5
Cl (Ra (Ra (Ra (Ra Amijeve nove tehnologije Računarstvo u oblaku loud kompjuting ačunarstvo u oblaku) ačunarstvo u oblaku) ačunarstvo u oblaku) ačunarstvo u oblaku)

Racunarstvo u Oblaku (Dio)

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Cloud racunarstvo je koristenje racunarskih resursa (hardrvera i softvera) koji su isporuceni kao usluga preko mreze (tipicno je to Internet). Ime potice od koristenja simbola u obliku oblaka, kao apstraktnog prikaza veoma slozene infrastrukture koju on sadrzi u sistemskim dijagramima. Cloud racunarstvo zaduzuje udaljene servise sa korisnickim podacima, softverom i samom komputacijom. Postoji veliki broj vrsta javnog racunarstva “u oblaku".Samousluga na zahtjev, Širokopojasni pristup, Udruživanje resursa, Brza elastičnost, Mjerene usluge, Samousluga na zahtjev, modeli usluga, Infrastruktura kao usluga, Platforma kao usluga, softver kao usluga, Mreža kao usluga, Cloud klijenti, Modeli Implementacija, Javni oblak, Oblak zajednice, Hibridni oblak, Privatni oblak, Poređenje za Saas, Intercloud , Cloud inžinjerstvo, Problematika, Privatnost, Saglasnost, Pravni aspekti, Open source

Citation preview

Page 1: Racunarstvo u Oblaku (Dio)

Cloud

(Računarstvo u oblaku)(Računarstvo u oblaku)(Računarstvo u oblaku)(Računarstvo u oblaku)

Amijeve nove tehnologije Računarstvo u oblaku

Cloud kompjuting

(Računarstvo u oblaku)(Računarstvo u oblaku)(Računarstvo u oblaku)(Računarstvo u oblaku)

Page 2: Racunarstvo u Oblaku (Dio)

Amijeve nove tehnologije Računarstvo u oblaku

Page 2 of 25

Cloud kompjuting - sadržaj

Uvod ............................................................................................................................................ 4

Historija....................................................................................................................................... 5

Slični sistemi i koncepti .............................................................................................................. 7

Karakteristike .................................................................................................................................. 7

Pet osnovnih karakteristika ......................................................................................................... 9

Samousluga na zahtjev .................................................................................................... 9

Širokopojasni pristup ...................................................................................................... 9

Udruživanje resursa ........................................................................................................ 9

Brza elastičnost ............................................................................................................... 9

Mjerene usluge ................................................................................................................ 9

Samousluga na zahtjev ................................................................................................................ 9

Modeli usluga............................................................................................................................ 10

Infrastruktura kao usluga (IaaS) ............................................................................................ 11

Platforma kao usluga (PaaS) ................................................................................................. 11

Softver kao usluga (SaaS) ..................................................................................................... 13

Mreža kao usluga (NaaS) ...................................................................................................... 13

Cloud klijenti ............................................................................................................................ 13

Modeli Implementacija ......................................................................................................... 14

Javni oblak ........................................................................................................................ 14

Oblak zajednice ................................................................................................................. 14

Hibridni oblak ................................................................................................................... 14

Privatni oblak .................................................................................................................... 14

Poređenje za SaaS ................................................................................................................. 15

Arhitektura ........................................................................................................................ 15

Intercloud .......................................................................................................................... 15

Cloud inžinjerstvo ............................................................................................................. 16

Problematika ............................................................................................................................. 16

Privatnost .......................................................................................................................... 16

Saglasnost ......................................................................................................................... 16

Pravni aspekti .................................................................................................................... 17

Open source ...................................................................................................................... 17

Page 3: Racunarstvo u Oblaku (Dio)

Amijeve nove tehnologije Računarstvo u oblaku

Page 3 of 25

Otvoreni standardi ............................................................................................................. 17

Sigurnost ........................................................................................................................... 17

Samoodrživost................................................................................................................... 18

Zloupotreba ....................................................................................................................... 18

IT governance ................................................................................................................... 19

Korisnik i smještaj podataka ............................................................................................. 19

Višeznačnost terminologije ................................................................................................... 19

Istraživanja ............................................................................................................................ 19

Reference .................................................................................................................................. 21

Page 4: Racunarstvo u Oblaku (Dio)

Amijeve nove tehnologije Računarstvo u oblaku

Page 4 of 25

Uvod

Cloud računarstvo12 je korištenje računarskih resursa (hardrvera i softvera) koji su isporučeni kao usluga preko mreže (tipično je to Internet). Ime potiče od korištenja simbola u obliku oblaka, kao apstraktnog prikaza veoma složene infrastrukture koju on sadrži u sistemskim dijagramima. Cloud računarstvo zadužuje udaljene servise sa korisničkim podacima, softverom i samom komputacijom.3 Postoji veliki broj vrsta javnog računarstva “u oblaku”:4

• Infrastruktura kao usluga; (Infrastructure as a service (IaaS))

• platforma kao usluga; (Platform as a service (PaaS))

• softver kao usluga; (Software as a service (SaaS))

• mreža kao usluga; (Network as a service (NaaS))

• smještaj podataka kao usluga; (Storage as a service (STaaS))

• sigurnost kao usluga; (Security as a service (SECaaS))

• podaci kao usluga; (Data as a service (DaaS))

• desktop kao usluga; (Desktop as a service (DaaS – pogledati iznad))

• baza podataka kao usluga; (Database as a service (DBaaS))

• testno okruženje kao usluga; (Test environment as a service (TEaaS))

• API kao usluga; (API as a service (APIaaS))

• zaleđe, ili mobilno zaleđe kao usluga; (Backend as a service (BaaS) i Mbaas)

• Integrisano razvojno okruženje kao usluga; (Integrated development environment as a service (IDEaaS))

• Integraciona platforma kao usluga; (Integration platform as a service (IPaaS)), na-oblaku-zasnovana integracija

U poslovnom modelu korištenja softvera kao usluge, korisnici imaju pristup softverskim aplikacijama i bazama podataka. Kompanije koje su Cloud provajderi (daju usluge) upravljaju infrastrukurom i platformama na kojima aplikacije rade. SaaS se ponekad odnosi na ”softver na zahtjev” (on-demand) i obično se naplaćuje na bazi plati-po-korištenju Saas davaocu usluga općenito naplaćuju korištenje aplikacija na osnovu plaćanja pretplate.

Zagovornici tvrde da SaaS dozvoljava biznisima potencijal da smanje operativne IT troškove tako što outsource-aju održavanje hardvera i softvera na cloud ponuđača usluga. Ovo omogućava kompanijama da da realociraju troškove IT operacija sa trošenja na hardver i softver i troškova zaposlenih, na postizanje drugih IT ciljeva. Dodatno, sa aplikacijama koje su smještene centralno, osvježenja i dopune softvera mogu se izvesti bez potrebe da sam korisnik instalira novi softver. Jedan nedostatak SaaS-a je da su

1 U ovom radu ćemo izraze Cloud i oblak smatrati kao ravnopravne, slično korištenju izraza otprintati i odštampati 2 http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Cloud_computing&oldid=539425441 3 komputacija je općenit naziv za obradu informacije koja se može matematički predstaviti; http://www.merriam-webster.com/dictionary/computation; http://hr.wikipedia.org/wiki/Računanje 4 Monaco, Ania (7 June 2012). "A View Inside the Cloud" http://theinstitute.ieee.org/technology-focus/technology-topic/a-view-inside-the-cloud. theinstitute.ieee.org (IEEE). Pristup od 21. februara 2013.

Page 5: Racunarstvo u Oblaku (Dio)

Amijeve nove tehnologije Računarstvo u oblaku

Page 5 of 25

korisnički podaci smješteni na serveru davaoca cloud usluga. Kao rezultat toga, postoji mogućnost neovlaštenog korištenja podataka, na šta naročito treba obratiti pažnju.

Krajnji korisnici pristupaju cloud-baziranim aplikacijama putem internet preglednika, ili laganog desktopa, ili mobilne aplikacije dok poslovni su softver i korisnički podaci smješeteni na serverima, na udaljenoj lokaciji. Predlagači tvrde da cloud kompjuting dozvoljava preduzećima da pokrenu svoje aplikacije i rade na njima brže, sa poboljšanom prilagodljivošću, manje održavanja, i omogućava IT-ju da mnogo brže prilagodi resurse i da ide u susret fluktuaciji i nepredvidivim poslovnim zahtjevima.

Cloud kompjuting se oslanja na dijeljenje resursa da bi ostvarili koherentnost i ekonomiju obima slično komunaliji (kao elektrodistributivna mreža) preko mreže. U samom temelju cloud kompjutinga je širi koncept konvergirane infrastrukture i dijeljenih usluga.

Historija

Porijeklo termina cloud kompjuting je nejasno, ali vodi od korištenja nacrta stilskih oblaka kako bi označili mrežu u diagramima kompjuterskih i komunikacionih sistema. Riječ cloud je korištena kao a

metafora za internet, bazirano na standardiziranom korištenju oblaka kao oblik kako bi označili mrežu na telefonskim šemama i kasnije opisati internet u diagramima kompjuterskih mreža kao apstrakcija osnovne infrakstrukture koje predstavlja. Cloud simbol se koristio kao predstavnik internet od rane 1994.

Osnovni koncept cloud kompjutinga datira od 1950-te, kada ogromnimainfrejm postaje dostupan u akademijama i korporacijama. dostpuni putem malih klijent / terminalnih kompjutera. Kako bi nadoknadili za skupe mainfrejmove, došlo je do promjene koja je omugućavala višestrukim korisnicima dijeljenje fizičkog pristupa kompjuterima od strane višestrukih terminala kao i

da dijele procesorsko vrijeme što je dovelo veliki povrat na tu investiciju. Ovo je eliminisalo period inaktivnosti, što je postalo poznato u industriji kaotime-sharing (dijeljenje vremena).

1990-te, telekomunikacijske kompanije, koje su prethodno nudile primarno posvećena point-to-point kolima podataka, počeli su nuditi usluge virtualnih privatnih mreže (VPN) sa jednakim kvalitetom usluga, ali po puno nižoj cijeni. Videći da se uklapa mjenjanje promet kako bi balansirali upotrebu, bili su u mogučnosti da iskoriste većinu mrežne propusnosti mnogo efikasnije. Cloud simbol se koristio za

Figure 1Logički dijagram Cloud ra čunarstva