, ocjenu i uspo-redbu ponuda, vrijeme mirovanja, rok za sklapanje ugovora ili okvirnog sporazuma te vrijeme trajanja potencijalnoga žalbenog postupka. Izračun nave-denoga potrebnog vremena za provedbu postupka od početka do isporuke roba, radova ili usluga slu-ži za određivanje početka postupka javne nabave kako bismo imali dovoljno vremena da od početka postupka pravodobno dođemo do konačne nabave robe, radova i usluga.

S obzirom na to da su sredstva za nabavu osigura-na u financijskom planu ili proračunu za proračun-

Tablica: Nove vrijednosti europskih pragova u primjeni od 1. siječnja 2016. godine

Naručitelj Predmet nabave Prag (€) Prag (HRK)

Javni naručitelji

RH odnosno državna tijela RH Roba / usluge / natječaji 135.000,00 1.029.416,00

JLP(R)S i pr. osobe iz čl. st. 1. t. 3. ZJN-a Roba / usluge / natječaji 209.000,00 1.593.688,00

Naručitelji u području obrane i sigurnosti

Roba / usluge 418.000,00 3.187.375,00Radovi 5.225.000,00 39.842.193,00

Svi javni naručitelji

Usluge iz Dodatka II.A209.000,00 1.593.688,00

Usluge iz Dodatka II.BJavni radovi i koncesije 5.225.000,00 39.842.193,00

Sektorski naručiteljiRoba / usluge / natječaji 418.000,00 3.187.375,00

Radovi 5.225.000,00 39.842.193,00Ugovori koje javni naručitelji subvencioniraju (sufinanciraju) s više od 50 %

Usluge 209.000,00 1.593.688,00

Radovi 5.225.000,00 39.842.193,00

Člankom 18. st. 1. i 2. Zakona propisano je da je nabava velike vrijednosti nabava čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova, a nabava male vrijednosti je nabava čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova.

2.10. KAKO ODREDITI PROCIJENJENU VRIJEDNOST NABAVE?

Prema čl. 18. st. 4. Zakona o javnoj nabavi, procije-njena vrijednost nabave temelji se na ukupnoj svoti, bez poreza na dodanu vrijednost, a pri njezinu izra-čunu naručitelj mora uzeti u obzir ukupnu vrijed-nost nabave s uključenim svim opcijama i mogućim produženjima ugovora. Naručitelj ne smije dijeliti vrijednosti radova ili određene količine robe i/ili usluga s namjerom izbjegavanja primjene Zakona niti odabir načina izračuna procijenjene vrijedno-sti nabave smije uporabiti s namjerom izbjegavanja primjene Zakona. Ako je predmet nabave podijeljen na više skupina, kao ukupna procijenjena vrijednost nabave uzima se ukupna procijenjena vrijednost svih skupina predmeta nabave. Pri izračunu proci-jenjene vrijednosti nabave za ugovore o javnim ra-dovima uzimaju se u obzir troškovi radova i ukupna procijenjena vrijednost robe i/ili usluga nužnih za izvođenje radova koje naručitelj stavlja na raspola-ganje izvođaču radova. U slučaju okvirnog sporazu-ma, izračun procijenjene vrijednosti nabave temelji se na maksimalnoj procijenjenoj vrijednosti svih ugovora za koje se predviđa da će se sklopiti na te-melju toga okvirnog sporazuma za ukupno razdo-blje njegova trajanja. Prilikom izrade plana naba-ve za postupke nabave koji završavaju sklapanjem okvirnog sporazuma na dvije ili četiri godine, često

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=uriserv:OJ.C_.2015.418.01.0001.01.HRV&toc=OJ:C:2015:418:TOC





sku / poslovnu godinu koja traje od 1. siječnja do 31. prosinca, mnogi naručitelji pred kraj tekuće godine provode postupke javne nabave kako bi na vrijeme zaključili ugovore i okvirne sporazume za sljedeću godinu. Primjer je to dobrog upravljanja i planiranja kako bi se na vrijeme osigurala nesmetana isporuka roba, izvođenje radova i izvršenje usluga.

2.12. TKO USVAJA ODNOSNO DONOSI PLAN NABAVE?

Naručiteljima - javnim i sektorskim - propisana je obveza donošenja plana nabave za proračunsku ili poslovnu godinu, ali nije propisano tko donosi plan nabave odnosno koje mjerodavno tijelo daje suglasnost na predloženi plan nabave. Uobičaje-na praksa kod javnih i sektorskih naručitelja je da plan nabave za proračunsku ili poslovnu godinu izrađuju stručne službe naručitelja. Izrađeni i pri-premljeni prijedlog plana nabave predaju odgo-vornoj osobi: županu, gradonačelniku, načelniku, ravnatelju, direktoru ili drugoj odgovornoj osobi. O nadležnosti odgovorne osobe propisanoj statutom ili drugim aktom (Zakonskom ili podzakonskom propisu) ovisi tko će usvajati plan nabave. Primje-rice, čl. 48. st. 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (re-gionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12. i 19/13. - pročišćeni tekst) propisano je da o stjeca-nju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ras-polaganju ostalom imovinom, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan može odlučivati u visini pojedinačne vrijednosti do najviše 0,5 % svote prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjeca-nju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovinom. Ako je ta svota veća od 1.000.000,00 kuna, općinski načelnik, gra-donačelnik odnosno župan može odlučivati naj-više do 1.000.000,00 kuna, a ako je ta svota manja od 70.000,00 kuna, tada može odlučivati najviše do 70.000,00 kuna. Prema tome, navedenim je aktom propisana nadležnost odgovorne osobe odnosno razina ovlasti za sklapanje ugovora ili narudžbe-nica za nabavu robe, usluga i radova. U županija-ma, gradovima i općinama planove nabave donosi i usvaja izvršno tijelo, u županiji župan, u gradu gra-donačelnik te u općini općinski načelnik, odnosno u skladu sa Zakonom o proračunu, odgovorna osoba proračunskog i/ili izvanproračunskog korisnika. Ra-zlog tomu je veća fleksibilnost u donošenju odluka.

U skladu s čl. 39. Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 87/08., 136/12. i 15/15.), proračun donosi pred-stavničko tijelo, dok je odgovornost za planiranje i izvršavanje proračuna na izvršnom tijelu. Proračun se donosi na razini podskupine ekonomske klasifi-kacije, dok plan nabave, kao akt izvršenja proraču-na, razrađuje pojedinačne stavke svake podskupine pa je zato plan nabave akt izvršnog tijela o izvršenju proračuna koji se izrađuje u skladu s odredbama Za-kona o javnoj nabavi.

Zakonom o ustrojstvu državne uprave (Nar. nov., br. 150/11. i 12/13.), poglavljem IV Sredstva tijela dr-žavne uprave, propisano je da čelnici tijela državne

uprave odlučuju o korištenju novčanim sredstvima, o fondu opreme, o pribavljanju i prodaji pokretnih stvari opreme, o prenošenju prava korištenja, o ras-hodovanju, prodaji, o davanju ili uzimanju na po-slugu ili u zakup tih stvari, do visine vrijednosti koju odredi Vlada.

Prava čelnika proračunskih korisnika koji nisu tijela državne uprave i izvanproračunskih korisnika vezana uz korištenje novčanim sredstvima, pribav-ljanje i prodaju pokretnih stvari i opreme te ostala prava uglavnom su regulirana njihovim statutima, koje su odobrili njihovi vlasnici.

Ako procijenjena vrijednost nabave u planu na-bave planiranih predmeta nabave s porezom na dodanu vrijednost odnosno osigurana sredstva u proračunu / financijskom planu prelaze svotu ovla-sti odgovorne osobe predviđene Statutom ili drugim aktom, potrebna je suglasnost županijskog, grad-skog ili općinskog vijeća, upravnog vijeća, školskog odbora, fakultetskog vijeća, nadzornog odbora ili drugog mjerodavnog tijela na predloženi plan na-bave. Primjer: ravnatelj škole ima ovlast samostalno bez suglasnosti školskog odbora nabavljati robu, ra-dove i usluge do 200.000,00 kuna s PDV-om, odnosno 160.000,00 kuna bez PDV-a (za stavke koje su opore-zive stopom od 25 % PDV-a). Ako su u planu nabave sadržane stavke odnosno predmeti nabave čija pro-cijenjena vrijednost nabave prelazi 160.000,00 kuna, ravnatelju je potrebna suglasnost školskog odbora za donošenje i usvajanje plana nabave, ali i za izvr-šenje stavki plana nabave. Prije sklapanja ugovora ili izdavanja narudžbenice za svaku stavku plana nabave koja prelazi svotu ovlasti odgovorne osobe, potrebna je suglasnost mjerodavnog tijela.

2.13. OBJAVLJUJU LI SE SVI UGOVORI SKLOPLJENI PREMA PLANU NABAVE I U REGISTRU UGOVORA, ODNOSNO OKVIRNIH SPORAZUMA TE UGOVORA SKLOPLJENIH NA OSNOVI OKVIRNIH SPORAZUMA?

U registar ugovora odnosno okvirnih sporazu-ma te ugovora sklopljenih na temelju okvirnih spo-razuma naručitelji unose samo ugovore odnosno okvirne sporazume za koje su provodili postupke javne nabave, u skladu sa Zakonom o javnoj naba-vi. Prema tome, nabave procijenjene vrijednosti 200.000,00 kuna i manje za robe i usluge odnosno 500.000,00 kuna i manje za radove za koje naručitelji nisu provodili postupke javne nabave, nisu u obvezi unositi u predmetni registar. Naime, u registar se, prema Zakonu, između ostalog, unose podatci i o evidencijskom broju nabave i broju objave te vrsti provedenog postupka javne nabave, iz čega proizla-zi da je riječ samo o ugovorima sklopljenim na te-melju provedbe nekog od postupaka prema Zakonu o javnoj nabavi.

2.14. KAKO PRIPREMITI PLAN NABAVE U SITUACIJI KADA NIJE DONESEN PRORAČUN, NEGO ODLUKA O PRIVREMENOM FINANCIRANJU?

Člankom 42. Zakona o proračunu propisano je: Ako Sabor, odnosno predstavničko tijelo ne donese proračun prije početka proračunske godine, privre-


meno se, na osnovi odluke o privremenom finan-ciranju, nastavlja financiranje poslova, funkcija i programa državnih tijela i tijela jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave i drugih proračun-skih i izvanproračunskih korisnika u visini koja je ne-ophodna za njihovo obavljanje i izvršavanje te prava primatelja sredstava proračuna utvrđena zakonima i drugim propisima donesenim na temelju zakona…

Odluku o privremenom financiranju donosi Sabor, odnosno predstavničko tijelo. Privremeno financira-nje obavlja se razmjerno rashodima ostvarenima u istom razdoblju prema proračunu za prethodnu go-dinu, a najviše do 1/4 ukupno ostvarenih rashoda bez izdataka. Privremeno financiranje obavlja se najduže za prva tri mjeseca proračunske godine. U razdoblju privremenog financiranja proračunski korisnici ne smiju preuzimati nove obveze.

Novim se obvezama smatraju one obveze koje na-ručitelji nisu standardno, već uobičajeno preuzima-li u prethodnim godinama (novi predmeti nabave). U navedenom slučaju, ako je potrebno provesti po-stupak javne nabave, moguće je sačiniti plan naba-ve za prva tri mjeseca proračunske godine i planira-ti one predmete nabave koji su nužni za obavljanje temeljnih funkcija naručitelja. Nedostatak je ovog pristupa taj što će se nakon usvajanja proračuna morati provesti postupak javne nabave za preostalu vrijednost predmeta nabave, što će zahtijevati do-datno vrijeme, uz mogućnost da naručitelj ostane bez isporuka koje su mu potrebne u tom razdoblju. U ovom slučaju, kod ponovnog pokretanja postupka javne nabave u istoj godini za isti predmet nabave, postupak se provodi u odnosu na ukupno procije-njenu vrijednost za cijelu godinu.

Druga je mogućnost izraditi plan nabave za raz-doblje cijele godine, s time da se predvidi sklapanje okvirnog sporazuma kojim se ne stvara ugovorna obveza i sklapanje više ugovora na temelju istoga. To bi značilo da će se na temelju tako sklopljenoga okvirnog sporazuma sklopiti ugovor o javnoj nabavi za razdoblje važenja privremenog proračuna, a po usvajanju proračuna i za preostalu svotu osiguranih sredstava na razini godine.

Treća je mogućnost planirati količine potrebne za cijelu godinu i otpočeti postupak javne nabave, a na-kon što budu osigurana sredstva za cijelo razdoblje, donijeti odluku o odabiru. Naime, novi Zakon više ne propisuje planirana sredstva kao uvjet za poče-tak postupka javne nabave, tako da naručitelji mogu započeti postupak javne nabave bez obzira na to po-stoje li u tom trenutku planirana, odnosno osigura-na, sredstva za nabavu. Međutim, tada će naručitelj trebati navesti u dokumentaciji za nadmetanje da će odluka o odabiru biti donesena nakon što sredstva budu osigurana u proračunu odnosno financijskom planu te odrediti dovoljno dugi rok za donošenje od-luke o odabiru.

2.15. JESU LI DOPUŠTENE I NA KOJI SE NAČIN PROVODE IZMJENE PLANA NABAVE?

Planiranje nabave predstavlja plansku aktivnost, a plan nabave planski dokument kojim se završava faza planiranja. Međutim, s obzirom na to da se plan nabave donosi za proračunsku ili poslovnu (financij-

sku) godinu, nije realno očekivati da će realizacija i izvršenje plana nabave u potpunosti pratiti planira-ne stavke. Tijekom proračunske ili poslovne godine zbivaju se neočekivani događaji koji izravno utječu na prethodno usvojeni plan nabave, npr. odobrenje dodatnih financijskih sredstava za sufinanciranje pojedinog projekta, povećanje prihoda u proračunu ili financijskom planu, smanjenje prihoda u prora-čunu ili financijskom planu, hitna potreba za novim predmetom nabave koji nije bio prvobitno planiran i slično. Uslijed takvih događanja potrebno je izmi-jeniti plan nabave. Ponekad je potrebno pristupi-ti nabavi nove robe, radova ili usluga koje planom nabave prije nisu planirane. Razlog tomu može biti, primjerice, elementarna nepogoda ili druga slična prirodna katastrofa ili nepredvidivi događaj. Najče-šći razlog ipak predstavljaju nepredviđene aktivno-sti koje se prije nisu mogle predvidjeti pa stoga niti isplanirati predmeti nabave u planu nabave, a čest je razlog nedovoljno dobra i nekvalitetna priprema dijelova plana nabave od strane službi ili osoba. U takvim je situacijama potrebno izraditi izmjenu odnosno dopunu plana nabave. Plan nabave mora pratiti proračunske aktivnosti i financijske moguć-nosti, stoga je obvezno pristupiti izmjenama i dopu-nama plana nabave kada se primjerice:

− uvrštava novi predmet nabave, npr. dodatni ra-dovi na izgradnji koji se nisu mogli predvidjeti u trenutku sastavljanja plana nabave

− odustaje od nabave predmeta nabave koji je ra-nije planiran

− dijeli predmet nabave na grupe, a to nije pret-hodno planirano,

− mijenja procijenjena vrijednost predmeta nabave− mijenja planirano vrijeme početka postupka

javne nabave− mijenja evidencijski broj nabave ili se mijenja

naziv predmeta nabave− mijenja odredba da li se sklapa ugovor ili okvirni

sporazum− mijenja jedan od drugih obveznih podataka u

planu nabave.Plan nabave koji je definiran čl. 20. Zakona, u

svom obveznom sadržaju ima, među ostalim, i po-datke o evidencijskom broju, planiranom trajanju ugovora i/ili okvirnog sporazuma te o planiranom početku postupka. Možda sama spoznaja da će pla-nirani početak postupka javne nabave umjesto u ožujku započeti u lipnju, ne treba predmnijevati hit-nu obveznu izmjenu plana nabave samo u toj stav-ci, već je isto moguće učiniti kad se bude pristupalo konkretnijim izmjenama plana u vezi s obveznim podatcima koji zahtijevaju izmjenu ili dopunu.

Izmjene i dopune plana obuhvaćaju i brisanje po-jedinih predmeta nabave iz razloga, što npr. nije iz-dana važeća dozvola ili nije dana suglasnost nekog od nadležnih tijela. Neovisno o razlogu izmjene i dopune plana nabave, sve izmjene i dopune moraju biti pripremljene i usvojene te vidljivo naznačene u odnosu na osnovni plan nabave.

U nastavku se daje primjer izmjena i dopuna pla-na nabave u kojem su s gornje strane navedeni podat-ci koji su usvojeni u prethodnoj verziji plana nabave i iste su prekrižene, a s donje strane su navedeni podat-ci koji se mijenjaju te su označeni drukčijom bojom.


Primjer 3. Izmjene plana nabave

Red. br.

EVIDENCIJSKI BROJ NABAVE Predmet nabave


NABAVE(bez PDV-a)

Vrsta postupka

javne nabave

Ugovor o JN-u ili okvirni sporazum

Planirani početak

postupka (kvartal)

Planirano trajanje ugovora o JN-u

ili Okvirnog sporazuma

0 1 2 3 4 5 6 7

45 24-U-16-MVOdržavanje

sustava tehničke zaštite

400.000,00

420.000,00

Otvoreni postupak Ugovor

I. kvartal

IV. kvartal1 godina

5116-U-OS-16-VV

29-U-OS-16-MV

Usluge izrade projekata za

potrebe razvoja i unaprjeđenja BI

4.000.000,00

1.500.000,00

Otvoreni postupak

Okvirni sporazum

I kvartal

IV. kvartal2 godine

Na takav su način izmjene i dopune vidljive u odnosu na prije usvojeni osnovni plan nabave. U praksi je uobičajeno izmjene i dopune plana nabave označavati rednim brojem pa tako postoje Izmjene i dopune plana nabave broj 1, izmjene i dopune broj 2 i tako redom. Prema čl. 20. st. 6. Zakona o javnoj nabavi, plan nabave mora se objaviti na internet-skim stranicama u roku od 60 dana od donošenja proračuna ili financijskog plana, a sve izmjene i dopune moraju se odmah objaviti na internetskim stranicama. Plan nabave usvaja se na nadzornom tijelu, upravnom vijeću, školskom odboru, fakultet-skom vijeću, a kod jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, ovisno o visini procijenjene vrijednosti na županijskoj ili gradskoj skupštini ili općinskom vijeću. Na jednak način treba usvojiti i izmijenjeni i dopunjeni plan nabave, a tek nakon usvajanja objaviti ga na internetskim stranicama.

Za točnost objavljenih podataka odgovoran je javni naručitelj. Ni stavke plana nabave ni njegove izmjene i dopune nije potrebno objavljivati za predmete nabave za koje se predviđa sklapanje ugovora koji uključuju, zahtijevaju ili sadržavaju klasificirane podatke. Ako se javni naručitelji, pravne osobe ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne pridržavaju obveze dostavljanja podataka o internetskim stra-nicama na kojima je objavljen njihov plan nabave i njegove izmjene, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna u skladu s propisanim prekršajnim odredbama navedenim u čl. 182. st. 1. Zakona. Kazna je predviđena i za nedo-stavljanje plana nabave i njegovih izmjena u elektro-ničkom obliku Upravi za sustav javne nabave, ako ih naručitelj nije objavio na internetskim stranicama. Novčane kazne također su propisane i za odgovornu osobu u pravnoj osobi ili u državnom tijelu ili jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave u raspo-nu od 10.000,00 do 100.000,00 kn. Broj izmjena i do-puna plana nabave u jednoj proračunskoj odnosno poslovnoj godini nije ograničen tako da ih naručitelj može pripremiti, usvojiti i objaviti više puta. S obzi-rom na to da naručitelj može započeti postupak javne nabave i kada nema osigurana sredstva za nabavu i kada nema planirani predmet nabave u planu naba-ve, prema našem mišljenju, naručitelj može započeti postupak javne nabave i prije nego što formalno obavi izmjenu plana nabave i prije nego što osigura sredstva za realizaciju predmeta nabave, ali da ne bi smio do-nijeti odluku o odabiru prije nego što osigura sredstva za realizaciju ugovora i prije nego što pripremi, usvoji i objavi plan nabave ili izmjene plana nabave.

2.16. KAKO PLAN NABAVE UTJEČE NA NAČIN PROVEDBE POSTUPKA NABAVE?

Hoće li se određeni predmet nabave nabavljati u zasebnom postupku nabave od drugih predmeta te vrsta postupka (postupak nabave male vrijednosti, velike vrijednosti, postupak bagatelne nabave pre-ma internom aktu) koji će se provoditi s ciljem rea-lizacije navedenog predmeta nabave, ovisi o načinu na koji je naručitelj sastavio plan nabave te o pro-cijenjenoj vrijednosti predmeta nabave. Primjerice, ako je naručitelj u planu nabave za proračunsku ili poslovnu godinu planirao i odredio predmet na-bave uredski strojevi i oprema, tada će biti u obvezi provesti jedinstveni postupak i za računala i za ske-nere, a skenere možebitno predvidjeti kao zasebnu skupinu u okviru toga predmeta nabave. Da bi na-ručitelj mogao nabavljati skenere u zasebnom po-stupku javne nabave, u planu nabave treba izdvojiti skenere i predvidjeti kao zasebni predmet nabave, sa svim podatcima koji su potrebni u odnosu na po-jedini predmet nabave. Jednako tako, procijenjena vrijednost nabave koja je određena za predmet na-bave skeneri izravno utječe na vrstu postupka javne nabave koji će naručitelj morati provesti kada bude htio nabaviti skenere. S obzirom na to da planiranje izravno utječe na provedbu postupaka javne naba-ve, naručitelji trebaju posvetiti iznimnu pozornost upravo planiranju.

2.17. KAKVA JE VEZA IZMEĐU PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA S PLANIRANJEM NABAVE

S procesom planiranja i usvajanja proračuna i fi-nancijskog plana povezano je i planiranje nabave za sljedeću proračunsku odnosno poslovnu godinu, jer se proračunom i financijskim planom osiguravaju sredstva za nabavu. Krajnji rok za usvajanje prora-čuna i financijskog plana za sljedeću proračunsku ili poslovnu godinu predstavlja kraj tekuće godine. Već s prvim danom nove proračunske odnosno po-slovne godine kreće proračunska potrošnja odno-sno realizacija financijskog plana za koju moraju biti planirane aktivnosti i pozicije odnosno sredstva za potrošnju. Postupak javne nabave robe, usluga i radova za tekuću 2016. godinu može početi ranije, a da nisu osigurana sredstva za nabavu kako bi na vrijeme osigurali potrebne robe, usluge i radove.

Postupak javne nabave može početi prije usvaja-nja proračuna odnosno financijskog plana s obzirom na to da osigurana sredstva ne predstavljaju uvjet


za početak postupka javne nabave, ali se odluka o odabiru ne smije donijeti prije nego što su sredstva osigurana, jer izvršnošću odluke o odabiru nastaje ugovorni odnos. Odluka o odabiru postaje izvršnom nakon proteka roka mirovanja koji je 15 dana kod nabave velike vrijednosti i 10 dana kod nabave male vrijednosti od dana dostave odluke o odabiru. Član-kom 99. st. 4. Zakona o javnoj nabavi propisano je da javni naručitelj ne smije sklopiti ugovor o javnoj nabavi ni okvirni sporazum ni pristupiti izvršenju ugovora prije izvršnosti odluke o odabiru. Za nasta-li ugovorni odnos odnosno za sklapanje ugovora ili izdavanje narudžbenice mora biti usvojen pro-račun ili financijski plan kako bi imali planirana raspoloživa sredstva za podmirenje obveze nastale njegovim izvršenjem. Dobro upravljanje nabavom podrazumijeva usklađenost plana nabave s finan-cijskim planom ili proračunom. Shodno tome, svaka se stavka plana nabave za 2016. godinu povezuje sa stavkom financijskog plana ili proračuna, neovisno o činjenici kada započinje postupak javne nabave. U tom se slučaju odstupa od formalnosti koje proizla-ze iz obveznih podataka plana nabave i činjenice da je plan nabave informacija ponuditeljima o planira-nim postupcima javne nabave. Kako bi plan nabave bio planski akt i temelj za dobro upravljanje naba-vom, mora imati svoje ishodište u financijskom pla-nu i proračunu. Tu su planirana sredstava za nabavu predmeta nabave i izvršenje ugovora i narudžbeni-ca koji su proizišli iz postupaka. Temelj je to i za do-bro financijsko upravljanje i kontrole, jer se na takav način učinkovito i svrhovito upravlja raspoloživim financijskim sredstvima. Stavke izvršenja ugovora

imaju osigurana financijska sredstva za podmirenje obveza. Izvršenje ugovora povezano je i sa stavkama registra ugovora i okvirnih sporazuma koji se obve-zno vodi u skladu s čl. 21. Zakona o javnoj nabavi.

3. ZAKLJUČNOZakon o javnoj nabavi obvezuje naručitelje, i jav-

ne i sektorske, na donošenje plana nabave za prora-čunsku odnosno poslovnu godinu. Zakon određuje minimalni sadržaj plana nabave, kao planskog do-kumenta, ali ne propisuje način njegova donošenja, niti ne propisuje tko donosi plan nabave. Zakon prepušta samom naručitelju da u skladu sa svojim internim aktima, procedurama i ovlastima sam odredi način donošenja i ovlast za donošenje plana nabave. Javni naručitelji, osim obveze donošenja plana nabave, imaju obvezu objaviti plan nabave na internetskim stranicama, dok sektorski mogu, ali nisu obvezni, objaviti plan nabave. Objava pla-na nabave, kao planskog dokumenta naručitelja propisanog Zakonom o javnoj nabavi, osim plani-ranja aktivnosti samog naručitelja u procesu javne nabave, ima također i svrhu učiniti transparentnim postupanje naručitelja prilikom sklapanja ugovo-ra o javnoj nabavi robe / usluga / radova, odnosno upoznati tržište i sve zainteresirane gospodarske subjekte o planiranim nabavama naručitelja u teku-ćoj proračunskoj odnosno poslovnoj godini. Odred-bama o planu nabave postiže se viša razina transpa-rentnosti u postupanju naručitelja, a time olakšava i nadzor stručne i zainteresirane javnosti u području javne nabave. Time se također olakšava i institucio-nalni nadzor nad provedbom javne nabave.

Ante LOBOJA, dipl. iur. UDK 331.2

Standardni obrazac europske jedinstvene dokumentacije o nabavi (ESPD)

Europska komisija provedbenom je uredbom utvr-dila standardni obrazac europske jedinstvene do-

kumentacije o nabavi (ESPD) radi otklanjanja potrebe za dostavom znatnog broja potvrda i drugih dokumenata povezanih s osnovama za isključenje gospodarskih su-bjekata iz postupka javne nabave (tj. „razlozima za is-ključenje gospodarskog subjekta”) i kriterijima za odabir gospodarskog subjekta („uvjeti sposobnosti”).

1. UVODEuropska je komisija 5. siječnja 2016. godine do-

nijela Provedbenu uredbu (br. 2016/7) o utvrđivanju standardnog obrasca za europsku jedinstvenu doku-mentaciju o nabavi. Uredba je stupila na snagu 20-

og dana od dana objave u Službenom listu EU-a te je u potpunosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama EU-a, pa tako i u Republi-ci Hrvatskoj. Istom Uredbom utvrđuje se standardni obrazac (Prilog 2. Uredbe) kojim se koristi za potrebe izrade europske jedinstvene dokumentacije o naba-vi, iz čl. 59. Direktive 2014/24/EU.

Nove direktive o javnoj nabavi, koje su stupile na snagu 18. travnja 2014. godine, idu u smjeru značaj-nog smanjenja formalizma u postupcima javne na-bave. U tom smislu Direktiva Europskog parlamen-ta i Vijeća 2014/24/EU, koja regulira postupke javne nabave u „klasičnom“ sektoru, predviđa europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi – „ESPD“ (engl.: „European Single Procurement Document”), kao ažu-riranu, službenu izjavu gospodarskog subjekta, natje-


catelja ili ponuditelja, koja služi kao prethodni dokaz u postupku javne nabave, a koji se daje umjesto po-tvrda koje izdaju tijela javne vlasti ili treće strane.

Rješenje koje donosi nova „klasična“ direktiva u vezi s načinom dokazivanja sposobnosti u postupku javne nabave, nakon transpozicije novih direktiva u nacionalna zakonodavstva država članica EU-a, značajno će pojednostaviti i ubrzati provedbu po-stupaka javne nabave, smanjiti administrativno op-terećenje, ali i smanjiti troškove sudjelovanja gospo-darskih subjekata u njima.

2. OBRAZLOŽENJE IZ DIREKTIVA ZA UVOĐENJE ESPD-a

Uvođenje ESPD-a obrazloženo je u uvodnoj izjavi 84, Direktive 2014/24/EU, na sljedeći način:

Mnogi gospodarski subjekti, i to ne samo mala i srednja poduzeća, smatraju da veliku prepreku njiho-vom sudjelovanju u javnoj nabavi predstavlja admi-nistrativno opterećenje koje proizlazi iz potrebe gene-riranja (odnosno ishođenja) znatnog broja potvrda ili drugih dokumenata vezanih uz osnove za isključenje i kriterije za odabir (tj. „razloge isključenja i uvjete sposobnosti gospodarskih subjekata”, prema važećem Zakonu o javnoj nabavi). Ograničavanjem takvih za-htjeva, primjerice korištenjem Europskog jedinstve-nog dokumenta o nabavi - ESPD-a, koji se sastoji od ažurirane izjave gospodarskog subjekta, moglo bi se postići znatno pojednostavljenje u korist naručitelja i gospodarskih subjekata.

Dakle, jedan od najvažnijih ciljeva novih direk-tiva, 2014/24/EU i 2014/25/EU je smanjenje admi-nistrativnog opterećenja naručitelja i gospodarskih subjekata, a posebno malih i srednjih poduzeća. ESPD je ključni element tog nastojanja. Standardni je obrazac za ESPD iz navedenog razloga izrađen na način da se otkloni potreba za dostavom znat-nog broja potvrda i drugih dokumenata povezanih s osnovama za isključenje gospodarskih subjekata iz postupka javne nabave (tj. razlozima za isključenje gospodarskog subjekta) i kriterijima za odabir gos-podarskog subjekta (uvjeti sposobnosti).

Uz ponude u otvorenim postupcima i zahtjeve za sudjelovanjem u ograničenim postupcima, natjeca-teljskim postupcima uz pregovore, natjecateljskom dijalogu i partnerstvu za inovacije, mora se priložiti ESPD koji su gospodarski subjekti ispunili kako bi dostavili tražene podatke.

U standardnom obrascu ESPD-a navode se i od-govarajući podatci u pogledu subjekata na čije se sposobnosti oslanja gospodarski subjekt kako bi se provjera tih podataka mogla provesti zajedno s pro-vjerom u pogledu glavnoga gospodarskog subjekta i pod istim uvjetima.

Kako bi se izbjeglo administrativno opterećenje naručitelja te mogući proturječni navodi u pojedi-nim dokumentima o nabavi, naručitelji bi prethod-no trebali jasno naznačiti koje podatke gospodarski subjekti moraju navesti u ESPD-u, i to u pozivu za nadmetanje ili upućivanjem u pozivu na druge dije-love dokumentacije o nabavi (def.: „dokumentacija o nabavi” je bilo koji dokument, koji je sastavljen ili na koji javni naručitelj upućuje, a u kojemu se opisuju ili određuju elementi nabave ili postupka, uključujući

obavijest o nadmetanju, tehničke specifikacije, opisnu dokumentaciju, predložene ugovorne uvjete, formate dokumenata koje podnose natjecatelji ili ponuditelji, informacije o općim primjenjivim obvezama te svu dodatnu dokumentaciju“), koju gospodarski subjekti u svakom slučaju moraju detaljno provjeriti u svrhu svojeg sudjelovanja i mogućeg podnošenja ponude“.

ESPD-om će se moći koristiti i javni i sektorski na-ručitelji, na jednak način i pod istim uvjetima.

3. SADAŠNJE ZAKONSKO RJEŠENJE U VEZI S DOKAZIVANJEM NEPOSTOJANJA RAZLOGA ZA ISKLJUČENJE I ISPUNJAVANJA UVJETA SPOSOBNOSTI

Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11, 83/13., 143/13., 13/14. – Odluka USRH, dalje: Zakon) koji je na snazi, u čl. 67. propisuje obvezne razloge za isklju-čenje natjecatelja ili ponuditelja, a u čl. 68. ostale (ne-obvezne) razloge isključenja natjecatelja ili ponudi-telja iz postupka javne nabave.

Među obveznim razlozima isključenja navodi se situacija: … ako je gospodarski subjekt ili osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta pravomoćno osuđena za bilo koje od ka-znenih djela pobrojanih u članku 67. stavku 1. toč. 1. Zakona, odnosno za odgovarajuća kaznena djela pre-ma propisima države sjedišta gospodarskog subjekta ili države čiji je državljanin osoba ovlaštena po zako-nu za zastupanje gospodarskog subjekta. Za potre-be utvrđivanja tih okolnosti, gospodarski subjekt u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje dostavlja izjavu koju daje osoba prema zakonu ovlaštena za zastupa-nje gospodarskog subjekta.

Jednako tako, obvezni razlog isključenja iz čl. 67. Zakona je situacija ako gospodarski subjekt nije is-punio obvezu plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Navedena se činjenica dokazuje potvrdom Pore-zne uprave o stanju duga, važećim jednakovrijed-nim dokumentom nadležnog tijela države sjedišta gospodarskog subjekta ili odgovarajućom izjavom osobe koja je prema zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta ispred nadležne sudske ili upravne vlasti ili bilježnika, i sl.

Naručitelj je obvezan u postupku javne nabave odre-diti uvjete u vezi s pravnom i poslovnom sposobnosti natjecatelja odnosno ponuditelja te je u tom smislu svaki natjecatelj ili ponuditelj obvezan u postupku jav-ne nabave dokazati svoj upis u sudski, obrtni, strukovni ili drugi odgovarajući registar države sjedišta gospodar-skog subjekta, što se dokazuje odgovarajućim izvodom, a ako se oni ne izdaju u državi sjedišta gospodarskog subjekta, gospodarski subjekt može dostaviti izjavu s ovjerom potpisa kod nadležnog tijela.

Nadalje, ako određuje uvjete financijske te teh-ničke i stručne sposobnosti gospodarskog subjekta, naručitelj zahtijeva od natjecatelja ili ponuditelja da zadovolje minimalne razine financijske te tehničke i stručne sposobnosti, u kojem slučaju u dokumen-taciji za nadmetanje naručitelj određuje i dokaze / dokumente koje su natjecatelji ili ponuditelji obve-zni dostaviti

S druge strane, natjecatelji uz zahtjev za sudje-lovanje u postupku javne nabave (ograničenom;


pregovaračkom s prethodnom objavom i sl.), od-nosno ponuditelj u ponudi u otvorenom postupku javne nabave, dostavlja dokaze / dokumente koji-ma dokazuje da ne postoje obvezni i ostali – neob-vezni, razlozi isključenja (ako je tako određeno u dokumentaciji za nadmetanje) te tražene dokaze o pravnoj i poslovnoj, financijskoj te tehničkoj i stručnoj sposobnosti za izvršenje ugovora o jav-noj nabavi.

Svi ponuditelji odnosno natjecatelji dostavljaju tražene dokumente u izvorniku, ovjerenoj preslici ili u neovjerenoj preslici, kako bi dokazali neposto-janje osnova za isključenje iz postupka javne nabave te ispunjavanje propisanih uvjeta sposobnosti za iz-vršenje ugovora o javnoj nabavi.

Od 1. siječnja 2016. godine svi naručitelji u po-stupcima javne nabave velike vrijednosti moraju odrediti obveznu dostavu ponuda i zahtjeva za su-djelovanjem elektroničkim putem kroz sustav Elek-troničkog oglasnika javne nabave, a u postupcima javne nabave male vrijednosti moraju omogućiti elektroničku dostavu. Riječ je o novoj mogućnosti i daljnjem razvoju e-javne nabave, i to modula e-do-stava ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, planova i projekata te zahtjeva za kvalifikaciju. Dokumenti koji se učitavaju mogu biti u različitim formatima (.doc, .xls, .pdf, i dr.) ili u obliku .zip datoteke.

4. ŠTO JE EUROPSKA JEDINSTVENA DOKUMENTACIJA O NABAVI

Kao što je već navedeno, ESPD je osobna izjava gospodarskog subjekta koja predstavlja preliminar-ni (prethodni) dokaz kojim se zamjenjuju potvrde koje izdaju tijela javne vlasti (npr. ministarstva, su-dovi i sl.) ili treće osobe (npr. naručitelji, tijela nad-ležna za potvrđivanje, tijela za ocjenu sukladnosti i sl.), a koje su natjecatelji / ponuditelji obvezni dosta-viti prema sadašnjem zakonskom rješenju.

Kako je propisano čl. 59. Direktive 2014/24/EU, to je službena izjava gospodarskog subjekta da se ne nalazi u jednoj od situacija, u kojoj se gos-podarski subjekti isključuju ili se mogu isključi-ti, da ispunjava odgovarajuće kriterije za odabir gospodarskog subjekta (prema važećem Zakonu o javnoj nabavi – „uvjeti sposobnosti“) i da, prema potrebi, ispunjava objektivna pravila i kriterije koji su određeni sa svrhom, ograničavanja broja inače kvalificiranih natjecatelja, koji će se pozvati na su-djelovanje. Cilj ESPD-a je smanjiti administrativno opterećenje koje nastaje zbog zahtjeva za izradu znatnog broja potvrda i drugih dokumenata po-vezanih s razlozima za isključenje i kriterijima za odabir gospodarskog subjekta.

4.1. ŠTO SE POTVRĐUJE ESPD-om Rješenje koje donosi nova „klasična“ Direktiva

obvezuje naručitelja da u zahtjevu za sudjelovanje ili u ponudi prihvati ESPD, koji se sastoji od ažuri-rane osobne izjave gospodarskog subjekta, kao pre-liminarnog dokaza umjesto potvrda (certifikata) koje izdaju tijela javne vlasti ili treće osobe, a kojim se potvrđuje da određeni gospodarski subjekt, na-tjecatelj ili ponuditelj u postupku javne nabave, is-punjava sljedeće uvjete:

a) da nije u nekoj od situacija zbog kojih se gos-podarski subjekti moraju isključiti ili mogu biti isključeni (npr. kažnjavanost; neplaćeni porezi; stečaj)

b) da zadovoljava kriterije za odabir (odnosno pro-pisane uvjete sposobnosti za izvršenje ugovora) - sposobnost za obavljanje profesionalne djelat-nosti odnosno pravnu i poslovnu sposobnost; financijsku sposobnost; tehničku i stručnu spo-sobnost)

c) da ispunjava objektivna pravila i kriterije u vezi sa smanjivanjem broja, inače kvalificiranih na-tjecatelja, koji će sudjelovati u 2. stupnju ogra-ničenog postupka; natjecateljskog postupka uz pregovore (odnosno pregovaračkog postupka s prethodnom objavom), natjecateljskog dijaloga i sl., gdje je primjenjivo, odnosno ako se naručitelj koristi tom mogućnosti u navedenim postupci-ma javne nabave, pa je odredio objektivne i ne-diskriminirajuće kriterije ili pravila u obavijesti o nadmetanju (pozivu na nadmetanje).

4.2. DOSTAVA ESPD-a ISKLJUČIVO U ELEKTRONIČKOM OBLIKU

Direktiva 2014/24/EU omogućava odgodu pro-pisivanja obveze dostavljanja ESPD-a isključivo u elektroničkom obliku, na standardnom obrascu koji je utvrdila Europska komisija svojom proved-benom uredbom broj 2016/7, najkasnije do 18. trav-nja 2018. godine. Elektroničke i papirnate verzije ESPD-a mogu postojati istodobno najkasnije do navedenog datuma.

Kada je u pitanju Zakon o javnoj nabavi koji je na snazi, njime je predviđen obvezan prelazak na elektroničku dostavu ponuda i zahtjeva za sudjelo-vanje za sve vrijednosti nabave, u potpunosti od 1. srpnja 2016. godine, kada se provodi otvoreni po-stupak, ograničeni postupak, pregovarački postu-pak s prethodnom objavom ili natjecateljski dija-log. U ostalim postupcima naručitelj može odrediti elektroničku dostavu.

Korištenje ESPD-om omogućit će se naručitelji-ma i gospodarskim subjektima s pomoću besplat-nog servisa ESPD-a, (https://webgate.acceptance.ec.europa.eu/growth/tools-databases/ecertis2/resour-ces/espd/index.html), koji će službe Europske komi-sije staviti na raspolaganje naručiteljima, gospodar-skim subjektima, pružateljima elektroničkih usluga i drugim zainteresiranim stranama.

Uz ponude u otvorenim postupcima i zahtjeve za sudjelovanje u ograničenim postupcima, natjeca-teljske postupke uz pregovore, natjecateljske dijalo-ge i partnerstva za inovacije, mora se priložiti ESPD koji su ispunili gospodarski subjekti kako bi dostavi-li tražene podatke.

Standardni obrazac ESPD-a, propisan Prilogom 2. predmetne Uredbe Komisije, sadržava sljedeće dijelove i odjeljke:

- Dio I. Podaci o postupku nabave i javnom naru-čitelju ili naručitelju.

- Dio II. Podaci o gospodarskom subjektu. - Dio III. Kriteriji (razlozi) za isključenje: A: Osnove povezane s kaznenim presudama (nji-

hova je primjena obvezna na temelju čl. 57. st.


1. Direktive 2014/24/EU. Njihova je primjena obvezna i za javne naručitelje u skladu s čl. 80. st. 1. drugim podstavkom Direktive 2014/25/EU, dok naručitelji koji nisu javni naručitelji mogu odlučiti hoće li primjenjivati te kriterije za isključivanje).

B: Osnove povezane s plaćanjem poreza ili do-prinosa za socijalno (mirovinsko i zdravstve-no) osiguranje (njihova je primjena obvezna na temelju čl. 57. st. 2. Direktive 2014/24/EU u slučaju konačne i obvezujuće odluke. Pod istim je uvjetima njihova primjena obvezna i za jav-ne naručitelje na temelju čl. 80. st. 1. drugog podstavka Direktive 2014/25/EU, dok naručite-lji koji nisu javni naručitelji mogu odlučiti hoće li primjenjivati te osnove za isključenje).

C: Osnove povezane s insolventnošću, sukobima interesa ili poslovnim prekršajem (vidjeti čl. 57. st. 4. Direktive 2014/24/EU), slučajevi kada se gospodarski subjekti mogu isključiti; države članice mogu učiniti primjenu ovih osnova za isključenje obvezujućom za javne naručitelje.

D: Ostale osnove za isključenje koje mogu biti predviđene u nacionalnom zakonodavstvu dr-žave članice javnog naručitelja ili naručitelja.

- Dio IV. Kriteriji za odabir (16): α: Opći navod za sve kriterije za odabir A: Sposobnost za obavljanje profesionalne dje-

latnosti.B: Ekonomska i financijska sposobnost.C: Tehnička i stručna sposobnost.D: Sustavi za osiguravanje kvalitete i norme

upravljanja okolišem (17) (18).- Dio V. Smanjenje broja kvalificiranih natjeca-

telja (19).- Dio VI. Završne izjave:

- vezano za istinitost podataka u ESPD-u- izjava da će, na zahtjev i bez odgode, biti

dostavljene ažurne popratne potvrde i sl.

4.3. PROVJERA PODATAKA NAVEDENIH U ESPD-u PRIJE SKLAPANJA UGOVORA / OKVIRNOG SPORAZUMA

Od ponuditelja kojemu će biti dodijeljen ugovor ili okvirni sporazum, naručitelj će prije njihovog sklapanja, zahtijevati da dostave ažurne popratne dokumente. Ta obveza se ne odnosi na situaciju kada naručitelj sklapa ugovore na temelju okvir-nog sporazuma, u kojem slučaju neće tražiti takve popratne dokumente jer su već bili dostavljeni u postupku javne nabave u kojemu je sklopljen okvirni sporazum.

Naručitelj može također tijekom cijelog postup-ka javne nabave, u bilo kojem trenutku, zahtijevati od ponuditelja ili natjecatelja da dostavi sve ili po-jedine popratne dokumente, ako je to potrebno za pravilnu provedbu postupka. Ovu mogućnost, koju propisuje nova „klasična“ direktiva, osobito je bit-na kod provedbe dvostupanjskih postupaka (ogra-ničeni postupak; natjecateljski postupak uz prego-vore, odnosno pregovarački postupak s prethodnom objavom, prema važećem Zakonu, natjecateljski dijalog i sl.). Naručitelj također može pozvati na-tjecatelja ili ponuditelja da nadopuni ili pojasni

zaprimljene potvrde (pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata).

Nova „klasična“ Direktiva u uvodnoj izjavi 84 ovako obrazlaže traženje ažurnih popratnih do-kumenata od ponuditelja kojemu će biti dodijeljen ugovor (okvirni sporazum):

Od ponuditelja kojemu se odlučilo dodijeliti ugovor tj. od najpovoljnijeg ponuditelja, trebalo bi se, među-tim, zahtijevati da stavi na raspolaganje relevantne dokaze, a javni naručitelji ne bi trebali sklopiti ugo-vore ako im ponuditelji to ne mogu osigurati. Javni naručitelji također bi trebali imati pravo zatražiti sve ili dio popratnih dokumenata u bilo kojem trenut-ku ako to smatraju potrebnim za pravilnu provedbu postupka. To pogotovo može biti potrebno u slučaju dvofaznih postupaka – ograničenih postupaka, na-tjecateljskih postupaka uz pregovore, natjecateljskih dijaloga te partnerstava za inovacije – u kojima jav-ni naručitelji koriste mogućnost ograničavanja broja natjecatelja koji se pozivaju na predaju ponuda.

Obveza predaje popratnih dokumenata, u trenut-ku odabira natjecatelja koje se poziva na predaju po-nude, mogla bi biti opravdana kako bi se spriječilo da javni naručitelji pozovu natjecatelje za koje se kasni-je uspostavi da nisu u mogućnosti predati popratne dokumente u fazi dodjele ugovora, čime se uskraćuje sudjelovanje ostalim kvalificiranim natjecateljima.

Ako već posjeduje popratne dokumente koji su dostavljeni u postupku javne nabave, naručitelj nije ovlašten ponovno ih tražiti od ponuditelja.

U tom smislu, u uvodnoj izjavi 85, nove „klasične“ Direktiva broj 2014/24/EU, navodi se:

… Također bi trebalo osigurati da javni naručite-lji ne trebaju tražiti dokumentaciju koja je još uvijek aktualna, a kojom već raspolažu iz prethodnih postu-paka nabave...

Ako naručitelj može dobiti popratne dokumente ili drugu dokaznu dokumentaciju izravno, pristupa-njem besplatnoj nacionalnoj bazi podataka u nekoj državi članici (kao što je nacionalni registar nabave, virtualni dosje poduzeća, elektronički sustav pohrane dokumenata ili predkvalifikacijski sustav), ESPD mora sadržavati i podatke koji su potrebni u tu svrhu, kao što je internetska adresa baze podataka, svi identifi-kacijski podatci i, prema potrebi, izjava o pristanku.

Uvodna izjava 85. Direktive 2014/24/EU:Važno je da bi se odluke javnih naručitelja trebale

temeljiti na novim podacima, osobito što se tiče osno-va za isključenje, a s obzirom da do važnih promjena može doći vrlo brzo, na primjer u slučaju financijskih poteškoća zbog kojih bi gospodarski subjekt postao neprikladan, ili obratno, ako su nepodmirene obveze za socijalna davanja u međuvremenu plaćene. Poželj-no je dakle, da javni naručitelji, kad kod je moguće, provjere te podatke pristupajući relevantnim bazama podataka koje bi trebale biti nacionalne u smislu da njima upravljaju tijela javne vlasti…

4.4. KADA SE GOSPODARSKI SUBJEKT OSLANJA NA SPOSOBNOSTI DRUGIH SUBJEKATA

Gospodarski subjekt koji sam podnosi ponudu i ne oslanja se na sposobnost drugih subjekata kako bi is-punio kriterije za odabir gospodarskog subjekta („uv-jete sposobnosti“), obvezan je ispuniti jedan ESPD.

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32016R0007&from=HR#ntr16-L_2016003HR.01001801-E0016

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32016R0007&from=HR#ntr18-L_2016003HR.01001801-E0018


S druge strane, gospodarski subjekt koji sam pod-nosi ponudu, ali se oslanja na sposobnosti najma-nje jednoga drugog subjekta, mora ispuniti ESPD za sebe i za svakoga gospodarskog subjekta na čiju se sposobnost oslanja.

Uvodna izjava 84 – Direktive 2014/24/EU:ESPD bi također trebao pružiti relevantne podatke

u odnosu na subjekte na čije se sposobnosti gospodar-ski subjekt oslanja, kako bi provjera podataka o tim subjektima mogla biti provedena zajedno s provjerom i pod istim uvjetima kao i provjera u odnosu na glav-nog gospodarskog subjekta.

Dakle, ako se gospodarski subjekt oslanja na spo-sobnost drugih subjekata, on također mora za njih ispuniti obrazac ESPD, koji će sadržavati podatke koji se odnose na te subjekte, i to:

a) da nije u nekoj od situacija zbog kojih se gos-podarski subjekti moraju isključiti ili mogu biti isključeni (npr. kažnjavanost, neplaćeni porezi, stečaj)

b) da zadovoljava kriterije za odabir (odnosno uv-jete sposobnosti izvršenja ugovora – sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti odnosno pravnu i poslovnu sposobnost, financijsku spo-sobnost, tehničku i stručnu sposobnost)

c) da ispunjava objektivna pravila i kriterije u vezi sa smanjivanjem broja inače kvalificiranih na-tjecatelja koji će sudjelovati u 2. stupnju ogra-ničenog postupka; natjecateljskog postupka uz pregovore (odnosno pregovaračkog postupka s prethodnom objavom), natjecateljskog dijalo-ga i sl.), gdje je primjenjivo.

Ako zajednice ponuditelja ili natjecatelja zajedno sudjeluju u postupku nabave, nužno je dostaviti za-seban ESPD u kojem su utvrđeni podatci zatraženi na temelju dijelova II. – V. za svakoga gospodarskog subjekta koji sudjeluje u postupku javne nabave.

4.5. GOSPODARSKI SUBJEKTI MOGU PONOVNO UPORABITI PODATKE IZ ESPD-a KOJE SU VEĆ UPORABILI U PRETHODNOM POSTUPKU NABAVE

Gospodarski subjekti mogu ponovno uporabiti podatke iz ESPD-a koje su već uporabili u prethod-nom postupku nabave, sve dok su ti podatci točni. To najlakše mogu učiniti unošenjem podataka u novi ESPD, uz pomoć odgovarajućih funkcija pred-viđenih za tu svrhu u elektroničkom servisu ESPD-a. Naravno, bit će moguća i ponovna upotreba podata-ka uz pomoć drugih oblika kopiranja podataka, pri-mjerice podataka pohranjenih u računalnoj opremi gospodarskog subjekta (na računalima, tabletima, poslužiteljima…).

4.6. KADA JE PREDMET NABAVE PODIJELJEN U SKUPINE

Ako je predmet nabave podijeljen u skupine i kri-teriji za odabir (tj. uvjeti pravne i poslovne; financij-ske te tehničke i stručne sposobnosti) gospodarskog subjekta se razlikuju od skupine do skupine, za sva-ku skupinu (ili skupinu skupina s istim kriterijima za odabir) natjecatelj odnosno ponuditelj treba is-puniti zaseban ESPD.

4.7. GOSPODARSKI SUBJEKTI KOJI SU UPISANI U SLUŽBENE POPISE ODOBRENIH GOSPODARSKIH SUBJEKATA

Države članice mogu sastaviti ili održavati služ-bene popise odobrenih izvođača, dobavljača ili pru-žatelja usluga ili predvidjeti potvrđivanje od tijela za potvrđivanje koja zadovoljavaju europske nor-me. Gospodarski subjekti koji su upisani u službene popise ili koji imaju potvrdu, mogu za svaki ugovor podnijeti javnom naručitelju potvrdu o upisu koji je izdalo nadležno tijelo ili potvrdu koju je izdalo nad-ležno tijelo za potvrđivanje.

Te potvrde navode reference (upućivanja, prepo-ruke) koje su omogućile tim gospodarskim subjek-tima upis u službeni popis ili dobivanje potvrde i klasifikaciju na tom popisu.

Potvrđeni upis na službene popise od strane nad-ležnih tijela ili potvrdu koju izdaje tijelo za potvr-đivanje, predstavlja pretpostavku o sposobnosti u pogledu uvjeta kvalitativnog odabira koje obuhvaća službeni popis ili potvrda.

Gospodarski subjekti koji su upisani u službene popise odobrenih gospodarskih subjekata ili po-sjeduju relevantnu potvrdu tijela osnovanih na te-melju javnog ili privatnog prava mogu, u pogledu podataka zatraženih u dijelovima III. – V. ESPD-a (tj. podatke o gospodarskom subjektu, o razlozi-ma za isključenje, kriterijima za odabir, smanje-nju broja kvalificiranih natjecatelja), podnijeti naručitelju potvrdu o upisu koju je izdalo nadlež-no tijelo ili potvrdu koju je izdalo nadležno tijelo za potvrđivanje.

4.8. POTPISIVANJE ESPD-aU svim slučajevima u kojima su najmanje dvije

osobe članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela gospodarskog subjekta ili u njemu imaju ovla-sti zastupanja, donošenja odluka ili kontrole, svaka će osoba, ovisno o nacionalnim pravilima, morati potpisati isti ESPD.

U pogledu potpisivanja ESPD-a, prema Ured-bi Komisije o utvrđivanju standardnog obrasca za ESPD, potpis na ESPD-u možda nije potreban ako se ESPD prenosi kao dio skupa dokumenata, čija se vje-rodostojnost i cjelovitost osigurava obveznim potpi-som sredstva prijenosa.

Svaka država članica, pa tako i Republika Hrvat-ska, može imati vlastito zakonsko rješenje u vezi s potpisivanjem ESPD-a, ovisno o nacionalnom pra-vu, primjerice propisivanjem da ponuda obvezuje neovisno o tome je li potpisana ili nije, ako je do-stavljena elektroničkim sredstvima komunikacije putem Elektroničkog oglasnika javne nabave. Isto se rješenje može odnositi i na ESPD koji se dostavlja kao sastavni dio ponude.

4.9. KORIŠTENJE ESPD-om U POSTUPCIMA JAVNE NABAVE MALE VRIJEDNOSTI

Države članice mogu propisati upotrebu ESPD-a ili prepustiti tu odluku naručiteljima, i u okviru po-stupaka nabave koji ne podliježu detaljnim postu-povnim pravilima Direktiva 2014/24/EU ili 2014/25/EU ili im podliježu djelomično, primjerice za naba-vu ispod odgovarajućih pragova ili nabave podložne


posebnim pravilima koja se primjenjuju na socijal-ne i druge posebne usluge („blagi režim”).

U tom smislu, kada je u pitanju hrvatski Zakon o javnoj nabavi, treba istaknuti da se u postupcima jav-ne nabave uglavnom primjenjuju ista pravila, neovi-sno o tome je li riječ o nabavi male ili velike vrijednosti. Stoga će i primjena ESPD-a biti obvezna u postupcima javne nabave robe, radova ili usluga, neovisno o tome je li riječ o nabavi male ili velike vrijednosti.

5. ZAKLJUČNOJedan od najvažnijih ciljeva novih direktiva EU-a

predstavlja smanjenje administrativnog optereće-nja naručitelja i gospodarskih subjekata, a posebno malih i srednjih poduzeća. Veliku prepreku sudjelo-vanju gospodarskih subjekata u javnoj nabavi pred-

stavlja administrativno opterećenje koje proizlazi iz potrebe ishođenja znatnog broja potvrda ili drugih dokumenata vezanih uz osnove za isključenje i krite-rije za odabir gospodarskog subjekta. ESPD je ključni element tog nastojanja.

Standardni obrazac za ESPD iz navedenog je ra-zloga izrađen na način da se otkloni potreba za do-stavom znatnog broja potvrda i drugih dokumenata povezanih s osnovama za isključenje i kriterijima za odabir gospodarskih subjekata. ESPD će omogući-ti gospodarskim subjektima davanje izjave kojom potvrđuju da ispunjavaju potrebne uvjete, elektro-ničkim putem, na standardnom obrascu koji je pro-pisala Europska komisija, a samo će ponuditelj koji je podnio najpovoljniju ponudu morati dostaviti ažurne popratne dokumente kojima dokazuje da is-punjava postavljene uvjete.

Ančica JONJIĆ, dipl. iur.*

Pravila i sredstva komunikacije u sustavu javne nabave

Zakon o javnoj nabavi u svojim odredbama izrijekom propisuje pravila komunikacije između naručitelja i

gospodarskih subjekata te navodi da odabrano sredstvo komunikacije u pravilu mora biti općedostupno i ne smije gospodarskim subjektima ograničavati pristup nadmeta-nju. U ovom se članku govori o načinima i sredstvima ko-munikacije u najzastupljenijim postupcima javne nabave, kao što je otvoreni i pregovarački postupak javne nabave, te o uvođenju alata i uređaja koji se primjenjuju u komuni-kaciji kod elektroničke javne nabave.

1. UVODPostupak javne nabave treba promatrati kao cje-

linu iako se sastoji od nekoliko jasno odvojenih i različitih faza. Zbog svog tijeka i povezanosti sva-ka sljedeća faza postupka javne nabave nastavlja se na prethodnu i ovisna je od prethodne. Stoga svaka faza postupka utječe na kasnije faze te u konačnici na krajnji ishod postupka. Komunikacija i razmjena informacija između naručitelja i svih zainteresira-nih gospodarskih subjekata (ponuditelja ili natje-catelja) u određenim fazama postupka je značajan i presudan element koji uvelike utječe na podnošenje valjanih ponuda u skladu s traženom te u konačnici utječe na ostvarivanje načela najbolje vrijednosti za novac. U ovom su članku opisana pravila i sredstva komunikacije između naručitelja i gospodarskih su-bjekata kod provedbe najčešće korištenoga otvore-nog postupka javne nabave, zatim u pregovaračkom postupku i u nadmetanjima kod kojih je obvezna elektronička dostava ponuda.

U otvorenom je postupku javne nabave osnovno pravilo da odabrano sredstvo komunikacije mora biti opće dostupno te ne smije gospodarskim subjek-tima ograničavati pristup nadmetanju. U pregova-račkom postupku javne gdje se naručitelj izravno obraća gospodarskim subjektima prema vlastitom odabiru, pravila komunikacije su fleksibilnije pro-pisana u odnosu na otvoreni postupak javne na-bave. Nakon potpunog uvođenje obvezne elektro-ničke dostave ponuda u postupcima javne nabave, elektronička komunikacijska sredstva postat će standardna sredstva razmjene informacija između naručitelja i gospodarskih subjekata. Elektronička javna nabava sveobuhvatni je naziv za sustav koji se temelji na primjeni elektroničkih sredstava ko-munikacije u postupcima javne nabave i uključuje uvođenje elektroničkih alata kao potpore različitim fazama procesa javne nabave. Riječ je o prijelazu sa sustava javne nabave temeljenog na papirnatim dokumentima, na sustav koji primjenjuje isključivo elektroničke komunikacije.

2. SREDSTVA KOMUNIKACIJE U SKLADU SA ZAKONOM O JAVNOJ NABAVI

Komunikacija i razmjena informacija u provedbi otvorenog postupka javne nabave, izrijekom je propi-sana Zakonom o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13. i13/14. – Odluka USRH, dalje: Zakon). U skladu s odredbom čl. 54. Zakona o javnoj nabavi, komunikacija i svaka druga razmjena informacija između naručitelja i gospodarskih subjekata može se obavljati poštanskom pošiljkom, telefaksom, elektroničkim sredstvima u skladu sa st. 3. – 7. čl. 54. Zakona o javnoj nabavi ili kombinacijom tih sred-stava prema odabiru naručitelja. Odabrano sredstvo

UDK 331.2

* Ančica Jonjić, Državni ured za središnju javnu nabavu


komunikacije mora biti općedostupno te ne smije gospodarskim subjektima ograničavati pristup nad-metanju. Osim navedenog, od velikog je značenja da postupanje naručitelja, kada god je potrebno, bude transparentno i dokumentirano u obliku dopisa, pi-sane zabilješke ili zapisnika. U svakom slučaju, ključ-ni elementi svakog postupka poput dokumentacije za nadmetanje, zahtjeva za sudjelovanje, poziv na do-stavu ponude i slično trebali bi uvijek biti u pisanom obliku, a usmena je komunikacija dopuštena pod uvjetom da je sadržaj te komunikacije dokumentiran u zadovoljavajućoj mjeri.

Komunikacija, razmjena i pohrana informacija obavlja se na način da se očuva integritet podataka i tajnost ponuda. Ovlaštene osobe naručitelja smiju imati uvid u sadržaj ponuda tek istekom roka za nji-hovu dostavu. U skladu sa st. 3. čl. 54. Zakona, alati i uređaji koji se rabe za komunikaciju elektroničkim sredstvima i njihova tehnička obilježja moraju biti nediskriminirajuća, općedostupna i interoperabil-na s proizvodima komunikacijske tehnologije u op-ćoj uporabi te ne smiju gospodarskim subjektima ograničavati pristup nadmetanju.

Nova Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamen-ta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi tako-đer govori o pravilima komuniciranja kod e-nabave koja će države članice morati primjenjivati kod pro-vedbe elektroničke dostave ponuda u postupcima javne nabave. U skladu s čl. 22. Direktive, države članice obvezne su osigurati da se sva komunikacija i razmjena informacija, posebno elektroničko pod-nošenje, provodi elektroničkim sredstvima komu-nikacije u skladu sa zahtjevima iz tog članka. Alati i uređaji koji se rabe u komunikaciji elektroničkim sredstvima i njihova tehnička obilježja moraju biti nediskriminirajuća, općedostupna i interoperabil-na s proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije u općoj uporabi te ne smiju gospodar-skim subjektima ograničavati pristup nadmetanju.

3. PRAVILA KOMUNIKACIJE U OTVORENOM POSTUPKU JAVNE NABAVE

Otvoreni postupak javne nabave je postupak u ko-jem svaki zainteresirani gospodarski subjekt može podnijeti ponudu, prema čl. 2. t. 15. Zakona o javnoj nabavi. Prema objavljenim Statističkim izvješćima, navedeni je najčešće korišten postupak javne naba-ve koji je i brojem objava i vrijednosno najzastuplje-niji. Razlog tako velike primjene u praksi naručitelja je činjenica što je najjednostavniji, omogućava naj-transparentnije nadmetanje, širok krug potencijal-nih ponuditelja te postoji mogućnost ulaganja žalbe od strane ponuditelja na svaku fazu postupka.

Pojam „ponuda“ definiran je odredbom čl. 10. st. 1. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumen-tacijom za nadmetanje i ponudama (Nar. nov., br. 10/12., dalje: Uredba). U skladu s čl. 10. st. 1. Uredbe, ponuda je: pisana izjava volje ponuditelja da će ispo-ručiti robu, pružiti usluge ili izvesti radove sukladno uvjetima i zahtjevima navedenima u dokumentaciji za nadmetanje. U tom smislu jedan od elemenata koji svakako utječe na podnošenje valjanih ponuda u skladu s traženom u dokumentaciji za nadmetanje je učinkovita i pravodobna komunikacija između

naručitelja i ponuditelja / natjecatelja, u određenim fazama postupka javne nabave.

Ključni elementi postupka nabave, poput doku-mentacije za nadmetanje, zahtjeva za sudjelovanje, poziva na dostavu ponude i slično trebali bi uvijek biti u pisanom obliku. Usmena komunikacija s gospodar-skim subjektima trebala bi u ostalim slučajevima još uvijek biti moguća, pod uvjetom da je sadržaj te ko-munikacije dokumentiran u zadovoljavajućoj mjeri. U provedbi najzastupljenijega otvorenog postupka javne nabave, komunikacija između naručitelja i gos-podarskih subjekata dopuštena je tijekom pripreme postupka kod izrade dokumentacije za nadmetanje i tijekom provedbe postupka u zakonom propisanim, sljedećim fazama postupka, a to su: pripremne radnje i savjetovanje s gospodar-

skim subjektimazahtjev za objašnjenjem / izmjenom dokumen-

tacije za nadmetanjejavno otvaranje ponuda (aktivno i pasivno su-

djelovanje)pregled i ocjena ponuda (zapisnik o pregledu i

ocjeni ponuda)traženje pojašnjenja i upotpunjavanja doku-

menata traženih u skladu s čl. 67. – 74. Zakona o javnoj nabavi ili pojašnjenje pojedinih ele-menata ponude

traženje objašnjenja neuobičajeno niske cijenedostava odluke o odbiru ili poništenjuobjava obavijesti o sklopljenom ugovoru (okvir-

nom sporazumu).

3.1. SAVJETOVANJE S GOSPODARSKIM SUBJEKTIMA

Za naručitelja je bitna početna faza planiranja i pripreme postupka jer u toj fazi naručitelj samostal-no definira predmet nabave i u skladu s potrebama određuje sve buduće uvjete u vezi s predmetom na-bave. Preduvjet za kvalitetno provedeni postupak je jasna dokumentacija za nadmetanje sastavljena u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi i pod-zakonskih propisa. Potrebno je poznavati i zakonske propise iz područja predmeta nabave. Dokumenta-cija ne smije ograničavati tržišno natjecanje i mora omogućiti jednak tretman svim zainteresiranim gospodarskim subjektima. Dokumentacija za nad-metanje mora biti jasna, razumljiva i nedvojbena te izrađena tako da omogući podnošenje usporedivih ponuda. Mora biti izrađena na hrvatskom jeziku i la-tiničnom pismu.

Za naručitelja je bitna početna faza, istraživanje tr-žišta i priprema postupka, jer u toj fazi naručitelj tre-ba definirati predmet nabave u skladu s potrebama te sve uvjete koji su značajni za uredno izvršenje usluge ili isporuku robe koja je predmet nabave. Pogotovo u složenim predmetima javne nabave (radovi i sl.), prije početka postupka naručitelj može konzultira-ti sve potencijalna gospodarske subjekte koji mogu biti ponuditelji, sa svrhom izrade dokumentacije za nadmetanje, kako bi pribavio relevantne podatke s tržišta i odrazio očekivanja gospodarskih subjekata u dokumentaciji za nadmetanje. U tom smislu, u skla-du s odredbom čl. 17. st. 1. Zakona o javnoj nabavi, prije početka postupka javne nabave naručitelj smi-


je tražiti ili prihvatiti savjet gospodarskog subjekta koji se može iskoristiti u izradi dokumentacije, ali takav savjet ne smije imati učinak ograničenja tr-žišnog natjecanja i diskriminacije. Gospodarski su-bjekt iz st. 1. navedenog članka smije biti natjecatelj ili ponuditelj u tom postupku, uz uvjet da naručitelj osigura da saznanja i informacije koje je taj subjekt stekao prije početka postupka javne nabave ne dovo-de tog gospodarskog subjekta u prednost u odnosu na ostale gospodarske subjekte.

U skladu s čl. 80. Zakona o javnoj nabavi, naru-čitelj mora predmet nabave opisati na jasan, ned-vojben, potpun i neutralan način koji osigurava us-poredivost ponuda u pogledu uvjeta i zahtjeva koje je javni naručitelj postavio. Opis predmeta nabave ne smije pogodovati određenom gospodarskom su-bjektu. U tom smislu izrada opisa predmeta nabave zahtijeva konzultiranje i može se smatrati razvoj-nim procesom koji uključuje blisku i kontinuiranu vezu između krajnjeg korisnika, tehničkih djelatni-ka, djelatnika koji rade na projektu, referenata na-bave i sastavljača opisa predmeta nabave. Vrijedne informacije i savjeti u pogledu zahtjeva moguće je pribaviti i putem sastanaka s referentima nabave, tehničkim osobljem i drugim korisnicima sličnih roba i usluga. Ovlašteni predstavnici naručitelja trebaju biti uključeni od samog početka procesa (tj. faze prikupljanja informacija o predmetu nabave i ostalim bitnim uvjetima za izvršenje ugovora).

3.2. OBJAVA POZIVA NA NADMETANJE U OGLASNIKU JAVNE NABAVE

Gospodarski je subjekt obvezan pripremiti i do-staviti ponudu samo na temelju uvjeta navedenih u pozivu na nadmetanje, odnosno u dokumentaciji za nadmetanje. Dokumentacija za nadmetanje mora biti jasna, razumljiva i nedvojbena te izrađena na način da omogući podnošenje usporedivih ponuda. Mora biti izrađena na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Otvoreni postupak javne nabave započinje danom slanja poziva na nadmetanje u Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske.

Poziv na nadmetanje jedna je od temeljnih vr-sta objava u otvorenom postupku kojom se gospo-darski subjekti pozivaju na nadmetanje za nabavu robe, radova ili usluga. Objave javne nabave objav-ljuju se na standardnim obrascima. Javni naruči-telj koji namjerava sklopiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u otvorenom postupku javne nabave obvezan je objaviti poziv na nadmetanje. Od dana objave poziva na nadmetanje, naručitelj je obvezan dokumentaciju za nadmetanje i svu moguću dodatnu dokumentaciju koja se odnosi na otvoreni postupak javne nabave neograničeno i u cijelosti elektronički staviti na raspolaganje u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske. Objava javne nabave bit će objavljena u Elektroničkom oglasniku javne nabave prvi sljede-ći radni dan od dana njezina slanja, pod uvjetom da je stavljena i poslana na objavljivanje do 18:00 sati. Besplatni ispravci ili povlačenja objava javne nabave te pripadajuće dokumentacije mogući su najkasnije do 18:00 sati na dan koji je određen kao dan slanja objave na objavljivanje.

Uvažavajući načelo transparentnosti, od trenut-ka objave poziva na nadmetanje, svi zainteresirani gospodarski subjekti mogu elektroničkim putem neograničeno i u cijelosti preuzeti dokumentaciju za nadmetanje i svu dodatnu dokumentaciju. Po-nuda se zajedno s pripadajućom dokumentacijom izrađuje na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, osim ako u dokumentaciji za nadmetanje nije izri-čito drukčije određeno. Državna komisija je u nizu svojih rješenja podupirala stajalište da ako se do-kumentacijom za nadmetanje zahtijeva da ponuda bude na hrvatskom jeziku, to znači da nijedan nje-zin dio (npr. certifikati, prospekti, upute za upora-bu) ne smiju biti na stranom jeziku bez prijevoda ovlaštenoga sudskog tumača iz Republike Hrvatske na hrvatski jezik. Ponuditelji moraju biti oprezni s dostavljanjem priloga na stranom jeziku. Ako je on u izvorniku, najčešće je dovoljan njegov prijevod ovlaštenoga sudskog tumača iz Republike Hrvatske na hrvatski jezik.

3.3. ZAHTJEV ZA OBJAŠNJENJEM I IZMJENOM DOKUMENTACIJE ZA NADMETANJE

Odredbom čl. 31. st. 1. Zakona o javnoj nabavi propisano je da za vrijeme roka za dostavu ponuda gospodarski subjekti mogu zahtijevati objašnjenja i izmjene vezane za dokumentaciju za nadmetanje, a naručitelj je obvezan staviti odgovor na raspolaga-nje na istim internetskim stranicama na kojima je dostupna i osnovna dokumentacija bez navođenja podataka o podnositelju zahtjeva. Pod uvjetom da je zahtjev dostavljen pravodobno, naručitelj je ob-vezan staviti odgovor na raspolaganje najkasnije tijekom šestog dana prije dana u kojem istječe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave veli-ke vrijednosti ili najkasnije tijekom četvrtog dana prije dana u kojem istječe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave male vrijednosti. Zahtjev je pravodoban ako je dostavljen naručitelju najkasnije tijekom osmog dana prije dana u kojem istječe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave velike vrijednosti ili najkasnije tijekom šestog dana prije dana u kojem istječe rok za dostavu ponuda u po-stupku javne nabave male vrijednosti.

Ako iz bilo kojeg razloga dokumentacija za nad-metanje i moguća dodatna dokumentacija nisu stavljene na raspolaganje u skladu s čl. 31. st. 2. Za-kona o javnoj nabavi, odnosno ako javni naručitelj nije na pravodoban zahtjev odgovorio u skladu s čl. 31. st. 3. Zakona o javnoj nabavi, ili ako se ponude mogu sastaviti samo nakon posjeta gradilištu ili nakon neposrednog pregleda dokumenata koji pot-krepljuju dokumentaciju za nadmetanje, javni je naručitelj obvezan primjereno produljiti rok za do-stavu ponuda tako da svi zainteresirani gospodarski subjekti mogu biti upoznati sa svim informacijama potrebnima za izradu ponude.

Ako naručitelj za vrijeme roka za dostavu ponuda mijenja dokumentaciju, obvezan je osigurati dostu-pnost izmjena svim zainteresiranim gospodarskim subjektima na jednak način i na istim internetskim stranicama kao i osnovnu dokumentaciju te osigu-rati da gospodarski subjekti od izmjene imaju naj-manje 15 dana za dostavu ponude u postupku javne


nabave velike vrijednosti ili deset dana u postupku javne nabave male vrijednosti. Ako je potrebno, jav-ni naručitelj obvezan je izmijeniti ili ispraviti poziv na nadmetanje.

3.4. JAVNO OTVARANJE PONUDAU otvorenom postupku javne nabave provodi se

javno otvaranje ponuda, o čemu se sastavlja zapi-snik. Postupak javnog otvaranja propisan je čl. 18. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumenta-cijom za nadmetanje i ponudama. Ponude otvaraju najmanje dva ovlaštena predstavnika naručitelja. Pravo aktivnog sudjelovanja na javnom otvaranju ponuda imaju samo ovlašteni predstavnici naru-čitelja i ovlašteni predstavnici ponuditelja. Na po-četku javnog otvaranja ponuda navodi se predmet nabave, ime i prezime nazočnih ovlaštenih pred-stavnika naručitelja te ime i prezime nazočnih ovla-štenih predstavnika ponuditelja. Iz svake otvorene ponude obvezno se naglas čita:

- naziv i sjedište ponuditelja, a u slučaju zajed-nice ponuditelja, naziv i sjedište svakog člana zajednice ponuditelja

- naziv skupine predmeta nabave na koju se po-nuda odnosi, ako je omogućeno podnošenje ponuda za skupine predmeta nabave

- cijena ponude bez poreza na dodanu vrijed-nost i cijena ponude s porezom na dodanu vri-jednost, osim u slučaju ekonomski najpovolj-nije ponude kada cijena nije jedan od kriterija za odabir.

Nakon čitanja podataka iz svake ponude, naruči-telj mora omogućiti ovlaštenim predstavnicima po-nuditelja uvid u ponudbeni list te ponude, čime se omogućava predstavnicima ponuditelja obaviti kon-trolu onog što je naglas pročitano. Neomogućavanje uvida u ponudbeni list smatra se bitnom povredom postupka javnog otvaranja ponuda, za koje u potpu-nosti snosi odgovornost naručitelj, te će Državna ko-misija za kontrolu postupaka javne nabave poništiti takav postupak nabave. Jednako tako, ovlaštenim se predstavnicima ponuditelja mora omogućiti dava-nje primjedaba na postupak javnog otvaranja ponu-da. Zapisnik o javnom otvaranju ponuda odmah se daje na uvid, provjeru sadržaja i potpis nazočnima ovlaštenim predstavnicima ponuditelja. Ako netko od nazočnih ovlaštenih predstavnika ponuditelja odbije potpisati zapisnik o javnom otvaranju po-nuda, naručitelj će o tome sastaviti bilješku koja se prilaže zapisniku. U potpisanom i zaključenom za-pisniku ne smije se ništa dodavati niti mijenjati.

3.5. POJAŠNJENJE I UPOTPUNJAVANJE DOKUMENATA I PONUDA

U praksi se dosada često događalo da dugotrajni postupci nabave s velikim svotama procijenjene vri-jednosti na kraju budu poništeni zbog lako otklonjiva nedostatka dostavljenim ponudama, ili da naručitelj bude prisiljen odabrati znatno skuplju ponudu zato što najpovoljnija ponuda sadržava neku formalnu pogrešku ili nedostatak. U tom smislu Zakon o javnoj nabavi koji je na snazi promovira fleksibilniji pristup u provedbi postupaka javne nabave, koji je manje formalan, a koji se razvija na razini Europske unije.

Institut pojašnjenja i upotpunjavanja daje moguć-nost naručitelju da pisanim putem uputi ponudite-ljima zahtjev za pojašnjenjem i/ili upotpunjavanjem dokumenta ako smatra da otklanjanjem formalnih nedostataka u dokumentima i ponudi, odabere naj-povoljniju ponudu te učinkovito troši proračunska i/ili druga javna sredstva. U skladu s odredbama čl. 92. st. 1. Zakona, dana je značajna ovlast naručiteljima da u postupku pregleda i ocjene ponuda mogu pisa-nim putem pozvati ponuditelja da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumentima traženim u skladu s čl. 67. – 74. Zakona uklone pogreške, nedo-statke ili nejasnoće koje se mogu otkloniti te da poja-sne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave.

Člankom 92. st. 6. Zakona propisano je da postu-panje naručitelja u postupku pojašnjenja i upot-punjavanja dokumenata i ponude ne smije imati učinak diskriminacije, nejednakog tretmana ponu-ditelja ili pogodovanja pojedinom ponuditelju u po-stupku javne nabave te mora biti transparentno. Načelo jednakog tretmana u praksi provedbe postu-paka javne nabave igra značajnu ulogu. Ono znači da se prema svim gospodarskim subjektima kao potencijalnim ponuditeljima ili natjecateljima u po-stupcima javne nabave naručitelji moraju ponašati na jednak način, te dati priliku svima da njihove po-nude budu odabrane kao najpovoljnije. Radi izbje-gavanja prigovora gospodarskih subjekata o pogo-dovanju određenim ponuditeljima u postupku javne nabave, svakako je preporučljivo za naručitelje da u istim ili sličnim situacijama postupaju na jednak način. Osim navedenoga, od velikog je značenja da postupanje naručitelja, kada god je potrebno, bude transparentno i dokumentirano u obliku pisanog zahtjeva za pojašnjenjem ili upotpunjavanjem.

9 Primjer iz prakse: Naručitelj je postupio protivno Zakonu o javnoj

nabavi kada je u postupku pregleda i ocjene ponuda dva puta od odabranog ponuditelja tražio upotpu-njavanje ponude. Rješenje, Klasa: UP/II-034-02/14-01/519 od 15. srpnja 2014. godine.

Naručitelj je objavio 15. 10. 2013. objavio poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave (broj objave: 2013/S 002-0085723) za predmet: nabava meteoroloških senzora. Između dvije pristigle ponude naručitelj je donio Odluku o odabiru ponude tvrtke M d.o.o. Zagreb. Na navedenu Odluku o odabiru, žalbu je državnoj komisiji izjavio je žalitelj A d.o.o. Zagreb, koji je osporavao valjanost ponude odabranog ponu-ditelja i predlagao poništene Odluke.

Državna komisija je postupajući po navedenoj žal-bi donijela Rješenje: Klasa: UP/II-034-02/13-01/1907, od 13. siječnja 2014. godine kojim je poništila Odlu-ku o odabiru. Postupajući po navedenom Rješenju naručitelj je 23. travnja 2014. godine izvršio ponovni pregled i ocjenu ponuda i donio novu odluku o odabi-ru, kojom je ponovno odabrao ponudu tvrtke M d.o.o. Zagreb. Na predmetnu Odluku žalbu je ponovno izja-vio žalitelj A d.o.o., Zagreb. Žalitelj ponovno osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja i predlaže poništenje Odluke.

Žalitelj u žalbi u bitnome navodi da je naručitelj po-vrijedio zakonsku odredbu kada je dva puta od oda-


branog ponuditelja tražio upotpunjavanje ponude, odnosno bio je obvezan odbiti ponudu odabranog po-nuditelja, kada isti nakon prvog poziva na upotpunja-vanje ponude nije otklonio pogreške, nedostatke i ne-jasnoće u ponudi. Žalitelj također navodi da odabrani ponuditelj upotpunjavanjem ponude nije otklonio ne-dostatke u ponudi koji se odnose na dokaz da ponu-đena oprema udovoljava zahtjevima Svjetske meteoro-loške organizacije. Državna komisija je utvrdila da je naručitelj sukladno odredbi članka 92. Zakona o jav-noj nabavi, dopisom od 28. veljače 2014., od odabranog ponuditelja zatražio upotpunjavanje ponude u smislu da isti dostavi dokaze u oblik literature, nacrta, katalo-ga ili opisa iz kojih je razvidna usklađenost opreme sa zahtjevima iz dokumentacije za nadmetanje.

Slijedom navedenog, u skladu s odredbom čl. 92. Zakona naručitelji mogu od ponuditelja zatraži-ti upotpunjavanje ponude s ciljem uklanjanja ne-dostataka u ponudi te za isto ponuditelju dati pri-mjereni rok. Ako ponuditelj u ostavljenom roku ne otkloni pogreške, nedostatke ili nejasnoće u ponu-di, naručitelj je obvezan odbiti ponudu, u skladu s odredbama čl. 93. Zakona. S obzirom na to da je riječ o prekluzivnom roku, naručitelj nije ovlašten, nakon isteka roka, tražiti od ponuditelja ponovno upotpu-njavanje ponude. Naručitelj je nakon dostavljenoga prvog upotpunjavanja ponude, a po proteku roka za upotpunjavanje, smatrajući da odabrani ponudite-lja nije otklonio nedostatke, ponovno pozvao oda-branog ponuditelja na upotpunjavanje ponude, iako je njegovu ponudu trebao odbiti s obzirom na to da uočeni nedostatci nisu otklonjeni u ostavljenom roku. Stoga je žalbeni navod osnovan.

3.6. OBVEZNI PRILOZI ZAPISNIKU O PREGLEDU I OCJENI PONUDA

Ako naručitelj u postupku pregleda i ocjene po-nuda postupi u skladu s čl. 92. Zakona, bilo da traži pojašnjenje i upotpunjavanje traženih dokumenata bilo da od ponuditelja zahtjeva pojašnjenje pojedi-nih elemenata ponude u dijelu koji se odnosi na po-nuđeni predmet nabave, tada je takva dokumenta-cija (zahtjev za pojašnjenjem i/ili upotpunjavanjem dokumenata; zahtjev za pojašnjenjem ponude; do-stavljeni dokumenti; pojašnjenje ponude) sastavni dio Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda (Uredba, čl. 23. st. 1. t. 32. – Popis priloga uz Zapisnik).

Naručitelj u skladu s čl. 96. st. 6. Zakona nije ob-vezan navedene priloge Zapisnika o pregledu i ocje-ni ponuda dostavljati ponuditeljima (dakle može, ali nije obvezan!). Međutim, obvezan je u skladu s odred-bom čl. 102. Zakona, nakon dostave odluke o odabiru ili odluke o poništenju, do isteka roka za izjavljivanje žalbe, ponuditelju na njegov zahtjev omogućiti uvid u bilo koju ponudu, uključujući i naknadno dostavljene dokumente te pojašnjenja i upotpunjenja ponude u skladu sa Zakonom, osim u one podatke koje su po-nuditelji označili tajnima. Naručitelj je, dakle, obve-zan ponuditelju na njegov zahtjev omogućiti uvid u priloge Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda.

3.7. NAČIN DOSTAVE ODLUKE O ODABIRU Naručitelj donosi odluku o odabiru na osnovi re-

zultata pregleda i ocjene ponuda. U skladu s čl. 96.

st. 6. Odluke o odabiru ili o poništenju, s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, javni je naru-čitelj obvezan bez odgode dostaviti odluku svakom ponuditelju, odnosno svakom sudioniku u drugom stupnju ograničenog postupka, pregovaračkog po-stupka s prethodnom objavom i natjecateljskog di-jaloga na dokaziv način (dostavnica, povratnica, izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronič-ka isprava, objava u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH, pri čemu se dostava smatra obavljenom istekom dana objave). Naručitelj nije obvezan uz za-pisnik o pregledu i ocjeni ponuda dostaviti priloge zapisniku (zahtjevi za pojašnjenjem i/ili upotpunja-vanjem dokumenata i ponuda, zahtjevi za dostavom izvornika ili ovjerenih preslika traženih dokumenata, zahtjevi za prihvat ispravka računske pogreške, za-htjevi za objašnjenjem neuobičajeno niske cijene po-nude, dostavljeni dokumenti pojašnjenja ili upotpu-njavanja, prihvat ispravka, mišljenje stručne službe naručitelja ili neovisne stručne osobe i sl.).

9 Primjer iz prakse: Žalitelj u žalbi navodi da je Odluka o odabiru

ništava jer niti odluka o odabiru, niti zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda nisu dostavljeni žalitelju, već je za Odluku žalitelj saznao u Elektroničkom oglasniku javne nabave. Rješenje, Klasa: UP/II-034-02/14-01/867.

Naručitelj je 08. travnja 2014. objavio u EOJN RH poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave (broj objave: 2014/S 002-002-0020533), za predmet: nabava rashladnika s pripadajućom opre-mom te montažnim radovima. Između pet pristiglih ponuda od kojih je naručitelj jednu ocijenio valja-nom, naručitelj je odabrao ponudu tvrtke M d.o.o. Na odluku o odabiru žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj X d.o.o. Žalitelj u žalbi navodi da je Odluka o odabiru ništava jer ni Odluka o odabiru ni Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda nisu dostavljeni žalitelju, već je za Odluku isti saznao 11. kolovoza 2014. godine uvidom u EOJN RH.

Člankom 96. st. 7. Zakona o javnoj nabavi propi-sano je da ako javni naručitelj nije dostavio odluku o odabiru svakom ponuditelju, odnosno sudioniku postupka, isto je razlog za oglašavanje odluke o oda-biru ništavom. Uvidom u Elektronički oglasnik utvr-đeno je da je naručitelj predmetnu Odluku o odabiru od 31. srpnja 2014. godine, zajedno sa Zapisnikom o pregledu i ocjeni ponuda, objavio 11. kolovoza 2014. u Oglasniku javne nabave RH. Zakon u čl. 96. st. 6. objavu u Oglasniku javne nabave RH određuje kao je-dan od načina dostave odluke o odabiru sudionicima u postupku javne nabave, pri čemu se dostava smatra obavljenom istekom dana objave. Dakle, u predmet-nom postupku naručitelj je Odluku o odabiru od 31. srpnja 2014. godine, zajedno sa zapisnikom o pregle-du i ocjeni ponuda, dostavio svim sudionicima u po-stupku, javnom objavom u Elektroničkom oglasniku javne nabave, te je žalbeni navod neosnovan.

3.8. UVID U PONUDE DRUGIH PONUDITELJA Uvid u ponude drugih ponuditelja vrlo je značaj-

no pravo koje imaju ponuditelji u postupku javne nabave, bilo da se uvid u ponude ostvaruje kod na-ručitelja ili pred Državnom komisijom za kontrolu


postupaka javne nabave. Uvidom u ponude mogu se saznati podaci koji se odnose na postupak pregleda, ocjene i odabira ponude, odnosno koji se odnose na razloge poništenja postupka. To su podatci koji su tajni do donošenja odluke o odabiru, a koji mogu biti značajni za isticanje žalbenih navoda u izjavlje-noj žalbi na odluku naručitelja.

Člankom 102. st. 1. Zakona propisano je da je nakon dostave odluke o odabiru iz čl. 96. Zakona ili odluke o poništenju do isteka roka za izjavljivanje žalbe, jav-ni naručitelj obvezan ponuditelju na njegov zahtjev omogućiti uvid u bilo koju ponudu, uključujući i na-knadno dostavljene dokumente te pojašnjenja i upot-punjenja ponude, u skladu sa Zakonom o javnoj na-bavi, osim u one podatke koje su ponuditelji označili tajnima u skladu s čl. 16. Zakona. Zakon propisuje da ponuditelj u ponudi ne smije označiti tajnim podatke o jediničnim cijenama, svotama pojedine stavke, ci-jeni ponude te podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude.

Donošenjem Odluke Ustavnog suda Republike Hr-vatske kojom se ukidaju odredbe čl. 102. st. 3 i čl. 165. st. 3. Zakona o javnoj nabavi, naručitelji nakon dono-šenja odluke o odabiru ili poništenju ne smiju ograni-čavati ponuditeljima uvid u ponude drugih ponudi-telja, ograničavajući im način obavljanja uvida samo na mogućnost ručnog bilježenja podataka iz ponuda. Na jednak način i Državna komisija za kontrolu po-stupaka javne nabave neće ograničavati stranke žal-benog postupka u pogledu načina obavljanja uvida u žalbeni spis predmeta. U tom smislu, prilikom uvida u ponudu, ponuditelji mogu o svom trošku umnožiti, kopirati, snimati i sl. akte iz spisa predmeta.

9 Primjer iz prakse: Državna je komisija ocijenila osnovanim navod

žalitelja da je oštećen u zakonskim pravima jer mu nije omogućen uvid u ponude.

Naručitelj je proveo otvoreni postupak javne nabave za predmet nabave: servis i popravak te nabava rezer-vnih dijelova za vozila. Na odluku o odabiru izjavljena je žalba u kojoj žalitelj ističe da je oštećen u zakonskim pravima jer mu do isteka roka za izjavljivanje žalbe nije omogućen uvid u ponude. Predlaže poništiti Odlu-ku o odabiru. U odgovoru na žalbu naručitelj osporava navod žalitelja, ističući da je ovlašteni predstavnik na-ručitelja dana 24. svibnja 2013. godine, telefonski kon-taktirao s žaliteljem te ga pozvao da pristupi pregledu ponuda prema zahtjevu za uvid.

Uvidom u dokaze koje je žalitelj predao uz žal-bu utvrđeno je da je isti telefaksom 22. svibnja 2012. godine poslao zahtjev za uvid u ponudbenu doku-mentaciju. Nadalje, identičan zahtjev za uvidom u dokumentaciju žalitelj je predao naručitelju i osob-no 23. svibnja 2012. godine, što je utvrđeno uvidom u predmetni zahtjev na kojem se nalazi prijamni pečat naručitelja. Naručitelj u odgovoru na žalbu ističe da je ovlašteni predstavnik naručitelju 24. svibnja 2012. telefonski kontaktirao s žaliteljem te ga pozvao da pristupi pregledu ponuda prema zahtjevu. Nadalje navodi da se na telefonski poziv javila službenica koja je odgovorila da trenutačno nema nikoga od odgovor-nih te da će ih obavijestiti čim se vrate u prostorije.

Članka 143. st. 3. Zakona propisuje da je naručitelj obvezan dokazati postojanje činjenica i okolnosti na

temelju kojih je donio odluke o pravima, poduzeo radnje ili propustio radnje te proveo postupke koji su predmet žalbenog postupka. Kako naručitelj u pred-metnom postupku nije dokazao da je žalitelju do iste-ka roka za izjavljivanje žalbe omogućio uvid u ponu-de, odnosno nije dokazao da je postupio u skladu s čl. 102. Zakona, žalbeni je navod ocijenjen kao osnovan. Državna je komisija poništila Odluku o odabiru jer se njezina zakonitost ne može ispitati i vratila predmet naručitelju na ponovno odlučivanje.

9 Primjer iz prakse: Odbijanjem zahtjeva za fotokopiranjem ponude,

žalitelju nije ograničeno pravo na uvid u ponude i pravo na žalbu. Rješenje, Klasa: UP/II-034-02/14-01/1020.

Žalitelj je prilikom traženja uvida u ponudu, za-tražio da mu se omogući i kopiranje dokumentacije iz postupka. Međutim navodi da mu tijekom uvida u na-ručitelj nije omogućio kopiranje ponude odabranog po-nuditelja, čime su povrijeđene odredbe čl. 102. i čl. 165. Zakona. Žalitelj je prilikom traženja uvida u ponudu, zatražio da mu se omogući i kopiranje dokumentacije iz postupka. Naručitelj mu je pri tom odgovorio da mu je u skladu s čl. 102. Zakona o javnoj nabavi obvezan omogućiti uvid u bilo koju ponudu, te ako smatra da prilikom uvida u ponude treba nešto zabilježiti, moli da si s tom svrhom osigura odgovarajuća sredstva.

Nakon toga je žalitelj uputio novi zahtjev u kojem navodi da je sa svrhom kopiranja dokumentacije koja mu je potrebna spreman snositi troškove kopiranja, na što mu je naručitelj odgovorio da isti ne može obavljati usluge kopiranja i naplate kopiranja, te pre-poručuje žalitelju da ponude fotografira.

Državna komisija je postupajući po žalbenom na-vodu, uvidom u „Zapisnik o izvršenom uvidu” utvrdi-la da je naručitelj omogućio žalitelju uvid u ponude, te da je isti iznio određene primjedbe na način uvida (koje su unesene u zapisnik), odnosno da mu unatoč prethodnom traženju nije omogućeno kopiranje doku-mentacije. Žalbeni navod je ocijenjen neosnovanim.

Prema važećim odredbama Zakona o javnoj na-bavi, strankama u žalbenom postupku treba biti omogućeno da na jednostavan i djelotvoran način dođu do potrebnih podataka jer imaju obvezu u žalbi iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve te predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju. U ovom je rješenju navedeno da, uzima-jući u obzir da je naručitelj unaprijed obavijestio žalitelja da ako treba štogod na bilo koji način za-bilježiti, u navedenu svrhu osigura odgovarajuća sredstva, te je time omogućeno žalitelju da o svom trošku umnoži akte iz spisa te odbijanjem zahtjeva za fotokopiranjem ponude, žalitelju nije ograničeno pravo na uvid u ponude i pravo na žalbu.

3.9. INFORMACIJA O IZJAVLJENOJ ŽALBI NA DOKUMENTACIJU ZA NADMETANJE

Žalba na dokumentaciju za nadmetanje u otvo-renom postupku javne nabave dostavljena je naru-čitelju telefaksom. Mora li naručitelj odmah zau-staviti postupak nabave?

Zakon o javnoj nabavi u čl. 157. st. 1. propisuje da ako je u otvorenom postupku javne nabave izjavlje-na žalba na dokumentaciju za nadmetanje ili izmje-


nu dokumentacije za nadmetanje, naručitelj po pri-mitku primjerka žalbe, obvezan bez odgađanja na jednak način i na istim internetskim stranicama na kojima je objavljena osnovna dokumentacija za nad-metanje objaviti informaciju da je izjavljena žalba i da se zaustavlja postupak javne nabave.

U skladu s čl. 145. Zakona, žalba se izjavljuje Dr-žavnoj komisiji u pisanom obliku, a dostavlja se ne-posredno poštom ili elektroničkim putem ako su za to ostvareni obostrani uvjeti dostavljanja elektro-ničkih isprava u skladu s propisom o elektroničkom potpisu. Stavkom 3. istog članka propisano je da je istodobno s dostavljanjem žalbe Državnoj komisiji žalitelj obvezan primjerak žalbe dostaviti i naručite-lju na dokaziv način. U skladu sa st. 4. istoga članka, žalba koja nije dostavljena naručitelju u skladu sa st. 3., smatrat će se nepravodobnom. Pravodobnost žalbe utvrđuje Državna komisija. Dakle, žalba naru-čitelju mora biti dostavljena na dokaziv način.

Pri ocjeni što je to dokaziv način dostave, mogu poslužiti odredbe čl. 54. i čl. 96. st. 6. Zakona o jav-noj nabavi. Člankom 54. st. 1. Zakona propisano je da se ko-

munikacija i svaka druga razmjena informacija između javnog naručitelja i gospodarskih su-bjekata može obavljati poštanskom pošiljkom, telefaksom, elektroničkim sredstvima u skladu sa st. 3. – 7. istoga članka ili kombinacijom tih sredstava prema odabiru javnog naručitelja.

Odabrano sredstvo komunikacije mora biti opće dostupno te ne smije gospodarskim su-bjektima ograničavati pristup nadmetanju.

Članak 96. st. 6. Zakona o javnoj nabavi propisu-je način dostave Odluke o odabiru ponuditeljima i natjecateljima te navodi da je dokaziv način dostave odluke o odabiru: dostavnica, povratnica, izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička ispra-va, objava u Elektroničkom oglasniku javne naba-ve Republike Hrvatske, pri čemu se dostava smatra obavljenom istekom dana objave.

Iz navedenih se odredaba može zaključiti da se i dostava žalbe telefaksom može smatrati dostavom na dokaziv način, pa je naručitelj obvezan postupi-ti prema odredbama čl. 157. st. 1. Zakona, odnosno obvezan je bez odgađanja zaustaviti postupak javne nabave. U prilog ovom mišljenju ide i Rješenje Dr-žavne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Klasa: UP/I2-034-02/15-01/19 od 9. travnja 2015. go-dine, objavljeno 22. travnja 2015. godine na internet-skim stranicama Državne komisije.

4. OSNOVNE ODREDNICE PREGOVARAČKOG POSTUPKA JAVNE NABAVE

Pregovarački postupak javne nabave propisan je zakonom kao postupak u kojem se naručitelj obraća gospodarskim subjektima prema vlastitom izboru i pregovara o uvjetima ugovora s jednim ili s više gos-podarskih subjekata. Kao i svi drugi postupci u su-stavu javne nabave, ovaj je postupak formalan i izri-jekom propisan. Samo je u nekim fazama tijekom njegove provedbe dopuštena komunikacija između naručitelja i natjecatelja,odnosno ponuditelja.

U okolnostima u kojima složenost predmeta naba-ve ne omogućava provedbu nabave primjenom otvo-

renog ili ograničenog postupka javne nabave, prego-varački postupak svojom fleksibilnošću omogućava naručiteljima da prilagode svoje zahtjeve okolno-stima tržišta. Osobito u vrlo složenim postupcima nabave naručitelji nisu uvijek u mogućnosti unapri-jed precizno opisati tražene značajke robe, radova ili usluga koje nabavljaju. Stoga naručitelji trebaju komunicirati s predstavnicima tržišta kako bi usta-novili kapacitete tržišta i mogućnost ostvarivanja vrijednosti za novac. Tako se, primjerice, pregova-rački postupak javne nabave s prethodnom objavom obavlja u dvije faze. Naručitelj u prvoj fazi zahtijeva od natjecatelja da podnesu zahtjev za sudjelovanjem i ispune uvjete sposobnosti propisane Zakonom o javnoj nabavi. Ako ispunjavaju tražene uvjete, mogu sudjelovati u drugoj fazi postupka, odnosno u prego-vorima o samom ugovoru. Dakle, u drugoj fazi naru-čitelj poziva natjecatelje da podnesu svoje ponude.

4.1. KOMUNIKACIJA S NATJECATELJIMA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU JAVNE NABAVE

U skladu s postojećim Zakonom o javnoj nabavi, naručiteljima u okviru pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom izričito stoje na raspo-laganju dva načina komunikacije s natjecateljima:prije početka postupka javne nabave naručitelj

smije tražiti ili prihvatiti savjet gospodarskog subjekta koji se može navesti u izradi doku-mentacije (čl. 17. Zakona o javnoj nabavi) te

nakon podnošenja inicijalnih ponuda natje-catelja, naručitelj pregovara sa svakim ponu-diteljem zasebno o bilo kojem dijelu inicijalne ponude kako bi ih prilagodio zahtjevima nave-denima u pozivu na nadmetanje i dokumenta-ciji za nadmetanje (čl. 33. Zakona o javnoj na-bavi).

Iz navedenih odredaba proizlazi kako naručitelj ne bi smio komunicirati s gospodarskim subjektima nakon početka postupka javne nabave, a prije pod-nošenja inicijalnih ponuda. Uprava za sustav javne nabave također je zauzela stajalište kako je u pre-govaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom pojašnjavanje dokumentacije za nadme-tanje jedini dopušten način komunikacije između naručitelja i natjecatelja nakon početka postupka nadmetanja, a prije podnošenja inicijalnih ponu-da. Tijekom vremena određenog za dostavu ponuda natjecatelji mogu zahtijevati objašnjenja i izmjene vezane za dokumentaciju za nadmetanje, a naruči-telj je obvezan svim natjecateljima istodobno odgo-voriti, ne navodeći podatke o podnositelju zahtjeva. Postoje određena ograničenja u komunikaciji s na-tjecateljima u postupku pojašnjavanja dokumenta-cije za nadmetanje. Pojašnjavanje dokumentacije za nadmetanje odvija se uvijek pisanim putem, u formi pitanja natjecatelja i odgovora naručitelja. U praksi je pojašnjavanje dokumentacije za nadmetanje če-sto i vrlo opsežno, osobito u složenim nadmetanji-ma koji se odnose na nabavu složenih radova ili spe-cifičnih usluga. Uzimajući u obzir strogu formalnost postupaka javne nabave, natjecatelji nastoje osigu-rati ispravno shvaćanje odredaba dokumentacije za nadmetanje kako bi izbjegli isključivanje iz daljnjeg nadmetanja zbog formalnih propusta.


4.2. FLEKSIBILNOSTI PREGOVARAČKOG POSTUPKA S PRETHODNOM OBJAVOM

Zakonom o javnoj nabavi u hrvatsko su zakono-davstvo preuzete relevantne odrednice Direktive o javnoj nabavi 2004/18/EZ. Zakon o javnoj nabavi koji je na snazi trebat će mijenjati radi implemen-tacije Direktive 2014/24/EU, što će dovesti do dalj-nje fleksibilnosti samih postupaka javne nabave. Iz navedenih razloga Zakon treba tumačiti i u okviri-ma Direktive 2004/18/EZ i nove Direktive 2014/24/EU, posebno uzimajući u obzir opća načela i svr-hu postupka javne nabave te tendenciju povećanja fleksibilnosti postupaka javne nabave. Slijedom na-vedenog, nove direktive potiču izravnu usmenu ko-munikaciju između naručitelja i natjecatelja i prije podnošenja inicijalnih ponuda, a osobito u vrlo slo-ženim projektima. Iako je komunikacija prije pod-nošenja inicijalnih ponuda ponajprije predviđena u okvirima natjecateljskog dijaloga, Zakon o javnoj nabavi ne isključuje izričito aktivnu komunikaciju naručitelja s natjecateljima prije podnošenja ponu-da i u pregovaračkom postupku s prethodnom obja-vom. U skladu s Direktivama, takva bi komunikacija trebala biti dopuštena iz sljedećih razloga: Fleksibilnost pregovaračkog postupka - U skla-

du s uvodnom odredbom 31. Direktive 2004/18/EZ, posebno složeni projekti zahtijevaju fleksi-bilne postupke. Fleksibilnost je temeljna odred-nica pregovaračkog postupka s prethodnom objavom i morala bi biti omogućena naručite-ljima u najvećoj mjeri radi ostvarivanja načela vrijednosti za novac, a istodobno uvažavajući ostala temeljna načela javne nabave.

Dopuštenost usmene komunikacije - U skladu s čl. 33. Zakona o javnoj nabavi, usmeni pre-govori s ponuditeljima izričito su dopušteni. Osobne konzultacije ili savjetovanja radi po-jašnjenja čine usmenu komunikaciju koja je izričito dopuštena Zakonom o javnoj nabavi. Direktiva 2014/24/EU potiče usmenu komu-nikaciju s natjecateljima, kako je propisano uvodnom odredbom 58. Direktive.

Ključni elementi postupka nabave, poput doku-mentacije za nadmetanje, zahtjeva za sudjelovanje, potvrde interesa i ponuda, trebali bi uvijek biti u pisanom obliku. Usmena komunikacija s gospodar-skim subjektima trebala bi u ostalim slučajevima još uvijek biti moguća, pod uvjetom da je sadržaj te ko-munikacije u zadovoljavajućoj mjeri dokumentiran. Naručitelju bi trebalo omogućiti provedbu razgovo-ra s natjecateljima prije podnošenja ponuda, osobito uzimajući u obzir da:u skladu s čl. 1. st. 11. Direktive 2004/18/EZ, na-

ručitelj konzultira gospodarske subjekte prije pregovora o uvjetima ugovora

definicija pregovaračkog postupka, prema čl. 2. st. 20. Zakona o javnoj nabavi, također obu-hvaća pregovore o uvjetima ugovora s jednim ili s više gospodarskih subjekata

naručitelj može natjecateljima poslati dodatne informacije o specifikacijama nabave prije iste-ka roka za predaju ponuda u skladu s čl. 40. st. 4. Direktive 2004/18/EZ, a ta je odredba također u cijelosti unesena u Zakon o javnoj nabavi.

5. VRSTE OBJAVA U ELEKTRONIČKOM OGLASNIKU JAVNE NABAVE

Svi stadiji postupka javne nabave moraju se voditi tako da zainteresirane strane (potencijalni ponudi-telji i šira javnost) mogu imati informacije o navede-noj nabavi. Elektroničko objavljivanje objava jedan je od mehanizama za ostvarivanje načela transpa-rentnosti. Sve nabave procijenjene vrijednosti iznad 200.000,00 / 500.000,00 kuna obavezno se objavljuju u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republi-ke Hrvatske. Nabava velikih vrijednosti obvezno se objavljuje i u Službenom listu Europske unije. Obja-va u Službenom listu Europske unije, objavljuje se na standardnim obrascima koje propisuje Europska komisija (i u slučaju nabave male vrijednosti). Poziv na nadmetanje objavljuje se u potpunosti na hrvat-skom jeziku i latiničnom pismu. Sažetak bitnih ele-menata svakog poziva na nadmetanje objavljuje se na ostalim službenim jezicima EU-a.

Važećim Zakonom o javnoj nabavi provedba određenih faza e-javne nabave već je uvedena kao obvezna. Uvedeni su zahtjevi koji se odnose na ob-vezno sastavljanje, slanje i objavljivanje objava jav-ne nabave na standardnim obrascima i elektronički pristup dokumentaciji za nadmetanje u Elektronič-kom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske. Najčešće korištene objave javne nabave koje se objavljuju na standardnim obrascima u Elektronič-kom oglasniku javne nabave su sljedeće:poziv na nadmetanjeobavijest o dodatnim informacijama, ponište-

nju postupka ili ispravkuprethodna (informacijska) obavijestprethodna obavijest o namjeri sklapanja ugo-

voraobavijest o sklopljenim ugovorimapoziv na natječajobavijest o rezultatima natječajaobavijest o namjeri davanja koncesije za javne

radove,obavijest o namjeri sklapanja ugovora o rado-

vima koncesionara koji nisu javni naručitelji

6. ZAKONSKE ODREDNICE ELEKTRONIČKE JAVNE NABAVE

U skladu sa Strategijom razvoja elektroničke jav-ne nabave u Republici Hrvatskoj 2013. – 2016., elek-tronička javna nabava (e-javna nabava) sveobuhvat-ni je naziv za sustav javne nabave koji se temelji na primjeni elektroničkih sredstava komunikacije u postupcima javne nabave i uključuje uvođenje elek-troničkih alata kao potpore različitim fazama pro-cesa javne nabave. Riječ je o prijelazu sa sustava jav-ne nabave temeljenog na papirnatim dokumentima, na sustav koji primjenjuje isključivo elektroničke komunikacije.

Svaka od faza u provedbi postupka javne naba-ve ima određenu ulogu u cjelovitom procesu, te pojedine faze i dalje nije moguće provesti elektro-ničkim putem. Primjerice, pregled i ocjena ponu-da odnosno zahtjeva za sudjelovanje i kvalitativno vrednovanje nije uvijek primjenjiva. Cilj je svakako ostvariti potencijal e-javne nabave privlačenje svih zainteresiranih velikih, srednjih i malih poduzet-


nika koji ispunjavaju uvjete. E-javna nabava može svakako pojednostaviti i ubrzati javnu nabavu, od čega imaju koristi kako naručitelji tako i gospodar-ski subjekti. Osnovne prednosti primjene e-javne nabave su svakako povećana dostupnost i tran-sparentnost, jer centralizacija informacija gospo-darskim subjektima olakšava pristup natjecanju i otvara tržište snažnijoj konkurenciji. U skladu sa Strategijom razvoja elektroničke javne naba-ve, Direktive o javnoj nabavi predviđaju postupni prijelaz na potpunu e-javnu nabavu. Elektronička sredstva trebala bi postati standardnim sredstvi-ma komunikacije i razmjene informacija u postup-cima javne nabave. Međutim, nalaže se postupno uvođenje obveze njihove primjene.

E-javna nabava kao sustav sastoji se od nekoliko povezanih sljedećih modula:e-objava – sastavljanje, slanje i objavljivanje

objava javne nabave na standardnim obrasci-ma u elektroničkom obliku

e-dokumentacija – elektronički pristup doku-mentaciji za nadmetanje

e-dostava – elektronička dostava ponuda, za-htjeva za sudjelovanjem, zahtjeva za kvalifika-cijom te planova i projekata

e-dražba – proces koji se ponavlja i koji uklju-čuje elektronički sustav za predstavljanje no-vih cijena, izmijenjenih naniže, i/ili novih vri-jednosti koje se odnose na određene elemente ponuda, a obavlja se nakon početne potpune procjene ponuda i omogućava njihovo rangi-ranje s pomoću automatskih metoda procjene

e-katalog – elektronički dokument koji gospo-darski subjekti sastavljaju u skladu sa smjerni-cama ili rasporedu koje propisuje naručitelj u određenom postupku u kojem se na strukturi-rani način opisuju proizvodi i navode cijene

e-ocjena – pregled i ocjena ponuda, zahtjeva za sudjelovanjem, zahtjeva za kvalifikacijom te planova i projekata

e-narudžba – elektronički sustav naručivanja / dostave predmeta nabave na temelju skloplje-nih ugovora o javnoj nabavi ili okvirnih spora-zuma

e-račun i e-plaćanje – izdavanje elektroničkih računa i elektroničko plaćanje za ugovore o javnoj nabavi ili okvirne sporazume.

Proces uvođenja e-dostave predviđen po fazama i vrsti naručitelja u dvogodišnjem razdoblju, do za-ključno 1. srpnja 2016. godine, kada će e-dostava po-nuda postati obveznom za sve sudionike u sustavu javne nabave u Republici Hrvatskoj, i to u otvorenom postupku javne nabave, ograničenom postupku jav-ne nabave, pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom i natjecateljskom dijalogu. Sli-jedom navedenog, od 1. srpnja 2016. godine e-dostava postaje obveznom, što znači potpuni prelazak na e-dostavu ponuda, zahtjeva za sudjelovanjem, planova i projekata isključivo u elektroničkom obliku.

7. TRANSPARENTNOST I RAVNOPRAVNO TRŽIŠNO NATJECANJE

Kao i kod klasične nabave u papirnatom obliku, tehnički, pravni i administrativni uvjeti za sudjelo-

vanje u postupcima elektroničke javne nabave ne smiju biti diskriminirajući, nerazmjerni i stvarati gospodarskim subjektima neopravdane prepreke natjecanju bez obzira na to gdje im je sjedište. Elek-tronička bi sredstva trebala postati standardnim sredstvima komunikacije i razmjene informacija u postupcima javne nabave. U skladu s direktivama Europske zajednice, Zakon o javnoj nabavi sadržava odredbe koje omogućavaju potrebnu transparen-tnost javne nabave. U području javne nabave glavni institut transparentnosti je sustav objavljivanja: stavljanje na raspolaganje informacija natjeca-

teljima, javno otvaranje ponuda, objava obavi-jesti o sklopljenom ugovoru / okvirnom spora-zumu

nediskriminirajući opis predmeta nabave, rav-nopravni pristup i jednaki tretman za sve gos-podarske subjekte, primjerene rokove i jedna-ku primjenu pravila za sve.

Pritom je bitno da se sve dokumentira u obliku dopisa, pisane zabilješke i sl. te pohrani dokumen-tacija o provedenom postupku javne nabave. Nače-lo transparentnosti uglavnom se primjenjuje isto-dobno uz načelo jednakog tretmana. To je slučaj, primjerice, u pregovaračkom postupku u kojem je transparentnost ograničena, ali načelo ravnoprav-nog tržišnog natjecanja traži da se ponuditeljima pruži potpuno jednaka prilika.

8. PRAVILA KOMUNIKACIJE PREMA NOVIM DIREKTIVAMA KOD e- NABAVE

Nova Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamen-ta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi (dalje: Direktiva) govori također o pravilima komunicira-nja kod e-nabave, koja će države članice morati pri-mjenjivati kod provedbe elektroničke dostave po-nuda u postupcima javne nabave. U skladu s čl. 22. Direktive, države članice obvezne su osigurati da se sva komunikacija i razmjena informacija, posebno elektroničko podnošenje, provodi elektroničkim sredstvima komunikacije u skladu sa zahtjevima iz tog članka. Alati i uređaji koji se rabe u komuni-kaciji elektroničkim sredstvima i njihova tehnička obilježja moraju biti nediskriminirajući, općenito dostupni i interoperabilni s proizvodima informa-cijske i komunikacijske tehnologije u općoj uporabi i ne smiju ograničavati pristup postupku nabave gos-podarskim subjektima.

Bez obzira na sve navedeno, javni naručitelji ne smiju biti obvezani zahtijevati elektroničke načine komunikacije u postupku podnošenja u sljedećim slučajevima:

(a) zbog specijalizirane prirode nabave, služenje elektroničkim načinima komunikacije zahtije-valo bi posebne alate, opremu ili formate dato-teka koji nisu široko dostupni ili ih ne podrža-vaju općenito dostupne aplikacije

(b) za aplikacije koje podržavaju formate dato-teka prikladne za opis ponuda rabe se formati datoteka koji se ne mogu obraditi bilo kojom drugom otvorenom ili široko dostupnom apli-kacijom ili za njih vrijedi sustav zaštite vlasnič-ke licencije te ih javni naručitelj ne može preu-zimati niti se njima služiti na daljinu


(c) uporaba sredstava elektroničke komunikacije zahtijevalo bi specijaliziranu uredsku opremu koja nije široko dostupna javnim naručiteljima

(d) dokumentacija za nadmetanje zahtijeva pod-nošenje fizičkih ili umanjenih maketa koje se ne mogu prenositi elektroničkim sredstvima.

Jednako tako, neovisno o navedenom, javni naru-čitelji nisu obvezni zahtijevati elektronička sredstva komunikacije u postupku podnošenja u onoj mjeri u kojoj je potrebno služenje drugim sredstvima ko-munikacije osim elektroničkih, zbog povrede sigur-nosti elektroničkih sredstava komunikacije ili zbog zaštite osobito osjetljivih informacija koje zahtije-vaju tako visoku razinu zaštite koja ne može biti u dovoljnoj mjeri osigurana elektroničkim sredstvima i uređajima koji su ili široko dostupni gospodarskim subjektima ili im mogu postati dostupni na drugi način u smislu čl. 22. st. 5. Direktive.

Neovisno o svemu, usmena komunikacija može se odvijati u pogledu komunikacije koja se ne tiče ključnih elemenata postupka nabave, pod uvjetom da je usmena komunikacija u zadovoljavajućoj mjeri dokumentirana (primjerice stvaranjem pisanih bi-lježaka, audiosnimki ili sažetaka glavnih elemenata te komunikacije). Pri komunikaciji, razmjeni i po-hranjivanju informacija javni su naručitelji obvezni osigurati očuvanje cjelovitosti podataka te povjerlji-vost ponuda i zahtjeva za sudjelovanjem.

Za ugovore o javnim radovima i projektne na-tječaje, države članice mogu zahtijevati uporabu posebnih elektroničkih alata, poput virtualnih pri-kaza modela zgrade ili slično. Države članice mogu odgoditi primjenu čl. 22. st. 1. od 18. listopada 2018. godine, osim gdje je obvezna uporaba elektroničkih načina (čl. 34., 35. ili 36., čl. 37. st. 3., čl. 51. st. 2. ili čl. 53.) i mogu odgoditi primjenu čl. 22. st. 1., a za središnja tijela za nabavu do 18. travnja 2017. godine. Ako država članica odluči odgoditi primjenu čl. 22. st. 1., ta država članica predviđa da javni naručitelji mogu odabrati između sljedećih načina komunika-cije za svu komunikaciju i razmjenu informacija:

(a) elektroničkim načinima u skladu s čl. 22.(b) poštom ili putem druge odgovarajuće kurirske

službe(c) faksom(d) kombinacijom navedenih načina.

9. DOSTAVA I ZAPRIMANJE ELEKTRONIČKIH PONUDA

U skladu s čl. 27. Uredbe o načinu izrade i po-stupanju s dokumentacijom za nadmetanje i po-nudama, propisan je sljedeći način izrade ponude koja se dostavlja elektronički: Ponuditelj je obvezan izraditi ponudu u formatu dokumenta koji je odre-dio naručitelj. Ako naručitelj nije odredio format dokumenta, ponuditelj je obvezan ponudu izradi-ti u općeraspoloživom formatu za dokumente, koji nije diskriminirajući i koji se može sigurno potpisati korištenjem naprednog elektroničkog potpisa. Zna-čajna prednost uporabe e-javne nabave je ušteda u vremenu i novcu. Na taj način elektronička do-stava ponuda može pojednostaviti i ubrzati javnu nabavu, od čega imaju koristi kako naručitelji tako i gospodarski subjekti.

Komunikacija, razmjena i pohrana informacija obavlja se na način da se očuva integritet podataka i tajnost ponuda. Ovlaštene osobe naručitelja smiju imati uvid u sadržaj ponuda tek istekom roka za nji-hovu dostavu. Nadalje, u čl. 28. Uredbe propisano je da je ponuditelj obvezan dostaviti ponudu komuni-kacijskim putem koji je odredio naručitelj i kriptira-ti je prema objavljenom postupku. Kada ponuditelj preda elektronički dostavljenu ponudu, ponuditelju bez odgode dostavlja e-poštom obavijest odnosno potvrda o zaprimanju elektroničke ponude s podat-cima o datumu i vremenu zaprimanja te rednom broju ponude prema redoslijedu zaprimanja elek-tronički dostavljenih ponuda.

Prema odredbi čl. 29. st. 3. Uredbe, svaka pravo-dobno elektronički dostavljena ponuda evidentira se u upisniku o zaprimanju elektroničkih ponuda te dobiva redni broj prema redoslijedu zaprimanja ponuda. Upisnik o zaprimanju elektronički dostav-ljenih ponuda može se generirati i elektroničkim sredstvima kroz informacijski sustav koji je naru-čitelj odredio kao komunikacijski put za elektronič-ku dostavu ponuda. U skladu s Uredbom, prilikom otvaranja elektronički dostavljene ponude utvrđuje se vjerodostojnost ponude verificiranjem napred-noga elektroničkog potpisa. Nadalje, čl. 30. st. 4. propisano je da na javnom otvaranju ponuda naru-čitelj mora osigurati sredstva za elektronički uvid u ponudbeni list elektronički dostavljenih ponuda.

10. ZAKLJUČAK U skladu s temeljnim načelima javne nabave, svi

stadiji postupka moraju se voditi tako da zainteresi-rane strane, odnosno potencijalni ponuditelji i šira javnost, u svakom trenutku imaju relevantne in-formacije o određenom postupku javne nabave. U dosadašnjoj je praksi dokazano da su objave javne nabave jedan od značajnijih instrumenata transpa-rentnosti te u posljednje vrijeme i uvođenje obvezne elektroničke dostave ponuda u postupcima javne nabave. Elektronički alati i uređaji trebali bi postati standardnim sredstvima komunikacije i razmjene informacija u budućim nadmetanjima javne nabave. Elektronička javna nabava, osim potencijalne uštede u vremenu i novcu, pridonosi svakako poboljšanju učinkovitosti pojedinačnih postupaka javne nabave. Jedna od bitnih prednosti e-javne nabave je olakša-vanje i ubrzavanje komunikacije u razmjeni infor-macija između naručitelja i gospodarskih subjekata. Slijedom navedenog, predviđa se da će upravo ko-munikacija elektroničkim sredstvima pojednosta-viti i ubrzati javnu nabavu, od čega će imati koristi kako naručitelji tako i gospodarski subjekti.

AKTUALNO

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

VII. naklada 2015.Skupina autora

Opseg: 1306 str.Cijena (s PDV-om): 588,00 kn


LOKALNA SAMOUPRAVA

Željka TROPINA GODEC, dipl. iur. UDK 342.9

Mjesna samoupravaBit je instituta mjesne samouprave (mjesnih odbo-

ra, gradskih kotareva ili gradskih četvrti) omogu-ćiti građanima sudjelovanje u odlučivanju o lokalnim poslovima i utjecaj na lokalne politike koje su od nepo-srednog utjecaja na njihovu zajednicu.

Odgovarajućim se zakonom daje okvir, osnovna nače-la i polazišta unutar kojih trebaju biti razrađena pitanja vezana uz mjesnu samoupravu, a koja se uređuju općim aktom jedinice, odnosno statutom jedinice.

Slijedom navedenog, u ovom članku objašnjena su određena pitanja koja se odnose na mjesnu samoupravu.

1 UVODUstavom Republike Hrvatske1 predviđena je mo-

gućnost osnivanja mjesne samouprave. Tako Ustav Republike Hrvatske, u odredbi čl. 134. propisuje da se u naselju ili dijelu naselja mogu, u skladu sa za-konom, osnivati oblici mjesne samouprave, čime Ustav postavlja temelj za osnivanje oblika mjesne samouprave i daje ovlast zakonodavcu da područje mjesne samouprave regulira zakonom.

Još je Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi2 omogućio osnivanje oblika mjesne samouprave, koji su bili definirani kao oblik sudjelovanja građana u lokalnom upravljanju. U njihovom osnivanju glavnu ulogu imala je lokalna zajednica. Nakon donošenja Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi3 osniva ih predstavničko tijelo statutom, a osnivaju se kao mjesni odbori, gradski kotarevi i gradske četvrti. Oblici mjesne samouprave određeni su teritorijalno, točni kriteriji za njihovo osnivanje nisu propisani, a pravnu osobnost imaju od 2001. godine. Od iste godine za njihova tijela - vijeća odr-žavaju se posebni izbori prema pravilima koja vri-jede za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Oni se osnivaju radi sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnev-nog utjecaja na život lokalne zajednice. Međutim, osim općenitih ovlasti da se brinu o poslovima koji su građanima najbliži u njihovim zajednicama, može im se povjeriti i obavljanje određenih poslo-va iz samoupravnog djelokruga grada ili općine, ako tako odluči sama jedinica.

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, u glavi VII. Zakona pod nazivom „Mje-

1 Nar. nov., br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/2014; glava VI. Ustava pod nazivom „Mjesna, lokalna i područna (regionalna) samouprava“

2 Nar. nov., br. 90/92., 94/93., 117/93., 5/97., 17/99., 128/99., 51/00. i 105/00.

3 Nar. nov., br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12. i 19/13. - pročišćeni tekst

sna samouprava“, koja obuhvaća čl. od 57. do 66., regulirana su osnovna pitanja vezana uz mjesnu samoupravu kao što su: osnivanje mjesnih odbora, gradskih kotareva ili četvrti, njihov djelokrug, tije-la - vijeće i predsjednik, način financiranja, nadzor nad radom mjesne samouprave i dr. No, treba na-glasiti da Zakon samo daje okvir, osnovna načela i polazišta unutar kojih trebaju biti razrađena pitanja vezana uz mjesnu samoupravu, a koja se, u skladu sa Zakonom, uređuju statutom jedinice.

Što se tiče izbora za članove vijeća mjesnih odbo-ra, gradskih kotareva ili četvrti, na postupak izbora shodno se primjenjuju odredbe Zakona o lokalnim izborima4.

Hrvatski je sabor 14. prosinca 2012. godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji je objavljen u Nar. nov., br. 144. - 21. prosinca 2012. godine, te je na snagu stupio 29. prosinca 2012. godine. Zakonom o izmjenama i dopunama, među ostalim, izmijenjene su i dopunjene odredbe Glave VII. osnovnog teksta Zakona kojom je uređena mjesna samouprava. Bitnu novinu predstavlja činjenica da je sada Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi izri-jekom propisano da je jedinica lokalne samouprave koja ima osnovane mjesne odbore obvezna provoditi izbore za članove vijeća mjesnih odbora, pri čemu je ujedno propisano i tijelo ovlašteno za raspisiva-nje izbora – to je predstavničko tijelo (čl. 61.a Zako-na). Jednako tako, ono što je osobito bitno jest da je Zakonom riješeno pitanje drugostupanjske zaštite izbornog prava u izbornim sporovima vezanim uz mjesne izbore (čl. 61.b Zakona). Tako je propisano da prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidi-ranja i izbora članova vijeća mjesnih odbora rješava nadležno izborno povjerenstvo, utvrđeno općim ak-tom predstavničkog tijela. Protiv rješenja nadležno-ga izbornog povjerenstva podnositelj prigovora koji je nezadovoljan takvim rješenjem, ima pravo žalbe nadležnom uredu državne uprave odnosno nadlež-nom gradskom uredu u Gradu Zagrebu.

2 OSNIVANJE OBLIKA MJESNE SAMOUPRAVEBit je instituta mjesne samouprave omogućiti gra-

đanima sudjelovanje u odlučivanju o lokalnim po-slovima i utjecaj na lokalne politike koje su od nepo-srednog utjecaja na njihovu zajednicu. Sudjelovanje građana koji pokazuju interes za obavljanje poslova od utjecaja na sredinu u kojoj žive, institucionalno se omogućava kroz oblike mjesne samouprave.

Mjesna samouprava je oblik organiziranja građa-na u najmanjim teritorijalnim zajednicama, odno-

4 Nar. nov., br. 144/12.


sno naseljima ili njihovim dijelovima, gdje građani neposredno sudjeluju u odlučivanju o lokalnim po-slovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na njihov život i rad. Inicijativa za osnivanje mjesne samouprave prepuštena je građanima, a konačnu odluku o tome donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno općinsko ili gradsko vijeće. Kada predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave statutom osniva mjesni odbor, ono sta-tutom određuje i broj mjesnih odbora, područje koje obuhvaćaju, naziv i dr.

Mjesna samouprava ostvaruje se, dakle, osniva-njem mjesnih odbora, gradskih kotareva ili grad-skih četvrti kao oblika mjesne samouprave i pred-stavlja oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.

Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više me-đusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dije-love čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja).

Gradski kotar, odnosno gradska četvrt kao oblik mjesne samouprave osniva se za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjeli-nu, povezanu zajedničkim interesima građana.

Općine i manji gradovi koji u svom sastavu imaju seoska i prigradska naselja obično osnivaju mjesne odbore, dok veći i veliki gradovi koji u svom sasta-vu imaju naselja više gradskog tipa osnivaju gradske četvrti, odnosno gradske kotareve.

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi, odredbom čl. 57., propisano je da se mje-sni odbor osniva statutom jedinice lokalne samou-prave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposred-nog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više među-sobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg na-selja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja).

Člankom 58. navedenog Zakona propisano je da ini-cijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora mogu dati građani i njihove organizacije i udruženja te dru-ga tijela određena u statutu općine, odnosno grada.

Slijedom navedenih zakonskih odredaba vidlji-vo je da Zakon propisuje način osnivanja mjesnih odbora kao oblika mjesne samouprave te je na ned-vojben način propisano da se mjesni odbori osni-vaju statutom jedinice lokalne samouprave (koji donosi predstavničko tijelo propisanom većinom glasova). Slijedom toga, navedeno pitanje spada u samoupravni djelokrug jedinice, a statutom se toč-no određuje broj mjesnih odbora koji su osnovani na području neke jedinice, njihov naziv i područje, odnosno naselja koja obuhvaćaju, teritorijalne pro-mjene vezane uz mjesne odbore i dr.

Nadalje, čl. 59. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano da će se statu-tom općine, odnosno grada, u skladu sa zakonom, urediti postupak davanja inicijative i podnošenja prijedloga za osnivanje mjesnog odbora, djelokrug i ovlasti tijela mjesnog odbora, utvrđivanje programa rada mjesnog odbora, osnove pravila mjesnog od-bora, način financiranja njihove djelatnosti, obav-

ljanje administrativnih i drugih poslova za njihove potrebe te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje njihovih prava i obveza utvrđenih zakonom, statu-tom i drugim općim aktom predstavničkog tijela.

S obzirom na to da jedinice lokalne samoupra-ve samostalno svojim općim aktom, tj. statutom, u skladu sa zakonom osnivaju oblike mjesne samo-uprave i uređuju pitanja koja se odnose na mjesnu samoupravu, provodi se postupak propisan općim aktom jedinice. Sama jedinica odlučuje i o osniva-nju oblika mjesne samouprave, često na inicijativu građana, te o samom postupku i načinu davanja inicijative građana. Međutim, u konačnici odluku o osnivanju i ukidanju oblika mjesne samouprave do-nosi predstavničko tijelo jedinice koje donosi statut i druge opće akte.

Jednako se tako želi istaknuti da jedinice lokalne samouprave nemaju zakonsku obvezu na osnivanje oblika mjesne samouprave, nego navedeno pitanje spada u djelokrug same jedinice (o pitanju hoće li se ili neće osnovati mjesni odbori na području jedinice odlučuje sama jedinice). Glede pitanja koje se odno-si na davanje inicijative građana za osnivanjem obli-ka mjesne samouprave, Zakon propisuje mogućnost davanja inicijative za osnivanje mjesnih odbora od strane građana i njihovih organizacija i udruženja. Zakonom je, međutim, propisano (čl. 59.) da postu-pak davanja inicijative i podnošenje prijedloga za osnivanje mjesnih odbora uređuje sama jedinica lo-kalne samouprave svojim statutom.

No ako je statutom jedinice lokalne samouprave propisano osnivanje mjesnih odbora, odnosno ako su odbori osnovani, lokalna jedinica obvezna je pro-vesti izbore za članove vijeća mjesnih odbora.

Jednako tako, o pitanjima teritorijalnog preustro-ja već osnovanih mjesnih odbora i osnivanja novih te ukidanja postojećih mjesnih odbora odlučuje sama jedinica lokalne samouprave samostalno pro-vodeći postupak propisan svojim općim aktom, od-nosno statutom. Naime, Zakon ne sadržava poseb-ne odredbe o ukidanju već osnovanih oblika mjesne samouprave, nego navedeno pitanje prepušta odlu-ci jedinica lokalne samouprave.

Završno, još se jednom ističe da sva pitanja glede mjesne samouprave spadaju u samoupravni djelo-krug jedinice – općina i gradova u skladu s odredba-ma čl. 57., 58., 59. i 61. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Jedinice lokalne samou-prave samostalne su u odlučivanju o svim pitanjima vezanim uz mjesnu samoupravu u skladu sa zako-nom i svojim općim aktima.

3. DJELOKRUG RADA I FINANCIRANJE MJESNOG ODBORA

Statutom općine odnosno grada uređuje se po-stupak davanja inicijative i podnošenja prijedloga za osnivanje mjesnog odbora, ali i djelokrug i ovlast tijela mjesnog odbora, utvrđivanje programa rada mjesnog odbora, osnove pravila mjesnog odbora, način financiranja njihove djelatnosti, obavljanje administrativnih i drugih poslova za njihove potre-be te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje nji-hovih prava i obveza utvrđenih zakonom, statutom i drugim općim aktom predstavničkog tijela.


Statutom općine, odnosno grada može se mje-snom odboru povjeriti obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga općine ili grada5, koja su od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana na području mjesnog odbora. Iz nave-denog proizlazi da sama jedinica lokalne samoupra-vi utvrđuje koji će poslove moći obavljati oblici mje-sne samouprave. Jednako je tako obveza mjesnog odbora prepoznati primarni interes i potrebe lokal-nog stanovništva unutar utvrđenog djelokruga rada.

U skladu s povjerenim poslovima mjesnom odbo-ru, utvrđuje se program rada mjesnog odbora, pra-vila mjesnog odbora, poslovnik o radu u skladu sa statutom, financijski plan i godišnji obračun. Izvrša-vanje povjerenih poslova osiguravaju tijela mjesnog odbora, a to su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Sredstva za rad mjesnih odbora i obavljanje po-slova koji su im povjereni osiguravaju se u proraču-nu općine, odnosno grada.

Dakle, prema navedenoj odredbi, financiranje mjesne samouprave u samoupravnom je djelokrugu jedinice lokalne samouprave. Time su zapravo mje-sni odbori ovisni o dodjeli proračunskih sredstava za povjerene poslove.

Glede visine sredstava koja se izdvajaju iz prora-čuna jedinice lokalne samouprave za rad mjesnog odbora, ističe se da zakonom nije propisan udio sredstava koji se ima izdvojiti iz proračuna jedinice za rad tijela mjesne samouprave, već se to prepušta samim jedinicama u skladu s njihovim materijalnim i financijskim mogućnostima. Ovdje se ponovno napominje da mjesna samouprava spada u isključivi samoupravni djelokrug jedinice lokalne samoupra-ve, pa tako i financiranje mjesne samouprave ovisi o diskrecijskoj ocjeni tijela jedinice lokalne samou-pravi i njihovoj procjeni o visini potrebnih sredstava za rad tijela mjesne samouprave, a u okviru financij-skih mogućnosti jedinice.

Nadalje, odredbom čl. 66. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđeno je da su mjesni odbori, gradske četvrti i gradski ko-tarevi pravne osobe. S obzirom na činjenicu da je mjesnom odboru priznata pravna osobnost, u po-gledu pitanja ima li mjesni odbor pravno na vlastiti račun na koji bi se uplaćivala sredstva namijenjena za razvoj područja i rad mjesnog odbora, ističe se da mjesni odbor može iskoristiti svoje pravo da kao pravna osoba ima poseban račun, no iz tog prava proizlaze i određene obveze. U tom je smislu po-trebno urediti odnose između jedinice lokalne sa-mouprave i mjesnih odbora na njezinu području. Predmetno je potrebno urediti zbog toga što mje-sni odbori nemaju svoj proračun, nego se, kao što je prethodno istaknuto, financiraju iz sredstava pro-računa općine odnosno grada.

4. TIJELA MJESNOG ODBORAVijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mje-

snog odbora su tijela mjesnog odbora.

5 Poslovi koji ulaze u samoupravni djelokrug općina i gradova su poslovi lokalnog značenja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a potanje su definirani čl. 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Članove vijeća mjesnog odbora biraju građani iz područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo. Članovi vijeća mjesnog odbora biraju se na nepo-srednim izborima, tajnim glasovanjem, razmjernim izbornim sustavom, na mandat od četiri godine.

Za člana vijeća mjesnog odbora može biti biran građanin koji ima biračko pravo i prebivalište na području mjesnog odbora za čije se vijeće provode izbori.

Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila mjesnog odbora, poslov-nik o svom radu u skladu sa statutom, financijski plan i godišnji obračun te obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom.

Radi raspravljanja o potrebama i interesima gra-đana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od mjesnog značenja, vijeće mjesnog odbora može, u skladu sa statutom, sazvati mjesne zborove građa-na. Mjesni zbor građana saziva se za dio područja mjesnog odbora koji čini određenu cjelinu (dio na-selja, stambeni blok i sl.). Odluka donesena na mje-snom zboru građana nije obvezatna za predstav-ničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Međutim, ako se jedinica brine o potrebama i interesima svo-jih građana, ona će takvu odluku prihvatiti ili barem uzeti u razmatranje u skladu s aktima jedinice.

Uz vijeće mjesnog odbora, tijelo mjesnog odbo-ra čini i predsjednik vijeća. Vijeće mjesnog odbora iz svoga sastava većinom glasova svih članova bira predsjednika vijeća na vrijeme od četiri godine.

Predsjednik vijeća mjesnog odbora, u skladu sa statutom, predstavlja mjesni odbor i za svoj rad od-govara vijeću mjesnog odbora koje ga, ako nije zado-voljno njegovim radom, može i razriješiti prije isteka mandata na koji je izabran te slijedom toga izabrati novog predsjednika.

Jednako tako predsjednik vijeća mjesnog odbo-ra odgovara općinskom načelniku odnosno grado-načelniku za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga općine ili grada od neposrednog i sva-kodnevnog utjecaja na život i rad građana, a koji su statutom jedinice povjereni mjesnom odboru,

5. IZBORI ZA ČLANOVE VIJEĆA MJESNOG ODBORAZakonom o lokalnim izborima uređena su pitanja

vezana uz lokalne izbore, odnosno izbore za člano-ve predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izbor općinskih načelni-ka, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika.

U skladu s odredbama Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi, mjesna samou-prava u cijelosti pripada djelokrugu jedinica lokalne samouprave.

Članovi vijeća mjesnog odbora biraju se na nepo-srednim izborima, tajnim glasovanjem, a biraju ih građani iz područja mjesnog odbora koji imaju bi-račko pravo. Za člana vijeća mjesnog odbora može se kandidirati i biti izabran, u skladu s odgovaraju-ćom primjenom Zakona o lokalnim izborima, hr-vatski državljanin s navršenih 18 godina života koji ima prebivalište na području mjesnog odbora za koji se provode izbori.


Mandat članova vijeća mjesnog odbora traje če-tiri godine.

Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisu-je predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave (čl. 61.a Zakona). U skladu sa Zakonom jedinica lo-kalne samouprave koja ima osnovane mjesne od-bore obvezna je provoditi izbore za članove vijeća mjesnih odbora. Slijedom navedenog, obveza je lo-kalnih jedinica koje imaju osnovane oblike mjesne samouprave na svom području, redovito raspisiva-nje izbora za vijeća mjesnih odbora svake četiri go-dine te u tom smislu neodržavanje izbora predstav-lja povredu prava na mjesnu samoupravu.

Člankom 59. st. 2. te čl. 61. st. 4. Zakona o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da će se statutom, odnosno drugim općim aktom općine ili grada, urediti sva pitanja vezana uz izbore i obavljanje dužnosti članova vijeća mjesnog odbo-ra, odnosno da postupak izbora članova vijeća mje-snog odbora uređuje predstavničko tijelo općim ak-tom, odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.

Dakle, obveza je jedinica lokalne samouprave da općim aktom uredi sva pitanja u vezi s mjesnim izborima, i to odgovarajućom primjenom odreda-ba Zakona o lokalnim izborima kojima se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica.

Zbog posebnosti mjesne samouprave, u provedbi izbora za članove vijeća mjesnih odbora potrebno je imati na umu da odgovarajuća primjena zakona ne znači doslovna primjena u svim detaljima, već pri-mjena na specifičan način i samo u pitanjima gdje je to objektivno moguće, naravno, vodeći pritom raču-na o temeljnim odredbama i „duhu“ propisa koji se odgovarajuće primjenjuje. Prema tome, tim je općim aktom jedinice potrebno propisati izborna tijela i nji-hove ovlasti, utvrditi rokove za raspisivanje izbora i izbornih radnji, regulirati postupak kandidiranja, način predaje i objave kandidacijskih lista, urediti pitanja nespojivosti, zaštite izbornog prava, troškove izbora i sve ostalo u pogledu mjesnih izbora, kako bi se osigurala uredna i zakonita provedba izbora6.

Za provedbu mjesnih izbora nadležna su izborna povjerenstva – općinska i gradska izborna povje-renstva te birački odbori, a sama jedinica lokalne samouprave svojim općim aktom može utvrditi tko imenuje izborna povjerenstva za provedbu mjesnih izbora i njihov sastav, sastav i broj članova biračkih odbora, rokove za provedbu izbornih radnji i ostalo vezano uz provedbu navedenih izbora.

U nastavku se ističe da Državno izborno povje-renstvo Republike Hrvatske nije nadležno za pro-vedbu mjesnih izbora (niti se kandidacijske liste predaju DIP-u).

Broj kandidata na pojedinoj kandidacijskoj listi za izbor članova vijeća mjesnih odbora ovisi o bro-

6 Navedeno je stajalište u više navrata zauzelo središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu odnosno Ministarstvo uprave.

ju članova vijeća mjesnog odbora za koji se provode izbori, a broj članova vijeća svakoga pojedinog mje-snog odbora određuje sama jedinica lokalne samo-uprave. Slijedom toga, broj kandidata na pojedinoj kandidacijskoj listi treba biti jednak broju članova vijeća mjesnog odbora za koji se podnosi kandida-cijska lista odnosno provode mjesni izbori.

Nadalje, skreće se pozornost na to da je Zakonom o lokalnim izborima, a u vezi sa sadržajem kandi-dacijske liste za izbor članova predstavničkih tijela jedinica, propisano da se u prijedlogu kandidacijske liste obvezatno navodi naziv kandidacijske liste i nositelj liste, a kandidati moraju biti na listi poreda-ni od rednog broja 1 zaključno do rednog broja koli-ko ih se bira (čl. 18. Zakona o lokalnim izborima) te da kandidacijske liste i kandidature moraju prispje-ti nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu odluke o raspisiva-nju izbora (čl. 21. Zakona o lokalnim izborima).

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi, čl. 61. st. 5. propisano je da mandata čla-nova vijeća mjesnog odbora traje četiri godine.

Nadalje, čl. 61. st. 4. istog Zakona propisano je da postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora ure-đuje predstavničko tijelo općim aktom, odgovaraju-ćom primjenom odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, a kojim je propisano, vezano uz izbor članova predstavničkih tijela jedinice, da od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana (čl. 6. st. 2. Zakona o lokalnim izborima).

Slijedom navedenog, potrebno je istaknuti da je u vezi s raspisivanjem mjesnih izbora potrebno voditi računa i o vremenu odnosno rokovima za raspisiva-nje mjesnih izbora, budući da je općinsko odnosno gradsko vijeće ovlašteno za raspisivanje navedenih izbora. Pritom je potrebno voditi računa i o propisa-nim rokovima koji protječu od raspisivanja do odr-žavanja izbora.

Međutim, ponovno se ističe da sama jedinica lokalne samouprave svojim općim aktom (a uz od-govarajuću primjenu Zakona) propisuje postupak kandidiranja, rokove i dr., odnosno sama jedinica odlučuje na koji će način odgovarajuće primijeniti odredbe Zakona o lokalnim izborima, vodeći pri-tom računa o zakonitosti postupanja jer, kako je već navedeno, mjesna samouprava u cijelosti pripada djelokrugu lokalne samouprave.

5.1. ODRŽAVANJE MJESNIH IZBORA ISTODOBNO S DRUGIM IZBORIMA

Glede pitanja vezanog uz istovremeno održava-nje izbora za članove vijeća mjesnih odbora s dru-gim vrstama izbora, odnosno izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, izbora za predsjednika Republike Hrvatske, kao i izbora za članove u Europski parla-ment iz Republike Hrvatske, činjenica je da su brojne jedinice lokalne samouprave uspješno istovremeno provele mjesne izbore i izbore za članove u Europ-ski parlament te izbore za predsjednika Republike Hrvatske, pred istim izbornim tijelima te da nema zakonskih zapreka da se izbori za članove vijeća mjesnih odbora i navedeni izbori za zastupnike,


predsjednika i članove za Europski parlament održe istovremeno tj. istoga dana.

Navedeno je stajalište zauzelo Ministarstvo upra-ve kao nadležno središnje tijelo u čiji djelokrug spa-da izborni sustav, odnosno primjena Zakona o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o lokalnim izborima, Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor7, Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske8 i Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske9 čije je stajalište da nema prepreke da se izbori provedu istodobno i pred istim izbornim tijelima (ako jedini-ca tako utvrdi svojim općim aktom)10.

Člankom 59. st. 2. te čl. 61. st. 4. Zakona o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da će se statutom odnosno drugim općim aktom općine ili grada urediti sva pitanja vezana uz izbore i obavljanje dužnosti članova vijeća mjesnog odbora, odnosno, da postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora predstavničko tijelo uređuje općim aktom, odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedini-ca lokalne samouprave. Dakle, obveza je jedinica lo-kalne samouprave općim aktom urediti sva pitanja u vezi s mjesnim izborima i to odgovarajućom primje-nom odredaba Zakona o lokalnim izborima kojima se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica.

U odnosu na istaknuto, u slučaju planiranja isto-dobnog održavanja izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, predsjednika Republike Hrvatske ili za člano-ve u Europski parlament i mjesnih izbora, potreb-no je posebno voditi računa o nadležnim tijelima za provedbu izbora. Pritom nema prepreke11 da ista tijela budu nadležna za provedbu navedenih izbora i mjesnih izbora, ako je općim aktom jedinice tako propisano, odnosno ako predstavničko tijelo jedinice svojim aktom (odlukom) tako propiše.

Međutim, nema prepreke ni da jedinica svojim op-ćim aktima propiše i druga tijela za provedbu mje-snih izbora uz shodnu primjenu Zakona o lokalnim izborima, dakle tijela čiji je sastav drukčiji u odnosu na tijela za provedbu izbora s kojima se istodobno provode mjesni izbori te koja bi bila nadležna za provedbu predmetnih mjesnih izbora. Naime, tijela za provedbu mjesnih izbora kada se oni održavaju samostalno i nevezano na druge izbore, ionako su dužne propisati same jedinice svojim općim aktom.

Slijedom navedenog, ističe da s obzirom da za-konom nije propisana nemogućnost istodobnog održavanja izbora za zastupnike u Hrvatski sabor,

7 Nar. nov., br. 116/99., 109/00., 53/03., 69/03., 167/03., 44/06., 19/07., 20/09., 145/10., 24/11., 93/11., 120/11. i 19/15.)

8 Nar. nov., br. 22/92., 42/92. – ispr., 71/97., 69/04. – Odluka USRH, 99/04. – ispr. Odluke USRH, 44/06. i 24/11.)

9 Nar. nov., br. 92/10., 23/13. i 143/13.)10 Mišljenje Ministarstva uprave od 24. siječnja 2014. godine Klasa:

023-01/14-01/41, Urbroj: 515-02-02-02/1-14-1 te dopunu mišljenja od 26. veljače 2014. godine Klasa: 023-01/14-01/41, Urbroj: 515-02-02-02/1-14-7 (koja su upućena svim jedinicama lokalne samouprave), a koja su bila dana glede tijela za istodobnu provedbu izbora za članove vijeća mjesnih odbora i tada aktualnih izbora u Europski parlament iz Republike Hrvatske, a u kojima je mišljenje Ministarstvo bilo da nema zapreke da ista tijela budu nadležna za provedbu i jednih i drugih izbora na način opisan u mišljenjima te ako to jedinica utvrdi svojim općim aktom. Navedene je stajalište Ministarstvo uprave zauzelo i u mišljenjima koja se odnose na provedbu mjesnih izbora istodobno s izborima za predsjednika Republike Hrvatske i izborima za zastupnike u Hrvatski sabor.

11 Prema mišljenju Ministarstva uprave navedenom pod ibid 10.

izbora za predsjednika Republike Hrvatske ili izbo-ra za članove Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske i mjesnih izbora, nema zapreke da se oni održe istodobno, a radi prvenstvenog ostvarivanja ušteda jedinicama lokalne samouprave što, s dru-ge strane, ne znači mogućnost skraćivanja tekućeg mandata izabranih članova vijeća mjesnih odbora čiji mandat, u skladu sa zakonom, traje četiri go-dine (naime, izbori se mogu istodobno provesti u jedinicama koje imaju osnovane mjesne odbore a još nisu provele mjesne izbore te u jedinicama u kojima je istekao ili ističe četverogodišnji mandat izabranim članovima vijeća mjesnih odbora). Me-đutim, nužno je da jedinica lokalne samouprave osigura njihovu zakonitu provedbu.

Ovdje se ističe da su tijela za provedbu izbora za zastupnike u Hrvatski sabor i njihov sastav propisa-na Zakonom o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, tijela za provedbu izbora za predsjednika RH propi-sana su Zakonom o izboru predsjednika Republike Hrvatske, a tijela za provedbu izbora za članove u Europski parlament propisana su Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvat-ske. Drugim riječima, ako se jedinice opredijele za to da ista tijela koja provode izbore za zastupnike u Hrvatski sabor ili izbore za predsjednika RH, odno-sno izbore za Europski parlament provode i mjesne izbore na području određene jedinice, jedinica u tom slučaju mora svojim općim aktom samo ustvr-diti da će izborna tijela koja provode prethodno na-vedene izbore ujedno provoditi i mjesne izbore, dok je njihov sastav određen u skladu s navedenim mje-rodavnim zakonima.

Glede pitanja istodobnog održavanja mjesnih iz-bora s lokalnim izborima, potrebno je istaknuti da je slijedom činjenice da su izmijenjene i dopunjene odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi koje reguliraju mjesnu samoupra-vu, moguće istodobno održavanje mjesnih i lokal-nim izbora. To se posebno odnosi na pitanje zaštite izbornog prava. Naime, Zakonom je riješeno pitanje drugostupanjske zaštite izbornog prava u izbornim sporovima vezanim uz mjesne izbore (čl. 61.b Zako-na), a što je u dotadašnjoj praksi predstavljalo pro-blem jer nisu bila jasno određena tijela koja su nad-ležna za zaštitu izbornog prava, posebno u odnosu na zaštitu u drugom stupnju.

Slijedom odredaba Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2012. godine, sada je omogućeno da jedinice lokalne samouprave raspišu mjesne izbore u vrijeme održavanja lokalnih izbora. Na temelju prije važećih propisa to nije bilo moguće, a što je utvrdio i Ustavni sud Republike Hrvatske Rješenjem Broj: U-VIIA/2542/2009 od 25. svibnja 2009. godine.

Kako Zakonom o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi nije propisana nemogućnost isto-dobnog održavanja lokalnih i mjesnih izbora, nema zapreke da se oni istodobno i održe. Međutim, jedi-nica lokalne samouprave koja odluči održati izbore za mjesnu samoupravo istodobno s lokalnim izbo-rima, mora osigurati njihovu zakonitu provedbu, stoga treba voditi računa o činjenici da se različitim propisima uređuje raspisivanje i provedba lokalnih


i mjesnih izbora, tijela za provedbu izbora i zaštita izbornog prava na tim izborima.

Međutim, mogućnost istodobnog održavanja na-vedenih izbora ne znači da se oni i moraju održati u isto vrijeme, a još manje da se skrati mandat izabra-nim članovima vijeća mjesnih odbora u općinama i gradovima. Zakon ne propisuje obvezu istodobnog održavanja mjesnih i lokalnih izbora, već samo do-pušta tu mogućnost. Hoće li se navedeni izbori odr-žati istodobno, stvar je odluke konkretne lokalne jedinice u skladu sa svim relevantnim okolnostima koja mora biti donesena u skladu sa zakonom i op-ćim aktima jedinice, vodeći pri tome računa o man-datu članova vijeća mjesnih odbora izabranih na neposrednim izborima.

5.2. FINANCIRANJE PROVEDBE MJESNIH IZBORATroškove vezane za mjesne izbore u cijelosti snose

jedinice lokalne samouprave odnosno općine i gra-dovi u kojima se provode izbori za mjesnu samou-pravu, i to kako troškove koji se odnose na izborna tijela tako i sve ostale troškove koji nastaju uz pro-vedbu izbora.

U vezi s pitanjem snošenja troškova provedbe mjesnih izbora kada se oni održavaju istodobno s iz-borima za članove u Europski parlament, izborima za predsjednika Republike Hrvatske ili izborima za zastupnike u Hrvatski sabor, s obzirom na činjeni-cu da se različitim propisima uređuje raspisivanje i provedba mjesnih izbora i prethodno navedenih iz-bora, među kojima i snošenje udjela troškova za pro-vedbu tih izbora, tj. troškova za tijela za provedbu izbora, ističe se da troškove za mjesne izbore snose jedinice lokalne samouprave, a sredstva za pokriće troškova izbora za članove u Europski parlament, izbora za predsjednika Republike Hrvatske ili izbo-ra za zastupnike u Hrvatski sabor osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske kojima raspolaže Državno izborno povjerenstvo.

Međutim, ako bi za provedbu mjesnih izbora bila nadležna ista tijela koja provode izbore za članove u Europski parlament, predsjednika ili zastupnike u Hrvatski sabor (ako tako utvrdi jedinica svojim ak-tom), jedinica svojim općim aktom kojim uređuje i ostala pitanja vezana uz mjesne izbore, može utvr-diti naknadu i visinu naknade za navedena izbora-na tijela za dio poslova koje navedena izborna tijela obavljaju u vezi s provedbom mjesnih izbora.

Naime, ako bi tijela koja provode izbore za člano-ve u Europski parlament, predsjednika ili zastupni-ke, i za to dobivaju naknadu iz državnog proračuna, ujedno provodila i mjesne izbore, jedinica može donijeti odluku da im dodatno dodijeli određena sredstva, odnosno naknade iz svog proračuna, radi povećanog opsega posla u dijelu provedbe izbora za članove vijeća mjesnih odbora. U tom slučaju visinu sredstava, odnosno naknade, utvrđuje sama jedini-ca svojim općim aktom, a sredstva se osiguravaju u proračunu općine odnosno grada te je, slijedom toga, pri određivanju naknada potrebno voditi ra-čuna o financijskim mogućnostima jedinice.

Sredstva za podmirenje svih ostalih troškova u vezi s provedbom mjesnih izbora osiguravaju se u proračunu jedinice lokalne samouprave.

5.3. ZAŠTITA IZBORNOG PRAVAZakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lo-

kalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2012. godine riješeno je pitanje drugostupanjske zaštite izbornog prava u izbornim sporovima vezanim uz mjesne izbore (čl. 61.b Zakona) propisivanjem nad-ležnosti ureda državne uprave u županijama odno-sno nadležnoga gradskog ureda u Gradu Zagrebu.

Tako je propisano da prigovore zbog nepravilno-sti u postupku kandidiranja i izbora članova vijeća mjesnih odbora (u prvom stupnju) rješava nadležno izborno povjerenstvo, utvrđeno općim aktom pred-stavničkog tijela.

Protiv rješenja nadležnoga izbornog povjerenstva podnositelj prigovora koji je nezadovoljan takvim rješenjem ima pravo žalbe nadležnom uredu držav-ne uprave odnosno nadležnom gradskom uredu u Gradu Zagrebu.

6. NESPOJIVOST DUŽNOSTIZakonom o lokalnim izborima (odredbom čl. 78.)

propisane dužnosti koje su nespojive s istodobnim obnašanjem dužnosti člana predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave. Među taksativno po-brojanim dužnostima u spomenutom se članku ne navodi dužnost člana u tijelima mjesne samouprave.

U nastavku je potrebno naglasiti da se institut nespojivosti dužnosti koji je propisan prethodno spomenutim člankom odnosi isključivo na članove predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno po-dručne (regionalne) samouprave. Navedena odred-ba propisuje koje sve dužnosti član predstavničkog tijela ne smije obavljati za vrijeme trajanja mandata, pri čemu ne navodi dužnost člana u tijelima mjesne samouprave.

Međutim, skreće se pozornost na čl. 59. st. 2. Za-kona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupra-vi na temelju kojeg su sva pitanja vezana uz izbore i obavljanje dužnosti članova vijeća mjesnog odbora u nadležnosti jedinice lokalne samouprave, o čemu ona samostalno odlučuje statutom odnosno drugim općim aktom.

U tom smislu pitanje nespojivosti dužnosti čla-na vijeća mjesnog odbora može biti predmet regu-liranja općih akata jedinice lokalne samouprave kojim se, dakle, mogu propisati dužnosti s kojima je nespojiva dužnost člana vijeća mjesnog odbora.

U skladu s rečenim, jedinica lokalne samouprave može u okviru svoga samoupravnog djelokruga pro-pisati da je obnašanje dužnosti člana vijeća mjesnog odbora nespojivo s obnašanjem dužnosti, primjeri-ce, člana predstavničkog tijela jedinice na čijem se području nalazi mjesni odbor.

Nadalje, čl. 89. Zakona o lokalnim izborima pro-pisane su dužnosti koje su nespojive s obnašanjem dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika i žu-pana te njihovih zamjenika. Među taksativno pobro-janim dužnostima u navedenom se članku ne navodi dužnost člana u tijelima mjesne samouprave.

Ovdje se, međutim, skreće pozornost na odredbu čl. 64. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojom je propisano da nadzor nad za-


konitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja op-ćinski načelnik odnosno gradonačelnik koji može raspustiti vijeće mjesnog odbora, ako ono učestalo krši statut jedinice, pravila mjesnog odbora ili ne iz-vršava povjerene mu poslove.

Glede pitanja mirovanja mandata člana vijeća mjesnog odbora ili određivanja zamjenika članu vi-jeća mjesnog odbora, na odgovarajući se način pri-mjenjuju odredbe Zakona o lokalnim izborima.

7. NADZOR RADA MJESNE SAMOUPRAVE Nadzor nad radom mjesne samouprave obavlja

sama jedinica na čijem se području nalazi mjesni odbor odnosno gradski kotar ili četvrt čiji se rad nadzire. Nadzor nad radom mjesne samouprave obavlja izvršno tijelo u jedinici odnosno općinski načelnik ili gradonačelnik.

Što se tiče odgovornosti tijela mjesnog odbora, skreće se pozornost na odredbe čl. 64. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi na temelju kojih nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja općinski načelnik, odno-sno gradonačelnik koji može raspustiti vijeće mje-snog odbora, ako ono učestalo krši statut jedinice, pravila mjesnog odbora ili ne izvršava povjerene mu poslove.

U pogledu odgovornosti predsjednika vijeća mje-snog odbora, u skladu s odredbama čl. 62. Zakona,

predsjednik vijeća mjesnog odbora koji predstavlja mjesni odbor za svoj rad odgovara vijeću mjesnog odbora. Međutim, kada je riječ o obavljanju pojedi-nih poslova iz samoupravnog djelokruga općine ili grada koji su statutom jedinice povjereni na obav-ljanje mjesnom odboru, za obavljanje prenijetih po-slova predsjednik vijeća mjesnog odbora odgovara izvršnom tijelu jedinice, tj. općinskom načelniku odnosno gradonačelniku.

8. GRADSKI KOTAREVI I GRADSKE ČETVRTIUz mjesne odbore kao oblike mjesne samoupra-

ve, u gradovima se mogu statutom osnivati gradski kotarevi ili gradske četvrti kao posebni oblici mje-sne samouprave12. Gradski kotar, odnosno gradska četvrt je oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana.

Djelokrug, ovlasti i tijela gradskih kotareva od-nosno gradskih četvrti uređuju se statutom grada shodno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koje vrijede za mjesnu sa-moupravu u mjesnim odborima.

12 Primjerice, Grad Zagreb ima osnovane i mjesne odbore i gradske četvrti kao oblike mjesne samouprave na području Grada.

FISKALNA ODGOVORNOST

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. UDK 336.1

Izjava o fiskalnoj odgovornosti za 2015. godinu za osobe iz proračunskog sustava

Za 2015. godinu proračunski i izvanproračunski ko-risnici te jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave trebaju dati Izjavu o fiskalnoj odgovorno-sti. S obzirom na to da je tijekom godine mijenjan pro-pis kojim je uređeno to područje, ovim se člankom, uz podsjećanje na davanje izjave, osvrće i na novosti koje su unesene tim promjenama. Uz to, daje se i niz praktičnih napomena u vezi s predavanjem izjave te popunjava-njem upitnika na koji se ona naslanja.

1. UVODIzjava o fiskalnoj odgovornosti (u nastavku: Izja-

va) je godišnja izjava kojom čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regional-

ne) samouprave i čelnik jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstvima te učinkovito i djelotvorno funkcionira-nje sustava financijskog upravljanja i kontrola.

Izjava se daje na temelju Upitnika o fiskalnoj odgovornosti (u nastavku: Upitnik), raspoloživih informacija o radu tijela, rezultata rada unutarnje i vanjske revizije i vlastite procjene. Na temelju pi-tanja iz Upitnika provodi se samoprocjena procesa, procedura i kontrola po proračunskim područjima.

Izgled i sadržaj Izjave, postupak i rokovi sastav-ljanja i predaje Izjave, sadržaj Upitnika, ali i druga pitanja bitna za davanje Izjave utvrđena su u Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovor-nosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (Nar. nov., br. 78/11., 106/12., 130/13., 19/15. i 119/15.).


Za sastavljanje i predaju Izjave za 2015. godinu bitno je uzeti u obzir odredbe Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskal-nih pravila (Nar. nov., br. 119/15.; dalje u tekstu: iz-mjene i dopune Uredbe) kojom je, između ostaloga, propisan novi Upitnik za 2015. godinu.

Podsjećamo da je predviđena novčana kazna od 5.000,00 kuna do 25.000,00 kuna ako se ne sastavi i dostavi Izjava i ako Ministarstvo financija, nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave ili druga nadležna tijela prilikom provjere sadržaja Izjave uoče da je dokumentacija na temelju koje se daje Izjava nevjerodostojna. U prak-si će to značiti da ako se u provjeri izjava odnosno upitnika utvrdi kako su na neka od pitanja dani po-tvrdni ili djelomično potvrdni odgovori, a trebali su biti dani negativni odgovori, ili ako se utvrdi kako se dani odgovori ne mogu potkrijepiti dokazima odno-sno dokumentima na temelju kojih su dani potvrdni ili djelomični odgovori, ostvareno je biće prekršaja i poduzet će se mjere uslijed kojih će biti pokrenut prekršajni postupak.

2. ROKOVI I NAČIN DOSTAVE IZJAVE ZA 2015. GODINU

Rokovi predaje izjava i popratne dokumentaci-je za obveznike u sustavu proračuna nisu se mi-jenjali. Izmjenama i dopunama Uredbe mijenjao se čl.12. kojim se propisuju rokovi i način dostave Izjave i pripadajućih akata. Međutim, navedeno nije utjecalo na rokove i način predaje izjava pro-računskih i izvanproračunskih korisnika. U čl. 12. Uredbe utvrđuje se, sada na precizniji način, pre-daja izjava za trgovačka društva u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave odnosno za pravne osobe koje je zajednički osnovalo više jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave.

Čelnici proračunskih i izvanproračunskih kori-snika obvezni su do 29. veljače 2016. godine predati nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno nadležnom ministarstvu Izjavu o fiskalnoj odgovornosti zajedno s:

popunjenim Upitnikom o fiskalnoj odgovornosti Planom otklanjanja slabosti i nepravilnosti Izvješćem o otklonjenim slabostima i nepravil-nostima i Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutar-njih kontrola za područja koja su bila revidirana.

Proračunski korisnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Ministarstva pravosuđa po prvi će se put ove godine koristiti aplikacijom Lime-Survey za elektroničku dostavu izjava nadležnom ministarstvu. Ostali proračunski i izvanproračun-ski korisnici dostavljaju svoje izjave i pripadajuće priloge nadležnom ministarstvu poštom.

Čelnici općina, gradova i županija te ministri i čelnici drugih državnih tijela razine razdjela orga-nizacijske klasifikacije predaju Izjavu i navedenu dokumentaciju do 31. ožujka 2016. godine Ministar-stvu financija.

I ove će godine Ministarstvo financija priku-pljati Izjave i propisane akte od ministarstva i

drugih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinica lokalne područne (regio-nalne) samouprave elektroničkim putem. Elektro-ničko prikupljanje Izjava za 2015. godinu obavljat će se prijavom na link (kreiran putem aplikacije LimeSurvey kojem je Carnet administrator, a su-nositelj sustava Ministarstvo uprave) koji će biti dostupan i objavljen u ožujku na http://www.mfin.hr/hr/izjava-o-fiskalnoj-odgovornosti, pod naslo-vom Sastavljanje i predaja Izjave o fiskalnoj odgo-vornosti za 2015. godinu.

Prijavom na link (koji se posebno navodi za mi-nistarstva i tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije, a posebno za jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave) pristupa se elektroničkom popunjavanju Upitnika o fiskalnoj odgovornosti za obveznike utvrđene u registru prora-čunskih i izvanproračunskih korisnika - Prilog 2a, dok se u PDF formatu prilaže sljedeća dokumentacija:9Izjava na obrascu 1.a – koja se daje ako nisu uo-

čene slabosti i nepravilnosti ili na obrascu 1.b – ako su uočene slabosti i nepravilnosti,

9Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti – Prilog 3 (samo ako se daje Izjava 1.b, tj. ako su uočene slabosti i nepravilnosti)

9Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilno-stima – Prilog 4 (ako su u 2015. godini trebale biti otklonjene slabosti ili nepravilnosti za koje je bio sastavljen Plan otklanjanja slabosti i ne-pravilnosti prema kojem je trebalo postupati tijekom 2015.)

9Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutar-njih kontrola za područja koja su bila revidira-na – Prilog 5 (samo ako je obveznik bio dužan uspostaviti unutarnju reviziju).

Podsjetimo da za obveznike sastavljanja i predaje Izjave koji su u 2015. godini imali postupke primo-predaje vrijede posebna pravila. U postupcima pri-mopredaje nakon 31. kolovoza 2015. godine potreb-no je popuniti Upitnik za 2015. godinu od 1. siječnja do datuma primopredaje. Čelnik koji odlazi predaje novom čelniku uz Izjavu i sve priloge sastavljene za razdoblje od 1. siječnja do datuma primopredaje te-kuće godine, a to su:

− popunjeni Upitnik − Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti− Izviješće o otklonjenim slabostima i nepravil-

nostima utvrđenima prethodne godine i − Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutar-

njih kontrola za područja koja su bila revidirana.Izjave predane u postupku primopredaje osta-

ju kod obveznika do 29. veljače 2016., odnosno 31. ožujka 2016. godine kada se predaju nadležnom ministarstvu, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave ili Ministarstvu financija, ovisno o kojem je obvezniku riječ.

Oni obveznici kod kojih se tijekom 2015. godine dogodila primopredaja, predaju dvije izjave o fiskal-noj odgovornosti: jednu Izjavu čelnika koji je obna-šao dužnost od 1. siječnja do datuma primopredaje i drugu Izjavu čelnika koji je obnašao dužnost od datuma primopredaje do 31. prosinca 2015. godine. Uz dvije izjave u pravilu se predaje jedan popunje-ni Upitnik s prilozima, ali i tu su moguće iznimke. U slučaju primopredaje do 31. kolovoza, prilikom


primopredaje nije potrebno sastaviti novi Upitnik i priloge za tekuću godinu, nego se koriste dokumenti sastavljeni za 2014. godinu. Za 2015. godinu sastavlja se Upitnik s prilozima za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2015. godine, a predaje se zajedno s dvije izjave nadležnom ministarstvu, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave predaju izjave s prilozima Ministarstvu financija.

Kod primopredaje koja se dogodila nakon 31. ko-lovoza 2015. godine sastavlja se Upitnik zajedno s prilozima za razdoblje od 1. siječnja do datuma pri-mopredaje. Ako je, primjerice, primopredaja bila po-četkom rujna 2015. godine, na dio pitanja nije mogu-će odgovoriti, posebice iz područja planiranja, pa se odgovara s „NIJE PRIMJENJIVO“. Jednako tako, mo-guće je da nije donesena odluka o provedbi popisa te se i na pitanje 57. iz računovodstva odgovara s „NIJE PRIMJENJIVO“. U takvim je slučajevima potrebno naknadno za razdoblje od datuma primopredaje do 31. prosinca 2015. godine odgovoriti na prijašnja ne-odgovorena pitanja iz Upitnika. Tada će obveznik uz dvije Izjave do kraja veljače odnosno ožujka predati i dva Upitnika.

Dakle, ako je kod jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave tijekom 2015. godine doš-lo do promjene čelnika nakon 31. kolovoza 2015. godine, elektroničkim putem popunjavaju se dva upitnika, a izjave i odgovarajući prilozi prilažu se u PDF formatu.

Vrijeme koje je na raspolaganju ministarstvima i ostalim razdjelima državnog proračuna te jedinica-ma lokalne i područne (regionalne) samouprave za elektroničko popunjavanje Upitnika ograničeno je na 45 minuta. Dakle, Upitnik je aktivan 45 minuta od otvaranja te je u navedenom vremenu potrebno popuniti i poslati Upitnik.

Po izvršenom popunjavanju elektroničkog Upit-nika mogu se ispisati dani odgovori, kako bi se pro-vjerila istovjetnost unesenog s izvornim Upitnikom. Upitnik se također može spremiti u PDF formatu kao dokaz o dostavi podataka Ministarstvu financija.

3. IZMJENE I DOPUNE UREDBE KOJE UTJEČU NA DAVANJE IZJAVE ZA 2015. GODINU

Na temelju zadnjih izmjena i dopuna Uredbe iz li-stopada 2015. godine, odnosno Upitnika koji je dan u prilogu ove Uredbe, daje se Izjava za 2015. godinu. Te izmjene i dopune Uredbe rezultat su usklađivanja s odredbama propisa kojima se uređuje sustav prora-čuna i unutarnjih kontrola, a koji su se mijenjali tije-kom 2015. godine. Potrebno je naglasiti da se promije-nio isključivo Upitnik za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanprora-čunske korisnike. Upitnik na temelju kojeg daju Izja-vu trgovačka društva i pravne osobe, ostao je nepro-mijenjen u odnosu na prethodnu godinu. Izmijenjeni Upitnik, kao i svi drugi obrasci, dostupan je na inter-netskoj stranici Ministarstva financija (www.mfin.hr/hr/izjava-o-fiskalnoj-odgovornosti).

Krovni propis javnih financija je Zakon o prora-čunu (Nar. nov., br. 87/08., 136/12. i 15/15.). Njegovim izmjenama s početka 2015. godine unaprijeđen je proces planiranja proračuna, a na temelju posebnih

preporuka Europske komisije (Country – specific Re-commendations – CSR) o Nacionalnom programu re-formi i Programu konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2017. godine. Navedeno je utjeca-lo na potrebu usklađivanja dijela pitanja iz Upitnika s dopunjenim odredbama Zakona o proračunu.

Odredbe Uredbe u dijelu koji se odnosi na davanje mišljenja unutarnje revizije o sustavu financijskog upravljanja i kontrola izmijenjene su zbog stupa-nja na snagu Zakona o sustavu unutarnjih kontro-la u javnom sektoru (Nar. nov., br. 78/15.) iz srpnja 2015. godine, a kojim se uređuje sustav unutarnjih kontrola u javnom sektoru te odgovornosti, odnosi i nadležnosti u razvoju sustava unutarnjih kontrola i unutarnja revizija kao dio sustava unutarnjih kon-trola. Promijenjeni su naziv i sadržaj obrasca Mišlje-nja unutarnjih revizora o sustavu financijskog uprav-ljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana. Obrazac se sada zove Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana. Novi je obrazac dan u Prilogu 5. Uredbe. Sadržaj samog obrasca izričajno je dorađen i uvaža-va činjenicu da se unutarnja revizija može usposta-viti na nekoliko različitih načina. Naime, moguće je ustrojiti neovisnu jedinicu za unutarnju reviziju, imenovati unutarnjeg revizora, osnovati zajedničku jedinicu za unutarnju reviziju ili sklopiti sporazum o obavljanju poslova unutarnje revizije s instituci-jom koja ima uspostavljenu unutarnju reviziju na je-dan od prethodno navedenih načina. Kao i do sada, mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola bit će temeljeno na obavljenim revizija-ma, ali i praćenju provedbe preporuka iz prijašnjih razdoblja. Obrazac je također dostupan na inter-netskim stranicama Ministarstva financija http://www.mfin.hr/hr/izjava-o-fiskalnoj-odgovornosti.

Značajan propis koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015. godine je i Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14). Navedenim je Zakonom, između ostalo-ga, uvedena obveza izvještavanja o sredstvima koja neprofitne organizacije ostvare iz javnih izvora, a što je posredno utjecalo i na promjene u Upitniku. Kontrola namjenskog korištenja isplaćenim donaci-jama do krajnjeg korisnika do sada je predstavljala jedan od elemenata učinkovitog i djelotvornog su-stava financijskog upravljanja i kontrola, a provodi-la se isključivo potaknuta pitanjem iz Upitnika (koji je podloga za davanje Izjave). Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organiza-cija, a istodobno i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2015. godine, po prvi put propisuju za jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike na državnoj, ali i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, obvezu kontrole korištenja na-mjenski isplaćenih proračunskih sredstava nepro-fitnim organizacijama. Dakle, kako bi se dodatno ojačala odgovornost za upravljanje proračunskim sredstvima, jedinicama lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, proračunskim i izvanproračun-skim korisnicima propisuje se obveza praćenja da su isplaćena sredstva kojima je unaprijed utvrđena namjena, iskorištena zakonito i namjenski. Zako-


nom o proračunu predviđene su i odgovarajuće nov-čane kazne za nepoštovanje navedenih odredaba Zakona. Novčanom kaznom u svoti od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će za prekršaj čelnika prora-čuna i proračunskog korisnika za isplate za koje se nije provjerilo, odnosno kontroliralo da su sredstva isplaćena neprofitnim organizacijama iskorištena zakonito i namjenski.

Utjecaj na davanje Izjave za 2015. godinu ima i činjenica da za 2016. godinu nije donesen državni proračun, već je donesena Odluka o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa držav-nih tijela i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2016. godine (Nar. nov., br. 109/15 i 130/15 – ispra-vak). Naime, radi održavanja parlamentarnih izbo-ra donošenje Državnog proračuna Republike Hrvat-ske za 2016. i projekcija za 2017. i 2018. godinu nije bilo moguće u rokovima utvrđenim čl. 39. Zakona o proračunu, odnosno do kraja 2015. godine. Stoga je, u skladu s čl. 42. Zakona o proračunu, Hrvatski sabor donio Odluku o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika držav-nog proračuna u prva tri mjeseca 2016. godine. Pri-vremeno financiranje i pravila koja ono donosi tako-đer su imala utjecaj na sadržaj pitanja iz Upitnika u dijelu planiranja.

Tako, primjerice, proračunski korisnici državnog proračuna u Upitniku iz područja Planiranja odgova-raju na pitanje 6., 8. i 15, a zbog privremenog financi-ranja prilikom davanja Izjave za 2015. godinu iznimno

za 2015. godinu odgovaraju na pitanje 8. (dosadašnje pitanje 7.): Obrazloženje financijskog plana proračun-skog korisnika državnog proračuna i proračunskog ko-risnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave sadrži sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ci-ljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasniva-ju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultati-ma programa temeljenim na pokazateljima uspješno-sti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini, te ostala obrazloženja i dokumentaciju.“ i na pi-tanje 15. Proračun JLP(R)S-a, odnosno financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika za iduću proračunsku godinu, donesene su i projekcije za sljede-će dvije proračunske godine.“ daju odgovor: „NIJE PRI-MJENJIVO N/P“.

Izmjenama i dopunama Uredbe promijenjeni su i rokovi čuvanja Izjave. Obveznici su dužni čuvati svu dokumentaciju na temelju koje se daje Izjava najmanje sedam godina od završetka godine u kojoj se daje Izjava. Jednako su tako jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, ministarstva i Hr-vatski sabor kojima se dostavljaju izjave i drugi akti obvezni čuvati ih najmanje sedam godina od zavr-šetka godine u kojoj se daje Izjava. Time su rokovi čuvanja dokumentacije usklađeni s računovodstve-nim propisima, odnosno s odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 124/14. i 115/15.).

FINANCIJSKI I OSTALI NADZOR

Davor KOZINA, dipl. oec.*

Danijela STEPIĆ, dipl. oec.**UDK 336.6

Godišnje izvještavanje o sustavu unutarnjih kontrola

Obveznici uspostave i razvoja sustava unutarnjih kontrola o funkcioniranju ovih sustava za 2015.

godinu izvijestit će putem Izjave o fiskalnoj odgovorno-sti. Godišnje izvješće o sustavu financijskog upravljanja i kontrola (obrazac GI-FUIK) i godišnje izvješće o obavlje-nim revizijama i aktivnostima unutarnje revizije (obrazac GI-UR) više nije potrebno popunjavati i dostavljati Mini-starstvu financija. O novostima u području izvještavanja o sustavima unutarnjih kontrola pročitajte u nastavku.

1. UVODNovi Zakon o sustavu unutarnjih kontrola

usvojen u srpnju 2015.1 definirao je da će se o funk-cioniranju sustava unutarnjih kontrola i aktivno-stima unutarnje revizije izvještavati na godišnjoj razini u skladu s propisima kojima se uređuje da-vanje Izjave o fiskalnoj odgovornosti2. U skladu s time, svi obveznici uspostave i razvoja sustava unutarnjih kontrola o funkcioniranju tih sustava za 2015. godinu izvijestit će samo putem Izjave o fiskalnoj odgovornosti na način i u rokovima koji su određeni Uredbom o sastavljanju i predaji Izja-

1 Nar. nov., br. 78/15.2 Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (Nar. nov., br.

78/15.), čl. 20. i 39.* Ministarstvo financija RH** Ministarstvo financija RH


ve o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila3.

Veliki korisnici proračuna, kao što su središnja ti-jela državne uprave, izvanproračunski korisnici dr-žavnog proračuna, županije i grad Zagreb, županij-ska središta te gradovi iznad 35 000 stanovnika više nisu u obvezi pripremiti posebno godišnje izvješće o sustavu financijskog upravljanja i kontrola (obrazac GI-FUIK), niti su u obvezi pripremiti posebno izvje-šće o obavljenim revizijama i aktivnostima unutar-nje revizije (obrazac GI-UR).

Takav model izvještavanja o sustavima unutar-njih kontrola, odnosno izvještavanja putem Izjave o fiskalnoj odgovornosti, rezultat je povezanog razvo-ja sustava unutarnjih kontrola i proračunskog susta-va posljednjih godina, na što ćemo ukratko podsje-titi u nastavku.

2. JEDNOOBRAZNI MODEL IZVJEŠTAVANJA O SUSTAVIMA UNUTARNJIH KONTROLA

Izvještavanje o sustavima unutarnjih kontrola podnošenjem Izjave o fiskalnoj odgovornosti, uve-deno je još 2011. godine Pravilnikom o provedbi fi-nancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru4 te dalje razrađeno u Naputku za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru5. Navedeni su akti definirali da svi korisnici proračuna podnošenjem Izjave o fiskalnoj odgovornosti ujedno i izvješćuju o funkcioniranju sustavu financijskog upravljanja i kontrola u nje-govim ključnim područjima, odnosno područjima vezanim za proračunski ciklus, uključujući područ-ja planiranja, izvršavanja proračuna / financijskog plana, javne nabave, računovodstva i izvještavanja. Prethodno spomenuti akti obvezivali su velike ko-risnike proračuna, odnosno središnja tijela državne uprave, izvanproračunske korisnike državnog pro-računa, županije i Grad Zagreb, županijska središta te gradove iznad 35 000 stanovnika da osim Izjave o fiskalnoj odgovornosti pripreme i dodatno godišnje izvješće o stanju financijskog upravljanja i kontrola, odnosno popune obrazac GI-FUIK, te posebno izvje-šće o aktivnostima unutarnje revizije i obavljenim unutarnjim revizijama, tzv. obrazac GI-UR. Pitanja u obrascu GI-FUIK bila su razrađena ne prema pro-cesima iz proračunskog ciklusa nego prema kompo-nentama unutarnjih kontrola, uključujući: kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne aktivno-sti, informacije i komunikacija, praćenje i procjena.

Razlog je takva dvostrukog pristupa u izvještavanju i kroz Izjavu o fiskalnoj odgovornosti i kroz dodatna izvješća o stanju financijskog upravljanja i kontrola te aktivnostima unutarnje revizije potrebno sagledati i u kontekstu stupnja razvijenosti sustava unutarnjih kontrola u tom razdoblju te sadržaja i strukture pita-nja u Upitniku za fiskalnu odgovornost.

Promatrano s motrišta komponenti sustava unu-tarnjih kontrola, u tadašnjem su Upitniku o fiskalnoj odgovornosti najviše bila zastupljena pitanja vezana za komponentu – kontrolne aktivnosti, i to većinom kontrole radi osiguranja zakonitosti i pravilnosti u

3 Nar. nov., br. 139/10., 19/14. i 119/15.4 Nar. nov., br. 130/11.5 Nar. nov., br. 132/11.

poslovanju. U svrhu sveobuhvatnog praćenja razvo-ja ostalih komponenti unutarnjih kontrola, osobito kontrolnog okruženja i upravljanja rizicima kroz dodatna godišnja izvješća o sustavima financijskog upravljanja i kontrola (obrazac GI-FUIK) za velike su se korisnike proračuna pratila područja koja su u to vrijeme bila u svojevrsnim počecima razvoja kao, primjerice, područje strateškog planiranja, uređi-vanje ovlasti i odgovornosti za realizaciju ciljeva i upravljanje proračunskim sredstvima, odnosi prve i druge / treće razine proračunskih korisnika i sl.

Navedena su se područja i ostale komponente sustava unutarnjih kontrola u međuvremenu dalje razvijala i postupno integrirala u proračunske pro-cese. Aktivnosti koje su poduzimane u smjeru tog razvoja, ponajprije su bile usmjerene na rješavanje slabosti utvrđenih analizama podataka iz obrazaca GI-FUIK i GI-UR, ali i Izjava o fiskalnoj odgovorno-sti. Naime, prilikom izrade Objedinjenih godišnjih izvješća o sustavima unutarnjih financijskih kon-trola u javnom sektoru RH za 2012., 2013. i 2014. go-dinu analizirali su se podatci iz oba izvora informi-ranja o stanju sustava unutarnjih kontrola, odnosno analizirani su podatci prikupljeni kroz dostavljene Izjave o fiskalnoj odgovornosti te podatci iz obraza-ca GI-FUIK i GI-UR.

Zaključcima Vlade RH kojima su usvojena Obje-dinjena godišnja izvješća za 2012. godinu6, zatim za 2013.7 i 2014. godinu8 ujedno su i naložene mjere za unaprjeđenje razvoja sustava unutarnjih kontrola, osobito u područjima vezanim za razvoj planskog pristupa poslovanju, uređivanje ovlasti i odgovor-nosti za realizaciju ciljeva i upravljanje proračun-skim sredstvima te odnosa između prve i druge / treće razine proračunskih korisnika. U skladu s time pripremljene su određene upute koje su olak-šale korisnicima proračuna praktičnu primjenu, ali i razumijevanje povezanosti pojedinih komponen-ti unutarnjih kontrola s proračunskim sustavom i njihove važnosti u kontekstu osiguranja fiskalne odgovornosti. Tako su, primjerice, pripremljene: Upute za izradu i donošenje godišnjeg plana rada9, predlošci Upute o suradnji između ministarstava i njihovih proračunskih/izvanproračunskih korisnika te Upute o suradnji između jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih/izvanproračunskih korisnika10, predložak objedinje-ne Odluke o prijenosu ovlasti i odgovornosti za pro-vedbu strateškog plana i upravljanje proračunskim sredstvima osiguranim u financijskom planu.

Povezan razvoj sustava unutarnjih kontrola i pro-cesa iz proračunskog ciklusa u prethodnim godina-ma bio je značajan preduvjet za razvoj jednoobra-znog modela izvještavanja o sustavima unutarnjih kontrola, odnosno izvještavanja putem Izjave o fi-skalnoj odgovornosti.

Donošenjem novog Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru u srpnju 2015. godine

6 KLASA: 022-03/13-07/178, URBROJ: 50301-05/16-13-4 od 26. rujna 2013.7 KLASA: 022-03/14-07/364, URBROJ: 50301-05/16-14-2 od 9. listopada

2014.8 KLASA: 022-03/14-07/364, URBROJ: 50301-05/16-14-2 od 7. listopada

2015. http://www.mfin.hr/hr/vijece-za-pifc-1-2 9 https://uprava.gov.hr/10 http://www.mfin.hr/hr/pifc


stvoreno je zakonsko uporište za razvoj takva jed-noobraznog modela izvještavanja te se ubrzo nakon usvajanja Zakona pristupilo izmjenama i dopuna-ma Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila zajedno s pitanjima u Upitniku o fiskalnoj odgovor-nosti. U listopadu 2015. godine usvojene su izmjene i dopune Uredbe, a Upitnik o fiskalnoj odgovornosti izmijenjen je na način da je dopunjen novim, dodat-nim pitanjima, kako slijedi:

Pitanje 3. Za ciljeve iz strateškog plana utvrđeni su i procijenjeni rizici Pitanje 11. Godišnji plan rada je sastavljen u skladu sa strateškim i financijskim planom i objavljen na web stranicama Pitanje 16. Čelnik je u roku 30 dana od stupa-nja na snagu državnog proračuna donio odluku o prijenosu ovlasti i odgovornosti za provedbu strateškog plana i upravljanje proračunskim sredstvima osiguranim u financijskom planu Pitanje 23. Postoji jasna procedura naplate pri-hoda Pitanje 74. Uspostavljen je sustav dokumentira-nja podataka o rizicima i izvještavanja o naj-značajnijim rizicima i postoji jasna procedura o upravljanju rizicima Pitanje 75. Internim aktom (uputom, spora-zumom) uređen je način komunikacije, izvje-štavanja i drugih aktivnosti s proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz nadležnosti

Nova pitanja sadržana u Upitniku o fiskalnoj od-govornosti preuzeta su i modificirana iz obrasca GI-FUIK. Promatrano s motrišta komponenti unutar-njih kontrola, kroz ta je pitanja sadržaj Upitnika o fiskalnoj odgovornosti dopunjen s područjima veza-nim za praćenje razvoja kontrolnog okruženja (cilje-vi, ovlasti i odgovornosti, linije izvještavanja, uređi-vanje odnosa s proračunskim i izvanproračunskim korisnicima u sastavu) te upravljanja rizicima. Riječ je o komponentama unutarnjih kontrola koje su do sada bile u manjoj mjeri zastupljene u Upitniku o

fiskalnoj odgovornosti, odnosno ne toliko izravno i eksplicitno. Potrebno je istaknuti da se svako pita-nje iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti može vezati najmanje s jednom komponentom sustava unutar-njih kontrola, a odgovori na pitanja iz Upitnika ujed-no služe i kao podloga za analizu razvijenosti poje-dinih komponenti unutarnjih kontrola.

U vezi s izvještavanjem o aktivnostima u područ-ju unutarnje revizije, potrebno je istaknuti da kori-snici proračuna koji imaju uspostavljenu unutarnju reviziju više neće izvještavati putem obrasca GI-UR.

Prilikom izmjena i dopuna Uredbe o sastavljanu i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila11 dopunjen je i Prilog 5 – Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana koji se prilaže uz Izjavu o fiskalnoj odgovornosti. Kroz će se taj prilog analizirat podatci o broju planiranih i obavljenih revizija, podatci o obavljenim revizija-ma i preporukama unutarnje revizije u prethodnoj godini, podatci o preporukama unutarnje revizije iz prijašnjih razdoblja koje su provedene u godini za koju se daje Izjava o fiskalnoj odgovornosti, podatci o neprovedenim preporukama unutarnje revizije iz prijašnjih razdoblja.

3. ZAKLJUČAKPo prvi put u 2016. godini izvještavanje o sustavi-

ma unutarnjih kontrola za 2015. godinu bit će prove-deno u cijelosti putem podnošenja Izjave o fiskalnoj odgovornosti. Namjera je ovog članka bila skrenuti pozornost na to da korisnici proračuna više nisu u obvezi do 31. siječnja 2016. godine dostaviti Mi-nistarstvu financija posebna godišnja izvješća za 2015. godinu o stanju financijskog upravljanja i kon-trola (obrazac GI-FUIK) i godišnja izvješća o obav-ljenim unutarnjim revizijama i aktivnostima unu-tarnje revizije (obrazac GI-UR).

11 Nar. nov., br. 119/15.

PROČIŠĆENI TEKSTOVI PROPISA

Zakon o fiskalnoj odgovornostiUrednički pročišćeni tekst*

SADRŽAJ I CILJEVI ZAKONA

Članak 1.Ovim se Zakonom određuju pravila kojima se

ograničava državna potrošnja, jača odgovornost za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje prora-čunskih sredstava te jača sustav kontrola i nadzora radi osiguranja fiskalne odgovornosti.

* Urednički pročišćeni tekst (Nar. nov., br. 139/10. i 19/14.) .

Članak 1.aOvim se Zakonom u pravni poredak Republike

Hrvatske prenosi Direktiva Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica (SL L 306, 23. 11. 2011.).

Članak 2.(1) Cilj ovoga Zakona je osiguranje i održavanje fi-

skalne odgovornosti, transparentnosti i srednjoroč-ne i dugoročne održivosti javnih financija.

(2) Cilj iz stavka 1. ovoga članka postiže se uspo-stavljanjem i jačanjem fiskalnih pravila i pravila za osiguranje fiskalne odgovornosti na temelju kojih


Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) utvrđuje i provodi fiskalnu politiku.

Članak 3.(1) Odredbe ovoga Zakona odnose se na državni

proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanpro-računske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve utvrđene u Registru proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika sukladno Pravilniku o utvrđi-vanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave te o načinu vo-đenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (u daljnjem tekstu: opći proračun).

(2) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na trgo-vačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jed-na ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

ZNAČENJE POJMOVA

Članak 4.Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju

sljedeća značenja:1. Manjak/višak općeg proračuna je razlika iz-

među ukupnih prihoda i ukupnih rashoda općeg proračuna iskazanih prema metodologiji europskog sustava nacionalnih računa (ESA).

2. Izjava o fiskalnoj odgovornosti je godišnja izja-va kojom čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čel-nik jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave te predsjednik uprave trgovačkog društva u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave, čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u dalj-njem tekstu: čelnik) potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredsta-va te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje susta-va financijskog upravljanja i kontrola.

3. Opći proračun je središnji proračun i proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te financijski planovi izvanproračunskih korisnika je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

4. Središnji proračun je državni proračun i finan-cijski planovi izvanproračunskih korisnika držav-nog proračuna.

5. Europski semestar je mehanizam za koordi-naciju i nadzor ekonomskih politika država članica Europske unije u skladu s ciljevima fiskalne stabil-nosti i rasta.

6. Strukturni saldo je manjak, odnosno višak op-ćeg proračuna koji ne uključuje cikličke ekonomske učinke i jednokratne te privremene mjere koje imaju utjecaj na prihode odnosno rashode općeg proraču-na. Strukturni saldo izračunava se sukladno odred-

bama Pakta o stabilnosti i rastu, a prema metodo-logiji europskog sustava nacionalnih računa (ESA) i pravilima Europske unije.

7. Ciklički ekonomski učinci dio su promjene pri-hoda, odnosno rashoda općeg proračuna koji proi-zlaze izravno iz prevladavajućih cikličkih gospodar-skih uvjeta.

8. Porezni rashod predstavlja gubitak poreznog prihoda zbog priznavanja odbitaka, izuzeća i slično od porezne osnovice, odbitka od porezne obveze i povlaštenih poreznih stopa.

9. Katastrofa je događaj definiran propisima iz po-dručja zaštite i spašavanja, a u isto vrijeme ima zna-čajan utjecaj na financijsko stanje općeg proračuna.

10. Veći gospodarski poremećaj odnosi se na me-đugodišnji realni pad bruto domaćeg proizvoda ili kumulativni gubitak outputa u dužem razdoblju koje karakteriziraju međugodišnje realne stope gos-podarskog rasta znatno niže od potencijalnih, a su-kladno odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

FISKALNO PRAVILO

Članak 5.(1) Strukturni saldo izražen udjelom u bruto do-

maćem proizvodu (u daljnjem tekstu: BDP) ostva-rivat će se prema planu prilagodbe radi dostizanja srednjoročnog proračunskog cilja pri čemu rast ras-hoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a, uvećanu za očeki-vani porast cijena.

(1) Plan prilagodbe iz stavka 1. ovoga članka od-lukom određuje Vlada Republike Hrvatske u svrhu ostvarivanja srednjoročnog proračunskog cilja, a na preporuku Vijeća Europske unije, pri čemu među-godišnje smanjenje strukturnog salda mora iznositi najmanje 0,5% BDP-a.

(2) Srednjoročni proračunski cilj iz stavka 1. ovo-ga članka određuje se kao strukturni saldo koji osi-gurava da manjak općeg proračuna ne bude veći od 3% bruto domaćeg proizvoda, odnosno da javni dug ne bude veći od 60% bruto domaćeg proizvoda.

(3) Referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Europska komisija.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, rashodi općeg proračuna mogu se povećati iznad referentne potencijalne stope rasta BDP-a za iznos povećanja prihoda zbog promjena zakonodavnog okvira.

(5) Smanjenje prihoda općeg proračuna, zbog promjene zakonodavnog okvira, mora biti uskla-đeno sa smanjenjem rashoda općeg proračuna i/ili s povećanjem drugih prihoda promjenom zakono-davnog okvira.

(6) Rashodi općeg proračuna iz stavaka 1. i 5. ovo-ga članka ne uključuju:

– rashode za kamate,– rashode za provođenje programa Europske uni-

je bez nacionalnog sufinanciranja,– godišnje promjene rashoda zbog promjena u in-

stitucionalnom obuhvatu općeg proračuna i– godišnje promjene u ciklički osjetljivim rasho-

dima koje utvrđuje Europska komisija.(8) Primjenu fiskalnog pravila iz ovoga članka

prati stručno i neovisno tijelo čije se zadaće defini-raju posebnim propisom.


MAKROEKONOMSKE I PRORAČUNSKE PROJEKCIJE

Članak 5.a(1) Fiskalno planiranje temelji se na realističnim

makroekonomskim i proračunskim projekcijama uz korištenje posljednjih dostupnih informacija.

(2) Dokumenti koji se odnose na izradu državnog proračuna i projekcija za srednjoročno proračunsko razdoblje, a koje donosi Vlada Republike Hrvatske, odnosno koje Vlada Republike Hrvatske predlaže na donošenje Hrvatskome saboru sadrže pretpostavke temeljem kojih se izrađuju makroekonomske pro-jekcije iz stavka 1. ovoga članka, uz navođenje nji-hovih izvora.

(3) Makroekonomske i proračunske projekcije iz stavka 1. ovoga članka uspoređuju se s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije, a zna-čajne razlike obrazlažu se u dokumentima iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Dokumenti iz stavka 2. ovoga članka koji se od-nose na srednjoročno proračunsko razdoblje sadrže:

– višegodišnje proračunske ciljeve iskazane po-kazateljima manjka/viška općeg proračuna, visine javnog duga i rashoda općeg proračuna usklađenih s fiskalnim pravilom iz članka 4. ovoga Zakona,

– projekcije po vrstama prihoda i rashoda općeg proračuna na temelju fiskalnih učinaka nepromije-njenih zakona, drugih propisa i akata planiranja i

– opis predviđenih promjena u zakonima, drugim propisima i aktima planiranja koje imaju fiskalni učinak u srednjoročnom proračunskom razdoblju pokazujući kako se predviđene promjene odražava-ju na ostvarivanje plana prilagodbe iz članka 4. ovo-ga Zakona u odnosu na postojeće stanje.

(5) Pri izradi državnog proračuna i projekcija, objavljuju se i informacije o učinku poreznih ras-hoda na prihode, informacije o potencijalnim obve-zama i informacije o ulaganju u dionice i udjele u glavnici kreditnih i ostalih financijskih institucija te trgovačkih društava, u javnom sektoru i izvan jav-nog sektora, sa značajnim učinkom na proračun.

PRAVILA ZA JAČANJE FISKALNE ODGOVORNOSTI

Članak 6.(1) Tijekom izvršavanja državnog proračuna

Ministarstvo financija može obavljati financijsku kontrolu zakonitog i namjenskog korištenja prora-čunskih sredstava kod proračunskog korisnika dr-žavnog proračuna i krajnjih korisnika.

(2) Kontrolu iz stavka 1. ovoga članka obavljaju osobe ovlaštene od ministra financija.

(3) Osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su o uo-čenoj sumnji na nepravilnost obavijestiti ustrojstvenu jedinicu Ministarstva financija koja obavlja proračun-ski nadzor sukladno odredbama Zakona o proračunu.

(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se na jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave.

IZJAVA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

Članak 7.(1) Čelnik je odgovoran za:1. zakonito, namjensko i svrhovito korištenje

sredstava te

2. učinkovito i djelotvorno funkcioniranje susta-va financijskog upravljanja i kontrola u okviru pro-računom, odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava.

(2) Čelnik je dužan svake godine za prethodnu proračunsku godinu, za razdoblje u kojem je obna-šao dužnost, odnosno obavljao poslove čelnika, sa-staviti Izjavu o fiskalnoj odgovornosti (u daljnjem tekstu: Izjava).

(3) Čelnik Izjavom iz stavka 2. ovoga članka po-tvrđuje:

1. zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava,

2. učinkovito i djelotvorno funkcioniranje susta-va financijskog upravljanja i kontrola u okviru pro-računom, odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava.

Uz Izjavu se prilažu i planovi otklanjanja slabosti i nepravilnosti, izviješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenim prethodne godine i mi-šljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revi-dirana u prethodnoj godini.

(4) Čelnik proračunskog i izvanproračunskog ko-risnika državnog proračuna Izjavu dostavlja nadlež-nom ministarstvu koje provjerava njezin sadržaj.

(5) Čelnik proračunskog i izvanproračunskog ko-risnika proračuna jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave Izjavu dostavlja načelniku, gradonačelniku odnosno županu nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji provjerava njezin sadržaj.

(6) Ministri i čelnici drugih državnih tijela na ra-zini razdjela organizacijske klasifikacije i načelnici, gradonačelnici odnosno župani Izjavu dostavljaju Ministarstvu financija koje provjerava njezin sadržaj.

(7) Čelnik trgovačkog društva u vlasništvu Republi-ke Hrvatske, odnosno čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska Izjavu dostavlja nad-ležnom ministarstvu koje provjerava njezin sadržaj.

(8) Čelnik trgovačkog društva u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, odnosno čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavlja Izjavu, radi pro-vjere njezina sadržaja, jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja ima većinsko vlasniš-tvo, a ako u vlasništvu s jednakim omjerom sudje-luju dvije ili više jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave, Izjava se radi provjere njezina sadržaja dostavlja svim tim jedinicama lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave.

(9) O uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama iz stavka 4., 5., 7. i 8. ovoga članka nad-ležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave dužne su izvijestiti Ministar-stvo financija.

(10) Provjere iz stavka 4., 5., 7. i 8. ovoga članka mogu obavljati i osobe iz članka 6. stavka 5. ovoga Zakona.

(11) Vlada će uredbom propisati izgled i sadržaj Izjave, postupak i rokove sastavljanja i predaje Izjave te način i rokove izvještavanja Ministarstva financija o uočenim nepravilnostima iz stavka 9. ovoga članka.


PRIMJENA FISKALNIH PRAVILA

Članak 8.Fiskalno pravilo iz članka 4. ovoga Zakona ne pri-

mjenjuje se u slučajevima katastrofe i većih gospo-darskih poremećaja pod uvjetom da se time ne ugro-žava fiskalna održivost u srednjoročnom razdoblju. Postupak utvrđivanja nastanka, odnosno postojanja navedenih okolnosti, a koje imaju značajan utjecaj na financijsko stanje općeg proračuna utvrđuje se poseb-nim propisom kojim se definiraju zadaće stručnog i neovisnog tijela za praćenje primjene fiskalnog pravila.

IZVJEŠTAVANJE

Članak 9.(1) O primjeni pravila iz članka 5. ovoga Zakona

izvještava se polugodišnje i godišnje uz polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna u rokovima predviđenim Zakonom o proračunu koji se objavljuje u »Narodnim novinama« i na internet-skim stranicama Ministarstva financija.

(2) Vlada uredbom iz članka 7. stavka 11. ovoga Zakona propisuje i oblik i sadržaj izvještaja o pri-mjeni fiskalnih pravila iz članka 5. ovoga Zakona.

NADZOR

Članak 10.Nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi

Ministarstvo financija.

ODGOVORNOST ZA POVREDU ODREDABA ZAKONA

Članak 11.(1) U slučajevima kada se utvrdi da je čelnik pro-

računskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna prekršio odredbe ovoga Zakona stavit će svoj mandat za obavljanje dužnosti na raspolaganje predsjedniku/predsjednici Vlade, Vladi, odnosno tijelu koje ga je imenovalo, sukladno propisima o imenovanju.

(2) U slučajevima kada se utvrdi da je čelnik pro-računskog i izvanproračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prekr-šio odredbe ovoga Zakona stavit će svoj mandat za obavljanje dužnosti na raspolaganje tijelu koje ga je imenovalo.

PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 11.aNovčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 25.000,00

kuna kaznit će se za prekršaj čelnik:1. ako ne sastavi i dostavi Izjavu o fiskalnoj odgo-

vornosti sukladno članku 7. stavcima 2., 3., 4., 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona,

2. ako Ministarstvo financija, nadležna mini-starstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom provjere sadržaja Izjave o fi-skalnoj odgovornosti iz članka 7. ovoga Zakona uoči da je dokumentacija temeljem koje se daje Izjava o fiskalnoj odgovornosti nevjerodostojna.

Članak 11.b(1) Inspektor proračunskog nadzora koji je u po-

stupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren

prekršaj sastavlja optužni prijedlog protiv počini-telja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave.

(2) Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom stupnju vodi nadležni po-dručni ured Porezne uprave.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 12.Uredbu iz članka 7. stavka 9. ovoga Zakona Vlada

će donijeti u roku od četiri mjeseca od dana stupa-nja na snagu ovoga Zakona.

Članak 13.Fiskalna pravila iz članka 5. ovoga Zakona primje-

njuju se u 2011. godini u proračunskim procesima koji su povezani s izradom i donošenjem proračuna i financijskih planova za 2012. godinu i projekcija za 2013. i 2014. godinu.

Članak 14.Izjava iz članka 7. ovoga Zakona sastavlja se za

2011. godinu u rokovima utvrđenim uredbom iz članka 7. stavka 9. ovoga Zakona.

Članak 15.Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novina-

ma«, a stupa na snagu 1. siječnja 2011.

Nakon uredničkog pročišćavanja teksta Zakona o deviznom poslovanju, ostale su sljedeće odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskal-noj odgovornosti (Nar. nov., br. 19/14. )

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 12.(1) Fiskalno pravilo iz članak 4. ovoga Zakona pri-

mjenjuje se nakon što Vlada Republike Hrvatske odre-di plan prilagodbe iz članka 4. stavka 2. ovoga Zako-na u svrhu ostvarivanja srednjoročnog proračunskog cilja, a na preporuku Vijeća Europske unije.

(2) Do utvrđivanja plana prilagodbe iz stavka 1. ovo-ga članka primjenjuje se privremeno fiskalno pravilo.

(3) Prema privremenom fiskalnom pravilu iz stav-ka 2. ovoga članka međugodišnja stopa rasta rashoda općeg proračuna ne smije biti veća od međugodišnje stope rasta projiciranog, odnosno procijenjenog BDP-a u tekućim cijenama.

(4) Rashodi općeg proračuna iz stavka 3. ovoga članka ne uključuju:

– rashode za kamate,– rashode za provođenje programa Europske unije

bez nacionalnog sufinanciranja i– godišnje promjene rashoda zbog promjena u in-

stitucionalnom obuhvatu općeg proračuna.

Članak 13.Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvat-

ske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave te druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jed-na ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prvi put sastavljaju Izjavu o fiskalnoj odgovornosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, za 2014. godinu.


Članak 14.Vlada Republike Hrvatske uskladit će Uredbu o

sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (»Narodne no-vine«, br. 78/11., 106/12. i 130/13.) s odredbama ovoga

Zakona najkasnije u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 15.Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana

objave u »Narodnim novinama«.

Urednički pročišćeni tekst*

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.Ovom Uredbom propisuje se izgled i sadržaj Izja-

ve o fiskalnoj odgovornosti (u daljnjem tekstu: Izja-va), postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave, način i rokovi izvještavanja Ministarstva financija o uočenim nepravilnostima po provedenim provjera-ma sadržaja izjava te oblik i sadržaj izvještaja o pri-mjeni fiskalnih pravila sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti.

Članak 2.Odredbe ove Uredbe odnose se na državni pro-

račun i proračune jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, proračunske i izvanprora-čunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave utvrđene u Registru proračunskih i izvanpro-računskih korisnika te na trgovačka društva u vla-sništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve te na druge pravne osobe kojima je osnivač Re-publika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvr-đene u Registru trgovačkih društava i drugih prav-nih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj od-govornosti koji objavljuje Ministarstvo financija (u daljnjem tekstu: obveznik).

II. IZJAVA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

Izgled i sadržaj Izjave o fiskalnoj odgovornosti

Članak 3.(1) Čelnik proračunskog i izvanproračunskog ko-

risnika državnog proračuna, čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čel-nik jedinice lokalne samouprave i čelnik jedinice područne (regionalne) samouprave te predsjednik uprave trgovačkog društva u vlasništvu Republike

* Urednički pročišćeni tekst (Nar. nov., br. 78/11., 106/12., 130/13. 19/15. i 119/15.)

Ova uredba donesena je na temelju čl. 7. st. 9. Zakona o fiskalnoj odgovornosti (Nar. nov., br. 139/10.)

Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: čelnik) Izjavom potvrđuje:

– zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sred-stava,

– učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru prora-čunom, odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava.

(2) Izjava se daje na temelju Upitnika o fiskalnoj odgovornosti (u daljnjem tekstu: Upitnik) koji su obveznici davanja Izjave prema ovoj Uredbi dužni prethodno popuniti, te na temelju raspoloživih in-formacija, rezultata rada unutarnje i vanjske revizije i vlastite procjene.

(3) Izjava se može dati i u slučaju uočenih slabosti i nepravilnosti ako uočene slabosti i nepravilnosti ne utječu na zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te na učinkovito i djelotvorno funkcioni-ranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom, odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava.

Članak 4.(1) Izjava sadrži proračunsku godinu na koju se

odnosi, ime, prezime i funkciju čelnika, naziv obve-znika, tekst Izjave, mjesto i datum njezina davanja i potpis čelnika.

(2) Izjava se izrađuje sukladno obrascima u prilo-zima 1.a i 1.b ove Uredbe.

Članak 5.(1) Čelnik može od odgovornih osoba unutarnjih

ustrojstvenih jedinica obveznika tražiti davanje Izjave na temelju popunjenog Upitnika, raspoloži-vih informacija i vlastite procjene, iz njihova dje-lokruga, uz koju prilažu Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti ako uoče slabosti i nepravilnosti, Iz-vješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine i popunjeni Upitnik za njihov djelokrug.

(2) Čelnik može imenovati jednog ili više koordi-natora za popunjavanje Upitnika, sastavljanje Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti te Izvješća o ot-

Uredba o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila


klonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđeni-ma prethodne godine na razini obveznika.

(3) Koordinator(i) iz stavka 2. ovoga članka odgo-vara na pitanja iz Upitnika na razini obveznika i pri-tom koristi dostavljene popunjene upitnike i drugu dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka ako je čel-nik tražio davanje Izjave od odgovornih osoba unu-tarnjih ustrojstvenih jedinica obveznika.

Članak 6.(1) Uz Izjavu se prilaže:– popunjeni Upitnik,– Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti,– Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilno-

stima utvrđenima prethodne godine,– Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutar-

njih kontrola za područja koja su bila revidirana.(2) Preslik Izjave i dokumentacije koja se prila-

že uz Izjavu, izjave odgovornih osoba unutarnjih ustrojstvenih jedinica obveznika iz članka 5. ove Uredbe i svi drugi dokumenti na temelju kojih se daje Izjava dokumentiraju se u Predmetu o fiskalnoj odgovornosti za određenu godinu (u daljnjem tek-stu: Predmet).

(3) Predmet iz stavka 2. ovoga članka ne dostavlja se uz Izjavu, već se čuva kod obveznika.

Upitnik o fiskalnoj odgovornosti

Članak 7.(1) Upitnik obuhvaća pitanja iz područja planiranja,

izvršavanja, javne nabave, računovodstva i izvještava-nja na temelju propisanoga zakonodavnog okvira.

(2) Na temelju pitanja iz Upitnika provodi se sa-moprocjena rada sustava po područjima iz stavka 1. ovoga članka, cilj koje je potvrda da se sredstva ko-riste zakonito, namjenski i svrhovito te da sustav fi-nancijskog upravljanja i kontrola funkcionira učin-kovito i djelotvorno.

(3) Upitnik sadrži i načine testiranja područja iz stavka 1. ovoga članka kojima se procjenjuje do koje se mjere postupa u skladu s propisanim zakonodav-nim okvirom.

(4) Testiranja iz stavka 3. ovoga članka provode se tijekom cijele proračunske godine.

(5) Dokazi o obavljenim testiranjima dokumen-tiraju se u Predmetu koji sadrži i preslik, odnosno referencu pregledane poslovne dokumentacije.

(6) Upitnik se sastavlja na odgovarajućem obras-cu iz priloga 2.a ili priloga 2.b ove Uredbe.

Članak 8.(1) Na sva pitanja iz Upitnika mora se odgovoriti

potvrdno, djelomično potvrdno ili negativno.(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako pitanje

nije primjenjivo na obveznika, na pitanje se odgova-ra: »nije primjenjivo (N/P)«.

(3) Potvrdan odgovor daje se onda ako su usvoje-ni potrebni procesi, procedure, odnosno kontrole, te ako postoje potrebni pisani dokumenti ili interni akti koji su primijenjeni u najmanje 98% poslovnih aktivnosti na koje se pitanje odnosi.

(4) Negativan odgovor daje se onda ako se potreb-ni procesi, procedure, odnosno kontrole ne provode ni u jednoj poslovnoj aktivnosti na koje se pitanje odnosi, odnosno ako se provode u manje od 90% po-

slovnih aktivnosti na koje se pitanje odnosi i ne po-stoje potrebni pisani dokumenti ili interni akti, s tim da je u Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti po-trebno evidentirati slabost, odnosno nepravilnost.

(5) Djelomično potvrdan odgovor daje se u sluča-jevima predviđenima u Upitniku i onima koji nisu obuhvaćeni stavcima 3. i 4., s tim da je u Planu otkla-njanja slabosti i nepravilnosti potrebno evidentirati slabost, odnosno nepravilnost.

(6) Odgovori iz stavaka 3., 4. i 5. testiraju se na uzorku i na način definiran u Upitniku za svako po-jedino pitanje.

Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti

Članak 9.(1) Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti sasto-

ji se od planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti za svako područje iz Upitnika u kojem su uočene slabosti i nepravilnosti, a sadrži opis slabosti i ne-pravilnosti uočenih tijekom postupka popunjavanja Upitnika, akcijski plan s popisom aktivnosti koje je potrebno poduzeti za rješavanje slabosti i nepravil-nosti, očekivani datum otklanjanja slabosti i nepra-vilnosti, te podatke o odgovornim osobama za ot-klanjanje slabosti i nepravilnosti.

(2) Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti sa-stavlja se na obrascu iz priloga 3. ove Uredbe.

(3) Za svako područje iz Upitnika u kojem su uo-čene slabosti i nepravilnosti popunjava se posebni obrazac iz priloga 3. ove Uredbe.

Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine

Članak 10.(1) U Izvješću o otklonjenim slabostima i nepra-

vilnostima utvrđenima prethodne godine navodi se jesu li aktivnosti iz Plana otklanjanja slabosti i ne-pravilnosti realizirane, daje se obrazloženje nereali-ziranih ili djelomično realiziranih aktivnosti i utvr-đuje se novi očekivani datum otklanjanja slabosti i nepravilnosti.

(2) Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravil-nostima utvrđenima prethodne godine sastavlja se na obrascu iz priloga 4. ove Uredbe.

(3) Za svako područje iz Upitnika u kojem su uo-čene slabosti i nepravilnosti i za koje je popunjen posebni obrazac Plana otklanjanja slabosti i nepra-vilnosti iz priloga 3. ove Uredbe, popunjava se po-sebni obrazac Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnosti utvrđenima prethodne godine iz pri-loga 4. ove Uredbe.

Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola

Članak 11.(1) U Mišljenju unutarnje revizije o sustavu unu-

tarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana u godini za koju se daje Izjava o fiskalnoj odgovor-nosti navodi se mišljenje unutarnje revizije o susta-vu unutarnjih kontrola za revidirana područja, broj planiranih i obavljenih revizija u prethodnoj godini, podaci o obavljenim revizijama u prethodnoj godini i provedenim preporukama, uključujući i preporuke


iz ranijih razdoblja koje su provedene u prethodnoj godini i podaci o neprovedenim preporukama.

(2) Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutar-njih kontrola za područja koja su bila revidirana te-melji se na obavljenim revizijama i praćenju proved-be preporuka unutarnje revizije.

(3) Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutar-njih kontrola za područja koja su bila revidirana sa-stavlja se na obrascu iz priloga 5. ove Uredbe.

Postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave o fiskalnoj odgovornosti

Članak 12.(1) Ministri i čelnici drugih državnih tijela na razi-

ni razdjela organizacijske klasifikacije, do 31. ožujka tekuće godine, za ministarstvo, odnosno drugo dr-žavno tijelo, Ministarstvu financija dostavljaju Izja-vu i druge akte iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe za prethodnu godinu, radi provjere njihovog sadržaja.

(2) Načelnici općina, gradonačelnici, odnosno župani, do 31. ožujka tekuće godine, Ministarstvu financija dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe za prethodnu godinu, radi pro-vjere njihovog sadržaja.

(3) Čelnici obveznika koji su izravno odgovorni Hrvatskome saboru dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe Hrvatskome saboru, uz godišnje izvješće o radu, radi provjere njihovog sadržaja.

(4) Čelnici proračunskih i izvanproračunskih ko-risnika državnog proračuna, do 28. veljače tekuće godine, nadležnom ministarstvu dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe za pret-hodnu godinu, radi provjere njihovog sadržaja.

(5) Predsjednici uprava trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, do 31. ožujka tekuće godine, nadležnom ministarstvu dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe za pret-hodnu godinu, radi provjere njihovog sadržaja.

(6) Čelnici drugih pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska, do 31. ožujka tekuće godine, nadležnom ministarstvu dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe za prethodnu godinu, radi provjere njihovog sadržaja.

(7) Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, do 28. veljače tekuće go-dine, načelniku, gradonačelniku, odnosno županu nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju Izjavu i druge akte iz član-ka 6. stavka 1. ove Uredbe za prethodnu godinu, radi provjere njihovog sadržaja.

(8) Predsjednici uprave trgovačkih društava u vlasništvu jedne jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, do 31. ožujka tekuće godine, na-čelniku općine, gradonačelniku, odnosno županu nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju Izjavu i druge akte iz član-ka 6. stavka 1. ove Uredbe za prethodnu godinu, radi provjere njihovog sadržaja.

(9) Čelnici drugih pravnih osoba kojima je osni-vač jedna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, do 31. ožujka tekuće godine, načelniku općine, gradonačelniku, odnosno županu nadležne

jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe za prethodnu godinu, radi provjere njihovog sadržaja.

(10) Predsjednici uprave trgovačkih društava u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, do 31. ožujka tekuće godine, na-čelniku općine, gradonačelniku, odnosno županu one jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave koja ima najveći udio u vlasništvu trgovač-kog društva dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe za prethodnu godinu, radi provjere njihovog sadržaja, a svim ostalim jedini-cama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju udjele u vlasništvu dostavljaju na znanje presliku dostavljene dokumentacije.

(11) Jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave koje imaju jednake udjele u vlasništvu trgovačkih društava koja su zajednički osnovale, a od kojih niti jedna nema najveći udio u vlasništvu, obvezne su međusobno se dogovoriti kojoj od jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave predsjednici uprave trgovačkih društava, do 31. ožujka tekuće godine, radi provjere sadržaja, do-stavljaju Izjavu i druge akte iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe za prethodnu godinu. O dogovoru su dužne najkasnije do 28. veljače tekuće godine pisa-nim putem izvijestiti trgovačko društvo i Ministar-stvo financija.

(12) Jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave koje su osnivači drugih pravnih osoba obvezne su međusobno se dogovoriti kojoj od jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave čelnici drugih pravnih osoba, do 31. ožujka tekuće godine, radi provjere sadržaja, dostavljaju Izjavu i druge akte iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe za pret-hodnu godinu. O dogovoru su dužne najkasnije do 28. veljače tekuće godine pisanim putem izvijestiti pravnu osobu i Ministarstvo financija.

(13) Ako se jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave ne dogovore sukladno stavcima 11. i 12. ovoga članka, svaka od jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, koja ima udio u vlasništvu trgovačkog društva ili je osnivač pravne osobe, ima obvezu provjeriti sadržaj Izjava i druge akte iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe trgovačkog društva u vlasništvu više jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe kojoj su osnivači više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 12.a(1) Iznimno od članka 12. ove Uredbe, prilikom

postupka primopredaje čelnici sastavljaju Izjavu za razdoblje od 1. siječnja tekuće godine do datu-ma prestanka obnašanja dužnosti, koja se zajedno s prilozima iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe predaje čelniku, koji preuzima dužnost, i ulaže u Predmet iz članka 6. stavka 2. ove Uredbe.

(2) Ako je datum primopredaje raniji od 31. kolo-voza, uz Izjavu sastavljenu za razdoblje od 1. siječnja tekuće godine do datuma prestanka obnašanja duž-nosti, predaje se i Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine za one slabosti i nepravilnosti koje su prema Planu ot-


klanjanja slabosti i nepravilnosti trebale biti otklo-njene u razdoblju do datuma prestanka obnašanja dužnosti te prilozi iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe sastavljeni za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca prethodne godine.

(3) Odgovorne osobe unutarnjih ustrojstvenih jedinica obveznika iz članka 5. ove Uredbe prili-kom odlaska s mjesta odgovorne osobe unutarnje ustrojstvene jedinice obveznika i postupka primo-predaje, ako to čelnik od njih zatraži, sastavljaju Izjavu za razdoblje od 1. siječnja tekuće godine do datuma odlaska s mjesta odgovorne osobe, koja se zajedno s prilozima iz članka 6. stavka 1. ove Ured-be predaje čelniku i ulaže u Predmet iz članka 6. stavka 2. ove Uredbe.

Provjera sadržaja Izjave o fiskalnoj odgovornosti

Članak 13.(1) Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i po-

dručne (regionalne) samouprave za svakog obve-znika provjeravaju formalni sadržaj Izjave i Upitni-ka koje im obveznici dostavljaju sukladno članku 12. ove Uredbe.

(2) Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave tijekom prora-čunske godine provjeravaju za svakog obveznika, a na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika, Izjavu i Upitnik koje im obveznici dostavljaju sukladno članku 12. ove Uredbe.

(3) Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave provjeravaju, na odabranom uzorku dostavljenih izvješća o otklo-njenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine, provedbe aktivnosti iz Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđe-nima prethodne godine, koje im obveznici dostav-ljaju, sukladno članku 12. ove Uredbe.

(4) Jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave koje sukladno članku 12. stavcima 5. i 6. ove Uredbe temeljem najvećeg udjela u vlasništvu odnosno dogovora provjeravaju Izjave i Upitnike te Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnosti-ma utvrđenima prethodne godine koje im dostav-ljaju trgovačka društva u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge pravne osobe kojima su osnivači više jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave o provede-nim provjerama obavještavaju druge jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave koje imaju udjele u vlasništvu, odnosno koje su osnivači.

Način i rokovi izvještavanja o uočenim nepravilnostima

Članak 14.Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i po-

dručne (regionalne) samouprave dužne su odmah, a najkasnije u roku od sedam (7) radnih dana, o uoče-nim nepravilnostima po provedenim provjerama iz članka 13. ove Uredbe izvijestiti nadležne instituci-je, odnosno Ministarstvo financija sukladno Naput-ku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepra-vilnostima u upravljanju proračunskim sredstvima, koji donosi ministar financija.

Članak 14.a(1) Obveznik čuva Izjavu iz članka 3. ove Uredbe,

priloge i svu ostalu dokumentaciju temeljem koje se daje Izjava najmanje jedanaest godina od završetka godine u kojoj se Izjava daje.

(2) Obveznici iz članka 12. ove Uredbe kojima se dostavljaju Izjave, popunjeni Upitnici, Planovi ot-klanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješća o otklo-njenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine i Mišljenja unutarnjih revizora o sustavu financijskih upravljanja i kontrola za pod-ručja koja su bila revidirana čuvaju dostavljene do-kumente najmanje jedanaest godine od završetka godine u kojoj se Izjava daje.

III. IZVJEŠTAJ O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA

Oblik i sadržaj izvještaja o primjeni fiskalnih pravila

Članak 15.O primjeni fiskalnih pravila, sukladno Zakonu o

fiskalnoj odgovornosti, izvještava se polugodišnje i godišnje, uz polugodišnji i godišnji izvještaj o izvr-šenju državnog proračuna.

Polugodišnji izvještaj o primjeni fiskalnih pravila

Članak 16.(1) Ministarstvo financija, uz polugodišnji izvje-

štaj o izvršenju državnog proračuna, dostavlja Vladi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) po-lugodišnji izvještaj o primjeni fiskalnih pravila su-kladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, i to za prvo polugodište tekuće proračunske godine do 5. rujna tekuće proračunske godine.

(2) Uz polugodišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna, Vlada do 15. rujna tekuće proračunske godine podnosi Hrvatskom saboru na donošenje i polugodišnji izvještaj o primjeni fiskalnih pravila.

Članak 17.Polugodišnji izvještaj o primjeni fiskalnih pravila

sadrži:– projekciju nominalnog i realnog bruto domaćeg

proizvoda (u daljnjem tekstu: BDP) i projekciju in-flacije koje su bile ishodište za izradu državnog pro-računa za tekuću proračunsku godinu,

– nove projekcije nominalnog i realnog BDP-a te projekciju inflacije ako su projekcije objavljene u smjernicama ekonomske i fiskalne politike za tro-godišnje razdoblje ili u drugim odgovarajućim do-kumentima koje usvaja Vlada,

– podatke o ostvarenjima BDP-a i inflacije te osta-lih makroekonomskih pokazatelja koji upućuju na trendove u gospodarskoj aktivnosti (industrijska proizvodnja, promet u trgovini na malo, indeks građevinskih radova, turistički dolasci i noćenja te robni izvoz i uvoz) u prvom polugodištu tekuće pro-računske godine,

– opis rizika zadovoljenja fiskalnog pravila za te-kuću proračunsku godinu.

Godišnji izvještaj o primjeni fiskalnih pravila

Članak 18.(1) Ministarstvo financija, uz godišnji izvještaj o

izvršenju državnog proračuna, izrađuje godišnji iz-vještaj o primjeni fiskalnih pravila sukladno Zako-


nu o fiskalnoj odgovornosti i dostavlja ga Vladi do 1. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(2) Uz godišnji izvještaj o izvršenju državnog pro-računa, Vlada do 1. lipnja tekuće godine za prethod-nu godinu podnosi Hrvatskom saboru na donošenje i godišnji izvještaj o primjeni fiskalnih pravila.

Članak 19.(1) Do trenutka kad primarni fiskalni saldo općeg

proračuna u nominalnom iznosu bude jednak nuli ili pozitivan, godišnji će izvještaj o primjeni fiskal-nih pravila sadržavati:

– rashode općeg proračuna za godinu koja pret-hodi godini za koju se podnosi godišnji izvještaj o primjeni fiskalnih pravila,

– plan rashoda općeg proračuna za godinu za koju se podnosi godišnji izvještaj o primjeni fi-skalnih pravila,

– rashode općeg proračuna za godinu za koju se podnosi godišnji izvještaj o primjeni fiskalnih pravila,

– iznos nominalnog BDP-a za godinu koja pret-hodi godini za koju se podnosi godišnji izvještaj o primjeni fiskalnih pravila, koji je korišten prilikom izrade državnog proračuna, odnosno izmjena i do-puna državnog proračuna za godinu za koju se pod-nosi godišnji izvještaj o primjeni fiskalnih pravila,

– iznos nominalnog BDP-a za godinu za koju se podnosi godišnji izvještaj o primjeni fiskalnih pra-vila, koji je korišten prilikom izrade državnog prora-čuna, odnosno izmjena i dopuna državnog proraču-na za godinu za koju se podnosi godišnji izvještaj o primjeni fiskalnih pravila,

– izračun razlike udjela planskih rashoda općeg proračuna iz alineje 2. ovoga stavka u iznosu nomi-nalnog BDP-a iz alineje 5. ovoga stavka (iskazanog u postotku) i udjela rashoda općeg proračuna iz ali-neje 1. ovoga stavka u iznosu nominalnog BDP-u iz alineje 4. ovoga stavka (iskazanog u postotku),

– izračun razlike udjela rashoda općeg proračuna iz alineje 3. ovoga stavka u iznosu nominalnog BDP-a iz alineje 5. ovoga stavka (iskazanog u postotku) i udjela rashoda općeg proračuna iz alineje 1. ovoga stavka u iznosu nominalnog BDP-u iz alineje 4. ovo-ga stavka (iskazanog u postotku).

(2) Od trenutka kad primarni fiskalni saldo općeg proračuna u nominalnom iznosu bude jednak nuli ili pozitivan, godišnji će izvještaj o primjeni fiskal-nih pravila sadržavati:

– opis metodologije izračuna ciklički prilagođe-noga primarnog fiskalnog salda,

– opis izračuna ciklički prilagođenoga primarnog fiskalnog salda, koji uključuje i pretpostavke na ko-jima se izračun temelji,

– izračunani ciklički prilagođeni primarni fiskal-ni saldo.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.Obrasci: Izjava o fiskalnoj odgovornosti, koja se

daje onda ako nisu uočene slabosti i nepravilnosti (prilog 1.a), Izjava o fiskalnoj odgovornosti, koja se daje onda ako su uočene slabosti i nepravilnosti (prilog 1.b), Upitnik o fiskalnoj odgovornosti (prilog

2.), Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti (prilog 3.), Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravil-nostima utvrđenima prethodne godine (prilog 4.) i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola (prilog 5.) tiskani su uz ovu Uredbu i sastavni su dio ove Uredbe.

(2) Obrasci iz stavka 1. ovoga članka dostupni su i na internetskoj stranici Ministarstva financija.

Članak 21.(1) Izjava iz članka 3. ove Uredbe prvi se put sa-

stavlja za 2011. godinu u 2012. godini prema rokovi-ma utvrđenima člankom 12. ove Uredbe.

(2) Sukladno članku 7. ove Uredbe testiraju se ak-tivnosti koje su se provodile u 2011. godini, bez obzi-ra na to što su se one mogle odnositi na 2010. ili 2012. godinu.

(3) Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilno-stima utvrđenima prethodne godine prvi se put do-stavlja uz Izjavu za 2012. godinu u 2013. godini prema rokovima utvrđenima člankom 12. ove Uredbe.

(4) Izvještaji o primjeni fiskalnih pravila prvi se put sastavljaju za 2012. godinu prema rokovima utvrđenima člancima 16. i 18. ove Uredbe.

Članak 22.Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana

objave u »Narodnim novinama«.

Prilozi koji su sastavni dio uredničkog teksta ove uredbe objavljeni su u nekoliko Narodnih novina, kako je dano u nastavku:

Prilog Narodne novine broj1.a 19/15.1.b 19/15.2.a 119/15.2.b 19/15.3 78/11.4 78/11.5 119/15.

PRILOG 1.a

IZJAVA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI*[1] ZA _________ GODINU

Ja, (ime i prezime, titula i funkcija), čelnik (naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve/proračunskog korisnika državnog proračuna/izvanproračunskog korisnika državnog proračuna/proračunskog korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave/izvanproračunskog kori-snika jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, predsjednik uprave trgovačkog društva u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave i čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave),

na temelju popunjenog Upitnika o fiskalnoj odgovornosti, raspoloživih informacija, rezultata rada unutarnje i vanjske revizije te vlastite procje-ne, potvrđujem:

– zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava,


– učinkovito i djelotvorno funkcioniranje su-stava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom odnosno financijskim planom utvr-đenih sredstava.

(mjesto i datum izdavanja)Potpis čelnika(ime i prezime, titula i funkcija)

PRILOG 1.b

IZJAVA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI*[2] ZA _________ GODINU

Ja, (ime i prezime, titula i funkcija), čelnik (naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve/proračunskog korisnika državnog proračuna/izvanproračunskog korisnika državnog proračuna/proračunskog korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave/izvanproračunskog kori-snika jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, predsjednik uprave trgovačkog društva u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave i čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave),

OBRAČUN PLAĆA, NADOKNADA I DRUGIH DOHODAKA- i sve o JOPPD -

prosinac 2015.

NOVO AKTUALNO

izjavljujem da sam na temelju popunjenog Upitnika o fiskalnoj odgovornosti, raspoloživih informacija, rezultata rada unutarnje i vanjske revizije te vlastite procjene uočio slabosti i nepra-vilnosti u područjima

(navesti područja i pitanja iz Upitnika o fiskal-noj odgovornosti na koja je odgovoreno djelomično potvrdno i negativno), a koje će biti otklonjene su-kladno Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti.

Izjavljujem da navedene slabosti i nepravilno-sti ne utječu na zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te na učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru sredstava utvrđenih u proraču-nu odnosno financijskom planu.

Slijedom navedenog potvrđujem:– zakonito, namjensko i svrhovito korištenje

sredstava,– učinkovito i djelotvorno funkcioniranje su-

stava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom odnosno financijskim planom utvr-đenih sredstava.

(mjesto i datum izdavanja)

Potpis čelnika

(ime i prezime, titula i funkcija)

PRILOG 2.aObveznik ______________________________

UPITNIK O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI ZA OBVEZNIKE UTVRĐENE U REGISTRU PRORAČUNSKIH I IZVANPRORAČUNSKIH KORISNIKA ZA PRORAČUNSKU GODINU _______

Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca1

N/P DA NE2

PLANIRANJE PRORAČUNA/FINANCIJSKOG PLANA

1.Strateški plan je sastavljen i objavljen na web strani-cama (odgovaraju ministarstva i druga tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije)

link na web-stranicu

2.

Programi iz financijskog plana povezani su s ciljevima iz strateškog plana (odgovaraju ministarstva i druga tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije)

vezne tabliceovo pitanje nije primjenjivo za godinu u kojoj se donosi odluka o privremenom fi-nanciranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih korisni-ka za prva tri mjeseca nared-ne godine

3.Za ciljeve iz strateškog plana utvrđeni su i procijenjeni rizici (odgovaraju ministarstva i druga tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije)

tablica rizika


Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca1

N/P DA NE2

4.

Upravno tijelo nadležno za financije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nakon primitka uputa za izradu proračuna jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave od Ministarstva financija izradilo je i dostavilo proračunskim i izvanproračun-skim korisnicima jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave upute za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s limiti-ma odnosno s visinama financijskog plana po prora-čunskim korisnicima za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, koje su raspoređene na:– visinu sredstava potrebnih za provedbu postojećih programa, odnosno aktivnosti, koje proizlaze iz tre-nutno važećih propisa i– visinu sredstava potrebnih za uvođenje i provedbu novih ili promjenu postojećih programa, odnosno ak-tivnosti(odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje u svojoj nadležnosti imaju proračun-ske i izvanproračunske korisnike)

preslika odnosno referenca dopisa i upute

5.

Ministarstvo je nakon primitka uputa za izradu pri-jedloga državnog proračuna od Ministarstva financija izradilo i dostavilo proračunskim korisnicima iz svo-je nadležnosti upute s limitima, odnosno s visinama financijskog plana po proračunskim korisnicima za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, koje su raspoređene na:– visinu sredstava potrebnih za provedbu postojećih programa, odnosno aktivnosti, koje proizlaze iz tre-nutno važećih propisa i– visinu sredstava potrebnih za uvođenje i provedbu novih ili promjenu postojećih programa, odnosno ak-tivnosti,a u razdoblju privremenog financiranja, ministarstvo je, nakon primitka uputa za izradu financijskih plano-va proračunskih i izvanproračunskih korisnika držav-nog proračuna za prva tri mjeseca proračunske godine od Ministarstva financija, izradilo i dostavilo upute s limitima plana za prva tri mjeseca proračunske godine korisnicima iz svoje nadležnosti (odgovaraju ministar-stva koja u svojoj nadležnosti imaju proračunske kori-snike)

preslika odnosno referenca dopisa i upute

6.

Financijski plan proračunskog korisnika državnog proračuna sadrži prihode i primitke iskazane po vr-stama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifika-cijama i obrazloženje prijedloga financijskog plana, a u razdoblju privremenog financiranja, sadrži procjenu prihoda i primitaka iskazanih po vrstama, rashoda i izdataka predviđenih za prva tri mjeseca proračunske godine, razvrstanih prema proračunskim klasifikaci-jama

preslika odnosno referenca financijskog plana usvojenog do 31. prosinca

7.

Financijski plan proračunskog korisnika jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave sadrži pri-hode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama te obrazloženje prijed-loga financijskog plana


Za narudžbe naših izdanja ili dokup minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760 • mob.: 099/4699-760 ili e-mail: [email protected]


Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca1

N/P DA NE2

8.

Obrazloženje financijskog plana proračunskog kori-snika državnog proračuna i proračunskog korisnika je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sa-drži sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve, stra-tegiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima progra-ma temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz nad-ležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini te ostala obrazloženja i dokumentaciju

preslika odnosno referenca obrazloženja financijskog plana usvojenog do 31. pro-sincapitanje nije primjenjivo za proračunske korisnike dr-žavnog proračuna za godinu u kojoj se donosi odluka o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih pro-računskih korisnika za prva tri mjeseca naredne godine

9.

Financijski plan izvanproračunskog korisnika držav-nog proračuna i jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifika-cijama i obrazloženje prijedloga financijskog plana, a u razdoblju privremenog financiranja, financijski plan izvanproračunskog korisnika državnog proračuna sa-drži procjenu prihoda i primitaka iskazanih po vrsta-ma, rashoda i izdataka predviđenih za prva tri mjeseca proračunske godine, razvrstanih prema proračunskim klasifikacijama


10.

Usklađeni prijedlog financijskog plana ministarstva sastavljen je temeljem prikupljenih i objedinjenih pri-jedloga financijskih planova proračunskih korisnika (odgovaraju ministarstva koja u svojoj nadležnosti imaju proračunske korisnike)

provesti analizu na način da se zbroje prihodi i rashodi iz financijskih planova prora-čunskih korisnika te prihodi i rashodi iz financijskog plana nadležnog ministarstva bez proračunskih korisnika te us-porede s podacima u uskla-đenom financijskom planu

11.

Godišnji plan rada je sastavljen u skladu sa strateškim i financijskim planom i objavljen na web stranicama (odgovaraju ministarstva i druga tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije)

link na web stranicu

12.

Uz opći i posebni dio proračuna jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, predstavničkom ti-jelu na usvajanje upućen je i plan razvojnih programa koji sadrži ciljeve te prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave povezane s pro-gramskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna

preslika odnosno referenca plana razvojnih programa

13.

Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uputio je prijedlog proračuna i projekcija predstavničkom tijelu na donošenje u zakonom predviđenom roku

preslika odnosno referenca dopisa odnosno drugi dokaz da je prijedlog proračuna i projekcija predan predstav-ničkom tijelu

14. Doneseni proračun objavljen je u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave broj i naziv službenog glasila

i datum objave

NOMOTEHNIKA: IZRADA OPĆIH AKATA(zakona, uredaba, pravilnika, statuta, poslovnika, naredaba, naputaka i dr.)S dodatkom KOMENTAR JEDINSTVENIH NOMOTEHNIČKIH PRAVILA

Cijena: 231,00 kn Opseg: 528 str.

Autori:doc. dr. sc. Ivan Milotić, dipl. iur. i Domagoj Peranić, dipl. iur.


Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca1

N/P DA NE2

15.

Uz proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika za iduću proračunsku godinu, donijele su se i projekcije za sljedeće dvije pro-računske godine

broj i naziv službenog glasila i datum objave za proračunepreslika odnosno referenca financijskog plana usvojenog do 31. prosinca za prora-čunske i izvanproračunske korisnikepitanje nije primjenjivo za proračunske i izvanprora-čunske korisnike državnog proračuna za godinu u kojoj se donosi odluka o privreme-nom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih korisnika za prva tri mjeseca naredne godine

16.

Čelnik je u roku 30 dana od stupanja na snagu držav-nog proračuna donio odluku o prijenosu ovlasti i od-govornosti za provedbu strateškog plana i upravljanje proračunskim sredstvima osiguranim u financijskom planu (odgovaraju ministarstva i druga tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije)

preslika odluke

17.Proračun te izmjene i dopune i odluka o izvršavanju dostavljeni su Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu

preslika odnosno referenca dopisa

18.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave se zaduživala/ davala suglasnost za zaduživanje/jam-stvo sukladno odredbama Zakona o proračunu i Pra-vilnika o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

preslike odnosno reference dobivenih i danih suglasnosti

Ako pitanje nije primjenjivo na obveznika oznaka »X« stavlja se u stupac N/P.

Ako se u različitim pitanjima traži isti dokaz, po-trebno ga je priložiti samo jednom.

Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca

N/P DA NE3 DJELO-MIČNO4

IZVRŠAVANJE PRORAČUNA/FINACIJSKOG PLANA

19.Procedura stvaranja ugovornih obveza ja-sno je definirana i dostupna svim ustroj-stvenim jedinicama/upravnim odjelima

preslika odnosno referenca pisane procedure

20.

Obveze po ugovorima koji zahtijevaju pla-ćanje iz proračuna u sljedećim godinama preuzimale su se isključivo uz suglasnost ministra financija/Vlade Republike Hr-vatske odnosno općinskog načelnika /gradonačelnika /župana (odgovaraju proračunski korisnici državnog prora-čuna i proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave)

preslike odnosno reference dobi-venih suglasnosti na uzorku od najviše 20

1 Stupac Referenca se ne popunjava već su u njemu dane upute koja je vrsta dokaza podloga za davanje odgovora na pitanje

2 Za svaki negativan odgovor evidentirati slabost, odnosno nepravilnost u Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti

9 Napomena:Sva pitanja u Upitniku moraju biti odgovorena

upisivanjem oznake »X« u odgovarajući stupac.


Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca


21.

Obveze po investicijskim projektima pre-uzimaju se isključivo ako su predviđene u proračunu i projekcijama, financijskom planu i po provedenom stručnom vred-novanju i ocjeni opravdanosti te učinko-vitosti investicijskog projekta

na uzorku od najviše 10 investicij-skih projekata dokazati poveza-nost s proračunom i projekcijama, odnosno s financijskim planom i priložiti preslike odnosno reference provedenih vrednovanja

22.

Preraspodjele su izvršene u skladu s odredbama Zakona o proračunu (odgo-varaju jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave)

preslika odnosno referenca dopisa s odobrenom preraspodjelom

23. Postoji jasna procedura naplate prihoda

preslika odnosno referenca pisane procedure iz koje su vidljive vrste prihoda koje se naplaćuju, mjere naplate koje će poduzimati, vre-mensko razdoblje nakon kojeg se pokreće pojedina mjera naplate, slučajeve u kojima treba pribaviti instrumente osiguranja plaćanja, praćenje naplate po poduzetim mjerama, osobe koje će obavljati navedene poslove i slično

24.

Poduzete su sve potrebne mjere za potpu-nu naplatu prihoda i primitaka iz nadlež-nosti i uplatu u proračun prema važećim propisima

na uzorku od 10% dospjelih nena-plaćenih potraživanja sa stanjem 31. prosinca dokazi o poduzetim radnjama za naplatu (preslike odnosno reference odgovarajućih dopisa, opomena), a najviše 100

25.

Svi namjenski prihodi i primici te vlastiti prihodi proračunskih korisnika uplaći-vali su se u nadležni proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave osim onih koji su izuzeti od obve-ze uplate temeljem odluke o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje u svojoj nadležnosti imaju proračunske korisnike)

dokaz o uplati namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda u nadležni proračun i preslika odno-sno referenca odluke

26.

Ministarstvo odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prati-la je korištenje namjenskih prihoda i pri-mitaka te vlastitih prihoda koje ostvaruju proračunski korisnici iz svoje nadležnosti koji su izuzeti od uplate u proračun

dokaz o načinu praćenja

27. Sredstva su utrošena u skladu s proraču-nom odnosno financijskim planom

izvještaj o izvršenju proračuna za jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave iz kojeg se vidi da nije utrošeno više sredstva od odobrenih proračunom (osim za vlastite i namjenske prihode i primitke u skladu sa Zakonom o proračunu)usporedba izvršenja i financijskog plana iz koje se vidi da nije utro-šeno više sredstva od odobrenih financijskim planom (osim za vla-stite i namjenske prihode i primitke u skladu sa Zakonom o proračunu) za proračunske i izvanproračunske korisnike


Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca


28.

nasumično odabrano najmanje pet isplata po svakoj od vrsta rasho-da na razini definiranoj u Tablici: Testiranja uz pitanje 24. danoj u dodatku 1 Upitnika

29.Pratilo se i kontroliralo namjensko ispla-ćivanje donacija, pomoći, subvencija do krajnjeg korisnika te korištenje istih

uzorak od 5% ukupnog broja svih transfera i minimalno 5% uku-pne vrijednosti svih transfera, a najviše 100

29.1. Dostupne su preslike odnosno reference ugovora koji su podloga za isplate preslike odnosno reference ugovora

29.2.

Obavljene su provjere na licu mjesta na odabranom uzorku od onih krajnjih kori-snika kojima su na godišnjoj razini izvr-šene isplate iznad 20.000,00 kuna

preslika odnosno referenca zapi-snika izvršene kontrole određenog broja krajnjih korisnika (uzorak) koji su na godišnjoj ostvarili iznad 20.000,00 kuna od proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika

29.3. Postoji izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava/realizaciji projekta preslika odnosno referenca izvije-

šća

30. Prilikom isporuke opreme/izvođenja ra-dova obavljene su sve potrebne provjere

provjera na uzorku 5% ukupnog broja svih nabava dugotrajne ne-financijske imovine i minimalno 5% ukupne vrijednosti svih nabava dugotrajne nefinancijske imovine

30.1. Oprema je isporučena/Radovi su izvede-ni na način utvrđen ugovorom priložiti odgovarajući dokaz

30.2.Oprema je isporučena/Radovi su izve-deni u skladu s vremenskim rokovima iz ugovora

priložiti odgovarajući dokaz

30.3.Oprema je isporučena/Radovi su izvede-ni u skladu sa zahtjevima količine i kvali-tete iz ugovora


30.4.Oprema je isporučena/Radovi su izvede-ni na lokacijama koje su navedene u ugo-voru


30.5. Oprema je isporučena/Radovi su izvede-ni prema opisu iz ugovora priložiti odgovarajući dokaz

30.6.Oprema je isporučena/Radovi su izvede-ni sukladno nacrtima, analizama, mode-lima, uzorcima iz ugovora


30.7. Oprema je instalirana i u upotrebi priložiti odgovarajući dokaz

31.

Propisana je procedura zaprimanja ra-čuna, njihove provjere u odgovarajućim ustrojstvenim jedinicama/upravnim odjelima i pravovremenog plaćanja

preslika odnosno referenca pisane procedure

32. Svi ugovori se čuvaju i arhiviraju suklad-no propisima o čuvanju arhivske građe

preslika odnosno referenca na pra-vilnik o zaštiti i obradi arhivskoga gradiva

33.

Imenovana je osoba za nepravilnosti (od-govaraju ministarstva i druga državna ti-jela na razini razdjela organizacijske kla-sifikacije te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave)

preslika odnosno referenca odluke o imenovanju ili link na web strani-cu gdje su objavljeni podaci o osobi za nepravilnosti

3 Za svaki negativan odgovor evidentirati slabost, odnosno nepravilnost u Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti4 Za svaki djelomično potvrdan odgovor evidentirati slabost, odnosno nepravilnost u Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti



upisivanjem oznake »X« u odgovarajući stupac.Ako pitanje nije primjenjivo na obveznika oznaka

»X« stavlja se u stupac N/P.


U ćelije označene sivom bojom nije dozvoljeno upisivati odgovore.

Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca


JAVNA NABAVAdokazati na uzorku od 5% ugo-vora/objava/provedenih postu-paka javne nabave

34.

U zaključenim ugovorima o nabava-ma velike vrijednosti ugovoreni su instrumenti za osiguranje urednog is-punjenja ugovornih obveza ili odred-be o ugovornoj kazni

preslike odnosno reference ugovora, navesti članak u kojem stoje odredbe o instrumentima urednog ispunjenja ugovornih obveza ili odredbe o ugovornoj kazni

35.

Ugovori o javnoj nabavi zaključeni su u skladu s uvjetima određenim u do-kumentaciji za nadmetanje i odabra-nom ponudom

preslike odnosno reference dokumentacije o provedenim postupcima i preslike odnosno reference ugovora

36.

Za sve predmete javne nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 200.000,00 kuna za nabavu robe i usluga, odnosno za nabavu ra-dova jednaka ili veća od 500.000,00 kuna provedeni su postupci javne nabave sukladno odredbama Zako-na o javnoj nabavi

oznake i datum objave

37.

Za provedene postupke javne nabave u Elektroničkom oglasniku javne na-bave objavljene su odgovarajuće obja-ve sukladno Zakonu o javnoj nabavi


38.

Na internetskim stranicama (ili u služ-benim glasilu ili na oglasnoj ploči ili na drugi način) dostupan je popis gospo-darskih subjekata s kojima je obveznik odnosno predstavnik naručitelja ili s njime povezane osobe u sukobu inte-resa u smislu propisa o javnoj nabavi

adresa internetske stranice ili broj i naziv službenog glasila ili druga oznaka mjesta gdje je popis objavljen

39. Donesen je plan nabave u skladu s propisima o javnoj nabavi adresa internetskih stranicama

gdje je objavljen plan nabave

40.

U pripremi i provedbi postupaka jav-ne nabave najmanje jedan ovlašteni predstavnik imao je važeći certifikat u području javne nabave u skladu s pro-pisima o javnoj nabavi.

preslika odnosno referenca po-tvrda i internih odluka o imeno-vanju ovlaštenih predstavnika naručitelja

41.

U pripremi tehničke specifikacije su-djelovale su osobe različite od ovla-štenih predstavnika naručitelja koje ocjenjuju ponude

imena osoba koje su sudjelovale u pripremi tehničke dokumen-tacije i preslika odnosno refe-renca internih odluka o imeno-vanju ovlaštenih predstavnika naručitelja

42.

Ovlašteni predstavnici naručitelja koji daju prijedlog za odluku o odabiru bili su različiti od osoba koje prate proved-bu ugovora

preslika odnosno referenca internih odluka o imenovanju ovlaštenih predstavnika naru-čitelja i imena osoba koje prate provedbu ugovora



Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca


43.

Naručitelj vodi registar ugovora o jav-noj nabavi i okvirnih sporazuma koji sadrži podatke u skladu s propisima o javnoj nabavi

adresa internetskih stranicama gdje je objavljen registar ugo-vora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma

44.

Sva dokumentacija o svakom postup-ku javne nabave čuva se najmanje če-tiri godine od završetka postupka jav-ne nabave

preslika odnosno referenca ovit-ka predmeta

45.Ugovori o nabavi javnih usluga iz Do-datka II. B sklopljeni su na temelju odredaba Zakona o javnoj nabavi

preslike odnosno reference do-kumentacije o nabavi i skloplje-nih ugovora

46.

Do 31. ožujka tijelu nadležnom za su-stav javne nabave dostavljeno je iz-vješće o javnoj nabavi za prethodnu godinu koje sadrži podatke sukladno Zakonu o javnoj nabavi

preslika odnosno referenca izvješća

47.

Donesen je akt kojim su uređena pi-tanja nabave za nabavu robe i usluga odnosno za nabavu radova na koje se ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi

preslika odnosno referenca akta


6 Za svaki djelomično potvrdan odgovor evidentirati slabost, odnosno nepravilnost u Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti




Ako je provođenje postupaka javne nabave obje-dinjeno na razini osnivača, obveznik odgovara »NIJE PRIMJENJIVO – N/P«.


Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca


RAČUNOVODSTVO

48.

Rashodi su evidentirani u glavnoj knjizi na temelju nastanka poslovnog događa-ja (obveze) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose, neovisno o plaćanju

uzorak 1% svih dokumenata temeljem kojih su evidentira-ni poslovni događaji (ulazni računi, obračuni i dr.), a najviše 100

49.

Narudžbenice su valjano ispunjene na način da se vidi tko je nabavu inicirao, tko je nabavu odobrio, koja vrsta roba/usluga/ radova se nabavlja, uz detaljnu specifikaciju jedinica mjere, količina, je-diničnih cijena te ukupnih cijena

uzorak 1% svih narudžbeni-ca, a najviše 100

50.

U potpisanim ugovorima s dobavljačima/pružateljima usluga/izvršiteljima radova detaljno je utvrđena vrsta robe/usluga/radova koji se nabavljaju

uzorak 5% svih ugovora i mi-nimalno 5% ukupne vrijed-nosti svih ugovora

51.

Iz primke, otpremnice i drugog odgova-rajućeg dokumenta potpisanog od skladi-štara ili druge osobe zadužene za zapri-manje robe i dobavljača vidljivo je da je prilikom preuzimanja robe utvrđena ko-ličina, stanje i kvaliteta zaprimljene robe

preslike odnosno reference dokumenata na uzorku 5% svih dokumenata, a najviše 100

52.

Postoji izvještaj o obavljenoj usluzi od-nosno druga vrsta pisanog odobrenja ili dokumentacije kojom se potvrđuje izvr-šenje usluge

preslika odnosno referenca izvještaja ili druge dokumen-tacije na uzorku 1% izvršenih usluga, a najviše 100


Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca


53.

O izvedenim radovima, sukladno defini-ranoj proceduri odobrenja radova, postoji privremena odnosno konačna obračun-ska situacija, koju odobrava osoba odno-sno tijelo koje nadzire i odobrava radove

preslike odnosno reference odobrenih privremenih od-nosno konačnih situacija na uzorku 5% svih ugovora

54.Na zaprimljenim računima navedeni su svi elementi računa u skladu sa zakon-skim i podzakonskim propisima

uzorak 1% svih računa, a najviše 100

55.Zaprimljeni računi sadrže referencu na broj narudžbenice/ugovora temeljem ko-jeg su roba/usluge/radovi isporučeni

uzorak 1% svih računa po ugovorima sklopljenim teme-ljem postupaka javne naba-ve, a najviše 100

56.

Računi sadrže detaljnu specifikaciju roba/usluga/radova koje odgovaraju opi-su i specifikaciji roba/usluga/radova de-finiranih narudžbenicom odnosno ugo-vorom

Uzorak 1% svih računa, a najviše 100

57.Za svaki račun obavljena je matematička kontrola ispravnosti iznosa koji je zaraču-nan, što je naznačeno na računu


58.Provjereno je postojanje potpisa, žiga ili druge oznake kojom se može potvrditi da je račun odobren za plaćanje


59.

Nakon provjere suštine računa i doku-mentacije obavljenih usluga, radova od-nosno nabave robe računi se u glavnoj knjizi evidentiraju po proračunskim kla-sifikacijama (odgovaraju obveznici pri-mjene proračunskog računovodstva)


60.

Prihodi su evidentirani u glavnoj knjizi u trenutku u kojem su postali raspoloživi i mjerljivi (odgovaraju obveznici primjene proračunskog računovodstva)

uzorak 1% svih uplata, a najviše 100

61.

Za primljene i dane donacije nefinancij-ske imovine u glavnoj knjizi evidentirani su prihodi i rashodi prema procijenjenoj vrijednosti imovine, a međusobni prijenos nefinancijske imovine proračuna i pro-računskih korisnika evidentiran je preko promjena u obujmu imovine (odgovaraju obveznici primjene proračunskog računo-vodstva)

uzorak 5% svih donacija i mi-nimalno 5% ukupne vrijed-nosti svih primljenih i danih donacija

62.

Povjerenstva za popis osnovao je čel-nik proračuna/proračunskog korisnika. Odredio je datum obavljanja popisa, ro-kove obavljanja popisa i dostavljanje iz-vještaja s priloženim popisnim listama

preslika odnosno referenca odluke o provođenju popisa

63.

Povjerenstvo za popis obavilo je popis cjelokupne imovine i obveza, sastavilo iz-vještaj temeljem popisnih lista i predalo ga čelniku

preslika odnosno referenca izvještaja

64.

Poslovne knjige i računovodstvene ispra-ve čuvaju se sukladno rokovima utvr-đenima Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu (odgo-varaju obveznici primjene proračunskog računovodstva)

klasifikacijska oznaka Pra-vilnika o čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva odno-sno odgovarajući dokaz


Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca


65.

Uspostavljene računovodstvene eviden-cije omogućile su praćenje korištenja sredstva po izvorima financiranja i pro-gramima (projektima/aktivnostima)

dio analitičke evidencije po izvorima financiranja i programima (projektima i aktivnostima) ili referenca iz pitanja 23.

66. Uspostavljena je evidencija svih ugovora preslika odnosno referenca dijela evidencije

67.Vodi se analitička evidencija dugotrajne nefinancijske imovine i usklađena je s glavnom knjigom

preslika odnosno referenca dijela evidencije


8 Za svaki djelomično potvrdan odgovor evidentirati slabost, odnosno nepravilnost u Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti




Ako se u različitim pitanjima traži isti dokaz, po-trebno ga je priložiti samo jednom. U ćelije označe-ne sivom bojom nije dozvoljeno upisivati odgovore.

Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca

N/P DA NE9

IZVJEŠTAVANJE I OSTALO

68.

Kod predaje financijskih izvještaja poštivali su se ro-kovi i način predaje utvrđeni Pravilnikom o financij-skom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (odgovaraju obveznici primjene proračunskog raču-novodstva)

preslike odnosno referen-ce referentnih stranica financijskih izvještaja

69.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izvještavala je Ministarstvo financija o zaduženjima/danim suglasnostima za zaduženja/jamstva suklad-no odredbama Zakona o proračunu i Pravilnika o po-stupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave)

preslika odnosno referen-ca dopisa

70.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve (korisnik pomoći izravnanja) dostavila je izvještaj o utrošenim sredstvima resornom ministarstvu ili nadležnom tijelu državne uprave na propisan način i u rokovima utvrđenima Uredbom o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve i odlukama o kriterijima i mjerilima za osiguranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba u djelatnostima osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva (odgovaraju jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave – nositelji decentraliziranih funkcija)


71.

Kod predaje polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o iz-vršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave poštivali su se rokovi i odredbe o sadržaju izvještaja utvrđene Zakonom o proračunu (odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave)

preslika odnosno referen-ca dopisa odnosno drugi dokaz da je polugodišnji i godišnji izvještaj predan predstavničkom tijelu te broj i naziv službenog glasila i datum objave izvještaja



Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca

N/P DA NE9

72.

Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave dostavljen je Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana nakon što ga je donijelo predstavničko tijelo odnosno u slučaju da ga predstavničko tijelo nije donijelo, u roku od 60 dana od dana podnošenja na-vedenog izvještaja predstavničkom tijelu (odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave)


73.

Provedene su suštinske i formalne kontrole dostavlje-nih Izjava o fiskalnoj odgovornost (odgovaraju nad-ležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave kojima se dostavljaju izjave o fiskalnoj odgovornosti)

preslika odnosno referen-ca dopisa ili pismena o izvršenim kontrolama

74.

Uspostavljen je sustav dokumentiranja podataka o rizicima i izvještavanja o najznačajnijim rizicima i postoji jasna procedura o upravljanju rizicima (odgo-varaju ministarstva i druga tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije

preslika registra rizika, izvještaja i internog akta (sva tri zahtjeva treba ispuniti)

75.

Internim aktom (uputom, sporazumom) uređen je način komunikacije, izvještavanja i drugih aktivnosti s proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz nadležnosti (odgovaraju ministarstva i jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave koji imaju pro-računske i izvanproračunske korisnike)

preslika odnosno referen-ca akta






PRILOG 2.bObveznik ___________________________________

UPITNIK O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI ZA TRGOVAČKA DRUŠTVA I DRUGE PRAVNE OSOBE UTVRĐENE U REGISTRU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA I DRUGIH PRAVNIH OSOBA OBVEZNIKA DAVANJA

IZJAVE O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI ZA _______ GODINU[8]

Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca10


IZVRŠAVANJE

1.Poduzete su sve potrebne mjere za potpunu naplatu prihoda iz poslov-nih aktivnost trgovačkog društva

na uzorku od 10% dospjelih nena-plaćenih potraživanja sa stanjem 31. prosinca dokazi o poduzetim radnjama za naplatu (preslike od-nosno reference odgovarajućih do-pisa, opomena), a najviše 100

2. Isplata sredstava temeljila se na vje-rodostojnoj dokumentaciji nasumično odabrano 1% svih

isplata, a najviše 50

3.

Pratilo se i kontroliralo namjensko isplaćivanje donacija i sponzorsta-va do krajnjeg korisnika te korište-nje istih

uzorak od 5% ukupnog broja svih transfera i minimalno 5% ukupne vrijednosti svih transfera

4.Prilikom isporuke opreme/izvođe-nja radova obavljene su sve potrebne provjere

provjera na uzorku 5% ukupnog broja svih nabava dugotrajne ne-financijske imovine i minimalno 5% ukupne vrijednosti svih nabava dugotrajne nefinancijske imovine

4.1. Oprema je isporučena/Radovi su izvedeni na način utvrđen ugovorom priložiti odgovarajući dokaz


Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca10


4.2.Oprema je isporučena/Radovi su izvedeni u skladu sa vremenskim ro-kovima iz ugovora


4.3.Oprema je isporučena/Radovi su izvedeni u skladu sa zahtjevima ko-ličine i kvalitete iz ugovora


4.4.Oprema je isporučena/Radovi su izvedeni na lokacijama koje su nave-dene u ugovoru


4.5. Oprema je isporučena/Radovi su izvedeni prema opisu iz ugovora priložiti odgovarajući dokaz

4.6.Oprema je isporučena/Radovi su izvedeni sukladno nacrtima, analiza-ma, modelima, uzorcima iz ugovora


4.7. Oprema je instalirana i u upotrebi priložiti odgovarajući dokaz

5. Svi ugovori se čuvaju i arhiviraju su-kladno propisima preslika odnosno referenca na akt o

čuvanju gradiva





U ćelije označene sivom bojom nije dozvoljeno upisivati odgovore. [9]

Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca


JAVNA NABAVAdokazati na uzorku od 5% ugo-vora/objava/provedenih postu-paka javne nabave

6.

U zaključenim ugovorima o nabava-ma velike vrijednosti ugovoreni su instrumenti za osiguranje urednog is-punjenja ugovornih obveza ili odred-be o ugovornoj kazni

preslike odnosno reference ugovora, navesti članak u kojem stoje odredbe o instrumentima urednog ispunjenja ugovornih obveza ili odredbe o ugovornoj kazni

7.

Ugovori o javnoj nabavi zaključeni su u skladu s uvjetima određenim u do-kumentaciji za nadmetanje i odabra-nom ponudom

preslike odnosno reference doku-mentacije o provedenim postup-cima i preslike odnosno reference ugovora

8.

Za sve predmete javne nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 200.000,00 kuna za nabavu robe i usluga, odnosno za nabavu radova jed-naka ili veća od 500.000,00 kuna prove-deni su postupci javne nabave suklad-no odredbama Zakona o javnoj nabavi


9.

Za provedene postupke javne nabave u Elektroničkom oglasniku javne na-bave objavljene su odgovarajuće obja-ve sukladno Zakonu o javnoj nabavi


10.

Na internetskim stranicama (ili u služ-benim glasilu ili na oglasnoj ploči ili na drugi način) je dostupan popis gospo-darskih subjekata s kojima je obveznik odnosno predstavnik naručitelja ili s njime povezane osobe u sukobu inte-resa u smislu propisa o javnoj nabavi

adresa internetske stranice ili broj i naziv službenog glasila ili druga oznaka mjesta gdje je popis objavljen


Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca


11. Donesen je plan nabave u skladu s propisima o javnoj nabavi adresa internetskih stranicama

gdje je objavljen plan nabave

12.

U pripremi i provedbi postupaka javne nabave najmanje jedan ovlašteni pred-stavnik imao je važeći certifikat u po-dručju javne nabave u skladu s propisi-ma o javnoj nabavi.

preslika odnosno referenca po-tvrda i internih odluka o imeno-vanju ovlaštenih predstavnika naručitelja

13.

U pripremi tehničke specifikacije su-djelovale su osobe različite od ovla-štenih predstavnika naručitelja koje ocjenjuju ponude

imena osoba koje su sudjelovale u pripremi tehničke dokumenta-cije i preslika odnosno referenca internih odluka o imenovanju ovlaštenih predstavnika naru-čitelja

14.

Ovlašteni predstavnici naručitelja koji daju prijedlog za odluku o odabiru bile su različite od osoba koje prate pro-vedbu ugovora

preslika odnosno referenca internih odluka o imenovanju ovlaštenih predstavnika naru-čitelja i imena osoba koje prate provedbu ugovora

15.

Naručitelj vodi registar ugovora o jav-noj nabavi i okvirnih sporazuma koji sadrži podatke u skladu s propisima o javnoj nabavi

adresa internetskih stranicama gdje je objavljen registar ugo-vora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma

16.

Sva dokumentacija o svakom postup-ku javne nabave čuva se najmanje če-tiri godine od završetka postupka jav-ne nabave

preslika odnosno referenca ovit-ka predmeta

17.Ugovori o nabavi javnih usluga iz Do-datka II. B sklopljeni su na temelju odredaba Zakona o javnoj nabavi

preslike odnosno reference doku-mentacije o nabavi i sklopljenih ugovora

18.

Do 31. ožujka tijelu nadležnom za su-stav javne nabave dostavljeno je iz-vješće o javnoj nabavi za prethodnu godinu koje sadrži podatke sukladno Zakonu o javnoj nabavi

preslika odnosno referenca izvješća

19.

Donesen je akt kojim su uređena pi-tanja nabave za nabavu robe i usluga odnosno za nabavu radova na koje se ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi

preslika odnosno referenca akta




Ako je provođenje postupaka javne nabave cen-tralizirano, obveznik odgovara »NIJE PRIMJENJIVO – N/P«.

Ako se u različitim pitanjima traži isti dokaz, po-trebno ga je priložiti samo jednom. [10]

Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca


RAČUNOVODSTVO

20.

Prihodi i rashodi su evidentirani u glavnoj knjizi na temelju nastanka poslovnog do-gađaja i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o naplati odnosno plaća-nju.

uzorak 1% svih dokumenata temeljem kojih su evidentirani poslovni događaji (ulazni raču-ni, obračuni i dr.), a najviše 100

21.

U potpisanim ugovorima s dobavljači-ma/pružateljima usluga/izvršiteljima radova detaljno je utvrđena vrsta robe/usluga/radova koji se nabavljaju

uzorak 5% svih ugovora i mini-malno 5% ukupne vrijednosti svih ugovora


22.

Iz primke, otpremnice i drugog odgova-rajućeg dokumenta potpisanog od skla-dištara ili druge osobe zadužene za za-primanje robe i dobavljača vidljivo je da je prilikom preuzimanja robe utvrđena količina, stanje i kvaliteta zaprimljene robe

preslike odnosno reference dokumenata na uzorku 5% svih dokumenata, a najviše 100

23.

Postoji izvještaj o obavljenoj usluzi od-nosno druga vrsta pisanog odobrenja ili dokumentacije kojom se potvrđuje izvr-šenje usluge

preslika odnosno referenca iz-vještaja ili druge dokumentacije na uzorku 1% izvršenih usluga, a najviše 100

24.

O izvedenim radovima postoji privreme-na odnosno konačna obračunska situa-cija, koju odobrava osoba odnosno tijelo koje nadzire i odobrava radove

preslike odnosno reference odo-brenih privremenih odnosno konačnih situacija na uzorku 5% svih ugovora

25.Na zaprimljenim računima navedeni su svi elementi računa u skladu sa zakon-skim i podzakonskim propisima


26.

Računi sadrže detaljnu specifikaciju roba/usluga/radova koje odgovaraju opisu i specifikaciji roba/usluga/radova definiranih narudžbenicom odnosno ugovorom


27.Za svaki račun obavljena je matematička kontrola ispravnosti iznosa koji je zara-čunan što je naznačeno na računu


28.Provjereno je postojanje potpisa, žiga ili druge oznake kojom se može potvrditi da je račun odobren za plaćanje


29.

Povjerenstva za popis osnovala je odgo-vorna osoba za zastupanje. Odredila je datum obavljanja popisa, rokove obav-ljanja popisa i dostavljanje izvještaja s priloženim popisnim listama

preslika odnosno referenca od-luke o provođenju popisa

30.

Povjerenstvo za popis obavilo je popis cjelokupne imovine i obveza, sastavilo izvještaj temeljem popisnih lista i preda-lo ga je odgovornoj osobi za zastupanje

preslika odnosno referenca izvještaja

31. Uspostavljena je evidencija svih ugovora preslika odnosno referenca dije-la evidencije

32.Vodi se analitička evidencija dugotrajne, nefinancijske imovine i usklađena je s glavnom knjigom

preslika odnosno referenca dije-la evidencije




Ako se u različitim pitanjima traži isti dokaz, po-trebno ga je priložiti samo jednom. U ćelije ozna-čene sivom bojom nije dozvoljeno upisivati odgo-vore. [11]

Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca

N/P DA NE17

IZVJEŠTAVANJE

33.Kod predaje financijskih izvještaja poštivali su se ro-kovi i način predaje utvrđeni Zakonom o računovod-stvu i na temelju njega donesenim propisima

preslike odnosno reference referentnih stranica finan-cijskih izvještaja





[1]* Obrazac Izjave o fiskalnoj odgovornosti, koja se daje ako nisu uočene slabosti i nepravilnosti.


ANALIZA POSLOVNE USPJEŠNOSTIsvibanj 2014.

CIJENA: 315,00 knOPSEG: 412 str.

Nova knjiga prof.dr. Vinka Belaka nastavak je, a u nekim po-glavljima i zamjena, za knjigu "Menadžersko računovodstvo" iz 1995. U knjizi su na poseban način obrađene bitne teme i pro-blemi iz područja analize poslovne uspješnosti, s posebnim usmjerenjem na praktičnu primjenu.

[2]* Obrazac Izjave o fiskalnoj odgovornosti, koja se daje ako su uočene slabosti i nepravilnosti.

[8]10Stupac Referenca se ne popunjava već su u njemu dane upute koja je vrsta dokaza podloga za davanje odgovora na pitanje

11Za svaki negativan odgovor evidentirati slabost, odnosno nepravilnost u Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti

12Za svaki djelomično potvrdan odgovor evidenti-rati slabost, odnosno nepravilnost u Planu otklanja-nja slabosti i nepravilnosti

[9]13Za svaki negativan odgovor evidentirati sla-bost, odnosno nepravilnost u Planu otklanjanja sla-bosti i nepravilnosti


[10]15Za svaki negativan odgovor evidentirati sla-bost, odnosno nepravilnost u Planu otklanjanja sla-bosti i nepravilnosti


[11]17Za negativan odgovor evidentirati slabost, odnosno nepravilnost u Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti

Fusnota [1] onosi se na Prilog 1.a.Fusnota [2] odnosi se na Prilog 1.b.Fusnote [8] – [11] odnose se na Prilog 2.b.

PRILOG 3.Obveznik ___________________________________

PLAN OTKLANJANJA SLABOSTI I NEPRAVILNOSTI ZA PRORAČUNSKU GODINU _________

Naziv područja1. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost:1.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka:[Opisati slabosti i nepravilnosti]1.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datu-mom otklanjanja slabosti i nepravilnostiAktivnost Očekivani datum otklanjanja Odgovorna osoba1.2.1.1.2.2.1.2.3.

[ime i prezime, funkcija, ustrojstvena jedinica]

2. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost:2.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka:[Opisati slabosti i nepravilnosti]2.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datu-mom otklanjanja slabosti i nepravilnostiAktivnost Očekivani datum otklanjanja Odgovorna osoba2.2.1.2.2.2.2.2.3.


3. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost:3.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka:[Opisati slabosti i nepravilnosti]3.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datu-mom otklanjanja slabosti i nepravilnostiAktivnost Očekivani datum otklanjanja Odgovorna osoba3.2.1.3.2.2.3.2.3.



PRILOG 4.Obveznik ___________________________________

IZVJEŠĆE O OTKLONJENIM SLABOSTIMA I NEPRAVILNOSTIMA ZA PRORAČUNSKU GODINU _________

Naziv područja1. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost:1.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka:[Opisati slabosti i nepravilnosti]1.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti

AktivnostOčekivani

datum otklanjanja

Odgovorna osoba RealizacijaObrazloženje za

nerealizirane/djelomično realizirane aktivnosti

Novi očekivani datum

otklanjanja1.2.1.1.2.2.1.2.3.


2. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost:2.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka:[Opisati slabosti i nepravilnosti]2.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti

AktivnostOčekivani

datum otklanjanja




otklanjanja2.2.1.2.2.2.2.2.3.


3. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost:3.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka:[Opisati slabosti i nepravilnosti]3.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti

AktivnostOčekivani

datum otklanjanja




otklanjanja3.2.1.3.2.2.3.2.3.


PRILOG 5.Obveznik ___________________________________

MIŠLJENJE UNUTARNJE REVIZIJE O SUSTAVU UNUTARNJIH KONTROLA ZA PODRUČJA KOJA SU BILA REVIDIRANA U ____________ GODINI

I. MIŠLJENJE O FUNKCIONIRANJU SUSTAVA UNUTARNJIH KONTROLA ZA REVIDIRANA PODRUČJA

[dati mišljenje o funkcioniranju sustava unutarnjih kontrola na osnovi: obavljenih revizija u prethodnoj godini, uzimajući u obzir provedene preporuke unutarnje revizije (uključujući i preporuke iz ranijih raz-doblja provedene u prethodnoj godini) i neprovedene preporuke unutarnje revizije]

II. BROJ PLANIRANIH I OBAVLJENIH REVIZIJA U ____GODINI

Ukupno planirane revizije

Ukupno obavljene revizije Obrazloženje

[navesti broj] [navesti broj] [obrazložiti razliku ostvarenog i planiranog]


III. PODACI O OBAVLJENIM REVIZIJAMA I PREPORUKAMA UNUTARNJE REVIZIJE U____ GODINI

Rb Obavljena revizija

Datum konačnog

revizijskog izvješća

Područje revidiranja

Izraženo mišljenje

Pozitivni nalazi

Utvrđene slabosti

Preporuke za unaprjeđenje

Preporuka provedena

1. [naziv revizije]

[datum izvješća]

[navesti područje iz Upitnika o fiskalnoj od-govornosti]

[navesti kategoriju mišljenja]

[navesti ključne kontrole koje funk-cioniraju]

[navesti ključne slabosti/nalaze]

[navesti ključne pre-poruke]

[navesti DA ili NE uz navođenje razloga ne-provođenja]

2.

IV. PODACI O PREPORUKAMA UNUTARNJE REVIZIJE IZ RANIJIH RAZDOBLJA KOJE SU PROVEDENE U _____ GODINI


Datum konačnog revizijskog izvješća Područje revidiranja Provedene preporuke iz

ranijih razdoblja

1. [naziv revizije] [datum izvješća] [navesti područje iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti] [navesti ključne preporuke]

2.

V. PODACI O NEPROVEDENIM PREPORUKAMA UNUTARNJE REVIZIJE IZ RANIJIH RAZDOBLJA


Datum konačnog

revizijskog izvješća

Područje revidiranja

Preporuke kojima je

istekao rok provedbe

Razlog neprovođenja

preporukePoduzete mjere

1. [naziv revizije] [datum izvješća]

[navesti područ-je iz Upitnika o fiskalnoj odgovor-nosti]

[navesti ključne preporuke]

[navesti razlog]

[navesti koje su mjere poduzete u vezi s neprovede-nom preporukom]

2.

Mjesto i datum:_________________ _______________________________________________[potpis rukovoditelja unutarnje revizije]

IV. izmijenjeno i dopunjeno izdanje listopad 2008.Autori:

prof. dr. sc. Vilim GORENC; doc. dr. sc. Zlatko ĆESIĆ, Vesna BULJAN, dipl. iur. i dr. sc. Vlado BRKANIĆ

Opseg priručnika je 1660 stranica. Tvrdi uvez.

+ dodatak: Zakon o trgovačkim društvima (pročišćeni tekst studeni 2015.) Cijena komentara i dodatka: 997,50 kn

Za sve ostale informacije molimo javite se na broj (01)/4699-760 ili mob. 099/4699-760

KOMENTAR ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

Documents

Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 3/16.četno stanje obveza na 1. siječnja 2016. godine, koje će odgovarati stanju obveza na kraju prosinca 2015. godine. To