PV-3911

7/25/2019 PV-3911

1/68

|NISKOUGLJINI RAZVOJ |RAKIJE ZA IZVOZ | PREDSTAVLJANJA |TURIZAM | REGIJA |

Umjesto ume

propisa, elimoumu kranova

INTERVJU

Juroslav Buljubaipoduzetnik

POVEANE ULOVNE KVOTE ZA TUNE

Hrvatska tuna za

bolji sui

ZAHTJEVI OD NOVE VLADE

Obrtnici traeizjednaavanje statusa

s poduzeima

HRVATSKO GRADITELJSTVO

PRIVREDNI VJESNIKwww.privredni.hrprvi hrvatski poslovno-financijski tjednik 18. sijenja 2016., godina LXII, broj 3911

7/25/2019 PV-3911

2/68

Specijalno izdanje Privrednog vjesnika o planovima i

predvianjima u 2016. godini

VIE OD

200STRANICA!

10.000TISKANIH

PRIMJERAKA

VELIKAPROMOCIJAUZ OKRUGLI

STOL!

TKO JEEKONOMSKI ANALITIAR2015. GODINE?

2015.

Ve godinama Privredni vjesnik hrvatskoj

poslovnoj javnosti donosi prognozu razvoja

hrvatskog gospodarstva zasnovanu na

ocjenama njegovih protagonista

Poslovna oekivanja donose:istraivanje s odgovorima 400 - 500 tvrtki

svih veliina

tekstove vie od 140 vlasnika i elnika

hrvatskih kompanija na koje se odnosi vie

od polovine prihoda gospodarstva

ocjene i procjene ekonomskih analitiara

10.000 tiskanih primjeraka

OCEKIVANJAPOSLOVNA

2016.Barometar poslovne klime u Hrvatskoj

7/25/2019 PV-3911

3/68

18. sijenja 2016. | broj 3911 | PRIVREDNI VJESNIK| 3

SADRAJ 3911 / 18. sijenja 2016.

GLAVNI UREDNIKDarko Bukovi

IZVRNE UREDNICEVesna Antoni, Andrea Mari

NOVINARI

dr. Uro Dujin, Goran Gazdek,Ilijana Grgi, Franjo Kiseljak,Zdravko Latal, Ljiljana Luki,

Boris Odori, Sanja Pljea,Svetozar Sarkanjac, Kreimir Sokovi,Jozo Vrdoljak, Igor Vuki

LEKTURASandra Baksa

PV GRAFIKAStanislav Bohaek, Tihomir Turinovi

MARKETINGTel: +385 1 5600 [email protected]

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOGUREDNIKABruna Ivi Bajami

Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001Faks: +385 1 5600 [email protected]; [email protected]

NAKLADNIKPrivredni vjesnik d.o.o.Kaieva 9, 10000 Zagreb

DIREKTORDarko Bukovi

TISAK:Slobodna Dalmacija d.d.

www.privredni.hr

PRIVREDNI VJESNIK

HRVATSKO GRADITELJSTVO6 Umjesto ume propisa, elimo umu kranova

Trite novogradnje polako se budi. Graevinarise sad suoavaju s - manjkom radne snage!

ZAHTJEVI OBRTNIKA10 Trai se izjednaavanje statusa s poduzeima

Od nove Vlade obrtnici trae fleksibilno radnozakonodavstvo i zapoljavanje, stabilnu poreznupolitiku i financiranje obrta

JUROSLAV BULJUBAI12 Poduzetniku e biti sve tee i tee

Upravo tada kada ne ide tamo kamo idu sviostali, poduzetnik ostvaruje najveu zaradu,kae poznati poslovni ovjek iz Splita

PV ANALIZA16 Hrvatska ugljino manje intenzivna od EU-a

U najveem postotku hrvatska elektrinaenergija proizvedena je iz hidroelektrana inuklearne elektrane

POVEANE ULOVNE KVOTE22 Hrvatska tuna za bolji sui

U naim tunogojilitima uzgaja se vrlo cijenjenatuna, a poveanjem kvote mogao bi se ublaiti20-postotni pad cijene tune na tritu Japana

PROIZVODNJA RAKIJE34 Utjehe nema u vodi

Intenziviranje proizvodnje i poticanje izvozavonih rakija dovelo je do ostvarenja deviznogpriljeva od 4,7 milijuna dolara

INTERVJU: IVKO MUKAETOV46 Hrvatska je jedno od naih stratekih trita

Predsjednik Uprave Alkaloida Skopje najavljujemogunost akvizicija izvan Makedonije

O POREZIMA U EUROPI I KOD NAS

54 Porezna nesigurnost i dalje velikaGlavni uzronici nesigurnosti su este iretroaktivne izmjene zakona, manjak uputate uestale promjene prakse i pravila poreznevlasti

22

46ivkoMukaetov

12Juroslav

Buljubai

7/25/2019 PV-3911

4/68

4| PRIVREDNI VJESNIK| broj 3911 | 18. sijenja 2016.

Prometna povezanost, problem opskr-be energijom, nedostupnost i velikitrokovi transporta rezultiraju timeda je na otocima cijena svih artikala

najmanje 30 posto vea nego na kopnu. Istoje i s trokovima poslovanja poduzetnika. Oni

koji ovise o transportu imaju jo i vee tro-kove, to se odraava na konkurentnost proi-zvoda. Prijevoz kamiona trajektom je skup, asa sobom nosi niz rizika i gubljenja vremenapri ekanju na ukrcaj. Osim toga, iz godine ugodinu sve je tee pronai radnu snagu. Mi zavrijeme rezidbe i berbe donekle uspijemo pro-nai dovoljno radnika iz Slavonije, ali je njihovdolazak skup, jednako kao i trokovi smjetaja.Situaciju nam je, otprije nekoliko godina, do-nekle olakalo koritenje vauera za sezonskeposlove. Poznato je da smo morali plaati viso-ke kazne zbog angairanja sezonskih radnika.

Otoni proizvodi imaju svoju dodanu vri-jednost. Recimo, mi smo nedavno za svoje vinoZlatan Grand Cru 2010 dobili veliko priznanjena prestinom ocjenjivanju Alliances du Mon-de 2015. To vino uvrteno je meu 10 najboljihvina u svijetu koja su odleana u hrastovimbavama, dakle, meu 10 velikih vina. Mogurei da sam se i sam iznenadio jer uope nisamznao da e se nae vino nai na tom ocjenjiva-nju. Naime, njihov predstavnik je tajno bio kodnas, kupio nae vino i dao ga na ocjenjivanje.Meu 10 najboljih vina ak je osam francuskih.Kao jedino vino izvan Francuske, uz na Zla-

tan Grand cru 2010, tu se naao jo i bugarskiMinkov Brothers Tradition Chardonnay 2014.

Istina je da sam u ivotu dobio puno prizna-nja za svoja vina, ali neka od njih su posebna imoda su najvea priznanja koja su hrvatskavina dobila uope. Primjerice, kada je 2005. uBordeauxu na Grand cru 2001 uvrten meu12 najboljih svjetskih vina, i kada je 2012. go-dine na Poip 2010 na Decanteru postaoampion za Srednju i Jugoistonu Europu, tosu vjerovatno najvea priznanja za hrvatskavina uope. A ovo posljednje, na ocjenjivanjuAlliances du Monde 2015, je moda i vee od

ta dva.Tvrtke koje sam osnovao zajedno imaju

oko 1,1 milijun loza i svaka loza ima pogled na

more. Nai vinogradi nalaze se na tri lokacije- Sveta Nedilja, iznad Bakog Polja i u okoliciibenika, te ukupno zauzimaju 130 hektara.Uz to imamo i kooperante koji obrauju jo 80hektara. Zadnja berba koja je bila vrhunska,ona iz 2014. godine, donijela je ravnopravni

urod tako da smo po treinu koliine groaubrali na svakoj lokaciji. Ubrali smo oko 650tona, a ve sada se po strukturi vina vidi da eona biti ravna onima iz najboljih berbi, a mo-da i bolja. Berba 2014. mogla bi se po kvalitetismjestiti odmah iza uvene berbe 1999. godi-ne. Pogotovo smo zadovoljni berbom iz vino-grada kod Bakog Polja jer je kia padala tonoonoliko i tono u pogodno vrijeme, kao da smoje sami naruili.

Izlaz za moju tvrtku iz tekog okruenjau kojem posluje svakako je izvoz, na emu iradimo. Nadamo se znaajnijem izvozu svojihvina u Kinu. Do sada smo prodavali na to tri-te u malim koliinama i preko nekoliko dis-tributera. Sada oekujemo veliki posao, kakokoliinski tako i cijenom. Nije problem prodativina za dva eura, ali je problem prodati vinakoja imaju cijenu izmeu 15 i 20 eura, a naanagraivana vina ulaze u tu kategoriju. Kad je

rije o kineskom tritu, mogu rei da prielj-kujemo izvoz od 30.000 boca naih eksklu-zivnih vina na to trite godinje.

Zlatan Plenkovi, osniva iprokurist tvrtke Zlatan otok,

Sveta Nedilja, Hvar

IMAMO VRHUNSKE

PROIZVODE

ISTINA JE DA SAM UIVOTU DOBIO PUNOPRIZNANJA ZA SVOJAVINA, ALI NEKA ODNJIH SU POSEBNA IMODA SU NAJVEAPRIZNANJA KOJASU HRVATSKA VINA

DOBILA UOPE

Mi smo za svoje vino Zlatan Grand Cru 2010 dobili velikopriznanje na prestinom ocjenjivanju Alliances du Monde 2015.Uvrteno je meu 10 najboljih vina u svijetu

Budite na gostkomentatori

podijelite svoje misli i ideje

s naim itateljima u ovojrubrici. Piite nam na e-mail:[email protected]

ZLATAN PLENKOVIGOST KOMENTATOR

7/25/2019 PV-3911

5/68

18. sijenja 2016. | broj 3911 | PRIVREDNI VJESNIK| 5Izvor: Hrvatska regulatorna agencija za mrene djelatnosti (HAKOM)

TRITE ELEKTRONIKIHKOMUNIKACIJA

BROJKE, BROJKE

4.629.517broj korisnika telefonskihusluga u pokretnoj javnoj komunikacijskoj mrei

potkraj rujna 2015. godine

56,5% korisnika bezpretplatnikog odnosa

43,5 % korisnika spretplatnikim odnosom

od toga

udio HT-a udio Vipneta udio Tele2 Hrvatska

963.786prenesenih brojeva u pokretnoj mrei

1.180.205prenesenih brojeva u nepokretnoj mrei

1.315.485korisnikatelefonskih usluga u nepokretnoj

javnoj komunikacijskoj mrei

udiokorisnika HT-a u

nepokretnoj mrei

4.192.828prikljuakairokopojasnog pristupa internetu

25,66 % udio IPTV tehnologije u ukupnombroju TV prikljuaka 10,86

% udio

satelitske televizije

46,72%

34,55%

18,73%

57,99%

7/25/2019 PV-3911

6/68


HRVATSKO GRADITELJSTVO: NAZNAKE OPORAVKATEMA TJEDNA

7/25/2019 PV-3911

7/68


K

ad se biznismen Ciril Zovko vratioiz Kanade i poeo graditi trgovakecentre Importanne u Zagrebu, novi-narima je objasnio da je razvoj neke

ekonomije najlake pratiti prema broju aktiv-nih graevinskih dizalica. Taj prizor, Zovkuveoma drag, proteklih godina u Hrvatskoj nijebio tako est. No neto se ipak mijenja nabolje.U Zagrebu se ponovno vide dizalice to zna-i da se trite novogradnji polako budi, kaeBoro Vujovi, vlasnik agencije Opereta. Poziti-van signal je i to to su prema posljednjim po-dacima cijene nekretnina u 2015. godini u pro-sjeku pale tri posto, dok je pad u 2014. godinibio mnogo vei i iznosio je devet posto.

Iako se hrvatsko graditeljstvo posljednjihgodina nalazilo u dubokoj krizi, zadnjih mjese-

ci postoje naznake oporavka. U prvih je devetmjeseci 2015. godine, u odnosu na isto razdo-blje 2014., zabiljeen solidni rast vrijednostiradova od 8,3 posto, izjavila je Mirjana a-galj, potpredsjednica Hrvatske gospodarskekomore za graditeljstvo, promet i veze. Rastu vrijednosti radova na zgradama bio je netoizraeniji i iznosi 10,7 posto, u odnosu na rastvrijednosti radova na ostalim graevinama,koji je 6,4 posto.

Stanje hrvatskog trita pokazuje i broj ku-poprodaja nekretnina u proloj godini. Ostva-reno ih je oko 30.000, dok ih je pretkrizne

2008. bilo 60.000.Kriza u graditeljstvu traje u kontinuitetu od

travnja 2009. godine i dovela je do poraznih

rezultata: izgubljeno je vie od 53.000 radnihmjesta, upozorila je Mirjana agalj. I udio gra-diteljstva u BDV-u (bruto dodanoj vrijednosti)smanjen je sa 8,5 na 5,1 posto. Pali smo ispod

prosjeka Europske unije koji iznosi est do 6,5posto.

Ukupno je obujam graditeljskih radovasmanjen za 46,6 posto, a vrijednost ostvarenihradova za 49,3 posto. Broj zavrenih stanovamanji je za 69,2 posto, dok je broj izdanih gra-diteljskih dozvola nii za 46,3 posto u odnosuna vrijeme prije krize.

PARADOKS S RADNICIMA

Snaan rast graditeljskih radova u Hrvatskojsredinom prolog desetljea bio je potaknutinvesticijama u prometnu infrastrukturu i sta-nogradnju. Dno recesije dosegnuto je 2013., aotad se pad polako zaustavlja. No konkurent-

nost graditeljstva u meuvremenu je bitnosmanjena gubitkom strune radne snage i izo-stankom referenci za gradnju veih i sloenijih

UMJESTO UME

PROPISA, ELIMOUMU KRANOVANAD GLAVOMU Zagrebu se ponovno vide dizalice to znai da setrite novogradnji polako budi. Pozitivan signal jei to to su cijene nekretnina lani u prosjeku pale triposto, dok je pad u 2014. bio mnogo vei, devet posto.U dravi s gotovo 300.000 nezaposlenih, poljuljanigraevinski sektor suoava se i s manjkom radne snagepieIgor Vuki [email protected]

OD 2009. UGRADITELJSTVU JEIZGUBLJENO VIE OD53.000 RADNIH MJESTA

7/25/2019 PV-3911

8/68


objekata. Prema podacima Hrvatskog zavodaza zapoljavanje, krajem 2015. godine bilo jeneto manje od 20.000 nezaposlenih iz sekto-

ra graditeljstva. Pa iako nominalno ima mnogoprijavljenih graevinara na burzi, u praksi e-sto nedostaje dobro obuenih strunjaka.

Zidari, tesari, keramiari, soboslikari imonteri suhe gradnje samo su neke od defi-citarnih struka koje poslodavci trae na raznenaine, a iako ih je na Zavodu za zapoljavanjeprijavljeno mnogo, poslodavci ih ne uspijevajunai, istaknula je Mirjana agalj. Kvalificiranaradna snaga iz Hrvatske u zemljama EU-a tra-ena je i dobro prihvaena zbog svoje kvalitete,tako da se mnogo radnika odluuje za odlazaku inozemstvo. Oni to su na burzi dugo vreme-

na moda su ve izgubili korak s novim tehno-logijama. Drugi rade na crno, ili vani, a na burzisu prijavljeni samo formalno.

S druge strane, hrvatske graditeljske tvrtkene mogu uvesti radnu snagu, odnosno zaposlitistrance iz zemalja izvan EU-a. Tradicionalno

smo zapoljavali radnike iz Bosne i Hercego-vine. A to je onemogueno odlukom Vlade outvrivanju godinje kvote dozvola za zapo-ljavanje stranaca. Za 2015. godinu nije pred-vieno novo zapoljavanje stranaca u gradi-teljstvu i brodogradnji. Iako je prijedlog HGK,HOK-a i HUP-a bio da se odobri odreeni brojzapoljavanja stranaca, Ministarstvo je donije-lo svoju odluku s obrazloenjem da je mnogonezaposlenih evidentirano na HZZ-u u timdjelatnostima, objanjava Mirjana agalj.

Plae u Hrvatskoj manje su od inozemnih,a hrvatska poduzea bi ih teko pratila i da se

ne nalaze u procesu restrukturiranja. Mnoga idalje moraju rezati trokove, pa i one za radnusnagu. Tu bi trebala pomoi drava rastere-enjem poduzetnika, a to bi potaknulo i novazapoljavanja, smatra potpredsjednica HGK.Dodaje da je jedan od problema i obrazov-ni sustav koji ne prati potrebe na tritu radai tako generira nove nezaposlene. Usto trebapromijeniti i shvaanje da je zanimanje gradi-teljskoga radnika loe zanimanje.

Nedostaje nam kvalificiranih radnika maj-storskih zanimanja i stoga treba poticati mladeljude na upis u strukovne kole. A liberaliza-

cijom uvoza strune radne snage iz susjednihzemalja koje nisu lanice EU-a, uz koje bi senai obrazovani mladi kadrovi mogli usavra-

TEMA TJEDNA

OBUJAM RADOVA U

PET GODINA SMANJEN

JE ZA 46,6 POSTO, A

VRIJEDNOST RADOVA

ZA 49,3 POSTO

ukupni rast vrijednostiradova u 9 mjeseci

2015.

rast vrijednosti radova

na zgradama

oko

kupoprodostvareno 2015.

(2008. bilo ih je 60.000)

Ne moe se

rei da ljudi

u uredima

zlonamjerno

koe projekte.

Ali zakoni,

pravilnici i drugi

propisi su tako

komplicirani

da je i uz dobru

volju teko

ishoditi dozvole

za manje od

nekoliko godina.

Nika Musulin,predsjednik Uprave

Pomgrada

8,3%

10,7%

30.000aja

7/25/2019 PV-3911

9/68


BROJ ZAVRENIHSTANOVA MANJI JEZA 69,2 POSTO, ABROJ GRADITELJSKIHDOZVOLA NII ZA 46,3POSTO U ODNOSU NAVRIJEME PRIJE KRIZE

Tradicionalno

smo zapoljavali

radnike iz

BiH. A to je

onemogueno

odlukom Vlade

o utvrivanju

godinje kvote

dozvola za

zapoljavanje

stranaca.

Za 2015. nije

predvieno novo

zapoljavanje

stranaca u

graditeljstvu i

brodogradnji.

Mirjana agalj,potpredsjednica HGK za

graditeljstvo, promet i

veze

vati, rijeio bi se problem njenog nedostatka.Dou li u Hrvatsku vei i znaajniji projekti zakoje postoje naznake, oni nee biti provedivi,upozorava Mirjana agalj.

KONKURENTI IZ EU-a

Pozitivne pomake primijetio je i Draen Leko,direktor tvrtke Alfa-inenjering iz Slavon-skog Broda. Pojavljuju se novi poslovi, ali trebabiti realan, vremena predimenzionirane grad-nje infrastrukture, primjerice, autocesta, viese nee vratiti. Hrvatske tvrtke sada su izlo-ene i snanoj konkurenciji iz ostalih zemaljaEuropske unije. Za neke poslove ve poinjukonkurirati europske tvrtke koje zbog svojefinancijske snage mogu ponuditi bolje cije-ne. Dogodit e nam se kao u Sloveniji gdje sustrani igrai preuzimali trite. Od velikih hr-

vatskih poduzea taj e pritisak izdrati samodvije-tri kompanije, ocjenjuje Leko.Prema njegovim rijeima, manje tvrtke,

osobito iz sektora inenjeringa, morat e naitrine nie. Jedna od takvih je sektor ener-getske uinkovitosti. Za obavljanje posla naenergetskoj obnovi treba se dobro pripremiti,

poloiti ispite i pribaviti licence. Bitno je, dakle,pratiti promjene na tritu i pravodobno rea-girati.

Nove poslove osigurava i priljev novca izeuropskih fondova. I Leko potvruje da semoe primijetiti poveani obujam poslova uvodoopskrbi i odvodnji te ruralnom razvoju,to su neki od sektora do sada najee finan-cirani EU fondovima. Stoga je graditeljima odivotne vanosti poboljanje procedura za pri-hvat novca iz fondova.

Na vrhu prioriteta je i ubrzavanje admini-strativnih postupaka vanih za bre provo-enje investicija. Nika Musulin, predsjednikUprave splitskog Pomgrada, kae da je toposebno veliki problem kod specifinih rado-

va, poput onih na pomorskom dobru. Ondjeje osim uobiajenih graevinskih dozvola po-trebno ishoditi i odobrenje za koncesiju i niz

posebnih dokumenata. Pomgrad se upravobavi takvim graevinskim pothvatima (izgrad-nja marina, luka, morskih cjevovoda...) i pri-kupio je bogato iskustvo. Ne moe se rei daljudi u uredima zlonamjerno koe projekte. Alizakoni, pravilnici i drugi propisi su tako kom-plicirani da je i uz dobru volju teko ishoditidozvole za manje od nekoliko godina, kaeMusulin.

BITKE S INSTITUCIJAMA

U takvoj situaciji izvoai radova mogu sesamo nadati da e investitori imati snage, vo-lje i upornosti probijati se kroz umu propisa.Musulin kae da je Danko Konar jedan od ta-kvih: Pomgrad radi s njim na gradilitu u Tro-giru. No Konarov projekt u Puli sporo napre-duje jer ulagai moraju izboriti i dodatnu bitku

s institucijama koje tite kulturna dobra.Zanimljivo je da mnogi projekti imaju spori-ji tempo i zbog straha od javnih prozivki kojise razvio kod slubenika. Javnost je osjetljivana sumnje za korupciju i mnogi ele biti sigur-ni da nee biti prozivani zbog neke odluke. Ito pomalo usporava neke projekte, ocjenjujeMusulin.

Osim trogirske marine, Pomgrad u Splituradi terminal za kruzere, ali novih veih po-slova ba i nema na vidiku. Pokuali su i uinozemstvu, na mediteranskom tritu. Zavr-ili su gradnju jedne ribarske luke u Albaniji i

dovravaju luku u Aliru. Meutim, nestabilnapolitika situacija i niske cijene nafte smanjujuinvesticije i u tim zemljama. Imamo 200 za-poslenih i mislim da e biti potreban veliki na-por da u iduim godinama zadrimo sadanjurazinu poslova i prihoda. Tako da ba i nisamoptimist, zakljuio je Musulin.

7/25/2019 PV-3911

10/68


ZAHTJEVI OBRTNIKA OD NOVE HRVATSKE VLADEAKTUALNO

Hrvatska obrtnika komora(HOK) je prije parlamen-tarnih izbora potkraj prolegodine objavila est zahtjeva

buduoj vlasti kojima je cilj poboljanjeposlovne klime u Hrvatskoj, odnosnostvaranje uvjeta za rast i razvoj obrtni-tva i ukupnog gospodarstva. Obrtniciele partnerski odnos HOK-a i nove vla-

sti, a njihovi zahtjevi su: jaanje njiho-va pravnog poloaja, fleksibilno radnozakonodavstvo i zapoljavanje, stabilnaporezna politika i financiranje obrta, fi-nancijska disciplina - bolja naplata po-traivanja, strukovno obrazovanje kaotemelj razvoja obrtnitva te da HOK po-stane zastupnik interesa obrtnika u dr-avnim institucijama.

DISKRIMINACIJSKI POLOAJOBRTNIKAPredsjednik HOK-a Dragutin Ranoga-

jecistie kae kako treba obrtnike pre-stati stavljati u neki drugi red te im omo-guiti poticajne mjere koje e smanjitiprepreke za ostvarivanje konkurentskihprednosti. Obrtnici su sa svojim proi-zvodima i uslugama usmjereni na velikesubjekte s jedne i na krajnje potroae sdruge strane, pa je potrebno vie vreme-na da se u njihovu poslovanju primijetepozitivni uinci opih gospodarskih kre-tanja, naglaava on. No, negativni uin-ci obrtnike pogaaju meu prvima, imveliki subjekti i potroai ponu rezati

trokove.U HOK-u pojanjavaju kako je jaa-

nje pravnog poloaja obrtnika vano jer

OBRTNICI TRAE

IZJEDNAAVANJESTATUSA S PODUZEIMAObrtnici traejaanje svog pravnog poloaja, fleksibilno radnozakonodavstvo i zapoljavanje, stabilnu poreznu politiku i financiranjeobrta, financijsku disciplinu kroz bolju naplatu potraivanja, strukovnoobrazovanje kao temelj razvoja obrtnitva te da HOK postane zastupnik

interesa obrtnika u dravnim institucijamapieSanja [email protected]

NAIN OTPLATE POREZNOG DUGA

Obrtnicima omoguena otplatado 24 rateObrtnicima kojima je zbog blokiranog

rauna onemogueno plaanje miro-vinskog i zdravstvenog doprinosa kao i

ostalih poreznih obveza Porezna uprava

omoguava otplatu takvog duga. Nai-

me, prema nekim odredbama iz Opeg

poreznog zakona, obrtnicima, ali i ostalim

poreznim obveznicima propisana je mo-

gunost sklapanja upravnog ugovora s

Poreznom upravom. Sklapanjem takvog

ugovora odgaa se dospjelost poreznog

duga i omogueno je poreznom obvezni-

ku namirenje poreznog duga u najvie 24

mjesene rate uz obraun zakonske zate-

zne kamate na reprogramiranu glavnicuduga, i to bez otpisa glavnice ili kamata.

U Poreznoj upravi istiu kako prijedlog za

sklapanje upravnog ugovora porezni ob-

veznik podnosi nadlenoj ispostavi Pore-

zne uprave, a obrazac prijedloga za skla-

panje upravnog ugovora dostupan je na

internet stranicama ili u ispostavama Po-

rezne uprave. No, obrtnici, ali i ostali po-

rezni obveznici koji ele da im se omogui

otplata dospjelog poreznog duga moraju

imati neki od oblika garanacije. Jedan od

instrumenata osiguranja obveza iz ugo-

vornog odnosa je bankarska garancija ilizatita od rizika neizvrenja ili neurednog

izvrenja dogovorenih financijskih obve-za. Kako kau u Poreznoj upravi, njome

se izdavatelj garancije obvezuje ispuniti

dunikovu obvezu u sluaju da on to ne

uini, a bankarska garancija se aktivira

ako porezni obveznik ne plati dug kako je

navedeno u skopljenom upravnom ugo-

voru. Druga vrsta instrumenta osiguranja

je solventni jamac, a to moe biti bilo koja

osoba koja je sposobna, u sluaju neizvr-

avanja obveza poreznog dunika, pod-

miriti njegove preuzete obveze. Pritom

solventnost jamca nije odreena njego-

vim godinama starosti nego sposobno-u podmirivanja obveza. (S.P.)

7/25/2019 PV-3911

11/68


dravna vlast esto diskriminira poloaj

obrtnika na tritu u odnosu na pravne

osobe. Potrebno je u potpunosti uva-

avati ustavna naela jednakosti pred

zakonom kao i naela prema kojim se

svim poduzetnicima osigurava jednak

pravni poloaj na tritu. Obrtnik, za

razliku od trgovakog drutva, odgova-

ra svom svojom imovinom te je u svo-

jem poslovanju izloen riziku osobnogi obiteljskog bankrota. S ciljem zatite

obrtnika potrebno je propisati odgo-

vornost obrtnika imovinom nastalom

obavljanjem obrta, odvojeno od privatne

imovine, te se kao jedna od mogunosti

predlae uvoenje registra imovine ste-

ene prije otvaranja obrta, iako bi cje-

lovito rjeenje bilo uvoenje posebnog

OIB-a za imovinu obrta. Administrativ-

ne barijere oteavaju poslovanje obrt-

nika te ih treba uklanjati uvaavajui

prijedloge obrtnika proizale iz iskustva

poslovanja. Kad je rije o fleksibilnomradnom zakonodavstvu, predlae se

jednostavnije zapoljavanje za povre-

mene poslove te izjednaavanje prava

obrtnika s radnicima to bi trebalo pri-

donijeti smanjenju rada na crno. Time

e se osigurati vea zaposlenost te rad-

nicima osigurati pravo na mirovinsko

i zdravstveno osiguranje. Uz to, samo-

zapoljavanje mladih otvaranjem obrta

mora imati isti zakonski tretman u smi-

slu odreenih olakica kao to je i za-

poljavanje radnika. Iste takve olakice

treba predvidjeti i za samozapoljavanjeena. Obrtnicima koji obavljaju poslove

s posebnim uvjetima treba priznati pra-

vo na sta s poveanim trajanjem koje

imaju i drugi radnici koji obavljaju iste

poslove.

OSIGURATI KVALITETNIJI SUSTAV

KREDITIRANJA

Stabilna porezna politika i financiranje

obrta trei je zahtjev HOK-a kojim se

zahtijeva dosljedna provedba Zakona

o zabrani i spreavanju obavljanja ne-registrirane djelatnosti, zatim uvoenje

poticajnih poreznih mjera za poslova-

nje obrtnika te laki pristup kreditima i

ostalim izvorima financiranja. U HOK-u

kau kako pri donoenju zakona treba

osigurati razdoblje prilagodbe na nove

uvjete poslovanja. Hrvatska treba kva-

litetniji sustav kreditiranja, za poetnike,

za obrtnike u fazi rasta i razvoja, te za

vraanje u zonu legalnosti blokiranih do60 dana. Od nove vlade zahtijeva se jed-

nostavniji pristup sredstvima uz preuzi-

manje veeg rizika dravnih financijskih

institucija. Kroz financijsku disciplinu

trai se dosljedna primjena propisanih

rokova plaanja jer je stabilnost naplate

prodanih proizvoda i obavljenih usluga

preduvjet daljnjeg ulaganja i razvoja po-

slovanja. Uz to, potrebno je promijeniti

zakonsku regulativu i omoguiti neo-

porezivi otpis stvarno nenaplativih po-

traivanja. Financijska disciplina i boljanaplata potraivanja moe se ostvariti

tako da se rjeenje o ovrsi obrtnika na

temelju vjerodostojne isprave tj. rau-

na za isporuena dobra ili usluge, izvr-

ava bez obzira na prigovor. Uvoenje

dunika kao jamca-platca omoguit e

podmirenje obveza vjerovnika za javna

davanja.

Ranogajec istie kako oblikovanje i

provedba strukovnog obrazovanja i os-

posobljavanja treba biti zajednika odgo-

vornost vlade, gospodarskih asocijacija,

nadlenih ministarstava, obrta i poduze-a te strukovnih kola. Strukovne kvali-

fikacije se u Hrvatskoj doivljaju manje

vrijednima od ostalih kvalifikacija, a

upravo o njima ovisi razvoj gospodarstva

i budunost drutva. Zato je potrebno,

smatra Ranogajec, vie raditi na senzi-

bilizaciji javnosti o vanosti strukovnog

i cjeloivotnog obrazovanja. HOK mora

biti zastupnik interesa obrtnika to znai

kako treba poveati zastupljenost obrt-

nika u saborskim odborima, zatim u ko-

ordinaciji hrvatske vlade i u radnim gru-

pama ministarstava. Osim toga, smatrajuda HOK-u treba priznati status poduzet-

nike potporne institucije.

U HOKu SMATRAJU

DA DRAVNA VLAST

ESTO DISKRIMINIRA

POLOAJ OBRTNIKA

NA TRITU U

ODNOSU NA PRAVNEOSOBE

7/25/2019 PV-3911

12/68


JUROSLAV BULJUBAI, poduzetnik iz SplitaINTERVJU

Poduzetnitvo ne moe izbaciti iz sebe, kao

to svoj poziv i zanimanje iz sebe ne mogu

izbaciti sportai, glumci ili knjievnici dokle god

su ivi. Tako i ja nisam napustio poduzetnitvo,

nego samo aktivno poduzetnitvo, kae

Juroslav Buljubai

7/25/2019 PV-3911

13/68


Juroslav Buljubai, osniva tvrtkeSEM iz Splita te niza tvrtki u ino-

zemstvu i Hrvatskoj, povukao se

prije pet godina iz operativnog vo-

enja tvrtki te, kako kae, iz aktivnog podu-

zetnitva. Kae da se ne moe, ipak, othrvati

poduzetnikom genu jer ga je taj gen oito

oblikovao. Niz je tvrtki u kojima je suvlasnik, a

svoje poduzetnike apetite zadovoljava ulaga-

njima te prebacivanjima kapitala iz tvrtki koje

manje uspjeno posluju u uspjenije tvrtke

i sektore. Miljenja je da se zbog sveprisutne

globalizacije moraju pratiti globalna kretanja te

da hrvatski poduzetnici, pogotovo mlai i ne-iskusniji, moraju igrati na globalnom tritu, a

to mogu samo ako imaju originalne proizvode

te profesionalno voene tvrtke.

Juroslav Buljubai postao je poduzetnik

1982. godine s nepune 22 godine zbog ega s

punim pravom moe usporediti poslovanje u

dva oprena politika ureenja, socijalizmu i

liberalnom kapitalizmu, koji je prema njego-

vom miljenju na snazi u Hrvatskoj od nje-

zina osamostaljenja. Buljubai voli naglasiti

kako je poduzetnik u miru, iako svi mi koji ga

dugi niz godina poznajemo, pomalo sumnja-

mo u njegovo umirovljenje. Jedno je sigurno:ne javlja se na pozive preko tajnice, niti je to

ikada radio, ve direktno, te gotovo svaki dan

kada je u Splitu proeta sportski odjeven krozgrad. Isto tako, bez obzira na neiji socijalni i

drutveni status, razgovara jednostavno i rav-

nopravno sa svima te svog sugovornika nakon

razgovora uvijek isprati do vrata.

n Zato kaete da ste umirovljeni?- Prije pet godina sam se povukao, kako iz

operativnog voenja poslovanja tako i iz nad-

zora tvrtki u kojima imam kapital i koje sam

osnovao. U veini tvrtki, kako u Hrvatskoj tako

i u inozemstvu, ostao sam manjinski dioniar.

Svaka tvrtka u kojoj sam dioniar pozicionira

se na tritu, a njeni menaderi nastoje i ima-ju imperativ ostvariti pozitivni rezultat. Mene

kao dioniara zanima da na taj nain ubirem

plodove svog minulog dugogodipnjeg i inten-

zivnog rada te da preko dionica ostvarim dobit.

Ukoliko moje dionice ne ostvaruju dobit u ne-

koj tvrtki, makar tu tvrtku vodio i moj sin, izla-

zim i usmjeravam kapital u neke druge tvrtke i

poslove koji su profitabilniji.

n Ipak, niste mi odgovorili zato ste seizvukli iz operativnog poslovanja? Baremna ovim prostorima ljudi vole imati nadzor

nad svime.- Razlog je jednostavan: kao poduzetnik s vie

od 30 godina intenzivnog iskustva primijetio

sam da puno stvari u ivotu prolazi mimo nas

i da je mudrija odluka na vrijeme izii iz tog

iscrpljujueg ritma te se posvetiti nekim dru-

gim stvarima. Puno putujem, a i imam vie

vremena za obitelj i prijatelje, kada me treba-

ju. Mogu rei da me dosta ljudi ne razumije u

potpunosti, to i ne udi jer teko je to objasniti

nekome tko nije bio poduzetnik osam godina

u socijalizmu i dvadesetak godina u uvjetima

trinog gospodarstva, optereenog destruk-

tivnom administracijom. Sve to iscrpi i jako jestresno, a postoje i druge stvari i zadovoljstva,

osim gomilanja posla, novca i imovine.

PODUZETNIKUE BITI

SVE TEE I TEEHrvatski poduzetnici nemaju nikakvu ansu ako se suprostavljajupravilima globalizacije ili ako kopiraju globalne proizvode. Imaju ansuza uspjeh samo ako su kreativni i inovativni. Stoga je jako bitno dasagledaju okruenje u kojem posluju, te da su upueni u pravila togaokruenja koje je sve vie globaliziranorazgovaraoJozo [email protected]

PODUZETNIK,ZA RAZLIKU ODMENADERA, MORAIMATI RAZVIJENIJUINTUICIJU

Od devedesetih

godina naovamo

nismo strateki

upravljali

prodajom svojih

banaka, niti

drugih svojih

vanih tvrtki i

resursa. Nismo

napravili poluguda bismo imali

rast BDP-a niti

razvoj. Turizam

je uspio zato

to je najmanje

ovisan o utjecaju

politike i

banaka.

7/25/2019 PV-3911

14/68


n Raa li se poduzetnik s poduzetnikimgenom?- Mislim da se raa, jer poduzetnitvo ne mo-

e izbaciti iz sebe, kao to svoj poziv i zani-

manje iz sebe ne mogu izbaciti sportai, glumci

ili knjievnici dokle god su ivi. Tako i ja nisam

napustio poduzetnitvo, nego samo aktivno

poduzetnitvo. I nadalje pratim kretanja u svi-

jetu kako bih mogao izii iz odreenog posla ili

ui u neki drugi na vrijeme. Jedino to to sve

radim bez velikog angamana. Poduzetnik, za

razliku od menadera, mora imati razvijenijuintuiciju.

n to menader mora imati?- Prije svega mora imati veliko znanje, anali-

tinost te voditi tvrtku u skladu s ekonomskim

zakonitostima. Za razliku od njega, poduzet-

nik mora uvaavati ekonomsku struku, ali

ne mora uvijek ii tamo kamo idu svi. Upra-vo tada, kada ne ide tamo kamo idu svi ostali,

poduzetnik ostvaruje najveu zaradu. Kad si u

trendu u kojem je i veina, i ako na vrijeme ne

ue ili izae iz tog trenda, nee ostvariti za-

radu koju bi trebao.

n Je li onda, prema Vaem miljenju, po-duzetnicima sada prekasno ulagati u turi-zam?- U na turizam jo nije prekasno ulagati, mada

je na sceni masovno ulaganje. Dodue, sada se

mora ulagati u posebne oblike turizma i u ino-

vativne i to originalnije turistike proizvode.

Otvoren je prostor i ulaganje u kvalitetu, pogo-tovo u hotele i usluge s pet zvjezdica. Moramo

postii cijene kakve imaju europski hoteli ili

drugi usluni objekti. Ne vidim nikakvu real-

nu zapreku da to ne postignemo. Imamo puno

prostora i za razvoj dodatne ponude - poput

izleta, hipodroma, golf terena i inovativnih

proizvoda - to bi goste zainteresiralo za dui

boravak kod nas. Znai, nije kasno postati po-

duzetnik u turizmu, ali sada morate imati kva-

litetan i osmiljen proizvod, odnosno dobru

ideju.

n to ograniava poduzetnitvo kod nas?- Osim ve poznatih i prevakanih ogranienja,

miljenja sam da e poduzetniku biti sve tee i

tee. Banke su 98 posto u stranom vlasnitvu

i za pokretanje bilo kakvog posla trae veliko

uee te uvjetuju poduzetnicima, ali i dravi

visoke kamatne stope za kreditiranje. Takoer

nerado ulaze u kapital poduzea, to bi uveli-

ke olakalo pokretanje projekata i poslovanje,

ve profit crpe kroz visoke kamate, a dobit na

kraju zavri izvan Hrvatske. Situacija je do-

datno oteana jer malo je naih graana koji

imaju nekoliko milijuna eura s kojima mogu

pokrenuti ozbiljniji posao od petnestak miliju-na eura ulaganja. Uglavnom, banke su naim

graanima s velikom tednjom dale jako niske

INTERVJU

AKO MOJE DIONICENE OSTVARUJU DOBIT

U NEKOJ TVRTKI,MAKAR JE VODIO IMOJ SIN, IZLAZIM IUSMJERAVAM KAPITALU PROFITABILNIJEPOSLOVE

Poduzetnik

mora uvaavati

ekonomsku

struku, ali ne

mora uvijek

ii tamo kamo

idu svi. Upravo

tada, kada ne

ide tamo kamo

idu svi ostali,

poduzetnik

ostvaruje

najveu zaradu.

7/25/2019 PV-3911

15/68

7/25/2019 PV-3911

16/68

NISKOUGLJINI RAZVOJPV ANALIZA

Na globalnom UN-ovom sum-mitu o klimatskim promje-nama COP21, koji se nedav-no odravao u Parizu i na

kojem je sudjelovalo 195 zemalja, usvo-jen je globalni klimatski sporazum. Onobvezuje i bogate i siromane zemlje nazauzdavanje rasta emisija staklenikih

plinova. Tonije, u njemu se trai da sezagrijavanje planeta, za koje se okrivlja-vaju upravo stakleniki plinovi, zadri

znatno ispod dva stupnja Celzija u odno-su na predindustrijsko razdoblje (izmeu1850. i 1900. godine).

Ugovor, koji stupa na snagu 2020. go-dine omoguit e preusmjeravanje svjet-skog gospodarstva prema modelu s maloili bez ugljika. U toj borbi protiv globalnogzatopljenja razvijene drave su se obve-

zale da e pomoi zemljama u razvoju sa100 milijardi amerikih dolara godinjedo 2020. godine.

Vano je, meutim, naglasiti kako jesvaki graanin aktivni sudionik niskou-gljinog razvoja. To sudionitvo poinjeod trenutka kad ovjek ustaje i odabirevrstu jutarnjeg obroka, nain na koji pu-tuje na posao i opskrbljivaa energijom.Takoer, ukljuuje trenutak kad odluisudjelovati u javnoj raspravi o energet-

skim ili drugim projektima koji e kaoposljedicu imati znaajne emisije stakle-nikih plinova.

HRVATSKA UGLJINO

OD VEINE DRAVA UHrvatska treba smanjiti emisije staklenikih plinova u sklopu energetsko-klimatskih obveza koje su stupile na snagu njenim ulaskom u EU. To suve dobro poznati ciljevi 20-20-20.Ni jedan pametan poduzetnik neepreskoiti implementirati mjere energetske uinkovitosti bilo vlastitimsredstvima, bilo razvojnim kreditima, bilo ugovorom o energetskomuinku, ako mu se to isplati, istie Ivana RoguljpieBoris [email protected]


7/25/2019 PV-3911

17/68

MANJE INTENZIVNA

EU


7/25/2019 PV-3911

18/68


Ivana Rogulj, voditeljica projekata u Dru-tvu za oblikovanje odrivog razvoja (DOOR),kae nam kako su prema podacima iz 2012.hrvatske emisije staklenikih plinova po o-vjeku (tzv. per capita emisije) iznosile oko 4,5tona godinje. Ako uzmemo u obzir da su pro-sjene emisije per capita u Europskoj uniji oko7,4 tona godinje, onda je jasno da je Hrvatskaugljino manje intenzivna od veine drava uEU. Razloga tome ima nekoliko - od smanjenjaemisija iz industrije zbog propadanja sektora

i financijske krize, pa do toga da su industrij-ske tvrtke koje su opstale nerijetko u vlasni-tvu koje razmilja o energetskoj uinkovito-sti, objanjava ona dodajui kako je vanainjenica da je u najveem postotku hrvatskaelektrina energija proizvedena iz hidroelek-trana i nuklearne elektrane, s poveavajuimpostotkom obnovljivih izvora energije. U di-jelu ukupnog smanjenja emisija su i programite projekti energetske uinkovitosti u sektoruzgradarstva i javne rasvjete, sa znaajnim po-trebama za veom koliinom mjera u sektoruprometa. Uz postojee sufinanciranje kupovi-

ne hibridnih i elektrinih automobila, vanijesu mjere poveanja broja i kvalitete biciklisti-kih staza i one koje bi najvie pridonijele pro-metnom razvoju poput onih u eljeznikomprometu, napominje Ivana Rogulj.

TRI SCENARIJA

Hrvatska treba smanjiti emisije staklenikihplinova u sklopu energetsko-klimatskih obve-za koje su stupile na snagu njenim ulaskom uEU. To su ve dobro poznati ciljevi 20-20-20.Tonije, Hrvatska treba za 20 posto smanjitipotronju energije (tj. poveati energetsku uin-

kovitost), imati udio od 20 posto obnovljivihizvora energije u finalnoj energetskoj potronjite za 20 posto smanjiti emisiju staklenikih

plinova do 2020. godine. Hrvatska trenutanoizrauje strategiju niskougljinog razvoja, kojaje usklaena s EU ciljevima za 2030. godinukoji ukljuuju smanjenje emisija od 40 posto. Tabi strategija trebala biti krovna razvojna strate-gija Hrvatske. Jer, nemogue je da stupi na sna-gu a da joj se ne prilagode sve ostale sektorskestrategije, od energetske, prometne do Strategi-je razvoja turizma, istie ona.

Strategija je posve usklaena s EU zakono-davstvom i ciljevima, sadri projekcije i mjereza niskougljini razvoj do 2030., s pogledom na2050. i tri scenarija. Prvi je bussines as usualscenarij ili scenarij bez mjera. Slijedi scenarijumjerenog smanjenja i onaj znaajnog sma-njenja emisija. Posljednja dva scenarija su do2030. usklaena s novim obvezama Hrvatskeprema klimatsko-energetskoj regulativi. Razli-

kuju se za razdoblje od 2030. do 2050. godine,u kojem se predviaju razliite putanje razvojatehnologija, implementacije mjera i smanje-nja emisija staklenikih plinova. Trenutano sestrategija zavrava, a paralelno se izrauje njenastrateka procjena utjecaja na okoli. Ona e bitivjerojatno predmet jedne od prvih sjednica no-vog saziva Hrvatskog sabora i o njihovoj odluciovisi koji od dva scenarija e biti usvojen, obja-njava nam Ivana Rogulj.

Postoje izvrsni primjeri niskougljinog ra-zvoja na nacionalnim i na lokalnim razinama.

Nerijetko spominjemo odlian primjer opineGssing u Austriji koja je od siromane regijeod 1990. postala jedna od razvijenih dijelovaAustrije. Uspjenim modelom planiranja i pro-vedbe projekata iz podruja odrive energetike,Gssing je od mjesta s visokom stopom neza-poslenosti tijekom devedestih godina, nerazvi-jenom poljoprivredom, bez industrije, slabomprometnom povezanou i potpunom ovisno-u o fosilnim gorivima, u petnaestak godinaostvario to da vie ne poznaje problem nezapo-slenosti i iseljavanja stanovnitva. U podruju ukojem ivi 27.000 ljudi u energetskom sektoru

otvoreno je 50 novih tvrtki, 27 decentraliziranihenergetskih pogona - toplana i elektrana te 1100novih radnih mjesta. Postali su turistika atrak-

POSTOJE IZVRSNI

PRIMJERI

NISKOUGLJINOG

RAZVOJA NA

NACIONALNIM I NA

LOKALNIM RAZINAMA

PV ANALIZA

7/25/2019 PV-3911

19/68


Vlastiti modelDrutvo za oblikovanje odrivog razvoja

(DOOR) je s partnerima, koristei podlo-

gu koju je razvio Odjel za energetiku i kli-matske promjene Vlade Ujedinjenog Kra-

ljevstva (UK Department of Energy and

Climate Change), u sklopu projekta SEE

SEP (Strategija odrive energije za Jugo-

istonu Europu - South East Europe Su-

stainable Energy Policy), napravilo vlastiti

niskougljini razvojni model za podruje JI

Europe. DOOR je dvije godine prikupljao

relevantne podatke, iz nacionalnih slube-

nih i EU statistika, razliitih strunih studija,

a u nekim sluajevima i na terenu. Potom

su podatke analizirali i filtrirali, raspravili

ih kroz konzultacije sa strunjacima iz ra-zliitih sektora te iskoristili za modeliranje

sektora proizvodnje i potronje energije

do 2050. godine. Model ukljuuje, uz pro-

izvodnju, najvanije sektore potronje

energije u nas, a koji su, poredani prema

potronji - zgradarstvo, promet i industrija.

Model, prema rijeima Ivane Rogulj, ima tri

suelja koja su predviena za razliitu cilja-

nu publiku. Od izuzetno ukljuene publike

preko laika do uenika, pomou kojih segraani mogu osvijestiti kako odluke i po-

dravanja odluka u energetskom sektoru

utjeu na sve faktore koji su vani za ener-

getski i niskougljini razvoj jedne drave

- koliinu potronje i proizvodnje energije,

energetsku sigurnost, razvoj tehnologije,

cijene razliitih scenarija i na kraju koliinu

emisija staklenikih plinova. Odabirui

razliite izvore energije ili razliite mjere

energetske uinkovitosti te razliite pa-

rametre razvoja Hrvatske mogu se vidjeti

relacije, rezultati i trokovi energetskog

sektora. UK DECC takav model koristi usvrhu savjetovanja sa zainteresiranom jav-

nou prilikom donoenja razliitih odluka

vezanih uz sektore proizvodnje i potronje

energije, kae ona. Tako se moe, koristei

model, osvijestiti koje vrste energije Hr-

vatska najvie koristi, koji je dio te energije

iz uvoza i za to ima dostupne domae

resurse i tehnologiju. Model pokazuje, ono

to je moda najzanimljivije, da niskouglji-ni razvoj dugorono nije skuplji od naina

na koji funkcioniramo sada, naravno, uzi-

majui u obzir pad cijena tehnologija ener-

getske uinkovitosti i obnovljivih izvora

energije ije su projekcije ve sada dostu-

pne te rast cijena emisija staklenikih pli-

nova, isto prema postojeim projekcijama.

U NAJVEEMPOSTOTKUHRVATSKAELEKTRINAENERGIJA

PROIZVEDENA JE IZHIDROELEKTRANAI NUKLEARNEELEKTRANE

U dravi ne nedostaje znanja o razvojutehnologije,struni kadar je usklaen

s europskim, kaeIvana Rogulj,voditeljica projekata u Drutvu za

oblikovanje odrivog razvoja

cija koju godinje posjeti vie od 15.000turista iz svih dijelova svijeta, kae ona.

PREPOZNAVANJE POTENCIJALAGovorei o Hrvatskoj, nastavlja kako jenespretno trenutano predviati koliko eradnih mjesta biti otvoreno implementi-ranjem niskougljine strategije i energet-skih modela. Sve ovisi o tome koje e teh-nologije preuzeti prevlast, koje e mjerebiti primarno implementirane i gdje e seprepoznati najvei potencijal za ulagae.Bilo da se radi o tome koje su investicijetrenutno isplativije, bilo o tome koje inve-sticije i politike drava potie i s kojima

dobro funkcionira. Uzmimo u obzir da sesmanjenje emisija za 20 posto do 2020.moe postii iskljuivo mjerama energet-ske uinkovitosti, to znai, primjerice,zapoljavanje u graevinskom sektoru,tj. obnova stambenih i javnih objekata ilikroz obnovljive izvore energije. To znaida se moe predvidjeti koliko radnih mje-sta podrazumijeva ista instalirana snagaelektrane na biomasu ili fotonaponskeelektrane, u odnosu na neku od konven-cionalnih elektrana, naglaava ona do-dajui kako postoje razliita predvianja

nekoliko meusobno neovisnih hrvatskihstrunjaka, ali je svako od njih pretposta-vilo ba neke konkretne mjere energetske

uinkovitosti, obnovljivih izvora energijeili niskougljinog razvoja. Takoer, svako

je od njih predvidjelo razvoj specifine in-dustrije. Ono to je potrebno naglasiti je

da otvaranje radnog mjesta ne znai nitasamo po sebi ako za njega ne postoji edu-cirana radna snaga i ako trite rada nijeusklaeno s potrebama. to opet vraa napotrebu usklaenosti meu strategijama,

primjerice, obrazovanja. Potrebno je rau-nati da lokalni projekti i manji proizvodnipogoni disperzirani na vie razliitih mje-

sta u Hrvatskoj, disperziraju i zapoljava-nje i dovode do vee koliine neizravnih

i induciranih radnih mjesta. Uzmimo zaprimjer lokalnu elektranu na biomasukoja zapoljava domae radnike u proi-zvodnom procesu i koja automatski zapo-ljava i domae proizvoae prehrambe-nih proizvoda, pa onda i poljoprivrednikei tako zatvara pozitivan krug. Potrebno jeonda puno promiljanja i usklaivanja dase ne dogodi da lokalna radna snaga zatako neto ne postoji, istie ona.

VANA USKLAENOSTHrvatskim se tvrtkama moe pomoi da

sudjeluju na nain da je i poduzetniki diozakonodavstva usklaen sa Strategijom,a one e odabrati ono to je za njih po-voljno, pametno i nadamo se, drutvenoodgovorno. U dravi sigurno ne nedo-staje znanja o razvoju tehnologije, strunikadar je sasvim usklaen s europskim,a vaan je trenutak usklaivanje. Niti je-dan pametan poduzetnik nee preskoitiimplementirati mjere energetske uin-kovitosti bilo vlastitim sredstvima, bilorazvojnim kreditima, bilo ugovorom oenergetskom uinku, ako mu se to isplati.

Znanja o tome kako odabrati prave i ispla-tive mjere u Hrvatskoj ima dovoljno, za-kljuuje Ivana Rogulj.

7/25/2019 PV-3911

20/68


Nominalni promet u trgovini namalo u studenome 2015. godinebio je 2,5 posto vei u odnosu nastudeni godinu dana ranije. Time je

nastavljen uzlazni godinji trend nominalnogprometa koji je nakratko zaustavljen padom urujnu, a traje od prosinca 2014. godine. Struk-turno, kretanja nominalnog prometa u stude-

nome rezultat su godinjeg rasta u gotovo svimtrgovakim strukama, osim u struci motorna

goriva i maziva, gdje je zabiljeen pad od 6,5posto, to je velikim dijelom rezultat pada ci-jena goriva.

Slijedom pada maloprodajnih cijena (cijenedobara bez elektrine energije i distribucije

vode) od 1,2 posto, maloprodajni promet, pre-ma izvornim podacima, realno je bio 3,8 posto(po kalendarski prilagoenim podacima 3,2posto) vei u odnosu na studeni 2014.

Najvei udio u strukturi nominalnog pro-meta ima onaj u struci nespecijalizirane pro-davaonice preteno ivenim namirnicama,koji je lanjskog studenoga inio 37,7 postoukupnoga nominalnog prometa, gdje je zabi-ljeen rast prometa od 3,4 posto. Inae, najveirast nominalnog prometa zabiljeen je u struciostale nespecijalizirane prodavaonice - od12,1 posto.

RAST POTROAKOG OPTIMIZMAU prvih 11 mjeseci 2015. godine nominalni pro-met, prema izvornim podacima, bio je 1,2 postovei u odnosu na isto razdoblje 2014. Slijedompada maloprodajnih cijena od 1,1 posto, malo-prodajni promet, prema izvornim podacima,realno je bio 2,3 posto (prema kalendarski pri-lagoenim podacima u prosjeku 2,2 posto) veiu odnosu na isto razdoblje 2014.

Pozitivni trend maloprodajnog prometa bi-ljei se gotovo uporedo s trendom poboljanjapotroakog optimizma, na to je djelomino

utjecalo i realno poveanje neto plaa za, pre-ma procjenama analitiara HGK, oko 3,9 postou prvih 11 mjeseci protekle godine u odnosu naisto razdoblje 2014.

Rastom prometa u trgovini na malo u stu-denom, nastavljen je uzlazni godinji trendnominalnog prometa koji gotovo neprekidnotraje od prosinca 2014. godine. Gotovo uspo-redno biljei se i trend poboljanja potroakogoptimizma, dijelom i pod utjecajem poveanjaneto plaa za, prema naim procjenama, oko3,9 posto u prvih 11 mjeseci 2015. godine u od-nosu na isto razdoblje godinu ranije, ocijenio

je Zvonimir Savi, direktor Sektora za finan-cijske institucije, poslovne informacije i eko-

nomske analize HGK.

Nominalni maloprodajniprometgrabi prema goreRastom prometa u trgovini na malo u studenome nastavljen je uzlaznigodinji trend nominalnog prometa,koji gotovo neprekidno traje odprosinca 2014. godine, istie Zvonimir Savi iz HGK

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

AKTUALNO

KRETANJA NOMINALNOG PROMETA USTUDENOME REZULTAT SU GODINJEG

RASTA U GOTOVO SVIM TRGOVAKIMSTRUKAMA

7/25/2019 PV-3911

21/68


Ulaganje kompanije British Ameri-can Tobacco vrijedno 518,3 mili-juna eura u preuzimanje Tvorniceduhana Rovinj znatno je popravilo

skor izravnih stranih ulaganja, pokazuju po-daci Hrvatske narodne banke za razdoblje dolistopada 2015. godine.

Ukupno je neto uloen 666,1 milijun eura.Osim u duhansku industriju, zabiljeena suvlasnika ulaganja u nekretnine od 122 mili-juna eura, a dodatno ulaganje od 76,5 milijuna

eura u graevinski sektor potvruje vijesti onjegovu laganom buenju.Oko 71 milijun eura stigao je u djelatnost tr-

govine na veliko i posredovanje u trgovini, a 44milijuna eura uloena su u trgovinu na malo idjelatnost popravaka predmeta za kuanstvo.U sektor kulturnih i sportskih djelatnosti stigloje 48,6 milijuna eura. Proizvodnja kemikalijaprivukla je 36 milijuna eura. U kopneni i cje-vovodni prijevoz uloeno je 14,7 milijuna eura,a u proizvodnju motornih vozila i prikolica 13,7milijuna eura.

Ukupni rezultat bio bi bolji da banke zbog

konverzije kredita nisu iskazale gubitke zbogkojih je zabiljeen odljev od 604,8 milijunaeura. Odljev postoji i u sektoru vaenja naftei plina (27,5 milijuna eura), u proizvodnji odje-e (23,5 milijuna kuna) te preradi koe i izradiobue (22,4 milijuna eura).

NA RAZINI 2013. GODINE

Vlasnika ulaganja ukupno su u tri prologo-dinja tromjeseja iznosila 904 milijuna eura,od ega treba odbiti zadranu dobit od 380milijuna eura pa se dobije neto iznos ulaganjaod 666,1 milijun eura. Rezultat je to na razini

2013. godine, kad su ulaganja iznosila 709,7milijuna eura. U 2014. godini ukupan je rezul-tat dosegnuo ak 2,9 milijardi eura, no u to je

bilo ukljueno i 1,5 milijardi eura tzv. krunihulaganja koja su prola kroz Hrvatsku. Rije

je bila o Agrokorovom preuzimanju Merca-tora, gdje su neto ulaganja stigla u Slovenijui kod drugih vlasnika Mercatorovih dionica.

Od 1993. godine u Hrvatsku je stiglo 27,7milijardi eura izravnih stranih ulaganja. Naj-vie je uloeno u financijsko posredovanje,odnosno, bankovni sustav, oko 6,7 milijardieura. Prema zemlji podrijetla kapital je stizaoiz Nizozemske (est milijardi eura), Austrije(5,9 milijardi eura), Njemake (2,5 milijardieura), Maarske (2,2 milijarde eura), Luk-semburga (2,02 milijarde eura), Italije (1,4 mi-lijarde eura), Francuske (1,38 milijardi eura),

Slovenije (1,27 milijardi eura), vicarske (1,06milijardi eura) i Velike Britanije (1,06 milijardieura).

U DEVET MJESECINETO ULOEN666,1 MILIJUN EURANajvee pojedinano ulaganje, ono British American Tobacca upreuzimanje TDR-a, iznosilo je 518,3 milijuna eurapieIgor [email protected]

PODACI HNBa ZA RAZDOBLJE DO LISTOPADA 2015.

7/25/2019 PV-3911

22/68

POVEANE ULOVNE KVOTE ZA TUNEAKTUALNO


7/25/2019 PV-3911

23/68


HRVATSKA TUNA ZA

BOLJI SUIKristijan Zanki je zadovoljan poveanjem ulovne kvote jer bi se time mogaoublaiti 20-postotni pad cijene tune na svjetskom tritu, odnosno na trituJapana. Prema njegovim rijeima, u hrvatskim tunogojilitima se uzgajavrlo cijenjena tuna tako da s njenim plasmanom ne bi trebalo biti problemapieJozo [email protected]

NAKON GODINASMANJENJA KVOTAULOVA PLAVOREPETUNE PROLE JEGODINE NJEN ULOVPOVEAN ZA OKO 17

POSTO

Ustudenome 2014. godine na godi-njoj skuptini Meunarodne komisi-je za zatitu atlantskih tuna (ICCAT-a) donesena je odluka o poveanju

ulovnih kvota plavorepe tune za do 20 postogodinje u naredne tri godine. Tako je nakongodina smanjenja kvota ulova plavorepe tune,koja ivi i u Jadranu, prole godine njen ulovpovean za oko 17 posto. Na zadnjoj skuptiniICCAT-a na Malti ta je odluka potvrena te biu trogodinjem razdoblju ulovna kvota trebaladoi na razinu iz 2010. godine.

Argument hrvatskog izaslanstva za pove-

anje ulovnih kvota bilo je smanjenje stockasitne plave ribe kojom se tuna hrani te opora-vak stocka plavorepe tune, a te je injenice po-tvrdilo i Znanstveno vijee pri ICCAT-u. Na os-novi strunih parametara doli su do spoznajada se stock tune oporavio te da su se stekliuvjeti za poveanje ulovnih kvota, naglaavaKristijan Zanki, predsjednik Grupacije uzga-

jivaa tune pri Klasteru marikulture i voditelj

ribarstva u postirskoj Sardini.

KVOTA POVEANA ZA 77,22 TONETako je poetkom ovogodinjeg sijenja u Na-

rodnim novinamaobjavljen Pravilnik o ulovu,uzgoju i prometu tune, igluna i iglana po ko-jem je ukupna kvota za izlov plavorepe tune u2016. godini 515,38 tona. To znai da je kvotau ribolovu tuna plivaricom tunolovkom u od-nosu na prethodnu godinu poveana za 77,22tone.

Prema rijeima Ante Miure, ravnateljaUprave za ribarstvo i pomonika ministra

poljoprivrede, zbog poveanja ulovnih kvotaoekuje se rast uzgoja tune. Mogui negativniefekt je rizik od pada cijena na japanskom tr-itu zbog poveane ponude. Poveanje ulov-

ne kvote omoguilo je poveanje kapacitetaplivariarske flote. Naime, prole sezone je utunolovu sudjelovalo devet plivariara, a ove

e ih godi-ne biti 11 toe znaajnoolakati i ubrzatiiskoritavanje kvotekoja je na raspolaganjuove godine. Valja naglasiti daje ove godine poveana i kvotanamijenjena gospodarskom ri-bolovu tune udiarskim alatima na 30tona, za razliku od lanjskih 19 tona, a u iduimgodinama oekuje se rast ovog segmenta ribo-lova. Osim toga, poveana je kvota za rekre-

acijski ribolov koja e u 2016. godini iznositi

3,84 tone. Stoga se oekuje da bi taj segment,kao znaajan element obogaivanja turistikeponude, zbog velikog interesa potencijalnihkorisnika trebao imati znaajnije mjesto u ras-podjeli kvote, pojanjava Miura.

NEMA PROBLEMA S PLASMANOMZanki je, pak, zadovoljan poveanjem ulovnekvote jer bi se time mogao ublaiti 20-postotni

pad cijene tune na svjetskom tritu, odnosnona tritu Japana. Prema njegovim rijeima, uhrvatskim tunogojilitima se uzgaja vrlo cije-

7/25/2019 PV-3911

24/68


njena tuna tako da s njenim plasmanom ne bitrebalo biti problema.

Samo mi u Hrvatskoj uzgajamo tunu 18

mjeseci i isporuuje se s teinom od oko 30 ki-

lograma. Uzgajivai iz drugih zemalja uzgajaju

tunu oko pola godine i isporuuju je puno teu.

Zato je jadranska tuna vrlo cijenjena na japan-

skom tritu. Ona je puno masnija i kvalitetnija

nego tuna iz drugih zemlja, a upravo zbog ma-

snoe pogodna je za sui i saimi, pojanjava

Zanki dodajui kako se poveanje cijena tune

oekuje za tri godine.

Ovim poveanjem ulovnih kvota dosegnut

emo optimalne koliine, a svako drugo pove-anje ulovne kvote, to znai i poveanje ispo-

ruke, pridonijelo bi daljnjem smanjenju cijene,

naglaava Zanki.

Sardina i ostali hrvatski uzgajivai tune do-

bili su nacionalne koncesije za uzgajalita na

30 godina. Kako imaju koncesije i relativno

nova uzgajalita, nema potrebe za novim in-

vesticijama ni za gradnjom novih tunolovaca

jer su postojei koji su izgraeni prije sedam-

osam godina u odlinom stanju.

Nai tunolovci su nekada izlazili u Sre-

dozemno more, ali zbog velikih trokova

transporta tune te njegove zahtjevnosti i ne-rentabilnosti vie ne nabavljamo tunu izvan

Jadrana. Ovako imamo svoju tunu te veemo

uza sebe niz ribara plivariara koji nam pro-

daju sitnu plavu ribu za uzgoj tune. Dakle, oni

imaju trite, a otkupna cijena je oko 3,7 kuna

po kilogramu, dok je haringa neto skuplja. No,

najbolja kvaliteta se postie kada se tuna hrani

mjeovito, pojanjava Zanki.

Hrvatski uzgajivai tuna svoje probleme

komuniciraju preko Uprave za ribarstvo, unu-

tar klastera pri HGK-u te preko ICCAT-a. S

obzirom na specifinost ovoga posla i djelat-

nost kojom se bavimo zadovoljan sam jer smouspjeli rijeiti puno problema na koje smo nai-

lazili, istie Zanki.

TO KAE NOVI PRAVILNIK?Ulov tune plivaricama tunolovkama dozvoljen

je od 26. svibnja do 24. lipnja, a udiarskim

alatima u gospodarskom ribolovu od 1. trav-

nja do 31. prosinca, odnosno u oba sluaja do

iskoritenja godinje izlovne kvote unutar tog

razdoblja.

Pravilnikom je zabranjen ulov, zadravanje

na plovilu, prekrcavanje, iskrcaj, prebacivanje,

prijevoz, skladitenje, prerada, prodaja, izlaga-

nje i nuenje na prodaju tuna ulovne veliine

manje od 30 kilograma ili viline duljine ma-

nje od 115 centimetara. Iznimno, kod ribolova

tune okruujuim mreama plivaricama tuno-lovkama, u svrhu uzgoja u Jadranu, najmanja

ulovna veliina iznosi osam kilograma ili vili-

ne duljine vee od 75 centimetara.

Gospodarski ribolov tune smije se obavlja-

ti samo plovilom na koje je izdana povlastica

za obavljanje gospodarskog ribolova. U 2016.

u ribolovu tune smiju sudjelovati ukupno 23

plovila. Pravilnikom je ukupni uzgojni kapa-

citet tuna ogranien na onaj prijavljen Meu-

narodnoj komisiji za zatitu atlantskih tuna na

dan 1. srpnja 2008. godine i iznosi 7880 tona.

U ovoj godini ukupna ulazna koliina tuna na

uzgajalita ne smije biti vea od 2947 tona, arasporedit e se sukladno kriterijima koje e

odlukom propisati ministar.

TUNA I PLAVA RIBA

Oko 50 brodova prodaje ributunogojilitima

Od prije Boinih blagdana te do kraja sijenja ove godine, pod nadzorom inspekto-

ra ICCAT-a, traje isporuka uzgojene tune na japansko trite. Vrijednost hrvatskog

izvoza tune na godinjoj razini je izmeu 30 i 40 milijuna eura. U uzgajalitima je

ukupno zaposleno oko 200 radnika. U Hrvatskoj se ozbiljnim uzgojem tune bave

Sardina, Jadran tuna, Kali tuna te Pelagos net farma, tvrtka iji je suvlasnik general

Ante Gotovina a koja e upravo imati drugu isporuku tune. Neke tvrtke koje su se

bavile uzgojem tune su propale. Uzgoj tune ima relativno znaajan utjecaj na ulov sitne plave ribe. Prema gruboj procjeni, oko 50 posto

najznaajnije plivariarske flote surauje s uzgajalitima i barem dio svog ulova prodaje uzgajivaima, kae Miura, dodajui kako oko 50

brodova na taj nain prodaje ribu.

AKTUALNO

ZBOG POVEANJAULOVNIH KVOTAOEKUJE SE RASTUZGOJA TUNE, KAEANTE MIURA

Ovim

poveanjem

ulovnih kvota

dosegnut emo

optimalne

koliine, a svako

drugo poveanje

ulovne kvote- to znai

i poveanje

isporuke -

pridonijelo

bi daljnjem

smanjenju

cijene.

Kristijan Zanki, Grupacijauzgajivaa tune pri

Klasteru marikulture

7/25/2019 PV-3911

25/68


Kao nacionalna ustanova zadu-ena za informiranje, savje-tovanje i edukaciju poljopri-vrednika, Savjetodavna sluba

djeluje ve 25 godina. Poevi od ove,2016. godine, Savjetodavna sluba umno-gome mijenja i modernizira svoj rad, ali inain financiranja u smislu djelominogfinanciranja iz fondova Europske unije.Oekivano sufinanciranje se predvia urazini do gotovo 30 posto, to je svakakouspjeh i predstavlja znatnu utedu za dr-

avni proraun.Konkretno, Sluba e svoje usluge

predstaviti korisnicima putem tzv. kata-loga usluga koji sadri 90 savjetnikihpaketa ovisno o vrsti proizvodnje i speci-finim potrebama pojedinog proizvoa-a. Odabirom odreenog paketa korisni-ci e tono znati to mogu oekivati odsavjetovanja i koju uslugu trebaju dobiti,to e dovesti do vee kvalitete rada kojie na ovaj nain biti standardiziran zapoljoprivrednike u svim krajevima i po-drujima drave.

Osnova novog modela su savjetnikipaketi koji e se nalaziti u katalogu sa-vjetnikih usluga gdje farmer zajedno sa

savjetnikom definira tono onakav paketkakav smatra da mu odgovara po nai-nu proizvodnje i njegovim potrebama.Tada kree proces savjetovanja koji trajedok se uspjeno ne zavri. Potom slijedi iautorizacija samog korisnika. Tako smoorijentirani na rezultat i farmera i savjet-nika i tono se definira usluga Savjeto-davne slube, objasnio je prologa tjednana konferenciji za novinare u Osijekuravnatelj Savjetodavne slube Hrvoje

Horvat.

EDUKACIJA POLJOPRIVREDNIKA

Prema njegovim rijeima, na taj e senain poveati kvaliteta savjetodavnihusluga to e farmeri prepoznati i pratiti.esto je proizvoa u svojim problemi-ma, u dnevnim obvezama i teko moeizdvojiti odreeno vrijeme za savjetova-nje. ivimo u vremenu kad je znanje po-trebno vie nego ikad, a poljoprivrednici,ponajprije mladi, cijene svaki trenutakkoji mogu investirati u znanje, kae Hor-vat dodajui kako e satnica potroena

na procese savjetovanja i strukovne edu-kacije biti naplaena iz Fonda za ruralnirazvoj EU-a i za farmera je besplatna.

Pored toga, Sluba je zapoela sedukacijom poljoprivrednika u sklopustrukovnog usavravanja. Podsjetimoda su svi korisnici M10 i M11 Programaruralnog razvoja (agrookoline mjere iekoloka proizvodnja) duni odsluati18 sati edukacije. Svi ostali poljopri-vrednici imaju mogunost grupne edu-kacije u trajanju do 60 sati o tehnikomunapreenju gospodarstva, ovisno oproizvodnji kojom se bave. Sve infor-macije o novostima u radu Savjetodav-

ne slube mogu se dobiti putem dru-tvenih mrea ili u njenim podrunimuredima i ispostavama.

BLII SELJACIMA JEFTINIJI DRAVISluba e svoje usluge predstaviti korisnicima putem tzv. kataloga uslugakoji sadri 90 savjetnikih paketa ovisno o vrsti proizvodnjei specifinimpotrebama pojedinog proizvoaa pieSvetozar Sarkanjac [email protected]

SNAGA STRUKE

Dostupni u cijelojHrvatskoj

Sa 247 zaposlenika (podaci od 31. pro-

sinca 2014.) rad Savjetodavne slube

dostupan je doslovno u svim dijelovi-

ma Hrvatske jer imaju mreu podru-

nica u svim hrvatskim upanijama. K

tome, od tog broja zaposlenika ak njih

243 je visokoobrazovano od ega je 26

magistara i etiri doktora znanosti.

Hrvoje Horvat,ravnatelj Savjetodavneslube

ISKORAK SAVJETODAVNE SLUBE

7/25/2019 PV-3911

26/68


RITTAL HRVATSKAPRIA S RAZLOGOM

Kompanija Rittal Hrvatska nedavnoje obiljeila 10 godina poslovanja nadomaem tritu. Rije je o podru-nici Rittal International Grupe, dijelu

holding drutva Friedhelm Loh Grupe koje jevodei svjetski proizvoa tehnologije kuitai razvodnih ormara, specijalizirane klimati-

zacije, opreme za informatiku tehnologiju,sigurnosnih rjeenja za IT tehnologiju, kao isoftvera i usluga za navedeno.

Rittal Hrvatska trenutno zapoljava 13 do-maih strunjaka uglavnom inenjerskih pro-fila, specijaliziranih u energetici i informatici.Svim zaposlenicima nude programe strunogusavravanja s ciljem razvijanja Centra tehni-ke kompetentnosti za cijelu regiju u Zagrebu.

Dejan Dokmanovi, izvrni direktor Ritta-

la Hrvatska, kae nam kako je ukupni prometkompanije u 2014. iznosio neto iznad 30,3milijuna kuna, a tijekom 2015. investiralo se u

novi edukativno izlobeni centar u prostorija-ma zagrebakog ureda.

U Hrvatskoj i regiji Rittal rjeenja ugraenasu od proizvodnih pogona elektrine energije(hidroelektrane, termoelektrane), preko pri-jenosnih sustava (trafostanice) pa do brojnihkrajnjih korisnika (industrijska postrojenja,poslovne zgrade, gradska infrastruktura, bol-nice, instituti, telekomunikacije, prometna teh-nologija), a nezaobilazni dio su i nekoliko va-nih podatkovnih centara i telekomunikacijskihvorita. Nakon 10 godina poslovanja prekodistribucijskih kanala, rast trinih udjela te

investicijski zalet u Hrvatskoj nakon 2000.doveo je do potrebe boljeg pokria teritorija itrita. Tvrtka u Hrvatskoj je osnovana 2005.

godine. Osniva je bila austrijska podrunicaRittal iz Bea. Prola je iznimno brzu transfor-maciju i ostvarila znaajan rast u prvim go-dinama nakon osnivanja. Velika ekonomskakriza koja je zapoela 2008. imala je iznimnojak negativni utjecaj na lokalni graevinski iindustrijski sektor o kojima je izravno ovisilo

poslovanje kompanije, napominje.

IGRAI NA KRATKI ROKNaalost, nastavlja Dokmanovi, dolaskom ve-like krize u Hrvatsku uvjeti poslovanja su sedrastino promijenili, a posebice jak udaracdoivio je graevinski, tehnoloki (IT), ener-getski i proizvodni sektor koji su inae glavnaciljna trita tvrtke. Na trite su uli razno-razni novi igrai na kratki rok koji su u ciljubrze i kratkorone zarade iskoristili kriznusituaciju za ope smanjenje percepcije kvali-tete u rjeenjima koje su nudili prema krajnjim

korisnicima, naglaava.S druge strane, brojni krajnji korisnici, zbog

znaajnog smanjenja odobrenih sredstava zainvesticije, bili su prisiljeni prihvatiti neke op-cije koje u normalnim situacijama ne bi bileni razmatrane. Posljedino, na trite su uliproizvodi upitne kvalitete i podrijetla te niskecijene. Kvalitetni sistem integratori u industrijii informatikoj tehnologiji u takvim su okolno-stima bili prisiljeni, kako bi opstali na tritu,zamiriti i znatno spustiti svoje kvalitativnekriterije u odabiru opreme, i krug se zatvorio.Ovakav razvoj je imao znaajan utjecaj na po-

slovanje Rittala u Hrvatskoj od 2008. do 2011.godine. Na poetku krize Rittal je globalno biosuoen s brojnim pritiscima po pitanju sni-

GLOBALNI IGRA

S VELIKOMREGIONALNOMODGOVORNOU

Predajom nadlenosti za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju,

Crnu Goru, Kosovo i Albaniju vlasnik je Rittalu Hrvatska daoveliko povjerenje i odgovornostza razvoj tih tritapieBoris [email protected]

7/25/2019 PV-3911

27/68


avanja razine kvalitete svojih rjeenja kako

bi ostao konkurentan. Meutim, nikad nismo

pokleknuli nego smo konstantno ulagali u ra-

zvoj nae tehnologije, proizvodnje, rjeenja i

inovacija. U meuvremenu, kriza je donijela

svoje pozitivne aspekte. Nakon nekoliko go-

dina pomela je s trita veinu kratkoronih

igraa, a krajnji su se korisnici izborili za sebeu odobravanju investicijskih budeta i razine

kvalitete, objanjava nam.

POVEANJE ZAPOSLENOSTIJedan od svakodnevnih problema s kojim se

tvrtka susree u poslovanju je naplata potra-

ivanja premda se situacija od 2011. znaajno

popravila, to zbog poboljanja ope likvidno-

sti u dravi, a to zbog interne politike Rittala

Hrvatska u vezi s naplatom. Razumijevaju-

i prirodu poslovanja najvanijih korisnika,

odobravamo im, kao dodatnu pogodnost, raz-

doblja financiranja odnosno odgode plaanjauglavnom vee od onih koje je propisao zako-

nodavac. Naravno, pozorno pratimo urednost

podmirenja dospjelih obveza. Pri tome imamo

sreu da smo s matinom kuom tj. njema-

kim vlasnikom uspjeli ugovoriti znaajno po-

voljnije uvjete financiranja nego to bismo do-

bili u bilo kojoj domaoj banci, to je pogodnost

koju tvrtke u domaem vlasnitvu naalost

nemaju, napominje.

U tvrtki smatraju kako su Vladine mjere za

poticanje zapoljavanja mladih osoba ispravni

put za poveanje zaposlenosti. Preko njih smo

mladima ponudili usavravanje i praksu u pra-vom poslovnom okruenju, a neki od njih su i

nastavili raditi u naoj tvrtki, kae on dodajui

kako je najvaniji zadatak drave u dijelu gos-

podarstva stvaranje uvjeta za poveanje zapo-

slenosti, pa sve mjere trebaju stremiti prema

tome. Pri tome je vana reforma obrazovnog

sustava i stalna komunikacija s tritem rada

jer i dalje produciramo strunjake za kojima ne

postoji realna potranja. To je trostruka teta.

Prvo - imamo nesretnog mladog ovjeka kojise ne moe zaposliti, drugo - drava je potro-

ila novac za kolovanje koji nee vratiti kroz

budue poreze odnosno doprinose, i tree -

poslodavac ne moe ispuniti svoje potrebe,

istie.

STALNA KOMUNIKACIJAPraktinu nastavu, dri on, treba uz velike

poticaje stimulirati jo prilikom zavrne faze

obrazovanja jer gotovi studenti esto nemaju

nikakve predodbe o tome kako posluje neka

tvrtka. U naoj matici u Njemakoj stalno po-

stoji nekoliko stotina praktikanata iz lokalnihkola i fakulteta koje su u potpunosti prilago-

ene potrebama Rittala kao poslodavca. Dru-

gim rijeima, sveuilita i poslodavci su u stal-

noj komunikaciji, kae.

Inae, Rittal je globalni igra koji izravno

posluje u 57 zemalja, a s partnerima u vie od

120. Predajom nadlenosti za Srbiju, Bosnu i

Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru, Koso-

vo i Albaniju vlasnik je Rittalu Hrvatska dao

veliko povjerenje i odgovornost za razvoj tih

trita. S obzirom na to da se nadamo pora-

stu regionalnog trita u svim segmentima, a

posebice informatikoj tehnologiji, planiramonova zapoljavanja lokalnih strunjaka koje

elimo zadrati kod nas, zakljuuje on.

Rittal Hrvatska trenutnozapoljava 13 strunjaka

uglavnom inenjerskih profila

U tvrtki smatraju kako su

Vladine mjere za poticanje

zapoljavanja mladih ispravni

put

Dejan Dokmanovi,izvrnidirektor Rittala Hrvatska

7/25/2019 PV-3911

28/68


VUK LEATHERPRIA S RAZLOGOM

VUK Leather osnovan je 1972. godinekao obiteljski obrt koji se iskljui-vo bavio proizvodnjom kone ga-lanterije. Obrt se od tada razvio u

pogon koji je u svojim najboljim danima za-poljavao 11 djelatnika.

Mi smo tradicijski obrt, predstavnik stru-ke koja je u izumiranju zbog nelojalne kon-kurencije i esto krivo deklarirane robe izuvoza, ali i struke bez koje se ne moe za-misliti moderni ivot. Zbog toga je preivjetiu naem poslovanju i glavna posebnost nae

lijepe struke, kae Miljenko Vuk, koji je vla-snik obrta postao 2006. godine, s time da jeu njemu poeo raditi 1989. godine.

Devedesetih godina proizvodili su razneartikle za lance knjiara, alatne torbe za ve-like sustave kao to su Hrvatska pota, e-ljezara Sisak, Petrokemija te modne torbe zatrgovake lance.

ORIJENTACIJA NA NOVE ARTIKLEOtvaranjem i liberalizacijom trita izgubi-li smo mnoge poslove, ali ne zbog kvalitetenego zbog vrlo niskih cijena robe iz uvoza

koje su pale na plodni teren. No obrtnitvo jenajilaviji dio gospodarstva i morali smo sepreorijentirati na artikle koji su bili zanimljivitritu a nisu se toliko uvozili, kae Vuk.

Stoga su zapoeli s razvojem vlastite ko-lekcije za poslovne poklone, uveli uslugeotiska, proizvodnju vreica za pakiranje,pokuali zadovoljiti potrebe kupaca za per-sonaliziranim proizvodima, ponekad i uni-katnim. Proirili su ponudu artikala vezanuuz tehnika platna i tekstile visoke gramaekao to su platna za pekarsku industriju, a-tore od cerade za razne namjene, specijalne

alatne torbe po narudbi, kao i torbice za ge-odete, umare... Opstali smo na tritu zbogirine artikala, nikad ne zanemarujui stare

artikle ili kupce. Nakon poetka krize 2008.godine shvatili smo da se moramo ponovnoubrzano mijenjati, iako taj proces kod nas ni-kad ne moe stati. Tada smo se specijaliziraliza ue podruje ugostiteljstva i artikala za

taj sektor, kae Vuk. Tada su njihovi glavniaduti postali jelovnici, vinske karte, cjenici,ugostiteljski novanici, a vaan oblik pro-mocije bili su im nastupi na specijaliziranimsajmovima ugostiteljske opreme. Turizmu jekod nas uvijek dobro ilo i tu smo se pozi-

cionirali kao vaan proizvoa. Takoer smopoeli izraivati i korice za fotoalbume kao ipripadajue kutije. Vjenanja su takoer sva-kodnevica i za te artikle postoji zanimanje.Za bankarski sektor izraujemo razne vreei vreice, sigurnosne torbe i kovege za prije-nos novca i dokumentacije. Pokrili smo novesektore kojima moemo biti interesantni udoba kad neki drugi artikli odumiru ili nematrenutne potranje za njima, kae vlasnikobrta VUK Leather.

NAUNICI ZA BUDUNOST

Vuk dodaje kako im se ponuda iri svakod-nevno te trenutano proizvode oko 500 vla-stitih artikala. Zapoljavaju est djelatnika, a

STALNA SAMO

MIJENAJESTOpstali smo na tritu zbog irine artikala, nikad ne zanemarujui stareartikle ili kupce. Nakon poetka krize 2008. godine shvatili smo da semoramo ponovno ubrzano mijenjati,iako taj proces kod nas nikad ne

moe stati, istie Miljeno Vuk, vlasnik obrta VUK LeatherpieIlijana [email protected]

OTVARANJEM ILIBERALIZACIJOMTRITA IZGUBILI SMO

MNOGE POSLOVE ZBOGVRLO NISKIH CIJENAROBE IZ UVOZA

7/25/2019 PV-3911

29/68

7/25/2019 PV-3911

30/68


PET PELJEKIH VINSKIH ZADRUGA PROIZVODI ZAJEDNIKO VAKTUALNO

Kreiranje nove marke vina na bazi

groa plavca malog projekt je iji

je nositelj Dubrovako-neretvanska

upanija, a provodi ga Regionalna

razvojna agencija DUNEA. Svrha projekta

je poveati konkurentnost vinogradarsko-

vinarske proizvodnje u Dubrovako-ne-

retvanskoj upaniji, a cilj mu je kreirati i

brendirati novo vino na bazi autohtone sorte

groa plavac mali. U ovaj projekt ukljue-no je pet vinarskih poljoprivrednih zadru-

ga s Peljeca. To su Poljoprivredna zadruga

Stovi iz Stona, Poljoprivredna zadruga Put-

nikovii, Poljoprivredna zadruga Peljeki

vrhovi iz Janjine, Poljoprivredna zadruga

Dinga iz Potomja i Poljoprivredna zadruga

Kuna 1898 iz Kune.

Projekt je osmiljen kako bi se te zadruge,

odnosno njihovi proizvodi bolje pozicionirali

na tritu.

Na podruju Dubrovako-neretvanske

upanije sve su vee zalihe vina koje se teko

prodaju, a procjenjuje se da e se te zalihe na-rednih godina jo poveati. Tradicionalni vin-

ski model, koji jo uvijek ini najmanje dvije

treine ukupne proizvodnje vina na podruju

upanije, a to je spoj mali vinogradi vinska

zadruga velika vinska kua, je u krizi. Za-

druge se nisu pripremile na nove uvjete na

tritu, poveavaju se zalihe vina, sve vei

problem je i financiranje proizvodnje. Zna-

ajni dio ponude vina s podruja Dubrova-

ko-neretvanske upanije nije konkurentan.

Zbunjujua ponuda velikog broja slinih vina,

manjkav imid i pojedinani nastup na tritudodatno umanjuju uspjenost lokalnih vina

na domaem tritu, istie Melanija Mili,

ravnateljica Regionalne razvojne agencije

DUNEA.

ZAJEDNIKA TEHNOLOGIJAStrategija vinogradarsko-vinarskog sektora

Dubrovako-neretvanske upanije predvia

niz mjera za poveanje njegove konkuren-

tnosti u ovoj upaniji, meu ostalim i krei-

ranje nove marke vina na bazi groa plavca

malog koje bi po istoj tehnologiji proizvodile

vinarske zadruge i individualni vinari koji bise prikljuili novom konceptu. Provoenje

projekta predvieno je partnerski - zaintere-

NOVI PROJEKT: VINO ZARadi se o cjenovno prihvatljivom vinu za svakodnevnu potronju.Oekujemo da emo vrlo brzo imati oko 50.000 litara tog zajednikogvina. Vino e biti buteljirano, a ciljana skupina nam je mlaa generacija,kae Frano Vlai, upravitelj jedne od pet zadruga koje su se udruile kakobi stvorile novi vinski brend pieJozo Vrdoljak [email protected]

Frano Vlai,PZ Stovi

Jozo Rabui,PZ Putnikovii

Niko Metrovi,PZ Kuna

Melanija Mili, ravnateljica

agencije DUNEA

7/25/2019 PV-3911

31/68


O

MLADEsirani proizvoai i predstavnici Dubrova-ko-neretvanske upanije formirali su radnuskupinu koja, zajedno s istraivaima, sudje-luje u provedbi i implementaciji projekta. Radise vino za svaki dan, u srednjem cjenovnomsegmentu, namijenjeno za iri segment do-maih potroaa. Analize trita i ekspertnaistraivanja su ukazala na probleme tzv. plav-ca iz polja koji trenutno nema vei potencijali mora se popraviti. U kraem roku to je mo-gue kroz mjere vinifikacije.

U okviru projekta postavljena je pokusnaproizvodnja pri emu se plavac iz polja kupa-

irao s vinima sorti: merlot, syrah i cabernetsauvignon. Od 15 testnih vina, u dva krugaekspertnog ocjenjivanja, odabrana su etiri zadaljnje testiranje.

Projekt se nastavlja u drugoj fazi provedbeu kojoj e i dalje sudjelovati pet poljoprivred-nih zadruga s poluotoka Peljeca s kojima eupanija potpisati sporazume o suradnji. U

drugoj fazi provest e se aktivnosti dizajna iizrade zajednike etikete i boce te ostale pri-premne radnje kako bi vino bilo spremno zatrite. Oekuje se kako e iz berbe 2015. natrite biti stavljena nova robna marka kvali-tetnog vina na bazi plavca malog u koliini od50.000 do 60.000 butelja, pojanjava Mela-nija Mili.

ODLINA BERBAFrano Vlai, upravitelj Poljoprivredne za-

druge Stovi, koja okuplja stotinjak lanova i

prosjeno godinje preradi oko 600.000 ki-lograma groa, kae da su prole godine biliidealni uvjeti za vrhunsku berbu.

Urod je bio iznad prosjeka, a kvaliteta vr-hunska to nakon pretprole vrlo loe godinedolazi kao melem na ranu. Ove godine vraa-

mo kvalitetu vina ali i zalihe, kae Vlai.Vlai istie da peljeke zadruge dosta oe-kuju od proizvodnje zajednikog vina. Radi seo cjenovno prihvatljivom vinu za svakodnevnupotronju. Oekujemo da emo vrlo brzo imatioko 50.000 litara tog zajednikog vina. Vinoe biti buteljirano, a ciljana skupina nam jemlaa generacija. Bazna sorta je plavac mali, aako budu potrebne neke korekcije, strunjaci sAgronomskog fakulteta e raditi kupau ovogvina s drugim sortama, pojanjava Vlai.

Upravitelj Poljoprivredne zadruge Putni-

kovii Jozo Rabui takoer naglaava va-

nost suradnje s Agronomskim fakultetomte injenicu da iza projekta stoji upanija. Unarednom periodu slijedi nam rad na marke-tinkom pozicioniranju i prepoznatljivosti togvina, kae Rabui.

I upravitelj Poljoprivredne zadruge Kuna1898 Niko Metrovise ukljuio u zajedni-ki projekt peljekih vinskih zadruga koje uzpodrku Dubrovako-neretvanske upanijeproizvode zajedniko vino. Neke zadrugesamostalno na tritu nailaze na probleme uplasmanu. Recimo, mi sada imamo dobru si-tuaciju zbog toga to imamo dobru sirovinu,

ali to ne mora biti tako za koju godinu. Za-jedniki moemo neto napraviti, zakljuujeMetrovi.

SVRHA PROJEKTAJE POVEATI

KONKURENTNOSTVINARA UDUBROVAKONERETVANSKOJUPANIJI I KREIRATINOVO VINO NA BAZISORTE PLAVAC MALI

Na podruju

Dubrovako-

neretvanske

upanije sve

su vee zalihe

vina koje se

teko prodaju.

Zbunjujua

ponuda velikog

broja slinih vina,

manjkav imid

i pojedinani

nastup natritu dodatno

umanjuju

uspjenost

lokalnih vina.

Melanija Mili,ravnateljica Regionalne

razvojne agencije DUNEA

7/25/2019 PV-3911

32/68


KONKRETNI PRIMJER SPOJA TEORIJE I PRAKSEVELEUILITE U POEGI

Veleuilite u Poegi utemeljeno

je 1998. godine, a danas se sastoji

od Drutvenog odjela sa strunim

studijima Raunovodstvo, Trgovi-

na i Upravni studij te specijalistiki diplomski

struni studij Trgovinsko poslovanje. Poljo-

privredni odjel ima strune studije Vinogra-

darstvo-vinarstvo-voarstvo i Prehrambena

tehnologija.

Pored uobiajenih sadraja kakve omogu-

uju slina veleuilita u Hrvatskoj i Europi,

Veleuilite u Poegi svojim studentima Poljo-

privrednog odjela nudi i vrlo kvalitetnu prak-tinu nastavu zahvaljujui vlastitim nasadima

vinograda, ali i prateim sadrajima kao to su

Nastavna baza Klijet i spremite vina i nastavni

objekt Vinski podrum i laboratorij, gdje stu-

denti obavljaju praktinu nastavu poevi od

svih aktivnosti u vinogradu do zavrnih poslo-

va njegovanja i proizvodnje vina, objanjava

dekan Veleuilita u Poegi Dinko Zima.

JUNI OBRONCI PAPUKANastavni objekt je smjeten na junim obron-

cima Papuka, na samim rubovima Parka pri-

rode Papuk. U sklopu nastavnog objekta 2006.godine posaen je vinograd u kojem su zastu-

pljene bijele sorte groa. Vinograd je smje-

ten na povrini neto veoj od etiri hektara

izmeu sela Podgorja i Vetova, na poloaju

Vrajak i nadmorskoj visini od 250 metara. Od

bijelih sorti prevladava graevina koja ini 50

posto nasada, a u jednakim omjerima prate je

chardonnay, pinot bijeli, pinot sivi, mukat uti

te sauvignon. Ukupan broj trsova bijelih sorti

iznosi neto manje od 20.000.

Godine 2007. na poloaju Gradina iznad sela

Vetova na nadmorskoj visini od 350 metara, na

mjestu nekadanjih vinograda starih Poeana,podignut je nasad crnih sorti, veliine oko dva

hektara. Crni sortiment ine pinot crni, mer-

lot, cabernet sauvignon, syrah i zweigelt. Osim

navedenih sorti groa koje slue za proizvod-nju uglavnom sortnih vina, u nasadu se nalazi

jo oko 30 sorti koje slue u pokazne svrhe.

Vinograd obrauju studenti pod mentor-

stvom svojih nastavnika. Na taj nain studenti

se educiraju kroz praktinu nastavu i u stvar-

nom okruenju lake svladavaju gradivo.

Podrum Veleuilita u Poegi izgraen je

2006. godine u Opini Kaptol, odnosno iznad

sela Vetova. Osim prekrasnog panoramskog

pogleda koji se prua iz jedne od najljepih

uionica, u podrumu je smjetena sva potreb-

na oprema koja slui studentima za proizvod-

nju vina vrhunske kakvoe. Iako treba imati naumu injenicu da se vino ne proizvodi vrhun-

skom opremom - ve srcem. Stoga je jedan

STOTINU STUDENATA,

STOTINU BAVI,STOTINU VINASa est hektara vinograda,studenti Vinogradarstva-vinarstva i voarstva

poekog Veleuilita, uz najsuvremeniju tehnologiju, primjenjujuisteena znanja, s puno srca proizvode vrhunska vina

pieSvetozar [email protected]

VINA SE MOGU KUPITIU TRGOVINI U SKLOPUVELEUILITA, A

U PLANU JE I WEBPRODAJA

Dinko Zima,dekanVeleuilita u Poegi

7/25/2019 PV-3911

33/68


od zadataka nastavnika Veleuilita u Poegi

svakom studentu usaditi tu neophodnu ljubavprema vinu i struci, naglaava za Privredni

vjesnik proelnik Poljoprivrednog odjela Jo-

sip Mesi.

Svaki student tijekom godine sudjeluje u

proizvodnji groa nakon ega to groe pre-

radi u vino. U sklopu vjebi iz kolegija Teh-

nologija vina i struna praksa svaki student

dobije vlastitu bavu u kojoj pod mentorstvom

nastavnika proizvede svoje studentsko vino

koje slui kao materijal za izradu zavrnog

rada.

VINA NAJVIE KAKVOESvrha svake bave u podrumu je ispitivanjerazliitih tehnolokih postupaka u proizvodnji

vina. To bi znailo da u nekih stotinjak posu-

da imamo stotinu razliitih vina koja slue za

edukaciju studenta, vinogradara i vinara, te

struni i znanstveni rad nastavnika, dodaje

proelnik Mesi.

Cilj proizvodnje vina Veleuilita u Poe-

gi je postizanje vina najvie kakvoe. Tako

u ponudi na tritu Veleuilite u Poegi ima

uglavnom vina vrhunske kakvoe, a istaknuti

se mogu sve crne sorte koje neovisno o vino-

gradarskoj godini uvijek nose najviu ozna-ku kakvoe, jednako kao i vina sorte mukat

uti. U posebno povoljnim vinogradarskim

godinama studenti imaju priliku sudjelovati u

proizvodnji predikatnih vina najvie kakvoekao to su izborna berba prosuenih bobica ili

ledena berba.

Valja naglasiti kako vrijednost podruma i

vrhunske opreme domaih proizvoaa iznosi

oko sedam milijuna kuna. Kapacitet podruma

je oko 60.000 litara vina, a jedna berba donosi

25.000 do 30.000 litara, tako da u podrum sta-

nu dvije berbe. Vina se mogu kupiti u trgovini

u sklopu Veleuilita te na jednom prodajnom

mjestu u Zagrebu, a u planu je i web prodaja.

Govorei jezikom vinarske struke, dekan Zima

kae kako su nastavnici Veleuilita u Poegi

posebno ponosni na svoje vrhunske proizvodeodnosno na budue kolege, studente Veleuili-

ta u Poegi.

Studenti su s podruja Slavonije, ali u zadnje vrijeme stiu i studenti iz Dalmacije,

Podravine, Zagorja i Meimurja, kae proelnik Josip Mesi. Mnogi studenti na-

stavljaju daljnje kolovanje u Osijeku ili Zagrebu. Najvei dio studenata dolazi iz

obitelji koje se ve bave proizvodnjom vina, tako da im je ovo kolovanje izrazito

korisno za kvalitetno bavljenje ovom djelatnou kao ivotnim opredjeljenjem.

Imali smo i nekoliko sluajeva da su proizvoai traili preporuke za zavrene stu-

dente koje bi zaposlili u svojim podrumima. Mislim kako je to odlina preporuka i

najbolja pohvala kvalitete rada, kako naeg Veleuilita, tako i samih studenata,

istie proelnik Mesi.

Studenti vinari

Josip Mesi, proelnik Poljoprivrednog odjela Nastavni objekt Klijet i spremite vina Vinski podrumi laboratorij

7/25/2019 PV-3911

34/68


PROIZVODNJA RAKIJE I VONIH LIKERA U HRVATSKOJAKTUALNO

Unato spoznaji o tetnosti alkoho-la, hrvatska, kao i svjetska knji-evnost, prepuna je razliitih djelakoja u raznim situacijama kazuju

upravo o alkoholu. Od svih pia, vino je ipaknajzastupljenije. Tako je, prema jednom zapi-su Mirka Kovaa objavljenom 2001. godine,Antun Gustav Mato tvrdio kako talenti niuu krajevima bogatim vinovom lozom, dok jeTin Ujevi matao o malim fontanama vina, ovinoskocima umjesto vodoskoka. A navodnoveliki vinopija Charles Baudelaire govorio jekako samo hulje piju mlijeko.

No svoje mjesto u knjievnosti nala je irakija, a meu najpoznatije domae rakijskestihove svakako spadaju oni Dobrie Cesaria:Alkohol ubija.../ Znamo, o znamo,/ Znamo da

alkohol kodi,/ No rakije, rakije, rakije amo,/Jer utjehe nema u vodi.No, budui da Privredni vjesnikdefinitivno

nije knjievni asopis niti nam je namjera dapiemo hvalospjeve o tome kako vino ili rakijamogu biti duhovni poticaji, ovoga emo se putazadrati na gospodarskom aspektu proizvod-nje rakije u Hrvatskoj.

Naime, prema zadnjim financijskim poka-zateljima, intenziviranje proizvodnje i potica-nje izvoza vonih rakija dovelo je do ostvarenjadeviznog priljeva u prvih devet mjeseci 2015.godine od ak 4.680.199 amerikih dolara, u

odnosu na uvoz u vrijednosti svega 2.620.704dolara, to ini pozitivnu razliku od neto vieod dva milijuna dolara.

Proizvodnja vonih rakija malih proizvo-aa jakih alkoholnih pia unazad desetak ivie godina karakterizirala je nestandardizira-na proizvodnja neujednaene kvalitete i jakosti

pia te velika siva ekonomija u toj gospodar-skoj djelatnosti. Meutim, donoenjem Zakonao troarinama i odreenih pravilnika uz kon-tinuiranu edukaciju proizvoaa kroz komor-ski sustav, mali proizvoai jakih alkoholnihpia podigli su kvalitetu i razinu proizvodnjete postali izvoznici na zahtjevnom EU tritu,objanjava pomonica direktorice Sektora zapoljoprivredu, prehrambenu industriju i u-marstvo HGK aklina Jurii.

KOMORSKE AKTIVNOSTI

U prilog toj tvrdnji govore i podaci s nacional-

nog Edukacijskog natjecanja u kvaliteti vonihrakija i likera koje se krajem prole godine po11. put odralo u zajednikoj organizaciji Hr-vatske gospodarske komore-K Osijek, Pre-hrambeno-tehnolokog fakulteta iz Osijeka iOpine Semeljci. Rije je o nacionalnoj smo-tri proizvoaa alkoholnih pia smjetenih ukategoriju autohtonih proizvoda, koja prolazestrune kemijske i fizikalne analize ali i pro-vjeru organoleptikih karakteristika. Svakiprijavljeni uzorak rakije ili likera podloan jetakvoj sloenoj strunoj provjeri i procjeni. Iono to je jo vanije i korisnije, posebna po-

godnost za sve sudionike je ta da svaki pro-izvoa poslije objavljenih rezul

Documents

PV-3911