Embed Size (px)
Citation preview
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine
KANTON SARAJEVO
PROSTORNI PLAN KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD OD 2003. DO 2023. GODINE
1. Ciljevi prostornog razvoja 2. Projekcija prostornog razvoja i prostorni sistemi 3. Odluka o provođenju prostornog plana
Nosilac pripreme: VLADA KANTONA SARAJEVO Nosilac izrade: ZAVOD ZA PLANIRANJE RAZVOJA KANTONA SARAJEVO Sarajevo, avgust/kolovoz 2006. godine
.
2
A Tekstualni dio Plana
.
3
Na osnovu člana 12. stav 1. tačka f) i l), člana 18. stav 1. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04) i člana 47. stav 1. Zakona o prostornom uređenju („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 7/05), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 31.08. 2006. godine, donijela je
Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine
1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA 1.1. OPĆI CILJEVI
• Humani razvoj – osnovna orjentacija Koncept ciljeva u punoj mjeri je komplementaran i naslanja se na koncepciju humanog razvoja, kao holističkog pristupa razvoju koji u prvi plan stavlja čovjeka, sa njegovim sposobnostima, napredak u blagostanju stanovništva, održavanje ravnoteže u prirodnoj sredini, kao i proces modernizacije institucija te društveno političkih odnosa. To je razvoj koji uključuje sve aspekte (prostorni, ekonomski, okolinski, društveni i socijalni) i sve aktere razvoja (javni sektor, privatni sektor, civilno društvo, lokalnu zajednicu, pojedinca); to je stalan proces širenja izbora i mogućnosti ljudi da dostignu određeni nivo blagostanja.
• Poštivanje ljudskih prava Univerzalna ljudska prava trebaju se ostvariti na harmonično organizovanom prostoru u sveukupnom razvojnom procesu demokratije koja se u društvu poima kao sloboda.
• Promoviranje posebnosti kvaliteta okoline i očuvanje prepoznatljivog ambijenta Štititi i valorizirati vrijednosti prirodnih resursa, prirodnog i kulturnog nasljeđa. U tom smislu promovirati aktivnosti koje su bliske prirodi i čovjeku. Kroz prostorni plan afirmirati posebnost pejzaža, krajolika, tradicije, običaja, kulturni identitet, kao značajne faktore razvoja.
• Dostupnost materijalnim sredstavima i energiji Obezbijediti svakom stanovniku dostupnost svim izvorima materijalnih dobara, potrebnih za dostojan standard života (zaposlenost i drugo) bez ugrožavanja okoline, a energetsku infrastrukturu pouzdanu, bezbjednu, obnovljenu i dostupnu novim (alternativnim) izvorima, uključujući infrastrukturne sisteme za snabdijevanje vodom, energijom i dr.
• Dostupnost kulturi, obrazovanju, znanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti Svakom stanovniku, kao i stanovniku sa posebnim potrebama, obezbjediti pristup i korištenje društvene infrastrukture (kvaliteno obrazovanje, naučno-istraživački i stručni rad, zdravstvenu, socijalanu zaštitu itd.).
• Uključivanje stanovnika u proces planiranja Podsticanje incijativa i inventivnosti pojedinaca od strane autoriteta, borbu za ostvarenje sloboda i prava u participaciji i odlučivanju tokom procesa planiranja i provođenja planova razvoja; obavezu uključivanja nevladinih organizacija i stručnjaka, koji žive i rade u okruženju, kako bi dali doprinos razvoju.
• Formiranje novog pristupa strukturi potrošnje Neophodno je vršiti edukaciju građana putem informiranja, upotrebom javnih medija i drugih oblika uticaja na preoblikovanje društvene i pojedinačne svijesti kako bi se promjenio odnos pojedinaca i društva prema masovnoj potrošnji. Na taj način uticati na transformaciju načina
.
4
razmišljanja svakog pojedinca, odnosno na formiranje novog pristupa strukturi potrošnje u smislu njenog doprinosa rješavanju okolinskih problema.
• Profiliranje prostora Kantona Sarajevo kao ambijenta unosnog (održivog i visokoprofitabilnog) poslovanja
Rekonstrukcija i jačanje ekonomske osnove kao i dinamiziranje ekonomskog razvoja i povećanje ekonomske sigurnosti stanovništva u cilju stvaranja preduslova za: održivu i profitabilnu ekonomiju, kvalitetniju fiskalnu politiku i politiku ekonomike građevinskog zemljišta (tržišni sistem korištenja gradskog zemljišta) i jačanje produktivnih sektora i djelatnosti. Posebno mjesto treba dati nauci – kao generatoru razvoja – koja treba da bude predhodnica euroatlanskih integracija BiH, kao i razvoju naučne infrastrukture u mreži evropske naučne infrastrukture. U cilju obezbjeđenja povećanja životnog standarda stanovništva, bržeg zapošljavanja, održivog i humanog razvoja potrebno je aktivnije restruktuiranje i jačanje ekonomske osnove, podizanje njene konkurentnosti, dinamiziranje ekonomskog razvoja, povećanje ukupnog domaćeg proizvoda i povećanje ekonomske sigurnosti stanovništva. Razvijati ekonomiju na bazi prihvatljivih i specifičnih mogućnosti privrednih grana zasnovanih na nauci (parkovi znanja), visokim tehnologijama u proizvodnji hrane, turizmu, na malim i srednjim preduzećima.
• Stvaranje ambijenta ugodnog življenja Stvarati ambijent u kome će građani Kantona Sarajevo živjeti humano, zdravo i kreativno podizanjem kvaliteta i standarda: pravnog sistema (usaglašavanjem i donošenjem adekvatne pravne legislative), načina i nivoa stanovanja, vodosnabdijevanja, tehnološki kontrolisanim načinom odvoda i tretmana otpadnih voda, snabdijevanja energentima, saobraćajne dostupnosti i povezanosti, urbanog zelenila, zaštite okoline, socijalne sigurnosti, obrazovanja, zdravstva, kulture i sporta.
• Profiliranje Kantona Sarajevo kao regionalne i evropske metropole Obezbjediti kvalitetnu komunikacionu povezanost sa Evropom, regionom jugoistočne Evrope i svijetom. Jačati postojeće i formirati nove institucije (nauka, obrazovanje, kultura), a time i funkcije metropole. Sredinu učiniti atraktivnom i privlačnom za međunarodni kapital. Učiniti ambijent privlačnim za mlade stručnjake i njihov ostanak u zemlji. Razvijati visokonaučne institucije i istraživačke aktivnosti kao strateški faktor razvoja. Uzeti u obzir i saobraćajni aspekt: avio saobraćaj (postojeći aerodrom i njegove mogućnosti), autoput (koridor na teritoriji Kantona), autobusku stanicu (kapacitet i lokacija), željeznički saobraćaj (osavremenjavanje i njegova uloga u lokalnim i međunarodnim vezama), elektronske komunikacije i dr. Potrebno je razvijati i šire regionalne i evropske funkcije Kantona Sarajevo i u tom smislu prilagođavati njegovu prostornu organizaciju.
• Unapređenje razvojnih i integrativnih funkcija Kantona Sarajevo Kanton Sarajevo središte metropolitanskog područja, u kome se nalazi glavni grad države BiH Sarajevo, treba da vrši uticaj na ukupan razvoj države, integrišući bosanskohercegovački prostor u funkcionalnu cjelinu sa kulturološkom i etničkom prepoznatljivošću. Integrativne funkcije Sarajeva uskladiti sa decentralizovanom politikom i političkom organizacijom BiH.
• Predpostavljanje ubrzanijeg demografskog, kulturno-ekonomskog i socijalnog razvoja ovoga metropolitanskog područja u odnosu na BiH u cjelini
Uloga Sarajeva kao regionalne i evropske metropole, te revitalizacija njenih razvojnih i integrativnih funkcija u BiH, pretpostavljaju jačanje urbanih, proizvodnih i uslužnih funkcija u njemu. Nadprosječan opći razvoj stvara put za ostvarivanje tog cilja. Ovaj cilj se može definisati i kao težnja Kantona Sarajevo da dostigne današnji nivo razvijenosti mjeren GDP/pc u prosjeku Evropske Unije.
.
5
• Usklađivanje politike racionalnog korištenja prostora sa očekivanom izmjenom strukture djelatnosti
Pod uticajem buduće uloge metropolitanskog područja, djelovanja slobodnog tržišta i stranih ulaganja, doći do izmjene strukture djelatnosti i to u pravcu povećanja udjela produktivnijih sektora i grana. Iz tog razloga je potrebno politiku racionalnog korištenja prostora zasnovati i uskladiti prema navedenim očekivanjima.
• Održivi razvoj bazirati na kompatibilnosti okoliša sa ekonomskog, kulturno-socijalnog i prostornog aspekta
Postići ujednačen i održiv prostorni razvoj usmjeravajući ekonomsku, kulturnu i socijalnu politiku usaglašenu sa mogućnostima, potrebama čovjeka, interesima sadašnjih i budućih stanovnika i drugih korisnika. Za ovo je potrebna odgovarajuća okolinska svijest građana i odgovornost sadašnjih prema budućim generacijama.
• Reduciranje nepovoljnih uticaja u okolišu Reducirati uticaje na prirodnu sredinu zagađenu industrijom, saobraćajem i drugim djelatnostima i dejstvima koja su imala direktan uticaj na neposrednu okolinu, u urbanom i vanurbanim područjima: ratnim razaranjima, devastacijama i destrukcijama na fizičkoj strukturi (objektima) i zemljištu, posebno nakon miniranja, granatiranja, stavljanja pod kontrolu postojećih klizišta i saniranje područja u cilju sprečavanja dalje erozije, itd. 1.2. POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA Demografski razvoj
• Demografsku veličinu Metropolitanskog područja uravnotežiti s ulogom koju Sarajevo ima kao glavni grad i osnovni razvojni centar;
• Pokloniti potrebnu pažnju obnavljanju stanovništva Metropolitanskog područja i stvoriti uslove za normalizaciju ukupnih demografskih procesa;
• Obnoviti naseljavanje ruralnih područja i stvoriti uslove za njihovu demografsku revitalizaciju.
Održivi prostorni razvoj i uređenje
• Optimalna i racionalna organizacija, korištenje i zaštita prostora; • Bilansiranje podobnih prostornih kapaciteta za urbani i ruralni razvoj; • Policentrični sistem razvoja Kantona (disperzna koncentracija); • Obezbijediti uslove za kontrolisanu, plansku izgradnju, a ispitati mogućnosti saniranja
bespravne i neregulisane izgradnje i utvrđivanja mjera za njeno spriječavanje; • Racionalizacija i poboljšanje kvaliteta stambene gradnje i druge fizičke strukture; • Prilagođavanje prirodnim uslovima i specifičnostima pejsažnog i autentičnog
arhitektonskog oblikovanja i izraza u sistemu izgradnje hortikulturnog okruženja uz fizičke strukture u Kantonu;
• Rekonstrukcija, unapređenje i razvoj transportne, energetske, vodoprivredne i telekomunikacione infrastrukture;
• Očuvanje bogatstva i raznolikosti pejzaža u okviru Kantona; • Ekonomski efikasnije korištenje zemljišta; • Razvoj energetskih resursa u skladu sa zaštitom okoline; • Racionalno korištenje i eksploatacija voda, zaštita izvorišta, podzemnih i otvorenih
vodnih tokova; • Smanjiti štetene uticaje na prirodnu sredinu, na urbanim i vanurbanim područjima
Kantona Sarajevo;
.
6
• Zaštita i uređenje graditeljskog i prirodnog naslijeđa i njegovo uključivanje u razvoj Kantona;
• Spriječavati disponiranje industrijskog otpada bez njegovog predhodnog zaštitnog tretmana;
• Voditi aktivnosti na nivou Kantona i općina u cilju zaštite atmosfere i prirodnih resursa;
• Zaštita ljudi i dobara od elementarnih nepogoda. Održivi ekonomski razvoj
• Profiliranje prostora kao ambijenta pogodnog za održivu ekonomiju; • Profiliranje prostora kao ambijenta profitabilne ekonomije; • Uvođenje tržišnog sistema korištenja zemljišta; • Definisanje ekonomske kulture kao historijskog atributa samoodrživosti zajednice.
Upravljanje • Odrediće se osnovni pokazatelji (indikatori) društveno-ekonomskog razvoja i kvaliteta
okoline, kako bi se moglo pratiti konvergiranje razvoja Kantona ka održivom, odnosno, provjeravati efikasnost katonalne uprave;
• Uspostaviti sistem upravljanja razvojem Kantona koji će, na bazi zatečenog pravno-političkog sistema, omogućiti da vlast ostvaruje istinske interese građana, razvijajući pri tome zajedničko opredjeljenje da se razvoj mora zasnivati na primjeni nauke, znanja i informacija.
.
7
2. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA I PROSTORNI SISTEMI
2.1. PRIRODNI IZVORI I USLOVI Geografski položaj Kanton Sarajevo je smješten u planinskom masivu Dinarida, na kontaktu dviju velikih prirodno-geografskih cjelina: Podunavlja i Jadranskog mora. Zauzima površinu od 1.268,5 km2 što čini 2,5% teritorije BiH. U saobraćajno-geografskom smislu ovakav položaj ima poseban značaj, presjecaju ga vitalne komunikacijske veze, prije svih pravac sjever-jug. Tim pravcem, koji ide dolinama rijeka Bosne i Neretve, Kanton je povezan sa srednjeevropskom i mediteranskom makroregijom. Kanton Sarajevo se nalazi između 43035' i 4407' sjeverne geografske širine, te između 1800' i 18038' istočne geografske dužine sa centrom Kantona (u blizini aerodroma) čije su tačne geografske koordinate 43049'55''s.g.š. i 18020'04'' i.g.d. Rastojanje između najsjevernije tačke Kantona i najjužnije iznosi 62 km, a između zapadne i istočne tačke dužina je 52,5 km. Ukupna dužina granice Kantona Sarajevo je 303,5 km. Karakteristike reljefa Sa geomorfološkog aspekta Kanton Sarajevo predstavlja izrazitu planinsku oblast gdje se 78% prostora nalazi u rejonu iznad 700 m n.v., brdskom rejonu od 550 do 700 m pripada 13%, dok nizijskom rejonu pripada svega 9% teritorije. Analizom karte nagiba terena, 24% prostora Kantona otpada na nagibe preko 45% što predstavlja limitirajući faktor za izgradnju. Najpovoljniji tereni, sa aspekta nagiba, nalaze se u općinama Novo Sarajevo, Novi grad i Ilidža dok se najveći dio teritorija sa nagibima preko 45% nalazi u općinama Vogošća, Centar i Trnovo. Tereni sa nagibom do 10%, zazimaju 15% teritorija Kantona i najviše ih se nalazi u općini Novo Sarajevo (40,7%), a najmanje u općini Stari grad (7,0%). U općini Centar tereni ovog nagiba zauzimaju 12,7%, u Hadžićima 11,1%, na Ilidži 37,4%, u Ilijašu 14,6%, u Novom gradu 36,5%, u Trnovu 8,1% i Vogošći 9,6% od ukupne površine općine. Teren Kantona orijentisan prema sjeveru u procentu od 34,1%, a prema jugu 32,7%. Prema istoku je okrenuto 12,5%, a prema zapadu 11,9% terena. Ravni dijelovi Kantona zauzimaju 8,8% površine. Najpovoljnije južne orijentacije ima: općina Centar sa 41,7% teritorija, Vogošća sa 41,3%, Stari grad 40,7%, Novi grad 39,4%, Trnovo 37,4%, Novo Sarajevo 32,4%, Ilijaš 31,6%, Hadžići 27,4% i Ilidža 22,1% od ukupne površine općine. Klimatske karakteristike Prostor Kantona Sarajevo karakteriše dva klimatska tipa. Do 600 m nadmorske visine zastupljena je kontinentalna klima, dok se iznad te visine izdvaja kontinentalno-planinski tip i alpski tip klime.
.
8
Unutar klimatske valorizacije pojedini dijelovi Kantona su pogodni za određene aktivnosti, npr. planinski dijelovi zimsku rekreaciju ili nizijski predjeli za ljetnu rekreaciju, gradsko jezgro za stanovanje, južne ekspozicije za saobraćaj i proizvodnju hrane itd. Osnovni meteorološki parametri kontinentalnog tipa klime su da se srednja godišnja temperatura zraka kreće od 8,60C (Hadžići) do 9,80C (Bjelave). Srednja godišnja temperatura u nekim dijelovima grada se povećava zbog uticaja toplotnog otoka tako da se kreće i do 10,50C (Koševo, Stari Grad, Kovači). Zbog uticaja jezera hladnog zraka i inverzija temperature na prostoru Ilidže, Butmira i Hrasnice srednja godišnja temperatura se kreće oko 9,10C. Najhladniji mjesec je januar sa srednjom godišnjom temperaturom od –1,40C (Bjelave) do –2,10C (Ilidža), dok je najtopliji mjesec juli sa srednjom godišnjom temperaturom od 19,60C (Bjelave) do 17,80C (Hadžići). Apsolutna maksimalna temperatura je izmjerena 26.07.1946. na Bjelavama i iznosila je 40,00C dok je maksimala minimalna temperatura u ovom klimatskom tipu izmjerena na Ilidži i iznosila je –31,70C (25.01.1963.). Raspodjela zračnih strujanja je u velikoj mjeri uvjetovana reljefom, pa tako na Bjelavama preovladavaju vjetrovi iz istočnog i zapadnog kvadranta, dok se u Butmiru smjer preovladavajućih vjetrova mjenja na sjeverozapadni, zapadni i jugoistočni, što je svakako u vezi sa orijentacijom Sarajevskog polja u smjeru sjever-jug. Vrlo jaki vjetrovi su rijetka pojava, a prosječna brzina vjetra se kreće od 3,0 m/sec iz sjeveroistočnog pravca na Bjelavama do 2,2 m/sec iz južnog i sjeverozapadnog pravca u Butmiru. Planinsko područje se, zbog svoje nadmorske visine, odlikuje planinskom klimom-alpskog tipa. Osnovne karakteristike ove klime su oštre zime (apsolutne minimalne temperature od –24,00C do –34,00C) dok su ljeta topla (apsolutna maksimalna temperatura od 30,00C do 36,00C). Prosječna godišnja količina padavina je od 1.000 do 1.200 l/m2. Sniježne padavine su obilne, pogotovo na višim kotama. Osnovni meteorološki parametri za planinsko-alpski tip klime mjereni na stanicama Bjelašnica koja se nalazi na 2.067 m.n.v. i Igman-Veliko polje (1.190 m.n.v.) su: srednja godišnja temperatura 1,20C-Bjelašnica i 5,20C-Igman; apsolutna maksimalna temperatura.na Bjelašnici je 24,00C, a na Igmanu je 32,10C: apsolutna minimalna temperatura na Bjelašnici je –29,20C, a na Igmanu je –33,20C; srednja godišnja relativna vlažnost na Bjelašnici je 85%, a na Igmanu 84%; srednja godišnja suma padavina na Bjelašnici je 967 l/m2 , a na Igmanu 1.645 l/m2. Ostali meteorološki parametri se odnose na stanicu Bjelašnica: srednji broj dana sa kišom 98; srednji broj dana sa snijegom je 104; srednji broj vedrih dana je 60; srednji broj oblačnih dana je 159; srednji broj dana sa maglom je 263, srednji broj dana sa sniježnim pokrivačem preko 10 cm je 191; srednji broj dana sa minimalnom temperaturom je 198, a maksimalna visina sniježnog pokrivača iznosi 303 cm. Geološke karakteristike Prostor Kantona Sarajevo je brdsko-planinskog karaktera, što stvara prirodne uslove za pojave i razvoj savremenih egzogenih pojava kao što su nestabilnost terena i pojava klizišta. Formiranje klizišta i nestabilnih terena uzrokuje, pored konfiguracije terena, najvećim dijelom neplanska gradnja objekata na uslovno stabilnom i nestabilnom terenu i podzemne vode. Na prostoru Kantona ima 771 klizište od kojih je 497 aktivno. Ona su se formirala uglavnom u eluvijalno-deluvijalnom pokrivaču na padinskim dijelovima grada gdje je bila i najintenzivnija neplanska gradnja objekata. Najveći broj klizišta se nalazi u općini Vogošća (192), Novi grad (165), Stari grad (119), Centar (115), Novo Sarajevo (109), Ilijaš (50), Ilidža (14), Trnovo (5) i Hadžići (2).
.
9
Veća klizišta se nalaze na lokalitetima Buća potoka, Huma, Velešića, Hambine Carine, Trebevičke ul., Gradačačke ul., Gatačke ul., ul. Vladimira Preloga, Hotela Grand, Betanije, Novopazarske ul., naselja Svrake, Reljevo, Dobroševići, Bioča, Koševo-Breka, Tihovići itd. Sa aspekta stabilnosti terena prostor Kantona je kategorisan u tri osnovne kategorije: - Stabilni tereni su najviše zastupljeni, 89,3%. U pogledu pogodnosti za građenje ovi
tereni imaju najpovoljnije uvjete, te se na njima stambeni objekti, saobraćajnice i sl. mogu graditi bez ikakvih ograničenja.
- Uslovno stabilni tereni zauzimaju 8,6% tertorija i najvećim dijelom su locirani na padinskim dijelovima.
- Nestabilni tereni, mada su procentualno najmanje zastupljeni, 2,1%, ipak zahvataju značajne površine unutar prostora za potencijalnu izgradnju.
Na osnovu seizmotektonske karte BiH područje Sarajeva izdvojeno je pod VIIoMCS. Ova vrijednost je računata za srednje uslove tla, što znači da bi trebalo obratiti pažnju na prirast seizmičkog intenziteta u lošim sredinama. Seizmično najstabilniji prostor u Kantonu Sarajevo je područje Čemerske planine koji je izdvojen pod VIoMCS, a najtrusniji prostor je planina Treskavica (odakle joj je i naziv) koji je izdvojen pod VIIIoMCS. Mineralna nalazišta Područje Kantona Sarajevo je poznato po nekim prirodnim mineralnim sirovinama i njihovom iskorištavanju još iz predrimskih vremena. Najviše su se koristili prirodni građevinski materijal (šljunak, pijesak, glina, dolomit, krečnjak, kvarcni pješčari), a manjim dijelom mangan, živa, te pitke i mineralne vode za piće i termomineralne vode u banjske svrhe. Sada su u fazi eksploatacije samo ležišta krečnjaka, dolomita i gline koja u narednom planskom periodu treba ograničiti na prostore koji su definisani kao »Perspektivna nalazišta mineralnih sirovina« i na ekološki najpovoljnijim lokalitetima. Bez toga, buduća povećana proizvodnja karbonatnih sirovina, posebno u vezi sa izgradnjom autoputeva, može osjetno pogoršati sadašnje stanje okoliša. Na području Kantona Sarajevo trenutno egzistira 13 kamenoloma koji eksploatišu mineralne sirovine krečnjak i dolomit, jedna eksploatacija gline kod Rapajla (općina Ilidža). Od metaličnih mineralnih sirovina izvjestan ekonomski značaj mogu imati ležišta mangana između Čevljanovića i Ozrena, zatim ležište žive Draževići i pojave ruda olova i cinka u području Maine-Kitoševići. Međutim, bez dodatnih istraživanja i kompleksne ekonomske evaluacije, za ova ležišta i pojave nije moguće dati kompetentnu ocjenu. Na desnoj obali rijeke Bosne, sjeverno od Ilijaša i Podlugova, izdvojene su naslage povlatnog ugljenog sloja kojeg eksploatiše Rudnik mrkog uglja Breza. Najvažniji i najvrijedniji prirodni resurs Kantona Sarajevo predstavljaju vode za piće Sarajevskog polja. Drugi po vrijednosti su termomineralne vode Ilidže i Blažuja i termalne vode Butmira, koje treba koristiti bez ugrožavanja njihovog kvaliteta. U istom smislu treba koristiti i pitke podzemne vode, vodeći računa o uticaju na termomineralne vode i obratno. Pored izvorišta pitkih voda u Sarajevskom polju, utvrđeno je 25 pojava izvora pitke vode koji mogu predstavljti značajan potencijal i osnovu za planiranje vodosnabdijevanja pojedinih gradova i naselja u Kantonu Sarajevo. Ukupan potencijal ovih izvora, u odnosu na njihovu prosječnu izdašnost, iznosi 7.989 l/s i treba naglasiti da je iskorišten manje od 10%.
.
10
Područja perspektivna za istraživanje pitke vode su na prostorima Sarajevskog polja, rijeke Zujevine od D.Hadžića do Mostarskog Raskršća; rijeke Zujevine i Krupe između naselja Hadžići i Zovik do naselja Lokve i Kasatići; Faletići – Biosko; Nadgaj-Podlipnik-Četojevići u Općini Ilijaš. Mineralne vode su utvrđene kod Blažuja, Srednjeg i Jošanica-Vogošća. Kod Blažuja se nalaze 4 pojave kiseljaka gdje je moguće zahvatiti 10-15 l/s mineralne vode odličnog kvaliteta. Trenutno se eksploatiše 1-3 l/s mineralne vode pod komercijalnim nazivom «Ilidžanski dijamant». Kiseljaci kod Srednjeg su utvrđeni na dva lokaliteta, male su izdašnosti i odličnog kvaliteta, ali minimalno istraženi. Mineralna voda kod Jošanice se ne koristi, ali i nema značajniju ekonomsku vrijednost. Termalne vode su utvrđene na tri lokaliteta, u Podlipniku kod Srednjeg, Butmiru i Sokolović Koloniji na Ilidži. Termalne vode Podlipnika imaju izdašnost 5-7 l/s, odličnog su kvaliteta, nedovoljno istražene i trenutno se ne koriste. Ukupne rezerve termalnih voda Ilidže, utvrđene na bušotinama, iznose 15-20 l/s i trenutno se neadekvatno ili vrlo malo koriste. Termomineralne vode su utvrđene samo na Ilidži, a ukupna izdašnost bušotina se kreće oko 270 l/s vode temperature 26 – 58oC. Trenutno se koristi samo 10 l/s ovih izuzetno ljekovitih voda i to u funkciji zagrijavanja hotela. Spektar korištenja ovih voda je velik u zavisnosti od njene temperature i kemijskog sastava. Tako one imaju primjenu u medicini, balneo-terapeutici, rekreaciji, sportu, turizmu, prehrambenoj industriji, u proizvodnji hrane pod kontrolisanim uslovima, u hemijskoj industriji, kao komunalna topla voda, kao toplotna energija za zagrijavanje naselja itd. Područja perspektivna za istraživanje mineralnih, termalnih i termomineralnih voda je prije svega Sarajevsko polje oko rijeke Željeznice, širi prostor naselja Buhotina kod Kobiljače i Podlipnik. 2.2. STANOVNIŠTVO I NASELJA 2.2.1. Stanovništvo U projekciji stanovništva do 2023. godine pošlo se od sljedećeg: - broj stanovnika Kantona Sarajevo će usporeno rasti u odnosu na 2003. godinu, - broj stanovnika 2023. godine neće dostići broj iz 1991. godine, - usporeniji rast prirodnog priraštaja, - stopa mortaliteta će se povećavati, - nastaviće se proces starenja stanovništva, - udio mladog stanovništa u ukupnom stanovništvu će se postepeno smanjivati, - izrazito usporeno doseljavanje na područje Kantona Sarajevo. Na području Kantona Sarajevo, na površini od 1.268,5 km2, u 2023. godini planira se 442.000 stanovnika. Broj stanovnika će rasti prosječno godišnje po stopi od 0,5%, i povećaće se za oko 40.000 u odnosu na 2003. godinu.
.
11
Posmatrajući po općinama blagi porast stanovništva se planira u gradskim općinama (Stari grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi grad), dok će u ostalim općinama Kantona Sarajevo porast stanovništva biti intenzivniji, posebno u općinama Trnovo, Ilidža, Ilijaš i Hadžići, s obzirom na raspoložive prostorne mogućnosti i pravce razvoja: Vogošća-Ilijaš prema Visokom, te Hadžići-Pazarić-Tarčin prema Mostaru. Najveća koncentracija stanovništva će i dalje ostati u opštini Novi grad, u kojoj će živjeti oko 28,3% stanovništva Kantona Sarajevo. Druga, po broju stanovnika, je opština Novo Sarajevo sa 17,4% ukupnog stanovništva Kantona Sarajevo. Trnovo je opština sa najmanjim brojem stanovnika, 0,7% od ukupnog stanovništva Kantona, ali sa najvećim porastom stanovništva, 6,6% prosječno godišnje. U gradu Sarajevu će živjeti 70,8% stanovništva Kantona Sarajevo. Tabela 1. Broj stanovnika i gustina naseljenosti 2023.
Broj stanovnika 2023 Opština Površina
km2 2003 broj %
Gustina naseljenosti
(st/km2)
Stopa rasta 2003-2023
(%) Stari grad 49,7 38.211 40.000 9,0 804,8 0,2 Centar 32,9 68.067 71.000 16,1 2.158,1 0,2 Novo Sarajevo 9,2 74.402 77.000 17,4 8.369,6 0,2 Novi grad 47,3 116.832 125.000 28,3 2.642,7 0,3
Grad Sarajevo 139,1 297.512 313.000 70,8 2.250,2 0,3 Ilidža 136,8 47.924 60.000 13,6 438,6 1,2 Vogošća 71,7 19.966 23.000 5,2 320,8 0,7 Hadžići 272,8 20.133 24.000 5,4 88,0 0,9 Ilijaš 308,6 15.325 19.000 4,3 61,6 1,1 Trnovo 339,5 836 3.000 0,7 8,8 6,6
Kanton Sarajevo 1.268,5 401.696 442.000 100,0 348,4 0,5 Prema projekcijama broja stanovnika u 2023. godini prosječna gustina naseljenosti na području Kantona Sarajevo će iznositi 348,4 stanovnika po km2. Najgušće je naseljena opština Novo Sarajevo sa 8.369,6 stanovnika po km2 što je oko 24 puta više od prosječne gustine stanovanja u Kantonu Sarajevo. Najmanja gustina naseljenosti je u opštini Trnovo, 8,8 st/km2. Gustina naseljenosti u gradu Sarajevu će biti preko 6 puta veća od gustine naseljenosti u Kantonu Sarajevo. S obzirom na značaj Sarajeva kao glavnog grada Države, u kome su smještene brojne ambasade, konzulati, predstavništva, OHR, NATO, EUPIM, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, ostale inostrane banke, i brojne druge organizacije, evidentna će biti prisutnost privremenih stanovnika.
.
12
Tabela 2. Starosna struktura stanovništva 2023. 0-14 15-64 65+
ukupno Broj % broj % broj % Stari grad 40.000 7.400 18,5 24.520 61,3 8.080 20,2 Centar 71.000 12.709 17,9 42.600 60,0 15.691 22,1 Novo Sarajevo 77.000 12.956 16,8 46.225 60,0 17.819 23,1 Novi grad 125.000 22.219 17,8 76.932 71,5 25.849 20,7
Sarajevo 313.000 55.284 17,7 190.277 60,8 67.439 21,5 Ilidža 60.000 12.141 20,2 36.726 61,2 11.133 18,6 Vogošća 23.000 4.523 19,7 14.143 61,5 4.333 18,8 Hadžići 24.000 4.699 19,6 15.168 63,2 4.134 17,2 Ilijaš 19.000 3.809 20,0 11.865 62,4 3.326 17,5 Trnovo 3.000 571 19,0 1.793 59,8 636 21,2 Kanton Sarajevo 442.000 81.027 18,3 269.972 61,1 91.001 20,6
Očekuje se da će u Kantonu Sarajevo u 2023. godini živjeti 18,3% stanovništva od 0-14 godina starosti, 61,1% stanovništva od 15-64 godine starosti (radni kontingent) i 20,6% stanovništva starijeg od 65 godina. Najmlađe stanovništvo će živjeti na Ilidži, Ilijašu, Vogošći i Hadžićima, a najveće učešće stanovništva starijeg od 65 godina će biti u općinama Novo Sarajevo, Centar, Trnovo, Novi grad i Stari grad. Učešće te grupacije stanovništva u ovim općinama je preko 20%. Za potrebe planiranja kapaciteta društvene infrastrukture takođe su značajne starosne grupe djece predškolskog i školskog uzrasta. Tabela 3. Starosna struktura mladog stanovništva (0-14 godina) 2023.
0 – 1 2 – 3 4 - 6 0 - 6 7 – 14
0-14 broj % Broj % broj % broj % broj %
Stari grad 7.400 992 13,4 992 13,4 1.458 19,7 3.442 46,6 3.958 53,4 Centar 12.709 1.589 12,5 1.614 12,7 2.478 19,5 5.681 44,6 7.028 55,4 Novo Sarajevo 12.956 1.615 12,5 1.623 12,5 2.452 18,9 5.690 43,9 7.266 56,1 Novi grad 22.219 2.635 11,9 2.661 12,0 4.160 18,7 9.456 42,6 12.763 57,4
Sarajevo 55.284 6.831 12,4 6.890 12,5 10.548 19,1 24.269 43,9 31.015 56,1 Ilidža 12.141 1.511 12,4 1.550 12,8 2.424 20,0 5.485 45,2 6.656 54,8 Vogošća 4.523 495 11,0 521 11,5 860 19,0 1.876 41,5 2.647 58,5 Hadžići 4.699 592 12,6 604 12,8 933 19,9 2.129 45,3 2.570 54,7 Ilijaš 3.809 478 12,5 489 12,8 753 19,8 1.720 45,2 2.089 54,8 Trnovo 571 66 11,5 66 11,5 109 19,1 241 42,0 330 58,0 Kanton Sarajevo 81.027 9.973 12,3 10.120 12,5 15.627 19,3 35.720 44,1 45.307 55,9
2.2.2. Mreža i sistem naselja Na osnovu ispoljenih tendencija u dosadašnjem razvoju može se zaključiti da je u planinskoj zoni naseljavanja nastavljen proces usitnjavanja naselja uz istovremeno smanjenje broja stanovnika, suprotno procesu u dolinskoj zoni naseljavanja gdje uz jake saobraćajne tokove raste koncentracija stanovništva. Prema ukupnoj naseobinskoj strukturi nedostaju naselja veličine 20.000 stanovnika koja bi predstavljala potencijalne polove razvoja urbanog sistema, što bi moglo biti značajno ograničenje u budućem razvoju.
.
13
U 2023. godini, prema procjenama, na području Kantona Sarajevo od ukupnog broja stanovnika 96,8% je gradsko, urbano stanovništvo, 5,3% ruralno, vanurbano stanovništvo. Tabela 4. Gradsko i prigradsko stanovništvo 2023.
Općina gradsko prigradsko ukupno
Stari grad 39.600 400 40.000 Centar 70.100 900 71.000 Novo Sarajevo 77.000 0 77.000 Novi grad 125.000 0 125.000
Grad Sarajevo 311.700 1.300 313.000 Ilidža 59.670 330 60.000 Vogošća 21.400 1.600 23.000 Hadžići 19.710 4.290 24.000 Ilijaš 13.700 5.300 19.000 Trnovo 1.690 1.310 3.000
Kanton Sarajevo 427.870 14.130 442.000 Od ukupnog broja stanovnika 2023. godine na području Kantona Sarajevo u naseljima preko 50.000 stanovnika (Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilidža) će živjeti 75% stanovništva, u naseljima od 20.000-50.000 (Stari grad, Vogošća) živi 13,8% stanovništva. U naseljima od 10.000-20.000 (Hadžići, Ilijaš) živjeće 7,6% stanovništva. Nema ni jednog naselja od 5.000-10.000 stanovnika. U naselju od 1.000-5.000 stanovnika (Trnovo) živjeće 0,4% stanovnika, u naseljima od 500-1.000 stanovnika (6 naselja) živjeće 0,8% stanovništva, u naseljima od 100-500 stanovnika (40 naselja) živjeće 1,9% stanovništva i u naseljima ispod 100 stanovnika (98 naselja) živjeće 0,5% stanovništva Kantona Sarajevo. Tabela 5. Naselja po veličinskim grupama 2023.
Broj Veličinske grupe naselja stanovnika
>50.000 4 331.570 20.000-50.000 2 61.080 10.000-20.000 2 33.410 5.000-10.000 0
1.000-5.000 1 1.690 500-1.000 6 3.650
100-500 40 8.530 <100 98 2.070
Ukupno 153 442.000 U okviru sistema naselja na području Kantona Sarajevo predviđena su primarna gradska naselja, opštinski centri, sekundarna naselja, centri zajednice sela, seoska naselja i ostala ruralna naselja. Ukupno ima 153 naselja, od čega primarnih 9 (četiri gradska i 5 općinskih centara), 5 sekundarnih naselja, 9 centara zajednice sela, 90 seoskih naselja i 40 ostalih ruralnih naselja. Primarno gradsko naselje: Sarajevo, državni, regionalni, pa i evropski centar, koga čine
urbana područja, gradska naselja općina Stari grad sa 39.600 stanovnika, Centar sa 70.100, Novo Sarajevo sa 77.000 i Novi
.
14
grad sa 125.000 stanovnika. Sarajevo bi imalo 311.700 stanovnika 2023. godine.
Funkcije centraliteta najvišeg reda (funkcije centraliteta glavnog grada Države, regionalnog centra jugoistočne Evrope, centra metropolitanskog područja i Kantona Sarajevo) nalaze se na području četiri gradske općine, u Sarajevu i u urbanom području Ilidže, a u perspektivi i u urbanom području Vogošće. Općinski centri su:
- Ilidža sa 59.670 stanovnika, - Vogošća sa 21.400, - Hadžići sa 19.710, - Ilijaš sa 13.700 i - Trnovo sa 1.690 stanovnika.
Općinski centri imaju funkcije centraliteta nižeg reda i njima gravitiraju sekundarna naselja. Sekundarna naselja su:
- u općini Centar: Nahorevo sa 700 stanovnika, - u općini Ilijaš: Srednje sa 500, Ivančići sa 400 i Kamenica sa 750 stanovnika, - u općini Trnovo: Dejčići sa 400 stanovnika.
Nivo sekundarnih naselja obezbjeđuje funkcije centraliteta koje zadovoljavaju osnovne, svakodnevne potrebe stanujućeg i gravitirajućeg stanovništva iz centara zajednice sela, seoskih i ostalih naselja. Moraju biti povezani lokalnim putevima sa naseljima koja im gravitiraju. Centri zajednice sela su:
- u općini Vogošća: Tihovići sa 400 i Gora sa 500 stanovnika, - u općini Hadžići: Drozgometva sa 500 i Raštelica donja sa 500 stanovnika, - u općini Ilijaš: Ljubina sa 200, Vukasovići sa 150 i Sudići sa 250 stanovnika, - u općini Trnovo: Pomenovići sa 160 i Šabići sa 160 stanovnika.
Centri zajednice sela imaju nivo ponude povremenih funkcija centraliteta koje, u pravilu, nisu locirane u njima (neke od njih mogu biti), nego se obezbjeđuju putem školskog minibusa, zdravstvenog kombibusa, pokretne biblioteke, dolaskom veterinara, agronoma i sl. Gravitiraju sekundarnim naseljima gdje stanovništvo zadovoljava ostale svakodnevne potrebe. Seoska naselja su:
- u općini Stari grad: Barice sa 100, Donje Biosko sa 100, Močioci sa 50 i Gornje Biosko sa 150 stanovnika,
- u općini Centar: Mrkovići sa 200 stanovnika, - u općini Ilidža: Jasen sa 30, Zenik sa 150, Vlakovo sa 100, i Vela sa 50 stanovnika, - u općini Vogošća: Kremeš sa 200, Garež sa 80, Budišići sa 20, Vrapče sa 50 i
Kamenica sa 350 stanovnika, - u općini Hadžići: Bare sa 150, Buturovići sa 90, Grivići sa 700, Korča sa 400,
Lihovci sa 60, Ljubovčići sa 300, Medvjedice sa 10, Odžak sa 70, Orahovica sa 50, Trzanj sa 400, Vrančići sa 400, Buturevići sa 110, Košćan sa 30, Mokrine sa 200, Gornja Raštelica sa 130 i Vukovići sa 190 stanovnika,
- u općini Ilijaš: Banjer sa 10, Gornja Bipča sa 300, Popovići sa 120, Korita sa 200, Luka kod Stublina sa 20, Medojevići sa 220, Visojevica sa 60, Bokšići sa 60, Stomorine sa 60, Lađevići sa 70, Gojanovići sa 60, Moševići sa 70, Doni Čevljanovići sa 60, Šabanci sa 40, Hadžići sa 30, Krivajevići sa 100, Duševine sa 20, Nišići sa 150, Krčevine sa 30, Zlotege sa 10, Buljetovina sa 40, Solakovići sa 200, Kožlje sa 20, Taračin do sa 40, Vidotina sa 40, Višnjica sa 10, Han šići sa 30,
.
15
Homar sa 100, Lipnik sa 30, Vilić sa 30, Vrutci sa 90, Gornji Čevljanovići sa 100, Donje selo sa 150, Dragoradi sa 220, Gajine sa 120, Vladajevići sa 100, Četojevići sa 20 i Rakova noga sa 20 stanovnika,
- u općini Trnovo: Godinja sa 20, Trebečaj sa 60, Gračanica sa 30, Bašci sa 20, Govedovići sa 20, Slavljevići sa 10, Boljanovići sa 10, Delijaš sa 90, Karovići sa 30, Sjeverovići sa 10, Hamzići sa 20, Durakovići sa 10, Donja Presjenica sa 40, Ostojići sa 10, Dujmovići sa 50, Ledići sa 20, Mijanovići sa 20, Umoljani sa 20, Brda sa 20, Lukavac sa 20, Rakitnica sa 20, Kramari sa 20 i Tušila sa 50 stanovnika,
Stanovništvo seoskih naselja gravitira centrima zajednice sela i sekundarnim naseljima gdje zadovoljava svakodnevne potrebe, i moraju biti dobro povezana lokalnim putevima. Ostala ruralna naselja, koja su danas nenaseljena, ali imaju određeni građevinski fond, područja na kojima će se odvijati ruralni razvoj, koja treba da pretrpe transformaciju u vikend naselja, turistička naselja, naselja značajna za razvoj poljoprivrede, stočarstva, etnozanatstva i td.:
- u općini Centar: Vića - u općini Ilidža: Zoranovići, - u općini Vogošća: Perca, - u općini Hadžići: Crepljani, - u općini Ilijaš: Čemernica, Draževići, Duboki potok, Gajevi, Han karaula, Košare,
Kunosići, Ozren, Podlipnik, Rudnik Čevljanovići, Stubline, Velika njiva i Zakutnica,
- u općini Trnovo: Balbašići, Bistročaj, Bobovica, Brutusi, Čeružići, Česina strana, Čunčići, Divčići, Gornja Presjenica (dio), Ilovice, Jelačići, Krsmanići, Lisovići, Madžari, Milje, Obla brda, Prečani, Rijeka, Šabanci, Šišići, Umčani, Zagor i Zabojska.
2.3. PRIVREDA 2.3.1. Razvoj privrede i osnovni faktori razvoja Privredni razvoj Kantona Sarajevo baziraće se na više kvalitativnih elemenata koji će uticati na rast i razvoj uz optimalno korištenje resursa koji stvaraju novu vrijednost, omogućavaju visoku produktivnost, veću elastičnost ekonomije, veću efikasnost, veći profit i veće bogatstvo uz uvođenje tržišnog sistema korištenja zemljišta i standarda zaštite okoline. Strateška opredjeljenja razvoja Kantona Sarajevo su:
• Sarajevo metropola i značajan centar jugoistočne Evrope • Sarajevo ambijent unosnog poslovanja • Sarajevo ambijent ugodnog življenja
Ambijent, unosnog, odnosno visoko profitabilnog poslovanja podrazumijeva:
• rekonstrukciju i jačanje ekonomske osnove, • dinamiziranje ekonomskog razvoja, • optimalnu valorizaciju kompetitivnih pogodnosti Kantona Sarajevo, • ekonomsku valorizaciju znanja, • nadprosječnu profitabilnost po osnovu korištenja ekonomije obima, ekonomije
prostora,
.
16
• razvoj poslovnih inkubatora i tehnoloških parkova, • značajna ulaganja u nove tehnologije, njihovo instaliranje u postojeće okvire
(modernizacija potojećih kapaciteta), • otvorenost prema razvoju novih grana privrede koje će postati novi generatori razvoja
i finansijskih tokova, • uvođenje tržišnog sistema korištenja zemljišta, • povećanje ukupnog nacionalnog bogatstva, • povećanje ekonomske sigurnosti stanovništva.
Osnovni faktori razvoja su:
• stanovništvo • prirodni resursi • stvoreni kapital • znanje, informacija i tehnologije
Najvažniji faktor razvoja jedne zemlje je stanovništvo sa svim karakteristikama: demografskim, ekonomskim, obrazovnim, socijalnim, vitalnim i drugim. Upravo između stanovništva i ekonomskog razvoja postoji korelacioni odnos obzirom da je stanovništvo određenih karakteristika predpostavka ekonomskog razvoja, a isto tako ekonomski razvoj utiče na kretanje i strukturu stanovništva. U Kantonu Sarajevo može se računati na mlade obrazovane stručnjake, a obrazovani ljudi predstavljaju temelj razvoja. Nauka treba da postane temelj nacionalnog bogatstva i da se bazira na izvrsnosti, što je jedan od principa nove ekonomije. Današnji pristupi razvoju stavljaju akcenat na ljudski faktor i promovišu čovjeka sa svim njegovim sposobnostima (permanentno obrazovanje, motivacija) posebno ističući tehnologiju i znanje. Tehnologija ima presudan značaj za ekonomski razvoj, gdje naročito dolazi do izražaja brzina primjene naučnih dostignuća. Ona donosi nova znanja, nauku, tehniku, unaprijeđuje menadžement, poduzetništvo itd. Uz ograničene, obnovljive i neobnovljive prirodne resurse, čovjek sa unapređenjem tehnologije predstavlja najbitniji faktor razvoja, resurs za koji ne postoje granice mogućnosti. U novoj ekonomiji baziranoj na znanju podrazumjeva se optimalno korištenje svih resursa koji stvaraju vrijednost. Između ostalog nova ekonomija bazira se na otvorenosti, prilagodljivosti, poticaju inovativnog razmišljanja i primjeni savremene tehnologije. Razvoj Kantona Sarajevo, kao metropole, grada unosnog poslovanja i ugodnog življenja bazira se, između ostalog, na prirodnim potencijalima i mineralnim resursima. Prirodno bogatstvo određuje ekonomsku strukturu i utiče na brzinu ekonomskog razvoja svakog područja. Kanton Sarajevo obiluje bogatstvom kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti: graditeljskim nasljeđem, istorijskim urbanim cjelinama, šumama i visoravnima, florom, faunom i vodama. Potrebno je istaći da je voda (pitka, mineralna, termalna i termomineralna) najznačajniji prirodni resurs Kantona Sarajevo. Poljoprivredna zemljišta na području Kantona Sarajevo pružaju mogućnost za razvoj intenzivne i poluintenzivne poljoprivredne proizvodnje zavisno od boniteta zemljišta, kao i za razvoj stočarstva, posebno na brdsko-planinskom području u okviru razvoja seoskog eko turizma.
.
17
Integralni pristup razvoju ruralnih područja treba da bude u sklopu napora bržeg razvoja ukupne poljoprivredne proizvodnje, turističke ponude i zaštite životne sredine, kroz donošenje mjera ekonomske politike kojima će se podsticati brže aktiviranje prirodnih i ljudskih resursa. Šumske površine su značajne, odnosno najveće u ukupnoj površini Kantona. Omogućavaju razvoj šumarstva uz racionalno korištenje, ekonomske funkcije, razvoj polivalentnih funkcija šuma, razvoja seoskog eko turizma, prikupljanje ljekobilja i šumskih plodova, te korištenja biomase za proizvodnju energije, a posebno za razvoj sporta i rekreacije. Bogatstvo kulturno-istorijske i prirodne baštine, te kružni zeleni pojas oko Sarajeva upućuju na moguće pravce razvoja Kantona Sarajevo: turizam, sport i rekreacija, proizvodnja zdrave hrane na bazi biotehnologija, nove tehnologije itd. Razvoj turizma uslovljen je i razvojem saobraćajne infrastrukture, a posebno izgradnjom koridora Vc. Prostor Kantona Sarajevo ima dobre predispozicije za razvoj svih vidova turizma, a posebno kulturnog, zimskog, zdravstvenog, seoskog, banjskog turizma. Kanton Sarajevo raspolaže sa značajnim stvorenim kapitalom, kako u infrastrukturi tako i suprastrukturi, odnosno sistemima za kontinuirano snabdjevanje energijom, vodom, značajnim stambenim fondom, izgrađen je prvi dio autoputa Vc, kao i druge saobraćajnice na području Kantona (dužina cesta iznosi 2.938,78 km), uređena je sanitarna deponija komunalnog i građevinskog otpada itd. Ukupna vrijednost imovine (tekuća i stalna sredstva) po područjima djelatnosti za pravna lica koja knjigovodstvo vode po kontnom planu preduzeća na području Kantona Sarajevo u 2005. godini iznosi oko 20 milijardi KM, a od toga ukupna vrijednost imovine kantonalnih javnih komunalnih preduzeća za 2005. godinu je preko 1,4 milijarde KM. Takođe, Kanton Sarajevo je i veliki investitor koji ulaže u svoj razvoj. Investicije se odnose na sva područja djelatnosti od obrazovanja, infra i suprastrukture do socijalne sigurnosti. Prema Programu javnih investicija u Kantonu Sarajevo u periodu 2006-2008. godine treba da se realizuje 140 projekata-investicija (tekućih 56, kandidovanih 84) sa ukupnom vrijednosti 697,1 milion KM. Osnovne projekcije društvenog bruto proizvoda (GDP) U profiliranju privrednog razvoja važno je kreirati i razvijati privredne djelatnosti koje će koristiti postojeće lokalne potencijale i predstavljati komparativne i kompetativne prednosti. Na temelju sagledavanja ukupnih kretanja predviđa se da će ukupan GDP Kantona Sarajevo u 2023. godini iznosti 8.398 miliona KM. Prema planiranom broju stanovnika, GDP/pc iznosiće 19.772 KM, ili 11.406 USD prema kursu USD 2003. godine, odnosno 12.537 USD prema kursu 2004.godine. Tabela 6. Projekcije GDP
Pokazatelji 2003 2004 2010 2015 2023 indeks 2023/2003
Prosječna stopa rasta
2003-2023 (%)
Stanovništvo 401.696 402.166 415.185 420.082 442.000 1,1003 0,5
Procjena na temelju trenda, R2=0.966
GDP u hilj KM 2.930.406 3.171.107 4.892.956 6.241.166 8.398.301 2,8659 5,4
GDP/pc u KM 7.295 7.885 11.787 14.857 19.772 2,7103 5,1
GDP/pc u USD* 4.208 5.005 5.570 8.570 11.406 2,7105 5,1
GDP/pc u USD* 4.208 5.005 5.728 7.937 12.167 2,8913 5,5
*Vrijednost u USD data na temelju tečaja u 2003, a za 2004. na temelju tečaja za istu godinu.
.
18
Ova Procjena je urađena na temelju linearnog trenda, sa dijagramom rasturanja R2 = 0,966, što upućuje na pouzdanost ove projekcije. Prema dosadašnjim tendencijama prosječna godišnja stopa rasta će iznositi 5.4%. To je i u skladu sa međunarodnim predviđanjima za Bosnu i Hercegovinu. Predpostavlja se da će u narednom periodu indikator GDP biti zamijenjen sa Indeksom humanog razvoja, koji sa po jednom trećinom vrednuje GDP, očekivanu dužinu života i obučenost stanovništva, te da će Sarajevo imati visok rang po ovom indeksu. Procjena zaposlenosti, nezaposlenosti i radne snage U sagledavanju realnih i mogućih kretanja i uz dato ostvarivanje GDP-a, koji prema modelu razvoja treba generirati zaposlenost, broj zaposlenih 2023. godine iznosiće 140.000, te će zaposlenost rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,5% do 2023.godine. Ova projekcija je urađena na temelju trenda, sa dijagramom rasturanja podataka R2= 0,788, što upućuje na relativnu pouzdanost ove projekcije. Stepen zaposlenosti ukupnog stanovništva će iznositi 31,7%. (Puna zaposlenost cijeni se danas na oko 40-42%, što je nerealno dostići.) Uz ovakvo kretanje procjenjuje se da će broj nezaposlenih lica iznositi 32.000, odnosno, da će nezaposlenost opadati prosječno po stopi od 3,1%. To će rezultirati stepenom nezaposlenosti stanovništva od 7,2% i stopom nezaposlenosti od 18,6%, što se takođe smatra realnom procjenom. Tabela 7. Projekcije zaposlenosti i radne snage
Pokazatelji 2003 2004 2010 2015 2023 indeks 2023/2003
Prosječna stopa rasta
2003-2023 (%) Stanovništvo 401.696 402.166 415.185 420.082 442.000 1,1003 0,5 Procjena na temelju trenda, R2=0.788
Zaposleni 86.175 92.470 104.953 115.299 140.000 1,6304 2,5 nezaposleni 59.791 63.711 55.000 44.900 32.000 0,5352 -3,1
radna snaga 145.966 156.181 159.953 160.199 172.000 1,1784 0,8 Tabela 8. Projekcije stepena zaposlenosti, nezaposlenosti i stope nezaposlenosti
Pokazatelji 2003 2004 2010 2015 2023 indeks 2023/2003
Prosječna stopa rasta
2003-2023 (%) Stepen zaposlenosti stanovništva 21,3 23,0 25,3 27,4 31,7 1,4871 2,0 Stepen nezaposlenosti stanovništva 21,2 22,6 13,2 10,7 7,2 0,3396 -4,5 stopa nezaposlenosti radne snage 41,0 40,8 34,4 28,0 18,6 0,4538 -3,6
Novim zapošljavanjem se direktno utiče na ostvarivnje ciljeva ugodnosti rada i ugodnosti življenja. Predpostavka budućeg privrednog razvoja vezana je za smanjenje nezaposlenosti kroz kreiranje i komercijalizaciju poduzetničkih inicijativa. Mala i srednja preduzeća treba da postanu nosioci privrednog rasta i zapošljavanja. Sektori koji pružaju mogućnosti za razvoj su:
• obrazovanje - Univerzitet kao generator razvoja i permanentne edukacije, • naučno-istraživačka i istraživačko-razvojna djelatnost
.
19
• razvoj malih i srednjih preduzeća, posebno u područjima koja su ekonomski i okolinski prihvatljiva (farmaceutska, prehrambena, elektronska, optička, nekonvencionalna proizvodnja hrane, itd.), te eko biznis (poslovi vezani za poboljšanje resursne efikasnosti, okolinskog monitoringa itd.),
• bankarstvo, finansijske, projektantske, konsalting i druge slične usluge, • trgovina, • turizam i komplementarne usluge (sajamski, kongresni, zimski, banjski, sportski,
urbani, kulturni, avanturistički, međunarodni politički samiti, sesije JIE i Zapadnog Balkana),
• zdravstvo – visokodiferencirane zdravstvene usluge, • kultura, sport, rekreacija – profitabilno atraktivne manifestacije.
2.3.2. Prostorni razmještaj Prostorni razmještaj privrede bazira se na: - racionalnom korištenju prostora, - postulatima održivog razvoja, - minimiziranju nepovoljnog uticaja na okoliš, - proširenju lokaliteta na kojima su se razvili jači nukleusi perspektivnih privrednih
djelatnosti potrebnih za razvoj Kantona Sarajevo, - izmještanju sa postojećih lokaliteta u Gradu onih grana privrede kod kojih su znaci
nepovoljnosti postojeće lokacije već izraženi ili se procjenjuje da će biti izraženi u narednom periodu,
- korištenju rezervi terena u okviru lokaliteta na kojima se nalaze postojeće industrijsko-prostorne jedinice,
- transformaciji namjene postojećih proizvodnih zona, lociranih unutar centralnih dijelova urbanog područja, u kojima se obavljaju djelatnosti sa negativnim uticajem na okolno urbano tkivo, u komercijalne zone ili se preseljavanjem na drugu lokaciju,
- potencijalima nalazišta mineralnih sirovina, - površinama posebne namjene – nove površine koje se u ovom trenutku ne mogu
koristiti iz razloga nedefinisanog vlasništva ili neizvjesnosti dekontaminizacije kontaminiranih površina, a predstavljaju površine sa postojećom infrastrukturnom opremljenošću i na koje treba računati za ovaj ili postplanski period.
Predloženi razmještaj privrednih zona na području Kantona Sarajevo postavljen je: - na osnovu najpovoljnijeg odnosa lokacijskih zahtjeva pojedinih grana privrede i
prostornih mogućnosti lokacija, - na bazi povoljnih prostornih mogućnosti lokacije kroz povezanost sa osnovnom
saobraćajnom i drugom infrastrukturom, - usmjeravanjem razmještaja pojedinih grana privrede na lokalitete koji po svojim
lokacijskim karakteristikama pružaju povoljne uslove za smještaj i razvoj, - na lokalitetima koji pružaju mogućnost lociranja više grana privrede gdje prednost
imaju grane sa najvećim lokacijskim zahtjevima, odnosno koje imaju najmanje mogućnosti da biraju pogodne lokalitete,
- na osnovu interesa i ciljeva pojedinih vrsta industrije i firmi, - na osnovu kontinuiteta dosadašnjeg prostornog razvoja privrede.
.
20
Industrija Prostorna osnova razvoja industrije bazira se na: - planiranom povećanju proizvodnih zona na području Sarajevskog polja (Reljevo-
Rajlovac-Briješće), u dolini rijeke Zujevine (Mostarsko raskršće i Gladno polje), u dolini rijeke Bosne (Ilijaš) kao i manje izdvojenim površinama u blizini naselja Vogošća i Semizovac, a u skladu sa opredjeljenjima da se budući lokaliteti nalaze uz primarne saobraćajne tokove, da su komunalno opremljeni ili da postoji mogućnost priključka na infrastrukturne sisteme,
- postepenoj, funkcionalnoj i prostornoj transformaciji postojećih proizvodnih zona (Vaso Miskin Crni, Energoinvest, Famos, Željezara Ilijaš i dr.), u zone sa okolinski prihvatljivim tehnologijama i zone za poslovne djelatnosti, centralne sadržaje,
- prilagođavanju veličine i strukture industrije prema stvarnim potrebama tržišta sa težištem na prestruktuiranju u manje funkcionalne proizvodne kapacitete, odnosno izgradnju malih i srednjih preduzeća u disperziji, posebno u gradskim i prigradskim naseljima,
- korištenju rezervi terena u okviru lokaliteta na kojima se nalaze postojeće industrijsko-prostorne jedinice ili u okviru postojećih industrijskih zona,
- uključivanje površina koje su pripadale bivšem nosiocu vojne industrije „Tehničkom remontnom zavodu Hadžići“ i preduzeću UNIS-Pretis Vogošća.
Građevinarstvo Građevinarstvo je značajan korisnik prostora. Imajući u vidu specifičnosti građevinarstva (betonske, asfaltne baze, obimna mehanizacija, skladišta građevinskog materijala itd.) sadašnji razmještaj u prostoru, kao i buduće potrebe, smještaj kapaciteta se usmjerava na prostore novih proizvodnih zona vodeći računa o tehnološkoj i saobraćajnoj povezanosti sa pogonima industrije građevinskog materijala. Smještaj proizvodnih kapaciteta građevinarstva, zbog nivoa ekološkog opterećenja, se usmjerava na ivične prostore novih proizvodnih zona, a u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša. Skladišta Za očekivani razvoj robnih, robno-transportnih i distributivnih centara predviđene su nove lokacije unutar proizvodnih zona sa lokacionim prednostima i dobrim saobraćajnim vezama. Predviđa se izmjena postojeće strukture ka novim tehnologijama, što podrazumijeva maksimalnu opremljenost saobraćajnom i komunalnom infrastrukturom. Mineralna nalazišta Područje Kantona Sarajevo raspolaže sa sljedećim mineralnim nalazištima: Kamenolomi: Hadžići-Dupovci, Duboki do, Pukovik, Zobov dol, Rudnik »Vinjage«,
rijeka Rača-Visojevići, M.Pandurice- Ormanj Glina: Rapajla, Zenik i Kobiljača Mangan i kvarcit: Čevljanovići Živa: Draževići Olovo i cink: Maine-Kitoševići Mrki ugalj: „Breza“, područje Ilijaša
.
21
Vode: Pitke vode: Sarajevsko polje, rijeka Zujevina od D.Hadžića do Mostarskog Raskršća; rijeka Zujevina i Krupa između naselja Hadžići i Zovik do naselja Lokve i Kasatići; Faletići-Biosko; Nadgaj-Podlipnik-Četojevići u općini Ilijaš. Mineralne vode: Blažuj, Srednje Tremalne vode: Podlipnik, Butmir i Sokolovići Termomineralne vode: Ilidža
Uz dodatna istraživanja i kompleksnu ekonomsku evaluaciju, vršiće se odobravanje eksploatacije. Svi kamenolomi koji imaju urednu dokumentaciju za rad mogu nastaviti rad do završetka izgradnje autoputa Vc. Privredne zone Ukupna planirana površina privrednih zona iznosi 1.558 ha.
Tabela 9. Planirane površine privrednih zona 2023.g.
Površina (ha) Općina
Proizvodne zone Privredne zone Stari grad 2,6 Centar 9,3 Novo Sarajevo 12,4 5,6 Novi grad 443,8 119,0
Grad Sarajevo 468,1 124,6 Ilidža 471,4 72,0 Vogošća 43,4 92,4 Hadžići 116,7 Ilijaš 169,4 Trnovo
Kanton Sarajevo 1.269,0 289,0 Planirano povećanje za privredne zone ima usmjeravajući, a ne plansko obavezujući karakter i treba ga uzeti kao mogućnost raznovrsne ponude lokacija na različitim lokalitetima i vitalnim saobraćajnim pravcima. Unutar pomenute namjene izdvajaju se: - proizvodne zone – industrija, građevinarstvo, skladišta i proizvodno zanatstvo - privredne zone – prodajna skladišta robe, građevinskog materijala, robni
terminali, robno-transportni centri, veliki kompleksi trgovine, posebne vrste tržnih i uslužnih centara sa naglašenim obimom saobraćaja, velikom posjetom, znatnijim opterećenjem, zatim tehnološki parkovi, naučno-istraživački kompleksi, slobodne zone. Osim navedenih namjena, tu mogu biti uključene i površine predviđene za sajmišta.
U okviru privrednih zona predviđa se tehnološki park, namjenjen istraživanju i razvoju primjerenih tehnologija, sa sjedištem istraživačkih instituta koji su u funkciji povezivanja i prenosa znanja i tehnologija između instituta međusobno, između instituta i poduzetništva i privrednih subjekata. (Nastajanje, djelovanje i razvoj tehnološkog (hi-tech) poduzetništva,
.
22
koncentracija djelatnosti koje zapošljavaju visokokvalifikovane kadrove, za što su zainteresirani svi nosioci razvoja). Ovaj tehnološki park bi privlačio institute i poduzetnike iz metroplitanskog područja, države, i šire. Poseban podsticaj ukupnom, a posebno, industrijskom razvoju daju slobodne carinske zone. 2.4. STANOVANJE I STAMBENA IZGRADNJA Projekcija prostornog razvoja funkcije stanovanja i djelatnosti stambene izgradnje, zasnovana je na opredjeljenju da se:
- Ostvari kontinuitet u ovoj oblasti i to prvenstveno u segmentima koji su rezultirali pozitivnim efektima na kvalitet življenja, racionalno korištenje zemljišta i očuvanje okoline;
- Unaprijeđenje sistema održavanja postojećeg stambenog fonda kroz unaprijeđenje zakonske regulative i edukacije svih učesnika u tom procesu;
- Intenzivnija izgradnja stanova usmjeri na zacrtane osnovne pravce prostornog razvoja, a u skladu sa prihvaćenom distribucijom očekivanog broja stanovnika 2023. godine u prostoru;
- Potrebne površine građevinskog zemljišta utvrde na osnovu prostornih mogućnosti, pri čemu treba uvažavati prirodne karakteristike pojedinih lokaliteta i prostora u cjelini, elemente zaštite, očuvanja okoline, potrebe drugih djelatnosti za prostorom kao i mogućnosti racionalnog opremanja ovog zemljišta saobraćajnim površinama, te komunalnom infrastrukturom;
- Što racionalnije iskoriste površine građevinskog zemljišta koje je već angažovano za potrebe stanovanja i stambene izgradnje;
- Angažovanje novih površina zemljišta za potrebe stanovanja i stambene izgradnje svede na najmanju mjeru, odnosno važeća provedbena prostorno-planska dokumentacija revidira i aktuelizira u skladu sa potrebama broja stanovnika pojedinih općina do 2023. godine;
- Rezidencijalno stanovanje; - Vikend objekti, turistička naselja i svi drugi objekti u funkciji turizma i rekreacije
usmjere na površine „pasivnih građevinskih zemljišta“, - Poduzmu učinkovite mjere za spriječavanje dalje bespravne izgradnje.
Budući razvoj stanovanja ne podrazumjeva prostorno širenje, nego razvoj u smislu podizanja kvaliteta stanovanja u svim segmentima i to kako zatečenog stambenog fonda, tako i pojedinih naselja u cjelini. Na području Grada osnovu za razvoj funkcije stanovanja čine aktivnosti na sanaciji, rekonstrukciji i revitalizaciji najvećeg broja postojećih naselja, te podizanja kvaliteta građevinskog fonda, kako u pogledu opremljenosti, prostornog standarda, zamjene neuslovnih stambenih jedinica te stanova iz nužde, tako i u pogledu poboljšanja termičkih, zvučnih i drugih karakteristika. U okviru centralne gradske zone moguće je očekivati i postupke transformacije stambenih prostora u korist društvene infrastrukture. Već danas vrlo atraktivna zona gradskog jezgra, sa podizanjem kvaliteta stambenog fonda, će i u narednom periodu predstavljati fokus interesa privremenih stanovnika Grada da iznajmljuju ili kupuju stanove i poslovne prostore za svoje potrebe.
.
23
Manji dijelovi općine Novi grad i područje općine Ilidža su danas izloženi najintenzivnijoj izgradnji. Nepovratno se, za potrebe stambenih objekata, uzurpira najkvalitetnije poljoprivredno zemljište, zaštitne zone pitke vode, postojeće i potencijalne zone eksploatacije termo i termo-mineralnih voda, područja prirodnog i graditeljskog nasljeđa, trase vitalnih saobraćajnih pravaca i slično. Bez obzira na današnje trendove i očekivani porast broja stanovnika na Ilidži za potrebe stambene izgradnje ne predviđa se angažovanje novog zemljišta, već se angažuju slobodne postojeće površine unutar već oformljenih prostornih cjelina – naselja. Područja bespravne stambene izgradnje treba sanirati i rekonstruisati, u saglasnosti sa odredbama Kantonalne odluke o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, te posebnim planovima i programima sanacije. Predviđa se intenzivnije korištenje zemljišta za stambenu izgradnju na području Hadžića, uključujući Tarčin i Pazarić kao dijelove jedinstvenog urbanog područja općine Hadžići. Projekcija stanovanja na urbanom području Ilijaša data u Izmjenama i dopunama Urbanističkog plana za urbano područje Ilijaša, a ovim Planom se predviđaju minimalne izmjene u smislu prostornog obuhvata i dodatnih površina stanovanja. Područje općine Vogošća raspolaže sa značajnim površinama koje se mogu koristiti za potrebe stanogradnje. Dio ovih površina je angažovan, uređen i opremljen na osnovu donesene odgovarajuće prostorno-planske dokumentacije, a dio je rezultat stihijskog i bespravnog korištenja zemljišta. Ove površine je također potrebno rekonstruisati i sanirati. Unutar postojećeg građevinskog zemljišta u Vogošći postoje rezerve koje omogućuju zadovoljenje stambenih potreba današnjih i budućih stanovnika. U općini Trnovo, u urbanom području, predviđa se izgradnja stambenih kapaciteta prema potrebama planiranog broja stanovnika, Distribucija stanovništva u prostoru ukazuje da će do 2023. godine određeni broj naselja: - biti u stagnaciji, - ostati na zatečenom nivou razvoja, - imati intenzivniji razvoj.
Bez obzira na tendencije u razvoju pojedinih naselja, građevinsko zemljište, na kome je do danas stanovništvo zadovoljavalo svoje potrebe se zadržava u punom obimu. Na taj način se osiguravaju uslovi da se predviđeni stepen razvoja stambene izgradnje ostvari. Najintenzivnija izgradnja u cilju obezbjeđenja stambenog prostora se očekuje u okviru urbanih područja. Povećanje građevinskog zemljišta izvršeno je sa ciljem: - objedinjavanja manjih grupacija objekata u jednu prostornu cjelinu, - obezbjeđenje površina za izgradnju stambenih objekata u naseljima gdje se očekuje
razvoj prema demografskim pokazateljima, - da se omogući smještaj manjih privrednih kapaciteta za finalnu preradu produkata sa
poljoprivrednog i šumskog zemljišta, - da se obezbjedi zemljište za opremanje područja društvenom infrastrukturom
potrebnom za zadovoljenje potreba seoskog stanovništva, - da se obezbijede mogućnosti za lociranje objekata u funkciji razvoja raznih vidova
turizma i rekreacije,
.
24
- usmjeravanje izgradnje i koncentracije vikend objekata na područja koja će biti u određenom stepenu opremljena komunalnom i društvenom infrastrukturom,
- omogućavanja formiranja građevinske parcele u skladu sa potrebama seoskog domaćinstva i drugih dodatnim djelatnostima porodice – turizam, ugostiteljstvo, rekreacija, mala privreda i sl.
Izgradnja vikend naselja, turističkih naselja, kapaciteta male privrede i sl. se usmjerava na „pasivna građevinska zemljišta“. S jedne strane „pasivno građevinsko zemljište“ prelazi u aktivno građevinsko zemljište, omogućava relativno kvalitetno opremanje ovih površina komunalnom infrastrukturom, a vlasnicima obezbjeđuje ekonomsku dobit i aktivan odnos prema tim površinama. S druge strane izbjegava se uzurpiranje negrađevinskih zemljišta koja u pravilu predstavljaju prirodne vrijednosti ili su zaštićena područja. Prostorni razvoj funkcije stanovanja i djelatnosti stambene izgradnje podrazumjeva najveći obim aktivnosti usmjeren na uređenje, sanaciju, rekonstrukciju i revitalizaciju zatečenih vrijednosti. Tabela 10. Bruto površine građevinskog zemljišta namjenjene stambenoj izgradnji, 2023. godine
2.5. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA Društvena infrastruktura obrađena je u dva osnovna segmenta: društvene djelatnosti i komercijalne djelatnosti. U oblasti društvenih djelatnosti obrađuje se: predškolsko obrazovanje i vaspitanje, osnovno obrazovanje, srednje obrazovanje, više i visoko obrazovanje, naučno istraživačka djelatnost, kultura, zdravstvena zaštita, socijalna zaštita i javna uprava. U oblasti komercijalnih djelatnosti obrađuje se: trgovina na malo, ugostiteljstvo, uslužno zanatstvo i finansijske, tehničke, poslovne i druge usluge. Polazeći od realnih materijalnih mogućnosti, sagledanog nivoa razvijenosti društvene infrastrukture i potreba za daljim razvojem, dugoročna orijentacija u izgradnji i distribuciji ovih kapaciteta planira: - razvoj urbanih sistema kao neophodnu osnovu za potpuniji razvoj komercijalnih i
društvenih djelatnosti,
Ruralno područje Urbano područje
Aktivna zemljišta Pasivna zemljišta
Ukupno aktivna zemljišta (urbana + ruralna) Općina
ha st / ha Ha st / ha ha ha st / ha Stari grad 474,94 85,48 70,17 5,7 --- 545,11 75,21 Centar 499,78 142,26 120,98 7,43 2,23 620,76 115,98 Novo Sarajevo 356,07 216,25 --- --- --- 356,07 216,25 Novi grad 1.317,25 94,89 --- --- --- 1.317,25 94,89
Grad Sarajevo 2.648,04 118,46 191,15 6,8 2,23 2.839,19 110,94 Ilidža 1.724,73 34,65 55,98 4,1 4,54 1.780,71 33,7 Vogošća 651,95 32,94 158,72 9,57 8,95 810,67 28,4 Hadžići 1.157,28 16,81 330,28 13,74 3,46 1.487,56 16,13 Ilijaš 776,0 18,11 1231,32 4,01 209,4 2.007,32 9,46 Trnovo 29,71 9,76 261,96 10,34 44,84 291,67 10,28
Kanton Sarajevo 6.987,71 61,36 2.229,41 5,94 273,42 9.217,12 47,95
.
25
- uravnotežen razvoj na čitavom prostoru Kantona podržavanjem procesa decentralizacije poslovnog prostora daljim razvojem gradskih centara,
- uspostavljanje optimalnog standarda opremljenosti sadržajima društvene infrastrukture uz optimalno korištenje postojećih kapaciteta i korigovanje dosadašnjih disproporcija u razvoju i razmještaju pojedinih kapaciteta na području Kantona. Ovo naročito u prvoj etapi planskog perioda i to prije svega u društvenim djelatnostima,
- korištenje rezervi u kapacitetima društvene infrastrukture koje prevazilaze potrebe stanovništva Kantona Sarajevo, i stvaranja mogućnosti pružanja usluga stanovništvu u regiji i šire (zdravstvo, više i visoko obrazovanje),
- usklađivanje razvoja društvenih djelatnosti sa potrebama i realnim mogućnostima uz intenzivniji razvoj djelatnosti od prioritetnog značaja za Kanton, kao što su: obrazovanje; nauka; finansijske, poslovne i druge usluge; trgovina; ugostiteljstvo u funkciji turizma; visokodiferencirana zdravstvena zaštita i kultura,
- stvaranje uslova za rekonstrukciju i revitalizaciju starog gradskog tkiva, podstičući proces izmještanja neadekvatnih sadržaja iz gradskog jezgra,
- razvijati urbane centre na prioritetnim pravcima razvoja Kantona (prema Hadžićima – jugozapadni i prema Ilijašu – sjeverozapadni pravac) i time olakšati plansko usmjerenje razvoja stanovanja i radnih zona,
- razvoj i distribuciju sadržaja društvene infrastrukture u kontinuitetu duž longitudinalnog pravca razvoja grada, kao i na transverzalnim saobraćajnim pravcima, uz postepenu transformaciju određenih radnih zona u poslovne zone,
- usmjeravati kapacitete urbane opreme prema centrima (Stupu, Ilidži, Hadžićima, Ilijašu) i time stvarati osnovu za razvoj urbanog sistema koji će omogućiti rasterećenje centralne zone i uticati na smanjenje društvenih troškova izgradnje i funkcionisanja Grada i Kantona.
- u sekundarnim centrima i centrima zajednice sela obezbjediti neophodan obim opremljenosti sadržajima za svakodnevne potrebe stanujućeg i gravitirajućeg stanovništva: trgovine, zanatstva, ugostiteljstva, finansija, osnovnog obrazovanja, kulture, primarne zdravstvene zaštite, političkih i vjerskih organizacija.
2.5.1. Društvene djelatnosti Društvene djelatnosti i nivo zadovoljavanja potreba stanovništva zahtjeva njihov dalji razvoj u skladu sa materijalnim mogućnostima. Najizrazitije potrebe su za kapacitetima pojedinih kategorija kao što su mreža objekata kulture, nauke i određenih vidova socijalne zaštite, zatim osnovnog i srednjeg obrazovanja i drugog. Prema tome, u razvoju Kantona posvetiti će se puna pažnja izgradnji ovih objekata, kako u naseljima deficitarnim ovim sadržajima, prostorima sporta i rekreacije, tako i u novim naseljima gdje stambenu izgradnju treba paralelno da prati i izgradnja ovih sadržaja. Dječija zaštita Potrebno je povećati obuhvat djece predškolskog uzrasta dječijom zaštitom, obezbijediti prostorne kapacitete u novoizgrađenim naseljima deficitarnim ovim sadržajima, u kojima se nalazi najviši procenat mladog stanovništva, a time i djece predškolskog uzrasta. Posebnu pažnju posvetiti drugim „vaninstitucionalnim“ oblicima sa skraćenim radnim vremenom na programu vaspitanja i obrazovanja predškolske djece. Otvaranje privatnih vrtića jedna je od mogućnosti proširenja obuhvata djece oblicima predškolskog odgoja i obrazovanja.
.
26
Od ukupno 35.728 djece predškolskog uzrasta 2023. godine na Kantonu Sarajevo, 40% ili 14.280 djece će biti obuhvaćeno neposrednom zaštitom i vaspitanjem. Uz standard 4,5-5,5 m2 po djetetu u 2023. godini treba obezbijediti 71.400 m2 prostornih kapaciteta dječije zaštite. Osnovno obrazovanje Mreža osnovnih škola ravnomjerno će pokrivati cjelokupnu teritoriju Kantona sa ciljem optimalnog zadovoljenja potreba stanovništva i ujednačavanja veličine gravitacionog područja škola po broju stanovnika i teritorijalnom obuhvatu. Osnovne škole će se koristiti i za društveni život, kulturu i zabavu djece, omladine i odraslih na nivou mjesne zajednice. U skladu sa ovim polazištima i uvođenjem devetogodišnjeg obrazovanja, uz pretpostavku rada škola u jednoj smjeni, u planskom periodu je potrebno izvršiti izmjene na konceptu organizovanja i odvijanja svih budućih aktivnosti u školama. U cilju poboljšanja nastavnog rada, uz izgradnju novih i proširenje postojećih škola, gdje prostorni uslovi dozvoljavaju, vršiće se opremanje prostora i nabavka savremene opreme i učila. Za planirani broj od 45.299 učenika u 2023. godini potrebno je obezbjediti 249.146 m2 korisnog prostora uz povećan standard od 5,5 m2 po učeniku i sa radom škola u jednoj smjeni. Srednje obrazovanje Uz izgradnju novih kapaciteta srednjeg obrazovanja vršiće se rekonstrukcija i proširenje postojećih i nabavka savremenije opreme za izvođenje kvalitetnije nastave. U uslovima brzih promjena u tehničko-tehnološkom razvoju srednje obrazovanje treba da bude usmjereno na proces udruživanja i racionalizaciju, tj. integraciju srednjih škola sa jednakim ili sličnim programskim sadržajima, i bolje opremanje radionica i kabineta za praktičnu nastavu savremenom naučno-istraživačkom i edukacionom opremom. U 2023. godini procjenjuje se da će 5,5 % djece ili 24.310 djece biti obuhvaćeno srednjim obrazovanjem. U oblasti srednje usmjerenog obrazovanja do 2023. godine povećaće se standard na 0,30 m2/stanovniku, što znači da će biti 145.700 m2 korisnog prostora za potrebe ove obrazovne djelatnosti. U odnosu na postojeću površinu danas, prostor treba povećati za 33.508 m2 uz normativ od 6 m2 bruto građevinske površine po jednom učeniku i sa radom škola u jednoj smjeni. Đački domovi Prema planiranom prostornom standardu od 0,05 m2 po 1 stanovniku korisnog prostora đačkih domova u 2023. godini biće potrebno obezbjediti ukupno 22.100 m2 prostora za tu namjenu. To znači, da će se svi postojeći prostorni kapaciteti (ukupno pet đačkih domova) ukupne korisne površine od 21.572 m2, kroz rekonstrukciju, adaptaciju i dogradnju osposobiti za smještaj učenika. Usvajajući prostorni standard od 15 m2 po 1 korisniku u 2023. godini u đačkim domovima će biti obezbjeđeno mjesta za 1.473 učenika. Više i visoko obrazovanje U oblasti višeg i visokog obrazovanja, nastaviće se proces prestruktuiranja i usklađivanja obima i strukture studija sa potrebama društva, a u skladu sa Bolonjskim procesom koji će imati implikacije i na prostor.
.
27
U ovom planskom periodu izvršiće se funkcionalna racionalizacija, integracija srodnih visokoškolskih organizacija i obezbijediti proširenje kapaciteta. Univerzitet u Sarajevu će riješiti problem dislokacije objekata izgradnjom Kampusa ukupne zemljišne površine 28,4 ha. Za objekte koji će se nalaziti van Kampusa, odgovarajućim građevinskim i saobraćajnim zahvatima će se preurediti u skup od četiri ili pet prepoznatljivih policentričnih cjelina: tehničke nauke, medicinske, biotehničke, društvene i umjetničke. Neophodno je u planskom periodu fakultete opremiti savremenom naučno-istraživačkom i edukacionom opremom, koja bi omogučila studentima organizovan sistematski naučno-istraživački rad i veće sticanje stručno-praktičnih znanja i iskustava. Predviđeno je da se površina prostora visoko školskih ustanova po stanovniku poveća na 0,5 m2, te bi ukupna površina visokoškolskih ustanova iznosila 221.000 m2, odnosno za 56.395 m2 više nego 2003. godine. Studentski domovi U planskom periodu neophodno će biti angažovati sve postojeće kapacitete studentskih domova (39.214 m2), tako da bi se sa standardom od 12,0 m2 po 1 korisniku obezbjedio smještaj za oko 3.270 studenata. Naučno istraživačka djelatnost Pri sagledavanju osnovnih faktora uslova i mogućnosti razvoja naučno–istraživačke djelatnosti u narednom periodu trebalo bi, uspostavljanjem novih društveno-ekonomskih odnosa, obezbijediti da se nauka ne posmatra kao elemenat društvene potrošnje, već kao proizvodna snaga i bitan faktor razvoja. Inkubatori razvoja nauke i obrazovanja formiraju se u okviru kapaciteta visokog obrazovanja na lokalitetima: (1) Marijin Dvor – Univerzitetski kampus (bivša kasarna M. Tito), Mašinski fakultet i Prirodno-matematski fakultet, i Filozofski fakultet (2) Koševo-Klinički centar, Medicinski i Stomatološki fakultet, Arhitektonski i Građevinski fakultet. Podržati formiranje tehnoloških parkova. Kultura Institucije kulture će podržati razvoj Sarajeva kao metropole. Pored toga, razvijaće se institucije kulture od značaja za federalni i državni nivo i deficitarni sadržaji općinskog i lokalnog nivoa. Buduća izgradnja i razvoj prostornih kapaciteta kulture zasnivaće se i na podmirenju postojećih deficita, naročito u novim naseljima, na adaptaciji i rekonstrukciji postojećih dotrajalih objekata, kako bi se dostigao odgovarajući nivo usluga, te na vraćanju funkcije kulture prostorima koji su je izgubili iz bilo kojih razloga. Do kraja 2023. godine treba dati prioritet objektima u kojima bi se odvijao društveno-vaspitni, obrazovni i kulturno-zabavni život mlađe populacije stanovništva, kao i razvoju mreže kulturnih institucija višeg nivoa (galerije, pozorišta, muzeja i sl.). Na prostoru Jagomir I previđen je prostor za smještaj Filmskog grada. Zdravstvena zaštita Strateški ciljevi razvoja zdravstvene zaštite na Kantonu Sarajevo su: (1) Jednakost u zdravstvu, (2) Očuvanje i unapređenje zdravlja stanovništva, (3) Poboljšanje i očuvanje uslova života, (4) Multisektorski pristup i odgovornost za unapređenje zdravlja, (5) Obezbjeđenje kvaliteta zdravstvenih usluga, (6) Reforma i integracija zdravstvenog sektora,
.
28
(7) Finansiranje i alokacija sredstava u sektoru zdravstva, (8) Unapređenje ljudskih resursa: edukacija kadrova i naučno istraživački rad, (9) Informaciono komunikacioni sistemi, (10) Stvaranje partnerskog odnosa između zdravstvenog sektora i građana. U skladu s tim, u Kantonu Sarajevu će se dati prioritet primarnoj zdravstvenoj zaštiti stanovništva, posebno segmentu porodične medicine. Uz optimalan razmještaj mreže vanbolničkih kapaciteta ostvariće se i veći stepen zadovoljenja potreba stanovništva za ovim oblikom zdravstvene zaštite. U pogledu stacionarne zdravstvene zaštite Sarajevo je važan centar, kako za regiju, tako i za cijelu Državu. Klinički centar Univerziteta u Sarajevu pružati će bolničku i kliničko-bolničku zdravstvenu zaštitu iz svih disciplina na nivou sekundarne i tercijarne zaštite građanima Kantona Sarajevo, te građanima regije i Federacije BiH koji gravitiraju ovoj zdravstvenoj ustanovi. Pored izgradnje CMB-a, postojeći devastirani stacionarni kapaciteti zdravstvene zaštite staviti će se u funkciju osnovne djelatnosti. Određeni kapaciteti će se prestruktuirati prema patologiji, te rekonstruisati, adaptirati i opremiti nabavkom savremenije medicinske opreme i dovesti do odgovarajućeg zdravstvenog standarda. Uz podizanje konfora bolesničke postelje dostići će se normativ 4 kreveta na 1000 stanovnika. Ukupna površina kapaciteta zdravstvene zaštite će iznositi 274.000 m2, ili 0,62 m2/1.000 stanovnika. Obaveza je da sve općine imaju svoje domove zdravlja koji obezbjeđuju kompletnu zdravstvenu zaštitu stanovništva. Obezbijediće se prostorni kapaciteti domova zdravlja u općinama deficitarnim ovim sadržajima kao i adekvatni prostori domova zdravlja gdje postojeći kapaciteti neće moći zadovoljiti narasle potrebe stanovništva. S obzirom na koncentraciju stanovništva, na cijelom području Kantona ravnomjerno će se razvijati ogranci domova zdravlja i apoteka, čija izgradnja treba i vremenski da prati izgradnju stambenih naselja. Prioritet će se dati razvoju mreže ambulanti porodične/obiteljske medicine u cilju osiguranja građanima jednakih uvjeta, odnosno mogućnosti za korištenje zdravstvenih usluga primarnog nivoa zdravstvene zaštite. Prosječna maksimalna udaljenost mjesta stanovanja korisnika od ambulante porodične medicine u urbanim područjima se kreće od 1-3 kilometra, a u ruralnim, zavisno od konfiguracije terena i gustine stanovanja 5-8 kilometara. Socijalna zaštita S obzirom na potrebu intenzivnijeg razvoja socijalne zaštite, zbog povećanog broja kategorija socijalno ugroženog stanovništva, te pojave novih kategorija u poslijeratnom periodu, iskazana je potreba za proširenje aktivnosti u osnovnoj djelatnosti socijalne zaštite. U skladu s tim, potrebno je proširenjem i novom dogradnjom obezbjediti stacionarne kapacitete ustanova socijalne zaštite, i to prije svega objekte za: stara lica, djecu bez roditeljskog staranja, edukaciju i smještaj retardiranih lica, maloljetna lica sa društveno negativnim ponašanjem (disciplinski centar za maloljetnike i dr.), te prihvatilišta za lica bez smještaja i socijalne pomoći (beskućnici), prihvatilišta za majke i djecu-žrtve porodičnog nasilja, ustanove za rehabilitaciju ovisnika, objekte za smještaj žena žrtava trafikinga, objekte za smještaj izbjeglih i raseljenih lica i kapacitete za ostale ugrožene kategorije građana. Pored razvoja prostornih kapaciteta za rad općinskih i kantonalnih službi za socijalnu zaštitu, obezbijediti i prostorne kapacitete na nivou Kantona za rad porodičnih savjetovališta.
.
29
Najveće potrebe su u obezbjeđenju smještaja starih lica, obzirom da će na Kantonu Sarajevo do 2023. godine biti 90.000 lica starijih od 65 godina. Od ovog broja starih lica, za 3% ili 270 starih lica potrebno je u stacionarnim institucijama obezbjediti smještaj. Javna uprava Djelatnost Javne uprave čine: javna uprava i odbrana i obavezno socijalno osiguranje, ostale javne, društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti i eksteritorijalne organizacije i tijela. Obzirom na promjenu statusa Sarajeva, kao glavnog grada Države, u oblasti javne uprave iskazale su se nove potrebe za smještaj kapaciteta državnog, federalnog i kantonalnog nivoa, kao i potrebe za smještaj diplomatsko-konzularnih predstavništava (eksteritorijalne organizacije i tijela) i predstavništava stranih institucija i agencija. U tom smislu planira se izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih kapaciteta. Ostale javne, društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti U okviru Ostalih javnih, društvenih, socijalnih i ličnih uslužnih djelatnosti su djelatnosti: poslovnih udruženja i udruženja poslodavaca, strukovnih udruženja, sindikata, vjerskih i političkih i ostalih članskih organizacija. Predviđa se proširenje nedostajućih kapaciteta. 2.5.2. Komercijalne djelatnosti Komercijalne djelatnosti kao najvitalnije urbane funkcije, prilagođavaće se potrebama, te kao takve pratiti prostornu distribuciju i koncentraciju stanovništva. Intenzivirati će se razvoj komercijalnih djelatnosti, a naročito u naseljima deficitarnim elementarnim sadržajima, što će doprinijeti povećanju stepena zadovoljavanja potreba stanovništva i razvijanju polifunkcionalnih urbanih struktura, koje će omogućiti racionalniju organizaciju naselja. Trgovina na malo Razvoj trgovine na malo kretaće se u skladu sa potrebama stanovništva. Stvaranje jakog trgovinsko-poslovnog i sportsko-turističkog centra međunarodnog značaja, zahtijeva obezbjeđivanje kvalitetnih objekata trgovine na malo i savremeni sistem prodaje. Optimalnim razmještajem i racionalnom izgradnjom trgovinskih kapaciteta na području Kantona obezbjediće se povoljnija organizacija prometa robe i veći stepen zadovoljavanja potreba stanovništva. Očekuju se bitne promjene u strukturi lične potrošnje, pa samim tim i kvalitetne promjene u strukturi trgovine. Sve značajnije mjesto u strukturi lične potrošnje zauzimaće proizvodi visokog standarda, te će veću ulogu imati specijalizirana trgovina. Takođe se očekuje najsavremeniji način prodaje i razvoj velikih trgovačkih centara na ulaznim pravcima grada i zonama velike koncentracije stanovništva. Izgradnjom odgovarjaućih kapaciteta trgovine na malo u sportsko-rekreacionim područjima, izletištima i atraktivnim turističkim mjestima, povezaće se trgovinska mreža koja će potpunije zadovoljiti zahtjeve ponude i potražnje.
.
30
Mreža trgovine na malo razvijaće se i širiti, kako u novim naseljima, tako i u postojećim stambenim zonama deficitarnim ovim sadržajima, gdje će se zahtjevati rekonstrukciju i modernizaciju postojećih kapaciteta. Ugostiteljstvo Planirana distribucija ugostiteljskih kapaciteta i usklađivanja njihove strukture sa fizičkom strukturom i prostornim karakteristikama Kantona, polazi sa stanovišta:
- smještajne kapacitete treba koncentrisati u poslovno-trgovačkim centrima, zatim zonama saobraćajnih terminala i sportsko-rekreativnim područjima,
- izbor i struktuiranje ugostiteljskih sadržaja treba prvenstveno uskladiti sa lokacionim uslovima, kulturno-historijskim i ambijentalnim vrijednostima, kao bitan preduslov za pravilno usmjeravanje razvoja i racionalnu organizaciju prostora,
- za potrebe omladinskog turizma i rekreacije, treba odabrati lokalitete koji sadrže kompleksnu ponudu sportsko-rekreativnog sadržaja,
- koristeći prirodne resurse razvijati banjski turizam – termalne i vazdušne banje (Ilidža, Suhodol i Podlipnik),
- restoranske kapacitete treba smještati u zonama koncentracije stanovništva i posjetilaca kao što su opšti gradski i specijalizirani centri, zatim u turističkim zonama, te u kontaktnim zonama sporta i rekreacije,
Prostorni razmještaj kapaciteta ugostiteljstva, rezultat je koncepcije koja polazi od povezivanja što većeg broja jedinica u prostorne cjeline gdje je koncentracija turističkih vrijednosti.. Pansioni su vrlo pogodan tip smještajnog objekta i predviđeno je da se razvijaju bržim tempom. U okviru razvoja seoskog eko turizma predviđa se izgradnja, adaptacija i rekonstrukcija malih smještajnih kapaciteta. Značajno povećanje predviđeno je za kampove naročito na prilazima gradu, na saobraćajnim koridorima, kao vrlo tražen tip sezonskih objekata. Pored izgradnje novih objekata, izvršiće se i rekonstrukcija, adaptacija ili proširenje postojećih kapaciteta. Uslužno zanatstvo Uslužno zanatstvo će se razvijati u skladu sa privrednim kretanjima, potrebama stanovništva i turističke privrede. Razvoj uslužnog zanatstva u narednom periodu treba da bude znatno brži. Planiranje razvoja zanatstva biće uslovljeno potrebama za zanatskim uslugama, kako po vrstama, tako i po obimu. Posebna pažnja biće usmjerena na očuvanje i razvoj tradicionalnih zanata. Finansijske, poslovne i tehničke i druge usluge Finansijske, poslovne i tehničke i druge usluge biće uslovljene razvojem privrede, a posebno tercijarnog sektora i potrebama stanovništva za uslugama ove vrste. Distribucija kapaciteta ove djelatnosti, manje uslovljena lokacionom povezanosti sa stanovništvom, će se prvenstveno usklađivati sa lokacionim zahtjevima ovih djelatnosti i lokacionim uslovima
.
31
prostora. Smještaj ovih sadržaja usmjerit će se u poslovne zone sa dobrom saobraćajnom povezanošću, kao što su poslovne zone na longitudinalnom pravcu prema Ilidži. 2.6. POLJOPRIVREDNA ZEMLJIŠTA Po osnovu proizvodnih vrijednosti i izvršene kategorizacije zemljišta ukupne površine su 36.414,96 ha, unutar namjene „poljoprivredno zemljište“, razvrstane u sedam bonitetnih kategorija (I-VII). Sa aspekta prostorne distribucije karakteriše ih različita rasprostranjenost i zastupljenost po pojedinim općinama na području Kantona Sarajevo. Tabela 11. Bilans poljoprivrednog zemljišta po upotrebnoj vrijednosti na području Kantona Sarajevo
Bonitetna kategorija
Površina u ha
i 87,98II 276,45III 1.203,62IV 7.934,64V 13.436,90VI 9.752,31VII 3.723,06
Ukupno 36.414,96 Sa aspekta prikladnosti za kultiviranje, zemljišta se grupišu u: - zemljišta prikladna za kultiviranje – poljoprivredna proizvodna tla (I, II, III, IVa, IVb
kategotija), ukupne površine 9673,85 ha, najviše skoncentrisana uz doline rijeka, - zemljišta neprikladna za kultiviranje – zemljišta ograničena u upotrebi (V, VI, VII
kategorija), ukupne površine 27.253,68 ha. Bonitetne vrijednosti zemljišta grupisane, ne samo po osnovu proizvodnih potencijala zemljišta, nego i po osnovu uslova proizvodnje i načina korištenja, daju novi kvalitet po osnovu kojeg se zemljišta grupišu u tri agrozone i to: • I agrozona – uključuje prve četiri bonitetne kategorije i sa aspekta zemljišnih
potencijala ova zona se smatra kao najvrijednije područje Kantona. Zauzima površinu od 9.455,75 ha. Ovo je zona intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Zastupljena je u nizijskom području, odnosno riječnim dolinama sa mogućnostima potpunog uređenja poljoprivrednog zemljišta uključujući izgradnju irigacionog sistema na cijeloj površini. Sa tehničkim mjerama produktivnost zemljišta se može znatno povećati i uz odgovarajuće agrotehničke i hidrotehničke zahvate neki prinosi se mogu udvostručiti u odnosu na sadašnje stanje. U nizijskom području Kantona, u području I agrozone, dominira ratarsko-povrtlarska proizvodnja, koja se uglavnom nalazi u riječnim dolinama i u blizini većih naselja. Upravo su to i glavni razlozi koji, osim potencijalnih mogućnosti samog zemljišta, opredjeljuju ovaj vid proizvodnje koja zahtijeva intenzivnu obradu i savremenu agrotehniku uz mogućnost navodnjavanja. Na drugom mjestu je proizvodnja mlijeka i mesa odnosno krme i sijena, a tek na trećem mjestu je proizvodnja voća. Zbog ratnih dejstava, odnosno miniranosti terena, raseljenosti stanovništva i neadekvatnog tretmana, procijenjuje se da oko 10% zemljišta ove agrozone ostaje neiskorišteno. Ovakav oblik proizvodnje osim prirodnih
.
32
pogodnosti diktira i blizina tržišta, te izgrađenost komunikacija i mogućnost transporta osjetljivih kultura.
• II agrozona – uključuje zemljišta osrednjih potencijala, koja posjeduju ograničenja i
uglavnom su manje prikladna za kultiviranje. Zauzima površinu od 23.176,59 ha. Mogu se koristiti kao oranična tla, a pretežno se koriste kao livade i voćnjaci. Ova zona uključuje zemljišta V i VI bonitetne kategorije. Područje II zone karakteriše se heterogenošću zemljišnog pokrivača, gdje su uticaji erozionih procesa izraženiji nego na području I zone. Ovo je zona poluintenzivne poljoprivrede. Zemljišta su zastupljena na nagibima na kojima se u sistemu proizvodnje mogu smjenjivati oranice, voćnjaci i travnjaci. Postoji mogućnost korištenja i irigacionog sistema za neke vrste konjukturnih proizvoda, inače je pretežno zona suhog ratarenja i voćarstva. Ova zona zastupljena je u skoro svim općinama Kantona. Glavni ograničavajući faktori njihovog intenzivnijeg korištenja u ratarskoj proizvodnji su: mala dubina soluma, jak nagib terena i otežano korištenje mehanizacije. Prirodni uslovi i tradicionalan oblik proizvodnje hrane favorizuju strukturu proizvodnje u ovoj agrozoni. U ovoj agrozoni najviše su zastupljene proizvodnja mesa i mlijeka, dakle, korištenje zemljišta kao livade i pašnjaci, zatim proizvodnja strnih žita, krompira, povrća i voća. Potrebno je istaći da se zbog proteklog rata, značajan dio površina, oko 15%, ne koriste adekvatno u što spadaju i površine pod minskim poljima.
• III agrozona – uključuje zemljišta najslabijih bonitetnih kategorija (VII bonitet), i
zauzima površinu od 3.782,62 ha. Sa aspekta zemljišnih potencijala ona predstavljaju najslabije područje Kantona. Zemljišta u okviru ove zone karakterišu se vrlo izraženim ograničenjem za šire korištenje u poljoprivredi. To su u prvom redu zemljišta velike inkliniranosti terena, vrlo male dubine, viših nadmorskih visina i nepovoljnih klimatskih prilika. U ovoj zoni dominiraju površine slabijih pašnjaka. Kod površina ove agrozone, u planinskom dijelu Kantona, koje se nalaze na takvim formama reljefa sa jako inkliniranim i stjenovitim terenima, teško se može očekivati njihova promjena i poboljšanje stanja. Prema načinu korištenja uglavnom su pod pašnjacima. Ekstremni uslovi planinskog područja, te veoma slab kvalitet zemljišta, izražen kroz plitkoću i nagnutost terena, odredili su oblik proizvodnje hrane u ovom području. Zbog nepovoljnih prirodnih uslova planinskog područja, struktura proizvodnje u ovoj agrozoni se uglavnom bazira na proizvodnji sijena i krme odnosno proizvodnji ovčijeg i goveđeg mesa i mlijeka. Ujedno bi se trebala iskoristiti i potencijalna mogućnost proizvodnje ljekobilja zbog čistoće područja. Potencijalno postoji mogućnost da zemljišta ove agrozone, a VII bonitetne kategorije, koja predstavljaju vrlo loše pašnjake smještene u planinskom rejonu (vrlo oštra klima, česti vjetrovi, zemljišta na gornjoj granici šume) pružaju mogućnost povećanja-proširenja površina u namjeni šume i šumskih zemljišta. Smanjenim antropogenim uticajem na tim površinama može doći do širenja vegetacije šumskog tipa, a koja bi zbog ukupnih orografsko-edafskih uslova i vegetacijskih karakteristika imala karakter prirodne vrijednosti.
Planom utvrđena područja vrijednih tala treba u potpunosti zaštititi od neracionalnog iskorištavanja i korištenja u nepoljoprivredne svrhe (izgradnja van planom utvrđenih građevinskih područja). Sve poljoprivredne površine (posebno vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo, te ostala obradiva tla) predstavljaju resurs za proizvodnju kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda (zdrave hrane) u cilju poboljšanja opskrbe lokalnog stanovništva, ali i za razvoj poljoprivrede kao privredne djelatnosti. Pri tom treba imati u vidu njihovu važnost za održavanje ekološke
.
33
ravnoteže, krajobrazne, te biološke raznolikosti i održivog razvitka prostora. Odabirom kultura i primjenom tehnologija očuvati i oplemenjivati pejsaž poljoprivrednog i ukupnog prostora. Razviti programe kojima se uspostavlja ravnoteža između proizvodnih usmjerenja (očuvanje zemljišta kao resursa), demografskih promjena i interesa lokalnog stanovništva i metoda (načina) proizvodnje usklađene sa ambijentom (ukupnim ekosistemom), slivnim područjem, planiranjem krajolika. 2.7. ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA Površine u namjeni „šume i šumska zemljišta“ iskazuju se kao najzastupljenija namjena, 59.725,68 ha u Kantonu. Kategorizacijom površina zemljišta po osnovu proizvodnih vrijednosti unutar ove namjene utvrđeno je pet bonitetnih kategorija. Zavisno od geološke podloge i čitavog spektra fizičko-hemijsko-bioloških svojstava, pedokartografskih jedinica kao i prisustva pojedinih ograničavajućih faktora-nagib, kamenitost, dubina, klizišta, erozioni procesi šumska zemljišta su kategorisana od III do VII bonitetne kategorije. Prostorna rasprostranjenost i zastupljenost pojedinih bonitetnih kategorija na području Kantona je različita a što se iskazuje i kroz spektar vegetacijskih jedinica koje se javljaju na ovim prostorima sa dijapazonom vrijednosti koji se, kao biološki kriteriji i parametri, koriste za uspostavu konzervacijskih prioriteta (bogatstvo, rijetkost, reprezentativnost, ugroženost, endemičnost, funkcija) i zaštite bilo pojedinačnih vrijednosti ili integralno iskazanih osobenosti određenog područja. Tabela 12. Bilans kategorija šumskog zemljišta po upotrebnoj vrijednosti na području Kantona Sarajevo
Bonitetna kategorija
Površina u ha
III 144,03IV 5.279,96V 20.714,29VI 20.737,84VII 12.433,26
Ukupno 59.309,40 Površine šuma i šumskog zemljišta privatnog sektora i drugih fizičkih i pravnih lica treba posmatrati isključivo kao sastavni dio ukupnih površina šuma i šumskog zemljišta na koje će se odnositi i sva regulativa za gospodarenje šumama. Jačati koristi šuma koje nisu tržne-jačanje brige o krajoliku, očuvanje prirode, isticanje i jačanje značaja šume kao zaštitnika genofonda, biološke raznolikosti, povoljnog uticaja na „učinak staklenika atmosfere“ i sl.. Bogatstvo i kompaktnost prirodnog resursa pruža velike mogučnosti i potencijal i razvoju turizma, lova, ribolova, rekreacije, korištenja i plasmana sporednih šumskih proizvoda. Površine šuma mogu biti:
a) šume sa posebnom namjenom - površine šuma u zoni prirodnog nasljeđa unutar koje se iskazuju kao spektar pojedinačnih vrijednosti, manjih grupacija bioloških, denroloških vrijednosti i/ili kao integralno iskazana vrijednost u kombinaciji sa geološkim, geomorfološkim i sl. vrijednosti kao i vrijednosti istaknute u osnovama određenog područja; površine šuma neposredno uz
.
34
objekte i komplekse kojima upravljaju organizacije kojima pripadaju ti objekti i kompleksi a s ciljem ostvarenja funkcija zaštite tih objekata i kompleksa.
b) zaštitne šume - površine šuma neposredno uz objekte i komplekse kojima
upravljaju organizacije kojima pripadaju ti objekti i kompleksi; šume urbanih područja-imaju značaj u pejsažnom oblikovanju urbanih područja, unapređenja ambijenta življenja a istovremeno predstavljaju biološku vezu sa površinama vanurbanog dijela Kantona; ostale zaštitne šume-površine izdvojene na terenima specifičnih orografsko-edafskih uslova, te zaštitna uloga im je izuzetno velika (sprečavaju erozione procese naročito klizišta i doprinose stabiliziranju terena i sl.),
c) gospodarske šume (šume sa pretežno privrednom funkcijom).
Niskoproduktivne (razni oblici degradiranosti) površine šuma i šumskog zemljišta treba u skladu sa stanišnim potencijalima prevesti u stadij stabilne sastojine. Neproduktivne površine šumskih goleti, kao do sada neiskorišten zemljišni resurs, treba staviti u funkciju unapređenja i zaštite okoliša (zaštita voda, sprečavanje gubitka zemljišta, zaustavljanje erozije, i sl.) kao i ukupnog povećanja površina u namjeni „šume i šumska zemljišta“. Treba težiti da se stjenovite pašnjačke površine slabe produktivne vrijednosti (poljoprivredna zemljišta VII bonitetne kategorije) „prevedu“ u šumska zemljišta, tako da i njihova “iskorištenost“ bude puno bolja i efikasnija. 2.8. POSEBNO ZAŠTIĆENI PROSTORI 2.8.1. Zaštićena prirodna područja Područje Sarajevskog kantona ima bogato i vrijedno prirodno nasljeđe koje se kontinuirano istražuje i evidentira, zasebno ili za potrebe ciljane prostorno-planske dokumentacije, a sve u cilju njegove efikasnije i cjelishodnije zaštite i očuvanja. Prirodno nasljeđe čine prirodni predjeli i prirodne vrijednosti kao dijelovi prirode od posebnog naučnog, obrazovno-vaspitnog, kulturnog i ambijentalnog, zaštitnog, rekreacionog i drugog društvenog značaja, koji kao dobra od opšteg interesa uživaju posebnu zaštitu. Aktuelni Federalni zakon o kategorizaciji prirodnih vrijednosti poznaje 4 kategorije, ukratko definirane kao: zaštićena prirodna područja, nacionalni spomenik, spomenik prirode i zaštićeni pejsaž. Za nekoliko prirodnih cjelina rađena je ažurna valorizacija u cilju utvrđivanja adekvatne kategorije i donošenja pravnog akta o proglašenju područja zaštićenim. To su cjeline izrazitih prirodnih ljepota za koje je postojao naglašeni interes i položajne pogodnosti da se stave u službu kontroliranog korišćenja, odnosno odgovarajuće zaštite. Radi se o području Skakavca (valorizacija prirodnih vrijednosti rađena 2000.g.), Bentbaše (1999.g.), Bijambara (2001.g.), Vrela Bosne (Separat zaštite za RP rađen 2005.g.), gdje su prema utvrđenim kategorijama urađeni ili su u toku ili u pripremi prostorni planovi posebnih područja. Valorizacija prostora Igmana i Bjelašnice (rađena 1998/1999.g.) sa nominovanom II kategorijom vrijednosti (nacionalni park) nije rezultirala aktom zaštite, nego donošenjem Odluke o utvrđivanju
.
35
Igmana, Bjelašnice, Treskavice i kanjona Rakitnice (Visočica) područjem posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH, što se u okviru puno šire teritorije bez utvrđene kategorije vrijednosti kandiduje za dalja ciljana istraživanja i prostorno-plansku dokumentaciju. Za druge prirodne cjeline urađena je prekategorizacija na osnovu postojećih evidencija bez nove valorizacije, u vidu prijedloga, dok će konačnu odluku o kategorijama vrijednosti utvrditi Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo uz učešće stručne komisije, tj. u sklopu utvrđenog postupka i zakonski regulisane procedure. Istovremeno je neophodno kategorizaciju dobara prirodne vrijednosti uraditi na osnovu IUCN kategorizacije (Međunarodne unije za zaštitu prirode) kao opće prihvaćene kategorizacije u Evropi i svijetu (kao jedan od uslova za ulazak u Evropsku uniju), a sa čime postojeći Federalni Zakon o zaštiti prirode nije tematski usklađen. Prijedlog u okviru ovog dokumenta je revidovao ranije utvrđene granice (date prošlim Prostornim planom) uvažavajući evidentne promjene u prostoru i razvojne pravce drugih namjena, te zbirno obuhvatio i klasificirao evidentirana pojedinačna prirodna dobra u okviru velikih cjelina. Uz date ograde i rezervu u pitanju vrednovanja šumskih područja koja su entitetskom linijom podijeljena (Ozren i Jahorina) predlaže se pripadnost navedenih i poznatih prirodnih cjelina sljedećim kategorijama: Zaštićeno prirodno područje: Rakitnica Spomenik prirode: Skakavac,Vrelo Bosne Zaštićeni pejsaž: Bentbaša, Bijambare, Čemerska planina, Podlipnik,
Debelo brdo, dio Zvijezde, dio Trebevića, dio Jahorine, Misoča
Bez kategorije: Igman-Bjelašnica, Treskavica, Visočica. Pojedinačni spomenici prirode su evidentirani kao: geomorfološki, hidrološki, dendrološki, vrtni, odnosno hortikulturni itd. Oni će se registrovati kao „specifične prirodne vrijednosti“ i prema utvrđenoj vrsti dati zbirno unutar, odnosno izvan datih prirodnih cjelina. Takođe je bitno naglasiti da je registracija, vrednovanje i evidencija pojedinačnih dobara stalan i kontinuiran proces, te je konačni zbir promjenjiva veličina vezana za nova saznanja, pronalaženje novih vrijednosti, prijavu i evidentiranje prema zakonski utvrđenoj proceduri. Područje posebnih obilježja od značaja za Kanton Sarajevo obuhvata područje Igmana, Bjelašnice, Treskavice i kanjona Rakitnice (Visočica) u ukupnoj površini od 1.200 km2 koja se prostire na više kantona i na oba entiteta gdje je unutar Federacije cca 900 km2, a unutar Kantona Sarajevo površina zahvata cca 425 km2. Obuhvaćeni teritorij pokriva evidentirane priodne cjeline Bjelašnicu i Treskavicu (ranije kategorisane kao nacionalni park), Rakitnicu (prirodni rezervat), Visočicu kao park prirode i novi prostor općine Trnovo dolinom rijeke Željeznice, duž puta ka Trnovu. Unutar nove površine nalazi se Memorijalni park Proskok koji je u datoj površini od cca 400 ha unesen u ovaj Plan. Prirodna cjelina BJELAŠNICA, površine 25.411 ha, zauzima područja općina Hadžići, Ilidža i Trnovo, kategorija utvrđena na osnovu valorizacije urađene nakon rata. Obuhvat se sada manjim dijelom koriguje duž zapadne i sjeverne granice prilagođavajući se novoutvrđenim granicama zaštićenog područja Vrela Bosne i proširenim naseljima u podnožju Igmana (Kovači, Pogledine). Unutar date cjeline egzistiraju: sportsko-rekreaciono područje, ubicirana naselja, hidrološki i geomorfološki spomenici. Istovremeno najveće
.
36
površine šumskog i drugog zemljišta ostaju u prostornom smislu nedefinisane kako u pogledu resursa za sportsko-rekreativnu namjenu tako i za zaštitarsko-ekološku funkciju. To se odnosi na obim i veličinu naselja, potrebnu i moguću saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu što će bliže istražiti najavljena Studija izvodljivosti, a definirati buduća izrada Prostornog plana posebnog područja. Na osnovu postojećih evidencija zasupljene su sljedeće specifične prirodne vrijednosti: geomorfološki: 9 lokaliteta (pećina Hrid, Crepljani, Matića jama, pećina Ledenica,
Megara-Kuvija), Klokočevica, pećina Greda, jama Ponor, Garava jama (pećina na vrelu Željeznice,Vilina pećina, Kozarica pećina)
hidrološki: 9 lokaliteta (jezera Lokve, vrela Hrasnički stan, Obješenjak, Kovačica, Zoranjske vode, vrelo i stijena Vao, Studeni potok, Kradenik, Hrasnica, Lasica)
Prirodna cjelina TRESKAVICA, površine 3.764 ha, općina Trnovo, kategorija utvrđena predhodnom zaštitom, nema novih istraživanja, prema postojećoj evidenciji zastupljene sljedeće specifične prirodne vrijednosti: paleontološki: 1 spomenik (Pašina pećina/planina) hidrološki: 12 lokaliteta (Zacina vrela, vrelo Godinjskog potoka, izvor
Željeznice/Godinja, Crno jezero, Ilijaška vrela, Veliko jezero, Ušljiva vrela, Bijelo jezero, Platno jezero, Konjska vrela)
NOVI TERITORIJ od značaja za Kanton Sarajevo, nema kategoriju, površina 8.563 ha, općina Trnovo, sadrži sljedeće prirodne vrijednosti: paleontološki: 1 lokalitet (pećina Ostojići) hidrološki: 3 lokaliteta (kanjon Bijele Rijeke, vrelo Ledičkog potoka sa slapom,
vrela Husremovac, vrelo Senabot) Prirodna cjelina RAKITNICA, rezervat prirode, površina 1.988 ha, dio unutar kantona Sarajevo i općine Trnovo; evidencija predhodne zaštite sadrži sljedeće prirodne vrijednosti: paleontološki: pećina Ledenica, hidrološki: vrela Bobovica. Prirodna cjelina OZREN, površine 6.958 ha pokriva općine Ilijaš, Stari grad, Centar i Vogošću, predhodnom zaštitom i postojećom evidencijom kategorisana kao park prirode. Područje većim dijelom šumskog zemljišta je cca 1/3 površine van Kantona na teritoriji drugog entiteta. Novoregistrovani teritorij u površini 8.560 ha sadrži manju prirodnu cjelinu valorizovanu kao Spomenik prirode Skakavac, dok se ostatak područja preimenuje u kategoriju „zaštičeni pejsaž“, odnosno kategoriju koju će definitivno odrediti buduća Studija Kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajevo. Unutar Ozrena evidentirane su sljedeće specifične prirodne vrijednosti: geomorfološke: 3 lokaliteta (Kečina pećina-Crepoljsko, pećina Visojevica, pećina
Uževica) hidrološke: 10 lokaliteta (vodopad Skakavac, vrelo potoka Skakavac, Perački
potok, vrela Volujska stijena, Vrela ispod Uževice, vrelo Sokoline, vrela Orničkog potoka, vrela Orlova glava, vrela Lužice, Močioci, Uroševo vrelo-Radava)
SKAKAVAC, spomenik prirode. U skladu sa datom kategorijom i utvrđenim mjerama zaštite, odnosno sa analiziranim prostornim mogućnostima planirana razvojna projekcija
.
37
potencira zaštitarsko-ekološki aspekt ispred turističko-komercijalnog koji se daje u okvirima kontrolisanih namjena i kapaciteta. Urađena Prostorna osnova predviđa sljedeće površine: - šuma i šumska zemljišta 1.161,17 ha - poljoprivredna zemljišta 315,90 ha - rekreacinone površine 112,08 ha - građevinska zemljišta 14,67 ha - vodene površine (bez vodozaštitnih zona) 5,57 ha - saobraćajne površine 11,05 ha VRELO BOSNE, spomenik prirode, površine 603 ha. Tretira se kao jedinstveni kompleks „integralne baštine“. Sadrži površine graditeljske baštine sa prisutnim kulturno-historijskim dobrima različitih vrsta i vrijednosti (vrela-izvori, banja, hoteli, most, parkovi, arheološke iskopine itd.). Specifične prirodne vrijednosti: hidrološke: 3 spomenika (Vrelo Bosne, Vrelo Stojčevac, Sumporna banja Ilidža) hortikulturne: 2 spomenika (Velika aleja, Banjski park Ilidža) Prirodna cjelina ZVIJEZDA, zaštićeni pejsaž, površina 3.050 m2 je dio istoimene planine susjednog kantona. Područje evidentirano predhodnom zaštitom kao park prirode. Obuhvata sjeverni dio Nišićke visoravni (u odnosu na magistralni put) sa nekoliko vrijednih ruralnih naselja sada pretežno destruiranih i napuštenih. Područje obuhvata evidentiranu prirodnu cjelinu Bijambare sa izraženim hidrološkim i geomorfološkim vrijednostima, a koja manjim dijelom preko saobraćajnice izlazi van obuhvata date prirodne cjeline. BIJAMBARE, zaštićeni pejsaž, obuhvat 370 ha. Obuhvat u datoj kategoriji je rekreaciono prodručje gdje su utvrđene namjene: šumsko zemljište, građevinsko zemljište, otvorene rekreacione površine, saobraćajne i vodene površine. Postojeći sadržaji i površine specijalne, odnosno vojne namjene se prenominuju u omladinski kamp specijalizirane obrazovno-rekreativne namjene. Poljoprivredno zemljište u datoj kategoriji se koristi za rekreaciju na otvorenom sa mogućim sadržajima igrališta, skijaških, sankaških i drugih terena za zimsko korišćenje, te piknik površinama za okupljanje i posjetu u obimu i uvjetima definisanim Prostornim planom. Sportska namjena nije primjerena datim prostornim niti zaštitarskim uvjetima, ona je zastupljena u susjednim područjima zajedno sa sportsko-turističkim aerodromom, pripadajućim, ali i specifičnim sadržajima unapređenja postojećih ruralnih naselja. Prisutna ideja da se prirodni potencijal valoriziranog područja iskoristi za izgradnju smještajnih kapaciteta u službi etno turizma se podržava u sadržaju i obimu koji neće narušiti karakteristike područja kao što su vode i šuma. Evidentirane prirodne vrijednosti su: geomorfološki spomenici: 5 pećina (Gornja, Srednja, Donja, Đurićina, Dimšina), ponor
Bjelila speleološki lokalitet: Bijambarske pećine Prirodna cjelina DEBELO BRDO, zaštićen pejsaž, površine 1.768 ha, u odnosu na obuhvat prošle evidencije reducira se po južnim i istočnim granicama ostavljajući šire okruženje naselja Blagovac, Tihovići, Ljubina za širenje i slobodan razvoj. Evidentirane prirodne vrijednosti su: hidrološki: Popino vrelo i vrelo Zmajevac na brdu Kremeš, Jošanički potok,Gornja
Jošanica. Slabo naseljeno i neistraženo područje štiti se prevashodno po osnovu šumskog zemljišta. Prirodna cjelina TREBEVIĆ, JAHORINA su dijelovi istoimenih većih cjelina manjeg entiteta reducirani Dejtonskom granicom. Postojeći obuhvat je za Trebević potrebno korigirati
.
38
duž sjeverne granice (prema padinskim naseljima Čolina kapa, Begovac), te prilagoditi proširenoj granici urbanog područja. Unutar datog obuhvata, a van urbanog područja potrebno je ubicirati i evidentirati lokalitet (kotu) vatrenu tačku iz perioda opsade grada kao pojedinačni historijsko – memorijalni spomenik, a prema posebnom Programu valoriziranja događaja i mjesta iz prošlog rata. Sada evidentirani lokaliteti su : hidrološki (Jahorina): izvor Košuta, izvor Crne rijeke, izvor Gučina, pečina u Delijašu Prirodna cjelina PODLIPNIK, zaštićen pejsaž, površine 1.328 ha, sadrži evidentirane sljedeće prirodne vrijednosti: geomorfološki: 2 pećine (Blatnice i Rakova noga) hidrološki: 3 vrela (Blatnice, Bjelave, vrelo Sirovinske rijeke na lokalitetu Rakova
Noga) Prirodna cjelina ČEMERSKA PLANINA, zaštićen pejsaž, površine 1.673 ha, pretežno šumsko područje slabo naseljeno i loše dostupno. Evidentirana prirodna vrijednost je: geomorfološka: jama Ledenica Izvan navedenih prirodnih cjelina evidentiran je manji broj specifičnih prirodnih vrijednosti registrovanih zbirno kao 33 spomenika prirodne baštine. 2.8.2. Područja kulturno-historijskog nasljeđa Gradsko jezgro je najznačajnije kulturno-historijsko područje i najveća cjelina graditeljskog nasljeđa. Centralno gradsko jezgro je bitan prostorno-sadržajni potencijal za Kanton Sarajevo i šire. Unutar ukupnog obuhvata su definirane 3 zone hronološko-kulturološke pripadnosti iz kojih proizilaze mjere i uvjeti korišćenja prostora tj. ograničavajući i poticajni elementi zaštite i potencijali razvoja. Historijsko područje - površine 250,5 ha obuhvata prostor između Vratničkog bedema na Zmajevcu i Bijeloj tabiji do Marijin dvora po pravcu istok-zapad i od područja Koševskih parkova, Čekaluše i Vrbanjuše do Alifakovca i Skenderije po pravcu jug-sjever. Uključuje ambijentalne cjeline, arheološke lokalitete i pojedinačne spomenike različitih vremenskih epoha, prisutne i relativno očuvane u pogledu ulične regulacije, osnovne namjene i prepoznatljivog stilskog određenja. Historijsko jezgro - površine 129,4 ha obuhvata prostor od kapija na Kovačima do crkve na Marijin dvoru, u drugom pravcu uži pojas između poteza ulica Džidžikovc, Mejtaš, Čemerline do poteza ulica H.Kreševljakovića i Franjevačka s duge strane Miljacke. Prostor sadrži sedimentaciju kulturnih slojeva prošlosti svih epoha, koncentraciju sakralnih građevina svih religija, ambijentalne cjeline i pojedinačne spomenike kulture sa izraženim karakteristikama prisutne graditeljske matrice. Staro historijsko jezgro - površine 54 ha, obuhvata područje Baščaršije sa kontaktnim zonama mahala Logavina, Kovači, Nadmlini, Alifakovac i Podbistrik. Prostor je evidentiran kao graditeljska baština najveće vrijednosti pretežno osmanskog kulturno-historijskog koda. Današnja izgradnja i razvoj se prilagođavaju sačuvanoj originalnoj matrici, unapređujući prostor u vrlo ograničenim i kontrolisanim okvirima u pogledu namjena, kapaciteta, gabarita, i svih sadržajnih i vizuelnih intervencija koje se poduzimaju.
.
39
Zastupljenost prema vrsti kulturnog dobra slijedi kategorizaciju iz Liste evidentiranih spomenika Kantonalnog zavoda. Evidentirana dobra unutar pojedinih zona nisu promijenjena u odnosu na anlizu postojećeg stanja i data su zbirno za ukupan obuhvat historijskog područja. Historijsko-memorijalni spomenici obuhvataju spomen ploče i obilježja dok se neke cjeline iz najnovije istorije grada nisu još stručno-naučno valorizirale. Zbirni podaci pokazuju zastupljenost i koncentraciju svih kulturnih dobara na području Historijske jezgre iz čega je proizišao zaključak i opredjelenje dato kroz donešeni dokument Program razvoja gradskog jezgra. Sve intervencije i izgradnja koja mijenja nasljeđenu uličnu regulaciju u gabaritnom, sadržajnom ili stilskom pogledu mogu se odobravati na osnovu urađenih Urbanističkih projekata pojedinih zona ili kvadranata. Historijsko-memorijalni kompleks Žuč, nova evidentirana cjelina površine 254 ha unutar ranije registrirane kategorije „park-šuma Žuč“ obuhvata 1.039 ha. Područje je značajno po događajima iz perioda odbrane grada, definisano na osnovu raspoloživih saznanja i prostornih mogućnosti terena. Obuhvata karakteristične lokalitete-utvrđenja, kote, bitke, pogibije iz perioda opsade grada koji se trebaju objediniti, zaštititi i urediti kao Memorijalni park. Ukupna teritorija postojeće prirodne cjeline Žuč je kandidirana za izradu „Prostornog plana posebnih obilježja“. Ovaj obuhvat sadrži, uz rubna proširenja, naselja Sokolje, Briješće, Zabrđe, Boljakov potok, Hum, Velešići, sanitarne deponije, takođe i velika neistražena područja središnjeg dijela, a za suženi obuhvat memorijalnog parka je dato područje viših zona Orlića i Žuči, orjentisanog na urbane zone grada. Osim ovog velikog kompleksa koji se ne može realizirati bez prostorne, a poslije i odgovarajuće provedbene dokumentacije, postoje unutar Kantona više različitih projekata, odnosno lokaliteta koje je potrebno prostorno-planski odrediti u skladu sa prihvaćenim i navedenim ciljevima. Oni su dati kroz Program „Opsada i odbrana Sarajeva“ i odnosi se na podprojekte: „Spomen obilježje svim braniteljima“ (Trg Alije Izetbegovića), „Spomen obilježje poginuloj djeci Sarajeva“, „Igmanski put spasa“, „Vatrene tačke oko Sarajeva“ i „Mjesta većih stradanja“, „Tunel Dobrinja-Butmir“. Graditeljsko nasljeđe izvan Gradskog jezgra evidentirano je kao pojedinačna dobra, ubicirana predhodnom zaštitom i prikazana zbirno prema vrstama i općinskoj pripadnosti u datoj analizi stanja. Veći dio obuhvaćenih dobara se nalazi unutar granica evidentiranih prirodnih cjelina što pojačava kvalitet prostora, a prisutne vrijednosti se u uzajamnoj relaciji dopunjuju. Objedinjavanje i prikaz ukupnog nasljeđa na datoj valoriziranoj cjelini omogućuje kompletniji uvid u vrijednosti područja u cilju njegove cjelishodnije zaštite, a istovremeno i ciljanog uređenja i sadržajnijeg korišćenja. Prirodna cjelina BJELAŠNICA, površine 25.411 ha, unutar koje su zasupljene sljedeće graditeljske vrijednosti: ambijentalne cjeline: 8 naselja (Milišići, Rašenovići, Lukavac, Ivanovo polje,
Umoljani, Gradina, Kramari) nekropole i groblja: 10 lokaliteta stećaka Umoljani, Močioci, Lukavac, Šabići,
Klanac, Dubić, Orašak, Glepčine, Kasice), 1 muslimansko groblje (Mrazište)
arheološki lokaliteti: 5 cjelina (tumuli-Grkarica, crkvina-Umoljani, gradina-Umoljani, Ilirska gradina-Stanari, tumuli gradina-Crepljani)
historijsko-memorijalni: 1 spomen ploča ( Šabići) Prirodna cjelina TRESKAVICA, nacionalni park, površine 3.764 ha, unutar koje su zastupljene sljedeće graditeljske vrijednosti:
.
40
ambijentalna cjelina: 2 naselja (Dujmovići, Godinja), nekropole-1 lokalitet Dujmovići arheološki lokaliteti: 2 lokaliteta (tumuli Godinja, gradina Godinja) Prirodna cjelina RAKITNICA, rezervat prirode, površine 1.988 ha dio unutar Kantona Sarajevo i općine Trnovo; evidencija zaštite sadrži sljedeće graditeljske vrijednosti: ambijentalna cjelina: Bobovica Prirodna cjelina VISOČICA, bez Rakitnice. Evidentirane sljedeće graditeljske vrijednosti: ambijentalne cjeline: 3 naselja (Čaklić, Jelenjača, Tušila) arheološki lokalitet: 1 (Gromile/Donja Tušila), 1 nekropola stećaka (Pervizi/Donja Tušila) NOVI TERITORIJ od značaja za Kanton Sarajevo, nema kategoriju, površine 8.563 ha, općina Trnovo, sadrži slijedeće kulturno-historijske vrijednosti: ambijentalna cjelina: 5 naselja (Zoranovići, Močevići, Presjenica, Šabanci, Ledići) nekropole i groblja: 15 lokaliteta (stećci, nišani, pravoslavno groblje – Zoranovići,
Dolovi, G.Presjenica, D.Presjenica, Prečani, Šabanci, Dejčići, Ledići, Pomol-Trebečaj, kamenjara - Trebečaj, uvrat-Trebečaj, Kauraši-Trebečaj, nišani Trebečaj, Pendičići)
arheološki lokaliteti: 6 lokaliteta, (gradina Prečani, gradac Umčani, Tumuli-Ostojići, gradina Miljanovići, utvrđenje Brutusi, tumuli Trebačaj,
historijsko-memorijalni: spomen ploče - Proskok, Dževadu Hanjaliću, Dejčići, Ledići, kuća Miovčića-Ledići, Trebečaj, Nijazu Šahinoviću-Brutusi
Prirodna cjelina OZREN, površine 6.958 ha pokriva općine Ilijaš, Stari grad, Centar i Vogošća. Unutar Ozrena evidentirane su sljedeće graditeljske vrijednosti: nekropole/groblja: stećaka - 8 lokaliteta, (Vidotina, Mandra-Visojevica, Mramorje-
Klek,Veliko Mramorje, Bandijera, itd., nekropole nišana - 2 lokaliteta, 3 muslimanska groblja (Kokorevac, Gradac Nahorevo, Gradina Nahorevo), 1 pravoslavno groblje (Vrapče),1 grčko groblje (Donji Močioci), 1 šehidsko groblje
arheološki lokaliteti: pet - gradina Vidotina, grad Luka, gradac Nahorevo, gradina Mrkovići, gradina Kokorevac
historijsko-memorijalni: Spomen obilježje Sokolina VRELO BOSNE, spomenik prirode. Evidentirane su sljedeće graditeljske vrijednosti: arheološki lokaliteti: 3 cjeline (neselje Ilidža, Crkva nekropola Vrutci, Crkvište -Plandište nekropole i groblja: stećci-3 cjeline (hotel Austrija, Glavogodina,Vrutci), 1 cjelina nišana (Glavogodina) pojedinačni objekti: most na Plandištu Prirodna cjelina ZVIJEZDA, zaštićeni pejsaž, površina 3.050 m2 je dio istoimene planine susjednog kantona. Evidentirane kulturno-historijske vrijednosti su: ambijentalne cjeline: 4 naselja (Nanići, Zlotege, Elezovići, Šehovići) arheološki lokaliteti: 1 lokalitet (gradina Nanići) nekropole/groblja: 2 lokaliteta stećaka (Nanići, Kamenica), 4 lokaliteta nišana (Nanići,
Krivajevići, Odžak, Elezovići), 1 pravoslavno groblje Nišići pojedinačni objekti: 3 lokaliteta (pravoslavna crkva Nišići, Sefer pašino turbe-Nanići,
spomen česma Crna rijeka
.
41
BIJAMBARE/ zaštićeni pejsaž, obuhvat 370 ha. Evidentirana kulturno-historijska vrijednost je: arheološki lokalitet: nekropola stećaka Mramorje Prirodna cjelina DEBELO BRDO, zaštićen pejsaž, površine 1.768 ha, u odnosu na obuhvat prošle evidencije reducira se po južnim i istočnim granicama ostavljajući šire okruženje naselja Blagovac, Tihovići, Ljubina za širenje i slobodan razvoj. Evidentirane kulturno-historijske vrijednosti su: arheološki lokalitet: nekropola nišana Kremeš, Pravoslavno groblje Kremeš Prirodna cjelina PODLIPNIK, zaštićen pejsaž, sadrži evidentirane sljedeće kulturno-historijske vrijednosti: nekropole stećaka: 3 lokaliteta (Vrutci-Sudići, Široka Luka-Podlipnik, Mrezga-Rakova
Noga) nekropole nišana: 2 groblja (Vrutci, Rakova Noga), 1 pravoslavno groblje Rakova Noga Prirodna cjelina MISOČA, površine 535 ha, obuhvata kanjon rijeke Misoče uz zapadnu granicu kantona sa dijelovima naselja između Donje i Gornje Misoče. Evidentirane kulturno-historijske vrijednosti su: arheološki lokalitet: grad Dubrovnik Kopošić nekropola stećaka: Misoča spomen mezarje: Gornja Misoča Izvan navedenih graditeljskih i prirodnih cjelina prisutan je takođe određen broj spomenika graditeljskog nasljeđa evidentiranih prema vrstama zbirno u slijedećem obimu: - historijsko-memorijalni (pojedinačna spomen obilježja) 49 lokaliteta - ambijentalne cjeline 20 lokaliteta - arheološki lokaliteti 57 lokaliteta - pojedinačni graditeljski spomenici(stambeni, javni, privredni, vojni) 131 lokalitet - nekropole/groblja 160 lokaliteta
.
42
Tabela 13. Pojedinačne vrijednosti prirodne i kulturno-historijske baštine unutar većih cjelina
Površ. Obim Geom. Hidrol. Hortik.Historijsko-memorjalni spomenici
Ambijetal.cjeline Arheološk Nekropole Arhitekt.
objekti Ukupno Evidentirana prirodna cijelina
ha km lok. lok. lok. lok. obiležja lokalitet. lokalitet. lokalitet. lokalitet. Rezervati prirode: MISOČA 535 22 1 2 RAKITNICA * 1.988 29 1 1 1 3Nacinalni park: IGMAN, BJELAŠNICA* 25.411 105 5 9 1 8 5 10 3 41
TRESKAVICA* 3.764 31 1 12 2 2 17 bez kategorije VISOČICA* 4.703 26 3 1 1 5NOVI TERITORIJ (PROSKOK)* 8.563 48 1 3 1 7 5 6 15 1 39
Ukupno područja posebnih obilježja 42.446 140 8 25 1 8 19 14 26 4 105
Spomenici prirode: SKAKAVAC ** 1.620 21 1 5 1 7VRELO BOSNE 625 12 3 2 2 3 4 1 15Zaštićeni pejsaž: BENTBAŠA 148 10 2 1 1 4OZREN 6.958 68 3 5 1 5 16 27BIJAMBARE ** 373 12 5 1 1 1 8ZVIJEZDA 2.703 35 1 4 1 7 2 15ČEMERSKA PL. 1.673 21 1 1PODLIPNIK 1.328 16 2 3 6 11DEBELO BRDO 1.768 20 2 2 4TREBEVIĆ 367 9 1 2 3JAHORINA 1.478 21 1 1
Ukupno 60.029 386 23 44 2 2 14 23 26 63 8 201 * Prirodne cjeline u sastavu područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju ** Prirodne cjeline Skakavac i Bijambare su unutar veće prirodne cjeline pa se za ukupan zbir ne dodaju Prirodne cjeline za koje je donesen pravni akt zaštite Tabela 14. Kulturno-historijska cjelina Gradsko jezgro
ha km Hist. memo
Ambij. cjeline
Arheololokalit.
Vojna arhit.
Stamb.arhit.
Javna arhit.
Privredarhit.
Sakralni objekti
Nekropole groblja
Pojedineprirod.vr. Ukupno
GRADSKO JEZGRO 250 11 12 9 5 6 117 67 17 42 9 7 291
2.8.3. Područja za turizam, rekreaciju, klimatska i banjska lječilišta Turističke destinacije Sarajeva treba razvijati policentrično. Veće zone turizma planiraju se na planinama Bjelašnica i Igman, lokacijama izvora termalnih voda (Ilidža), u predjelima izrazitih prirodnih vrijednosti (Bijambare, Crnoriječka visoravan, Skakavac, Bjelašnica). S obzirom na vrste, turističke destinacije su:
• urbane sredine, • turističke zone - zone namijenjene razvoju turističkih, ugostiteljskih i rekreacijskih
sadržaja, • turistički punktovi - izdvojeni kompleksi turističko-ugostiteljsko-rekreacijske
namjene, • turistički koridori - pravci učestalih kretanja turista, • turizam u ruralnim sredinama, seoski eko turizam, • zimski sportsko - rekreacijski centri - centri vezani za planine: Bjelašnica, Igman i
Jahorina,
.
43
• banjski turizam, • avaturistički turizam (paraglading, spleologija, planinarenje, penjanje, brdski
biciklizam, rafting, jumping), • kulturni turizam, • ostali vidovi turizma: speleolški, ekoturizam, obrazovni turizam, dječiji i omladinski
turizam, rekreativni i izletnički turizam, lovni, gastroturizam, tranzitni, stacionarni. 2.8.4. Ugrožena područja (klizišta, minska polja) Minska polja će se deminirati, a preostali dio obilježiti. Ukupna sumnjiva površina (rizična površina detaljnog istraživanja) na području Kantona iznosi 146.765.091 m2 što iznosi 12,15% u odnosu na ukupnu površinu Kantona. - Sumnjiva površina I kategorije (naselje i prostor uz naselje) iznosi 7.435.094 m2, - Sumnjiva površina II kategorije (livadske površine) iznosi 32.379.078 m2 - Sumnjiva površina III kategorije (šumski kompleksi) iznosi 106.950.919 m2. Na prostoru Kantona ima 771 klizište od kojih je 497 aktivno. Ona su se formirala uglavnom u eluvijalno-deluvijalnom pokrivaču na padinskim dijelovima grada gdje je bila i najintenzivnija neplanska gradnja objekata. Najveći broj klizišta se nalazi u općini Vogošća (192), Novi Grad (165), Stari Grad (119), Centar (115), Novo Sarajevo (109), Ilijaš (50), Ilidža (14), Trnovo (5) i Hadžići (2). Veća klizišta se nalaze na lokalitetima Buća potoka, Huma, Velešića, Hambine Carine, Trebevičke ul., Gradačačke ul., Gatačke ul., ul. Vladimira Preloga, Hotela Grand, Betanije, Novopazarske ul., naselja Svrake, Reljevo, Dobroševići, Bioča, Koševo-Breka, Tihovići itd. Sa aspekta stabilnosti terena prostor Kantona je kategorisan u tri osnovne kategorije: - Stabilni tereni su najviše zastupljeni (89,3%). U pogledu pogodnosti za građenje ovi
tereni imaju najpovoljnije uvjete, te se na njima stambeni objekti, saobraćajnice i sl. mogu graditi bez ikakvih ograničenja.
- Uslovno stabilni tereni zauzimaju 8,6% tertorija i najvećim dijelom su locirani na padinskim dijelovima urbanih.
- Nestabilni tereni, mada su procentualno najmanje zastupljeni (2,1%), ipak zahvataju značajne površine unutar prostora za potencijalnu izgradnju.
2.8.5. Područja posebne namjene i područja planirana za daljnji razvoj (rezervisana
područja) Ukupna površina objekata vojne namjene (uglavnom bivše JNA) iznosi 1.515,4 ha. Dio ovih površina imaće sljedeće namjene: - dio za potrebe Vojske BiH, - dio koji dobija novu namjenu (Maršalka, Viktor Bubanj, Halilovići, Semizovac,....), i - dio za potrebe daljnjeg razvoja. 2.9. TURIZAM, SPORT I REKREACIJA 2.9.1. Turizam Turizam danas, kao najveća privredna djelatnost u svijetu, postaje generator ukupnog razvoja. Prožima se sa svim elementima čovjekovog života i djelovanja. Efekti turizma su višestruki -
.
44
rast zaposlenosti, rast prihoda, promocija države i nacionalnog identiteta, opći rast standarda i kvaliteta života i urbanog i ruralnog stanovništva. Na taj način turizam postaje sredstvo valorizacije prirodnih i stvorenih vrijednosti i kulturno - historijske baštine, valorizacije krajolika i osobensoati pejzaža, odnosno valorizacije komparativnih i kompetativnih prednosti prirodnih i stvorenih vrijednosti. Područje Sarajevskog kantona zauzima središnji polažaj u Bosni i Hercegovini. To je prostor u kojem se susreću Istok i Zapad, Sjever i Jug, prelama slojevitost istorije i raznolikosti kultura. To je prostor koji obiluje bogatstvom kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti: bogatim graditeljskim nasljeđem, istorijskim urbanima cjelinama, šumama i visoravnima, florom i faunom, vodama. Tu se nalaze sportsko zimski rekreativni centri, banjska lječilišta itd. Posebno obilježje prostoru daje Sarajevo, glavni grad države Bosne i Hercegovine u kojem su sjedišta ambasada, brojnih diplomatsko konzularnih predstavništava, sjedišta međunarodnih organizacija, državnih institucija, predstavništva privrednih organizacija, sjedište kulturnih i sportskih događaja svjetskog nivoa itd. Sarajevo je mjesto olimpijskog nasljeđa u graditeljskom smislu i stečenog olimpijskog imidža i duha u Evropi i svijetu. Kanton Sarajevo je izabran za Evropski Region 2006. godine, što ga promoviše u svim evropskim zemljama. Bogatstvo kulturno-istorijske baštine i prirodne baštine, kružni zeleni prsten oko Sarajeva (ruralni razvoj, posebno razvoj zimskog i ljetnog turizma) pružaju široku lepezu turističke ponude tokom cijele godine. Razvoj turizma, obzirom da podrazumjeva kretanje, uvjetovan je razvojem transportne mreže. U tom smislu poseban značaj ima Koridor Vc kao glavni faktor integracije Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine u evropske saobraćajne puteve na sjeveru i sa morem na jugu. Prostor Kantona Sarajevo ima dobre predispozicije za daleko veći razvoj turizma nego do sada, pa je turizam jedan od glavnih odrednica razvoja u Prostornom planu. Takva koncepcija zahtijeva primjereno uređenje cjelokupnog okoliša, javnih površina i objekata, saobraćajne, komunalne i urbane infrastrukture. Turizam treba transformirati u smislu povećavanja kvaliteta i kapaciteta. U tom smislu treba: - postupno uvoditi međunarodne standarde kvaliteta ponude smještaja i usluga (npr. kod
kategorizacije ugostiteljskih objekata, ekološkim standardima, praćenjem savremenih tendencija u vrstama turističke ponude),
- modernizirati objekte i sadržaje turističke ponude i podizati nivo i kategorije turističkih usluga,
- uvoditi ekološke standarde, - restrukturirati ponudu s orijentacijom na korištenje i promociju lokalnih prednosti i
kvalitetnije oblike i više kategorije ponude, - poticati poduzetništvo u turizmu i agroturizam u ruralnim sredinama (porodična mala i
srednja poduzeća), - razvijati specifične i selektivne oblike turizma vezane na kulturnu, prirodnu i
etnološku baštinu, lovstvo, zdravstvo, religiju, tradiciju, običaje i način života, te razne oblike rekreacije i sporta,
- valorizirati i zaštititi resursne potencijale prostora, - minimizirati ili eliminirati konflikte turizma i drugih aktivnosti (posebno snabdijevanja
vodom).
.
45
Prostorni aspekt turizma U skladu sa osnovnim usmjerenjem na razvoj održivog turizma, temeljni prioritet su mjere i akcije na području zaštite i upravljanja prirodnim i izgrađenim resursima. Koncept održivosti (ekonomske, ekološke, tehnološke i socijalne održivosti) se pretpostavlja poslovnom interesu turističke djelatnosti. Turistička ponuda se oslanja na: - očuvan i atraktivan prirodni ambijent, - na bogatu kulturnu baštinu (graditeljsku, arheološku, etnološku, memorijalnu i dr), - blizinu drugih turistički atraktivnih destinacija (Jadransko more, središta vjerskog
turizma, ..), - platežno sposobno stanovništvo. Turističke destinacije Sarajeva treba razvijati policentrično. Veće zone turizma planiraju se na planinama Bjelašnica i Igman, lokacijama izvora termalnih voda (Ilidža), u predjelima izrazitih prirodnih vrijednosti (Bijambare, Crnoriječka visoravan, Skakavac, Bjelašnica). S obzirom na vrste, turističke destinacije su: • Urbane sredine - turistički kapaciteti namijenjeni uglavnom tranzitnim turistima te
onima čiji je razlog boravka poslovne naravi, a locirani su unutar urbanog tkiva; • Turističke zone - zone namijenjene razvoju turističkih, ugostiteljskih i rekreacijskih
sadržaja koji uključuju smještajne kapacitete – hotele, odmarališta, kampove i dr.; • Turistički punktovi - izdvojeni kompleksi turističko-ugostiteljsko-rekreacijske namjene
koji predstavljaju zatvorene tehnološke cjeline. To su turistička odredišta posebnih ambijentalnih ili drugih vrijednosti zbog objekata i okruženja ili imaju uvjete za razvoj alternativnih i selektivnih vrsta turizma (selektivni, usmjeren na pojedine dobne ili interesne skupine, kao izletnički, avanturistički - speleološki, paraglajding, penjanje, rafting, brdski biciklizam, zdravstveni, planinarski, lovni, znanstveni, banjski, omladinski, rekreacijski, kulturni, vjerski i dr.);
• Turistički koridori - pravci učestalih kretanja turista, odnosno tranzitni turistički pravci koji povezuju razne turistički atraktivne kulturne, spomeničke i druge cjeline, te turističke punktove. Tu spadaju biciklističke staze, planinarski putovi, meditativne (molitivene) staze, jahačke staze, staze za penjanje, i sl. Uz takve koridore mogu se graditi prateći sadržaji ugostiteljske i turističke namjene koji će promovirati tradicijske vrijednosti;
• Agroturizam – turističke usluge na seoskom gospodarstvu (kao obiteljsko turističko poduzetništvo na seoskom gospodarstvu). Agrikulturnu turističku ponudu treba osmisliti, kategorizirati i razvijati u interakciji s ostalim aktivnostima ruralne sredine, u okviru ukupnog ruralnog razvoja. Kapacitete agroturizma treba smjestiti unutar postojećih struktura naselja;
• Turizam u ruralnim sredinama, kao segment ruralnog razvoja, na postojećim gazdinstvima, podržava se kao ekološki najprihvatljiviji, primjeren raspoloživim prostornim mogućnostima (postojeći građevinski fond), a poklapa se s potrebom privrednog restrukturiranja depopuliziranih tradicionalnih ruralnih sredina i s trendom turističke potražnje, očuvanje ili rekonstrukcija tradicionalnog načina gradnje, organizacije života itd.,
• Zimski sportsko - rekreacijski centri - centri vezani za planine: Bjelašnica, Igman i Jahorina;
.
46
• Banjski turizam - bogatstvo temomineralnih voda, izgrađeni kapaciteti i duga tradicija, posebno u općini Ilidža. Na području općine Hadžići planiran je razvoj banjsko- rekreativnog turizma na lokalitetu Suhodola, na području općine Ilijaš planiran je razvoj banjsko-zdravstveno-rekreativnog turizma na lokalitetu Podlipnik, tako da se sa banjsko - rekreativnom zonom Terme Čatež na Ilidži se upotpunjuje ponuda banjsko - rekreataivnog turizma,
• avaturistički turizam (paraglajding, speleologija, planinarenje, penjanje, brdski biciklizam, jumping);
• Kulturni turizam (temeljen na manifestacija Sarajevo film festival, Jazz fest, Teatar fest, Sarajevska zima, MESS, … i uspjesima reditelja, slikara, glumaca, umjetnika koji žive i rade u Sarajevu);
• Ostali vidovi turizma: speleološki, ekoturizam, obrazovni turizam, dječiji i omladinski turizam, rekreativni i izletnički turizam, lovni, gastroturizam, tranzitni, stacionarni, (pećina Bijambare).
U funkciji razvoja turizma je bolja infrastrukturna opremljenost naselja, te unapređenje općeg standarda življenja u tim naseljima. Nužno je uspostaviti stabilan odnos turizma i okoline, što uključuje prevenciju, zaštitu i monitoring. Pritom je prioritet rješenje otpadnih voda naselja s potpunim biološkim tretmanom i izgradnja okolinski prihvatljivih sanitarnih odlagališta otpada. Namjena predviđena za ugostiteljstvo i turizam, je osim u građevinskim područjima naselja, iznimno predviđena i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja. Baza prirodne i kulturno-istorijske baštine pruža mogućnost za razvoj sljedećih vidova turizma:
• kulturni turizam - Razvoju kulturnog turizma doprinosi bogatstvo kulturno-historijskog nasljeđa i održavanje brojnih kulturnih i umjetničkih manifestacija svjetskog i evropskog ranga,
• zimski turizam - Igman i Bjelašnica su okosnica razvoja sa ostalim planinama, Treskavica, Ozren, Zvijezda, Jahorina Trebević, Crnoriječka visoravan,
• seoski eko turizam – će se temeljiti na postojećim gospodarstvima sa poljoprivrednom tradicijom (Crnoriječka visoravan, Podbjelašnička sela: Dejčići, Lukomir, Šabići, Tarčin, Pazarić, Trnovo, Lokve), obzirom da ove zone omogućuju razvoj turizma bez dodatnog zauzimanja prostora za značajniju izgradnju. Pored seoskog turizma u projekciji se daje mogućnost i za razvoj etno turizma posebno na području Podbjelašničkih sela Dejčići, Lukomir, Šabići, Umoljani. Područje Šavnika je povezano sa područjem Vlahinje i Hranisave kao zone turizma sa rekrativnim površinama.
2.9.2. Sport i rekreacija Planom se predviđa obezbjeđivanje sportskih objekata i prostora za masovnije uključivanje stanovnika i njihova ravnomjernija distribucija u prostoru. U prostoru se razlikuje: a) izgrađene strukture koje dominiraju u gradskom tkivu - sportski objekti, sportska
igrališta, fitnes centri, sale teretane i prostori za rekreaciju, obučavanje, treninge i sl. Mogu biti otvoreni, zatvoreni, u okviru sportsko – rekreativnih centara ili drugih namjena (stanovanje, razne djelatnosti). Sportsko – rekreativni centri su u funkciji
.
47
sporstkih aktivnosti građana, nastave fizičkog obrazovanja, i imaju javni ili klupski režim korištenja. U zavisnosti od potreba potencijalnih korisnika, moguće je sportske terene i objekte realizirati i u okviru komercijalnih zona, radnih zona ili kompleksa, turističkih objekata i kompleksa i sl. U UP-u i provedbenim planovima ustanoviti normative ovih površina.
b) komplekse u kojima dominira zelenilo i koji uglavnom služe za rekreaciju. Rekreativne površine ovim planom se uglavnom zadržavaju i ne iziskuju posebno izgrađene i opremljene površine i objekte. Ove aktivnosti se odvijaju u okviru javnih zelenih površina, parkova, šuma, rezervata prirode, izletišta itd. Potrebno je obezbijediti razvoj dnevne i poludnevne rekreacije najvećeg broja stanovništva gradskih naselja, kroz rekreacione zone za cjelogodišnje korištenje kao što su područja na Ilidži, Stojčevcu, Bentbaši, Vrelo Bosne, Betanija, Barice - Čavljak, Skakavac- treća zona i sl. Za potencijalne korisnike stepen atraktivnosti kvaliteno se uvećava pažljivo odabranim sadržajima koji bi se inkorporirali sa zatečenim prirodnim potencijalom koji bi se lako činili dostupnim (pješačke staze, vidikovci, kaptirani izvori, ljekovite vode, historijska i etnografska mjesta, spomenici prirode, trim staze, staze za rekreativni biciklizam, uređeni kampovi i sl.)
Za rekreativne aktivnosti posebno su značajni šumski kompleksi. Od gradskih šuma to su Park šuma Trebević, Park šuma Sedrenik, Park šuma Hum, Park šuma Žuč, Park šuma Mojmilo, Šuma park Debelo brdo, zatim parkovi Gradski park Betanija, i spomenici prirode Park prirode Ozren, Park prirode Treskvica, Spomenik prirode Skakavac, zaštićeni pejsaž Bijambare, kao i svi oblici zaštitnog zelenila. U okviru Park šuma Hum i Žuč planira se, između ostalog, kompleks golf terena, a na Pašinom brdu Kantonalno strelište. Ukupna površina parkova i zaštitnog zelenila na području Kantona Sarajevo iznosi 468,71 ha. Tu su i veliki prostori zelenila (Bjelašnica, Igman, Trebević, Treskavica) koji predstavljaju i prostor za rekreaciju i kategoriju specijalizovanih prostora planiranih za takmičarske sportove, koji imaju gradski, regionalni i međunarodni karakter. Reakreacija i sport se mogu u prostornom smislu posmatrati sa urbanog i vanurbanog aspekta. U tom smislu su usko povezani i za razvoj turizma. U urbanom području Kantona postojeći sportski objekti i kompleksi se zadržavaju, uz mogućnost rekonstrukcije i povećanja tehničke i prostorne opremljenosti u skladu sa međunarodnim pravilima i propisima za pojedine kategorije sportskih objekata. Planskim rješnjem formira se mreža sportsko rekreativnih objekta i centara (Skenderija, Zetra, Otoka, Ilidža), koji relativno ravnomjerno pokrivaju teritoriju Kantona i omogućavaju omasovljavanje rekretaivnog, sportskog i školskog sporta. Ovi objekti i centri predstavljaju kategoriju specijalizovanu za pojedine grane sporta (ledena dvorana, atletski kompleks, hipodrom, dvorana za male sportove) koji imaju gradski i državni značaj i mogućnost razvoja takmičarskog sporta. Vanurbano područje Grada predstavlja drugi, ali i najznačajniji kompleks formiranja i turističke i rekreacione ponude. Sportsko – rekretavine zone na olimpijskim planinama imaju svoj kontinuitet u smislu razvoja sporta kako rekreativnog tako i takmičarskog.
.
48
Bjelašnica širi svoje prostorne mogućnosti za razvoj vertiklanog transporta na područje Grkarice i otvara nove skijaške staze na tom lokalitetu, povećava broj smješajnih kapaciteta. Rekonstrukcijom inrfasturkture i izgradnjom nove sa ciljem očuvanja prirodnih specifičnosti ove planine i vodiće se računa o minimiziranju konflikata razvoja turizma i drugih aktivnosti sa snadbjevanjem vodom. Na području općine Trnovo se planira na lokalitetu Prečkog polja i Trebečajskog potoka sportsko- rekreativna zona, kao i na lokalitetu Šakota. Na lokalitetu Jahorine se planira rekreativna zona kao kontinuitet sportsko rekreativnog područja Igman, Bjelašnica Jahorina. Trebević je sankaški centar jugoistočne Evrope, uz rekonstrukciju postojeće infrastukture i obnavljanje bob staze. Planira se razvoj zimskog sportskog i rekretaivnog područja u općini Hadžići loklitet Tukova - Lokve, sa mogućnošću uspostavljanja vertikalnog transporta, odnosno razvoja manjeg skijaškog centra kao i sjeverna padina Bjelašnice sa lokalitetom Šavnika, Vlahinje i Hranisave sa mogučnošću postavljanja skijaških staza, odnosno vertiklanog transporta. Lokaliteti Zovik i Orahovica pružaju mogućnost za razvoj sportsko - rekreativnih zona. Na Crnoriječkoj visoravni se predviđa sportsko - letački aeorodrom sa pratećim rekreativnim površinama, koje se naslanjaju na „Zaštićeni pejsaž Bijambare“, te mogućnost izgradnje golf terena - Šabanovac. Ovo područe pruža mogućnost za razvoja sportsko - rekretaivne zone kako u ljetnom tako i u zimskom periodu. Na lokalitetu Duševina se predviđa razvoj turizma i sporta. Lokalitet Crnoriječke visoravni otvara mogućnost i za razvoj seoskog eko i etno turizma. Lokaliteti za rekreaciju: Stari grad: Barice površine 169,66 ha i Bentbaša 114,14ha, Centar: Barice površine 69,44 ha, Novi grad, Vogošća: Žuč površine 936,18 ha Ilidža: Stojčevac površine 16,61ha, Terme Čatež 18,63 ha, Vrelo Bosne
19,14 ha Hadžići: Orahovica površine 67,97ha, Suhodol 365,76 ha, Ilijaš: Bijambare površine 239,52 ha, Nišići 257,61 ha, Podlipnik 251,61 ha, Sportski aerodrom Nišići 7,20 ha, Trnovo: Trebečaj površine 238,62 ha Stari grad, Centar Park-šuma Sedrenik površine 200,73 ha Stari grad, Centar, Vogošća, Ilijaš: Skakavac površine 209,00 ha Ukupna površina lokaliteta za rekreaciju u Kantonu Sarajevo iznosi 3.181,82 ha. Lokaliteti za sport i rekreaciju: Stari grad: Trebević površine 358,25 ha, Bentbaša biciklistička staza, Strelište
Pašino brdo Centar: Biciklistička i trim staza površine 25,04 ha, Golf Betanija 38,65 ha, Pionirska dolina 8,69 ha, Skenderija 5,05 ha, Zetra 28,26 ha Novo Sarajevo: Hum površine 152,41 ha, SRC Grbavica 6,49 ha, Novi grad: Otoka površine 6,96 ha, Žuč – golf tereni Ilidža: Akvatorij Butmir površine 98,46 ha, Igralište 6,28 ha, Park sportova 20,27 ha, Park sportova 6,20 ha, Stadion Hrasnica 4,75 ha Vogošća: Centar Vogošća površine 3,49 ha, Hum 0,69 ha, Hum 0,33 ha i
Crveni križ
.
49
Hadžići: Karaosmanovići površine 5,52 ha, V.Vlahinja 2.076,88 ha, Zovik 3,84 ha Ilijaš: Igralište površine 3,70 ha, Sportski aerodrom Nišići Duševine- Šabanci 650,59 ha Trnovo: Divčići površine 1.200,14 ha Hadžići, Trnovo, Ilidža: Igman, Bjelašnica, Grkarica površine 806,14 ha Hadžići, Trnovo, Ilidža: Igman, Bjelašnica, Grkarica površine 4.358,16 ha Ukupna površina lokaliteta za sport rekreaciju u Kantonu Sarajevo iznosi 9.882,24 ha. Turističke zone (seoski eko turizam): Hadžići: Lokve površine 83,57 ha, Ljubovčići 78,55 ha, Ilijaš: Bioča površine 723,67 ha, Kamenice 452,97 ha, Misoča 668,45 ha, Nišići 762,72 ha, Taračin do 1.381,99 ha, Vrutci 779,38 ha, Trnovo: Ledići, Dujmovići, Dejčići površine 310,97 ha, Sinanovići, Tušila 128,21 ha, Umoljani, Šabići 786,51ha, Ukupna površina lokaliteta za seoski eko turizam u Kantonu Sarajevo iznosi 6.156,99 ha. 2.10. SAOBRAĆAJ I VEZE Prognoze rasta saobraćajnih veličina bazirane su na rezultatima Studije saobraćaja Kantona Sarajevo urađene 2005. godine. Procjena povećanja mobilnosti je po stopi od oko 7% prosječno godišnje za period od 2003. do 2010. godine. U periodu od 2010-2020. godine mobilnost će rasti sa 1,6% prosječno godišnje. Stopa rasta broja putničkih vozila se procjenjuje (na osnovu rasta motorizacije i mobilnosti) na 3,5-4,5% godišnje u periodu do 2010. godine i 3,5-4,0% u periodu od 2010. do 2020. godine. Stopa rasta teretnog transporta procjenjuje se na bazi rasta GDP i faktora transportnog elasticiteta i kretat će se od 6-7% godišnje u periodu do 2010. i 4,5-6 % u periodu od 2010. do 2020. godine. Stepen rasta međunarodnog saobraćaja u periodu 2000. do 2020. godine procjenjuje se na 3-4% godišnje. Vrijednosti stepena motorizacije Kantona prognozirana su dva moguća rasta, niski sa 230 vozila/1.000 stanovnika na 340 vozila/1000 stanovnika i visoki sa 230 vozila/1000 stanovnika na 380 vozila/1.000 stanovnika. Prognoza raspodjele korištenja sredstva prevoza do kraja planskog perioda je 70% putovanja sredstvima javnog prevoza putnika i 30% putničkim automobilom. 2.10.1. Mreža cesta i ulica Koncepcija razvoja cestovne mreže na području Kantona proizašla je iz: analize postojećeg stanja cestovne i ulične mreže, koncepcije razvoja prostorne organizacije Kantona, rasta planiranog obima saobraćaja u planskom periodu, i nasljeđene mreže saobraćajnica na području Kantona. Planirana mreža cesta i ulica je kategorizirana na: - autoceste, - magistralne ceste, - regionalne ceste, - lokalne ceste, - nekategorisane ceste i ulice.
.
50
Mreža primarnih cesta i ulica na području Kantona Sarajevo planirana je u potpunosti, saglasno definiranim urbanim pravcima razvoja Kantona. Kako su osnovni urbani razvojni pravci Kantona doline rijeka: Miljacka, Zujevina i Bosna, to su i primarni saobraćajni koridori cestovnog i željezničkog saobraćaja podudarni ovim pravcima. To su praktično planirane dionice autoceste i željezničke pruge (svakako tu će biti i drugi infrastrukturni koridori) na koridoru Vc. Ovaj pravac je upravo podudaran međunarodnom cestovnom pravcu E73. Na pravcu istok - zapad, longitudinalnom razvojnom pravcu Grada, (međunarodnom cestovnom pravcu E761) od planiranih primarnih saobraćajnica treba naglasiti Gradsku autocestu: Butila – Briješće - Boljakov potok - Buća potok - Pofalići - Velešići - Ciglane - Bantbaša, pri čemu je gabarit na tunelskom dijelu od Koševske doline do Bentbaše jednokolovozni, Južnu longitudinalu: petlja Ilidža - Nedžarići - Mojmilo - Alpašino polje - Hrasno - Grbavica - Skenderija - Vijećnica, i Sjeverna longitudinalu: Željeznička stanica Sarajevo - Pofalići - Čengić vila - Halilovići - Telalovo polje. Glavna gradska magistrala po kapacitetima i gabaritima dostigla je svoj maksimum. Ograničena mogućnost poboljšanja uslova odvijanja saobraćaja jeste uređenje sistema upravljanja saobraćajem i neke manje intervencije na raskrsnicama. Nastavak ove saobraćajnice je Zapadni prilaz gradu koji je u fazi izgradnje od Blažuja do Mostarskog raskršća. Međutim, za opsluživanje planinskog masiva Igmana i Bjelašnice i razvoj pravca od Blažuja prema Trčinu planira se udvostručenje kolovoza i na dionici Mostarsko raskršće - Hadžići. Na transverzalnom pravcu od primarnih planiranih saobraćajnica treba izdvojiti Prvu transverzalu: Grbavica - Željeznička stanica Sarajevo - Bare - Hotonj - Vogošća - Jošanica, sa za postplanski period planiranim tunelom ispod Vraca za Lukavicu (kao i po Drugoj transverzali), Šestu transverzalu: Kobilja glava - Buća potok - Otoka - Aneks sa za postplanski period planiranim tunelom ispod Vraca za Lukavicu, Dvanaestu transverzalu (planirana rekonstrukcija i dogradnja drugog kolovoza): Briješće - Stupska petlja - Aerodrom - Granica Kantona u pravcu Trnova (dionica od Stupske petlje prema Trnovu je podudarna međunarodnom cestovnom pravcu E762), te „A“ transverzalu: Aerodrom - Dobrinja - Mojmilo, kao i detaljno ispitivanje mogućnosti produžetka IX transverzale od ulice Dž. Bijedića do veze na naseljsku uličnu mrežu u Boljakovom potoku kroz dalje faze izrade planske dokumentacije. Stari dio grada od Baščaršije do Marijin Dvora specifičan je po nizu karakteristika. To je istorijsko područje izgrađeno na padinama i dolinskim dijelom širine nekoliko stotina metara. Na ovom području koncentrisan je znatan broj stanovnika, a posebno radnih mjesta. Mreža saobraćajnica ovdje je uglavnom nasljeđena iz ranijih perioda. Rješenje za razvoj ovog dijela Grada koji će biti usklađen sa njegovim nasljeđem i ulozi u funkciji Grada može se obezbijediti uz neophodnu izgradnju primarnih saobraćajnica, a to je Južna longitudinala i Gradska autocesta, koji bi trebali da preuzmu glavni dio motornog saobraćaja, a Titovu ulicu, Mula Mustafe Bašeskije, Telale i Obalu Kulina bana treba dominantno namjeniti javnom prevozu putnika, servisima i pješacima. Na lijevoj obali Miljacke saobraćajnica po trasi nekadašnje pruge uz rekonstrukciju padinskih saobraćajnica trebalo bi da opsluži ovo područje. Na desnoj obali Miljacke pored Gradske autoceste sjevernije na padini trebalo bi razviti jednu saobraćajnicu kao pandan saobraćajnici po po trasi nekadašnje pruge na lijevoj obali. Ovim bi se stvorili uslovi da se, uz rekonstrukciju poprečnih saobraćajnica, stvori prihvatljiva mreža saobraćajnica koja bi omogućila rekonstrukciju mahala, odnosno život na ovim padinama saglasno savremenim zahtjevima.
.
51
U svakom slučaju kroz izradu izmjena postojećeg ili novog Urbanističkog plana će se definitivno moći na osnovu detaljnijih analiza donijeti relevantne odluke o navadenim saobraćajnicama. Od regionalnih cesta treba izdvojiti planiranu dijelom rekonstrukciju i dijelom gradnju na novoj trasi regionalne ceste Grkarica - Dejčići - Brda - Pendičići - Delijaš - Grebak, gdje će biti neophodno izmještanje trase postojeće ceste radi realizacije planirane hidroakumulacije „Crna rijeka“. Razvoj Sarajeva kao regionalnog grada, shodno prostornoj koncepciji razvoja, odvijat će se i u pravcu Kiseljaka što nameće potrebu rekonstrukcije postojeće regionalne ceste R 442 Mostarsko raskršće - Kobiljača, što će se obzirom na uključivanje ovoga prostora u urbani dio Kantona kroz dalji rad na Urbanističkom planu detaljnije obraditi. 2.10.2. Javni prevoz putnika Globalni pravci razvoja Kantona Sarajevo u periodu do 2023. godine sadrže i osnovne elemente obnove i razvoja saobraćaja, globalnu strategiju razvoja javnog prevoza putnika kao njegovog značajnog segmenta i imaju kao konačan cilj kvalitetan, komforan, siguran i pouzdan prevoz, maksimalno prilagođen zahtjevima putnika. Zadovoljavanje potreba korisnika je imperativ, te je u transformaciji javnog gradskog prevoza potrebno obezbijediti korisnicima atraktivan, konforan, brz i sa aspekta cijene prihvatljiv javni prevoz, uz što manja investiciona ulaganja i niže troškove eksploatacije. Planirani razvoj sistema javnog prevoza putnika će se bazirati na uključenju željeznice u sistem javnog prevoza putnika, kao i transformaciju postojećeg tramvajskog u sistem lahko šinskog prevoza putnika (LŠP). Osnovni pravac koji prati rijeku Miljacku i Sarajevsku kotlinu od Vijećnice do Ilidže i dalje put Hadžića, kao i pravac doline rijeke Bosne do Ilijaša i dalje, postaće u saobraćajnom smislu, ključni za budući razvoj i njihova propusna moć, kao i brzina te kapaciteti javnog prevoza putnika na njima najbitniji faktor kvaliteta ukupnog sistema javnog prevoza putnika u Kantonu, ali i na regionalnom nivou. Planirana su rješenja za zadovoljenje potreba građana u javnom prevozu putnika kojima se predviđa: - uvođenje željeznice u sistem javnog prevoza putnika na navedenim primarnim pravcima
razvoja Kantona, - proširenje tramvajske mreže do Dobrinje i Hrasnice, sa planiranim vezama za povezivanje
preko Lukavice do Marijin dvora, - znatno proširenje trolejbuskih linija, kao i uvođenje na padinskim dijelovima gdje je to
moguće, i - uvođenje autobuskih i minibuskih linija na preostalim područjima Kantona adekvatno
iskazanim potrebama. Terminali Na osnovu iskazanih potreba i sagledanih prostornih mogućnosti razvoja definisane su lokacije putničkih terminala: „Saobraćajni centar“- prostor sadašnje Željezničke stanice Sarajevo, Autobuske stanice i sadašnjeg Centra pošta, koji je planiran kao centralni terminal za sve vidove javnog masovnog prevoza putnika (gradskog, prigradskog, međumjesnog i međunarodnog), kako cestovnog tako i željezničkog. Osim ovoga, najznačajnijeg, planiraju se i terminali na Ilidži, Hrasnici, Dobrinji, Čengić Vili, Austrijskom trgu, Halilovićima (depo
.
52
trolejbusa, autobusa i minibusa), Rajlovcu, Jezeru, Vogošći, Stupu, Hadžićima i Ilijašu. Postojeći depo trolejbusa će se koristiti do stticanja potrebnih preduslova za izmještanje na novu lokaciju. Teretni terminali i lokacije za skladišno-pretovarnu djelatnost, kako zbog znatne složenosti u Sarajevu, tako i zbog trenutnog stanja željezničkog saobraćaja, će u daljim fazama izrade razvojne i provedbene planske dokumentacije zahtjevati izradu posebne studije. 2.10.3. Željeznički saobraćaj U prevozu roba željeznica će biti dominantni prevoznik masovnih tereta, kako u domaćem tako i u međunarodnom saobraćaju. Za ovaj vid saobraćaja posebno je značajno razvijanje intermodalnih terminala, odnosno kombinacija različitih transportnih modova. U prevozu putnika, Sarajevo treba da se poveže vozovima većih brzina sa glavnim gradovima država u okruženju: Beograd, Zagreb, Ljubljana, i dalje sa Budimpeštom i Bečom, ali i regionalnim i ostalim centrima u BiH i šire: Banja Luka, Bihać, Tuzla, Doboj, Mostar, Ploče. Poseban značaj ima razvoj „regionalnog metroa“ u području urbanih regija. Stoga je za razvoj Sarajeva kao urbane regije jako važno razviti lahkošinski sistem na relaciji Visoko-Sarajevo-Pazarić, koji bi se vezao sa istim sistemom na užem urbanom području. Razvoj lahkošinskog sistema prevoza bi se stoga trebao provesti u tri etape. Prva etapa bi trajala do 2010. godine i u okviru nje potrebno je izvršiti poboljšanje postojeće pruge slijedećima radovima: automatskim upravljanjem putnim prelazima, izgradnjom novih stajališta, zamjenom starih ručnih skretnica automatskim skretnicama, remontom gornjeg stroja na pojedinim dionicama i uvođenjem automatskog sistema signalizacije. U ovoj prvoj etapi na ovim dionicama bi saobraćao elektromotorni voz. U drugoj etapi bi se nastavilo sa poboljšanjem postojeće mreže (remont), pristupilo nabavci novih, savremenih lahko - šinskih vozila, te realiziralo novu dionicu pruge od stanice Sarajevo preko Bara i Hotonja do Vogošće, sa vezom na postojeću prugu Sarajevo - Semizovac. Izgradnjom nove dionice pruge kroz općinu Vogošća, ostvarila bi se kvalitetnija veza tog naselja sa užim gradskim područjem i sa susjednom općinom Ilijaš, kao i dalje. Jedan od prijedloga, koji se odnosi na racionalizaciju željezničkog čvora Sarajevo je funkcionalno poboljšanje stanice Sarajevo Putnička njenim pretvaranjem u prolaznu stanicu, što će se postići izgradnjom navedene dionice pruge ka Vogošći. Tim rješenjem bi se postigli višestruki pozitivni efekti. Jedan od tih pozitivnih efekata se ogleda u povećanju transportnog kapaciteta, a ovakva veza je izuzetno važna i za uvođenje brze prigradske željeznice. Uvođenjem brze prigradske željeznice koristila bi se isključivo moderna željeznička vozila sa elektrovučom, imali bi povećanje brzina i smanjenje vremena putovanja i negativnih uticaja na okolinu. U trećoj, završnoj fazi, nakon 2015.godine, potrebno je analizirati poboljšanja izvršena u prethodne dvije i iskorištenost kapaciteta vozila i infrastrukture, te utvrditi potrebu nabavke dodatnih vozila i izgradnju drugog kolosijeka pruge. Uvođenjem lahkošinskog sistema očekuje se znatno veći broj putnika, tako se pretpostavlja da će on do 2015. godine iznositi oko 20.000, što je jednako maksimalnom tehničkom kapacitetu te će doći do potrebe za povećanjem propusne moći i kapaciteta postojećih pruga Sarajevskog željezničkog čvora. Ovo se može postići sa modernizacijom stanica i izgradnjom novih dionica. Kao dio rješenja ovoga problema nameće se izgradnja novoplaniranog kolosijeka pruge od Rajlovca preko
.
53
Butila do Blažuja, kao i planirano izmještanje „ispravljanje“ željezničke pruge od Dvora do Priboja. U skladu sa razvojnim planovima Željeznica Federacije BiH i aktelnom razvojnom planskom dokumentacijom za postplanski period se planira realizacije željezničke pruge od stanice Sarajevo ka istoku, sa vezom na željezničku prugu Beograd - Bar. 2.10.4. Vazdušni saobraćaj Prognoze koje se daju baziraju se na Studiji saobraćaja Kantona Sarajevo, Separat zračni saobraćaj i Master planu Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Vazdušni saobraćaj ima mogućnost realizacije nesmetanih eksploatacionih uslova i iza 2023. godine. Prihvat porasta saobraćaja do 2023. godine pretpostavlja obezbjeđenje visokih tehničkih standarda za savremeni aerodrom adekvatnog kapaciteta, u skladu sa domaćim, svjetskim i evropskim propisima i standardima, uz punu i potpunu sigurnost obavljanja avio operacija i letenja. Na bazi izrađenih prognoza date su tri varijante: pesimistička, optimistička i referentna i može se očekivati da prevoz putnika 2023 godine bude između 1.550.000 uz porast od 9,9% i 2.300.000 putnika/godišnje uz porast od 12%, što je u direktnoj ovisnosti od općeg privrednog razvoja a posebno od razvoja turističke privrede. Ovaj nivo je iznad planiranog evropskog prosjeka koji iznosi oko 6% godišnje. Kod prevoza roba su urađene optimističke, pesimističke i realne (srednje) vrijednosti prognoza. Obzirom na nizak start u prevozu roba i dinamičan razvoj privrede koji se očekuje do 2020. godine, procjenjene su znatne stope rasta robnog (cargo) transporta od 27,4% prosječno godišnje. Prema ovoj stopi rasta prevoz roba bi se povećao sa 9.600 tona u 2005. godini na 66.000 tona godišnje u 2020. godini. U smislu broja operacija na sarajevskom aerodromu uspostavljena je korelacija sa obimom putničkog i teretnog saobraćaja. Tako prema prognozi očekuje se oko 11.000 - 13.000 letova godišnje u 2008. godini i oko 19.000 do 23.600 godišnje u 2023. godini. Tokom izrade studije je konstatovano da bi izgradnjom by-pass izlaza (rulnice) i upotrebom grupnih operacija došlo do povećanja kapaciteta poletno-slijetne staze, koji bi bio dovoljan za predviđenu situaciju vršnog dana u 2020. godini. To takođe osigurava dovoljan kapacitet za zadovoljenje saobraćajnih potreba u standardnim uslovima funkcionisanja aerodroma u budućnosti. Ukupan potreban broj mjesta na stajanki bi bio 8 za 2008. godinu i 12 za 2020. godinu. Za realizaciju postavljenih razvojnih ciljeva, a posebno za transportno povezivanje u sistem zračnog prometa prema potrebama Sarajeva kao regionalne i evropske metropole, i uključenje Aerodroma Sarajevo u Pan-evropski tansportni koridor IV, kao i da bi osigurali dovoljne kapacitete za prihvat očekivanog saobraćaja, sa visokim nivoom usluga kakav je već danas postignut, te da bi obezbijedili visoke standarde sigurnosti avio operacija i letenja, obezbijedili prateću adekvatnu infrastrukturu, objekte i tehnološku opremljenost aerodroma, neophodno je izvršiti otkup zemljišta u okviru planski predviđenog obuhvata i izgraditi: brzu i mimoilaznu rulnicu, platformu za min 16 a/c, osnovnu stazu (safety strip), tehničke objekte, garažne i magacinske prostore, produžiti rulnicu A do thr.12, izgraditi novi depo goriva, novu vatrogasnu zgradu, novi cargo terminal, zgradu carinske, veterinarske, sanitarne kontrole i
.
54
špedicija sa expres poštama i sa pratećim komunikacijama i manipulacionim prostorima, izgraditi novu upravnu zgradu, proširiti putnički terminal čim se obim P/O približi 900.000 putnika, proširiti rulnice B i C i izgraditi adekvatne fillete, ramena uz RWY i TWY-s, produžiti PSS, izgraditi energetska postrojenja, potrebne instalacije i ostalu neophodnu infrastrukturu, nabaviti mobilna sredstva i opremu P/O zrakoplova i održavanja manevarskih površina i infrastrukturnih sistema. Obezbjeđen je prostor Master Planom Aerodroma za izgradnju i razvoj tehničke baze domaće aviokompanije (BH Airlines), sa mogućnošću proširenja u daljoj budućnosti (upravna zgrada, servisna platforma za 4 a/c, hangari, radionice i magacini). Posebnu pažnju trebaće posvetiti činjenici da dalja nekontrolirana izgradnja u zoni oko aerodroma može dovesti do smanjenja upotrebljivosti aerodroma. Isto tako je ugrožena mogućnost daljeg razvoja aerodroma kao i mogućnost uvođenja novih tehnologija. Treba imati u vidu da će izuzetno brzi razvoj novih tehnologija, posebno satelitske navigacije, biti obavezan za primjenu. Omogućiće povećanje prilazne propusnost što će, uz ostale neophodne zahvate na aerodromu, doprinijeti značajnom povećanju ukupnog kapaciteta aerodroma i uz pretpostavku zaštićenog prostora obezbijediti povećanu sigurnost letenja i izvođenje zemaljskih operacija. Svi zahvati na relizaciji plana razvoja realiziraće se u skladu sa domaćim važećim zakonima, međunarodnim propisima, standardima u avijaciji i uobičajenom tehničkom praksom i preporukama. Prema Master planu Međunarodnog aerodroma Sarajevo i prema Urbanističkom planu, planirano je i proširenje aerodroma u pravcu juga do magistralnog puta M18 (produženje PSS), ali taj dio je izvan područja Kantona Sarajevo. 2.10.5. Pješački i biciklistički saobraćaj Iako je pješački i biciklistički saobraćaj problem koji se rješava u okviru Urbanističkog i provedbenih planova, neophodno je ukazati na neka bitna konceptualna rješenja. Naime, danas se u svijetu sve više naglašava korištenje alternativnih vrsta prevoza (umjesto motornog), a to su pješačenje i biciklizam. U posljednjim decenijama prošlog stoljeća motorna vozila protjerivala su pješaka sa ulica, pa čak i trotoara. U to vrijeme mnoge pješačke staze i trotoari svedeni su na nužne prolaze, prostor je ustupljen motornim vozilima u kretanju i mirovanju. To je i danas nažalost slika najužeg centra Sarajeva, ali i većeg dijela ostalih gusto naseljenih područja Kantona. Sarajevo treba da razvije sistem pješačkih i biciklističkih saobraćajnica na području Grada i Kantona gdje je to moguće, a posebno na glavnim pješačkim tokovima. Sadašnja parcijalna rješenja (Vilsonovo šetalište, obala Miljacke na Grbavici i Obala Maka Dizdara) i intenzitet njihovog korištenja pokazuju koliko građani žele da imaju ovakvih šetnica. 2.10.6. Veze Pošta Budući razvoj poštanskog saobraćaja na području Kantona Sarajevo će prioritetno biti usmjeren na:
.
55
- povećanje dostupnosti kapacitetima poštanske mreže, naročito u gradskim područjima, izgradnjom i otvaranjem novih jedinica poštanske mreže, čime bi se obezbjedili uslovi da se broj stanovnika koje opslužuje jedna jedinica poštanske mreže na području Kantona Sarajevo sa 10.856 do 2010. godine smanji na ispod 5.000,
- u općinskim mjestima, pored poštanskih jedinica univerzalnog tipa, gdje postoje opravdani zahtijevi korisnika, otvoriti šalterske pošte i izdvojene šaltere,
- u mjestima u kojima ne postoji jedinica poštanske mreže, a postoji ekonomski interes, otvoriti pomoćne pošte ili mobilne pošte,
- postojeće jedinice poštanske mreže koje ne mogu pokrivati osnovne troškove postojanja moraju se transformisati u nove racionalne organizacione oblike – ugovorna pošta ili ugovorni šalter,
- u cilju pobiljšanja kvaliteta dostave poštanskih pošiljaka uvesti motorizovanu dostavu u ruralnim dijelovima Kantona i povećati broj obilazka dostavnih rejona,
- omogućiti uvođenje i eksploataciju najsavremenijih mašina i uređaja za rad na šalterima jedinica poštanske mreže,
- završiti rekonstrukciju Glavnog poštanskog centra Sarajevo uz ugradnju neophodne opreme za mehanizaciju i automatizaciju svih procesa rada i izgradnju prilazne saobraćajnice za isti,
- uvesti nove racionalne oblike transporta poštanskih pošiljaka, čime se neposredno utječe na podizanje ukupnog nivoa kvaliteta usluga i skraćenja vremena prijenosa i uručenja poštanskih pošiljaka, kao i novih oblika (transport novca i vrijednosnica, transport roba i usluga za treća lica),
- završiti potpunu adaptaciju, tipizaciju i standardizaciju svih poslovnih prostora Kantona u kojima se obavlja poštanska dijelatnost,
- okončati izgradnju mrežne infrastukture na svim organizacionim jedinicama – poštama i instalaciju novog aplikativnog softvera šalterskog poslovanja za pružanje poštanskih usluga na bazi novih informacionih tehnologija,
- završiti otkup svih poslovnih prostora za koje Pošta ima iskazan interes, a koji su u vlasništvu općina.
Prioritetni projekti iz oblasti poštanskog saobraćaja na području Kantona Sarajevo za realizaciju do 2010. godine su izgradnja pošta: na Vratniku (općina Stari grad), u Boljakovom Potoku (općina Novi grad), u Rajlovacu (općina Novi grad), na Bistriku (općina Stari grad), na Soukbunaru (općina Stari grad), u Bačičkom polju (općina Ilidža), i na Otesu (općina Ilidža). Telekomunikacije Razvoj telekomunikacija na Kantonu Sarajevo će biti u ovom planskom periodu vrlo dinamičan. Javljanje konkurencije u svim domenima ove djelatnosti će usloviti da operatori koji djeluju na području Kantona, svakako i šire, moraju imati vrlo izražene razvojne politike koje će rezultirati velikim pogodnostima za građane. Očekuje se jak uticaj regulatora na politiku cijena, te će, obzirom na liberalizacija tržišta telekomunikacija u Bosni i Hercegovini, doći do velikog iskoraka u ovoj oblasti u više pravaca. Iz oblasti fiksne telefonije koja je najrazvijenija na Kantonu Sarajevo u odnosu na druge, doći će do primjene novih tehnologija u pristupnim mrežama. Prije svega to će biti optički kablovi, a i novi bežični sistemi koji će sa širokopojasnim pristupom riješiti mnoge probleme komunikacija na nivou govora i posebno interneta sa svim njegovim servisima. Telekom operatori će se pojaviti kao konkurencija kablovskim TV operatorima na područjima koje ovi nisu ili neće pokrivati sa svojom infrastrukturom. Pri tome će biti izražena problematika
.
56
rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i pribavljanja potrebnih saglasnosti i dozvola koja bi usporavati izgradnju pristupnih žičnih i radio mreža. Procjenjuje sa da će sa sadašnjih 170.000 pretplatnika broj porasti na oko 200.000 na kraju 2010. godine što će predstavljati penetraciju od oko 50 fiksnih telefona na 100 stanovnika, a što je još uvijek nedovoljno i predstavlja donju granicu na listi srednjerazvijenih zemalja Evrope. U narednom periodu razvojem privrede i potreba fizičkih lica za globalnim komunikacijama, pored usluga govorne telefonije, sve više će biti izražena potreba za širokopojasnim pristupom i uslugama na bazi prenosa podataka. Ovakva projekcija budućnosti u oblasti telekomunikacija otvara značajne razvojne mogućnosti u okviru mreže i usluga na bazi prenosa podataka, te zahtijeva posvećivanje znatno više pažnje ovom segmentu usluga. U mobilnoj telefoniji očekuje se relativno veliko povećanje broja korisnika sa sadašnjih 200.000 korisnika na oko 300.000 što će biti približan stepen razvoja kao što je prosječno danas u EU. Veliki iskoraci se očekuju na ponudi novih servisa kojima se otvaraju nove poslovne mogućnosti za zapošljavanje, a posebno na korištenju tzv. LBS servisa koji koriste aplikacije na bazi lokacije korisnika. Značajni iskoraci se očekuju na pružanju usluga elektronskog plaćanja i poslovanja i u razvojnim planovima operatora ove aktivnosti imaju značajne uloge. Uvoditi će se nove generacije mobilne telefonije, kako „treće“ tako i „četrvrte“ generacije na pojedinim mjestima u gradu (aerodrom, hoteli i sl). Posebna će pažnja biti posvećena izgradnji novih baznih stanica i proširenju kapaciteta postojećih. Značajne probleme će predstavljati rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, jer se očekuje izgradnja samo za potrebe BH telekoma sa sadašnjih 70 za još 50 baznih stanica. Posebna pažnja će biti usmjerena na preces internetizacije i uvođenja Bosne i Hercegovine u informaciono društvo. Sa sadašnjih skromnih oko 20.000 internet korisnika očekuje se povećenje na oko 40.000 korisnika interneta kroz razne tehnologije i putem raznih operatora. Planira se masovnija upotreba ADSL tehnologije koja osim prenosa glasa omogućava prenos više kanala slike kao i brzi pristup internetu. Na području Sarajevskog kantonu predviđa se oko 30.000 korisnika ADSL priključaka do 2010. godine. Očekuje se otvaranje telekom šopova koji će u velikoj mjeri poboljšati raspoložive servise i kroz odgovarajuću konkurenciju obezbijediti povoljnije telekomunikacione usluge građanima Kantona. Posebna pažnja će biti poklonjena izgradnji telekomunikacione infrastrukture kroz projekat izgradnje transportnog koridira Vc, jer on predstavlja i vrlo bitan koridor u telekomunikacionom smislu. U planiranoj realizaciji je i projekat izgradnje telekomunikacionog sistema na infrastrukturi željeznice. Radio i televizija Prema Srednjoročnoj razvojnoj strategiji BiH u BiH će se razvijati tri programske cjeline u sferi radio televizije radi pokrivanja cijele teritorije BiH: od kojih su dva locirana u Sarajevu RTV FBiH i BHTV1. Prioriteti u ovoj oblasti su: - proširenje postojećih kapaciteta za narasle potrebe javnih emitera, - prelazak sa analognih na digitalne sisteme procesiranja RTV signala, što je povezano sa
novim ulaganjima, - Kanton će podržavati razvoj privatnih emitera.
.
57
2.11. VODE,VODNE POVRŠINE I VODNA INFRASTRUKTURA 2.11.1. Snabdijevanje vodom za piće Razvoj sistema za snabdijevanje vodom za piće, kao i svih ostalih gradskih infrastrukturnih sistema, predstavlja jedan od osnovnih zahtjeva izgradnje i prostornog uređenja na području grada. Uz zahtjev da se u budućem planskom perodu omogući organizovano i kontinuirano snabdijevanje vodom za piće svih potrošača na području Kantona, neophodno je razvoju sistema za snabdijevanje vodom dati prioritetno mjesto. Ograničenost prirodnih resursa vode na području grada Sarajeva i potreba da se ti resursi optimalno koriste u Kantonu nameće potrebu da se raspoložive količine vode na području Kantona koriste ekonomično i racionalno. Poseban značaj ovog stava je u zaštiti vode od dalje degradacije kvaliteta. To je moguće postići jedino uz odgovarajuću funkcionalnu organizaciju sadržaja u prostoru i njihovu adekvatnu prostornu distribuciju.
Za potrebe obezbijeđenja potrebnih količina vode u regionalnom sistemu vodosnabdijevanja Gornja Bosna utvrđuje se rezervacija prostora za vještačku akumulaciju Bijela Rijeka. Snabdijevanje vodom potrošača na području Kantona, zavisno od vrste i položaja u prostoru, vršiće se preko: centralnog gradskog vodovodnog sistema, nezavisnih sistema opština Hadžići Ilijaš i Trnovo, lokalnih i seoskih vodovoda, s tim da će pojedini industrijski potrošači obezbjeđivati vodu putem vlastitih sistema.
Topografske karakteristike terena uslovljavaju da se i dalje određeni broj stanovnika snabdijeva vodom individualno, putem manjih vrela, bunara i slično. Dugoročno rješenje vodosnabdijevanja Kantona Sarajevo osiguraće se kroz budući razvoj vodovodnih sistema, što će biti provedeno u tri perioda: prva etapa realizacije (dvije do tri godine); druga, do 2023. godine i postplanski period koji će biti u funkciji zaštite koridora. Smanjenje gubitaka Gubici vode se smatraju kao jedan od najvećih problema u postojećem vodovodnom sistemu Sarajeva. Ovaj je problem znatno povećan u ratnom periodu, zbog velikih oštećenja koja je pretrpio vodovodni sistem. Procjenjeno je da je vodovodni sistem u Kantonu Sarajevo imao 30-40% gubitaka od vode proizvedene prije rata, a poslije rata gubici su dostigli 65% od ukupno proizvedene vode. Cilj je smanjenje gubitaka na 40% u planskom periodu a u postplanskom periodu na 25%. Gubici u nezavisnim sistemima u Hadžićima i Ilijašu su takođe veoma visoki zbog oštećenja i pogoršavanja stanja tokom rata, kao i nedostatka odgovarajućih materijalnih sredstava za pogon i održavanje. Ozbiljna razmatranja velikih projekata dolaze u obzir tek nakon što se iscrpe sve mogućnosti smanjenja gubitaka. Program smanjenja gubitaka treba provesti putem rekonstrukcije vodovodne mreže i to: zamjena cjevovoda radi dotrajalosti, radi nedostatnih profila, neadekvatnog cijevnog materijala kao i sve veće učestalosti evidentiranih kvarova. Sljedeći korak je racionalizacija svih vidova potrošnje vode za piće.
.
58
Vodozahvat Konaci
Budući da je projekat Crna Rijeka velik i složen projekat, za čije će projektovanje i izgradnju biti potrebno najmanje 6 godina uz velika materijalna sredstva, to se projekat Zahvat na rijeci Bosni, prema Master Planu, pokazao kao povoljno prelazno rješenje za osiguranje dodatnih količina vode do izgradnje Crne Rijeke. Radi zaštite okoliša, kao i ekološki prihvatljivog protoka rijeke Bosne, limitiran je kapacitet vodozahvata na 600 l/s . Vodozahvat je lociran približno 2 km nizvodno od izvorišta Vrelo Bosne, blizu postojećeg zahvata za infiltraciju, a oko 300 m uzvodno od Rimskog mosta. Planirano je sa ovog lokaliteta ukupno zahvatiti količinu vode od 600 l/s. Ranije realiziranim aktivnostima sa „Vodozahvata Bosne I“, preko PS „Konaci I“ i rezervoara „Bačevo“ u gradski vodovodni sistem dostavlja se 200 l/s sa ovog izvorišta. U prvoj fazi realizacije Prostornog plana nastaviće se se izgradnja novih objekata, uređaja i prateće infrastrukture neophodne za uključenje novih 2 x 200 l/s vode iz rijeke Bosne (Konaci II i III). Akumulacija Crna Rijeka Akumulacija Crna Rijeka, sa branom i pretećim objektima, kao i ostali objekti infrastrukture koji osiguravaju višenamjensko korištenje voda, čine jednu cjelinu i u tehničkom i funkcionalnom smislu predstavljaju višenamjenski vodoprivredni sistem. Cilj izgradnje ovog podsistema je prvenstveno da zadovolji narastajuće potrebe za vodom u Kantona Sarajevo na optimalan način. Koncept tehničkog rješenja utemeljen na Master planu i Studiji izvodljivosti o dugoročnom rješavanju vodosnabdijevanja i odvodnje u Kantonu Sarajevo u vidu tri varijante, te stručnih analiza sa aspekta investicionih i pogonskih troškova proizilazi da je najoptimalnije rješenje sadržano u varijanti I. Ova varijanta podrazumijeva, pored akvatorije, izgradnju lučne brane, uređaja za prečišćavanje neposredno ispod brane, te odvodnju sanitarno čiste vode putem cjevovoda do gradskog sistema vodosnabdijevanja pitkom vodom. Kroz daljnja istraživanja i projektovanja i dalje će se analizirati sve mogućnosti kako bi se dobilo najracionalnije ekonomsko, tehničko-tehnološko i sanitarno najpovoljnije rješenje na duži rok korištenja ovog kapaciteta. U cilju stvaranja uslova za izradnju ovog podsistema neophodno je, već u prvoj fazi realizacije Prostornog plana, izvršiti rezervaciju i zaštitu prostora, te nastaviti sa istražnim radovima i izradi istražno projektne dokumentacije. Osiguranje dodatnih količina vode za potrošače na područjima nezavisnih vododovodnih sistema: Hadžići, Trnovo i Ilijaš Za naselje Hadžići je značajno postojanje izvjesnih količina podzemne vode sadržane u aluvijalnom nanosu rijeke Zujevine, ali preciznije ocjene mogućnosti eksploatacije nisu do sada rađene. U Ilijašu, regulacijom uzvodno od zahvata rijeke Misoče stvoriće se uslovi za kaptiranje postojećih izvora i realizaciju prijeratne ideje gravitacione dopreme vode na postrojenje filter stanice. U Trnovu, u narednom periodu, mora se posebna pažnja posvetiti upravljanju i održavanju rekonstruisanih vodovoda kao i kontroli kvaliteta vode za piće. Za konačno rješenje vodosnabdijevanja sportsko - rekreacionog centra „Igman-Bjelašnica“ iz
.
59
lokalnih vrela potrebno je provođenje hidrogeoloških istražinih radova i praćenja kapaciteta odabranih izvorišta, te izrada potrebne projektne dokumentacije u skladu sa zakonskom regulativom. Izgradnja primarnih objekata centralnog vodovodnog sistema U skladu sa pravcima urbanog razvoja, za naselja u do sada neurbaniziranim područjima kao i imajući u vidu potrebe budućih privrednih subjekata, potrebno je izgraditi primarne objekte u sistemu vodosnabdijevanja, a to podrazumjeva izgradnju novih rezervoara, pumpnih stanica te transportnih cjevovoda između novih pumpnih stanica i rezervoara. Osnovni pravci urbanog razvoja i povećanje radnih zona Kantona su dolina rijeke Zujevine (Mostarsko raskršće i Gladno Polje), dolina rijeke Bosne (Ilijaš) i područje Sarajevskog polja (Reljevo, Rajlovac, Briješće). U prvoj fazi realizacije Prostornog plana neophodno je izvršiti rezervaciju i zaštitu prostora trasa glavnih transportnih cjevovoda kao i potrebnog rezervoarskog prostora. Proširenje distributivne vodovodne mreže Za sva urbanizirana naselja potrebno je izgraditi distributivnu mrežu kako bi se voda iz novih rezervoara mogla dovesti do potrošača. Uključenje bespravno priključenih potrošača na vodovodni sistem vršiće se nakon definiranja statusa objekata. Provođenje mjera zaštite Postojeća izorišta pitke vode potrebno je zaštititi u skladu sa važećom regulativom budući da osiguranje dodatnih količina pitke vode, ne samo da ne isključuje iz sistema ni jedno od postojećih izvorišta nego, šta više, potencira značaj očuvanja zaštitnih zona izvorišta u Sarajevskom polju. Također, neophodno je izvršiti rezervaciju prostora za uspostavljanje zona sanitarne zaštite na izvorištima koja se već koriste, ili se planiraju koristiti, za snabdijevanje pitkom vodom. 2.11.2. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda Stavljanje u funkciju centralnog gradskog uređaja za prečišćavanje otpadnih voda je prioritet od najvećeg značaja, jer Sarajevo ispuštanjem neprečišćenih otpadnih voda u samom gornjem toku rijeke Bosne, predstavlja najveći pojedinačni zagađivač u slivnom području rijeke Save. U cilju povećanja efikasnosti postojećeg centralnog kanalizacionog sistema nastaviti radove na razdvajanju mješovitog sistema (u starijim urbanim dijelovima) i izgradnji separatne kanalizacione mreže, kao što je to urađeno u novijim dijelovima urbanog područja. Pošto je ovo složen i dugoročan zadatak, a neće se ni ,,fizički“ moći provesti u najužem urbanom području preporuka je izgradnja kišnih preliva na najznačajnijim potezima postojećeg mješovitog sistema u četiri gradske općine. U svrhu uvezivanja u centralni kanalizacioni sistem treba nastaviti izgradnju novih kolektora i proširenje kanalizacine mreže u skladu sa pravcima urbanog razvoja. Pri ovome uvažavati činjenicu da bi prioritet u realizaciji trebali imati kolektori u novoizgrađenim jugozapadnim dijelovima Kantona. Njihovo nepostojanje sada predstavlja realnu potencijalnu opasnost za resurse podzemne vode za piće.
.
60
Potrebno je izvršiti rekonstrukciju postojećih primarnih kolektora za otpadne vode koji zbog lošeg izvođenja i neodržavanja funkcionalno ne zadovoljavaju ni sadašnje potrebe (Hadžički, Blažujski, Rajlovački). Kontinuirana izgradnja separatne kanalizacione mreže za urbana područja Kantona koja su neovisna od centralnog kanalizacionog sistema treba biti nastavljena, a u skladu sa konkretnim uslovima. Neophodno je separatnom kanalizacionom mrežom opremiti područja na kojim će biti izvršena legalizacija bespravne gradnje. Neophodno je započeti izgradnju lokalnih uređaja za tretman otpadnih voda, prvenstveno za područje Vogošće i Ilijaša koji sada ispuštaju svoje neprečišćene vode u rijeku Bosnu. Zbog pomanjkanja prostora za smještaj samostalnog uređaja u Vogošći, kao i zbog priključenja usputnih potrošača, predložen je zajednički uređaj za tretman otpadnih voda Vogošće i Ilijaša. Također bi, imajući u vidu realnu situaciju na terenu, bilo neophodno izgraditi lokalni uređej za prečišćavanje na lokalitetu Dvor (Rajlovac) i odustati od ranije planirane pumpne stanice koja je, otpadne vode stanovnika smještenih nizvodno, trebala pumpanjem ,,vraćati“ na centralni uređaj za prečišćavanje. Situacija na području Kantona ne može se bitno popraviti dok se ne izgradi, još prije rata planirani uređaj, za tretman otpadnih voda na Palama, odnosno dok se ne pusti u rad, pred rat, izgrađeni uređaj za tretman otpadnih voda u Trnovu koji je upravo u fazi osposobljavanja Izgradnja ostalih lokalnih uređaja za tretman otpadnih voda za područje Tarčina, te ostalih naselja u skladu sa urbanim razvojem bi bila poželjna. Za sve dijelove urbanog područja koja se položajno ne mogu priključiti na centralni uređaj predvidjeti lokalne uređaje za prečišćavanje otpadnih voda u skladu sa konkretnim lokalnim uslovima. U narednom periodu potrebna je znatno obimnija izgradnja kanala za odvodnju oborinskih voda, posebno na padinskim dijelovima Kantona, kako zbog dostizanja nivoa opremanja primjerenog urbanom području, tako i u svrhu saniranja postojećih i spriječavanja pojave novih klizišta, koja predstavljaju jedan od najvećih problema Kantona.Treba posvetiti pažnju (biološkim i tehničkim mjerama) sprječavanju erozije zemljišta jer to ima višestruko negativne posljedice. Također, neophodno je da se područja koja se planom predviđaju za izgradnju novih privrednih, turističkih i ostalih kapaciteta adekvatno i blagovremeno opreme odgovarajućom hidrotehničkom infrastrukturom. Kao kontinuiran zadatak treba da bude zamjena dotrajale kanalizacione mreže u čijoj je realizaciji (zbog rata) došlo do značajnog zaostatka. Konačni cilj na urbanom području Kantona u oblasti odvodnje je dostizanje takvog nivoa da prostorna pokrivenost kanalizacionom mrežom odgovara pokrivenosti vodovodnom mrežom, u čemu je sada prisutna disproporcija.
.
61
U ovoj oblasti, osim izgradnje sekundarne kanalizacione mreže i eventualno nekoliko kišnih preliva u prvoj fazi, sve ostale aktivnosti na realizaciji se odnose na planski i eventualno postplanski period 2.11.3. Uređenje vodotoka i zaštita kvaliteta i kvantiteta površinskih voda U svrhu spriječavanja plavljenja urbanog područja, te stvaranja preduslova za korištenje dodatnih značajnih površina u urbanom području koje su sada izložene plavljenju, neophodno je izvoditi regulacije i uređenje vodotoka. Ovo se manjim dijelom odnosi na gradske općine, a najvećim dijelom na područje općina Novi grad i Ilidža, gdje su negativni efekti najizraženiji (regulacija rijeke Bosne od Rajlovca do Reljeva, regulacija rijeke Željeznice od Ilidže do granice Kantona, rijeke Dobrinje, rijeke Zujevine i ostalih manjih vodotoka). Izvođenje regulacija po već urađenim projektima obezbjediće zaštitu urbanog područja od stogodišnjih velikih voda (regulacije vodotoka rijeke Zujevine kroz Hadžiće i od Binježeva do ušća rijeke Misoče kroz urbano područje Ilijaša, rijeke Vogošće kroz urbano područje do ušća u rijeku Bosnu). Neophodno je dovesti do poboljšanja kvaliteta i kvantiteta površinskih voda na području Kantona, a tome će doprinijeti sve prethodno pobrojane aktivnosti u oblasti prikupljanja i tretmana otpadnih voda, kao i spriječavanje nekontrolisane sječe šuma u slivnom području, deponovanje kabastog i ostalog otpada u vodotoke itd. Na karakterističnim mjestima potrebno je uvesti monitoring kvaliteta vodotoka. Posebnu pažnju u pogledu kvaliteta voda treba posvetiti onim vodotocima na kojim se planiraju akumulacije. 2.11.4. Iskorištenje vodnih snaga Sve planirane akumulacije su višenamjenske i nakon vodosnabdijevanja koje je primarno, te izravnanja proticaja, značajna namjena je i iskorištenje hidroenergetskog potencijala. Takođe će na drugim vodotocima u zavisnosti od interesa biti predmet istraživanja i izgradnje niza mini hidroelektrana. Za sve segmente treba da bude zajedničko jačanje institucionalnog ustroja i dosljedno sveobuhvatno provođenje zakonske regulative u sektoru voda, kako zbog samog sektora, tako i zbog zaštite okoliša u kojem su vode izuzetno značajan činilac. 2.12. ENERGETIKA – PROIZVODNJA I PRIJENOS ENERGIJE U planskom periodu Kanton Sarajevo će zadržati dosadašnji osnovni koncept snabdijevanja energijom i energentima, preko primarnih sistema za kontinuiranu dobavu energije: elektroenergetskog i gasnog, kao i preko pojedinačnih isporuka tečnog naftnog gasa, tečnih i čvrstih goriva i drveta, putem cestovnog saobraćaja ili željeznice i odgovarajućih skladišta. Pravci razvoja su definisani sljedećim aktivnostima: - uvođenjem savremenih sistema upravljanja energetskim sistemima, posebno kroz
promjenu filozofije – prodavati učinke energije, a ne energente,
.
62
- uspostavljanjem sistema upravljanja energijom na području Kantona Sarajevo i unaprijeđenje metoda upravljanja energetskim sistemima,
- maksimalnim korištenjem energetskih resursa – stepenasto korištenje toplotne energije za više namjena, te maksimalnim korištenjem otpadne energije i sirovina,
- korištenjem svih vidova obnovljivih izvora energije (solarna, geotermalna, bio-masa, energija vjetra, energije iz otpadaka – spaljivanje smeća, gas, te ostalih nekonvencionalnih vidova energije,
- sistematsko informisanje i educiranje potrošača, upućivanjem na načine i mogućnosti spriječavanja rasipanja energije, racionalnog korištenja i štednje, te uvođenje stimulativnih mjera,
- ulaganjima u smanjenje potrošnje enegrije, - postizanje specifičnog utroška energije po jedinici proizvoda i kod potrošača,
korištenjem svih raspoloživih i novih načina i tehnologija, koje vode ka smanjenju energijskih gubitaka i efikasnijim i racionalnijim postupcima u svim fazama dobave, transporta, transformacije, distribucije i potrošnje energije,
- donošenje propisa u oblasti građenja objekata u cilju smanjenja toplotnih gubitaka, odnosno dovođenja specifičnog toplotnog opterećenja na nivo europskog prosjeka (manje od 100 kWh/m2
godišnje), - uvođenjem energetski manje intenzivnih proizvodnih tehnologija, pri izgradnji novih
ili rekonstrukciji postojećih kapaciteta, - korištenje savremenih naučnih metoda dugoročnog planiranja energijskih potreba i
tokova, te metoda optimizacije rješenja, na bazi tehnoekonomskih analiza i naučnog programiranja, korištenja opreme i energenata, uzimajući u obzir planska predviđanja razvoja svih drugih, energijski zavisnih segmenata društva,
- uspostavljanje i izgradnja jedinstvene baze podataka komunalne infrastrukture i podataka komunalnih usluga,
- uvođenjem mjerenja i kontrole energije na mjestu potrošnje, - harmonizacija zakonske i tehničke legislative u BiH, u okviru aktivnosti zemalja
jugoistočne Europe, kroz energetsku zajednicu (liberalizacija energijskog tržišta u okviru Energetske zajednice zemalja JIE, kojoj je pristupila i BiH),
- donošenje odgovarajućih normativnih i zakonskih akata, kojima će se obezbjediti sprovođenje planirane energetske politike, posebno u obaveznoj primjeni i kontroli mjera racionalizacije,
- aktivnom i selektivnom tarifnom politikom usmjeravati energetske tokove, u skladu sa zacrtanim ciljevima i raspoloživim resursima,
- ostvarenje kompromisa između tri osnovna postulata snabdijevanja energijom: sigurnost, ekonomičnost i okolinska prihvatljivost, što zahtijeva diverzifikaciju izvora, dobru organizaciju i efikasno korištenje energije; kako je neopravdanim širenjem gasne mreže smanjena sigurnost u snabdijevanju, potrebno je uvoditi druge izvore energije, uključujući i alternativne (biomasa, solarna energija...),
- usmjeravanje i praćenje razvoja centralnog toplifikacionog sistema, kojim gazduje KJKP „Toplane“, kao najvećeg potrošača energije u Kantona Sarajevo, mora biti kontinuiran proces, putem opsežnih istraživanja, koja bi uzela u obzir sve osobenosti Kantona Sarajevo i šire regije, ekološke uslove, fizičke karakteristike prostora, postojeća rješenja u oblasti opskrbe toplotnom energijom – snabdijevanja gasom, mogućnost sistema za korištenje različitih oblika energije, racionalizaciju korištenja postojećeg sistema,
- dovođenje skladišnih kapaciteta za tečna goriva, na zadovoljavajući nivo, - Definisanje i uspostava tarifne politike cijena energije i energenata, za sve energente i kategorije potrošača,
.
63
- povećanje energijske efikasnosti, na svim nivoima se može postići primjenom sistema upravljanja razvojem Kantona Sarajevo, preciznim definisanjem nadležnosti ministarstava, uloge komunalnih organizacija, politike cijena itd. Donošenje odluka u sferi gospodarenja energijom mora biti u skladu sa realnim interesima Kantona Sarajevo. Navedeno se može ostvariti kroz osiguranje stalne saradnje sa odgovarajućim institucijama, u kreiranju i sprovođenju jedinstvene energetske strategije na nivou Kantona, Federacije BiH i države BiH.
2.12.1. Energetske potrebe i nivoi potrošnje U skladu sa projekcijom demografskog rasta i prostornog razvoja Kantona Sarajevo, a uz uvažavanje postojećeg energetskog bilansa, mogućnosti energetskih sistema, utvrđenih mjera racionalizacije potrošnje energije, potreba za dalja istraživanja, po pitanju dugoročnog usmjeravanja energije, procjenjene su globalne potrebe pojedinih oblika energije. Procjena potreba u energiji i energentima je data na bazi sljedećih, planiranih trendova:
- povećanje broja stanovnika za 10% - povećanje broja motornih vozila za 48%, - očekivanih efekata mjera racionalizacije i mjera štednje, - očekivanog porasta standarda stanovništva, - porasta udjela motornih vozila sa manjom specifičnom potrošnjom goriva, - planirano smanjenje potrošnje gasa kod KJKP „Toplane“ sa 57,195 x 106 Nm3 u 2003.
godini, na 49,7 x 106 Nm3 u 2013. godini, što iznosi cca 15%, - porast specifične potrošnje energije i energenata (sa 8.774 kWh/stanovniku u 1990.
godini, na 9.372 kWh/stanovniku u 2003. godini) je iznosio 7%, - Prostorni plan predviđa značajno pomijeranje akcenta sa proizvodnog na uslužni
sektor. Na osnovu naprijed navedenog pretpostavljeni su sljedeći trendovi potrošnje u odnosu na 2003. godinu :
- čvrsta goriva : + 10 %, - tečna goriva : + 30% - zemni gas : + 25 % - električna energija: + 25 %
Rezultati Studije treba da potvrde ili koriguju naprijed navedene trendove potrošnje energije i energenata. Tabela 15. Pregled potrošnje energenata i projekcija za 2023.
Finalna energija 2003 2023 GWh 173 190,3 % 4,6 4,0 Čvrsta goriva Tx103 75 82 GWh 1.322 1.718,6 % 35,1 36,2 Tečna goriva T 114.956 140.000 GWh 1.294 1.617,5 % 34,4 34,1 Zemni gas Nm3x106 129,4 161,75 GWh 975 1.218,7 Električna energija % 25,9 25,7
Ukupno GWh 3.764 4.745,1 Broj stanovnika 401.969 442.000 Index potrošnje MWh/st 9,372 10,7
.
64
Tabela 16. Struktura potrošnje u bilansu energetskih potreba (%) Finalna energija 2003 2023
Čvrsta goriva 4,6 4,0 Tečna goriva 35,1 36,2 Zemni gas 34,4 34,1 Električna energija 25,9 25,7
Tabela 17. Struktura potrošnje po stanovniku (MWh/st)
Finalna energija 2003 2023 Čvrsta goriva 0,43 0,43 Tečna goriva 3,28 3,88 Zemni gas 3,24 3,66 Električna energija 2,42 2,75
Osnovni pravci energetske opskrbe Kantona Sarajevo: - elektroenergetski sistem, preko 400/220/110 kV dalekovoda i primarnih napojnih
tačaka TS SARAJEVO 10 - RELJEVO 400/220/110 kV, 2x300 MVA i TS SARAJEVO 1-BALŽUJ 110/10(20) kV, 63 MVA,
- gasni sistem, preko magistralnog gasovoda p=50 bar iz pravca Zvornika i primarnih napojnih tačaka Butila, Hum i Ilijaš-Misoča.
Za ove sisteme nema potrebe izdvajati značajnije nove površine u Kantonu Sarajevo. 2.12.2. Razvoj elektroenergetskog sistema Razvoj elektroenergetskog sistema odvijaće se u cilju dovođenja pogonske spremnosti i pouzdanosti na zadovoljavajući nivo, povećanja ekonomičnosti u napajanju (smanjenja gubitaka), povećanja instalisane snage, za potrebe priključenih i novih potrošača i povećanju kvaliteta u isporuci električne energije, a kroz sljedeće aktivnosti: 1. intenziviranje aktivnosti na smanjenju gubitaka u distribuciji električne energije, 2. proširenje postojećih kapaciteta transformatorskih stanica:
- TS 110/35/10 kV – Sarajevo 2-Velešići - TS 110/35/10 kV – Sarajevo 1-Blažuj - TS 110/ 20/10 kV – Ilijaš – Izgradnja transformacije 110/20/10 kV – 20 MVA - TS 400/110 kV – Sarajevo 10 - Izgradnja transformacije 110/20/10 kV – 31,5
MVA 3. izgradnju novih 110/x kapaciteta TS:
- TS 110/10 (20) kV – 2 x 31,5 MVA – Sarajevo 11-Vijećnica - TS 110/10 (20) kV – 2 x 31,5 MVA – Grbavica - TS 110/10 (20) kV –31,5 MVA – Sarajevo 6-Betanija
4. uvođenje SCADA sistema (sistema daljinskog upravljanja), u svim prenosnim objektima, izgradnja novog centra upravljanja i modernizacija telekomunikacionog sistema. Radi se o savremenim sistemima upravljanja elektroenergetskim objektima, njihovom uvezivanju u regionalne i državni centar upravljanja, a sve u svrhu pouzdanog rada i povećanja efikasnosti prenosa električne energije,
5. uvezivanje TS Lukavica preko postojećih, saniranih 110 kV veza, što će dodatno povećati nivo sigurnosti i pouzdanosti snabdijevanja električnom energijom,
.
65
6. zamjenu postojećih srednjenaponskih nadzemnih elektroenergetskih mreža univerzalnim kablom, zbog jednostavnijeg vođenja, postizanja veće pouzdanosti, manjih troškova održavanja i manjih tehničkih gubitaka. Neophodno je izvršiti zamjenu cca 500 km srednjenaponskih podzemnih mreža, a bilo bi preporučljivo, da se zajedno sa ostalim instalacijama kablovi polažu kroz zajedničke kanale. Srednjenaponsku nadzemnu mrežu 10 kV zamijeniti univerzalnim kablom. Kod niskonaponskih nadzemnih mreža zamijeniti i obnoviti 25% istih, odnosno cca 600 km,
7. razvijati organizaciju i sposobnosti menadžmenta, u skladu sa europskim trendovima. 2.12.3. Razvoj gasnog sistema
Razvoj gasnog sistema odvijaće se u cilju obezbjeđenja sigurnog efikasnog snabdijevanja zemnim gasom, kroz dalji razvoj gasnog sistema, a kroz slijedeće aktivnosti: - iniciranje aktivnosti na iznalaženju optimalnog rješenja snabdijevanja zemnim gasom
iz drugih izvora, u cilju povećanja sigurnosti snabdijevanja i obezbijeđenja potrebnih količina gasa,
- razvijati i implementirati projekte izravnanja godišnje potrošnje zennog gasa, u cilju povećanja ekonomičnosti transporta, a time i smanjenja cijena za krajnje potrošače
- preispitati potrebu za formirajnem podzemnog skladišta zemnog gasa što bi koristilo u pokrivanju vršnih opterećenja, i doprinjelo sigurnijem snabdijevanju ovim energentom (napuštena rudnička okna-Tuzla, Zenica),
- uključivanje GMRS ILIJAŠ – Misoča 50/8 (14,5) bar u funkciju snabdijevanja zemnim gasom područja Semizovca, Vogošće i Ilijaša. Značajno je riješiti veliki problem je napajanje zemnim gasom Vogošće, koja ima izgrađenu mrežu srednjeg i niskog pritiska, ali nema dovoljne količine zemnog gasa, zbog nedovoljnih kapaciteta primara, a time se omogućava snabdijevanje zemnim gasom glavnog gasnog prstena Kantona Sarajevo iz drugog pravca
- uvezivanje gasovoda Hrasnica-Igman-Hadžići, - realizaciju gasnog prstena p = 3 (4) bar na lokalitetima Blažuj-Hadžići-Rakovica, - podržavanje razvoja novih privrednih kapaciteta, koji koriste zemni gas u proizvodnji, - definisanje zemnog gasa kao "ekološkog goriva" u energetskoj strategiji Kantona Sarajevo, - modernizaciju sistema očitanja ugradnjom i upotrebom uređaja za daljinsko očitanje
utroška zemnog gasa, - uspostavu sistema upravljanja procesom mjerenja protoka gasa putem državnog mjeriteljskog nadzora nad količinama gasa, koje su u prometu u BiH, - Studija „Optimizacije opskrbe i korištenja energije u Kantonu Sarajevo“ treba da
uputi na organizacione i tehničke aspekte racionalnog korištenja energije. 2.12.4. Razvoj centralnog toplifikacionog sistema Razvoj centralnog toplifikacionog sistema definisan je kroz aktivnosti neophodne za postizanje globalnih ciljeva, koji omogućavaju da se osiguraju pretpostavke za organizovanje pouzdanog, modernog, efikasnog i profitabilnog sistema, u obezbjeđenju funkcije javnog gradskog grijanja. Osnovni zadatak pretpostavlja: - efektivnu i pouzdanu proizvodnju, distribuciju i transformaciju toplotne energije, - efikasnu i pravovremenu isporuku toplotne energije, - racionalno i komforno korištenje toplotne energije,
.
66
- ostarivanje usluge najvišeg kvaliteta, - ispunjavanje pozitivnih očekivanja korisnika, - zaštitu okoline, - održavanje stabilnog energetskog sistema Kantona Sarajevo, - organizaciju i sposobnosti menadžmenta, u skladu sa europskim trendovima, - preostali dio raspoloživih kapaciteta centralnih toplifikacionih sistema će se koristiti
za snabdijevanje toplotnom energijom planiranih objekata, gdje za to postoje tehničke pretpostavke i gdje je to ekonomski opravdano.
Sprovođenjem razvojnih planova (mjerenje utroška toplote, kao element upravljanja energijskim sistemom Toplana, zamjena konvektora radijatorima, zamjena ručnih ventila termostatskim, kompletiranje daljinskog upravljanja i kontrole, izgradnja kogeneracijskog postrojenja itd.) očekuje se postizanje značajnih ušteda u potrebama energenata. Veoma je važno napomenuti da kotlovska postrojenja centralnog toplifikacionog sistema, predstavljaju tzv. prekidne potrošače zemnog gasa i da kao takva omogućavaju supstituciju zemnog gasa tečnim gorivima. Ovo je značajno u periodima kada dolazi do značajnog smanjenja dotoka zemnog gasa ili u periodima ekstremno niskih vanjskih temperatura, kada je moguće usmjeriti raspoložive količine gasa ka potrošačima koji nemaju mogućnost supstitucije goriva. 2.12.5. Tečna goriva Prema razvojnim opredjeljenjima očekuje se porast broja motornih vozila za 48% (sa 92.062 u 2003. na 136.250 u 2023.) i porast udjela motornih vozila sa manjom specifičnom potrošnjom goriva. Značajan potrošač tečnih goriva, osim saobraćaja, je sistem KJKP Toplane, u periodima kada dolazi do značajnog smanjenja dotoka zemnog gasa ili u periodima ekstremno niskih vanjskih temperatura, kada je moguće usmjeriti raspoložive količine gasa ka potrošačima koji nemaju mogućnost supstitucije goriva. Očekuje se porast potrošnje tečnih goriva za cca 30%, pa će se učešće ovih goriva u ukupnom energetskom bilansu kretati od 35,1 % do 36,2%. Neophodno je dovesti skladišne kapacitete za tečna goriva, na zadovoljavajući nivo, prema europskim normama, za ovu vrstu objekata. 2.12.6. Čvrsta goriva Trend značajnog smanjenja učešća čvrstih goriva, kao posljedice širenja distributivnih gasnih mreža i supstitucije zemnim gasom, nastaviće se i planskom periodu (4,6% u 2003.godini na 4,0% u 2023. godini). Zahvaljujući poblematici klimatskih promjena i činjenici da je bio masa staklenički neutralan energent, došlo je do značajnog razvoja tehnologija korištenja bio mase (veoma niske emisije u atmosferu), te je moguće u ruralnim područjima korištenje drveta (najčešće u formi briketa i paleta), što će biti racionalnije od korištenja zemnog gasa, a ujedno će doći do smanjenja uvoza energije.
.
67
2.13. ZAŠTITA I UNAPRIJEĐENJE OKOLIŠA Spriječavanje nepovoljnog uticaja na okoliš i unaprijeđenje stanja okoliša kao aktivnosti: - Implementiranje zakononske regulative za okoliš koja je donešena na nivou entiteta; - Uspostavljanje Fonda za zaštitu okoliša Kantona Sarajevo; - Uspostavljanje odgovarajućeg monitoring okoliša kao dijela sistema za upravljanje
uticajima na okoliš; - Ojačavanje, uvezivanje i izgradnju kapaciteta institucija nadležnih za upravljane
okolinom; - Uvodjenje ekonomskih poticaja tj. stimulativnih i destimulativnih mjera u svim
područjima gdje je to moguće; - Izbor i uvodjenje indikatora održivog razvoja koji su u korelaciji sa monitoringom; - Izradu katastra emisije zraka, te rješavanje problema zagađenosti zraka usljed
pogoršanja nastalog zbog značajnog povećanja saobraćaja, odnosno povećanja broja motornih vozila, pogoršanja uslova (režima) vožnje i propusta u kontroli emisije iz vozila;
- Razvijanje, osavremenjavanje (modernizaciju) i jačanje javnog gradskog prevoza; - Unaprijeđivanje stanja kvaliteta površinskih voda, korita rijeka i očuvanje kvaliteta
podzemnih voda i izvorišta; - Smanjivanje nivoa zagađenja koje dolazi iz Istočnog Sarajeva i Pala rijekama
Miljackom, Dobrinjom, Kasindolskim potokom i Željeznicom; - Uvođenje predtretmana industrijskih otpadnih voda naročito onih koje se izljevaju u
rijeku Miljacku i Bosnu; - Obnova centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Butilama; - Proširenje i utvrđivanje zaštitnog pojasa oko deponije Smiljevići; - Ugradnja prečistača za tretman otpadne vode iz deponije Smiljevići; - Uvodjenje reciklaže komunalnog otpada sa ciljem izbjegavanja i smanjenja otpada; - Riješavanje problema inertnog i posebnog otpada, te otpada životinjskog porijekla; - Očuvanje neizgrađenog tla (posebno poljoprivrednog i šumsokg), a time i biološke
raznolikosti, očuvanje pejsažne vrijednosti, te ukupnog kvaliteta okoliša Kantona Sarajevo i šire, preduprijeđivanje nastajanja erozije i klizišta;
- Očuvanje biodiverziteta; - Inventarizaciju i valorizaciju flore i faune Kantona Sarajevo; - Izradu karte buke; zaštita od buke ostvariće se mjerama spriječavanja nastajanja buke,
utvrđivanjem i praćenjem nivoa buke, otklanjanjem i smanjivanjem buke na dopušteni nivo;
- Deminiranju svih minskih polja u Kantonu Sarajevo kao i utvrđivanju da li ih još ima i uklanjanju ostataka municije sa osiromašenim uranijumom na području „Tehničko-remontnog zavoda“ u Hadžićima;
- Edukaciju stanovništva. 2.14. ZAŠTITA STANOVNIŠTVA I DOBARA 2.14.1. Minska polja a) Područja sanacije
- Ukupna površina Kantona (parametri kod deminiranja) iznosi 1.268,5 km2.
.
68
- Ukupna sumnjiva površina (rizična površina detaljnog istraživanja) na području Kantona iznosi 146.765.091 m2 što iznosi 12,15% u odnosu na ukupnu površinu Kantona.
- Sumnjiva površina I kategorije (naselje i prostor uz naselje) iznosi 7.435.094 m2,
- Sumnjiva površina II kategorije (livadske površine) iznosi 32.379.078 m2 - Sumnjiva površina III kategorije (šumski kompleksi) iznosi 106.950.919 m2.
b) Etape realizacije deminiranja
Do sada je na području Kantona ukupno deminirano 6.000.000 m2. Procjene su da bi do 2010.god. bila očiščena sumnjiva površina I kategorije, ukoliko bi se sve odvijalo dosadašnjom dinamikom. Ostale dvije kategorije (II i III) se obilježavaju u cilju smanjenja rizika od mina dok se ne steknu uslovi za njihovo deminiranje.
2.14.2. Ugroženost područja Procjena ugroženosti područja od ratnih dejstava, elementarnih nepogoda i tehničkih katastrofa do kraja planskog perioda: a) Ugroženost područja Kantona Sarajevo od ratnih dejstava S obzirom na političko-bezbjedonosnu situaciju u regionu i prisustvo međunarodnog faktora ne očekuju se nikakva ratna dejstva, pa po tom osnovu ni ugroženost područja Kantona. Kontaminirana područja izazvana proteklim ratom, upotrebom municije sa osiromašenim uranijom se nalaze na području Kantona Sarajevo, na području općine Hadžići. Područje Kantona Sarajevo je kontaminirano i drugim vrstama kontaminacije te je potrebno izvršiti istraživanja radi poduzimanja mjera sanacije. Na području Kantona Sarajevo je evidentirano ukupno 241 sklonište, površine 41.674.85 m2, kapaciteta 37.660 osoba. b) Ugroženost područja Kantona Sarajevo od elementarnih nepogoda i tehničkih
katastrofa Prirodne nepogode su: klizišta, poplave, zemljotresi, lavine, šumski požari i dr. kao i neke vještački izazvane katastrofe (požari, eksplozije, kontaminacije, industrijski akcidenti i dr.). Na osnovu seizmotektonske karte BiH područje Sarajeva izdvojeno je pod VII° MCS. Ova vrijednost je računata za srednje uslove tla, što znači da bi trebalo obratiti pažnju na prirast seizmičkog intenziteta u lošim sredinama. Ovo je relativno visoka ocjena seimičnosti kojoj treba posvetiti posebnu pažnju pri urbanom planiranju i projektovanju. Potrebe zaštita od poplava zahtijevaju sinhronizovanu i ubrzanu akciju na sprovođenju preventivnih planskih mjera uređenja slivnih područja rijeka na teritoriji Kantona i to: rijeke Bosne, Miljacke, Zujevine, Željeznice, Dobrinje, Tilave. Na području Kantona Sarajevo je locirano oko 767 klizišta od čega je oko 402 aktivna i 365 neaktivnih. Od ukupne površine teritorija Kantona 2,1% je nestabilan teren, a posebno su ugrožene zone individualne stambene izgradnje, u pravilu, bespravno izgrađene.
.
69
Uzroci požara su veoma različiti, a javljaju se u naseljima, industrijskim zonama i šumskim kompleksima. Ostale elementarne nepogode: vjetrovi, lavine, nanosi snijega, eksplozije, kontaminacije, industrijski akcidenti (prosipanje kemikalija, požar i izgaranje sirovina koje nisu okolinski opasne, ali u slučaju požara nastaju otrovni gasovi) i sl. vezane su ili za klimatske uslove pojedinih područja, ili su efekti slični kao u uslovima rata, pa se zaštita od njih obezbjeđuje kroz usklađivanje planskih rješenja sa potrebama zaštite od ratnih dejstava. 2.15. KOMUNALNI OBJEKTI I POVRŠINE 2.15.1. Komunalna higijena (Prikupljanje, uklanjanje, deponovanje i upravljanje
otpadom) Planirana površina obuhvata je proširenje deponije sa sadašnjih 52,5 ha na 94,5 ha sa zaštitnim pojasom, a što bi zadovoljilo potrebe za odlaganjem otpada do 2023. godine. To proširenje obuhvata prostor današnjeg zaštitnog zelenog pojasa, čija granica će se korigovati u odnosu na predloženo proširenje. Na toj površini unutar granica sanitarne deponije je potrebno planirati lokaciju stočnog groblja-jama, za odlaganje leševa uginulih životinja. Za potrebe djelatnosti izgradnje i rekonstrukcije saobraćajnica koju obavlja KJKP „Rad“ potrebno je izgrađeni objekat - asfaltnu bazu, na lokalitetu Rajlovac, ukupne površine 9.000 m2 privremenog karaktera, pretvoriti u trajni. Zadržava se postojeći lokalitet (Paromlinska) za potrebe administracije, garaže, parkinga, servis radionice za vozila, a sve prilagođeno okolini, kao savremene građevine primjerene ambijentu.
2.15.2. Pijace i tržnice (snabdijevanje) Snabdijevanje građana na području Kantona Sarajevo će se obezbijediti:
- izgradnjom tržno-snabdjevačkog centra Stup sa pratećim sadržajima, - izgradnjom pijace na veliko na Mostarskom raskršću, - sanacijom i modernizacijom pijaca koje se zadržavaju na postojećim lokalitetima, - iznalaženjem novih lokacija i izgradnjom pijaca ili zatvorenih tržnica na njima.
Za dugoročne potrebe trebalo bi obezbjediti 0,27 m2/st. (ili 145.200 m2) tržno-pijačnih prostora. 2.15.3. Groblja (sahranjivanje) Za potrebe sahranjivanja povećaće se kapaciteti: - uređenjem novih parcela na groblju Vlakovo (povećanje kapaciteta groblja sa
sadašnjih 15.500 grobnih mjesta (12 grobnih polja) na 70.400 grobna mjesta (48 grobnih polja (površina od 77,0 ha),
- proširenjem groblja Bare (do 2.000 grobnih mjesta), - proširenjem groblja-mezarja Faletići (površine oko 7,3 ha), prvenstveno za članove
Bakija, - te rezervacijom za postplanski period za eventualno novo groblje Gornji Dolac.
.
70
Pored toga, urediće se (infrastrukturno, hortikulturno, izgradnjom ili rekonstrukcijom objekata kapela) i održavati (čišćenje) aktivna i zatvorena groblja. (Groblja: Obad, Bare, Lav, Stadion, Sv.Josip, Sv.Marko, te groblja “Haluge” u Ilijašu, groblja u Hadžićima…).
2.16. BILANS POVRŠINA Tabela 18. Pregled bilansa površina
Površine Namjena površina ha %
Građevinsko zemljište 25.726,64 20,28 Vode i vodne površine 5.398,74 4,26 Šumsko zemljište 59.309,40 46,76 Poljoprivredno zemljište 36.414,96 28,71
UKUPNA POVRŠINA 126.849,74 100,00 Od čega posebno zaštićeni prostori 62.970,60 49,64
.
71
3. ODLUKA O PROVOĐENJU PROSTORNOG PLANA
Na osnovu člana 12. stav 1. tačka f) i l), člana 18. stav 1. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04) i člana 47. stav 1. Zakona o prostornom uređenju („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 7/05), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 31.08. 2006. godine, donijela je ODLUKU O PROVOĐENJU PROSTORNOG PLANA KANTONA
SARAJEVO ZA PERIOD 2003. DO 2023. GODINE Uvod
Član 1. Ovom Odlukom se uređuje provođenje Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine (u daljem tekstu: Prostorni plan) i sastavni je dio Prostornog plana. Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i na taj način obezbijeđuje se realizacija Prostornog plana. Odlukom se obuhvataju: • Program mjera prostornog uređenja i aktivnosti za provođenje Prostornog plana, kroz koje se razrađuju mjere ekonomske politike, mjere zemljišne politike, investiciona i poreska politika,obaveze u pogledu detaljnijeg uređenja prostora, te obaveze izrade izvještaja o stanju u prostoru u dvogodišnjim periodima. • Detaljna uputstva kojima se osigurava usklađivanje prostorno planske dokumentacije.
Član 2. Prostorni plan sadrži prostornu i privrednu strukturu Kantona Sarajevo, sistem naselja, sistem razvojne infrastrukture, osnove za uređenje i zaštitu prostora, prostornih mjerila i smjernice za privredni razvoj, za očuvanje i unapređenje prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti, mjere za unapređivanje i zaštitu okoliša, te druge elemente od važnosti za Kanton Sarajevo kao što su svrsishodno korištenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija građevinskog i drugog zemljišta. Ovom Odlukom naročito se uređuje granica obuhvata Prostornog plana, granice urbanih područja, granice građevinskog zemljišta van urbanih područja sa namjenama i opisom, uslovi građenja vezani za uređenje građevinskog zemljišta i važeće dokumenate prostornog uređenja, urbanističko-tehnički i drugi uslovi za izdavanje urbanističke saglasnosti na područjima za koja nije predviđena obaveza donošenja detaljnih planova, utvrđivanje odnosa za građevine od značaja za državu BiH, Federaciju i Kanton, uslove smještaja privrednih sadržaja u prostoru, uslove smještaja društvenih djelatnosti u prostoru, uslove korištenja prostora na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zonama i zaštićenim područjima, mjere očuvanja kulturno-historijskog nasljeđa, mjere očuvanja zaštićenih područja prirodnih vrijednosti, mjere za prostorno uređenje, očuvanje i unapređenje područja posebnih obilježja Kantona (Federacije), postupanje sa otpadom, uslovi za lociranje i korištenje deponija komunalnih otpada, mjere spriječavanja nepovoljnih uticaja na okoliš, mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za spriječavanje stvaranja svih barijera za lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih
.
72
nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja i mjere provedbe: obavezu izrade drugih prostorno-planskih dokumenata za uža područja unutar područja Prostornog plana, područja na kojima se primjenjuju posebne razvojne i druge mjere, područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru.
Član 3. U provođenju Prostornog plana obavezno se primjenjuju važeći propisi Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo iz oblasti prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, zaštite prirode, zaštite voda, zaštite šuma i šumskog zemljišta, zaštite poljoprivrednog zemljišta, cesta, željezničkog saobraćaja, vazdušnog saobraćaja, elektroenergetike, zaštite vazduha, zaštite od buke i svi drugi propisi koji na bilo koji način uređuju odnose u oblasti uređenja prostora i zaštite životne sredine. Navedeni prospisi u prethodnom stavu primjenjuju se na području obuhvata Prostornog plana samo u obimu koji je u nadležnosti Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 4.
Poslovi provođenja Prostornog plana koji nisu uređeni propisima iz prethodnog člana, obavljaće se u skladu sa najšire prihvaćenim stručnim standardima. U slučaju spora koji se stručni standardi moraju primijeniti odluku će donijeti nadležno ministarstvo Kantona Sarajevo na prijedlog Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. 3.1. Granice 3.1.1. Granice obuhvata Prostornog plana
Član 5.
Granica obuhvata Kantona Sarajevo počinje sa kote 2070 zvanoj “Pašina planina” ide na sjeverozapad grebenom na kotu 2088 zvanom “Đokin Toranj” koji se nalazi na tromeđi naseljenih mjesta Dujmovići, Vrhovine i Zelumići ide dalje granicom naseljenih mjesta Dujmovići i Zelumići grebenom na Bezimenu kotu 1954 gdje je tromeđa naseljenih mjesta Dujmovići, Zelumići i Ljuta, nastavlja granicom naseljenih mjesta Dujmovići i Ljuta u pravcu sjeverozapada sa lijeve strane kote 1613 “Poljice” preko “Šljemena” i dolazi na kotu 1457 “Mlakve” gdje je četveromeđa naseljenih mjesta Rakitnica, Ledići, Dujmovići i Ljuta, nastavlja granicom naseljenih mjesta Rakitnica i Ljuta jugozapadno iznad k.č. 2596/1 putem i dolazi na parcelu k.č. 2511 zvana “Lokvanj” te dolazi iznad parcele k.č. 2514 na mjesto zvano “Mlakva”, penje se na “Janjetu Glavicu”, skreće na put i dolazi na “Lugov Rad” kota 1491 gdje je tromeđa naseljenih mjesta Tušila, Rakitnica i Ljuta, ide dalje granicom naseljenih mjesta Tušila i Ljuta, skreće prema jugozapadu na kotu 1321 te sa nje na kotu 1467, produžava u istom smjeru pravom linijom na kotu 1534, lomi se pod uglom od 270° i izlazi na kotu 1774 zvana “Puzin” gdje je tromeđa naseljenih mjesta Tušila, Ljuta i Grabljevina odnosno tromeđa opština Kalinovik, Konjic i Trnovo. Granica obuhvata produžava na jugoistok idući kroz državnu šumu te dolazi sa sjeverne strane “Puzimskog groblja”, ide na sjeverozapad preko poteza zvanog “Jelenača” granicom naseljenih mjesta Tušila i Gradiljina te dolazi do kote “Ploča” iznad “Bjelovka”, ide na jugozapad do kote “Struga”, lomi se idući na sjeverozapad preko “Oble glavice” te dolazi na “Visoku Glavicu”, produžava preko “Glavice”, “Velikog Stubara” i “Malog Stubara” i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Bobovica, Tušila i Luka, ide u pravcu juga preko kote “Kaoče” 1893,1 i dolazi do tromeđe
.
73
naseljenih mjesta Luka, Bobovica i Lukomir odnosno kote “Streha”, produžava na sjeverozapad idući nizvodno potokom Medžeđa i dolazi do njegovog ušća u rijeku Rakitnicu, produžava uzvodno rijekom Rakitnicom te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Lukomir, Umoljani i Bobovica koja je udaljena 400 m uzvodno od ušća potoka koji dolazi od “Bukovog dola”. Granica obuhvata produžava na sjeverozapad te dolazi do sjeveroistočnog ugla parcele “Bešlića klanca” vlasništvo Čomor Begana i Alije iz Lukomira, nastavlja na sjeverozapad idući međom između parcela k.č. 1721 i 1720/1 zvane “Samograd”, nastavlja na sjeverozapad idući preko kota “Ogranj” i “Kobilica” te “Marića Gvozda”, te preko kote 1906 zvana “Vaganj” dolazi do kote “Krvavac” 2063,4 koja se nalazi na tromeđi opština Trnovo, Konjic i Hadžići, produžava na sjeverozapad preko kote “Okruglo” te dolazi do kote “Krnja jela” 1724 koja se nalazi na tromeđi naseljenih mjesta Ljubovčići, Gornja Bioča i Lukomir, produžava u pravcu juga idući preko kote “Krnja jela” i dolazi do kote “Javorak” 1742, ide na jugozapad do kote 1661 “Visin”, skreće na sjeverozapad idući preko kote “Medena glava” te dolazi do kote “Mali Visin” 1576, lomi se idući na jugozapad te dolazi do kote 1246 zvanoj “Vukovo polje”, skreće na sjeverozapad do kote 1341, produžava na sjeveroistok i dolazi na kotu 1388 sa koje nastavlja na sjeverozapad presijecajući put Džepi – Korča i dolazi na kotu 1577 zvana “Klek”, nastavlja na sjeverozapad idući sa jugozapadne strane kote “Pleševac” 1604 i dolazi do kote “Crni Vrh”, produžava na sjever te dolazi sa južne strane “Mijatove pečine” ide grebenom na istok i dolazi na kotu 1460 “Volujak”, ide u pravcu sjevera preko “Obera šuma” i kote “Lise” te dolazi do kote “Veliki čair”, produžava u pravcu zapada krivudajući te dolazi na kotu “Lukavice”, nastavlja na sjeverozapad do kote “Padovani”, nastavlja u istom pravcu idući preko mjesta “Karaula” presjecajući put Sarajevo-Mostar idući granicom K.O. Korča i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Bradina, Donja Raštelica i Vukovići, produžava na sjeverozapad idući preko kota “Stjenica” i “Plane kose” te sjeveroistočnom stranom šume “Palike kosa” te dolazi do kote “Raskerčić kose” nastavlja preko državne šume “Ivan” i dolazi do četveromeđe naseljenih mjesta Gornja Raštelica, Bradina, Repovci i Tuhobići odnosno kote “Veliko šljeme” 1534, produžava na sjeverozapad i dolazi do Crne rijeke odnosno mjesta koje je 150 m udaljeno nizvodno od ušća Vrtljanskog potoka i potoka Babin do odnosno tromeđe opština Kreševo, Hadžići i Konjic, nastavlja na sjeveroistok idući sredinom Crne rijeke i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Vidasovci, Grab i Gornja Raštelica ide uzvodno sredinom Crne rijeke i dolazi do ušća u istu Česmen potoka, nastavlja uzvodno sredinom Crne rijeke te kroz državnu šumu “Tmor” dolazi do kote “Tmor” 1315, produžava na istok i dolazi do kote “Vis” 968, produžava na istok i dolazi na južni rub parcele k.č. 1263 odnosno na Bijelu rijeku ide na sjever nizvodno Bijelom rijekom i dolazi do ušća Bijele rijeke u Lepenicu na mjestu “Sastavci”, granica ide nizvodno sredinom rijeke Lepenica do mjesta “Stjenice”, skreće na istok izlomljenom linijom granicom K.O. Pazarić preko kote “Sevit kosa” 868 do međe parcela k.č. 616 i 593/1 gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Medvjedica, Toplice i Zabrđe, produžava u pravcu jugoistoka granicom K.O. Pazarić do mjesta gdje južni dio parcele 636 dolazi do granice K.O. Drozgometva gdje se nalazi četveromeđa naseljenih mjesta Medvjedica, Zabrđe, Mokrine i Korijen, nastavlja granicom K.O. Drozgometva i Bukovica do mjesta gdje međa istočnog dijela parcele k.č. 591 K.O. Bukovica izlazi na rijeku Lepenicu, ide nizvodno sredinom rijeke do ušća rijeke Toplice gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Mokrine, Zabrđe i Bukovica, produžava nizvodno sredinom rijeke Lepenice do tačke gdje zapadni dio parcele k.č. 745 K.O. Bukovica dolazi do rijeke i granicom K.O. Drozgometva i Bukovica dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Mokrine, Bukovica i Košćan, skreče u pravcu jugozapada do tromeđe naseljenih mjesta Košćan, Bukovica i Solakovići, ide u pravcu jugoistoka do mjesta na kome put od zaseoka Brda dolazi do granice K.O. Drozgometva, gdje je tromeđa naseljenih mjesta Košćan, Solakovići i Buturevići, nastavlja granicom K.O. Drozgometva Kulješ do međe parcele 209/2 i 302/6 gdje je tromeđa naseljenih mjesta Buturevići, Solakovići i Gojakovac, dalje ide
.
74
granicom K.O. Drozgometva i Kulješ do kote “Međeđa Lokva” gdje je četveromeđa naseljenih mjesta Buturevići, Gojakovac, Tulica i Drozgometva, produžava u pravcu sjeveroistoka preko kote “Oštrik” izbija na kotu “Plješevac” gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Drozgometva, Tulica i Rudnik a ujedno i tromeđa opština Hadžići, Kiseljak i Ilidža. Od opisane tromeđe granica ide u pravcu sjevera do potoka koji se ulijeva u rijeku Lepenicu što čini tromeđu naseljenih mjesta Rudnik, Tulica i Azapovići, nastavlja prema sjeveru u krivoj liniji granicom K.O. Rakovica i K.O. Kuliješ do ceste Sarajevo-Kiseljak gdje je tromeđa naseljenih mjesta Rudnik, Azapovići i Buhotina, produžava cestom prema Kiseljaku do kote 625 na kojoj je tromeđa naseljenih mjesta Buhotina, Azapovići i Grahovci, ide dalje prema sjeverozapadu granicom katastarskih opština Rakovica i Kuliješ do puta koji izbija ispod naseljenog mjesta Vela na granici katastarskih općina Rakovica i Kuliješ kod k.č. 128/132 gdje je tromeđa naseljenih mjesta Vela, Buhotina i Grahovci, nastavlja u krivoj liniji prema sjeveru i zapadu granicom katastarskih općina Rakovica i Kuliješ do tromeđe naseljenih mjesta Vela, Grahovica i Draževići, produžava do tromeđe općina Ilidža, Kiseljak i Visoko koja se nalazi na tromeđi katastarskih općina Rakovica, Palež i Goduša, nastavlja na jugoistok te istok idući međama parcela 1095/1, 1096, 560/61, 560/246, 560/248, 560/55 i 560/56, nastavlja na jugoistok idući južnim dijelom parcele k.č. 560/63 te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Vidovići, Goduša i Vela produžava putem do tromeđe naseljenih mjesta Vela, Zenik i Vidovići, produžava putem Goduša-Gornja Bioča te južnom stranom parcela k.č. 1105/189, 1105/180, 1105/181, 1105/191 i 1105/190 te dolazi do tromeđe općina Ilijaš, Visoko i Ilidža, produžava u pravcu sjevera idući krivom linijom između parcela 1105/173, 1105/85, 1105/143, 1105/138 i 1105/1 i dolazi do četveromeđe naseljenih mjesta Gornja Bioča, Čatići, Čifluk i Donja Bioča, produžava u pravcu sjevera granicom katastarskih općina Crnotina i Kralupi krivom linijom između parcela 16 i 36 preko kote “Višegrad” pa istočnom stranom parcela 1105/121, 1105/116, 359/197, 359/48 i 359/194 i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Donja Bioča, Čifluk i Luka, podužava na sjever do južnog dijela parcele 359/38 ide između parcela ostavljajući sa lijeve strane parcele 359/47, 359/46 i 359/193 zatim istočnom stranom parcele 359/8 produžava putem Zbilje-Čatići do tromeđe naseljenih mjesta Luka, Čifluk i Kadarići dalje ide sjeveroistočnom stranom parcele 359/8 do tromeđe naseljenih mjesta Kadarići, Čifluk i Balibegovići koja se nalazi na najistočnijem dijelu parcele 359/8, skreće u pravcu sjeverozapada istočnom stranom parcela 359/8, 359/37 i 359/414 izbija na put Zbilje-Čatići ide tim putem do četveromeđe naseljenih mjesta Balibegovići, Čifluk, Vlajčići i Ljubnići koja se nalazi na najsjevernijem dijelu parcele k.č. 359/414, nastavlja u pravcu sjeverozapada istočnom stranom parcela k.č. 359/412, 359/179, 359/29, 359/76, 1589/3 i 359/53 K.O. Kralupi, produžava putem Zbilje-Čatići do četveromeđe naseljenih mjesta Ljubnići, Vlajčići, Zbilje i Banjer koja se nalazi na trigonometrijskog tački “Dobrovo”, dalje ide seoskim putem Čekrčići-Zbilje-Kralupi do tromeđe naseljenih mjesta Banjer, Zbilje i Vrelo koje se nalazi na najjugoistočnijem dijelu parcele broj 259, skreće na sjever putem Čekrčići-Zbilje do tromeđe naseljenih mjesta Dalipolje, Banjer i Vrela koja se nalazi na raskršću puteva iz Čekrčića i Dalipolja, produžava u pravcu sjevera krivudavim odvojkom seoskog puta koji vodi iz Dalipolja, ide zatim seoskim putem Čekrčići-Banjer do tromeđe naseljenih mjesta Banjer, Dalipolje i Čekrčići koja se nalazi na mjestu gdje se seoski put ukršta sa potokom Čekrčići, nastavlja međom parcele 255/1 i izlazi na seoski put Dalipolje-Zbilje, nastavlja zapadnim dijelom parcele 123/1 pa između parcela k.č. 46/4, 46/5 i 46/1 dolazi na tromeđu naseljenih mjesta Banjer, Čekrčići i Odžak, produžava nizvodno rijekom Bosnom do tromeđe naseljenih mjesta Odžak, Čekrčići i Donja Vratnica koja leži na sredini rijeke Bosne u visini k.č. 615 K.O. Vratnica, dalje granica ide na sjever pored parcele 614/3 na trigonometar “Golubnjak” presjeca prugu Sarajevo-Zenica ide pored parcela 596/3 i 596/8 južnom stranom posjeda Balorda Joke udove Milana i dr., obuhvata parcelu k.č. 1/1 i izlazi na tromeđu naseljenih mjesta Odžak, Donja Vratnica i Potkraj koja se nalazi na koti na
.
75
sastavu parcela 1/1 K.O. Odžak i 64/1 K.O. Potkraj gdje je ujedno i tromeđa opština Ilijaš, Visoko i Breza, produžava na sjeveroistok i dolazi na trigonometar zvani “Jasike” koji je tromeđa naseljenih mjesta Potkraj, Lješevo i Odžak, ide u pravcu juga granicom katastarskih opština Potkraj i Elešehovići te Podgora i Elešehovići te dolazi preko trigonometra zvanog “Jame” do tromeđe naseljenih mjesta Vrbovik, Lješevo i Potkraj ide na jug granicom katastarskih opština Vrbovik i Elešehovići te dolazi do zapadnog dijela parcele k.č. 23/3, nastavlja u pravcu juga idući putem za naselje Vrbovik i izlazi na rijeku Stavnju prolazeći pored parcela k.č. 95/2, 93/1, 95/1 i 93/5 K.O. Vrbovik, ide uzvodno rijekom Stavnjom i dolazi do tromeđe naseljenih mejsta Župča, Podlugovi i Vrbovik ide na istok međama između parcela k.č. 796 i 882, prelazi put Podlugovi-Vareš te nastavlja uzvodno Bezimenim potokom do njegovog izvora odnosno mjesta gdje put iz Dolica dolazi do izvora Bezimenog potoka ide na istok međama parcela k.č. 829, 833/2, 846/1, 838/3, 837 i 834 K.O. Podgora i dolazi do puta Mrakovo-Župča kojim produžava na istok i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Župča, Mrakovo i Sovrle kod muslimanskog groblja ide na istok putem ostavljajući parcele 1196/1, 1199/2, 1199/1, 1201/2 i 1201 u naselju Župča te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Župča, Popovići i Mrakovo, produžava u istom pravcu idući međama parcela k.č. 1205/2, 483/5, 1204, 1205/2, 483/5 i 383/4 koje ostaju u naselju Župča te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Podgora, Župča i Popovići odnosno mjesta gdje Bezimeni potok presjeca put Mrakovo-Župča, ide na istok Bezimenim potokom koji prolazi između parcela k.č. 1205, 445/1, 443/3, 480, 446, 78/1 i 55/1 te dolazi do izvora Bezimenog potoka kod parcele 2242/144 gdje je i troomeđa naseljenih mjesta Podgora, Popovići i Očevlje ide putem na istok ostavljajući parcelu 2242/1 jednim dijelom u naselju Popovići a drugim dijelom u naselju Očevlje ide putem Misoča Donja-Očevlje te dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Očevlje, Misoča Donja i Popovići odnosno do mjesta u blizini kote “Crveno brdo”. Granica obuhvata nastavlja u pravcu istoka putem Taračin Do-Popovići te kod južnog dijela parcele 2241/1 izlazi na rijeku Misoču odnosno tromeđu naseljenih mjesta Očevlje, Tarčin Do i Misoča ide u pravcu sjevera sredinom rijeke Misoče te dolazi do sjeveroistočnog ugla parcele 2518 odnosno tromeđe naseljenih mjesta Očevlje, Taračin Do i Slivno, ide uzvodno rijekom Misočom ostavljajući sa desne strane parcelu k.č. 82/1 te dolazi do ušća potoka Bujačin u rijeku Misoču, nastavlja uzvodno potokom Bujačin i dolazi do puta Slivno-Nasići, produžava pored parcela 759, 773, 774 i 781 K.O. Trtorići koje pripadaju naseljenom mjestu Nasići i dolazi do trigonometra koji leži na južnom dijelu parcele 781 produžava pored parcela 797, 799, 800 i 816 koje pripadaju naseljenom mjestu Nasići i dolazi do četveromeđe naseljenih mjesta Nasići, Čemernica, Višnica i Taračin Do odnosno do kote “Kruševine” koja se nalazi na jugozapadnoj strani parcele 817/2 gdje je ujedno i tromeđa opština Breza, Ilijaš i Vareš, ide u pravcu sjevera preko mjesta zvanog “Ždrijelo”, ide potokom koji cijepa parcelu k.č. 60/5 vlasništvo Đurić Riste nastavlja putem preko potesa “Radina” te dolazi do mjesta gdje Ilijaški potok presjeca put koji vodi iz naselja Nasići, produžava uzvodno Ilijaškim potokom i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Čemernica, Mahmutovića Rijeka i Nasići ide potokom uzvodno i dolazi do mjesta zvanog Bregovi odnosno mjesta gdje izvire Ilijaški potok, produžava na sjeverozapad istočnim međama parcela 527/1 i 527/2 te preko kose “Markatovac” dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 60/1, gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Mahmutovića Rijeka, Čemerno i Orahovo, produžava na sjeverozapad te dolazi do mjesta gdje se u rijeku Misoču ulijeva potok Selište gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Orahovo, Zakutnica i Čemerno, ide uzvodno rijekom Misočom te dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 75/1 K.O. Trtorići gdje je ujedno i tromeđa naseljenih mjesta Zakutnica, Seoci i Orahovo, odnosno tromeđa opština Ilijaš, Breza i Vareš. Granica obuhvata ide uzvodno rijekom Misočom do ušća potoka Šumarak u istu, produžava na istok potokom Šumarak u dužini od 30 m do mjesta gdje ovaj presjeca željezničku prugu, produžava na sjeveroistok idući prugom do naselja Kunosići gdje je tromeđa naseljenih mjesta Kunosići, Zakutnica i Seoci, produžava izlomljenom linijom u
.
76
pravcu sjeveroistoka željezničkom prugom za Okruglicu do tromeđe naseljenih mjesta Kunosići, Seoce i Okruglica koja se nalazi na ušću Pržuljskog potoka u rijeku Blažu na mjestu “Duga Luka”, ide u pravcu jugoistoka uzvodno Pržuljskim potokom do tromeđe naseljenih mjesta Kunosići, Okruglica i Kunosići opština Vareš koja se nalazi na ušću potoka Jele u Pržuljski potok, produžava uzvodno Pržuljskim potokom do tromeđe parcela 115/18, 115/26 i 115/130 K.O. Kunosići, skreče u pravcu jugoistoka do tromeđe parcela k.č. 115/18, 115/13 i 115/27 K.O. Kunosići, ide zatim preko mjesta “Jela”, skreće na jug i ide sredinom puta od Kunosića za Han Karaulu i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Kunosići, Zakutnica i Kunosići općina Vareš, produžava u pravcu jugoistoka siječe Kunosički potok i dolazi na tromeđu parcela k.č. 126/1, 126/11 i 126/122, presjeca željezničku prugu pa izbija na mjesto “Alina bašča” na sjeverozapadnom uglu parcele k.č. 441 K.O. Stomorine gdje je tromeđa naseljenih mjesta Lađevići, Zakutnica i Kunosići, produžava na istok sijekući put iz Lađevića za Kunosiće, skreće pod pravim uglom prema sjeveru ostavljajući sa desne strane k.č. 436/4 K.O. Stomorine i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Buljetovina, Lađevići i Kunosići, produžava u pravcu sjevera krivudavim putem ka “Željezničkoj kosi” gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Hadžići, Buljetovina i Kunosići, skreće u pravcu sjeverozapada granicom katastarskih općina Hadžići, Crna Rijeka i Kunosići kroz državnu šumu i dolazi do ušća potoka Kosica u potok Morina Voda gdje je ujedno četveromeđa naseljenih mjesta Hadžići, Kunosići, Čeče i Toljenak, dalje putem ide preko trigonometra na potesu “Hanište” gdje je tromeđa naseljenih mjesta Kamenica, Hadžići i Toljenak, produžava u pravcu sjeveroistoka desnom stranom puta za Toljenak i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Kamenica, Toljenak i Ravne koja se nalazi na mjestu “Brci” kraj trigonometrijske tačke, nastavlja na sjeveroistok ostavljajući sa lijeve strane k.č. 1361 K.O. Blaža i dolazi do trigonometra koji se nalazi na potesu “Šuplji kamen”, produžava u istom pravcu do izvora potoka Gnionica ide nizvodno potokom do njegovog ušća sa potokom Studenac na mjestu zvanom “Ravne Ploče”gdje je ujedno i tromeđa naseljenih mjesta Kamenica, Ravne i Musići odnosno tromeđa općina Vareš, Ilijaš i Olovo, produžava u pravoj liniji na jugozapad do kote “Velika obla glava”, skreće u pravcu jugoistoka do kote zvana “Mala obla glava” ide do kote “Lilice” te do kote “Pečena” skreće u pravoj liniji na istok i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Krivajevići, Kamenica i Musići, koja se nalazi na koti “Debelo brdo” dalje ide potokom Potočani do kote “Katkina korita”, produžava na jug do tromeđe naseljenih mjesta Krivajevići, Musići i Ajdinovići, nastavlja u pravcu juga do potoka Malinovica, ide u izlomljenoj liniji sjevernom granicom k.č. 622/3 K.O. Hadžići do puta te putem do tromeđe naseljenih mjesta Krivajevići, Sudići i Ajdinovići, nastavlja putem na jugoistok do tromeđe koju čine k.č. 640/17 K.O. Dragoradi, 740/23 K.O. Sudići i 237/5 K.O. Kruševo, skreće u pravcu jugoistoka idući krivudavom linijom ostavljajući sa desne strane k.č. 640/17, 640/1, 640/16, 640/21, 637, 636, 129, 126/1, 142/2, 144, 142/1, 145, 150/1, 147/3, 147/1, 147/2, 150/3, 150/4, 150/2, 151, 149/1, 149/2, 130/8, 140/2, 140/3, 140/4, 139, 138/3, 138/2, 138/1, 108, 152/1 i 154 K.O. Dragoradi i k.č. 237/5, 237/2, 237/6, 361/3, 361/2, 361/4, 361/1, 361/7, 359/4, 359/3, 359/2, 337/8 i 264/1 K.O. Kruševo te dolazi do četveromeđe naseljenih mjesta Dragoradi, Gajine, Ajdinovići i Kruševo, produžava na jugoistok granicom katastarskih općina Dragoradi i Kruševo do mjesta zvanog Kutić gdje se nalazi tromeđa naseljenih mjesta Vladojevići, Dragoradi i Kruševo, nastavlja na jugoistok u pravoj liniji do mjesta “Rudina voda” putem između katastarskih općina Dragoradi i Kruševo ostavljajući sa desne strane k.č. 661/1 K.O. Dragoradi a sa lijeve strane k.č. 381 K.O. Kruševo i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Banja Lučica, Dragoradi i Kruševo, ide na jugoistok preko potesa zvanog “Grabik” ostavljajući sa desne strane katastarske parcele k.č. 1/1 i 2 K.O. Banja Lučica i sa lijeve strane k.č. 381 K.O. Kruševo i dolazi do tromeđe naseljenih mjesta Kruševo, Banja Lučica i Vladojevići, produžava na jugoistok idući granicom naseljenih mjesta Vladojevići i Banja Lučica preko potesa “Hrastov gaj” i dolazi do granice između Entiteta utvrđene “Dejtonskim mirovnim sporazumom – Anex
.
77
2” Sporazum o međuentitetskoj liniji razgraničenja i relevantnim pitanjima potpisan 21.11.1995.god. sastavni dio su karte R = 1:50.000 gdje je ucrtana granica između Entiteta, produžava na jugozapad idući granicom između Entiteta utvrđene u Dejtonu koja je ucrtana na kartama R = 1:50.000 i dolazi do mjesta gdje naprijed navedena granica presjeca Lukavičku cestu u tački broj 37 utvrđenoj “Arbitražnom odlukom za naselja Dobrinja I i IV objavljenoj u Službenom glasniku BiH 11/2001.god. produžava na jugozapad idući tačkama br. 36, 35, 34, 33, 32, 31, 30, 29, 28, 27, 26, 25, 24, 23, 22, 21, 20, 19, 18, 17, 16, 15, 14, 13, 12, 11, 10, 9, 8, 7, 6, 5, 4, 3, 2 i dolazi do tačke broj 1 koja se nalazi na Aerodromskoj ulici (sastavni dio Arbitražne odluke za naselje Dobrinja I i IV objavljenoj u Službenom glasniku BiH 11/2001. su koordinate tačka od 1-37 kao i linija razgraničenja povučena na listovima (R=1:1.000). Granica obuhvata Kantona Sarajevo produžava na jugozapad te jugoistok idući granicom između Entiteta utvrđene Dejtonskim mirovnim sporazumom – Anex 2” Sporazum o međuentitetskoj liniji razgraničenja i relevantnim pitanjima potpisan 21.11.1995.god. (Sastavni dio Sporazuma su karte R = 1:50.000 na kojoj su ucrtane granice između Entiteta) i dolazi do tačke koja se nalazi 400 m jugozapadno od kote “Trijeska”, a na granici naseljenih mjesta Zagor i Janići, produžava na jugozapad u pravoj liniji i dolazi na greben “Golica”, nastavlja u istom pravcu kroz državnu šumu i dolazi do raskršća puteva na grebenu “Kučišta”, nastavlja šumskim putem u pravcu juga i dolazi do grebena “Dolci” gdje je četveromeđa naseljenih mjesta Zagor, Zbič, Kozarovići i Janići, nastavlja u pravcu jugozapada kosom preko grebena “Busel” i dolazi na raskršće puteva na koti “Vlahinja” gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Zbič, Grebak i Zagor nastavlja na jugozapad idući putem preko “Talova brda” i dolazi do grebena “Kereša” gdje je tromeđa naseljenih mjesta Grebak, Balbešići i Zagor, produžava u istom pravcu idući preko grebena “Mataljka” i izlazi na “Kozji brijeg” sa kojeg produžava na jugozapad idući nizvodno Dubokim potokom i dolazi do tromeđe naseljenih mjeta Grebak, Mazlina i Balbašići, produžava do mjesta zvanog “Stara Karaula” te nizvodno Dubokim potokom i dolazi na kotu “Husov do” odnosno “Nadmandra” gdje je i tromeđa naseljenih mjesta Mazlina, Dragomlići i Balbašići odnosno tromeđa općina Trnovo, Ustikolina i Kalinovik. Granica obuhvata produžava na zapad granicom naseljenih mjesta Balbašići i Dragomlići, skreće prema sjeverozapadu do mjesta zvanog “Nikolić Brezje” gdje je tromeđa naseljenih mjesta Krsmanići, Balbašići i Dragomlići, ide na zapad granicom naseljenih mjesta Krsmanići i Dragomlići iznad “Rude Glave” gdje obilazi k.č. 3921 sa lijeve strane kote 1249 “Oštri Vrh” kreće kosom na mjesto zvano “Poprdljivi do” gdje je tromeđa naseljenih mjesta Krsmanići, Sjeverovići i Dragomlići, nastavlja granicom naseljenih mjesta Sjeverovići i Dragomlići na zapad putem iznad “Jasika” do mjesta zvanog “Lice” iznad k.č. 3964 zvane “Rupe” odakle se odvaja put za “Šišiče”, ide do potesa “Igrište” kota 1451 iznad k.č. 3943, nastavlja na zapad do mjesta zvanog “Borovača” na putu koji dolazi od “Lijeskovog dola” iznad “Vaganja” odnosno posjeda Golijanin Relje, produžava granicom naseljenih mjesta Česina strana i Unkovići iznad k.č. 3899/2 i puta do “Ljeskovog dola” do “Vaganja”, zatim putem iznad k.č. 3948 zvani “Borovci” i dolazi iznad k.č. 3855 na mjestu zvano “Vareška strana” gdje se nalazi put koji vodi iz Unkovića za Češinu stranu gdje je i četveromeđa naseljenih mjesta Bašci, Češina strana, Unkovići i Varizi ide naprijed pomenutim putem na jugozapad u dužini od 800 m i izlazi nagranicu između Entiteta utvrđene Dejtonskim mirovnim sporazumom - Anex 2 “Sporazum o međuentitetskoj liniji razgraničenja i relevantnim pitanjima potpisan 21.11.1995.god. (Sastavni dio potpisanog Sporazuma su i karte R = 1:50.000 na kojima je povučena linija razgraničenja između Entiteta) i dolazi do potesa “Krojačice Klanac” na kome je i tromeđa naseljenih mjesta Kozja Luka, Godinja i Gvozno, produžava na jugozapad idući granicom između naseljenih mjesta Godinja i Gvozno te dolazi do kote 2070 zvane “Pašina planina” odnosno mjesta odakle je opis granice Kantona Sarajevo i počeo.
.
78
Ukupna površina Kantona Sarajevo u granicama opisanim u prethodnom stavu iznosi 1.268,50 km2. 3.1.2. Granice urbanih područja Urbano područje Sarajevo (Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilidža i Vogošća)
Član 6. Granica urbanog područja Sarajeva (Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilidža i Vogošća) počinje od tromeđe općina Ilidža, Hadžići i Kiseljak i ide u pravcu sjeveroistoka i sjevera granicom općina Ilidža i Kiseljak sve do tačke sa koordinatama y = 6514314 i x = 4861878 koja se nalazi na granici općina Ilidža i Kiseljak kč. 546 K.O. Kobiljača gdje se lomi i nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcelu k.č. 546, 578, 579, 580, 646, 645 K.O. Kobiljača dolazi do trigonometra 1408 produžava do trigonometra 785 sijekući parcele k.č. 601, 645, 644, 605, 1359 (put), 616, 633, 624, 625, 1360 (put), 287, 288, 289 i 294 K.O. Kobiljača tu se lomi i nastavlja u pravcu jugoistoka do tačke sa koordinatama y = 6515943 i x = 4861890 (granica K.O. Kobiljača i K.O. Rakovica) sijekući parcele k.č. 294, 282 i 271 K.O. Kobiljača, te nastavlja istočno, sjeverno i sjeveroistočno granicom K.O. Kobiljača i K.O. Rakovica do tromeđe K.O. Kobiljača, Rakovica i Zenik zatim nastavlja istočno i jugoistočno granicom K.O. Zenik i K.O. Rakovica do tromeđe K.O. Gladno Polje, Rakovica i Zenik zatim nastavlja istočno i sjeveroistočno granicom K.O. Zenik i K.O. Gladno Polje do tromeđe K.O. Gladno Polje, Vlakovo i Zenik zatim nastavlja jugoistočno granicom K.O. Vlakovo i K.O. Gladno Polje do tačke sa koordinatama do tačke sa koordinatama y = 6519349 i x = 4859373 presijeca put i dolazi na četveromeđu patcela k.č. 316, 317/4, 317/3 i 411 (put) K.O.Vlakovo. Granica dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka međama parcela k.č. 316, 323/2, 318/1, 308, 309, 318/2, 310/1 i 311 (obuhvata ih) te dolazi na tromeđu parcela k.č. 319, 311 i 313/2 K.O. Vlakovo. Granica dalje nastavlja u pravcu istoka putem k.č. 319, zatim skreće na sjever međama parcela k.č. 235/3, 235/2, 242, 241, 243 i 240/2 K.O. Vlakovo (obuhvata ih), lomi se zatim na sjeveroistok idući parcelama k.č. 240/2, 240/1 i 252 (obuhvata ih), pa produžava na istok sjevernom međom parcele k.č. 253 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 254, 253 i 211 sa koje skreće u pravcu juga idući međama parcela k.č. 253, 251, 254, 248/2, 288/10 i 288/4 (obuhvata ih) te dolazi na tromeđu parcela k.č. 288/4, 256 i 288/1 K.O. Vlakovo. Granica dalje nastavlja na istok, idući međama parcela k.č. 288/1, 282/5, 282/1, 28, 255, 263, 268, 270, 180 i 184 K.O. Vlakovo (obuhvata ih) i na tromeđu parcela k.č. 191, 190 i 184 K.O. Vlakovo. Sa naprijed opisane tromeđe granica nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 190, 189/2, 186 i 194 K.O. Vlakovo (obuhvata ih) pa skreće na sjeveroistok međama parcela k.č.195, 196 i 197 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1592, kojim produžava na sjeverozapad i dolazi na tromeđu parcela k.č. 43, 45 i 1592 (put). Granica dalje nastavlja na istok, idući međama parcela k.č. 45, 46, 54, 55, 56, 57 koje obuhvata, te skreće na jug idući međama parcela k.č. 57, 59, 61, 123, 125, 126, 127, 128, 171/2, 595, 596, 597, 598, 93, 92, 90, 619, 618, 617, i 616 K.O. Vlakovo (obuhvata ih), izlazi na put k.č. 1592 kojim produžava na jugoistok i sjeveroistok do puta k.č. 636 kojim nastavlja na sjever do tromeđe parcela k.č. 636 (put) K.O. Vlakovo općina Ilidža, 484 i 515 K.O. Bojnik općina Novi grad. Sa ove tromeđe parcela granica nastavlja na sjeverozapad granicom K.O. Vlakovo i K.O. Bojnik sve do tromeđe općina Novi grad, Ilidža i Ilijaš odnosno tromeđe K.O. Vlakovo, Bojnik i Bioča. Granica dalje nastavlja na istok, sjeveroistog, jugoistok granicom općina Novi grad i Ilijaš, odnosno granicom K.O. Bojnik i Bioča, sve do tromeđe K.O. Bioča (Ilijaš), Bojnik i Reljevo (Novi grad), nastavlja na sjever i sjeveroistok granicom općina Novi grad i Ilijaš, odnosno granicom K.O. Reljevo i Bioča, (put k.č. 2933 i 1) do tromeđe K.O. Reljevo, Bioča i
.
79
Vogošća, te nastavlja na jugoistok do tromeđe općina Novi Grad, Ilijaš i Vogošća, odnosno granicom K.O. Reljevo, Vogošća i Svrake (međni kamen br. 3). Od pomenute tromeđe granica nastavlja na sjeverozapad i sjeveroistok granicom općina Ilijaš i Vogošća, odnosno granicom K.O. Vogošća i Svrake, sve do tromeđe K.O. Vogošća, Svrake i Semizovac (rijeka Bosna y = 6524797 i x = 4864642). Granica dalje nastavlja sjeverno rijekom Bosnom, odnosno granicom općina Ilijaš i Vogošća (granicom K.O. Vogošća i Semizovac), te dolazi na tromeđu K.O. Vogošća, Podgora II i Semizovac odakle nastavlja na sjeveroistok, istok i jugoistok granicom općina Ilijaš i Vogošća (granicom K.O. Podgora II i Semizovac), te dolazi na tromeđu K.O. Podgora II, Gora i Semizovac. Od ove tromeđe granica nastavlja na jug i jugozapad granicom K.O. Gora i Semizovac do međnog kamena br. 4 y = 6526269 i x = 1865757 odakle nastavlja u pravoj liniji do sjeverne međe parcela k.č. 188 i 191 K.O. Semizovac sijekući parcelu k.č. 188 tu se lomi i ide u pravcu jugozapada međama parcela k.č. 191, 189, 339, 879 i 850 (ne obuhvata ih) dolazi do tromeđe parcela k.č. 850, 865 i 778 (put) odagle ide na jug sijekući parcelu 850 do istočne međne parcela k.č. 850 i 802 nastavlja jugozapadno međom parcela 802, 836, 837, 839, 841 i 845 (obuhvata ih) te dolazi na četveromeđu parcela k.č. 845, 847, 849 i 850 KO Semizovac nastavlja jugoistočnom međom parcele k.č. 849, te sjevernom međama parcele 1057, 1056, 1050 i 1051 koje obuhvata i izlazi na put k.č. 1028, kojim nastavljana sjeveroistok do njegovog raskršća sa putem k.č. 1674, presijeca put k.č. 1674 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 236/3, 882 i 1674 (put). Sa naprijed navedene tromeđe granica se lomi na jugoistok idući međom parcele k.č. 882 K.O. Semizovac koju obuhvata te u istom pravcu nastavlja na jugoistok presijecajući stari put ua Srednje k.č. 1675 i dolazi na novi put Sarajevo-Olovo k.č. 891 koji presijeca kao i parcelu k.č. 893 te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6526414 i x = 4864638 koja se nalazi u sredini rijeke Ljubina k.č. 1705 te nastavlja u pravcu sjevera i sjeveroistoka uzvodno uz rijeku Ljubinu sve do tromeđe K.O. Semizovac, Kremeš i Gora. Sa naprijed navedene tromeđe granica se lomi na jugoistok, jugozapad idući granicom K.O. Semizovac i Kremeš sve do tromeđe K.O. Semizovac i Kremeš i Vogošća (općina Vogošća), odnosno međno drvo br. 5. Od ove tromeđe granica dalje nastavlja u pravcu istoka, sjevera i sjeveroistoka granicom K.O. Kremeš i Vogošća sve do tromeđe K.O. Kremeš, Vogošća i Tihovići te nastavlja granicom K.O. Vogošća i Tihovići odnosno uzvodno Malim dubokim potokom u pravcu jugoistoka, te sjeveroistoka do međnog drveta br. 1 koji se nalazi na međi između parcela k.č. 2769/1 K.O. Vogošća i 1171 K.O. Tihovići. Sa navedenog mjesta granica produžava u pravcu juga međama parcela k.č. 1171, 1389 (put), 1332, 1336, 1337, 1338, 1340, 1341, 1394 i 1382 (ne obuhvata ih), te dolazi na tromeđu parcela k.č. 386, 2751 KO Vogošća i k.č. 1382 K.O. Tihovići odnosno na međni kamen br. 9. Od međnog kamena br. 9, odnosno naprijed navedene tromeđe, granica produžava na sjeveroistok idući međom između parcela k.č. 1382 K.O. Tihovići sa lijeve i 2751 K.O. Vogošća sa desne strane te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6530071 i x = 4862618 koja se nalazi na međi između naprijed navedenih parcela. Od ove tačke granica se lomi na jugoistok sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 2751 te dolazi na tromeđu parcela k.č. 752, 795/3 K.O. Hotonj i 2751 K.O. Vogošća. Dalje granica nastavlja na sjeveroistok granicom K.O. Vogošća sa lijeve i K.O. Hotonj sa desne strane međama parcela k.č. 795/3, 795/2, 795/1, 794/2, 796, 797 (put) i 822 (obuhvata ih) KO Hotonj te izlazi na potok Driječina kojim utvodno nastavlja na sjeveroistok do tromeđe K.O. Vogošća, Hotonj (općina Vogošća) i K.O. Poljine (općina Centar Sarajevo), odnosno četveromeđu parcela k.č. 1099, 822 K.O. Hotonj i k.č. 427 i 426 K.O. Poljine. Od navedene četveromeđe granica nastavlja u pravcu sjeverozapada i sjeveroistoka granicom općina Vogošća sa lijeve i Centar sa desne strane, odnosno granicom K.O. Vogošća i Poljine sve do tromeđe K.O. Vogošća, Poljine i Nahorevo, te nastavlja u pravcu jugoistoka granicom K.O. Poljine sa lijeve i K.O. Nahorevo sa desne strane sve do međnog kamena broj 7 koji se nalazi na tromeđi parcela k.č. 834 K.O. Poljine, 1938 (put) i 1551 K.O. Nahorevo. Od
.
80
navedene tromeđe granica produžava na sjeveroistok idući putevima k.č. 1938 i 1935, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 1614, 1613 i 1551 (put) sa koje nastavlja na istok idući sjevernom međom parcele k.č. 1613 (obuhvata je) presijeca put k.č. 1597 i nastavlja na istok idući sjevernim međama parcela k.č. 1641/2 i 1840/2 K.O. Nahorevo izlazi na potok Koševski k.č. 1940 kojim uzvodno nastavlja na sjever do tromeđe parcela k.č. 1935, 1064 i 1940 (Koševski potok). Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjevera presijecajući prethodno put k.č. 1934, međom parcele k.č. l080 (obuhvata je), te u pravcu istoka takođe međom parcele k.č. 1080, te dolazi do tačke koja se nalazi na međi između parcela k.č. 851 i 1080 udaljenoj od jugoistočnog ishodišta lisla R = 1:2500 Srednje 85 po y = 7,7 m i po x = 716,6 m. Sa ove tačke granica nastavlja u pravoj liniji na jugoistok sijekući parcelu k.č. 851, te dolazi do tačke koja se nalazi na međi izmedu parcela k.č. 851 i 1085 udaljenoj od jugozapadnog ishodišta lista R = 1:2500 Srednje 86 po y = 67.3 m, a po x = 689 m. Granica dalje naslavlja u pravcu istoka međama parcela k.č. 1085, 1087, 1086 i 896 (ohuhvala ih), te dolazi na tačku koja se nalazi na međi između parcela k.č. 896 i 851 udaljenoj odujugozapadnog ishodišta lisla R = 1:2500 Srednje-86 po y = 335,6 m, a po x = 680 m. Sa ove tačke granica produžava u pravcu juga te jugoistoka idući stazom koja ide preko parcela k.č. 896 i 851 K.O. Nahorevo i dolazi na put k.č. 1212 K.O. Mrkovići kojim produžava na jugoistok do tromeđe parcela k.č. 567, 569 i 1212 (put) K.O. Mrkovici. Sa navedene tromeđe granica se lomi na jug sijekući u pravoj liniji put k.č. 1212 K.O. Mrkovići te pacele k.č. 897 i 899 K.O. Nahorevo i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1902 (put), 897 K.O. Nahorevo i k.č. 842 K.O. Mrkovići. Od navedene tromeđe granica produžava najugoistok idući međama parcela k.č. 842, 840, 839 i 836 (obuhvata ih) K.O. Mrkovići, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 618, 619 i 836 K.O. Mrkovići. Dalje granica nastavlja najugoistok u pravoj liniji sijekući parcele k.č. 619, 621 i 622 K.O. Mrkovići te dolazi na tromeđu parcela k.č. 622, 621 i 823 K.O. Mrkovići. Dalje granica nastavlja. na jugoistok u pravoj liniji sijekući parcele k.č. 823 i 824 i 908 te dolazi na tromeđu parcela k.č. 908, 911 i 909 K.O. Mrkovići. Sa pomenute tromeđe granica produžava u pravcu juga idući krivudavim međama parcela k.č. 909, 910, 923/4, 92315, 923/6, 922, 912/2, 912/3 i 913 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 921, 934 i 913 K.O. Mrkovići. Dalje granica nastavlja na jug sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 934 i izlazi na tromeđu parcela k.č. 1213 (put), 933 i 934. Sa naprijed opisane tromede granica u pravoj liniji nastavlja na jugoistok slijekući porcele k.č. 2113 (put), 936, 937, 945 i 943/1 K.O. Mrkovići i izlazi na tromeđu parcele k.č. 945, 1157 i 1158 K.O. Mrkovići. Granica dalje nastavlja u pravcu juga idući međom parcele k.č. 1158 (obuhvata je), te dolazi na tromeđu parcel. k.č. 1158, 1159 i 1162/1 sa koje nastavlja na jug u pravoj liniji sijekući parcelu k.č. 1162/1 K.O. Mrkovići, te dalazi na tromeđu parcela k.č. 1163, 1162/1 1215 (Brekin potok) odnosno na granicu izmedu K.O. Sarajevo V i Mrkovići. Granica dalje nastavlja na istok granicom izmedu K.O. Mrkovići sa lijeve strane i Sarajevo V sa desne strane te dolazi na međni kamen broj 13 koji se nalazi na granici naprijed navedenih katastarskih općina, sa kojeg se lomi u pravcu juga idući granicom između naprijed navedenih kastarskih općina te dolazi na granicu između općina Centar Sarajevo i Stari grad Sarajevo, kojom nastavlja na sjeveroistok i dolazi do međnog kmena broj 15 koji se nalazi na granici izmedu općina Centar Sarajevo sa lijeve i općine Stari grad Sarajevo sa desne strane. Sa međnog kamena broj 15 granica nastavlja u pravcu istoka idući putem k.č. 962 i sjevernom međom parcele k.č. 1827 K.O. Vasin Han (obuhvata je) i dolazi na tromedu parcela k.č. 963, 969 i 1817 sa koje nastavlja u pravcu sjevera, te sjeveroistoka idući krivudavim međama parcea k.č. 969, 968, 981, presijeca put k.č. 979 i nastavlja međama parcela 992, 1829, 1037 i 1035 (obuhvata ih) pa dolazi na tromeđu parcela k.č. 604 K.O. Donje Biosko, 1035 i 1038 K.O. Vasin Han. Od opisane tromeđe granica produžava na istok te jug granicom katastarskih općina Donje Biosko sa lijeve i Vasin Han sa desne strane i dolazi do tromeđe parcela k.č. 633 K.O. Donje
.
81
Biosko. 1046 i 1045 K.O. Vasin Han, sa koje nastavlja na jugoistok granicom naprijed navedenih karastarskih općina te dolazi do međnog kamena broj 2 koji se nalazi na granici naprijed navedenih katastarskih općina odnosno na putu Vasin Han - Faletići. Putem Vasin Han-Faletici k.č. 746 granica produžava na sjeveroistok, te dolazi do međnog kamena broj 12 koji se nalazi na tromeđi parcela k.č. 742, 746 K.O. Donje Biosko i k.č. 703 K.O. Faletići, sa kojeg produžava u pravcu sjeveroistoka granicom K.O. Faletići sa desne i K.O. Donje Biosko sa lijeve strane sve do granice međuentitetske linije utvrđene po mirovnom sporazumu iz Dejtona kojom nastavlja na jugoistok i jugozapad (obuhvata cijelu K.O. Faletići) i dolazi do tačke sa koordinatama y = 6538362 i x = 4859069 koja se nalazi na međi parcela k.č. 530 K.O. Faletići i 997 (put) K.O. Hreša, te nastavlja u pravcu zapada i jugozapada granicom K.O. Faletići, odnosno međom parcele k.č. 997 (put) K.O. Hreša (ne obuhvata ga) te dolazi do tromeđe katastarskih općina Vasin Han, Faletići i Hreša. Od naprijed navedene tromeđe katastarskih općina nastavlja na jugozapad, te jug granicom između katastarskih općina Hreša sa lijeve, te Vasin Han sa desne strane i dolazi na tromeđu parcela k.č. 773/1, 773/3 K.O. Hreša i 952 (put) K.O. Vasin Han. Od opisane tromeđe granica nastavlja u pravcu istoka idući krivudavim međama parcela k.č. 773/3, 783, 781, 782, 784, 786, 791, 792, 818 i 805/1 (put) (obuhvata ih) K.O. Hreša te dolazi na tromeđu parcela k.č. 805/1 (put),820 i 827/1 K.O. Hreša. Sa navedene tromeđe granica produžava u pravcu istoka idući sjevernom međom parcele k.č. 820 (obuhvata je) i dolazi do tačke sa koordinatama y = 6537870 i x = 4856804 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 820 i 827/1, te se granica nastavlja na jugoistok u pravoj liniji sijekući parcele k.č. 827/1 i 1005/1 (put) K.O. Hreša te dolazi na tromeđu parcela k.č. 1005/1 (put) K.O. Hreša, 1392/5 i 1392/2 K.O. Bulozi. Dalje granica nastavlja na sjeveroistok idući međama parcela k.č. 1392/2, 1392/3 i 1392/4 K.O. Bulozi (obuhvata ih) te izlazi na potok Lapišnica k.č. 1411 K.O. Bulozi, nastavlja nizvodno potokom Lapišnica u pravcu jugozapada do tromeđe parcela k.č. 1386/1, 1411 (potok Lapišnica) i 101 K.O. Bulozi. Sa navedene tromeđe granica nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 1386/1, 1386/2, 1387/4, 1390/5, 1390/3,1 390/2 i 1390/1 K.O. Bulozi (obuhvata ih), te izlazi na put k.č. 1401 kojim nastavlja na jugoistok, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 1401, 1371 i 1370 K.O. Bulozi. Dalje granica nastavlja na jugozapad idući međom parcele k.č. 1371 (obuhvata je) te u pravoj liniji siječe parcele k.č. 1369,1409 (rijeka Miljacka) KO Bulozi, 554 rijeka Miljacka), 6 i 548 (trasa napuštene pruge uzanog kolosijeka Sarajevo-Višegrad) K.O. Dovlići te dolazi na tačku sa koordinatama y = 6537674 i x = 4855818 koja se nalazi na parceli k.č. 548. Sa navedene tačke granica se lomi na sjeverozapad idući trasom napuštene pruge k.č. 548, te dolazi do međnog kamena broj 2 koji se nalazi na granici između katastarskih općina Jarčedoli i Dovlići. Sa međnog kamena broj 2 granica produžava u pravcu juga te zapada granicom između katastarskih općina Jarčedoli, Sarajevo IX i Sarajevo XIII sa desne strane i katastarskih općina Dovlići i Trebević sa lijeve strane te dolazi do granice međuentitetske linije utvrđene po mirovnom sporazumu iz Dejtona kojom nastavlja na zapad, jugozapad te jug i izlazi na međni kamen broj 18 koji se nalazi na granici između katastarskih općina Hrasnica i Vojkovići, od koje produžava na sjeverozapad idući granicom između pomenutih katastarskih općina i dolazi do međnog kamena broj 20 koji se nalazi na četveromrđi parcela k.č. 1813, 3263 K.O. Hrasnica, 1242 i 1240 K.O. Vojkovići. Sa navedenog mjesta granica produžava sjeverozapad idući međama parcela k.č. 3263 i 3252 K.O. Hrasnica koje ne obuhvata te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3252, 3262 i 1108, nastavlja na sjeverozapad međama parcela k.č. 3266, 978, 973, 970 i 967 (obuhvata ih) dolazi na tromeđu parcela k.č. 2372 (put), 967 i 3252 K.O. Hrasnica. Dalje nastavlja u pravoj liniji na sjeverozapad međama parcela k.č. 3252, 3264, 3263, 3262 i 3261 (ne obuhvata ih) te izlazi na put k.č. 3418 kojim nastavlja na sjeverozapad do mađnog kamena broj 9 koji se nalazi na granici K.O. Vrelo Bosne i Hrasnica odnosno tromeđi parcela k.č. 3215/1 K.O. Hrasnica, 1679 i 1780 K.O. Vrelo Bosne. Dalje granica nastavlja na zapad i sjeverozapad
.
82
međama parcela k.č. 1679, 1678/1 koje obuhvata i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1678/1, 1678/2 i 3215/1 te nastavlja međom parcele 3215/1 koju ne obuhvata (obuhvata rezervoar), te dolazi na tačku sa koordinatama y = 6523796 i x = 4851295 koja se nalazi na međi parcela 3215/1 i 1677/1. Granica nastavlja dalje Na sjeverozapad granicom prve vodozaštitne zone izvorišta Ilidža-Konaci-Vrelo Bosne (obuhvata ga) sve do međmog kamena broj 21, odnosno međe parcela k.č. 604 (put) i 610 K.O. Vrelo Bosne. Dalje nastavlja u pravcu sjevera i sjeverozapada granicom katastarskih općina Hrasnica i Vrelo Bosne sve do tromeđe katastarskih općina Hrasnica, Vrelo Bosne i Blažuj. Granica dalje nastavlja na zapad, sjever i jugozapad granicom K.O. Hrasnica sa lijeve i K.O. Blažuj sa desne strane te dolazi na tromeđu K.O. Hrasnica, Blažuj i Donji Hažići, odnosno na granicu općina Ilidža i Hadžići. Granica dalje nastavlja na sjeverozapad, sjever i jugozapad granicom općina Ilidža sa desne i Hadžići sa lijeve strane sve do tromeđe općina Ilidža, Hadžići i Kiseljak, odnosno mjesto odakle je opis urbanog područja i počeo. Urbano područje Hadžići
Član 7. Granica urbanog područja Hadžići počinje od tromeđe katastarskih općina Rakovica (1685), Binježevo (2238) i Drozgometva (1719) i ide u pravcu sjeveroistoka granicom K.O. Rakovica i Binježevo do tromeđe K.O. Rakovica, Gladno Polje i Binježevo. Od tromeđe nastavlja granicom K.O. Gladno Polje i Binježevo u smjeru jugoistoka do tromeđe katastarskih općina Gladno Polje, Blažuj i Binježevo i produžava u istom smjeru granicom K.O. Binježevo i Blažuj, zatim se lomi i nastavlja u pravcu juga istom granicom do tromeđe K.O. Binježevo, Blažuj i Donji Hadžići. Dalje ide granicom K.O. Donji Hadžići i Blažuj do tromeđe K.O. Blažuj, Hrasnica i Donji Hadžići i nastavlja u smjeru jugoistoka granicom K.O. Donji Hadžići i Hrasnica do trigonometra 1263. Od trigonometra granica obuhvata se lomi i nastavlja u blagom luku u pravcu zapada sijekući parcelu 1340 lomeći se u tačkama sa koordinatama: 1) y = 6520352, x = 4852272 2) y = 6520042, x = 4851956 3) y = 6519465, x = 4851802 4) y = 6518963, x = 4851775 i produžava u istom pravcu sijekući parcele k.č. 1443 i 1336 i dolazi do tačke br. 5 sa koordinatama y = 6518040 i x = 4851948, tu se lomi i nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcele k.č. 1340 i 1445 (put), i dolazi u tačku bnroj 6 sa koordinatama y = 6517731 i x = 4851856, lomi se u pravcu jugozapada sijekući parcele k.č. 1340, 2146 (put), 1570, 1568 i dolazi u tačku broj 7 sa koordinatama y = 6517669 i x = 4851741, nastavlja u pravcu juga i jugoistoka sijekući parcele k.č. 1567, 2405/1 i dolazi u tačku br. 8 sa koordinatama y = 6518436 i x = 4851061 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2387, 2405/1, nastavlja u pravcu juga te istoka međom parcele k.č. 2387 (obuhvata je) i dolazi u tačku broj 9 sa koordinatama y = 6518893 i x = 4850498 koja se nalazi na južnoj međi parcele k.č. 2387. Granica nastavlja na jug u pravoj liniji sijekući parcele k.č. 2405/7, 2391 i dolazi na istočni rub parcele k.č. 2380, nastavlja idući međama parcela k.č. 2389, 2405, 2388 (ne obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 2387, zatim nastavlja u pravcu zapada idući pomenutom parcelom i dolazi na njen jugozapadni rub (obuhvata je), nastavlja u pravcu zapada sijekući parcele 2423 (put), 2386 i 2405 i dolazi u tačku br. 10 sa koordinatama y = 6517756 i x = 4849754 koja se nalazi na parceli 2405, skreče prema sjeveru sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 2405 i izlazi na put k.č. 2423, dalje produžava pomenutim putem i dolazi do tačke br. 11 sa koordinatama y = 6517428 i x = 4849912 koja se nlaazi na zajedničkoj granici katastarskih općina K.O. Žunovnica i K.O. Lokve, nastavlja na jug pomenutom zajedničkom granicom i dolazi u tačku broj 12 sa koordinatama y = 6517372 i x = 4849853 koja se nalazi na istočnoj međi parcele k.č. 2315. Nastavlja u pravcu zapada sijekući parcele k.č. 2315, 2314, 2313,
.
83
2311, 2310, 2309, 2304 i dolazi do trigonometra br. 303/9 koji se nalazi na zajedničkoj granici katastarskih općina K.O. Žunovnica i K.O. Lokve. Granica nastavlja pomenutom granicom i dolazi do tačke br. 13 sa koordinatama y = 6516330 i x = 4850152 (dalekovod), nastavlja u pravcu jugozapada i sjeverozapada sijekući parcele k.č. 525, 526, 488, 487, 486, 485, 480, 484, 453, 452 i dolazi u tačku sa koordinatama y = 6515640 i x = 4850735, produžava na sjeveroistok, te sjever u blagom luku sijekući parcele k.č. 452, 451, 166 i dolazi u tačku br. 14 koja ima koordinate y = 6515441 i x = 4851177, koja se nalazi na željezničkoj pruzi k.č. 903/2 (pruga Ploče – Sarajevo). Granica urbanog područja Hadžići nastavlja na jug pomenutom željezničkom prugom i dolazi do tačke br. 15 sa koordinatama y = 6515054 i x = 4849933 koja se nalazi na zajedničkoj granici katastarskih općina K.O. Zovik i K.O. Lokve, i dolazi na tačku br. 16 sa koordinatama y = 6514851 i x = 4849018 koja se nalazi na željezničkoj pruzi Ploče - Sarajevo, dalje nastavlja u pravcu zapada pomenutom prugom, skreće u pravcu juga putem k.č. 44 te nastavlja u istom pravcu idući putevima k.č. 619 i 896 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe k.č. 896 (put), 641 i 900/1, nastavlja u pravcu istoka te juga međama parcela k.č. 641, 640/1, 639, 638, 637 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 16 sa koordinatama y = 6514688 i x = 4848090, nastavlja ka jugu sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 900/1, dolazi na istočni rub parcele k.č. 685, nastavlja južnim međama parcela k.č. 686, 687, 688, 690, 692 (obuhvata ih) i dolazi na južni rub parcele k.č. 692. Granica dalje nastavlja u pravcu zapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 693, 695, 696, 697/2, 697/1, 698/2, 698/1, 910, 849, 848, 847, 794 i dolazi u tačku br. 17 sa koordinatama y = 6514208 i x = 4847815, produžava na sjever, te zapad međama parcela k.č. 794, 792, 795, 791, 790, 801 (obuhvata ih), potom skreče na jug međama parcela k.č. 800, 799, 798, 797/3, 797/5, 797/4 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 797/5. Nastavlja u pravcu zapda sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 797/6, 909, 818/5, 817, 815/2, 815/1, 814 i dolazi u tačku br. 18 sa koordinatama y = 6513795 i x = 4847618 koja se nalazi na zajedničkoj granici katastarskih općina K.O. Dub i K.O. Zovik. Granica produžava na jug pomenutih općina i dolazi u tačku br. 19 sa koordinatama y = 6513714 i x = 4847213 koja se nalazi na pomenutoj granici, zatim se lomi u pravcu zapada sijekući parcele k.č. 1101, 1097, 1098, 546, 551, 552, 553, 554, 557, 559, 1127, 601, 602, 603, 604, 605, 606, 608, 609/2 i dolazi u tačku br. 20 sa koordinatama y = 6512806 i x = 4847419 koja se nalazi na zajedničkoj granici katastarskih općina K.O. Pazarić i K.O. Dub. Ide u pravcu juga pomenutom granicom katastarskih općina i dolazi u tačku br. 21, sa koordinatama y = 6512574 i x = 4846792, koja se nalazi na zajedničkoj granici katastarskih općina K.O. Pazarić i K.O. Dub. Granica dalje nastavlja u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 2215/1 i izlazi na put k.č. 2248 kojim produžava u pravcu sjevera i dolazi do južnog ruba parcele k.č. 2124. Granica se lomi u pravcu sjeverozapada sijekući parcele u pravoj liniji k.č. 2127, 2128, 2129, 2101/1, 2101/2, 2102, 2103, 2104, 2105, 2106, 2108, 2072, 2070, 2069 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2066, 2067 i 2069, odatle nastavlja u pravcu zapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2067, 2064, 270, 269, 268, 2004, 2003, 2002, 2001, 2000/1, 2000/2, 1977, 1976, 1979/1, 1971, 1970, 1968, 1966, 2247 (put) i dolazi do tačke br. 22 sa koordinatama y = 6511205 i x = 4848611 koja se nalazi na zajedničkoj granici katastarskih općina K.O. Resnik i K.O. Pazarić. Granica dalje nastavlja pomenutom zajedničkom granicom katastarskih općina i dolazi u tačku br. 23 sa koordinatama y = 6510167 i x = 4847897, koja se nalazi na tromeđi zajedničke granice katastarskih općina K.O. Pazarić, K.O. Resnik i K.O. Budmolići. Granica urbanog područja dalje nastavlja u pravcu juga zajedničkom granicom između K.O. Budmolići i K.O. Pazarić i dolazi u tačku br. 24 koji se nalazi na granici između katastarskih općina K.O. Budmolići i K.O. Pazarić, a ima koordinate y = 6510674 i x = 4846987. Zatim se lomi na zapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 692/1, 99, 869, 870, 872, 873, 874/1, 876, 877, 878, 879 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 886, 885 i 1722 (put). Granica produžava u pravcu jugozapada međama parcela k.č. 886,
.
84
905/3, 906 i 97 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 25 sa koordinatama y = 6509248 i x = 4846891, koja se nalazi na međi parcele k.č. 908. Granica obuhvata nastavlja na zapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 908, 907, 909, 910, 301, 458 (put), 933, 931, 930/1, 929, 928, 953, 952, 1707 (put), 1007, 1005/1, 1006, 1718 (put), 1360 i 1365 i dolazi nat romeđu parcela k.č. 1353, 1352 i 1365, zatim nastavlja na sjeverozapad sijekući parcele (u pravoj liniji) k.č. 1352, 1343, 1344, 1350 (put), 1349, 1348, 1346, 1345/2, 1271/1, 1272/2, 1273, 1274, 1275, 1310, 1311, 1312, 1313, 1314, 1305, 1304, 1303, 1301, 1716 (put) , 1404, 1405 (put), 1406 (put) i dolazi u tačku br. 26 sa koordinatama y = 6508334 i x = 4847173, koja se nalazi na granici između katastarskih općina K.O. Duranovići i K.O. Budmolići, produžava na zapad te sjever zajedničkom granicom pomenutih katastarskih općina i dolazi u tačku br. 27 sa koordinatama y = 6508181 i x = 4847195, koja se nalazi na granici između pomenutih katastarskih općina, zatim nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcele k.č. 1101, 1100, 1098, 1092, 1089, 1109/2, 1132, 1135, 1136, 1082, 1081, 1139, 1141, 1144, 1150, 1149, 2299, 1015, 1020, 1006, 935, 934, 931, 930, 929, 2236, 595/5, 595/3, 595/2, 596 i dolazi do tačke br. 28 sa koordinatama y = 6507120 i x = 4847755 koja se nalazi na granici između K.O. Tarčin i Duranovići, zatim ide u pravcu sjevera pomenutom zajendičkom granicom i dolazi u tačku br. 29 sa koordinatama y = 6506709 i x = 4848248 nastavlja u istom pravcu zajedničkom granicom K.O. Tarčin i Raštelica u tačku 30, y = 6506364 i x = 4849542 i nastavlja u pravcu sjevera željezničkom prugom Ploče – Sarajevo i dolazi u tačku 31. y = 6507984 i x = 4850624 koja se nalazi na trasi željezničke pruge. Granica se lomi idući u pravcu sjevera sijekući parcelu 1847/2 K.O. Tarčin i 678/1 K.O. Luke i dolazi u tačku 32. y = 6508062 i x = 4851665, koja se nalzai na parclei 678/1, skreče na isotk u pravoj liniji i izlazi na put k.č. 1436 kojim produžava u pravcu istoka i dolazi u tačku 33 y = 6508703 i x = 4851754 koja se nalazi na pomenutom putu, zatim produžava na sjeveroistok u blagom luku preko parcela k.č. 889, 890, 893, 892, 815, 1433, 810, 808, 811, 807, 804, 806, 773/1, 746, 747 i dolazi u tačku 34 y = 6510410 i x = 4852838, koja se nalazi na zajedničkoj granici K.O. Luke i Mokrine, nastavlja na istok idući pomenutom zajedničkom granicom i dolazi do tačke 35. sa koordinatama y = 6510778 i x = 4852843 koja se nalazi na tromeđi K.O. Mokrine, Osenik i Luke. Granica nastavlja u pravcu juga idući zajedničkom granicom K.O. Luke i Osenik i dolazi do međnog kamena br. 7, dalje nastavlja u pravcu juga i ju goistoka putevima k.č. 462 i 333, zatim u pravoj liniji siječe parcele k.č. 64 i 65 i dolazi do međnog kamena broj 11 koji se nalazi na zajedničkoj granici K.O. Osenik i K.O. Resnik. Granica ide pomenutom zajedničkom granicom K.O. u pravcu sjeveroistoka i dolazi do tačke br. 36 sa koordinatama y = 6512064 i x = 4851925 koja se nalazi na četveromeđi katastarskih općina: Osenik, Resnik, Pazarić i Drozgometva, zatim nastavlja u pravcu istoka granicom K.O. Drozgometva i Pazarić i dolazi u tačku br. 37 sa koordinatama y = 6514295 i x = 4852195 koja se nalazi na četveromeđi K.O. Pazarić, Drozgometva, Zovik i Hadžići. Granica dalje produžava u pravcu sjevera idući zajedničkom granicom K.O. Hadžići i Drozgometva i dolazi u tačku br. 38, y = 6516826 i x = 4854858 koja se nlaazi na tromeđi K.O. Drozgometva, Hadžići i Binježevo. Granica produžava u pravcu sjevera idući zajedničkom granicom K.O. Binježevo i Drozgometva i dolazi do mjesta odakle je opis urbanog područja Hadžići i počeo. Urbano područje Ilijaš
Član 8. Granica urbanog područja Ilijaš počinje od tromeđe parcela k.č. 2069, 2067 i 14, koja se nalazi na granici između općina Ilijaš i Vogošća. Odatle granica nastavlja na sjever, te zapad međama parcela k.č. 2065, 2071, 2070, 2081, 2080, 2076/3, 2076/1, 2076/2, 2075, 2116, 2117/1, 2118, 2119, 2121, 2122, 2014, 2015, 1985, 1986, 2170, 2171/1 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1981 kojim produžava na sjever i dolazi do tromeđe parcela 1981 (put), 1972 i
.
85
1953. Granica dalje nastavlja na sjeveroistok međama parcela k.č. 1953, 1954, 1955, 1860/2, 1860/1, 1859, 1843 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1843, 1842, 2482 (put). Zatim presjeca put k.č. 2482 i dalje nastavlja na sjeveroistok pa na jugoistok putevima k.č. 1313 i 1340 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1340 (put), 1719 i 1367. Granica urbanog područja Ilijaš nastavlja na istok, jugoistok, te sjever međama parcela k.č. 1367, 1382, 1383, 1388, 1386 (obuhvata ih), te izlazi na put k.č. 2480 i produžava na sjever putevima k.č. 2480, 2479 i 1131 i dolazi do trigonometra broj 156. Granica dalje nastavlja u pravcu sjevera sijekući parcele k.č. 711/1, 711/2, 713 (put) i 714 i izlazi na rijeku Misoču. Nastavlja u istom pravcu uzvodno rijekom Misočom k.č. 2476 i dolazi do mjesta gdje se spaja sa zajedničkom granicom katastarskih općina K.O. Podgora I i K.O. Podgora II, lomi se i ide na zapad zajedničkom granicom dviju katastarskih općina Podgora I i Podgora II i dolazi do raskršća puteva k.č. 750, 1771 i 1755. Nastavlja na sjever idući putem k.č. 1753 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1755 (put), 1758/2 i 1764, produžava u istom pravcu idući međama parcela k.č. 1757 i 1756/2 (obuhvata ih), zatim se lomi na istok u pravoj liniji i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 1532. Granica dalje nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 1532, 1529, 1528 (ne obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6523981 i x = 4869558. Granica dalje nastavlja u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1534 i izlazi na put k.č. 1535, produžava idući u pravcu sjeverozapada putem k.č. 1535, zatim nastavlja putem k.č. 3269 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 3969 (put), 1594 i 1595, dalje nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 1594, 1591/1, 1598, presjeca potok Vreoca k.č. 3234 i dolazi na južnu među parcele k.č. 1135. Granica nastavlja na sjever međama parcela k.č. 1135, 1136, 1143, 1155, 1159, 1160, 1164, 1165, 1169, 1173 (obuhvata ih), zatim produžava u istom smjeru sijekući parcele k.č. 1174, 1175 i 1176 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1176, 1177/3 i 1177/4. Nastavlja na sjever, te zapad međama pacela k.č. 1177, 1181/1, 1182, 1192, 1186, 1187/2 i dolazi do mjesta gdje se spaja sa granicom političke općine Ilijaš. Granica produžava idući političkom općinom Ilijaš i dolazi u tačku broj 2 sa koordinatama y = 6518397 i x = 4871396, zatim ide u pravcu jugoistoka međama parcela k.č. 21, 20, 19, 18, 46, 47, 48, 53, 54, 57, 58, 59 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 60, kojim produžava u pravcu juga, te se lomi na jugoistok idući putem k.č. 72 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 217, 218, 72 (put). Zatim idući ka jugu u pravoj liniji siječe parcele k.č. 218, 226, 227, 228, 332, 320 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 320, 321, 317, nastavlja u istom pravcu sijekući parcele k.č. 317, 692/1, 486, 493, 698 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 698, 700 i 702. Nastavlja u istom smjeru idući granicama parcela k.č. 700 i 701 (obuhvata ih), produžava u pravcu juga sijekući parcele k.č. 1711 (put), 782, 781, 783, 796 i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 799. Granica dalje ide na jug međama parcela k.č. 799, 802, 806, 807/1, 809, 808, 833 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 833, 814 i 832. Zatim nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 832, 829 i 823 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 1716 i nastavlja u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 861 i 860 (obuhvata ih), sječe put k.č. 1717 i produžava međama parcela 864, 876, 875/1, 874/1, 893, 895, 896 i 897 (obuhvata ih). Granica urbanog područja izlazi na put k.č. 1101 ide u pravcu istoka u dužini od 50 m i dolazi u tačku br. 3 sa koordinatama y = 6519948 i x = 4869048. Granica nastavlja na jugoistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1093, 1099 (put), 1075, 1076, 1043 i dolazi do mjesta gdje se spaja sa granicom između K.O. Kadarići i K.O. Ljubnići, produžava u pravcu juga pomenutom granicom, i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1048, 1049 (K.O. Ljubnići) i 718 (K.O. Kadarići). Granica nastavlja u pravcu istoka sijekući parcele k.č. 718 i 753 i izlazi na put k.č. 754, nastavlja na jug putem k.č. 754 i dolazi do tačke br. 4 sa koordinatama y = 6520540 i x = 4868267, koja se nalazi na pomenutom putu, lomi se idući na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 283/1, 283/2, 289, 290, 295, 307 i dolazi u tačku br. 5 sa koordinatama y = 6520515 i x = 4868000. Nastavlja na jugozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 307, 309, 308, 757, 758, 759, 760, 761, 763, 764, 765, 768, 771 i dolazi na
.
86
tromeđu parcela k.č. 772, 774 i 771, lomi se u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 772, 785, 788, 787 i izlazi na put k.č. 791 kojim produžava na jug i dolazi na raskršće puteva k.č. 791 i 625. Granica produžava u pravcu juga idući međama parcela k.č. 626, 627/1, 628, 634/3, 635, 636, 638, 829, 863, 866, 867, 868, 869, 870, 871, 872, 874, 875, 876, 878, 879, 880, 901, 904 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 6 sa koordinatama y = 6520511 i x = 4866703. Granica urbanog područja Ilijaš nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcelu k.č. 718 i dolazi na zajedničku graničnu liniju K.O. Kadarići i K.O. Bioča, produžava u pravcu zapada idući njihovom zajedničkom granicom i dolazi do mjesta gdje se ista spaja sa granicom političke općine Ilijaš. Granica produžava u pravcu juga političkom općinom Ilijaš i dolazi do tačke br. 7, koja se nalazi na ivici puta 1380, a ima koordinate y = 6520013 i x = 4864463, zatim skreče na sjeveroistok, te jug idući granicama parcela k.č. 582, 443, 596, 434, 433 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1384, produžava u pravcu juga idući pomenutim putem i dolazi do tačke br. 8 sa koordinatama y = 6520723 i x = 4864198, koja se nalazi na putu k.č. 1384, zatim skreće na istok sijekući parcele k.č. 384 i 1385 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 757, 758 i 1385 (put). Granica dalje nastavlja na sjever, pa na istok idući međama parcela k.č. 1385 (put), 382 (obuhvata ih) i izlazi na Biočki potok k.č. 1378 i ide uzvodno potokom te dolazi na južni rub parcele k.č. 349, zatim produžava na istok te sjever međama parcela k.č. 349, 350, 346, 334/1, 335/2 i 336 i izlazi na put k.č. 1386 kojim produžava u pravcu sjevera i dolazi do tačke br. 9 sa koordinatama y = 6521289 i x = 4864917 koja se nalazi na zajedničkoj granici K.O. Bioča i K.O. Vogošća. Granica nastavlja idući u pravcu juga zajedničkom granicom K.O. Bioča i K.O. Vogošća i dolazi do tačke br. 10 sa koordinatama y = 6523078 i x = 4863444 koja se nalazi na spoju katastarskih općina (K.O. Bioča i K.O. Vogošća) i političke općine Ilijaš. Granica produžava u pravcu juga te sjevera idući zajedničkom granicom političkih općina Ilijaš, Novi grad i Vogošća, i dolazi do mjesta odakle je opis granice urbanog područja Ilijaš i počeo. Urbano područje Trnovo
Član 9. Granica urbanog područja Trnovo počinje od tromeđe parcela k.č. 1783 (put), 1775 i 1776/1, produžava u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1796, 1795, 1793, 1792 i dolazi na južni rub parcele k.č. 1791. Skreće na sjever idući međama parcela k.č. 1791 i 1813 (obuhvata ih), zatim siječe u pravoj liniji parcelu k.č. 1815 i dolazi u tačku broj 1, sa koordinatama y = 6537266 i x = 4836678, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1814 i 1815. Granica produžava na sjever, te zapad idući međama parcela k.č. 1814, 1807, 1806, 1805, 1759, 1760, 1765, 94, 88, 85, 83, 82, 81, 3, 1 (obuhvata ih). Zatim izlazi na rijeku Željeznicu k.č. 2391 kojom ide nizvodno i dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6536276 i x = 4837527, koja se nalazi na zajedničkoj granici katastarskih općina K.O. Ilovice i K.O. Trnovo, produžava u pravcu zapada idući granicom između pomenutih katastarskih općina i dolazi u tačku br. 3 sa koordinatama y = 6536097 i x = 4837468, skreće na sjever idući zajedničkom granicom katastarskih općina Ilovice i Trebečaj i dolazi u tačku br. 4 sa koordinatama y = 6534815 i x = 4838138 koja se nalazi na putu k.č. 3216. Granica dalje nastavlja u pravcu juga idući putevima k.č. 3216, 3217 i dolazi u tačku broj 5 koja se nalazi na putu k.č. 3217 i ima koordinate y = 6535081 i x = 4837775, lomi se na jugozapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 578/1 i izlazi na put k.č. 3218 kojim nastavlja na zapad te sjever i dolazi u tačku br. 6 koja se nalazi na pomenutom putu, a ima koordinate y = 6534133 i x = 4837947. Granica se lomi na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 434, 436/1, 433, 589/1, 589/2, 589/4, 589/5, 604, 602, 590/4, 590/5, 591/1, 591/2, 593 i izlazi na put k.č. 3215. Dalje nastavlja na sjeverozapad idući putem k.č. 3215 i dolazi do tromeđe k.č. 3215 (put), 387 i 388, nastavlja u pravcu zapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 387, 386, 385, 384, 383,
.
87
382, 381, 363, 362, 368, 369, 358, 336, 335 i dolazi do trigonometra 395, potom se lomi na jug sijekući parcele k.č. 335, 334, 337, 357/2, 357/4, 354, 353, 352, 342/1, 345, 342/2, 391/1, 1737, 1732/2, 1008, 1438, 1439, 1440, 1443, 1444, 1418, 1417, 1392, 1391/1, 1385, 1390, 1387, 1105, 1586, 1339, 1364, 1363, 1362, 1360, 1359, 1345/1, 1342, 1340 i dolazi u tačku broj 7 sa koordinatama y = 6534135 i x = 4835577 koja se nalazi na sjevernoj međi parcele k.č. 2939. Granica obuhvata ide u pravcu istoka sjevernim međama parcela k.č. 2939, 2940, 2942, 2957, 2965, 2971, 2972, 1977/1, 2977/2, 2978 i 2984 (ne obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 8 sa koordinatama y = 6534453 i x = 4835516, koja se nalazi na granici političke općine Trnovo koja je ujedno i međuentitetska linija razgraničenja. Dalje nastavlja političkom granicom u pravcu istoka i dolazi do tačke br. 9 sa koordinatama y = 6537121 i x = 4836456 koja se nalazi na zapadnoj međi parcela k.č. 1776/4, lomi se u pravcu sjevera idući istočnim međama parcela k.č. 1941/1, 1774 i 1715 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis urbanog područja Trnovo i počeo. 3.2. Granice građevinskog zemljišta van urbanih područja Granice građevinskog zemljišta van urbanih područja općine Stari grad
Član 10. Donji Močioci Granica obuhvata počinje od četveromeđe parcela k.č. 1114, 1120, 1123, 583 i ide u smjeru istoka međama parcela k.č. 583, 574, 583 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 580, s kojeg produžava sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 583 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 583, 631 i 652 (put). Produžava međama parcela u smjeru istoka, a zatim u smjeru juga k.č. 652, 595, 590, 595, 591, 595 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 598. S ruba parcele granica obuhvata ide u smjeru zapada sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 595, nastavlja međama parcela k.č. 627, 628 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 628, 652 (put) i 595. Sjeće parcelu k.č. 652 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 652 (put), 635, 633/1 i produžava zajedničkom granicom parcela k.č. 635 i 633/1 do jugozapadnog ruba parcele k.č. 635. Zatim, presjeca parcelu k.č. 633/1 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 634, te nastavlja u smjeru zapada međama parcela k.č. 634, 633/1, 1049, 1047, 1048, 1051, 1053, 1052, 2063 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1061, 1062 i 1063. S tromeđe nastavlja u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1063, 1098, 1099/1, 1100, 1109 i dolazi na tačku 1. sa koordinatama y = 6535998, x = 4864641 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1109 i 1100. Iz tačke 1. produžava međama parcela u smjeru zapada i sjeveroistoka k.č. 1109, 1103, 1106, 583 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu sa koje je opis obuhvata i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Močioci– Stari grad. Ukupna površina iznosi 12,8 ha. Močioci Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. pristupni put bb, 741, 762 i ide u smjeru juga međama parcela k.č. 741, 744, 715, 714, 711, 710 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 710, 755, 1197 (put). Sječe put k.č. 1197 i nastavlja u smjeru jugozapada i sjevera međama parcela k.č. 844, 843, 844, 845, 797 (put), 853, 860, 1197 (put), obuhvata ih i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1197 (put), 861 i 859. Sječe put k.č. 1197 i nastavlja međama parcela k.č. 678, 674, 675, 676, 661 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 662, 661, 664, 657. S četveromeđe nastavlja u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 657 i dolazi
.
88
na trigonometar koji se nalazi na međi parcela k.č. 667 i 660, te nastavlja međama parcela k.č. 660, pristupni put bb, 624, 623, 617 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 617, 614, 620. Lomi se i ide u smjeru istoka međama parcela k.č. 617, 616, 515 (obuhvata ih) i dolazi do jugoističnog ruba parcele s kojeg produžava sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 515, 518 i pristupni put bb i dolazi na tromeđu parcela k.č. pristupni put bb, 741 i 762 sa koje je opis obuhvata i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Močioci - Stari grad. Ukupna površina iznosi 20,6 ha. Gornji Močioci Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 422, 420 i 194 (put) produžava u pravcu jugozapada idući međama parcela k.č. 420, 419, 417/1 (sječe je granicom kulture), 417/2, obuhvata ih i dolazi na tromeđu parcela k.č. 792, 417/2, 417/1. Produžava u pravcu zapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 792 i 784 i nastavlja međama parcela k.č. 782, 783 (obuhvata ih), sječe put k.č. 1195 i dolazi u tačku 1. sa koordinatama y = 6537827, x = 4865276 koja se nalazi na međi parcela k.č. 1195 (put) i 489 i ide putem (ne obuhvata ga) do tromeđe parcela k.č. 1195 (put), 490, 489. Lomi se u smjeru sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 490 i dolazi na najjužniji ćošak parcele k.č. 466 i produžava u istom smjeru međama parcela k.č. 466, 467 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 467, 485, 474, 472 , granica produžava u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji parcelu k.č.472 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 472, 458 i 3, nastavlja u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 472, 460 (put) i 165 (obuhvata ih), skreće u pravcu juga idući međama parcela k.č. 443 i 165 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Močioci - Stari grad. Ukupna površina iznosi 8,5 ha. Kravajčevica Granica obuhvata počinje iz tačke 1. sa koordinatama y = 6536359, x = 4862364 koja se nalazi na granici političkih općina Stari grad i Centar i ide u smjeru istoka međom parcele k.č. 1478 (obuhvata je) i produžava granicom kulture presjecajući parcelu k.č. 1474, te nastavlja granicom parcele k.č. 1486 (obuhvata je). Na tromeđi se lomi i ide u smjeru juga i zapada međama parcela k.č. 1486, 1487, 1486, 1484, 1483 (obuhvata ih) i dolazi na granicu političkih općina Stari grad i Centar kojom ide u smjeru sjevera i dolazi na tačku 1. sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gornje Biosko - Stari grad. Ukupna površina iznosi 2,7 ha. Barice Opis obuhvata počinje od tačke 1. sa koordinatama y = 6535889, x = 4860947 koja se nalazi na zajedničkoj granici političkih općina Centar i Stari grad i ide u smjeru istoka sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1214 (put) i ide u smjeru istoka i juga međama parcela k.č. 1077, 1076, 1075, 1086, 1089/3, 1084 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1084, 1089/1, 1097/1. S tromeđe skreće u smjeru istoka i ide međama parcela k.č. 1097/1, 1092, 1097/1, 1091/1 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1091/1, 106 i 49. Sječe parcelu k.č. 49 i granicu K.O. Mrkovići i Donje Biosko i produžava u smjeru istoka i sjevera međama parcela k.č. 45/2, 45/1, 101, 96, 95, 94, 93, 73, 72 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 66, 72 i 76. Skreće u smjeru juga i ide međama parcela k.č. 76, 77, 78, 79, 75, 93, 90, 100
.
89
(obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 100, 89, 114 i produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 114 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 107. Granica obuhvata nastavlja u smjeru istoka i jugozapada međama parcela k.č. 107 i 591 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog pojasa koridora dalekovoda 110 kW i produžava uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW u pravcu sjeverozapada i zapada i dolazi na tačku 2. sa koordinatama y = 6555737, x = 4860683 koja se nalazi na međi parcela k.č. 969 i 977. Iz te tačke ide u smjeru sjevera sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 978, 1015, 1018/2 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1018/1, 1018/2, 1019 (granica političkih općina Stari grad i Centar). S tromeđe produžava granicom političkih općina Stari grad i Centar u smjeru sjevera i dolazi do tačke 1. sa koje je opis obuhvata počeo. Navedene parcele se nalaze u K.O. Mrkovići i Donje Biosko - Stari grad. Ukupna površina iznosi 15,5 ha. Ravan Opis obuhvata počinje od četveromeđe parcela k.č. 10, 11, 13/1, nekategorisan pristupni put bb i ide u smjeru sjeverozapada međama parcela k.č. 13/1, 13/2, 13/3, 13/1 (obuhvata ih) i dolazi na granicu K.O. Mrkovići i Donje Biosko kojom produžava u smjeru sjevera do zaštitnog pojasa koridora dalekovoda 110 kW. Nastavlja uz zaštitni pojas koridora dalekovoda u smjeru jugoistoka i dolazi do tačke br. 1. sa koordinatama y = 6536498, x = 4860346 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 611 i 603. Iz tačke 1. ide u smjeru juga i zapada međama parcela k.č. 608, 607, 608, 610, 609, 600 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 600, te produžava u smjeru zapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 601 i nekategorisani pristupni put bb i dolazi u tačku br. 2. sa koordinatama y = 6536291, x = 4860365 koja se nalazi na nekategorisanom pristupnom putu bb (ne obuhvata ga). Iz ove tačke ide u smjeru jugozapada pomenutim putem i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 10, 11, 13/1, nekategorisani pristupni put sa koje je opis obuhvata počeo. Navedene parcele se nalaze u K.O. Donje Biosko - Stari grad. Ukupna površina iznosi 5,3 ha. Metaljka Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 1474, 1478, 1479 (put) i ide u smjeru sjevera međama parcela k.č. 1478, 1477, 1464 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1464, 1465, 1463. Lomi se i ide u smjeru istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1463, 1454 i dolazi u tačku 1. sa koordinatama y = 6537308, x = 4859755 koja se nalazi na zaštitnom pojasu koridora dalekovoda 110 kW (parcela k.č. 1454) i ide uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW u smjeru jugoistoka i dolazi do tačke 2. sa koordinatama y = 6537389, x = 4859575 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1447 i 1495 (put). Skreće u smjeru zapada i ide međama parcela k.č. 1449, 1451, 1450, 1451, 1454, 1478 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1474, 1478, 1479 (put) sa koje je opis obuhvata počeo. Navedene parcele se nalaze u K.O. Donje Biosko - Stari grad. Ukupna površina iznosi 4,0 ha. Crnjel Opis obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 1445, 1453, 1454 i ide u smjeru istoka sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1445 i dolazi do tačke 1. sa koordinatama y = 6537457, x = 4859723 koja se nalazi na zajedničkoj granici parcela k.č. 1445 i 1444. S tromeđe ide u smjeru juga i jugozapada međama parcela k.č. 1445, 1447 (obuhvata ih) i dolazi na zaštitni
.
90
pojas koridora dalekovoda 110 kW kojim produžava u smjeru sjeverozapada do tačke 2. sa koordinatama y = 6537396, x = 4859684 koja se nalazi na međi parcela k.č. 1454 i 1445. Iz ove tačke granica obuhvata produžava pomenutom međom parcela u smjeru sjevera i dolazi do tromeđe k.č. 1445, 1453, 1454 sa koje je o pis obuhvata počeo. Navedene parcele se nalaze u K.O. Donje Biosko - Stari grad. Ukupna površina iznosi 0,5 ha. Borija Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 704/1, 713, 715 i ide u smjeru istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 713, 717, 715, 725, 727/4, 727/6 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 727/6, 727/3, 722/2 i produžava u istom smjeru zajedničkom međom parcela k.č. 727/3, 722/2 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 727/3, 722/2 i 737. S tromeđe ide u smjeru juga i istoka međama parcela k.č. 722/2, 722/1, 721/1, 741, 1004 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 746, 827/1, 1004 (put). Lomi se i ide u smjeru jugozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 752/2, 752/3, 752/4 i dolazi u tačku 1. sa koordinatama y = 6537444, x = 4857530 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 752/4 i 756. Iz ove tačke ide u smjeru sjeverozapada međama parcela k.č. 752/4, 752/5, 752/6, 752/8 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 752/7, 752/8, 1004 (put) i produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1004 (put) i 721/1 i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 720, 721/1, 721/4, 717. S četveromeđe ide u smjeru zapada i sjevera međama parcela k.č. 717, 713, 715 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 704/1, 713, 715 sa koje je opis obuhvata počeo. Navedene parcele se nalaze u K.O. Hreša - Stari grad. Ukupna površina iznosi 6,1 ha. Vidikovac Opis obuhvata počinje iz tačke 1. sa koordinatama y = 6535171, x = 4855681 koja se nalazi na granici K.O. Trebević i Sarajevo IX i ide u smjeru sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 142 i dolazi u tačku 2. sa koordinatama y = 6535275, x = 4855831 koja se nalazi na granici pomenutih K.O. i produžava u istom smjeru granicom pomenutih K.O. i dolazi na tromeđu K.O. Sarajevo IX, Jarčedoli i Trebević. S tromeđe ide zajedničkom granicom K.O. Jarčedoli i Trebević u smjeru jugoistoka i istoka i dolazi do međnog kamena br. 7 s kojeg produžava u smjeru istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 155 (K.O. Trebević) i k.č. 8 (K.O. Dovlići) i dolazi do tačke br. 3. sa koordinatama y = 6537567, x = 4855892 koja se nalazi na međi parcela k.č. 8 i 548 (put). Iz tačke br. 3. ide međom pomenutih parcela u pravcu jugoistoka i dolazi na granicu međuentitetske linije utvrđene po mirovnom sporazumu u Dejtonu i nastavlja granicom u smjeru juga i sjeverozapada do Bistričkog potoka k.č. 1164. Produžava potokom u smjeru sjevera i dolazi do tačke br. 1. sa koje je opis obuhvata počeo. Obuhvat se nalai u K.O. Trebević i Dovlići. Ukupna površina iznosi 372,7 ha. Iz ovog obuhvata se izuzima površina zaštitnog koridora regionalnog puta, P = 8,6 ha. Granice građevinskog zemljišta van urbanih područja Općine Centar
Član 11. Viča Opis počinje od četveromeđe parcela k.č. 2045, 2048, 2047 i 2016, ide u pravcu sjeverozapada te sjevera međama parcela k.č. 2045, 2044, 2052, 2054, 2056, 2055, 2080,
.
91
2089, 2090 (obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 2075 (put), 2090 i 2088, skreće u pravcu istoka, juga te zapada idući međama parcela k.č. 2088, 2091, 2092, 2110, 2072, 2070, 2071, 2072, 2064, 2063, 2048 (obuhvata ih), te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Nahorevo, općina Centar. Ukupna površina iznosi P = 16,2 ha. Nahorevo Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 3335, 3326 i 3327, ide u pravcu juga međama parcela k.č. 3326, 3324, 3325, 3323, 3322, 3471, 3472, 3473, 3466, 3474, 3476, 3499, 3498, 3500 (obuhvata ih), dolazi do četveromeđe parcela k.č. 3458, 3456, 3500 i 3501, skreće u pravcu zapada te juga idući međama parcela k.č. 3456, 3454, 3449, 3451, 574, 1930 (put), 397, 398, 565, 562, 563, 564, 567, 554, 546, 551, 550, 532, 533 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 534, 533 i 508/1. Skreće u pravcu istoka te jugoistoka idući međama parcela k.č. 533, 531, 532, 3750, 3753, 3754, 3755, 3758, 3757, 3763, 3958 (put), 3950 (put), 3936, 3934, 1336, 1311, 1312 (obuhvata ih), izlazi na Jarčev potok te njime nastavlja u pravcu istoka i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1178, 1179 i 1176 (Koševski potok). Nastavlja u pravcu juga te sjeveroistoka međama parcela k.č. 1101, 1100, 3682, 3671, 3681, 3672, 3680, 3678, 3675, 3677, 3676, 3660, 3620, 3619, 3618, 3617, 3957 (put), 3610, 3613 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 3613, skreće na zapad idući međama parcela k.č. 3613, 3612, 3611, 3608, 3615, 3607, 3592, 806 (put), 731, 730, 732, 3579/2 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 3579/1, 3579/2 i 3578. Granica skreće u pravcu sjeverozapada idući međama parcela k.č. 3578, 746/2, 741, 742/1, 772, 771, 3550, 3549, 3551, 3537, 3536, 3534, 3532 (obuhvata ih), dolazi do četveromeđe parcela k.č. 3532, 200, 176 i 199, nastavlja dalje u pravcu istoka, sjevera te zapada idući međama parcela k.č. 199, 198, 190/1, 187, 186, 191, 192, 193, 194, 196, 173, 1940 (Koševski potok) (obuhvata ih), dolazi na dvomeđu parcela k.č. 3301 i 3305. Nastavlja u pravcu sjeveroistoka te juga međama parcela k.č. 3305, 3953 (put), 3298, 3297, 3286, 3285, 3287, 3953 (put), 152 (put), 110/3, 110/1, 109, 108 (obuhvata ih), dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 3273, skreće na sjeverozapad te jugozapad međama parcela k.č. 3271, 3270, 3263, 124/1, 70, 71, 77, 76, 75, 60 (obuhvata ih), dolazi na dvomeđu parcela k.č. 60 i 62, skreće u pravcu zapada, sjeverozapada te juga idući međama parcela k.č. 56, 1941 (potok Hendek), 346, 335, 336, 333, 359, 360, 357, 362, 361, 373, 3390, 3389, 3395, 3397, 3396, 3400, 377, 385, 377 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 377, 386 i 1929 (put). Granica dalje nastavlja u pravcu istoka te sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 377, 392, 393, 1930 (put), 289, 3428, 3426, 3424, 3425, 3405, 3402, 3380, 3381, 3382 (obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 3382, 3376 i 3378, skreće na istok te jug međama parcela k.č. 3376, 3375, 3374, 3371, 3362, 3360, 3341, 3335 (obuhvata ih), te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Nahorevo, općina Centar. Ukupna površina iznosi P = 120,7 ha. Mačak Opis počinje od međne betonske biljege br.3 koja se nalazi na granici između dvije katastarske općine K.O.Poljine i K.O. Nahorevo, ide u pravcu jugoistoka putem k.č. 1937 (obuhvata ga), dolazi do tromeđe parcela k.č. 1367, 1349 I 1937 (put), skreće na jugozapad, jug te jugoistok idući međama parcela k.č. 1457, 1456, 1459, 1469, 1472, 1482, 1483, 1489, 1492, 1504 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br.1 sa koordinatama y = 6533180 i x = 4861928, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1504 i 1515. Granica nastavlja u pravcu zapada idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW, dolazi u tačku br.2 sa koordinatama y =
.
92
6532835 i x = 4861961, koja se nalazi na ivici puta k.č. 1938, odnosno, na granici između dvije katastarske općine K.O. Poljine i K.O. Nahorevo, skreće na sjeverozapad idući zajedničkom granicom između gore pomenutih katastarskih općina i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Nahorevo, općina Centar. Ukupna površina iznosi P = 21,7 ha. Kokorovac Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 1299, 1300, 1936 (put), ide na sjeveroistok te jugoistok idući međama parcela k.č. 1300, 1306, 1308, 1305 (obuhvata ih), dolazi do puta k.č. 1935 skreće na jug idući putevima k.č. 1935 i 1597 (obuhvata ih) dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6533438 x = 4861907 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1241 i 1597 (put). Skreće u pravcu zapada idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110kw i dolazi u tačku broj 2 sa koordianatama y = 6533325, x = 4861916, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1267 i 1936 (put), nastavlja dalje u pravcu sjeverozapada međama parcela k.č. 1267, 1266, 1276, 1275, 1277, 1278, 1286, 1284, 1287, 1263, 1292, 1293, 1294, 1295, 1298, 1300, (obuhvata ih ) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Nahorevo, općina Centar. Ukupna površina iznosi P = 10,5 ha. Vroce Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 1520, 1521 i 1525, ide u pravcu juga međama parcela k.č. 1525, 1526, 1524 (obuhvata ih), dolazi u tačku br.1 sa koordinatama y = 6533051 i x = 4861569, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1524 I 1938 (put), skreće na sjeverozapad idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW i dolazi u tačku br.2 sa koordinatama y = 6532789 i x = 4861658, koja se nalazi na zajedničkoj granici između dvije katastarske općine K.O. Poljine i K.O.Nahorevo, nastavlja u pravcu sjeverozapada, istoka te sjevera idući pomenutom granicom između dvije katastarske općine K.O. Poljine i K.O.Nahorevo, dolazi u tačku br.3 sa koordinatama y = 6532831 i x = 4861911, koja se nalazi na zajedničkoj granici između dvije katastarske općine K.O. Poljine i K.O.Nahorevo, skreće na istok idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW, dolazi u tačku br.4 sa koordinatama y = 6533100 i x = 4861884, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1542 i 1515, skreće u pravcu jugoistoka idući međama parcela k.č. 1542, 1543, 1530, 1525 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Nahorevo, općina Centar. Ukupna površina iznosi P = 9,6 ha. Tovarište Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 103, 104 i 1211 (put), ide u pravcu sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1211 (put) i 148, dolazi na tromeđu parcela k.č. 148, 151 i 152, nastavlja u pravcu zapada, juga te zapada idući međama parcela k.č. 152, 174, 176, 180, 438 (obuhvata ih), dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 438, nastavlja dalje u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 445, 451, 455, 456 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 453, 456 i 419. Nastavlja dalje u pravcu juga idući međama parcela k.č. 419, 421, 469, 465, 466 (obuhvata ih), dolazi u tačku br.1 sa koordinatama y = 6535656 i x = 4861518, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 466 i 462, skreće u pravcu zapada idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 Kw i dolazi u tačku br.2 sa koordinatama y = 6535431 i x = 4861571, koja se
.
93
nalazi na međi između parcela k.č. 474 i 477. Granica nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 474, 472, 414, 413, 426, 430, 429 (obuhvata ih), izlazi na put k.č. 1210 kojim nastavlja u pravcu sjevera te sjeveroistoka (obuhvata ga), dolazi u tačku br.3 sa koordinatama y = 6536226 i x = 4862160 koja se nalazi na ivici puta k.č. 1210, nastavlja na sjever sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 86, dolazi u tačku br.4 sa koordinatama y = 6536288 i x = 4862317, koja se nalazi na zajedničkoj granici između općina Centar i Stari grad, nastavlja na jug idući zajedničkom granicom između gore pomenutih općina, dolazi u tačku br.5 sa koordinatama y = 6536308 i x = 4862129, koja se nalazi na zajedničkoj granici između pomenutih općina, siječe put k.č. 1208, te nastavlja u pravcu jugozapada idući međama parcela k.č. 98, 97, 99, 96, 90, 1211 (put) (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Mrkovići, općina Centar. Ukupna površina iznosi P = 27,8 ha. Mrkovići Opis počinje od četveromeđe parcela k.č. 1419, 1416, 1417 i 1421, ide u pravcu jugozapada međama parcela k.č. 1417, 1416, 1410, 1406/2, 1485, 1484, 1483, 1482, 1604, 1603/2 (obuhvata ih), dolazi u tačku br.1 sa koordinatama y = 6535410 i x = 4860733, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1603/2 i 1615, nastavlja u pravcu zapada idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 Kw, dolazi u tačku br.2 sa koordinatama y = 6535280 i x = 4860752, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1644 i 1632, skreće u pravcu sjeverozapada te zapada idući međama parcela k.č. 1632 (put), 1648 (put Mrkovići – Sarajevo), 1548, 1547, 1549, 1550, 1551, 1552, 1647 (obuhvata ih), dolazi na četveromeđu parcela k.č. 1647, 1563, 1564 i 1545, skreće na sjever, zapad te sjeveroistok međama parcela k.č. 1545, 1527, 1541, 1540, 1537, 1535, 1533, 1534, 1528, 1651 (put), 1360, 1359 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 1359. Granica skreće na istok sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1358, 1357, 1361 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1361, 1363 i 1356, nastavlja u pravcu jugoistoka te sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 1363, 1372, 1355, 1342, 1340, 1353, 1351, 1352, 1343, 1346, 1329, 1326, 1325 (obuhvata ih), dolazi na tromeđu parcela k.č. 1325, 1647 (put) i 564, nastavlja u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1647 (put), 1217, 499, dolazi na četveromeđu parcela k.č. 499, 498, 497 i 484, skreće u pravcu jugoistoka te sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 498, 489, 1222, 1225, 1228, 1229, 1648 (put Sarajevo – Gornji Mrkovići), dolazi u tačku br.3 sa koordinatama y = 6535591 i x = 4861480, koja se nalazi na ivici puta k.č. 1648, nastvalja dalje u pravcu istoka idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 Kw i dolazi u tačku br.4 sa koordinatama y = 6535665 i x = 4861465, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1239 i 139. Granica nastavlja u pravcu juga te zapada idući međama parcela k.č. 1239, 1240, 1649 (put), 1249, 1435/1, 1434, 1433, 1432, 1462, 1419 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Mrkovići, općina Centar. Ukupna površina iznosi P = 32,1 ha. Granice građevinskog zemljišta van urbanih područja općine Ilidža
Član12. Vela Opis obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 407, 388, 389 i ide u smjeru sjevera međama parcela k.č. 388, 390 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 307, 390, 391, 406. Produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 406 i dolazi u tačku 1. sa
.
94
koordinatama y = 6515289, x = 4862702 koja se nalazi na međi parcela k.č. 406 i 402 i ide međom parcele k.č. 406 (obuhvata je) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 406, 401, 403, 404. Lomi se i ide u smjeru zapada međama parcela k.č. 404, 394, 400, 395 (obuhvata ih), sjeće parcelu k.č. 436 (put) i nastavlja međama parcela k.č. 443, 442, 453 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 433, 453, 457. S tromeđe produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 433, 1358 (put), 459 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 459, 465, 469 s koje produžava međama parcela k.č. 469, 468, 477/1, 475, 476/2, 476/1, 480, 482, 485 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 492/2, 485, 472/1 (put). Siječe put k.č. 472/1 i produžava međom parcele k.č. 507 (obuhvata je) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 507, 509, 505/1. S tromeđe ide u smjeru sjeveroistoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 509, 516, 75, 76, 87 i dolazi u tačku 2. sa koordinatama y = 6514719, x = 4862952. Iz tačke 2. ide u smjeru istoka međama parcela k.č. 7, 86, 85, 83, 472/1 (obuhvata ih) i dolazi u tačku 3. sa koordinatama y = 6514852, x = 4862931 koja se nalazi na međi parcela k.č. 472/1 (put) i 122 i produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 122, 121, 122, 113, 111, 112 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 124 i nastavlja međama parcela k.č. 124, 123, 128, 130, 131, 1358 (put), 162, 161, 158, 157, 165 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1358 (put), 165, 166. Skreće u smjeru juga i ide međama parcela k.č. 165, 167 (obuhvat aih), sjeće put k.č. 163/2 i produžava međama parcela u smjeru juga i istoka k.č. 193/1, 178, 182, 183, 184 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 184. Granica obuhvata dalje ide u smjeru sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 192, te međama parcela k.č. 185, 186, 187, 188 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 188, 189/2, 216. S tromeđe produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 216, 217, 218, 220, 221, 223, 219 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 228, 219, 229. Lomi se i ide u smjeru jugoistoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 229, 231, 1358 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1358 (put) , 363, 364. Zatim, u pravcu jugozapada međama parcela k.č. 363, 365, 374, 375, 380, 381 (obuhvata ih), presjeca parcelu k.č. 383 i produžava međama parcela k.č. 384, 1359 (put), obuhvata ih i dolazi do tačke 4. sa koordinatama y = 6515303, x = 4862605 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1351 (put) i 387. Sječe put k.č. 1359 i ide međom parcele k.č. 388 (obuhvata je) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 407, 388, 389 sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Kobiljača - Ilidža. Ukupna površina iznosi 12,5 ha. Debelo brdo Opis obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 1359 (put), 335, 340 i ide u smjeru istoka međama parcela k.č. 335, 1360 (put), obuhvata ih i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1359 (put), 331, 330. Siječe put k.č. 1359 i ide u pravcu juga međama parcela k.č. 296, 297, 298, 299, 1359 (obuhvata ih) i dolazi u tačku 1. sa koordinatama y = 6515416, x = 4862175 koja se nalazi na međi parcela k.č. 1359 (put) i 287. Iz tačke br. 1. presjeca put k.č. 1359 i ide u smjeru zapada i sjevera međama parcela k.č. 623, 618, 333, 337, 335 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1359 (put), 333, 340 sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Kobiljača - Ilidža. Ukupna površina o iznosi 4,1 ha. Crnjel Opis obuhvata počinje sa tromeđe parcela k.č. 482, 479, 357 (put) i ide u smjeru jugoistoka međama parcela k.č. 357 (put), 383 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 382, 383, 386 s koje produžava u istom smjeru sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 582, 580 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 380, 377, 375. Nastavlja zajedničkom međom parcela k.č. 377 i 373 i dolazi do
.
95
tačke 1. sa koordinatama y = 6517860, x = 4861652 koja se nalazi na pomenutoj međi, odnosno na zaštitnom pojasu koridora dalekovoda 110 kW. Iz tačke br. 1. granica obuhvata ide uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW u smjeru zapada i dolazi do tačke 2. sa koordinatama y = 6517710, x = 4861665 koja se nalazi na međi parcela k.č. 482 i 485. Iz tačke br. 2. ide u smjeru jugozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 484, 482, 481, 482 i dolazi do tačke 3. sa koordinatama y = 6517546, x = 4861836 koja se nalzai na međi parcela k.č. 482 i 479 i nastavlja u smjeru istoka međom parcele k.č. 482 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 482, 479, 357 (put) sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Zenik - Ilidža. Ukupna površina iznosi 2,9 ha. Bara Granica obuhvata počinje sa četveromeđe parcela k.č. 374, 375, 386, 387 i ide u smjeru sjeveroistoka međom parcele k.č. 374 (obuhvata je) i produžava u istom smjeru sjekući zenički potok k.č. 631 i dolazi u tačku 1. sa koordinatama y = 6517995, x = 4861758 koja se nalazi na granici parcela k.č. 399 i 631 (zenički potok). Lomi se i ide u smjeru jugoistoka međama parcela k.č. 631, 398, 316 (obuhvata ih) i dolazi do tačke 2. sa koordinatama y = 6318109, x = 4861628 koja se nalazi na međi parcela k.č. 316 i 317, odnosno na zaštitnom pojasu koridora dalekovoda 110 kW. Produžava uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW u smjeru zapada i dolazi do tačke 3. sa koordinatama y = 6517931, x = 4861646 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 375 i 374. Iz ove tačke ide u smjeru sjevera međom parcele k.č. 374 i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 374, 375, 386, 387 sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Kobiljača - Ilidža. Ukupna površina iznosi 1,6 ha. Brđani Opis obuhvata počinje sa tromeđe parcela k.č. 628 (put), 79, 78 i ide u smjeru istoka međama parcela k.č. 79, 80 (obuhvata ih) i dolazi na granicu K.O. Zenik kojom produžava (obuhvata je) u istom smjeru do tromeđe parcela k.č. 84, 87, bb. S tromeđe ide u smjeru jugoistoka međama parcela k.č. 84, 85, 86, 81, 628 (put), 93 (obuhvat aih), siječe put k.č. 100 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 100, 153/2, 154. Produžava u smjeru sjeveroistoka i juga međama parcela k.č. 154, 155, 155/2, 217/1, 218/1, 214, 219 (obuhvata ih) i dolazi do tačke br. 1. sa koordinatama y = 6518734, x = 4861568 koja se nalazi na granici parcela k.č. 219 i 213, odnosno na zaštitnom pojasu koridora dalekovoda 110 kW. Ide uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW u smjeru zapada i dolazi do tačke 2. sa koordinatama y = 6518551, x = 4861586 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 298 i 297. Iz ove tačke ide u pravcu sjevera međama parcela k.č. 297, 303 (obuhvata ih), sjeće parcelu k.č. 628 i dolazi na petomeđu parcela k.č. 628 (put), 304, 303, 307/1, 306/2 i produžava u istom smjeru međama parcela k.č. 305, 306/2, 306/1, 139/5, 139/4, 139/6, 139/3, 139/7, 140/1, 139/2, 147/2, 147/1 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 148, 147/1, 144. S tromeđe ide u smjeru sjeverozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 144, 142, 143, 128, 125 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 125, 104, 105 i produžava u smjeru istoka i juga međama parcela k.č. 105, 109, 107, 108, 628 (put), 405/1 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 116, 118, 402/1, 405/1, s koje produžava u smjeru zapada i sjevera međama parcela k.č. 405/1, 405/2, 405/1, 406/1, 406/2, 405/5, 408, 411/1, 411/2, 410 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 410, 412/1, 628 (put). S tromeđe ide zajedničkom međom parcela k.č. 410 i 628 (put) u smjeru jugoistoka i
.
96
dolazi na tromeđu parcela k.č. 628 (put), 408, 410, sjeće put k.č. 628 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 628 (put), 79, 78, sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Zenik – Ilidža. Ukupna površina iznosi 21,4 ha. Voloder Opis obuhvata počinje sa tromeđe parcela k.č. 630 (put), 199, 197 i ide u smjeru jugoistoka i jugozapada međama parcela k.č. 199, 198, 200, siječe put k.č. 201, 192, 191, 188, 182 (obuhvata ih) i dolazi do tačke 1. sa koordinatama y = 6519112, x = 4861532 koja se nalazi na međi parcela k.č. 187 i 179, odnosno na zaštitnom pojasu koridora dalekovoda 110 kW. Ide uz zaštitni pojas koridora dalekovoda u smjeru zapada i dolazi do tačke 1. sa koordinatama y = 6518962, x = 4861546 koja se nalazi na međi parcela k.č. 229 i 181. Iz ove tačke ide u smjeru sjeveroistoka međama parcela k.č. 181, 186, 208, 207, 206, 200, 199 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 630 (put), 199, 197 sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Zenik – Ilidža. Ukupna površina iznosi 5,5 ha. Zenik Opis obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 548, 541, 542 (put) i ide u smjeru sjevera i sjeverozapada međama parcela k.č. 542 (put), 537/1, 537/2, 532, 631 (zenički potok), 576, 367 (put), 508, 507, 506, 504 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 505, 504, 500. Produžava u smjeru sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 500 i nastavlja međama parcela k.č. 391, 485 (obuhvata ih) i dolazi do tačke 1. sa koordinatama y = 6517727, x = 4861614 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 486 i 485, odnosno na zaštitnom pojasu koridora dalekovoda 110 kW. Iz ove tačke ide u pravcu istoka uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW i dolazi do tačke 2. sa koordinatama y = 6518120, x = 4861577 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 337 i 317. Silazi sa koridora dalekovoda i ide u polukružnom luku u istom smjeru međama parcela k.č. 337, 335, 334, 326, 325/2, 323 (obuhvata ih) i dolazi ponovo na zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW u tačku 3. sa koordinatama y = 6518339, x = 4861556 koja se nalazi na međi parcela k.č. 322 i 323. Produžava uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW u smjeru istoka i dolazi do tačke 4. sa koordinatama y = 6518594, x = 4861531 koja se nalazi na tromeđi parcela k.č. 222, 223, 221. Lomi se i ide u smjeru juga međama parcela k.č. 222, 224, 226 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 223, 226, 228. S tromeđe sjeće parcelu k.č. 228 (put) i ide međama parcela k.č. 228, 237, 235/8, 235/9, 233/10, 235/7, 236 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 238, 236, 235/2 s koje nastavlja sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 238 i 239 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 293 (put), 239, 244. Granica obuhvata ide u smjeru juga, te istoka međama parcela k.č. 293 (put), 245, 246, 260, 259, 258, 256, 601 (put), 605 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 605, 606/2, 607. Skreće u smjeru zapada i ide međama parcela k.č. 606/2, 606/1, 609/2, 610, 612, 616, 615, 595 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 395 (put), 180, 621. Zatim, u smjeru sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 595 (put), 567 i produžava međom parcela k.č. 585 i 574 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 585, 574, 584/1. Ponovo se lomi i ide u smjeru sjeveroistoka i sjeverozapada međama parcela k.č. 584/1, 576, 578, 577 (ne obuhvata ih), sjeće parcelu k.č. 593/1 i dolazi na rub parcele k.č. 580 i ide m eđom do tromeđe parcela k.č. 5l80, 591/3, 593/1. S tromeđe ide u smjeru juga međama parcela k.č. 591/3, 591/2, 591/1, zenički potok k.č. 631 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 631, 563, 562/1. Lomi se u smjeru jugoistoka međama parcela k.č. 561/1, 561, 565/3 (obuhvata ih) te ponovo u pravcu juga k.č. 565/3, 558/2, 558/1, 557 (obuhvata ih) i
.
97
dolazi na četveromeđu parcela k.č. 554, 557, 595 (put), 180. S četveromeđe ide u pravcu sjeverozapada međama parcela k.č. 557, 540/7 (obuhvata ih), sjeće put k.č. 542 i dolazi na tromeđu k.č. 542, 548, 541 sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Zenik – Ilidža. Ukupna površina iznosi 29,9 ha. Zoranovići Opis obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 1419, 1416, 1413 i ide u smjeru sjeverozapada i sjevera međama parcela k.č. 1419, 1418, 1431, 1432, 1433, 1434, 1445/2, 1446, 1447, 1449, 1450, 1451, 1490 (obuhvata ih) i dolazi do tačke 1. sa koordinatama y = 6527181, x = 4845247 koja se nalazi na međi parcela k.č. 1809 (put), 1490 odnosno na zaštitnom pojasu regionalnog puta i produžava uz zaštitni pojas regionalnog putau smjeru sjeveroistoka i dolazi do tačke br. 2. sa koordinatama y = 6527335, x = 4845342 koja se nalazi na međi parcela k.č. 1469, 1470. Iz ove tačke granica obuhvata ide međom parcele k.č. 1469 (obuhvata je) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 1461, 1460, 1470, 1468 s koje produžava u pravcu istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1461, 1467 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1467, 1466, 519. S tromeđe ide u smjeru juga međama parcela k.č. 1467, 1464, 1463, 1426, 1424, 1422, 1421, 1420, 1419 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1419, 1416, 1413 sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Krupac– Ilidža. Ukupna površina iznosi 4,5 ha. Jasen Opis obuhvata počinje sa tromeđe parcela k.č. 1130, 1139, 1123 i ide u smjeru sjeverozapada i sjevera međama parcela k.č. 1130, 1129, 1127, 1128, 1144/1, 1145, 1146, 1148, 1187, 1186, 1185, 1194, 1197, 1811 (put), obuhvata ih i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1811 (put), 1231, 1229. Sjeće put k.č. 1811 i ide u smjeru juga međama parcela k.č. 1225, 1219, 1218, 1217, 1216 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1811 (put), 1215, 1216. Presjeca put k.č. 1066 i nastavlja međama parcela u istom smjeru k.č. 1057, 1053 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1052, 1058, 1061. S tromeđe ide u smjeru jugozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1061, 1060, 1051, 1050, 1051, 1061, 1070 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1043, 1079, 1070. Nastavlja u smjeru sjeverozapada i juga međama parcela k.č. 1079, 1078, 1077, 1066 (obuhvata ih) i dolazi do tačke 1. sa koordinatama y = 6528591, x = 4846077 koja se nalazi na međi parcela k.č. 1066 (put), 1092. Presjeca parcele k.č. 1066, 1819 i ide međom parcele k.č. 1130 (obuhvata je) u smjeru zapada i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1130, 1139, 1123 sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Krupac– Ilidža. Ukupna površina iznosi 8,9 ha. Lasički stan Opis obuhvata počinje iz tačke 1. sa koordinatama y = 6521284, x = 4847584 koja se nalazi u tački u kojoj zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW siječe granicu K.O. Lokve i Hrasnica i ide u smjeru jugoistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 3229, 3421 (put) i dolazi do tačke 2. sa koordinatama y = 6522380, x = 4846498 koja se nalazi na granici parcela k.č. 3421 (put), 3370. Iz ove tačke ide putevima u smjeru jugozapada k.č. 3421 i jugoistoka k.č. 3423 i 3426/1 (obuhvata ih) i dolazi u tačku 3. sa koordinatama y = 6524179, x = 4844516 koja se nalazi na međi parcela k.č. 3426/1 (put), 3378. Lomi se i ide u smjeru juga sjekući u pravoj
.
98
liniji parcele k.č. 3426/1 (put), 3358 i dolazi u tačku 4. sa koordinatama y = 6524159, x = 4844202 koja se nalazi na granici političkih općina Trnovo i Ilidža. Iz ove tačke ide u smjeru zapada granicom pomenutih političkih općina i dolazi do tačke br. 5. sa koordinatama y = 6522629, x = 4844506 koja se nalazi na zaštitnom pojasu regionalnog puta kod međnog kamena br. 2. i ide uz zaštitni pojas regionalnog puta do tačke br. 6. sa koordinatama y = 6522293, x = 4844859, tj. mjesta na kojem regionalni put sjeće granicu K.O. Lokve i Hrasnica. Produžava granicom K.O. Lokve (Hadžići) i K.O. Hrasnica (Ilidža) u smjeru sjevera i dolazi do tačke br. 1. sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Hrasnica-Ilidža. Ukupna površina iznosi 217,0ha. Granice građevinskog zemljišta van urbanih područja općine Vogošća
Član 13. Krivače 1 Granica obuhvata počinje od četveromeđe parcela k.č. 368, 369, 372, 383 i ide u smjeru jugoistoka i istoka međama parcela k.č. 369, 367, 366, 370 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 370, 331, 365. Od tromeđe nastavlja u smjeru sjeveroistoka međama parcela k.č. 331, 341, 342, 343, 354, 353, 140, 142 (obuhvata ih) do tromeđe parcela k.č. 142, 138, 139. Tu se lomi i nastavlja u smjeru juga međama parcela k.č. 142, 151, 145, 146, 147, 160, 159, 156, 155, 154, 153, 151, 172, 171, 175, 173, 183 (obuhvata ih) i dolazi do koridora gasovoda u tački 1 sa koordinatama y = 6529858, x = 4869501 i produžava zaštitnim koridorom gasovoda u smjeru jugozapada do tačke 2 sa koordinatama y = 6529743, x = 4869370 koja se nalazi na zajedničkoj granici parcela k.č. 192, 196. Iz te tačke granica obuhvata nastavlja u pravcu sjevera međama parcela k.č. 196, 190, 189, 188, 187 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 151 kojim produžava u istom smjeru (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 151, 251, 348. Od tromeđe nastavlja u smjeru jugozapada i juga međama parcela k.č. 348 (put), 253, 252, 259 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 250, 255, 258 i produžava sjekući parcelu k.č. 258 do tromeđe parcela k.č. 258, 261, 260. S tromeđe granica obuhvata nastavlja međama parcela k.č. 261, 262 (obuhvata ih) i nastavlja zajedničkom granicom parcela k.č. 260, 266 do tačke 3 sa koordinatama y = 6529267, x = 4869479 koja se nalazi na pomenutoj međi. Iz te tačke produžava u smjeru juga sjekući parcele k.č. 266, 273, 275 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 275, 237, 232 tu se lomi i nastavlja u polukružnom luku u pravcu sjeverozapada međama parcela k.č. 275, 236, 235 (obuhvata ih), sječ put k.č. 265 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 265, 277, 291. S tromeđe ide u smjeru sjevera međama parcela k.č. 277, 278, 270, 283, 327 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 327, 325, 326. Tu se lomi i nastavlja u smjeru sjeverozapada zajedničkom granicom k.č. 325, 326 i produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 324, 322, 321 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 321, 320, 370 (put), lomi se i ide u pravcu sjeveroistoka zajedničkom granicom parcela k.č. 369, 372 do četveromeđe parcela k.č. 368, 369, 372, 383 od koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gora, općina Vogošća. Ukupna površina je 13,8 ha. Krivače 2 Granica obuhvata počinje od tačke broj 1 sa koordinatama y = 6529905, x = 4869465 koja se nalazi na putu k.č. 951 nastavlja u pravcu jugozapada te sjevera idući granicom političke općine Vogošća te uz zaštitni pojas magistralnog puta M-18 i uz zaštitni koridor magistralnog gasovoda te dolazi u tačku 1. tj. na mjesto odakle je navedeni opis i počeo.
.
99
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gora, općina Vogošća. Ukupna površina iznosi 1,3 ha. Selište Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 2595, 2596, 2622 i ide u smjeru jugozapada međama parcela k.č. 2595, 2600, 2592, 2602 (obuhvata ih), produžava u istom smjetru sjekući pravolinijski parcelu k.č. 2604 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2604, 2609, 2610. S tromeđe nastavlja zajedničkom granicom parcela k.č. 2604, 2609 do tačke 1 sa koordinatama y = 6529584, x = 4869003 i produžava pravolinijski sjekući parcele k.č. 2609, 2608 i dolazi do zaštitnog pojasa magistralnog puta M-18 u tačku 2 sa koordinatama y = 6529567, x = 4869016. Iz te tačke ide zaštitnim pojasom magistralnog puta M-18 u smjeru sjeveroistoka do granice političke općine Vogošća kojim nastavlja u smjeru jugoistoka do tačke 3sa koordinatama y = 6529798, x = 4869115 tu se lomi i sječ parcelu k.č. 2622 i dolazi na tromeđu k.č. 2595, 2596, 2622 odakle je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gora, općina Vogošća. Ukupna površina iznosi 1,9 ha. Ljetovik Granica obuhvata počinje sa četveromeđe parcela k.č. 511, 513, 512, 495 i ide u smjeru istoka međama parcela k.č. 511, 510, 505, 504, 497, 498, 499 (obuhvata ih), i siječe parcelu k.č. 2573 (put) i dolazi na tačku 1 sa koordinatama y = 6 528 967, x = 4 869 558 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 2573 (put), 313. U toj tački se lomi i ide putem k.č. 2573 (obuhvata ga) u pravcu juga i zapada do tromeđe parcela k.č. 2573 (put), 621, 625. S tromeđe nastavlja u smjeru juga zajedničkom međom parcela k.č. 621 i 625 do tačke 2 sa koordinatama y = 6528647, x = 4869380 koja se nalazi na pomenutoj međi, zatim sječe parcelu 625 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 625, 626, 634 i produžava međama parcela k.č. 626, 628, 636/2 (obuhvata ih) do tačke 3 sa koordinatama y = 6528604, x = 4869259 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 636/1, 636/2. Iz te tačke nastavlja u istom smjeru sjekući pravolinijski parcelu k.č. 636/1 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 636/1, 635, 637 i produžava zajedničkom granicom parcela k.č. 635, 637 do tromeđe parcela k.č. 636/1, 637, 642. S tromeđe produžava sjekući parcele k.č. 642 i 648 do tačke 4 sa koordinatama y = 6 528 578, x = 4 869 150 koja se nalazi na međi parcela k.č. 644 i 648 i nastavlja međama prcela k.č. 644, 646, 447, 670, 664, 665, 666, 684, 690, 692, 733, 732, 727, 726, 722, 721, 716, 720, 719, 716, 714, 715, 716, 712, 711 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 713, 711, 2573. Tu se lomi i ide u smjeru jugozapada sjekući put k.č. 2573 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1993, 1694/2, 2573 s koje produžava međama parcela k.č. 1693, 1697/2, 1693, 1692 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1697/1, 1692, 1687. Na tromeđi se lomi i ide u smjeru sjeverozapada sjekući parcelu k.č. 1687 i ide do tačke 5 sa koordinatama y = 6528789, x = 4868708 na međi parcela k.č. 2573 (put) i 1687 i produžava u istom smjeru pomenutim putem (obuhvata ga) do tromeđe parcela k.č. 2573 (put), 733, 736. Od tromeđe nastavlja u smjeru zapada međama parcela k.č. 735, 734 (obuhvata ih) do tromeđe parcela k.č. 734, 736, 740 i produžava u pravoj liniji sjekući parcelu k.č. 740 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 741, 742, 740. S tromeđe se spušta u smjeru juga zajedničkom granicom parcela k.č. 741, 742, do tromeđe k.č. 741, 742, 744 tu se ponovo lomi i ide u smjeru zapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 741, 740, 1374 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1374, 1373, 1376. Zatim se ponovo lomi i nastavlja u smjeru juga međama parcela k.č. 1373, 1364, 1371, 1370, 1397, 1378, 1412, 1413, 1414, 1415/1, 1415/2, 1405, 1404, 1403, 1454, 1433, 1442, 1441, 1446 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1446, 1445/1, 1445/2. Granica obuhvata
.
100
nastavlja u smjeru istoka sjekući parcele k.č. 1445/2, 1448, 1400 i dolzai na tromeđu parcela k.č. 1400, 1396, 1397 i produžava u smjeru sjeveroistoka međama parcela k.č. 1396, 1393, 1392, 1394, 1391, 1389, 1390 (obuhvata ih), siječe parcelu k.č. 1639 (put) i dolazi u tačku 6 sa koordinatama y = 6528746, x = 4868404. Iz te tačke se spušta u smjeru juga međama parcela k.č. 1639, 1640 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1637, 1640, 1646 s koje produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1637, 1635, 1631, 1630/1 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1630/1, 1630/4, 1630/3. S tromeđe nastavlja međama parcela k.č. 1630/4, 1629/2, 1625, 1626/2, 1602/2, 1624 (obuhvata ih) i dolazi na zaštitni koridor gasovoda kojim ide u pravcu jugozapada do tačke 7 sa koordinatama y = 6528669, x = 4868062 na parceli k.č. 1608/2. Tu se lomi i nastavlja u smjeru sjeverozapada sjekući parcelu k.č. 1608/2, produžava međama parcela k.č. 1605, 1601/2 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1601/1, 1601/2, 1602. Zatim sječe parcelu k.č. 1602 (put) i nastavlja u istom smjeru međama parcela k.č. 1456, 1453, 1455, 1460, 1461 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1457, 1461, 1463. S tromeđe granica obuhvata ide u istom smjeru sjekući parcelu k.č. 1463, a zatim zajedničkom međom parcela k.č. 1475, 1470 do tromeđe k.č. 1471, 1470, 1475. Nastavlja zajedničkom granicom parcela k.č. 1471, 1470, siječe parcelu k.č. 1477 (put) i dolazi u tačku 8 sa koordinatama y = 6528217, x = 4868236 na zajedničkoj granici parcela k.č. 1485 i 1477 i produžava međama parcela k.č. 1485, 1478, 1485, 1479, 1477 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1534, 1477, 1577. Zatim siječe put k.č. 1577 i nastavlja u smjeru sjevera međama parcela k.č. 1338, 1337, 1341, 1342/1, 1342/2 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1443/2, 1442/2, 1344 i produžava sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1345, 2577 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1474, 1428, 2577. Granica produžava u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 1428, 1416, 1417, 1431, 1430, 1409 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1409, 1407, 1410, s koje produžava u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1410, 1415/1 i nastavlja u smjeru sjeverozapada međama parcela k.č. 1413, 1422, 1423, 1424 (obuhvata ih) do tromeđe parcela k.č. 1425, 1424, 2577. S tromeđe nastavlja u pravcu sjevera međama parcela k.č. 2577 (put), 1367 (ne obuhvat aih) do tačke 9 sa koordinatama y = 6528265, x = 4868899 koja se nalazi na zajedničkoj granici parcela k.č. 1365/1, 1367. Lomi se i nastavlja u pravcu istoka sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1367 i produžava međama parcela k.č. 740, 741, 747 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 741, 750, 751. Nastavlja u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 741, 743, 740 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 740, 733, 734. Lomi se i ide u pravcu sjevera međama parcela k.č. 734, 2573 (put), 605, 606, 602, 615, 517, 618, 619 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 619, 594, 521. Tu se lomi u smjeru istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 521, 519, 506 i dolazi do tačke 10 sa koordinatama y = 6528844, x = 4869449 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 506 i 503. Iz te tačke ide u pravcu sjevera i zapada međama parcela k.č. 503, 504, 505, 510, 511 (obuhvata ih) i dolazi do četveromeđe k.č. 511, 513, 512, 495 sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gora, općina Vogošća. Ukupna površina iznosi 31,7 ha. Kremeš Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 1687, 1698, 1699 i ide u pravcu sjeveroistoka međama parcela k.č. 1699, 1700, 1701, 1686, 1684 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog koridora gasovoda uz koji produžava do tačke 1 sa koordinatama y = 6529330, x = 4868751 koja se nalazi na zajedničkoj granici parcela k.č. 216, 218. U toj tački se lomi i nastavlja u pravcu jugozapada međom pomenutih parcela do tačke 2. sa koordinatama y = 6529283, x = 4868718 i produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 216, 1708, 1686 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1705, 1707, 1686. S tromeđe nastavlja u smjeru
.
101
sjeverozapada, a zatim juga međama parcela k.č. 1707, 1703, 1699 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1687, 1698, 1699 sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gora, općina Vogošća. Ukupna površina iznosi 1,9 ha. Luka Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 2584, 1757, 1758/8 i ide u smjeru jugozapada međom parcele k.č. 2584 (ne obuhvata je) do tačke 1 sa koordinatama y = 6528427, x = 4867602 koja se nalazi na zaštitnom pojasu magistralnog puta M-18, na međi parcela k.č. 2584, 2576. Od tačke ide uz zaštitni pojas magistralnog puta u smjeru sjeveroistoka i dolazi do tačke 2 sa koordinatama y = 6529516, x = 4868951 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 2608, 2584 (rijeka Ljubina). Iz te tačke granica obuhvata ide pomenutom rijekom (obuhvata je) u smjeru juga do tromeđe parcela k.č. 2584, 2616, 2622. Od tromeđe nastavlja međama parcela k.č. 1216, 1619 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2619, 2621, 2584. Od tromeđe ponovo ide rijekom (obuhvata je) u pravcu jugozapada i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2584, 2666, 2670 i nastavlja međama parcela k.č. 2670, 2672/4, 2672/5, 2672/6, 2672/7, 2672/9 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 2672/9 s kojeg produžava sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2676, 2622, 2584 i dolazi na tromeđu k.č. 2584, 1757, 1758/8 sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gora, općina Vogošća. Ukupna površina iznosi 12,3 ha. Gaj Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 1489, 1477, 1468 i ide u smjeru jugoistoka zajedničkom granicom parcela k.č. 1468, 1477 i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 1498, 1468, 1477, 1602, produžava u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1602 (put), 1600 i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 1598. S ruba parcele nastavlja međama parcela k.č. 1598, 1593 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog koridora gasovoda na zajedničkoj međi parcela k.č. 1593, 1608/2. Nastavlja uz zaštitni koridor gasovoda u smjeru jugozapada i dolazi do tačke 1. sa koordinatama y = 6528098, x = 4867426 koja se nalazi na međi parcela k.č. 1984/2, 1781. Iz te tačke ide u smjeru sjeverozapada i sjeveroistoka međama parcela k.č. 1781, 1780, 1776 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1765/6, 1776, 1766/3, produžava u smjeru sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1766/3 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1766/1, 1766/2, 1766/3. S tromeđe ide u smjeru istoka i sjeverozapada međama parcela k.č. 1766/2, 1765/2, 1765/8, 1765/7, 1765/1 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1765/11, 1765/1, 1552. Lomi se i ide u smjeru sjevera međama parcela k.č. 1765/1, 1765/10, 1764/6, 1559, 1558, 1563, 1565, 1508, 1501, 1500, 1498, 1497, 1468, 1496, 1495 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 1496, 1495, 1492, 1490. S četveromeđe sječe u pravoj liniji parcele k.č. 1490, 1489 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1489, 1477, 1468 sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gora, općina Vogošća. Ukupna površina iznosi 10,3 ha. Gora Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 1003, 1009, 1008 i ide u pravcu istoka međama parcela k.č. 1008, 1006, 1005, 1057, 1058, 1059, 1060 (obuhvata ih), siječe u pravoj liniji parcele k.č. 1040, 1047, 1046 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1046, 1042, 1044/1. S
.
102
tromeđe produžava u istom smjeru zajedničkom međom parcela k.č. 1042, 1044/1, sjeće put k.č. 2578 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2578 (put), 1179, 1180. Lomi se i ide putem k.č. 2572 u pravcu sjevera (ne obuhvata ga) do tromeđe parcela k.č. 2578, 1190, 1187. Ponovo se lomi i spušta se u smjeru juga međama parcela k.č. 1187, 1182/1, 1176, 1172, 1171, 1169, 1161, 1163, 1133 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1133, 1145, 1146, s koje se ponovo lomi i ide u pravcu sjevera međama parcela k.č. 1145, 1142, 1143, 1153, 1154, 1155 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1155, 1156, 1201. Produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1201, 1202 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1202, 1209, 1210. S tromeđe ide u smjeru istoka međama parcela k.č. 1209, 2577 (put) (obuhvata ih) i dolazi do tačke 1. sa koordinatama y = 6527888, x = 4868014 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 2577 (put), 1210. Siječe put 2577 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2577, 1595, 1546 i ide u smjeru juga međama parcela k.č. 1546, 1548 (obuhvata ih) i dolazi u tačku 2 sa koordinatama y = 6527919, x = 4867882 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1548, 1547. Iz tačke 2 produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1548 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1548, 1837, 1836. S tromeđe nastavlja međama parcela u smjeru jugozapada i zapada k.č. 1836, 1835, 1844, 1848, 1858, 1867/1, 1868, 1865, 1875, 1911, 1910, 1909, 1908 (obuhvata ih), sječe parcelu k.č. 1885 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1885, 1886, 1906. Produžava međama parcela k.č. 1886, 1887, 1888, 1889, 1890, 1896 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1976, 1897, 1896. Granica obuhvata nastavlja međama parcela k.č. 1976, 1967, 1965, 1963, 1960, 1958, 1942, 1941 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 1941, 1940, 1936, 1937. Lomi se i ide u smjeru zapada međama parcela k.č. 1941, 1945, 1952 (obuhvata ih) sječe u pravoj liniji parcele k.č. 1983 (put), 1997 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1996, 1997, 1998. S tromeđe ide u smjeru sjeverozapada međama parcela k.č. 1996, 1994, 1183, 1984, 1979 (put), 2578 (put), obuhvata ih i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1985, 1986, 2578 (put). Lomi se i ide u smjeru juga zajedničkom međom parcela k.č. 1985, 1986 i produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1986, 1988, 1998, 2001, 2002, 1998 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2003, 2004, 1998. Nastavlja u istom smjeru zajedničkom međom parcela k.č. 2003, 2004 do tromeđe parcela k.č. 2003, 2004, 2582 (put), na tromeđi se lomi i ide u smjeru jugoistoka i istoka međama parcela k.č. 2582 (put), 2006, 2097/4, 2008 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2008, 2010, 2098 (put). Lomi se i ide u pravcu juga sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2098 (put), 2144, 2143 i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 2142, 2143, 2140, 2139 i produžava međama parcela k.č. 2139, 2115, 2117, 2118, 2120, 2121 (obuhvata ih). Sječe parcele k.č. 2363, 2364 i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 2362, 2364, 2361/1, 2361/2. S četveromeđe nastavlja u istom smjeru međama parcela k.č. 2361/2, 2360/2, 2359, 2356, 2355, 2376, 2360/1, 2349, 2336, 2340, 2339, 2338, 2582 (put), obuhvata ih dolazi na tromeđu parcela k.č. 2582 (put), 2331, 2330. Sjeće put k.č. 2582 i nastavlja međama parcela k.č. 2301, 2583 (put), 2306, 2583 (put), 2310, 2311, 2314 i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 2313, 2314, 2316/2, 2316/3. Lomi se i ide u pravcu sjeveroistoka i jugozapada obuhvatajući parcele k.č. 2316/2, 2316/1, 2317, 2316/1, 2316/2, 2316/3, 2315, presjeca put k.č. 2583 i dolazi do tačke 3. sa koordinatama y = 6527253, x = 4866276 koja se nalazi na međi puta k.č. 2583. Iz ove tačke ide u smjeru sjevera međama parcela k.č. 2583 (put), 2282, 2290 (obuhvata ih), sječe parcele k.č. 2270, 2295/1 i dolazi na rub parcele k.č. 2296. Produžava u istom smjeru međama parcela k.č. 2296, 2298, 2297, 2299, 2235, 2234 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2234, 2233, 2237. S tromeđe nastavlja u pravcu jugozapada međama parcela k.č. 2233, 2232, 2227, 2226, 2225, 2224, 2201, 2248 (obuhvata ih), sječe u pravoj liniji parcelu k.č. 2247 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 2253. Nastavlja međama parcela k.č. 2253, 2254 (obuhvata ih) i presjeca put k.č. 2480 i dolazi u tačku 4. sa koordinatama y = 6527166, x = 4866801 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 2480 (put), 2482. Lomi se i ide u pravcu sjeverozapada međama parcela k.č. 2480 (put), 2200, 2198, 2196, 2194, 2183 (obuhvata ih) i
.
103
dolazi na tromeđu parcela k.č. 2182, 2183, 860. S tromeđe se lomi u smjeru istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2183, 2184, 2185 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2184, 2186, 2187 i produžava u smjeru istoka i sjevera obuhvatajući parcele k.č. 2187, 2194, 2195, 2168, 2169, 885 (put), 865, 884, 882, 884 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 881, 884, 886. Siječe u pravoj liniji parcele k.č. 886, 885 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 888. Produžava u smjeru sjevera i istoka međama parcela k.č. 2578, 946/3, 949, 1101, 1098, 1103/1, 1107, 1110, 1109, 1179 (put) (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1578 (put), 1117, 1118. S tromeđe ide u pravcu sjeverozapada međama parcela k.č. 1118, 1092, 1080, 1081 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1079, 1076, 1081 s koje produžava sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1082, 1083, 1084 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1083, 1084, 1086. Nastavlja u pravcu zapada i sjevera međama parcela k.č. 1086, 1087, 1060, 1064, 1063, 1003 (put), 965, 966, 971, 972, 971, 973, 982/1, 975, 974, 980, 979 (obuhvata ih) sječe put k.č. 1003 i dolazi na tromeđu k.č. 1003, 1008, 1009 sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gora, općina Vogošća. Ukupna površina iznosi 42,0 ha. Ravan Opis obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 2038/3, 2585 (potok Sutmaj), 2584 (rijeka Ljubina) i ide rijekom Ljubinom k.č. 2584 (ne obuhvata je) u smjeru juga do zaštitnog pojasa magistralnog puta M-18 do tačke 1 sa koordinatama y = 6527840, x = 4866837 na zajedničkoj međi parcela k.č. 2047 i 2584. U toj tački se lomi i ide u smjeru sjeveroistoka uz zaštitni pojas magistralnog puta M-18 i dolazi do tačke 2. sa koordinatama y = 6528123, x = 4867292 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 2038/1 i 2584 (rijeka Ljubina). Iz tačke 2 ide u smjeru juga rijekom Ljubinom k.č. 2584 (ne obuhvata je) i dolazi do mjesta gdje se potok Sutmaj k.č. 2585 ulijeva u rijeku Ljubinu k.č. 2584, tj. do tromeđe parcela k.č. 2088/3, 2585, 2584 sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gora, općina Vogošća. Ukupna površina iznosi 1,9 ha. Serdaž Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 2583 (put), 2463, 2464 i ide u smjeru istoka međama parcela k.č. 2464, 2583 (put) (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2583 (put), 2463, 2460. Sjeće put k.č. 2583 i produžava u istom smjeru međama parcela k.č. 2526, 2525/2, 2525/1, 2525/5 (ne obuhvata ih). Lomi se i ide u smjeru juga sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2536, 2544/1 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2544/1, 2541, 2571 i produžava međama parcela k.č. 2571, 2569 (obuhvata ih) do tromeđe parcela k.č. 2569, 2541, 2544/2. S tromeđe ide u pravcu sjeveroistoka, a zatim i jugoistoka obuhvatajući parcelu k.č. 2544/2 i dolazi do zaštitnog koridora gasovoda u tačku 1. sa koordinatama y = 6527182, x = 4865542 koja se nalazi na zajedničkoj granici parcela k.č. 2544/2 i 2543. Nastavlja uz zaštitni koridor gasovoda u smjeru juga i dolazi do tačke 2. sa koordinatama y = 6527120, x = 4865393 koja se nalazi na međi parcela k.č. 2571/1, 2571/2. Iz te tačke ide u smjeru sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2566/2, 2571/2 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 2567 i produžava međom parcele k.č. 2567 (obuhvata je) i dolzai na tromeđu parcela k.č. 2571/2, 2567, 2557. S tromeđe ide u smjeru sjevera međama parcela k.č. 2557, 2556, 2557 (ne obuhvata ih) i dolazi do tačke 3. a koordinatama y = 6526901, x = 4865513 koja se nalazi na sjeveroistočnom rubu parcele k.č. 2557. Iz te tačke produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 2554 i dolazi na jućni rub parcele k.č. 2555 u tačku 4. sa koordinatama y = 6526882, x = 4865561 i produžava međom parcele k.č. 2555 (Obuhvata je)
.
104
i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2555, 2515, 1518. S tromeđe nastavlja u smjeru sjevera sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2518 i 2583 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2583 (put), 2463, 2464 sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gora - Vogošća. Ukupna površina iznosi 6,1 ha. Divljača Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 1674 (put), 331, 330 i ide u smjeru jugozapada međama parcela k.č. 331, 332, 333, 334 (obuhvata ih), sjeće put k.č. 1674 i dolazi u tačku 1. sa koordinatama y = 6526189, x = 4865143 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1674 (put) i 873. Tu se lomi i ide u smjeru sjevera međama parcela k.č. 1674 (put), 337, 339 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 338, 339, 343/1. S tromeđe ide u smjeru istoka zajedničkom granicom parcela k.č. 339 i 343/1 do istočnog ruba parcele k.č. 343/1 i produžava ui stom smjeru granicom kulture sjekući parcelu k.č. 339 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 335, 339, 1674 (put), Sjeće u pravoj liniji put k.č. 1674 i produžava međom parcela k.č. 1674 (put), 331 do tromeđe parcela k.č. 1674 (put), 331, 330 sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Semizovac – Vogošća. Ukupna površina iznosi 1,0 ha. Garež Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 67, 68, 1/6 i ide u smjeru juga međama parcela k.č. 68, 69, 70, 72, 83, 85 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 83, 81, 101. S tromeđe produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 101, 105, 86 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 34, 88, 86 (put), zatim nastavlja u pravcu juga, sjevera, te zapada idući međama parcela k.č. 34, 35, 86 (put), 43, 44, 46, 26/2 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 23, 25, 26/2. Tu se lomi i ide u smjeru sjeveroistoka međama parcela k.č. 26/2, 47, 46, 50, 49, 56, 58, 57, 60, 61, 71, 68 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 67, 68, 116 sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Kremeš – Vogošća. Ukupna površina iznosi 6,1 ha. Podkućnice Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 152 (put), 169, 172 i ide u pravcu juga međom parcele k.č. 169 (obuhvata je) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 169, 170, 156 s koje produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 156 i 155 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 155, 159, 160. S tromeđe ide u smjeru juga i jugozapada međama parcela k.č. 159, 893 (put), obuhvat aih i dolazi na tromeđu parcela k.č. 893, 165, 163, sjeće put k.č. 893 i produžava međama parcela k.č. 404, 403, 402, 397, 389 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 389, 391, 185. Nastavlja u smjeru jugozapada sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 385 i produžava međom parcele k.č. 387 (obuhvata je) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 387, 384, 380 i nastavlja sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 380, 374, 375 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 375, 365, 361. S tromeđe ide u smjeru juga zatim sjevera međama parcela k.č. 365, 363, 365, 415, 437, 436, 431, 429, 430, 415, 427, 426, 428, 426 (obuhvat aih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 422, 426, 424. Sjeće u pravoj liniji parcelu k.č. 424 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 424, 413 (put), 893 (put). Produžava u pravcu sjevera granicom parcele k.č. 893 (obuhvata je) do tromeđe parcela k.č. 893 (put), 418, 419. Siječe u pravoj liniji parcele k.č.
.
105
893, 151, 150, 152 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 152 (put), 169, 172 odakle je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Kremeš – Vogošća. Ukupna površina iznosi 7,0 ha. Dubravica Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 543, 516, 515 i ide u pravcu istoka međama parcela k.č. 543, 561, 513, 570 (put), 568 (obuhvat aih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 568, 502, 501, te se lomi i ide u smjeru sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 501, 496 i dolazi u tačku 1. sa koordinatama y = 6528162, x = 4864988 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 497 i 496. Produžava međama parcela k.č. 497, 498 (obuhvata ih), zatim sjeće parcelu k.č. 894 (put) i dolazi u tačku 2. sa koordinatama y = 6528211, x = 4865010 koja se nalazi na zajedničkom međi parcela k.č. 894 (put) i 118. Iz tačke 2. ide u smjeru juga, sjeveroistoka i ponovo juga međama parcela k.č. 894 (put), 474, 478, 479, 478, 477, 474, 475 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 474, 475, 476. Sjeće u pravoj liniji parcelu k .č. 474 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 474, 467, 118 i ide u smjeru jugozapada zajedničkom granicom parcela k.č. 474 i 118 do ruba parcele i produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 118 i 894 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 571, 572 i 894. Zatim nastavlja međama parcela k.č. 571, 570, 577 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 577, 575 i 587. S tromeđe produžava u smjeru sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 581 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 581, 587, 585. Nastavlja u smjeru sjeverozapada, zapada i sjeveroistoka međama parcela k.č. 583, 583, 584, 556, 551, 544, 542, 543 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 543, 516, 515 sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Kremeš – Vogošća. Ukupna površina iznosi 6,7 ha. Kremeš Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 765, 766, 767 i ide u smjeru sjevera međom parcele k.č. 767 (obuhvata je) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 766, 767 i 755, te produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 755 i 746 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 746, 749 i 745. S tromeđe ide u smjeru zapada međama parcela k.č. 749, 711, 713, 721, 720, 715, 718, 716, 718, 700, 686 (obuhvata ih) i dolazi na put k.č. 682 kojim produžava u smjeru sjevera (ne obuhvata ga) i nastavlja u smjeru istoka međam parcela k.č. 669 i 727 (ne obuhvata ih) i dolazi do tačke 1. sa koordinatama y = 6527704, x = 4864343 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 725 i 727. Lomi se i ide u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 727 (put) i 664 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 664, 665/1, 665/3 od koje produžava u pravcu sjevera te istoka međama parcela k.č. 665/3, 656, 655 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 655, 653 i 660 (put). Produžava u smjeru istoka sjekući parcele k.č. 660 (put) i 634, te produžava međama parcela k.č. 625/1, 631, 630, 628 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 628, 627, 597 i 596. S četveromeđe ide u smjeru juga i istoka međama parcela k.č. 628, 631, 607, 606 (obuhvata ih), siječe put k.č. 731 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 731, 732, 733/1. Nastavlja putem k.č. 131 (ne obuhvata ga) u smjeru sjeveroistoka, te ide nazad putem k.č. 894 (ne obuhvata ga) u smjeru juga i dolazi na tromeđu parcela k.č. 894 (put), 734 i 733 /2. Sjeće put k.č. 894 i produžava u smjeru istoka i juga međama parcela k.č. 814, 815, 813, 810, 809 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 800, 808, 809 i 805. Granica obuhvata dalje ide u smjeru zapada sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 800 i ide u smjeru zapada i juga međama parcela k.č. 770, 771, 797 (ne obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 796, 797, 773. Sjeće u pravoj liniji parcelu k.č. 773 i
.
106
produžava u smjeru juga međama parcela k.č. 774, 775, 781, 786, 787/1, 787/2, 787/3, 787/4 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 787/4, 792 i 894 (put). Presjeca put k.č. 894 i dolazi u tačku 2. sa koordinatama y = 6527715, x = 4863322 i produžava u smjeru zapada međama parcela k.č. 855, 852, 862 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. l861, 862 i 863. S tromeđe ide u smjeru sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 862 i 855 te nastavlja zajedničkom međom parcela k.č. 856 i 857 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 856, 857 i 894 (put). Produžava putem k.č. 894 u smjeru sjevera (obuhvata ga) i dolazi do granice UP kojom ide u istom smjeru do tromeđe parcela k.č. 760, 756/1 i 1632 (put). Od tromeđe ide u smjeru istoka međama parcela k.č. 760, 761, 759, 894 (put), obuhvata ih i dolazi na tromeđu parcela k.č. 894 (put), 762 i 764. S tromeđe ide u smjeru sjevera te istoka međama parcela k.č. 762 i 763 (ne obuhvata ih) i dolazi na rub parcele k.č. 763 s kojeg produžava u smjeru istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 764 i 765 i dolazi na rub parcele k.č. 766 i nastavlja zajedničkom granicom parcela k.č. 766 i 765 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 765, 766 i 767 sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Kremeš - Vogošća. Ukupna površina iznosi 32,4 ha. Iz ove namjene izuzima se površina pod šumskim zemljištem. Njezin opis glasi: Opis šumskog zemljišta počinje od tromeđe parcela k.č. 728/1, 729 i 731 i ide u smjeru zapada međama parcela k.č. 728/1, 726, 722 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 712, 721 i 722. S tromeđe ide u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 722 i dolazi u tačku 1. sa koordinatama y = 6527555, x = 4864321 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 722 i 723. Iz ove tačke ide u smjeru istoka međama parcela k.č. 723, 724, 725, 728/2 (ne obuhvata ih) i spušta se u smjeru juga međom parcele k.č. 728/1 (obuhvata je) i dolazi na tromeđu k.č. 728/1, 729 i 731 (put) sa koje je opis obuhvata i počeo. Ukupna površina šumskog zemljišta iznosi 1,9 ha. Kadiluk Ovaj obuhvat obuhvata dvije katastarske parcele k.č. 883 i 884. Navedene parcele se nalaze u K.O. Kremeš - Vogošća. Ukupna površina iznosi 0,8 ha. Jezero Granica obuhvata počinje iz tačke 1. sa koordinatama y = 6527711, x = 4862960 koja se nalazi na granici K.O. Kremeš i Vogošća i ide u smjeru sjevera sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 118 i 894 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 894 (put), 880 i 871. S tromeđe ide u smjeru zapada, sjevera i ponovo zapada međama parcela k.č. 880, 878, 877 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 876, 877 i 880 i spušta se u smjeru juga međama parcela k.č. 877 i 879 (obuhvata ih) i dolazi na južni rub parcele k.č. 879 u tačku 2. sa koordinatama y = 6527582, x = 4862993. Iz tačke 1. ide u smjeru jugoistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 894 (put), 880 i dolazi u tačku 3. sa koordinatama y = 6527684, x = 4862925 koja se nalazi na granici K.O. Kremeš i Vogošća i produžava granicom pomenutih K.O. u smjeru sjeveroistoka i dolazi do tačke 1. od koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Kremeš - Vogošća. Ukupna površina iznosi 1,5 ha.
.
107
Kadijina Ravan Granica obuhvata počinje iz tačke 1. sa koordinatama y = 6528611, x = 4863418 koja se nalazi na granici K.O. Kremeš i Vogošća i ide u smjeru sjevera, jugozapada te juga međama parcela k.č. 830, 839, 836 i 839 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 839, 841 i 842 (put). Sjeće put k.č. 842 i dolazi u tačku 2. sa koordinatama y = 6528539, x = 4863320 koja se nalazi na granici K.O. Kremeš i Vogošća. Iz ove tačke ide granicom pomenutih K.O. u smjeru sjeveroistoka i dolazi do tačke 1. od koje je opid obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Kremeš - Vogošća. Ukupna površina iznosi 5,4 ha. Klakiše Opis obuhvata počinje iz tačke 1. sa koordinatama y = 6533758, x = 4867933 koja se nalazi na granici političkih općina Ilijaš i Vogošća i ide u smjeru jugoistoka i istoka međama parcela k.č. 625 i 629 (obuhvata ih) i dolazi do tačke 2. sa koordinatama y = 6533817, x = 4867949 koja se nalazi na najsjevernijem rubu parcele k.č. 629 i produžava ka istoku sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 631 i 630 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 631, 634 i 648. S tromeđe nastavlja u smjeru sjeveroistoka međama parcela k.č. 648, 647, 649, 683 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 641, 683 i 636/4. Sjeće put k.č. 683 i produžava međom parcele k.č. 712 (obuhvata je) do tromeđe parcela k.č. 712, 718/1 i 719/1, lomi se i ide u smjeru jugoistoka i zapada međama parcela k.č. 712, 711, 703, 704 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 704, 696 i 699. Produžava u smjeru zapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 696 i 698 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 698, 685 i 686, te nastavlja međama parcela k.č. 685, 679 i 687 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 687, 681, 678 i 688. S četveromeđe ide u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 681 i 678 i nastavlja međama parcela k.č. 676 i 675/2 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 674, 675/1 i 675/2. Granica obuhvata produžava ka z apadu sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 674 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 674, 633 i 632 i nastavlja međama parcela k.č. 632, 609, 576, 577, 579, 580, 581, 582, 584, 589, 598, 601, 600 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 600, 599 i 607. S tromeđe produžava sjekući parcele k.č. 607 i put k.č. 609 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 609 (put), 619 i 620 i nastavlja međama parcela k.č. 619, 615, 614, 613, 612 (obuhvata ih), sjeće put k.č. 1391 i dolazi u tačku 3. sa koordinatama y = 6533497, x = 4867860 koja se nalazi na granici političkih opština Vogošća i Ilijaš. Iz tačke 3. ide u smjeru sjeveroistoka granicom pomenutih političkih opština i dolazi u tačku 1. s koje jeo pis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Tihovići – Vogošća. Ukupna površina iznosi 12,9 ha. Vrapce Opis obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 1391 (put), 346 i 347 i ide u smjeru sjevera i zapada međama parcela k.č. 347, 349, 355, 356, 339, 336 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1390 (put), 287 i 336. Sjeće put k.č. 1390 i dolazi u tačku 1. sa koordinatama y = 6532313, x = 4866599 i produžava u smjeru sjeveroistoka međama parcela k.č. 1390 (put), 331 i 333/1 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 323, 322, 332. S tromeđe ide u smjeru istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 322, 1391 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1391 (put), 486 i 467 i produžava međama parcela k.č. 467, 461, 460, 458 (obuhvata ih), sjeće put k.č. 1392 i dolazi u tačku 2. sa koordinatama y = 6532726, x = 4866688 koja se nalazi na međi parcela k.č. 1392 (put) i 451. Iz ove tačke ide međama parcela u smjeru
.
108
jugozapada i juga k.č. 1392 (put), 451, 1392, 412, 410, 363, 362, 361, 360, 1391 (put), 366, 369, 373/2, 374/2, 373/1 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 373/1, 368, 1391 (put), 501 (put). S četveromeđe ide parcelom k.č. 1391 (put), obuhvata je i dolazi u tačku 3. sa koordinatama y = 6532549, x = 4866375 koja se nalazi na zajedničkoj granici parcela k.č. 1391 (put) i 863. Siječe put k.č. 1391 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1391 (put), 346 i 347, s koje je opis obuhvata i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Tihovići – Vogošća. Ukupna površina iznosi 5,3 ha. Budišići Opis obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 900, 932, 2751 i ide u smjeru zapada i sjeveroistoka međama parcela k.č. 900, 935, 939, 938, 947, 962, 963, 962 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 962, 964, 914 i produžava sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 914 i nastavlja u smjeru sjeveroistoka te istoka međama parcela k.č. 97, 901, 877/1 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 900 (put), 899/2 i 899/1. Siječe u pravoj liniji parcelu k.č. 900 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 900 (put), 501 i 885, produžava u smjeru sjeveroistoka te jugoistoka međama parcela k.č. 885 i 900 (obuhvata ih) i dolazi na granicu K.O. Tihovići i Vogošća.i ide pomenutom zajedničkom granicom do tromeđe parcela k.č. 900, 932 i 2751 sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Tihovići – Vogošća. Ukupna površina iznosi 8,6 ha. Morski brijeg Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 1028, 1029, 1033 (put) i ide u smjeru sjeverozapada i sjevera međama parcela k.č. 1029, 1023, 1030, 1031/1 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1015 (put), 1031/1 i 1030. Tu se lomi i ide zajedničkom granicom parcela k.č. 1030 i 1031/1 u smjeru istoka do tačke 1. sa koordinatama y = 6530988, x = 4864556, koja se nalazi na pomenutoj granici i ide u smjeru juga sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1030 i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 1023. Produžava u pravcu juga međama parcela k.č. 1023 i 1029 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1029, 1028 i 1033 (put) sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Tihovići – Vogošća. Ukupna površina iznosi 0,3 ha. Grab Granica obuhvat apočinje od tromeđe parcela k.č. 258 (put), 63, 64 i ide u smjeru juga međama parcela k.č. 63, 71, 74, 75, 61, 59, 58, 57, 53 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 46, 53, 258 (put). Sjeće put k.č. 258 i nastavlja međama parcela k.č. 23, 14/3, 14/2 (obuhvata ih) u smjeru zapada i sjeveroistoka i dolazi na tromeđu parcela k.č. 14/2, 13 i 12. Lomi se i ide u smjeru istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 12 i 9 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 9, 1222 i 1223. S tromeđe nastavlja u smjeru jugozapada i sjeverozapada međama parcela k.č. 1223, 1224 (obuhvata ih), siječe put k.č. 1191 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1191, 1212 i 13. Granica obuhvata produžava u smjeru sjeveroistoka međama parcela k.č. 13, 1217, 1221, 1220, 4, 3, 2, 258 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 258 (put), 63, 64 sa koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Tihovići. Ukupna površina iznosi 4,8 ha.
.
109
Tihovići Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 235, 237, 238/2 i ide u pravcu sjevera međama parcela k.č. 237, 244, 246, 249, 250, 251, 256, 257 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 257, 1251 i 258 (put). Sjeće put k.č. 258 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 258 (put), 33/1, 33/2 koje produžava u smjeru sjeveroistoka međama parcela k.č. 33/1, 34, 36, 96 (put), 94, 85, 92, 91, 89, 96 (put), 1061 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1061, 2037, 1391 (put), Na tromeđi se lomi i ide u smjeru juga međama parcela k.č. 1061, 1060 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1057, 1058, 1060. S tromeđe ide u smjeru jugoistoka sjekući u praovj liniji parcele k.č. 1057 i 1052 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1053 u tačku 1. sa koordinatama y = 6530815, x 4864159, te nastavlja međama parcela k.č. 1049, 1051, 100, 98, 102 i produžava sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 104 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 130 u tačku 2. sa koordinatama y = 6530697, x = 4864110 i ide međom parcele k.č. 130 (obuhvata je) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 127, 129 i 130. Sjeće put k.č. 127 i nastavlja međama parcela k.č. 134, 125 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 122, 125, 120. S tromeđe produžava u smjeru juga sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 122 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 184 i produžava međom parcele k.č. 184 (obuhvata je) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 118, 183 i 184. Granica obuhvata produžava u smjeru jugozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 184, 176, 188, 187, 193 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 193, 194 i 195. Produžava međama parcela k.č. 194 i 197 (put) i dolazi do tačke 3. sa koordinatama y = 6530657, x = 4863746 koja se nalazi na zajendičkoj međi parcela k.č. 196 i 197. Iz tačke 3. produžava u smjeru jugozapada sjekući put k.č. 197 te nastavlja međama parcela k.č. 200 i 202 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 202, 203 i 207. S tromeđe produžava u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 207, 208, 212, 216, 214 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 214, 1366/1, 1367, te nastavlja u istom smjeru sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1367, 1365, 1364, 1363 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1363, 1357 i 1358. S tromeđe nastavlja međama parcela u smjeru jugozapada te sjevera k.č. 1357, 1356, 1355, 1353 (obuhvata ih), sijećč put k.č. 1394 i nastavlja međama parcela k.č. 1326, 1303, 1302, 1301, 1300, 1296 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1296, 1297, 1394 (put). Granica obuhvata produžava na sj everozapad i istok sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1394 (put), 1312, 1311, te međama parcela k.č. 1313, 1314, 1290 (obuhvat aih) i dolazi na tormeđu parcela k.č. 1290, 1276 i 1283. Produžava u smjeru istoka sjekući u praovj liniji parcelu k.č. 1283, te nastavlja zajedničkom granicom parcela k.č. 1286 i 1287 do tačke 4. sa koordinatama y = 6530412, x = 4863671 koja se nalazi na istočnom rubu parcele k.č. 12l86. Zatim, sjeće u pravoj liniji parcelu k.č. 1289 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1289, 1288, 232 s koje produžava međama parcela u smjeru istoka k.č. 232, 235 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 235, 237, 238/2 od koje je opis obuhvata počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Tihovići – Vogošća. Ukupna površina iznosi 23,7 ha. Granice građevinskog zemljišta van urbanih područja Općine Hadžići
Član 14.
Milavke Granica opisa počinje sa četveromeđe parcela k.č. 1774/8, 1774/7, 1773/3 i 1773/4, ide u pravcu zapada međama parcela k.č. 1774/7, 1773/2, 1773/6, 1773/1, 1769, 1768/2, 1763, 1762 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 1762. Odatle granica nastavlja u pravcu jugozapada granicama parcela k.č. 1762, 1760/2 (obuhvata ih), dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 1760/2. Nastavlja na sjeverozapad idući međama parcela k.č.
.
110
1759, 1758/1, 1758/2 (koje obuhvata), sječe u pravoj liniji parcelu k.č. 1756/1, nastavlja u istom pravcu međama parcela k.č. 1756/1, 1756/2 (obuhvata ih), ide na jug zapadnom stranom parcele k.č. 1756/2 (koju obuhvata), zatim južnom stranom pomenute parcele, te nastavlja na sjeveroistok međama parcela k.č. 1756/3, 1760/2, 1761, 1768/1, 1769, 1774/9, 1774/10, 1774/3, 1774/4, 1774/5, 1775/2, 1775/3, (obuhvata ih), te skreće na sjeveroistok međama parcela k.č. 1775/3, 1775/2, 1774/5, 1774/4, 1774/3, 1774/2, 1774/6, 1774/7 i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 5,8 ha. Stanojevići Granica opisa počinje sa tromeđe parcela k.č. 1954, 1955/1 i 4194 (put), ide na sjeverozapad međama parcela k.č. 1955/1, 1956/2, 1956/1, 1952, 1953 (obuhvata ih), nastavlja na jug međama parcela k.č. 1953, 1959, 1965/1, 1966, 1972/2, 1972/1 i dolazi na jugozapadni dio parcele k.č. 1972/1.Odatle granica ide na sjeveroistok sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1973, 1974, 1975, 1976, 1980, 1981, 1982, 1983, 1986, 1989, 1988, 4193 (put), 1848, 1849/1, 1850, 1851, 1852, 1854, 1855, 1856, 1857, 1861, 1860 i dolazi do dvomeđe parcela k.č. 1860, 1859, presjeca put k.č. 1795 te njime nastavlja na sjeverozapad (obuhvata ga), presjeca put k.č. 4193 kojim ide u istom pravcu i izlazi na put k.č. 4194 (obuhvata ga) i dolazi do mjetsa odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Drozgometva, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 5,7 ha. Krčevine Opis počinje sa četveromeđe parcela k.č. 1800, 1801, 1802, 1799/1, ide na zapad međama parcela k.č. 1802, 1804/1, zatim na jug međama parcela k.č. 1804/1 i 1803/1 (obuhvata ih), skreće na zapad sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1806, odatle nastavlja međama parcela k.č. 1807, 1812, 1813, 1817, 1819, 1818, 2092 (put) ( obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1836, 2092 (put) i 1834 (put). Nastavlja na sjeveroistok putem k.č. 1834 (kojeg obuhvata), skreće na zapad sjekući put k.č. 1834 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1834 (put), 1835/2 i 1835/3. Nastavlja na sjeverozapad te jug međama parcela k.č. 1835/3, 1835/1, 1837/4, 1837/7, 1837/5, 1837/1, 2092 (put), 2091, 2093/1, 2107, 2108, 2109, 2110, 2111, 2112, 2113, 2114, 2115, 2085/3, 2085/2, 2085/1, 2075/3, 2075/2, 2075/1, 2116 (put), 2075/4, 2076, 2082/1, 2083/1 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 2116 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 2112. Odatle nastavlja na istok međama parcela k.č. 2112, 2111, 2110, 2109, 2108, 2107, 2106, 2105, 2104, 2103/1, 2103/2, 2102, 2101, 2100, 2099, 2092, 1807, 1806, 1803/3, 1803/2, 1803/1, 1803/4, 1798/3, 1798/1, 1797, 1798/2, 1799/4, 1799/2, 1802 i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 8,3 ha. Bare Opis počinje od četveromeđe parcela k.č. 4195 (put), 2225, 2223 i 1710, nastavlja na zapad međama parcela k.č. 2225, 2226 (obuhvata ih), skreće na jug međom parcele k.č. 2226 (obuhvata je), sječe parcele k.č. 2227 i 2202, nastavlja na jug međama parcela k.č. 2199/1, 2202 ,2191, 2190, 2180, 2162, 2157, 2154, 2153, 2152, 2150, 2147/1 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 4196. Odatle skreće na sjeverozapad putem k.č. 4196 (kojeg obuhvata) i izlazi na put
.
111
k.č. 4197, zatim skreće na jugoistok međama parcela k.č. 2138, 2142, 2145, 4196 (put). Presjeca parcele k.č. 4196 (put), 2081 i 2080, nastavlja na sjeverozapad parcelama k.č. 2079/1, 2079/2, 2063, 2061, 2059, 2058, 2057, 2053, 2054, 2039, 2040, 2037/1, 2037/2, 2029, 2030, 1938, 1937, 1936/2, 1932, 1031, 1920 (obuhvata ih), presjeca u pravoj liniji parcele k.č. 1915 i 4195 (put) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 10,4 ha. Turuntaši Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 4197 (put), 2433 i 2434, ide u pravcu zapada međama parcela k.č. 4197 (put), 2518 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 4197, obuhvata parcelu k.č. 2404, te dolazi do zaštitnog pojasa koridora dalekovoda 400 kW, produžava u pravcu sjevera idući uz pomenuti koridor i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2419 (put), 2411 i 2394. Nastavlja na sjeveroistok te jug međama parcela k.č. 2411, 2412/1, 2415, 2416, 2417, 2418/3, 2418/2, 2203, 4196 (obuhvata ih), siječe put k.č. 4196, te nastavlja međama parcela k.č. 2424 i 2423 koje obuhvata, te sjekući put k.č. 4197 dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 2,5 ha. Krčevina Opis granice počinje od tromeđe parcela k.č. 2274/5 (put), 2274/9 i 2273, ide u pravcu zapada međama parcela k.č. 2274/9, 2274/8 i 2274/7 (obuhvata ih), dolazi na južni rub parcele k.č. 2274/7, nastavlja u pravcu juga sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2273, 2274/2, 2277, 2279, 2278, 2281, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2281, 2217 i 4916 (put), nastavlja u istom pravcu putem k.č. 4196 (obuhvata ga) te dolazi do zaštitnog pojasa koridora dalekovoda 400 kW. Produžava na jugozapad uz pomenuti koridor i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2390/1, 2391/1 i 2388/1. Nastavlja u pravcu juga te sjevera međama parcela k.č. 2388/1, 2387/1, 2386, 2385/5, 2384, 2389/6, 2292, 2291, 2290, 2289, 2288/2, 2288/1, 2283, 2282, 1667, 1656 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1656, 1657 i 4191 (put), presjeca put k.č. 4191 te njime nastavlja do tromeđe parcela k.č.1682/2,1682/3 i 4196. Nastavlja na istok te jug međama parcela k.č. 1682/3,1681/2, 1681/3,1681/4,1681/5,1680,1678,1676(obuhvata ih),sječe u pravoj liniji parcele k.č. 1672/3, 1672/1, 1671 i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 1671, 1703/2, 1703/3 i 7670. Skreće na istok međama parcela k.č. 2274/3, 2274/13, 2274/12, 2274/10 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 2274/5 te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 12,6 ha. Buturovići, Drozgometva Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 1006/1, 1006/2 i 1002, ide u pravcu istoka međama parcela k.č. 1002, 1004, 1005, 1008, 1029/2, 1030/1, 1024/1, 1020, 4199 (put) (obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 1071, 1072 i 4199 (put), skreće u pravcu sjevera te istoka međama parcela k.č. 1072, 1066, 1067, 1079, 1087, 1088 (obuhvata ih), sječe parcelu k.č. 4187, te u istom pravcu nastavlja međama parcela k.č. 1122, 1126, 1127/4, 1125, 1133, 1137/1, 1185/1 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1185/1, 1185/2 i 1184. Granica nastavlja u pravcu juga te istoka idući međama parcela k.č. 1185/1, 1137/1, 1147, 1151, 1136, 1155/1, 1154, 1293 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 1293 te u istom pravcu nastavlja međama
.
112
parcela k.č. 1499, 1500, 1505, 1502 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 1504, 1502, 1528 i 1532 (put). Nastavlja u pravcu sjevera te jugoistoka idući međama parcela k.č. 1532, 1529/1, 1529/3, 1529/2, 1530/2, 1531/1, 1478, 1469, 1539 (put), 1489 (put) (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 4189 (put), 1544 i 1549. Ide u pravcu jugoistoka, presjeca put k.č. 4189, obuhvata parcelu k.č. 2572, siječe put k.č. 4191, obuhvata parcele k.č. 2327, 2326, 2324, 2322, presjeca put k.č. 4191, te njime dolazi do tromeđe parcela k.č. 4191, 2311/1 i 2311/2. Dalje nastavlja putem k.č. 2316 (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2316, 2349 i 2335, nastavlja u istom pravcu međama parcela k.č. 2349, 2354, 2355, 2356, 2359/1, 2358, 2364/1, 2365/1, 2366, 2370/1, 2370/2, 2396 (obuhvata ih) te dolazi do zaštitnog koridora dalekovoda 400 kW. Produžava na jug uz pomenuti koridor i dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6514552 i x = 4854400 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2790 i 2793. Skreće u pravcu sjeverozapada idući međama parcela k.č. 2790, 2789, 2788, 2779, 2780, 2775, 2635, 2637, 2640, 2641, 2642 ,2622, 2619, 2614, 2612, 2610, 2609, 2607, 2606, 2596/2, 2596/3, 2596/4, 2596/5, 2596/6, 2596/8, 2594/3, 2596/7, 3204, 3203 (obuhvata ih), sječe put k.č. 3225, te dalje nastavlja međama parcela k.č. 3232, 3228, 3237, 3238/2 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 3238/2, 3238/1 i 3248 (put). Granica presjeca put k.č. 3248 te u pravcu juga te jugozapada nastavlja idući međama parcela k.č. 3250, 3253/3, 3253/1, 3253/2, 3291, 3319, 3315, 3322 (obuhvata ih), dolazi do četveromeđe parcela k.č. 3310, 3322, 3327 i 3328, skreće u pravcu juga, sjevera te zapada idući međama parcela k.č. 3328, 3307, 3302, 3304, 3305, 3299, 3298, 3297, 3296, 3295, 3294, 3293, 3292/1, 3292/2, 3292/3 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 3292/3, 3335 i 3499. Nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 4199, 911, 912, 913, 914, 915, 917, 916 (obuhvata ih), skreće na istok sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 919, 998 i obuhvatajući parcelu k.č. 1002 dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 63,1 ha. Grivići Opis granice počinje od tromeđe parcela k.č. 2898/3, 2890 i 3038 (Vranički potok), ide na zapad međama parcela k.č. 2898/3, 2898/2, 2898/1 (obuhvata ih) i dolazi do tačke br. 1 sa koordinatama y = 6514319 i x = 4854055 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2989/1 i 3083 (Vranički potok). Odatle skreće na sjeveroistok idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 400 kW te dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6514430 i x = 4854141, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2874 i 2875, nastavlja u pravcu istoka te sjevera međama parcela k.č. 2875, 2882, 2883, 2884/2, 2/1, 5/2, 2870, 2867 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 3 sa koordinatama y = 6514572 i x = 4854264 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2795 i 2867. Skreće u pravcu sjeveroistoka idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 400 kW te dolazi u tačku br. 4 sa koordinatama y = 6514611 i x = 4854313 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2792/2 i 2864, sječe u pravoj liniji parcele k.č. 4183, 4198, 2493 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2494/3, 2495 i 2494/2. Nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 2494/2, 2492/1, 2488, 2487/1, 2497/2, 2486, 2484/1, 2484/2, 2477/1, 2476/1, 2466/1, 2467/1, 2468/1, 388, 389, 391, 392 (obuhvata ih), skreće u pravcu sjevera te sjeveroistoka međama parcela k.č. 393, 397, 400/1 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 717, te u istom pravcu nastavlja idući međama parcela k.č. 429, 432/2, 432/1, 434, 436/3, 436/1 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 436/1, 428 i 445. Nastavlja u pravcu jugoistoka te juga međama parcela k.č. 436/1, 436/2 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 716 te idući međama parcela k.č. 517/2, 517/1, 520/2 i 518 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 518, 526/1 i 519. Skreće u pravcu sjeveroistoka te jugozapada idući međama parcela k.č. 526/1, 526/2, 527/3, 527/1, 525, 549, 548 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 548, 538 i
.
113
539/1. Nastavlja na istok idući međama parcela k.č. 539/1, 539/2 i 540 (obuhvata ih) i dolazi do granice između dvije katastarske općine K.O. Drozgometva i K.O. Hadžići, produžava na jug te jugoistok granicom između gore navedenih katastarskih općina te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1175, 3989 i 3988. Skreće na sjeverozapad te zapad idući međama parcela k.č. 3988, 3987, 3980/1, 3980/2, 3980/3, 688, 691, 690, 684/1 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 684/2 te njime nastavlja u istom pravcu (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 684/2, 671 i 3990. Dalje nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 671, 670, 669, 668, 667, 666, 665, 713 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 713, 266/2 i 3990. Skreće u pravcu jugozapada međama parcela k.č. 266/2, 265, 264, 262, 261, 259, 255, 254, 240 (obuhvata ih) te dolazi do tromeđe parcela k.č. 240, 236/1 i 3970. Nastavlja dalje u pravcu sjevera te sjeverozapada idući međama parcela k.č. 240, 235, 241, 233 (obuhvata ih), sječe put k.č. 708 te u istom pravcu nastavlja međama parcela k.č. 231, 229, 228, 227, 226, 213, 198, 199, 193/2, 194/1, 194/2, 129/2, 129/1, 124/2, 99/1, 102, 104, sječe put k.č. 710, 105, 3927, 3929/3, 3929/4 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 3929/4. Nastavlja u pravcu sjevera te istoka idući međama parcela k.č. 3929/4, 3929/1, 3929/2, 3931, 3928, 3923/2, 708 (Potok Čivaševac), 85, 84, 83/1, 81, 80, 79, 80, 81, 83/3, 61 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 62. Skreće u pravcu sjeverozapada te zapada idući međama parcela k.č. 62, 63/2, 63/1, 64, 65/1, 65/2, 74, 73, 71, 55, 10, 9, 7, 4202, 2891, 2892/2, 2892/1, 2896, 2898/3 (obuhvata ih) te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 56,3 ha. Vrančići Opis granice počinje sa četveromeđe parcela k.č. 3168, 3180, 3169 i 3173, ide u pravcu istoka međama parcela k.č. 3173, 3172, 3176, 2717, 2719, 2720, 2721, 2723, 2724, 2741/2, 2729, 2733, 2735/1, 2736, 2738, 2739, 2813, 2814, 2815, 2840, 2832, 2831, 2856 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2830, 2856 i 2859. Nastavlja na jugozapad zaštitnim pojasom koridora dalekovoda 400 kW i dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6513986 i x = 4853925 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2962 i 2957. Granica skreće na sjeverozapad međama parcela k.č. 2962, 2960, 2966, 2965, 2988, 2989, 2990, 2991, 3062, 3060, 3059, 3049, 3058 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 3049, 3048 i 4185 (Vranički potok). Odatle ide na zapad Vraničkim potokom k.č. 4185 (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 4185 (potok), 3133 i 3132, presjeca pomenuti potok i put k.č. 4202, skreće na sjever međom parcele k.č. 3173/1 (obuhvata je) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 7,7 ha. Ravna Brda Opis granice počinje od tromeđe parcela k.č. 491, 494 i 433/3, ide na zapad međama parcela k.č. 491, 492, 493, 489 (obuhvata ih), dolazi do četveromeđe parcela k.č. 497, 508/1, 508/2 i 489, skreće u pravcu sjevera te sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 489, 498/2, 498/1, 499, 500, 501, 503/2, 503/1, 476, 474/2, 468, 715 (put), 479 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 714 te njime ide do granice između dvije katastarske općine K.O. Drozgometva i K.O. Hadžići, skreće u pravcu jugozapada te jugoistoka idući granicom između katastarskih općina i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 4,8 ha.
.
114
Jezerine Opis granice počinje od tromeđe parcela k.č. 3872, 3874 i 3875/2, ide na zapad obuhvatajući parcele k.č. 3875/2 i 4203 (put) i dolazi do tačke br. 1 sa koordinatama y = 6513724 i x = 4853601 koja se nalazi na tromeđi parcela k.č. 3720, 3723 i 4203 (put). Nastavlja u pravcu sjeveroistoka idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 400 kW te dolazi do tačke br. 2 sa koordinatama y = 6514062 i x = 4853858 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2954 i 2956, skreće na sjeveroistok te jugoistok međama parcela k.č. 2954, 2946, 2947/1 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2945/2, 2947/1 i 2940. Nastavlja dalje u pravcu jugozapada idući međama parcela k.č. 2947/1, 2948/1, 2949/1, 1949/8, 2949/6, 2949/5, 2949/4, presjeca put k.č. 4203, te nastavlja međama parcela 3877, 3878, 3879, 3874 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 5,2 ha. Popratine Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 3086, 3083 i 3073, ide u pravcu sjeveroistoka međom parcele k.č. 3083 (obuhvata je) i dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6513862 i x = 4853892 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 3073 i 3083, presjeca parcelu k.č. 3083 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 3075 (obuhvata je) i dolazi do tačke br. 2 sa koordinatama y = 6513910 i x = 4853868 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 3074 i 3075. Skreće u pravcu jugozapada idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 400 kW te dolazi u tačku br. 3 sa koordinatama y = 6513548 i x = 4853591 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 3718 i 3719. Nastavlja u pravcu sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 3718, 3724, 3717/1, 3087, 3086 (obuhvata ih) te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Drozgometva, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 3,8 ha. Košćan Opis granice počinje od tromeđe parcela k.č. 887, 3542 i 3543, skreće na jugoistok te jug međama parcela k.č. 3543, 3568/2, 3568/3, 3529, 3528, 3524, 3523, presjeca put k.č. 4199, nastavlja dalje međama parcela k.č. 3480, 3481, 3485 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 3485, 3486/1 i 3486/2. Granica nastavlja u pravcu zapada te jugozapada idući međama parcela k.č. 3485, 3482, 3484 (obuhvata ih), presjeca parcelu k.č. 3472, nastavlja u istom pravcu međama parcela k.č. 3575, 3576, 3578, 3579, 3580, 3587 (obuhvata ih) i dolazi do dvomeđe parcela k.č. 3472 i 3587. Nastavlja granicom kulture preko parcele k.č. 3472, presjeca parcelu k.č. 851 (put), te nastavlja međama parcela k.č. 167, 169, 170 (obuhvata ih), skreće na sjeverozapad međama parcela k.č. 171/2, 159/2 (obuhvata ih) i dolazi do granice katastarske općine te političke općine, odakle skreće u pravcu istoka te sjeveroistoka idući pomenutim granicama (katastarska općina i politička granica), dolazi do dvomeđe parcela k.č. 3551/1 i 884, skreće na istok međama parcela k.č. 3551/1, 3552/3, 3548, 3547, 3544, 3543 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Mokrine i K.O. Drozgometva, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 10,5 ha.
.
115
Mokrine Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 54/1, 55 i 57, skreće na jugozapad te jug međama parcela k.č. 57, 56, 53, 48/1, 48/2, 40, 41/2, 41/1 (obuhvata ih), skreće na jugoistok te jug međama parcela k.č. 45/2, 42/1, 68, 88 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 87, 88 i 250/1. Nastavlja u pravcu sjeverozapada te juga međama parcela k.č. 88, 251, 252, 255, 256 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 847 i u istom pravcu nastavlja međama parcela k.č. 847 (put), 284, 286/1, 289/3, 289/1, 304/2, 304/1, 303, 302 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 301, 302 i 308. Granica nastavlja u pravcu istoka te juga međama parcela k.č. 308, 276, 275 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 847 te obuhvatajući ga dolazi do četveromeđe parcela k.č. 249, 247, 245/2 i 847 (put), produžava dalje međama parcela k.č. 247, 246, 244, 243/1, 240, 236, 235, 233, 232 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog pojasa koridora dalekovoda 220 kW. Nastavlja na jugozapad idući uz pomenuti koridor i dolazi do tromeđe parcela k.č. 499,500 i 501/1. Skreće u pravcu sjevera međama parcela k.č. 500, 488, 480, 479, 475, 472, 471, 466, 470, 468, 463, 462, 847 (obuhvata ih), sječe put k.č. 848 i nastavlja u istom pravcu međama parcela k.č. 264, 261, 262, 260, 269/2, 275, 274 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 269/1, 274 i 336. Presjeca u pravoj liniji parcelu k.č. 336 i u pravcu juga nastavlja međom parcele k.č. 335/2, siječe put k.č. 337, izlazi na put k.č. 848 te njime nastavlja u istom pravcu (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 848, 443 i 439. Skreće na jugozapad te sjever idući međama parcela k.č. 443, 440/2, 441, 412/2, 412/3, 412/4, 411, 449, 450, 459, 456, 349, 348, 346, 347, 344, 343, 356, 358, 359, 362, 361, 368, 364, 363, 308 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 308, obuhvata parcelu k.č. 311, izlazi na put k.č. 309, te njime nastavlja u pravcu sjevera (obuhvata ga), dolazi do raskršća sa putem k.č. 847 kojim produžava do političke granice te granice katastarske općine (obuhvata ga). Skreće na jugoistok granicom političke općine, obuhvata parcele k.č. 59/1, 59/2, 58, 57 te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Mokrine, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 15,9 ha. Lanište Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 690/2, 685 i 1431 (put), skreće na jugozapad te istok međama parcela k.č. 690/2, 687/2, 686, 687/1, 688, 689/1 (obuhvata ih) i dolazi do tačke br. 1 sa koordinatama y = 6508566 i x = 4852229 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 691 i 692. Nastavlja u pravcu sjeveroistoka idući međama parcela k.č, 692, 706, 678/3, 698, 699, 700, 706, 701, 702, 703, 707, 708, 709, 710 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 710. Sječe u pravoj liniji parcelu k.č. 678, dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 711, obuhvata parcelu k.č. 712 i presjecajući put k.č. 867 dolazi do tačke br. 2 sa koordinatama y = 6 508 813 i x = 4 852 405 koja se nalazi na međi parcele k.č. 858, nastavlja dalje u pravcu juga idući međama parcela k.č. 865, 863 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 865 i dolazi do tačke br. 3 sa koordinatama y = 6508900 i x = 4852271 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 865 i 871. Skreće na jugozapad idući međama parcela k.č. 865, 869/1, 868/8, 868/7, 868/5, 868/2 (obuhvata ih), presjeca parcele k.č. 871 i 1431 (put), te obuhvatajući parcelu k.č. 690/2 dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Luke, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 5,2 ha. Orahovica Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 767/2, 769 i 760, skreće u pravcu zapada međama parcela k.č. 770, 771/3, 778/3, 778/2, 778/1, 774, 778/5, 776, 641, 643, 644, 645 (obuhvata
.
116
ih), dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 645, nastavlja u pravcu sjevera obuhvatajući parcele k.č. 645 i 619 i dolazi do zaštitnog pojasa koridora dalekovoda 220 kW, nastavlja pomenutim koridorom u pravcu sjeveroistoka i dolazi do tačke br. 1 sa koordinatama y = 6 504 478 i x = 4 848 961 koja se nlaazi na međi između parcela k.č. 582 i 2290, skreće na sjeveroistok međama parcela k.č. 582, 581, 2291 (potok Orahovica), 580/2, nastavlja na jugoistok te jugozapad međama parcela k.č. 784/2, 784/1, 779, 787, 786, 770 (obuhvata ih) te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Raštelica, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 3,6 ha. Gornja Raštelica Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 123, 124 i 129, ide na sjever te jugoistok međama parcela k.č. 129, 125, 122, 113, 118, 110, 109 (obuhvata ih), skreće u pravcu sjevera međama parcela k.č. 107/2, 104, 103, 101, 80, 81, 83, 84, 86, 88, 89, 90, 93, 7, 5/4, 5/5, 5/6, 41/2 (obuhvata ih), skreće na istok međama parcela k.č. 11, 12, 13, 14, 35, 33, 32, 37, 31, 29, 27, 23 (obuhvata ih) te dolazi do tromeđe parcela k.č. 21, 22 i 23. Odatle granica skreće na jug te jugozapad idući međama parcela k.č. 23, 61, 62, 66, 67, 68, 69, 70, 74, 73/1, 72, 172/4, 172/5, 188/1, 186, 184, 182 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 182, 190/1 i 471 (put). Dalje nastavlja na jug međama parcela k.č. 471, 217, 218, 220, 213, 207 (obuhvata ih), presjeca parcelu k.č. 206 i dolazi do koridora željezničke pruge Ploče – Sarajevo, te spomenutim koridorom produžava u pravcu jugozapada i dolazi do tačke br. 1 sa koordinatama y = 6504777 i x = 4847723. Skreće na sjeverozapad sjekući parcele k.č. 472, 471 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 203. Dalje u istom pravcu nastavlja međama parcela k.č. 203, 202, 201, 196, 197, 199, 151, 150, 149 (obuhvata ih), skreće na sjever idući međama parcela k.č. 149, 147/2, 146, 144, 145, 144, 143, 139, 132, 129 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Raštelica, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 10,3 ha. Raštelica Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 241, 244 i 410, ide u pravcu juga obuhvatajući parcelu k.č. 244 i dolazi do tačke br. 1 sa koordinatama y = 6505229 i x = 4848801 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 410 i 244, skreće u pravcu jugozapada te juga idući koridorom magistralnog puta M-17 i dolazi do tačke br. 2 sa koordinatama y = 6504997 i x = 4847133 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1446 i 464/1, skreće na sjeverozapad međama parcela k.č. 464/1, 464/2, 466 (obuhvata ih), izlazi na potok Kalašnica te s njime u istom pravcu nastavlja dalje do puta k.č. 380. Obuhvata dio puta k.č. 380 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 380, 365 i 369. Dalje ide parcelama k.č. 365, 370, presjeca u pravoj liniji put k.č. 474 (Donja Raštelica – Bradina), nastavlja dalje međama parcela k.č. 377, 379, 283/2 (put), skreće na jugozapad međama parcela k.č. 303, 309, 308, 319, 317 i 316 (obuhvata ih), skreće na sjeveroistok sjekući potok Karašnica k.č. 470 te nastavlja međama parcela k.č. 373, 372, 337, 336/2, 342/2, 342/1, 342/6, 344 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 474, te obuhvatajući parcele k.č. 362/2, 363 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 364, 363 i 366. Dalje nastavlja na jugozapad te zapad međama parcela k.č. 363, 359, 358, 1451, 1450/3, 356, 355, 474, 1513 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1515, 1513 i 354. Ide dalje u pravcu sjevera međama parcela k.č. 354, 353, 351, 350, 335, 333, 332, 470 (potok), 330, 325/1, 325/2, 328, 323 (obuhvata ih) i dolazi do tačke br. 3 sa koordinatama y = 6504511 i x = 4847351, skreće na sjeveroistok idući uz koridor željezničke pruge Ploče – Sarajevo i dolazi u tačku br. 4 sa
.
117
koordinatama y = 6 504 601 i x = 4 847 468 koja se nalazi na parceli k.č. 472. Skreće na istok te sjeveroistok sjekući parcelu k.č. 472, obuhvata parcele k.č. 321, 322/1, presjeca put k.č. 322/2, te nastavlja idući međama parcela k.č. 304/1, 300, 301, 299, 298, 225, 227/1, 224, 1110, 1109 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1110, 1112, 1113. Skreće u pravcu istoka te juga idući međama parcela k.č. 1113, 239/1, 239/2, 244 (obuhvata ih) te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Raštelica, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 25,9 ha. Donja Raštelica Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 437/1, 447/1 i 1232/1, ide u pravcu jugozapada idući međama parcela k.č. 437/1, 446, 453, 451, 452, 1242, 453, 1244, 1245 (obuhvata ih) i dolazi u tačku broj 1 sa kooridinatama y = 6505023 i x = 4847389 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1247 i 1245, nastavlja u pravcu sjeveroistoka idući uz koridor magistralnog puta M-17, dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6505445 i x = 4847842 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 471/1 i 422, skreće na jug te zapad međama parcela k.č. 421/1, 424, 431, 434, 437/1 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Raštelica, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 3,7 ha. Džanići I Opis počinje od četveromeđe parcela k.č. 1362/1, 1362/2, 1376 i 1378/1, ide u pravcu juga obuhvatajući parcelu k.č. 1378/1, dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6 505 165 i x = 4 846 518 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1378/1 i 1378/2, skreće u pravcu sjeverozapada idući uz koridor magistralnog puta M-17 i dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6 505 154 i x = 4 846 817 koja se nalazi na parceli k.č. 1261/1, skreće na istok te jug idući međama parcela k.č. 1261/1, 1263, 1269, 1270 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 2300 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2300, 1315 i 1324. Nastavlja u pravcu jugoistoka idući međama parcela k.č. 1315, 1320, 1321, 2300 (obuhvata ih) te dolazi u tačku br. 3. sa koordinatama y = 6505317 i x = 4846636 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2300 i 1324. Skreće u pravcu jugozapada idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 KW i dolazi u tačku br. 4 sa koordinatama y = 6505244 i x = 4846533 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1362/2 i 1363, skreće na zapad idući južnom međom parcele k.č. 1362/2 koju obuhvata te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Raštelica, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 2,3 ha. Džanići II Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 1408, 1411 i 1412, ide u pravcu sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 1412, 1413, 1415, 1389, 1418, 1420, 1389, 1422, 1424 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6505155 i x = 4846666 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1424 i 1425/1, skreće u pravcu jugozapada idući uz koridor magistralnog puta M-17 te dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6504993 i x = 4846308 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1841 i 1379/1. Nastavlja u pravcu sjeverozapada te sjevera idući međama parcela k.č. 1319/1, 1393, 1394, 1395, 1394, 1392, 1390, 1391, 1414, 1412 (obuhvata ih) te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Raštelica, općina Hadžići.
.
118
Ukupna površina iznosi P = 2,4 ha. Vukovići Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 1993, 1994 i 1976, ide u pravcu sjevera te zapada idući međama parcela k.č. 1976, 1974, 1968, 1969 (obuhvata ih), dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6504375 i x = 4845702 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1972 i 1970. Nastavlja u pravcu sjevera idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW, dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6504468 i x = 4854911 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1783 i 1793/1, skreće u pravcu istoka te jugoistoka idući međama parcela k.č. 1783, 1790, 1857, 1856, 1855, 1860, 1861, 1862, 1873, 1865, 1868 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 3 sa koordinatama y = 6504622 i x = 4845944, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1868 i 1867. Nastavlja u pravcu juga te jugozapada idući uz koridor magistralnog puta M-17 te dolazi u tačku br. 4 sa koordinatama y = 6504442 i x = 4845506 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1990/1 i 1988/1. Skreće u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 1988/1, 1985, 1984, 1978, 1977, 1976 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Raštelica, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 6,0 ha. Čelebuje Opis počinje od četveromeđe parcela k.č. 78/1, 78/2, 112 i 114/1, ide u pravcu zapada te sjevera idući međama parcela k.č. 78/2, 75, 60, 61, 53, 52, 51, 40/2, 40/1, 37, 33, 2233/1 (obuhvata ih), dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6506383 i x = 4848290 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2233/1 i 5, skreće u pravcu sjeveroistoka idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW i dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6506450 i x = 4849378 koja se nalazi na parceli k.č. 1183/1. Nastavlja u pravcu jugoistoka te juga sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1183/1 te dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 1182, nastavlja u istom pravcu obuhvatajući parcelu k.č. 1182 te dolazi do granice između dvije katastarske općine K.O. Tarčin i K.O. Duranovići, nastavlja dalje pomenutom granicom i dolazi do tromeđe parcela k.č. 24, 16 i 2246. Skreće na sjeverozapad te jug idući međama parcela k.č. 2246, 15, 14, 6, 8/1, 9, 10, 11/2, 11/1, 27, 2233/1, 384/2, 384/1, 380 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 380, 381 i 379, skreće na zapad međama parcela k.č. 380, 77/2, 78/1 (obuhvata ih) te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Raštelica i K.O. Duranovići, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 9,9 ha. Trzanj Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 234, 235 i 236, ide u pravcu sjeverozapada te sjevera idući međama parcela k.č. 236, 206, 210/2, 210/1, 215, 217, 227, 186, 229, 2293/2, 153, 150, 151, 142, 141, 140, 163/1, 163/2, 137/1, 2233/1, 348, 349, 353, 352, 375 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6506668 i x = 4847337 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 375 i 376, nastavlja u pravcu sjeveroistoka idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW te dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6506745 i x = 4847364 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 497 i 499. Nastavlja u pravcu jugoistoka idući međama parcela k.č. 499, 500, 502, 505, 511, 509, 512, 513, 517, 525, 475, 542, 536, 543/3, 543/1, 546, 549, 551, 552/2, 552/1, 544, 2236 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 3 sa koordinatama y = 6507045 i x = 4847112 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 955 i 2236. Skreće u pravcu jugozapada idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 400 kW, dolazi u tačku br. 4 sa
.
119
koordinatama y = 6506690 i x = 4846906 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 235 i 236, obuhvata parcelu k.č. 236 te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Duranovići, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 11,9 ha. Odžak Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 974, 973/1 i 976, ide u pravcu sjevera te sjeveroistoka međama parcela k.č. 976, 978, 986, 989, 990, 999, 995/3, 996/1, 996/2, 1001, 1002, 1003, 1159/2, (obuhvata ih), skreće u pravcu jugozapada te juga međama parcela k.č. 1159/1, 1173, 1175, 1180, 1187/1, 1193, 1192, 1190, 1183/2, 1257/2, 1257/1, 1256, 1251, 1250, 1249, 1247 (obuhvata ih), nastavlja u pravcu jugozapada te sjevera međama parcela k.č. 1247, 1248, 1246, 1265, 1264, 1263, 1261, 1270, 1269, 1286/1, 1287, 1286/2, 1285, 1284, 1283, 976 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Duranovići, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 10,6 ha. Korča Opis počinje od četveromeđe parcela k.č. 2096, 2097, 2098 i 2099, ide u pravcu juga, sjeverozapada te sjevera idući međama parcela k.č. 2897, 2110, 2109, 2102, 2238, 1975, 1979, 1975, 2244, 1937, 1938, 1945/1, 1947, 1948/2, 1948/1, 1704, 1710/2 (obuhvata ih), skreće na istok te sjever idući međama parcela k.č. 1700, 1701, 1696, 1694, 1692, 1691, 1662, 1658, 1657, 1655, 1654, 2026, 1513, 1517, 1518, 523/3, 1521, 1520, 1535, 1537/2, 1537/1, 1536/1, 2240, 1622, 1619, 1616, 1614, 1613, 1540, 1545, 1615, 1546, 1548, 1564, 1579, 1578, 1576, 1573, 1570, 1370, 1371, 1372/1, 1372/2, 1318, 1316/1, 1316/2, 1313, 1312/5, 1312/1, 1307/2, 1306, 1304, 1302, 1300 (obuhvata ih) i dolazi do četveromeđe parcela k.č. 1300, 281, 289 i 280. Skreće u pravcu istoka te juga međama parcela k.č. 1300, 1299/2, 2240, 2238, 1394, 1396/2, 1397, 1398, 1417, 1421, 1422, 1424/3, 1424/1, 1424/2, 1443, 1442, 1444, 1445, 1448, 1449/2, 1450/1, 1455/1, 1463/2, 1463/1, 1465, 1464, 1466, 7518, 1528, 1527, 523/3, 1506, 1508, 1510, 2241, 2068, 2070, 2071, 2077, 2076, 2075 (obuhvata ih), sječe u pravoj liniji parcelu k.č. 2074/1 i obuhvatajući parcelu k.č. 2096 dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Duranovići, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 39,3 ha. Mehina Luka Opis počinje od četveromeđe parcela k.č. 857, 1634, 1631 i 1635, ide u pravcu jugoistoka te jugozapada međama parcela k.č. 1635, 1636, 1637, 1645, 1648, 1649, 1650, 1651, 1652, 1724, 1611, 1610, 1609, 1606/2, 1708 (obuhvata ih), skreće na zapad te sjeveroistok idući međama parcela k.č. 1582/1, 1581, 1585, 1586, 1587, 1588, 1589, 1592, 1593, 1594, 1595, 1596, 1597, 1723, 1628, 1629, 1630, 1632 (obuhvata ih), skreće u pravcu istoka međama parcela k.č. 1632, 1631 (obuhvata ih) te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Budmolići, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 15,7 ha.
.
120
Lihovci I Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 2061/1, 2058 i 2062, ide u pravcu sjevera te jugozapada idući međama parcela k.č. 2062, 2063, 2065, 2067, 2069, 2071/1, 2071/2, 2089, 2090, 2091, 2092, 2093, 2107, 2094, 2089 (obuhvata ih), dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6511876 i x = 4848418 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2089 i 2087, skreće u pravcu zapada idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW i dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6511662 i x = 4848446 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2244 i 2007, nastavlja u pravcu sjevera te istoka međama parcela k.č. 2244, 2247, 2060, 2059, 2058 (obuhvata ih) te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Pazarić, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 2,7 ha. Lihovci II Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 2009, 2011 i 2015, ide na istok te sjever međama parcela k.č. 2015, 2244 i dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6 511 655 i x = 4 848 396 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2244 i 2008, skreće u pravcu istoka idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW i dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6 511 925 i x = 4 848 361 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2087 i 2095. Nastavlja u pravcu juga te jugozapada idući međama parcela k.č. 2087, 2130/2, 2130/1, 2132, 2134, 2141, 2142, 2150, 2151, 2152, 2153, 2162/1, 2160 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2160, 2163 i 2165. Skreće u pravcu sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2156, 2245, 2232, 2039, 2244, 2019, 2020/1, 2020/2, 2021, 2022 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 2016/4, nastavlja dalje idući međama parcela k.č.2016/4, 2016/3, 2016/2, 2016/1, 2015, te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Pazarić, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 8,5 ha. Ljubovčići Opis počinje od četveromeđe parcela k.č. 1041, 1042, 1043/1 i 1043/2, ide u pravcu zapada te jugozapada međama parcela k.č. 1043/2, 948, 1015/2, 1013, 1014 (obuhvata ih), skreće u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 1130, 964, 965, 962, 961, 960/1, 960/2, 960/3, 959, 1130, 913, 911, 910, 908, 909, 906, 904, 672, 673, 685, 665/2, 1128, 593, 594, 600, 601 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 601, 602, 603, skreće na istok obuhvatajući parcelu k.č. 601, sječe u pravoj liniji parcele k.č. 1127, 559, 557, 553, 552, 546 i dolazi u tačku br.1 sa koordinatama y = 6 513 215 i x = 4 847 329 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 546 i 1101. Nastavlja u pravcu juga te jugoistoka idući međama parcela k.č. 547, 549/1, 549/2, 773, 771, 770, 769, 764, 762, 761, 759, 757, 751, 739, 801, 803 (obuhvata ih), skreće na jug međama parcela k.č. 803, 806, 822, 867, 864, 863, 862/1, 862/2, 862/3, 861 (obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 861, 860 i 862/4, skreće u pravcu istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 856, 855, 851/1, 849, 845, dolazi do tromeđe parcela k.č. 845, 847 i 848. Nastavlja dalje u pravcu jugozapada idući međama parcela k.č. 848 i 851/1 (obuhvata ih), dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 851/1, ide u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1129, 1077, 1071, 1068, 1073 i dolazi u tačku br.1 sa koordinatama y = 6 513 530 i x = 4 846 304 koja se nalazi na parceli k.č. 1101, skreće u pravcu sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1101, 1065, 1066, 1062, 1061/2, dolazi do dvomeđe parcela k.č. 1061/2 i 1051/2, nastavlja u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 1051/2, 1051/1, 1046, 1044, 1043/1 (obuhvata ih), te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
.
121
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Dub, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 36,1 ha. Lokve I Opis počinje od četveromeđe parcela k.č.935/2, 936/2, 938/2 i 938/1, ide u pravcu sjevera te sjeveroistoka međama parcela k.č. 938/2, 908/1, 905/1, 903, 1669, 899/1, 1669, 895, 894, 893, 892/1, 891 (obuhvata ih) i dolazi do dvomeđe parcela k.č. 891 i 889. Skreće u pravcu jugoistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 889, 888, 883, 882, 881/1, 880, 879, 877, 876, 875, 874/1, 872 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č.871, skreće u pravcu istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 869, 868, 867, 866, 864, 863, 862, 1208, 1210, 1211/4, 1211/1, 1212, 1217, 1218, 1668, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 813, 812 i 1668. Nastavlja u pravcu jugoistoka putem k.č. 1668 (obuhvata ga), dolazi do zaštitnog pojasa koridora dalekovoda 110 kW, odnosno, u tačku br.1 sa koordinatama y = 6 516 114 i x = 4 849 177 koja se nalazi na međi između parcela k.č.1268 i 1668(put), skreće u pravcu juga te jugozapada idući uz pomenuti koridor i dolazi u tačku br.2 sa koordinatama y = 6 515 936 i x = 4 484 931. Granica nastavlja u pravcu sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1203, 1204, 1205, 1206,1207, 1085, 1084, 1083, 1082, 1081, 1080, 1079, 1077, 1076, 1073/2, 1072/3, 1071, 1070, 1069, 1068, 1067, 1066, 1059, 1056, 1055, 1054, 1053, 1051, 1048, 1047, 1045, 1043, 1041, 1040, 1037, 1036, 1035, 1032/1, 1032/2, 1031/2, 1030, 1027, 974, 975, 976, 977 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 952, 978 i 977. Nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 952, 951/1, skreće na jug idući međama parcela k.č. 950, 948/2, 948/4, 948/5, 948/1, 948/3 (obuhvata ih), skreće na zapad, sjever te zapad idući međama parcela k.č. 948/3, 947/2, 946/2, 945/2, 944/2, 944/1, 940/2, 939/2, 938/2 (obuhvata ih), te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Lokve, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 29,4 ha. Lokve II Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 1391, 1392 i 172/1, ide u pravcu zapada te sjeverozapada međama parcela k.č. 172/1, 173, 318, 317, 316, 315, 313, 308, 286, 285, 319, 282, 284, 278, 279, 269, 267, 268, 266, 1414 (obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 1414, 1417 i 1446/1, sječe u pravoj liniji parcelu k.č. 1446/1,dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 1141, nastavlja u istom pravcu međama parcela k.č. 1141, 1106, 1107 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1710,1108/2 i 1113. Nastavlja u pravcu jugoistoka te sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 1108/2, 1108/1, 671, 1143, 1144/1, 261, 260/4, 260/3, 260/2, 260/1, 257, 256, 77 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 77, 74 i 1162. Skreće u pravcu sjeverozapada idući međama parcela k.č. 74, 71, 70, 69, 68, 66, 65, 64, 62, 61, 59, 58, 57, 56, 55, 54/1, 51, 50, 49, 47, 46, 44 (obuhvata ih), dolazi na tromeđu parcela k.č. 44, 1466 i 1167, nastavlja u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1167, 1168/1, 1169, 1170/3, 1171, 1172, 1174, 1175, 1176, 1179, 1180, 1181/1, 1182/1, 1186, 1187, 1188, 1190/4, 1190/5, 1191, 1192/1, 1193/1, 1194, 1195, 1196, 1197, 1198 i dolazi do zaštitnog pojasa koridora dalekovoda 110 kW, nastavlja u pravcu sjeveroistoka te sjevera idući uz pomenuti koridor i dolazi do tačke br.1 sa koordinatama y = 6 516 160 i x = 4 849 154 koja se nalazi na međi između parcela k.č.1258 i 1259. Skreće u pravcu istoka obuhvatajući parcelu k.č. 1258,sječe u pravoj liniji parcele k.č. 1305, 1306, 1307, 1308, 1311, 1312/1 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 1313. Dalje granica nastavlja u pravcu juga,jugoistoka te juga idući međama parcela k.č.1313, 320, 107/1, 108, 110, 134, 128, 131, 132, 133, 167, 168, 169, 321, 170, 171/1, 172/2, 172/1 (obuhvata ih), te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
.
122
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Lokve, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 31,0 ha. Crepljani Opis počinje od tromeđe parcela k.č.570, 571 i 598, ide u pravcu juga međama parcela k.č.571, 572, 573, 575, 576, 577, 578, 580, 581, 591/1, 592, 593, 594, 651 (obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 651, 652 i 649, skreće na zapad sjekući u pravoj liniji parcele k.č.654, 655, 656, 660, 661, 662, 663, 664, 665, 666, 667, 668, 669, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 679, 669 i 670. Nastavlja u istom pravcu međama parcela k.č. 679, 678, 677 (obuhvata ih), sječe u pravoj liniji parcele k.č. 1670, 698, 702, 704, 706, 708, 709 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 710. Skreće u pravcu sjevera te sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 709, 703, 538, 539, 545, 544, 546 (obuhvata ih),dolazi do tromeđe parcela k.č. 546, 547 i 532, skreće u pravcu istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 547, 548, 550, 553, 554, 559, 560, 564, 1167, obuhvata parcelu k.č. 571, te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Lokve, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 7,4 ha. Nadmeđa Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 17/1, 469 i 452/1, ide u pravcu sjeveroistoka međama parcela k.č. 17/1, 12, 11, 10, 9, 8, 7, 1 (obuhvata ih), dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 1, skreće na jugoistok te jug međama parcela k.č. 1, 3, 34, 36, 35, 37, 39, 48, 49, 50, 57, 58, 59, 60, 63 (obuhvata ih), dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 63, odnosno, na granicu između dvije katastarske općine K.O. Osenik i K.O. Resnik, nastavlja na zapad idući granicom između pomenutih katastarkih općina, dolazi na međnu betonsku biljegu br.11, skreće na jugozapad te sjeverozapad sjekući parcele k.č. 65, 64, 57, 55, 56, 333 (put), 104, dolazi na među između dvije parcele k.č. 104 i 462 (put), nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 18/1, 17/2, 17/1 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Osenik, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi P = 3,3 ha. Šavnici Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 1129, 851/1 i 1101, ide u pravcu jugoistoka idući međama parcela k.č. 1129, 1078/2, 1079/1, 1080, 1083, 1084, 1087, 1090, 1091 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 1091.Odatle granica skreće u pravcu sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1101 i dolazi do trigonometra br.705/1 sa koordinatama y = 6 514 376 x = 4 846 533 koji se nalazi na granici između dvije katastarske općine K.O. Dub i K.O. Zovik. Nastavlja u pravcu jugoistoka idući granicom između pomenutih katastarskih općina, te dolazi do trigonometra sa koordinatama y = 6514726 i x = 4845268, koji se nalazi na tromeđi katastarskih općina K.O.Dub, K.O. Zovik i K.O. Lokve.Nastavlja na istok idući zajedničkom granicom katastarskih općina K.O.Zovik i K.O.Lokve,dolazi u tačku broj 1 sa koordinatama y = 6515472 i x = 4845309,koja se nalazi na zajedničkoj granici pomenutih katastarskih općina, odnosno, na ivici puta k.č.1672 (put Hadžići – Bjelašnica), skreće u pravcu jugozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1672 (put Hadžići – Bjelašnica), 1646, 1656, dolazi do trigonometra br. 1302 sa koordinatama y = 6514929 i x = 4843738, koji se nalazi na granici između dvije katastarske općine K.O.Dub i K.O.Lokve.Granica dalje nastavlja u pravcu jugoistoka idući zajedničkom granicom između dvije katastarske općine
.
123
K.O.Dub i K.O.Lokve,dolazi do trigonometra br.1307/1 sa koordinatama y = 6 515 806 i x = 4 842 812 ,koji se nalazi na granici između gore pomenute dvije katastarske općine,skreće na zapad sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1122, 1117, 1116, 1113 i dolazi do trigonometra br.1309 sa koordinatama y = 6 512 876 i x = 4 842 567,koji se nalazi na parceli k.č. 1122,nastavlja u pravcu sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1122, 1110, 1111, 1704/1, 1704/2 i dolazi do trigonometra br. 53/2 sa koordinatama y = 6 511 871 i x = 4 843 318,koji se nalazi na granici između dvije katastarske općine K.O.Budmolići i K.O.Dub,nastavlja na sjever idući granicom između pomenutih katastarskih općina,te dolazi do tromeđe katastarskih općina K.O. Pazarić, K.O.Dub i K.O. Budmolići.Granica nastavlja u pravcu sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2251 i 2228, dolazi do tromeđe parcela k.č. 2228, 2227 (put) i 2245, nastavlja na sjeveroistok idući putem k.č. 2245 (ne obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2221, 2245 (put) i 2223 (put),nastavlja dalje u istom pravcu idući zapadnom međom parcele k.č. 2221 (obuhvata ga), izlazi na put k.č. 2245 te obuhvatajući ga dolazi do raskršća puteva k.č. 2223, 2246, 2245 i 2246. Skreće u pravcu juga te jugoistoka idući putevima k.č. 2246, 2247 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2215, 2247 (put) i 985. Nastavlja na sjever idući zajedničkom granicom između dvije katastarske općine K.O.Pazarić i K.O.Dub, te dolazi do međne betonske biljege br.3 koja se nalazi na granici između gore pomenutih katastarskih općina,skreće na jugoistok sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 645 (put),643, 642, 641, 640/1, 639/2, 638, 637/1, 637/2, 652, 654, 656, 1128, 657, 658, 659, 660, 968, 967, 966 i dolazi na zapadni rub parcele k.č. 961. Dalje granica nastavlja u pravcu juga te sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 966, 1130 (put),1015/1, 1005, 1038/1, 1038/2, 1038/3, 1039/1, 1041, 1042, 1101, 1050/1, 1061/2, dolazi do dvomeđe parcela k.č. 1061/2 i 1051/2, skreće na jugoistok sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1061/2, 1062, 1066, 1065, 1101, dolazi u tačku br.1 sa koordinatama y = 6 513 530 i x = 4 846 304 koja se nalazi na parceli k.č. 1101, skreće na istok sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1073, 1068, 1071, 1077,1129, te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O.Pazarić, K.O.Dub, K.O.Lokve, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi 1216,9 ha. Lokve Opis počinje od tromeđe parcela k.č. 1646, 1483 i 1482, ide u pravcu jugozapada južnom stranom parcele k.č. 1646 i dolazi u tačku br.1 sa koordinatama y = 6 516 147 i x = 4 846 348, koja se nalazi na tromeđi parcela k.č. 1646, 1483 i 1672 (put Lokve – Salihagina bajta), skreće na sjeverozapad idući uz zaštitni pojas koridora dalekovoda 110 kW i dolazi u tačku br.2 sa koordinatama y = 6 515 720 i x = 4 846 657,koja se nalazi na zajedničkoj granici između dvije katastarske općine K.O.Zovik i K.O.Lokve, odnosno, na ivici puta k.č. 1672 (put Lokve - Salihagina bajta), nastavlja u istom pravcu idući putem k.č. 1672 (obuhvata ga) i dolazi u tačku br.3 sa koordinatama y = 6 515 612 i x = 4 846 844, koja se nalazi na zajedničkoj granici između dvije katastarske općine K.O.Zovik i K.O.Lokve, odnosno, na ivici puta k.č. 1672 (put Lokve - Salihagina bajta).Granica ide u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1446,dolazi na zapadni rub parcele k.č. 1441, presjeca parcelu k.č. 1446 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1444 (obuhvata je), siječe parcelu k.č. 1446, te dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1442. Nastavlja dalje u pravcu sjevera te istoka idući međama parcela k.č. 1442, 1441, 1440, 1439, 1441, 1442, 1456, 1455, 1457, 1458, 1461 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1446, 1461 i 1462,skreće na sjever te sjeveroistok međama parcela k.č. 1462, 1463, 1464, 1672/1, 1429 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1429, 1427 i 1446/1.Nastavlja u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1446/1, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 1446/1, 1405 i 1398, ide dalje međama parcela k.č. 1398, 1399, 1440/1, 1447, 1446/1 (obuhvata ih) i dolazi do dvomeđe parcela k.č.
.
124
318 i 1646/1.Granica dalje ide u pravcu jugozapada sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1646/1, te nestavlja idući međama parcela k.č. 1395, 1872 (put Prutače – Lokve), 1465, 1467, 1468, 1471, 1472 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 1475, skreće na jug te jugoistok idući međama parcela k.č. 1475, 1476, 1477, 1478, 1480, 1481 (obuhvata ih), dolazi na južni rub parcele k.č. 1481, sječe u pravoj liniji parcelu k.č. 1646, te dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Lokve, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi 60,3 ha. Malo Polje, Veliko Polje, Kabalovo Opis počinje od trigonometra broj 3/317 sa koordinatama y = 6 518 700 i x = 4 848 531 koji se nalazi na granici između dvije katastarske općine K.O.Žunovnica i K.O.Lokve, ide u pravcu sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2405/1, 2398 i dolazi na južni rub parcele k.č. 2405/5, nastavlja u istom pravcu idući međom parcele k.č. 2405/5 (obuhvata je), sječe u pravoj liniji parcelu k.č. 2405/1 te dolazi u tačku br.1 sa koordinatama y = 6 519 424 i x = 4 850 285, koja se nalazi na parceli k.č.2405/1, skreće u pravcu sjevera, istoka, juga te jugoistoka idući uz koridor regionalnog puta, dolazi u tačku br.2 sa koordinatama y = 6 522 262 i x = 4 844 840, koja se nalazi na zajedničkoj granici između općina Hadžići i Trnovo, nastavlja u pravcu zapada pomenutom granicom između općina Hadžići i Trnovo, te dolazi u tačku br.3 sa koordinatama y = 6 520 756 i x = 4 844 655, koja se nalazi na pomenutoj granici između općina Hadžići i Trnovo.Granica nastavlja u pravcu sjeverozapada idući putevima k.č. 1677, 1678 (put Rajčevica - Matine kolibe),1679, 1673 (put Veliki Omar – Brdlo) (obuhvata ih), dolazi do kraja puta k.č. 1673, sječe u pravoj liniji parcelu k.č. 1646/1 i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Ukupna površina iznosi 578,7 ha. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Žunovnica, K.O. Lokve, općina Hadžići. Iz ovog obuhvata izuzima se površina zaštitnih koridora 35 kW i 110 kW dalekovoda koja iznosi 4,3 ha. Tabla, Matine kolibe Opis počinje od međne betonske biljege br.2 sa koordinatama y = 6 522 173 i x = 4 846 310, koja se nalazi na zajedničkoj granici između dvije političke općine Hadžići i Ilidža, skreće u pravcu juga idući pomenutom granicom, dolazi u tačku br.1 sa koordinatama y = 6 522 293 i x = 4 844 860, koja se nalazi na pomenutoj granici političkih općina, nastavlja u pravcu sjevera idući uz koridor regionalnog puta, dolazi u tačku br.2 sa koordinatama y = 6 520 487 i x = 4 850 153, koja se nalazi na granici između općina Hadžići i Ilidža, skreće na jugoistok pomenutom granicom i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Ukupna površina iznosi 436,0 ha. Iz ovog obuhvata izuzima se površina zaštitnih koridora 35 kW i 110 kW dalekovoda koja iznosi 9,2 ha. Kamenolom „Ormanj“ Opis počinje od tačke br.1 sa koordinatama y = 6 510 997 i x = 4 852 504, koja se nalazi na parceli k.č. 347, skreće u pravcu sjevera u dužini od 500 m, dolazi u tačku br.2 sa koordinatama y = 6 510 997 i y = 4 853 003, koja se nalazi na parceli k.č. 834, skreće u pravcu istoka u dužini od 1005 m, dolazi u tačku br. 3 sa koordinatama y = 6 512 000 i x = 4853003, koja se nalazi na parceli k.č. 3796, skreće u pravcu juga u dužini od 500 m, dolazi u
.
125
tačku br.4 sa koordinatama y = 6 512 000 i x = 4 852 504, koja se nalazi na parceli k.č. 3796, skreće u pravcu zapada u dužini od 1005 m i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Mokrine, K.O. Drozgometva i K.O. Osenik, općina Hadžići. Ukupna površina iznosi 50,1 ha. Granice van urbanih područja općine Ilijaš
Član 15.
Rosulje, Šehovići, Elezovići i Kamenica Granica počinje od međnog kamena broj 10 koji se nalazi na raskrsnici puteva k.č. 2177 i 2172/1, ide na sjeverozapad putem k.č. 2172/1 (obuhvata ga), skreće u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 572, 573, 574, 575 (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 575, produžava na sjeveroistok sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 567, 578, 576, 580, 586/1, 588, 530, 526, 523, 522, 513 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 506. Granica nastavlja na istok sjevernom međom parcele k.č. 506, izlazi na put k.č. 510 kojim produžava na jug (obuhvata ga) i dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y= 6537584 i x=4884368, koja se nalazi na pomenutom putu. Granica se dalje lomi na istok sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 499, 495, 493, 492, 491, 490, i dolazi u tačku br. 2. sa koordinatama y= 6537741, x=4884350 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 490 i 488, dalje nastavlja na jugoistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 488, 487, 485, 483, 630 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 620, 623 i 630. Nastavlja u pravcu istoka te jugoistoka idući međama parcela k.č. 623, 625, (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 2172/1 kojim nastavlja u pravcu jugoistoka (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2172/1 (put), 640 i 642, skreće na istok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 642, 643, 644, 645, 646, 654, 2173 (put) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 2173 (put), 668, 666, 667, nastavlja u pravcu sjevera, te istoka, idući međama parcela, k.č. 667, 671/2, 671/1 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 2175 kojim produžava na jug (obuhvata ga) i dolazi do četveromeđe parcela k.č. 1535, 1508 (put), 1473 (put) i 2180 (put), nastavlja na jug međama parcela k.č. 1508 (put), 1474, 1477, 1476, 1533, 1512, 1511 (obuhvata ih) i dolazi na zapadni rub parcele k.č. 1511. Nastavlja u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1508, 1503, 1484/2, 1485, 1488, 1500/2, 1500/1, 1490, 1473, 1466, 1465, 2181 (put), i dolazi na istočni rub parcele k.č. 1463/1. Granica produžava u pravcu juga, te sjevera idući međama parcela k.č. 1463/1, 1463/2, 1462 (put), 1402, (obuhvata ih) i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 1402, te nastavlja na sjever sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1399, 1398, 1397, 1395, 1391, 1392, 1393/2 i dolazi na zapadni rub parcele k.č. 1390, nastavlja u pravcu sjevera međama parcela k.č. 1390, 1389, 1381 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1517 kojim produžava u pravcu sjevera (obuhvata ga) i dolazi u tačku br. 3 sa koordinatima y = 6538350 i x = 4883471, koja se nalazi na pomenutom putu. Granica se dalje lomi na istok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1367, 1366, 1358, 1354, 1353 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1353, 1352 i 1524 (put), produžava u pravcu sjevera međama parcela k.č. 1352, 1347 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 732/2 kojim produžava u pravcu sjeverozapada (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1337, 1338 i 732/2 (put), nastavlja na jug, te sjever međama parcela k.č. 1337, 1342, 1284 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1336 kojim produžava u pravcu sjevera i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1335, 1333 i 1336 (put). Granicu dalje produžava u pravcu zapada idući južnom međom parcele k.č. 1333 i dolazi u tačku br. 4 sa koordinatama y = 6538245 i x = 4883809, koja se nalazi južnoj međi pomenute parcele, nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1333, 1331, 1327, 1326, 1324, 1325, 1323 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1320, 1322, 1323, lomi se u pravoj liniji u pravcu juga sijekući parcele k.č. 1323, 1325, 1316, 1315, 1305, 1301, 1295 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1295, 1294 i
.
126
1292, nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 1294, 1291, 1290, 1289, 1274 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1274, 1275 i 18, nastavlja na jug sijekući parcele k.č. 18, 22 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 22, 24 i 25, ide u istom smijeru međama parcela k.č. 24, 28 (obuhvata ih), produžava na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 29, 30, 31, 34, 35, 37, 39, 98, 97, 102, 104, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 104, 109 i 110. Granica dalje produžava na jugoistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č 110, 134, 136, 138, 139, 142/1, 142/2, 143/2 i dolazi na tromeđu parcela 143/2, 16 i 1429, zatim skreće na jug, te zapad idući međama parcela k.č. 143/2, 146, 149, 147, 172, 389, 2183 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela 2183 (put), 1432, 1437, zatim ide na sjever međom parcele k.č. 1437 i dolazi u tačku br. 5 y = 6538300 i x = 4882707 koja se nalazi na pomenutoj parceli, nastavlja u pravcu istoka sjekući parcele k.č. 1437, 1442, 1445 i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 1447, lomi se u pravcu jugoistoka idući međama parcela k.č. 1447 i 1443 (obuhvata ih), produžava u pravcu istoka sijekući parcelu k.č. 1604 i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 1607 nastavlja u istom pravcu idući sjevernom međom parcela k.č. 1602 i 1606 (put) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1606 (put), 1608 i 1611. Granica se lomi na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1611, 1613, 1628, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1628, 1616, 2182, granica dalje produžava putem k.č. 2182, na istok (obuhvata ga), nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 1620, 1657, 1656, 1655, 1654, 1653, 1652/2, 1652/1, 1651, 1661/3, 1662, 1663, 1664, 1665, 1667 (obuhvata ih), nastavlja u istom pravcu idući putem k.č. 1685 (obuhvata ga) produžava u pravcu juga, te jugozapada idući međama parcela k.č. 1686, 1687, 1688, 1690, 1689 (obuhvata ih), nastavlja u istom pravcu sijekući parcelu k.č. 1694 i izlazi na put k.č. 1685 kojim produžava u pravcu jugozapada (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1685 (put), 1692 i 1693. Granica dalje nastavlja u pravcu istoka, te jugozapada idući međama parcela k.č. 1692, 2182, 1711, 1710, 1718, 1719, 1721, 1781, 1795/4, 1795/5 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1795/2, 1795/4 i 1794. Granica produžava u pravcu sjeverozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1794, 1802, 1803, 1807, 1806, i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1812, 1815 i 1806, nastavlja u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 1812, 1813, 1814, 1820, potom u pravoj liniji sijeće parcele k.č. 1818, i 1825 i dolazi na zapadni rub parcele 1825, produžava u pravcu zapada međama parcela k.č. 1825, 1830, 1844, 1843 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 2182, produžava u pravcu juga pomenutim putem (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1638, 2182 (put) i 1841, nastavlja na istok, jug, te zapad idući međama parcela k.č. 1838, 1837, 1836 (obuhvata ih), granica produžava na sjever idući međama parcela 2182 (put), 1866, 1865, 1864, 1863, (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1860, 1863, 1869. Granica nastavlja na sjever sijekući parcele k.č. 1860, 1859, 1858, 1857, 1855, 1854, i dolazi na zapadni rub parcele k.č. 1853, lomi se na zapad sijekući parcele k.č. 1870, 1871, 1872, 1873, 1874, 1891, 1892 i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 1893, nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 2179 (put) 391 (put), 250, 253, 255, 263, 287 (obuhvata ih) i dolazi do tačke br. 6 sa koordinatama y = 6537708, x = 4882388. Granica produžava na jugoistok, sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 289, 290, 283 i dolazi u tačku br. 7 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 283 i 282, a ima koordinate y = 6537825 i x = 4882188, potom se lomi na zapad u pravoj liniji sijekući parcele k.č. 283, 391, 378, 377, 376, 375, 374, 373, 371, 365, 366, 362 i dolazi na istočni rub parcele k.č. 355, ide sjevernom stranom parcele k.č. 355 i lomi se na sjever sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 354, 348, 349, 323, 321, 322, 318, 392 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 392, 316 i 315, zatim produžava na sjever međama parcela k.č. 315, 314, 313, 312, 392 (put), 307, 216, 215, 211, (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 210, 211, 217, nastavlja na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 217, 204 i dolazi na najsjeverniji rub parcele k.č. 204. Granica nastavlja u pravcu sjevera te istoka idući međama parcela k.č. 203, 211, 229, 230, 231 (obuhvata ih), zatim presjeca put k.č. 2178/2 i nastavlja u istom pravcu međama parcela k.č. 1103, 1108 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1108, 1109 i 187, granica
.
127
produžava na sjever sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 187, 185, 183, 184, 68, 66/1, 58, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 58, 60 i 62, nastavlja u istom smjeru međama parcela k.č. 62, 61, 53, 52, 51, 47/1, 47/2, 44, 43, 40 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 40, 3 i 1175. Granica ide na sjever preko parcela k.č. 3, 2, 4, 9, 10, i dolazi do tromeđe parcela k.č. 10, 12, 16, zatim nastavlja u pravcu sjevera međama parcela k.č. 12, 1272 i 1267 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverni rub parcele 1267, produžava u pravoj liniji na sjever sijekući parcele k.č. 1265, 1262, 1260, 1258, 1253, 1252, 1247, 1243, 1244 i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 1244, nastavlja u pravcu zapada idući putem k.č. 2176 (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 2176, 800 i 796. Granica dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 796, 797, 818, 819, 821/1, 824, 825, 826, 827, 828, 833, 840, 844 (obuhvata ih) i izlazi na put 2172/1 kojim produžava na zapad i dolazi do međnog kamena br. 10, a koji se nalazi na pomenutom putu, odnosno do mjesta odakle je opis i počeo. Sve navedene parcele se nalaze u K.O. Kamenica, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 113,0 ha Hadžići Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1901 (put), 1902 (put), i 208, ide na jug putem k.č. 1902 (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1902 (put), 206 i 203/2, skreće na jugozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1902 (put), 308, 312, 313 i dolazi na istočni rub parcele k.č. 317, produžava na jug te zapad idući međama parcela k.č. 317, 313, 303 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 222, nastavlja u pravcu sjevera međama parcela k.č. 224/1, 227, 228 (obuhvata ih), izlazi na put k.č. 1901 kojim produžava na jugoistok (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1901 (put), 217, 73, granica dalje nastavlja u pravcu istoka, te juga idući međama parcela k.č. 217, 216, 218, 221 (obuhvata ih), zatim presjeca put k.č. 1901 i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići, općina Ilijaš Ukupna površina iznosi P = 4,4 ha. Buljetovina Granica počinje od tačke br. 1 sa koordinatama y = 6536267, x = 4881608, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 200 i 1902 (put), produžava na jug idući putem k.č. 1902 (obuhvata ga) i dolazi do sjevernog ruba parcele k.č. 470, lomi se na jugoistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 471, 473, 474, 475, 489, 488, 491, 494, 495, 1902 (put) i 597 i dolazi na istočni rub parcele k.č. 597, odatle granica nastavlja na jug idući međama parcela k.č. 597, 598, 599, 600 (obuhvata ih), presjeca parcelu k.č. 602 i nastavlja u istom pravcu međom parcele k.č. 601 (obuhvata je), potom presjeca put k.č. 1904 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 613, 614 i 1904 (put). Granica produžava na jug te istok idući međama parcela k.č. 613, 608, 610/1, 415, 416, 404, 418, 419, 421, 423, 424 (obuhvata ih) i dolazi na najsjeverniji rub parcele k.č. 424, nastavlja na sjever sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 425 i dolazi u tačku br. 2 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 425 i 1902 (put), a ima koordinate, y = 6536436 i x = 4881269. Granica skreće na zapad idući putem k.č. 1902 (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 426, 425 i 1902 (put), produžava na jug međama parcela k.č. 426, 395, 396 (obuhvata ih), zatim nastavlja na zapad sijekući u blagom luku parcele k.č. 398, 389, 383, 381, 380 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 380, 374, 383. Granica dalje produžava na sjever sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 374, 377, 378 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 356, 345 i 1903 (put), nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 345, 347, 346, (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 347, 349/1 i 349/2. Granica produžava na sjeveroistok sijekući u pravoj
.
128
liniji parcele k.č. 349/1, 349/2, 342, 341, 340, 338, 339, 337 i 1902 (put) i dolazi u tačku br 1. odnosno do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 19,6 ha. Iz ovog opisa se izuzima površina koja se nalazi u namjeni poljoprivrednog zemljišta koja ima sljedeći opis: Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 343, 1903 (put), 344, ide u pravcu sjevera idući putem k.č. 343 i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 452, skreće na jugoistok idući međama parcela k.č. 452, 444 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 444, produžava u pravcu zapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1903 (put), 448, 449, 344 i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Površina izuzetog dijela iznosi P = 1,8 ha. Krčevine Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 555, 554 i 1908 (put), ide prema jugoistoku sijekući u pravoj liniji put k.č. 1908, zatim nastavlja na jugozapad pomenutim putem (obuhvata ga), potom se lomi na jugozapad idući međama parcela k.č. 730, 731, 732, 733, 734/1, 735, (obuhvata ih) i dolazi na južni rub parcele k.č. 735. Granica nastavlja na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 736, 742, 738, 739, i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 740, nastavlja u istom pravcu idući putem k.č. 1242 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1242 (put), 1247 i 1250, produžava u pravcu juga, te jugozapada idući međama parcela k.č. 1247, 1248, 1249 (obuhvata ih), granica izlazi na put k.č. 1908, skreće u pravcu sjevera idući putevima k.č. 1908, 723/2 (obuhvata ih) i dolazi na južni rub parcele k.č. 555, zatim se lomi na zapad, te sjever idući međom parcele k.č. 555 (obuhvata je) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Nišiči, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 4,2 ha. Zlotege Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1153/2 (put), 1909 (put) i 1155, produžava na istok, te jug idući međama parcela k.č. 1153/2 (put), 1157 (obuhvata ih) i dolazi na južni rub parcele k.č. 1157. Nastavlja na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1159, 1160, 1164, 1112, 1168, 1177, 1178, 1179/1, 1909(put) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 753, nastavlja u pravcu istoka te sjevera idući međama parcela k.č. 753, 754 (obuhvata ih), nastavlja u istom smjeru sijekući parcele k.č. 755, 748, 746 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 746, 758 i 745, produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 758, 769 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 768, potom skreče na jugoistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 769, 773, 1909 (put) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Nišići općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 9,1 ha. Borak I Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1033/2, 1911 (put) i 1031, lomi se idući na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1911, 861, 862, 863 i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 869, nastavlja na istok, te sjever idući međama parcela k.č. 869, 868, 870, 872 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 874, zatim produžava na jug, sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 872, 905/2 i 908/1 i dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6540339, x = 4882152 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela 908/1 i 907/1. Granica
.
129
dalje nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 908/1, 909, 911 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 910, 911 i 912, produžava na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 912, 914 i 915 i izlazi na koridor magistralnog puta M18 (Sarajevo-Tuzla), produžava na jugozapad idući uz pomenuti kooridor i dolazi u tačku br. 2 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 975 i 982 a ima koordinate y = 6540148, x = 4880619, zatim se lomi idući na sjever međama parcela k.č. 976, 977, 978, 979, 981 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1911 kojim produžava u istom pravcu (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1911 (put), 1024 i 1030. Granica nastavlja na sjever idući međama parcela k.č. 1030, 1031 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 8,2 ha. Borak II Granica namjene počinje od tačke broj 1 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 920 i 922, a ima koordinate y=6540482 i x= 4880786, granica nastavlja u pravcu jugozapada idući međama parcela k.č. 922, 923, 924, 925, 944/2, 943, 942, 941, 940, 939 (obuhvata ih), nastavlja u istom pravcu sjekući parcelu k.č. 944/1, potom produžava na jug idući međama parcela k.č. 938, 937, 936 i 935 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog koridora magistralnog gasovoda, produžava u pravcu sjeveroistoka idući uz pomenuti koridor i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 1,5 ha. Nišići I Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1112, 1133 i 1111, nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 1111, 1134 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1134, 1135 i 1051, nastavlja u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1051 i 1053 i dolazi na jugozapadni rub parcele kč.1055. Granica produžava u pravcu sjevera, te juga idući međama parcela k.č. 1055, 1056, 1075/3 (put), 1013, 1012, 1058, 1059 i 1062 (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 1062, produžava na istok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1064, 1066, 1068 i 1011/2 i dolazi na jugozapadni rub parcele 1003, nastavlja u pravcu sjevera, te juga idući međama parcela k.č. 1003, 998, 997, 996, 995, 994, 993, 992, 991, 988, 984/3, 972, 973 (obuhvata ih) i izlazi na kooridor magistralnog puta M18 (Sarajevo-Tuzla) kojim produžava u pravcu zapada i dolazi u tačku br. 1 sa koordinate y = 6539526, x = 4880334, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1073 i 1074. Granica sijeće put k.č. 1075/1 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1087, produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 1087, 1086, 1085, 1084, 1083 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1111, kojim produžava na zapad (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1105, 1106 i 1111 (put) produžava na jug te sjever idući međama parcela k.č. 1106, 1103, 1099, 1100/3, 1100/2, 1098, 1110, 1113, 1112 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1112, 1133 i 1111 put, odnosno do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 13,0 ha. Nišići II Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1432, 1416, 1456 (put), ide u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 1432, 1431, 1430 , 1427, 1426, 1425, 1417 (obuhvata ih) i dolazi
.
130
koridora magistralnog puta M18 (Sarajevo-Tuzla), potom nastavlja u pravcu istoka idući uz pomenuti koridor, zatim se lomi u pravcu jugozapada idući uz zaštitni koridor magistralnog gasovoda, presjeca put k.č. 1456 i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 1,9 ha. Nišići III Granica namjene počinje od tromeđe parcela k.č. 1955, 1956/1 i 1443, produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 1443 i 1454 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog koridora magistralnog gasovoda, uz koji produžava u pravcu sjeveroistoka, i dolazi u tačku broj 1 koja se nalazi na istočnoj međi parcele k.č. 963, a ima koordinate y = 6539792 i x = 4880258. Granica nastavlja u pravcu juga, te jugozapada idući međama parcela k.č. 963, 962, 961, 1442, 1444, 1443 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 1,7 ha. Gornji Ivančići Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1653, 1654, 1657, produžava u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 1654, 1666, 1662, 1660/1 (obuhvata ih) i dolazi jugozapadni rub parcele k.č. 1660/1, zatim se lomi na sjever sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1672, 1677, 1679, 1684, 1691, 1694, 1695, 1697 i dolazi u tačku br. 1 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1697 i 1701/2, a ima koordinate y = 6538329 i x = 4878822. Granica produžava u pravcu istoka idući zajedničkom međom pomenutih parcela i izlazi na put k.č. 1975 kojim ide u pravcu sjevera (obuhvata ga), nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 1709, 1708, 1707, 1706, 1915 (put), 1731, 1733, 1734, 1736, 1743, 1746/2, 1746/1 (obuhvata ih), i izlazi na put k.č. 1914, kojim produžava u pravcu zapada i dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6538422, x = 4879301, koja se nalazi na pomenutom putu. Produžava u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1348 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1349 kojom produžava u pravcu sjevera te juga (obuhvata je) i dolazi na istočni rub parcele k.č. 1349. Granica dalje nastavlja u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1350, 1351, 1357, 1354, 1355, 1372, 1210 i izlazi na put k.č. 1910, kojim produžava u pravcu sjevera obuhvatajući ga i dolazi do tromeđe parcela, k.č. 1910 (put), 1204/1 i 1204/2, produžava u pravcu zapada, te sjevera idući međama parcela 1204/2 i 1202 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 3. sa koordinatama y = 6538797, x = 4870144, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1197/1 i 1202, potom presjeca u pravoj liniji parcelu k.č. 1202 i dolazi u tačku br. 4 sa koordinatama y = 6538826, x = 4880316, koja se nalazi na južnoj međi parcele k.č. 1193/1. Granica namjene dalje produžava u pravcu sjevera, te istoka idući međama parcela k.č. 1193/1, 1192 (obuhvata ih), produžava u pravcu jugoistoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1910 (put) i 1129 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 1128. Nastavlja u pravcu istoka, te juga idući međama parcela k.č. 1128, 1119, 1120, 1094, 1092, 1409, 1411, 1412, 1410 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1409, nastavlja u pravcu zapada pomenutim putem (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1409, 1408/1 i 1126. Granica produžava na jug te istok idući međama parcela k.č. 1126, 1408/2, 1387/3, 1387/1, 1386, 1385, 1382, 1391, 1399, 1398, 1401 (obuhvata ih) i dolazi do kooridora magistralnog puta M18, produžava u pravcu juga uz pomenuti koridor i dolazi u tačku br. 5 y = 6538480, x = 4878503, koja se nalazi na putu k.č. 1653, kojim produžava u pravcu zapada (obuhvata ga) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići, općina Ilijaš,
.
131
Ukupna površina iznosi P = 34,7 ha. Dolina I Granica počinje od tačke broj 1 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1480 i 1481, sa koordinatama y = 6539038 i x = 4879794, produžava u pravcu juga idući međom parcele k.č. 1481 (obuhvata je), nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1478 i dolazi do zaštitnog koridora magistralnog gasovoda. Granica produžava na jugozapad idući uz pomenuti koridor, zatim skreće u pravcu sjevera idući uz koridor magistralnog puta M18 i dolazi do tačke br. 1, odnosno mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 1,8 ha. Dolina II Granica namjene počinje od četveromeđe parcela k.č. 1510, 1511, 1515 i 1520, produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 1511, 1512, 1513 (obuhvata ih) i dolazi do kooridora magistralnog gasovoda, uz koji produžava u pravcu sjevera i dolazi u tačku broj 1 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1492/1 i 1491/2, sa koordinatima y = 6539049 i x = 4879606. Granica produžava u pravcu jugoistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1495, 1500, 1502, 1503 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 1500, granica se lomi na jug idući međama parcela k.č. 1500, 1499, 1509, 1520 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1522. Granica se potom lomi na sjever sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1520, i dolazi u tačku broj 2 sa koordinatama y = 6538877 i x = 4879322 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1520 i 1517, produžava u pravcu istoka idući pomenutom zajedničkom međom parcela k.č. 1517 i 1520 i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 6,3 ha. Liješće Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1914 (put), 1319/2 i 1316, produžava u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 1316, 1315, 1311, 1306 (obuhvata ih). Granica nastavlja u pavcu sjevera te juga idući međama parcela k.č. 1306, 1307, 1308, 1309, 1313, 1314, 1318, 1319/1, 1316 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe, odnosno do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Nišići, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 2,7 ha. Laze Granica opisa počinje od tačke br. 1 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1837 i 1836, a ima koordinate y = 6537764, x = 4878445, produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 1836, 1832, 1831, 1830, 1835, 1829, 1825, 1824, 1823 (obuhvata ih) i dolazi do kooridora magistralnog puta M18 (Sarajevo-Tuzla), kojim produžava u pravcu juga i dolazi u tačku br. 1., odnosno do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 2,3 ha.
.
132
Vrtaće Granica počinje od tačke br. 1 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 583/1, 583/2, sa koordinatama y = 6537660, x = 4877869, te produžava u pravcu sjevera idući zaštitnim pojasom magistralnog puta M18, i dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6537941, x = 4878720, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1865 i 1867, produžava idući sjevernom međom parcele k.č. 1865 i dolazi na njen krajnji rub. Granica se lomi u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1867 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1867, 575 i 1919/2, produžava u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 575, 576/2, 577, 578, 579, 582/1, 582/2 i 583/1 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Nišići i K.O. Čevljanovići, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 8,4 ha. Krivajevići I Granica namjene počinje od tromeđe parcela k.č. 1604 (put) 528, 530, nastavlja u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1604 (put), 547, 550, 548, 535, 538, 539, 540, 541, 1603 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1603 (put) , 277, 279 (put), produžava na istok idući međama parcela k.č. 1603 (put), 180, 282/1, 282/2, 300, 299, 298, 297, 358, 359, 356/1, 351/2, 368, 369/1 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 369/1, 373 i 372. Granica produžava u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 372, 456, 455, 441 i dolazi do koridora magistralnog gasovoda, uz koji produžava u pravcu zapada, nastavlja u istom pravcu idući uz koridor magistralnog puta M18 i dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6542130 i x = 4881933, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 526 i 515. Granica nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 515, 516, 514/1, 513, 529, 530 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bijambare općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 17,1 ha. Krivajevići II Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1603 (put), 422 i 423, zatim ide u pravcu sjeverozapada uz kooridor magistralnog puta, te se lomi na istok idući uz koridor magistralnog gasovoda i dolazi do tačke br. 1, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 439 i 441, a ima koordinate y = 6542546 i x = 4882080. Granica nastavlja u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 439, 1605 (put), 445, 447 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 1605 i nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 408/2, 415/2, 415/1, 414, 1603 (put), (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bijambare općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 8,1 ha. Prijeka njiva Granica opisa počinje od tačke broj 1, sa koordinatama y = 6542500, x = 4881793, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 658 i 659, skreće na zapad, te sjever idući međama parcela k.č. 658, 657, 656, 655, 654 (obuhvata ih) i dolazi do kooridora magistralnog gasovoda uz koji produžava u pravcu sjeveroistoka, granica se lomi na jug idući uz koridor magistralnog puta M18 i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bijambare, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 3,5 ha.
.
133
Malinovca Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 795, 808 i 1607 (put) nastavlja u pravcu juga sijekući put k.č. 1607, potom produžava na istok te jug idući međama parcela k.č. 838, 837, 839, 840/1, 841, 846, 847, 850, 851, 849, 848 (obuhvata ih), te nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 856, 859, 841, 869, 868, 867, 875, 877, 878, 879 (obuhvata ih), granica se potom lomi u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 864, 863, 862, 1234, 1235, 1236, 1229, 1225 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 1241. Granica nastavlja u pravcu jugozapada, idući međama parcela k.č. 1225, 1227 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1608, kojom produžava na sjever (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1608 (put) 714, 717, lomi se na sjever idući međama parcela k.č. 717, 716, 718, 720, 724 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 724. Granica opisa nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 726 i 727 i dolazi južnu među parcele k.č. 729, nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 729, 736, 735 (obuhvata ih), i dolazi do zaštitnog pojasa magistralnog puta M18, kojom produžava u pravcu istoka i dolazi na istočnu među parcele kč.739. Produžava na jug idući međama parcela k.č. 739, 1607, 753, 754, 755, 759, 758 (obuhvata ih) presjeca put k.č. 765 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 765 (put), 766 i 774, produžava u pravcu juga idući međama parcela k.č. 766, 767, 768/1, 769, 770, 771 (obuhvata ih), granica se lomi u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 772, 777, 778, 782, 783 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 783, 797 i 796, skreće na jug idući međama parcela k.č. 783, 785, 788, 789, 790, 792, 793, 794, 795 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 795, 808 i 1607 (put), odnosno do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bijembare općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 37,8 ha. Iz ovog opisa izuzima se površina namjenjena za poljoprivredno zemljište. Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 872, 891 i 1607 (put), produžava na jug, zapad, te sjever, idući međama parcela k.č. 891, 890, 889, 876, 887 (obuhvata ih), i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Površina izuzetog dijela iz namjene iznosi P = 2,4 ha. Duševine Granica obuhvata počinje od tromeđe parcela k.č. 968, 684, 682, nastavlja u pravcu istoka, te juga idući međama parcel ak.č. 955, 965, 964, 963, 961, 960, 959, 951, 950, 942, 929, 928, 1106 (obuhvata ih), pesjeca put k.č. 1607, nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 922, 917, 916, 915 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1608, presjeca ga i dolazi u tačku br. 1, koja se nalazi na ivici pomenutog puta sa koordinatama y = 6542188, x = 4880501. Granica produžava na jugozapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1200 i dolazi sjeveroistočni rub parcele k.č. 1204, nastavlja na sjeverozapad idući međama parcela k.č. 1204, 1208 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1609, presjeca pomenuti put i nastavlja u pravcu zapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 1609, 1160, 1161, 1163, 1159 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1159, 1156 i 1169, te nastavlja u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1169 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1172. Granica dalje nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 1172, 1171, 1176, 1182, 1192, 1190 (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 1190, te produžava u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1188, 930, 940, 943, 946, 956, 955, 968 i dolazi na južni rub parcele k.č. 970, produžava u pravcu sjevera idući međom parcele kč. 968 (obuhvata je) i dolazi do tromeđe, odnosno do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bijambare, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P=26,7 ha.
.
134
Bijambare Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 31, 34 i 36 (put), produžava u pravcu juga idući putevima k.č. 36 i 120 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 1020, nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 1020, 1019, 1018, 1612 (put), 995, 994, 993 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 993, potom skreće na sjeverozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1612 (put) i 1024 i dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6541163 i x = 4881023, koja se nalazi na istočnoj međi parcele k.č. 1030. Granica produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 1024 i 1022 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 1022, nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1021, 1034, 1035, i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 81. Granica produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 81, 80, 82, 83, 84, 69, 75, 76, 74, 78, 63, 62 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog pojasa magistralnog puta M18, uz koji produžava u pravcu sjevera i dolazi u tačku br. 2 sa koordinatama y = 6541298 i x = 4881631 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 31 i 33, nastavlja u pravcu jugoistoka idući međom parcele k.č. 31 (obuhvata je) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bijambare općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 6,5 ha. Sabanci Granica opisa počinje od tromeđe parcela k.č. 1375/1 (put), 1384 (put) i 1385, produžava u pravcu juga, te zapada idući međama parcela k.č. 1384 (put), 1380, 1379, 1378, (obuhvata ih), nastavlja u pravcu juga, te zapada idući međama parcela k.č. 1612 (put), 1446, 1448, 1449, 1451, 1454, 1461, 1460, 1545, 1544 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1542, 1544 i 1541. Granica nastavlja na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1542, 1534, 1532 i dolazi na istočni rub parcele k.č. 1530, produžava u pravcu juga, te sjevera idući međama parcela k.č. 1530, 1615 (put), 1566, 1563, 1562, 1561, 1546, 1548, 1549, 1550, 1551 (obuhvata ih).Granica dalje produžava u istom pravcu idući putem kč. 1615 (obuhvata ga ), skreće na istok , te sjever idući međama parcela kč.1370, 1360, 1362, 1359, 1358, 1357, 1346, 1347, 1351, 1352, 1353, 1066 (put), 1062, 1068, 1098, 1097, 1100, 1095, 1102, 1113, 1115, 1116, 1118, 1275 (obuhvata ih). Granica potom presjeca put kč. 1611, skreće na zapad idući pomenutim putem , te međama parcela kč. 1327, 1612(put), 1328, 1329, 1615(put) (obuhvata ih), lomi se idući na jug putem kč. 1339 (obuhvata ga), zatim presjeca put kč. 1375/1 i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bijambare, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 21,0 ha. Nadgaj Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1127 (put), 172, 152, produžava u pravcu juga idući međama parcela k.č. 172, 168, 167 (obuhvata ih), izlazi na put 1128, kojim produžava u istom smjeru i dolazi u tačku br. 1. sa koordinatama y = 6544535, x = 4878324, koja se nalazi na pomenutom putu, granica produžava u pravcu zapada te sjevera idući međama parcela k.č. 185, 144, 143, 442/2, 215, 216, 220, 230, 232, 233, 251, 253, 257, 258, 265, 270, 271, 283, 284, 389, 387, 291, 304 (obuhvata ih). Granica izlazi na put k.č. 1129/1, produžava u pravcu sjevera idući pomenutim putem, te parcelama k.č. 9, 10, 8, 7, 6, 3, 2, 1, 5 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 18, te nastavlja u pravcu istoka idući pomenutim putem i međama parcela k.č. 1129/1 (put), 14, 54, 53, 51, 50, 64, 65, 66, 68, 91,
.
135
90, 94, 95, 99, 108, 109, 110, 128, 129, 132, 134, 133, 144, 141 (obuhvata ih), te izlazi na put k.č. 1127 kojim produžava na zapad, obuhvata ga i dolazi do tromeđe, odnosno do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K .O. Podlipnik, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 52,2 ha. Podlipnik Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1261, 1133 i 622, produžava u pravcu sjevera te juga idući međama parcela k.č. 622, 624, 620, 1132 (put), 598, 590, 662, 661, 660, 659, 658, 657, 656, izlazi na put k.č. 1133 kojim produžava u pravcu juga i dolazi do tromeđe k.č. 1133 (put), 632, 633. Granica produžava u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 632, 631/2, 636, 637, 638, 639, 640, 643, 644, 645, 646, 647, 648, 679/2, 682, 686, 690, 724, 725, 727, 728 (obuhvata ih), te nastavlja u pravcu istoka, te juga idući putem k.č. 1134 i 1135/2 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 762. Granica nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 762, 766/1, 772 (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 772, nastavlja u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 774, 775 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 775, 778 i 777. Granica nastavlja u pravcu istoka, te juga idući međama parcela k.č. 781, 782, 783, 795, 789, 791, 794, 799 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1135/2. Produžava u pravcu juga idući pomenutim putem (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1135/2, 1050, 1051, nastavlja u pravcu istoka, te jugozapada idući međama parcela k.č. 1050, 1065, 1066, 1067, 1079, 1081, 1080, 1084, 1090, 1111, 1100, 1101, 1075, 1076, 1069, 1068 (obuhvata ih), zatim presjeca put k.č. 1136/2 i nastavlja u pravcu sjeverozapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 1047, 1046, 1049, 825, 826, 827/1, 831, 1036, 1037, 1135/1 (put), 895, 896, 894, 897, 887/2, 881, 885, 834, 833, 829, 830, 839, 842, 843, 844, 846 (obuhvata ih), potom presjeca parcelu k.č. 853 i nastavlja na jug idući međama parcela k.č. 875, 864, 867, 868, 873, 870, 928, 929, 923, 912 (obuhvata ih), granica dalje produžava na zapad sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1136/2 (put), 1016 i 1133 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 948. Zatim produžava na zapad, te sjever idući međama parcela k.č. 948, 951, 946, 947, 932, 931, 934, 930/1, 930/2 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1133, kojim nastavlja na sjever obuhvatajući ga i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K .O. Podlipnik, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 58,3 ha. Dragoradi (Palanka) Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 185, 186, 2233 (put), ide na istok, putem k.č. 2233 (obuhvata ga), lomi se idući na jug međama parcela k.č. 834 i 833 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 833, produžava na jug sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 826, 827, 825 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 824. Granica produžava u pravcu zapada, sjevera te juga idući međama parcela k.č. 824, 819, 286, 287/1, 303, 315, 310, 312, 326, 327, 329, 330, 347, 354, 355, 356, 2228 (put), 518, 517, 516, 535, 543, 549, 548, 556, 554, 557, 558, 559, 561, 542 (obuhvata ih), i izlazi na put k.č. 2235 kojim produžava u pravcu juga (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe k.č. 2235 (put), 775 i 777. Granica namjene nastavlja u pravcu jugoistoka i jugozapada idući međama parcela k.č. 775, 771, 770, 1014, 1015, 1025, 1027, 1136, 1137, 1138, 1143, 1144, 1161, 1169, 1170, 1172, 1174, 1177, 1179, 1180, 1181, 1182, 1184, 1199, 1197, 1198, 1418, 1411, 1412, 1467, 1466, 1465, 1464, 1461, 1503, 1527, 1528, 1522, 1521, 1520, 1517, 1544, 1545, 1549, 1550, 1338, 1337, 1335, 1334, 1333, 1331, 1330, 1326, 1348, 1325, 1322, 1319, 1318, 1316, 1315, 1314, 1306, 1304, 1300/2, 1295, 1298 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 2238 i nastavlja na sjever idući međama parcela k.č. 2238
.
136
(put), 1283, 1272, 1269, 1268, 1266, 1267, 1263, 1260, 1259, 1258, 1235/2, 1233, 1218, 1217, 1216, 1215, 1214, 712, 711 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 711, 715, 716 i 721. Granica produžava na jugozapad te sjever idući međama parcela k.č. 721, 722/1, 725, 731, 729, 1219, 649, 647, 648, 633, 2236, 625, 609, 614, 611, 612, 654, 661, 662, 663, 686, 687, 688, 655, 694, 696, 697, 568, 564, 563, 560, 574, 575, 576, 577, 578 (obuhvata ih), zatim presjeca put k.č. 2228, i nastavlja u istom pravcu međama parcela k.č. 505, 504, 509, 511, 513, 370, 368, 366, 357, 360, 361, 359, 160, 168, 169, 165, 175, 178, 180, 182, 183, 184, 185 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K .O. Dragoradi, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 143,3 ha. Vladojevići Granica opisa počinje od tromeđe parcela k.č. 2266, 2076 i 2240 (put), ide u pravcu sjevera međama parcela k.č. 2076, 2073/1, 2071/1, 1071/2, 2070, 2067 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 2065, istim presjeca put k.č. 2240 i dolazi na južni rub parcele k.č. 2044, nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 2044, 2051, 2052, 2048, 2049, 2053, 2045, 2025 (put), 2023, 1942, 1939, 1937 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 1. sa koordinatama y = 6547177, x = 4877891, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1937 i 1938. Granica produžava na istok sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1937, 1936, 1932, 2240 (put) i dolazi u tačku br. 2. koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2240 (put) i 1930 , a ima koordinate y = 6547335, x = 4877888, zatim produžava na jug putem k.č. 2240 (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2240 (put), 1910/1 i 1910/2. Granica nastavlja na istok, sjever, te jugozapad idući međama parcela k.č. 1910/1, 2141, 1896, 1908, 1907, 1905, 1904, 1903 (obuhvata ih) i dolazi na južni rub parcele k.č. 1903, odatle granica nastavlja na jugozapad sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2141, 2140 i dolazi u tačku br. 3. sa koordinatama y = 6547528, x = 4877625, a nalazi se na međi između parcela k.č. 2141 i 2119. Granica nastavlja na istok, te jugozapad i zapad idući međama parcela k.č. 2119, 2117, 2144, 2143, 2209/1, 2208, 2204, 2201, 2203, 2209/2, 2214, 2218, 2222, 2223, 2217/1, 2217/2, 2104, 2105, 2069, 2102, 2103 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 4. sa koordinatama y = 6547436, x = 4877190, koja se nalazi na tromeđi parcela k.č. 2102, 2089 i 2088, odatle produžava na sjever sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2088, 2089, 2109, 2111, 2110 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 2110, lomi se na sjeverozapad sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 2114, 2116, 2124 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 2124, 2125/2 i 2061, produžava na jug, te zapad idući međama parcela k.č. 2061, 2062, 2080, 2084, 2081, 2082, 2079, 2078, 2077, 2076 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe, odnosno mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Dragoradi, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 32,3 ha. Krčevine Granica opisa počinje od tromeđe parcela k.č. 381, 43/1 i 39, produžava na sjeverozapad idući međom parcele k.č. 42 (obuhvata je) i dolazi na njen sjeveroistočni rub, zatim produžava na sjever sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 39, 38 i 37/3 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele kč. 36. Granica produžava u pravcu sjevera, juga te zapada idući međama parcela k.č. 36, 34, 25, 26, 27, 28, 48, 45, 44, 50, 52, 51 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 381, kojim produžava u pravcu sjevera te dolazi do tromeđe parcela, odnosno do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Čemerno, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 6,2 ha.
.
137
Zakutnica Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 380 (put), 104/1 i 104/2, nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 104/1, 105, 107, 106, 382, 92, 89, 82, 80, 79 (obuhvata ih) i dolazi do tormeđe parcela k.č. 382 (put), 79 i 80, nastavlja na istok sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 15, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 11/6, 10/1, 11/2, produžava u pravcu istoka, te juga idući međama parcela k.č. 11/2, 380 (put), 132/2, 132/1, 131/3, 130/1, 125, 123 (obuhvata ih) i presjeca put kč. 380 i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Čemerno, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 6,9 ha. Trifkovići Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1272 (put), 1263 i 1310, produžava u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 1263 i 1262 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 1. sa koordinatama y = 6530109, x = 4875996, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1310 i 1262. Granica nastavlja u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1310, 1305 i 1523 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 1299, zatim nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 1299, 1289, 1288, 1291, 1293, 1282, 1285, 1519 (put), 1007, 1005, 1002, 997, 994, 998, 986, 978, 977, 976, 975, 974, 972, 971, 970, 967, 966, 965, 960, 961, 957, 955, 956, 767 (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 767. Granica nastavlja u pravcu istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 760, 1519 (put), 793, 798, te dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 799, produžava u pravcu istoka, te juga idući međama parcela k.č. 799, 800, 1521(put), 832, 833, 841, 1522 (put), 932/2, 932/1, 945, 1015, 1035, 1029, 1028, 1027, 1025/1, 1025/2, 1031 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1519 kojim produžava u pravcu juga (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1519 (put), 1051 i 1093. Granica nastavlja u pravcu juga, te zapada idući međama parcela k.č. 1093, 1094, 1523 (put), 1097, 1110, 1111, 1252, 1258, 1259, 1260, 1266, 1268, 1267, 1263 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Čemerno, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 52,7 ha. Vujadinovići Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 300, 303 i 294 (put), produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 294 (put), 293, 286, 287, 285 (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 285, lomi se u pravcu istoka sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 287 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 270, 283 i 287, granica produžava u istom pravcu idući međom parcele k.č. 270 (obuhvata je) i dolazi na njen sjeveroistočni rub, lomi se u pravcu sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 275 i 271 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 267, produžava na sjever idući međama parcela k.č. 267 i 243 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 243. Nastavlja u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 240, 244, 247, 253, 250 i dolazi u tačku br. 1. sa koordinatama y = 6532672, x = 4878069, koja se nalazi na sjevernoj međi parcele k.č. 250. Granica produžava u pravcu istoka idući pomenutom parcelom (obuhvata je), te izlazi na put k.č. 386, kojim produžava u pravcu juga (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 386 (put), 266 i 264/1. Granica produžava u pravcu juga, te zapada idući međama parcela k.č. 264/1, 264/2, 263, 336, 337/2, 344, 345, 334, 333, 325, 330, 332 i 303 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Čemerno, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 46,1 ha.
.
138
Čemernica Granica počinje od četveromeđe parcela k.č. 530, 528, 445 i 446, ide u pravcu zapada, e sjevera idući međama parcela k.č. 446, 451, 455, 454, 453, 469, 468, 484, 489, 490 (obuhvata ih) i izlazi na granicu političke općine Ilijaš, kojom produžava u pravcu sjevera i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 407, nastavlja na sjeveroistok idući međama parcela k.č. 407 i 406 (obuhvata ih), lomi se u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 419, 420, 437/2, i izlazi na put k.č. 553, kojim produžava u pravcu sjevera (obuhvata ga), skreće u pravcu istoka, te juga idući međama parcela k.č. 438, 439, 440, 448, 446 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Čemerno, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 11,4 ha. Tretebina Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1413 (put), 810 i 811, nastavlja u pravcu sjevera te juga idući međama parcela k.č. 811, 815/2, 816, 742, 740, 739, 738, 737, 735, 731, 732, 635, 633, 632, 631, 652/1, 652/2, 653, 650, 649, 646, 647, 674, 37, 39, 42, 44, 43, 532, 530, 538, 539 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 539. Granica nastavlja u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1413 i 1503 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 546, 545 i 1503, produžava u pravcu zapada, te juga idući međama parcela k.č. 545, 550, 551, 552, 588, 605, 610, 615, 616, 618, 623, 625/2, 602, 598, 595, 558, 749, 755/2, 758, 764, 765, 767 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1417 kojim produžava na sjever (obuhvata ga) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Taračin do, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 24,1 ha. Višnjica Granica opisa počinje od tromeđe parcela k.č. 1075 (put), 1073, 1074, zatim produžava u pravcu sjevera, te sjeverozapada idući međama parcela k.č. 1073, 1070, 1069, 1044, 1045, 1041, 1030, 1024, 1021, 1016 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. l013, 1014 i 1016, nastavlja u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1014, 1008, 1009, 1408 (put) i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 1408 (put). Granica nastavlja u pravcu jugoistoka, te sjeveroistoka idući putevima k.č. 1408 i 980 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 979, nastavlja u pravcu sjevera, te istoka idući međama parcela k.č. 979, 978/2, 943, 944, 945, 1123, 1124, 1125, 1126, 1130 (obuhvata ih), lomi se idući na jug međama parcela k.č. 1132, 1131, 1136, 1119, 1097, 1098, 1100, 1102, 1093 (obuhvata ih). Granica produžava u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 1093, 1091, 1090, 1089, 1086, 1409, 1064, 1065, 1073 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Taračin do, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 48,1 ha. Korita Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1413, 235 i 242, zatim produžava u pravcu sjevera idući putem k.č. 1413 (obuhvata ga), presjeca pomenuti put, nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 348, 249, 253, 344, 342, 361, 362, 366, 370 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 370, potom idući u istom pravcu presjeca parcelu k.č. 1501 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 525. Granica nastavlja u pravcu sjevera, istoka te juga
.
139
idući međama parcela k.č. 525, 526, 1413, 524, 522, 521, 1414, 452, 438, 437, 436, 432, 374, 414, 413, 412, 404, 403, 402, 401, 400, 385, 393, 325, 326, 327, 322, 321/2, 317, 315, 145, 146, 147, 193/1, 1415 (put), 196, 198 (obuhvata ih). Granica nastavlja u pravcu jugozapada, te sjevera, idući međama parcela k.č. 1415 (put), 215, 214, 219, 220, 222, 230, 229/2, 237, 236, 235 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe odnosno mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Taračin do, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 31,1 ha. Kruzi Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1814 (put), 1548, 1549, produžava u pravcu sjevera, istoka, juga idući međama pacela k.č. 1814 (put), 1560, 1561, 1569, 1571, 1570, 1568, 1567, 1565, 1536, 1541 (obuhvata ih), skreče na zapad, te sjever idući međama parcela k.č. 1541, 1540, 1539, 1538, 1548 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Taračin do, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 4,2 ha. Taračin do Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1419, 1327 i 1328, produžava na sjever idući međama parcela k.č. 1328, 1325, 1321, 1322, 1318, 1317, 1316, 1314, 1309, 1310, 1311, 1306, 1302, 1301, 1300, 1299, 1297 (put), 1298 (obuhvata ih), lomi se idući na istok međama parcela k.č. 1297 (put), 1290, 1291, 1292 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 1292. Granica nastavlja u pravcu juga sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1413, 1288, 1419 i 1365 i dolazi na tačku br. 1. sa koordinatama y = 6529541, x = 4871971, granica produžava u pravcu juga idući međama parcela k.č. 1362, 1359, 1358, 1357, 1355, 1353, 1352, 1343, 1345/1, 1336, 1339, 1338, 1332, 1383, 1384, 1386, 1387 (obuhvata ih), zatim izlazi na put k.č. 1419 kojim produžava u pravcu juga (obuhvata ga) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Taračin do, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 14,7 ha. Tisovik Granica opisa počinje od tromeđe parcela k.č. 1717, 1720, 1718, produžava u pravcu sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1720 i 1724 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 1726. Granica nastavlja u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 1726, 1727, 1732, 1733, 1734, 1737, 1744, 1745, 1742, 1755, 1757, 1758 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1757, 1758 i 1759, granica se potom lomi na zapad idući međama parcela k.č. 1755, 1746, 1747, 1749, 1735, 1729, 1731, 1727, 1726 i 1720 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1717, 1720, 1718, odnosno do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Taračin do, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 6,7 ha. Lađevići Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1314 (put), 36 i 38, ide na sjever međom parcela k.č. 36, 34, 31, 33, 36 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 36, 37 i 40, nastavlja na jugozapad sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 40 i 37 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 65. Granica produžava na jug međama parcela k.č. 65, 67, 68/2, 70, 73, 77, 78 (obuhvata ih) i
.
140
dolazi u tačku br. 1. koja se nalazi na međi između parcela k.č. 78 i 79, a ima koordinate y = 6535729, x = 4880045, nastavlja na jug sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 79, 81, 96, 95, 93, 106, 112, 119 i izlazi na put k.č. 130, nastavlja putem u pravcu juga i dolazi do tačke br. 2 koja se nalazi na putu sa koordinatama y = 6535649, x = 4879585, lomi se na istok sjekući parcele k.č. 131, 133, 134, 135, 136, 137 i dolazi n zapadni rub parcele k.č. 142, produžava na sjever idući međama parcela k.č. 142, 141, 140, 138, 139, 153, 152, 151, 150 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1314 kojim produžava na jug i dolazi u tačku br. 3 sa koordinatama y = 6536076, x = 487943, lomi se na jugoistok sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 227, 228, 229 i izlazi na put k.č. 1315 kojim produžava na zapad (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1315 (put), 398 i 406. Granica nastavlja na jug, te zapad idući međama parcela k.č. 406, 410 (obuhvata ih), zatim produžava u pravcu sjevera te zapada idući putevima k.č. 1318 i 1315 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1315 (put), 458 i 459, nastavlja na jugoistok, te jugozapad međama parcela k.č. 458, 456, 453, 449, 450, 442, 1319 (put), 647, 646, 632, 633, a potom na sjever te istok međama parcela k.č. 623, 622, 621, 615, 614, 613, 612, 611, 603, 609, 610, 607, 604 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 604, odatke produžava na istok sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 598, 595 i dolazi na istočni rub parcele k.č. 594. Granica nastavlja na sjever idući međama parcela k.č. 592, 579, 582 (obuhvata ih), lomi se na sjeverozapad idući putem k.č. 1320 (obuhvata ga) i dolazi u tčaku br. 4. sa koordinatama y = 6535022, x = 4879201 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1320 (put) i 569. Granica se lomi na sjeveroistok idući međama parcela k.č. 560, 561, 555, 554, 551, 548, 1520 (put), 129, 128, 130 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 5 sa koordinatama y = 6535613, x = 4879534, lomi se idući na sjever sjekući parcele k.č. 126, 124, 125, 122, 120 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 120, 121, 116. Granica produžava na sjeveroistok idući međama parcela k.č. 116, 115, 99, 98, 94, 78, 77, 75, 74, 70, 68/1, 67, 65, 40, 36 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Stomorine, općina Ilijaš. Ukupna površina izuzetog dijela namjene iznosi P = 65,6 ha Iz ovog opisa izuzima se površina namjenjena za poljoprivredno zemljište a koja ima sljedeći opis: Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 514, 516, 518, nastavlja u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 516, 507, 495, 494 i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 493, produžava na istok međama parcela k.č. 493, 490, 492, 473, 468, 467, 466 (obuhvata ih) i dolazi do tačke br. 1. koja se nalazi na međi između parcela k.č. 466 i 464 a ima koordinate y = 6536002, x = 4879364, lomi se na zapad sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 466, 467, 471, 472, 477 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 477, 478, 479, produžava u pravcu juga idući međama parcela k.č. 479, 488, 487, 496, 515, 516, 517, 518 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Površina izuzetog dijela iznosi P = 8,0 ha. Duboki potok Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1316 (put), 250 i 242, sječe put k.č. 1316 i nastavlja u pravcu sjevera, te juga idući međama parcela k.č. 252, 251, 296, 299, 300, 301, 355 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 358 (put), 356, 354, zatim presjeca put k.č. 358 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 365, nastavlja u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 365, 364, 363, 245, 246 i dolazi na sjeverni rub parcele k.č. 246, nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 246, 248, 250 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Stomorine, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 3,4 ha.
.
141
Stomorine Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 883, 889 i 890 (put), produžava u pravcu sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 889, 888, 887, 886, 885, 884, 890 (put), 868 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 868. Granica ide u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 869, 874, 873, 871, 1321 (put) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 709, nastavlja na sjeveroistok idući međama parcela k.č. 709, 718, 719, 724, 747, 746, 748, 749, 753 (put) (obuhvata ih). Granica produžava u pravcu istoka idući južnom stranom parcele k.č. 766 (ne obuhvata je) i dolazi na njezin jugoistočni rub, nastavlja u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 767, 768, 771, 772 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 772, 776 i 791. Granica opisa produžava u pravcu istoka, te juga idući međama parcela k.č. 791, 790, 786, 787, 781, 783, 784, 786, 792, 798, 797, 735, 733, 732, 731, 730, 803, 807, 808 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1322 kojim produžava u pravcu juga presjeca ga i nastavlja u pravcu jugozapada idući putem k.č. 1321 (obuhvata ga). Granica nastavlja u pravcu sjevera, te zapada idući međama parcela k.č. 863, 852, 858, 859, 860 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1321, kojim produžava u pravcu juga (obuhvata ga), lomi se idući na zapad sjekući u pravoj liniji parcelu k.č. 914 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 906 i produžava u pravcu jugozapada idući međama parcela k.č. 906, 905, 904, 903 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 903, 902 i 907, produžava u pravcu zapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 902, 898, 908 i izlazi na put k.č. 899. Granica nastavlja pomenutim putem na sjever (obuhvata ga), zatim presjeca put k.č. 890 i dolazi na tromeđu odnosno do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Stomorine, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 15,3 ha. Donji Čevljanovići Granica opisa počinje od tromeđe parcela k.č. 1041, 1042, 1044, ide u pravcu sjevera međama parcele 1041 (obuhvata je) i izlazi na put k.č. 1323 kojim produžava na zapad zatim presjeca pomenuti put i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1040, 1035 i 1323, produžava u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji parcelu kč.1035 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1034. Granica nastavlja idući u pravcu sjevera međama parcela k.č. 1034, 1031, 1028/1 (obuhvata ih), produžava u istom pravcu idući uzvodno lijevom obalom potoka k.č. 1014 (obuhvata ga). Granica dalje nastavlja idući u pravcu sjeverozapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 1012, 1011, 1008 (obuhvata ih), zatim presjeca u pravoj liniji parcelu k.č. 1448, te nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 1420, 1421, 1417, 1416, 1415, 1439, 1438, 1437, 1436 (obuhvata ih). Granica produžava u pravcu juga idući putem k.č. 1599 (obuhvata ga) i dolazi do zaštitnog pojasa magistrlanog puta M-18, uz koji produžava u pravcu jugozapada i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Stomorine, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 12,8 ha. Luke I Granica opisa počinje od tačke br. 1. koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1070 i 1071 (put), a ima koordinate y = 6536557, x = 4876709, produžava na sjever međama parcela k.č. 1070 i 1067 (obuhvata ih) i dolazi do tačke br. 2 sa koordinatama y = 6536577, x = 4876863, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1067 i 1071. Granica nastavlja na istok sjekući parcelu k.č. 1067 i dolazi na tromeđu parcela k.č.1067, 1060/2 i 1066,zatim nastavlja u istom pravcu idući međema parcela kč.1057 , 1060/2, 1055, 1056, 1054 i 1052
.
142
(obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog pojasa magistralnog puta M-18 uz koji produžava u pravcu jugozapada i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Stomorine, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 2,0 ha. Luke II Granica počinje od tačke br. 1 sa koordinatama y = 6536996, x = 4876825, a nalazi se na zajedničkoj međi parcela k.č. l739 (rijeka Ljubina) i 660, nastavlja u pravcu jugozapada te juga idući međama parcela k.č. 739 (rijeka Ljubina), 686, 685 (put) i 752 (obuhvata ih), produžava u pravcu zapada, te sjevera sjekući put k.č. 752 i potok Drina k.č. 741, te nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 704, 703, 702, 697, 698, 701 i 700 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog koridora magistrlanog gasovoda, uz koji produžava u pravcu sjeveroistoka i dolazi do tačke br. 1. odnosno mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Čevljanovići, općina Ilijaš. Ukupna površina izuzetog dijela namjene iznosi P = 5,2 ha. Moševići I Granica obuhvata počinje od tačke broj 1. koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1303 i 1304, a ima koordinate y = 6535716, x = 4875690, produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 1303 i 1300 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverni rub parcele kč.1300. Granica nastavlja u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1299 i 1246 (potok Kotar) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1246 (potok Kotar), 1233 i 1232, zatim nastavlja u pravcu sjeveroistoka, te sjeverozapada idući međama parcela k.č. 1232, 1227, 1224, 1223, 1237, 1255 i 1254 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1254, 1256 i 1258. Granica nastavlja u pravcu sjeverozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1258, 1257 , 1260 i 1263 (put), i dolazi do jugoistočnog ruba parcele k.č. 1266, nastavlja u istom pravcu obuhvatajući parcelu k.č. 1265, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1265, 1266 i 1325 (put). Granica produžava u pravcu istoka sjekući u pravoj liniji put k.č. 1325, te nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 1174, 1173, 1169 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 1171, zatim produžava u pravcu sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1169, 1168, 1160, 1159, 1186 i dolazi u tačku broj 2. sa koordinatama y = 6535953, x = 4876429, koja se nalazi na ivici puta k.č. 1159. Granica produžava u pravcu sjeverozapada idući putem k.č. 1159 (obuhvata ga), zatim se lomi u pravcu sjevera sjekući pomenuti put i idući međama parcela k.č. 1158, 1157, 919, 921/2, 926, 930, 932 (obuhvata ih), skreče u pravcu juga idući međama parcela k.č. 932, 931, 927, 924, 1142, 1143, 1144, 1130, 1126, 1124, 1121, 1116, 1107, 1105, 1102, 1101, 1097, 1096, 1094, 1089 (obuhvata ih) i dolazi do koridora magistralnog gasovoda, uz koji produžava u pravcu jugozapada, te juga i dolazi do tačke br. 1, odnosno mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Stomorine, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 32,8 ha. Moševići II Granica opisa namjene počinje od tačke broj 1 , sa koordinatama y= 6536074 i x= 4875967, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela kč. 27 i 28 , zatim presjeca rijeku Ljubinu i nastavlja u pravcu juga idući lijevom obalom rijeke Ljubine kč. 33, te međama parcela kč. 25, 16, 15, 9 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog pojasa magistralnog muta M18, uz koji produžava u pravcu sjevera i dolazi do mjestaa odakle je opis i počeo.
.
143
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Medojevići, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 2,9 ha Gojanovići Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 744, 160 i 829/2, nastavlja u pravcu zapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 160, 159, 157, 206, 205, 204/2, 210/2, 211, 199, 196, 128, 125, 124, 123 (obuhvata ih), skreče na sjeveroistok sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 123, 121 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 120. Granica nastavlja u pravcu sjevera te juga idući međama parcela k.č. 120, 121, 116, 114, 111, 113 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 744 kojim produžava u istom pravcu (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 744 (put), 55 i 59. Nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 59, 68, 66, 61, 73, 95, 44, 45 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 744 i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Čevljanovići, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 11,6 ha. Donji Ivančići Granica počinje od četveromeđe parcela k.č. 468, 467, 394 i 426, produžava u pravcu zapada te sjevera idući međama parcela k.č. 426, 425, 424, 474, 465, 462, 455, 441, 439, 433, 434, 437 (obuhvata ih), te skreče na jug idući međama parcela k.č. 444, 445, 453, 452, 449, 451 (obuhvata ih) i izlazi na put kč.750 kojim produžava u pravcu juga (obuhvata ga), skreče u pravcu jugozapada idući međama parcela k.č. 513, 526/1, 522, 520, 515 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 515, 511, 495, nastavlja u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 511 i 495, i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 497. Granica nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 497, 498, 499, 500, 501, 502, 503, 504, 506, 604, 606, 607, 608, 613 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 613. Granica obuhvata skreče na jugozapad sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 616/2, 619, 623 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 622, 623 i 625, produžava na zapad idući međama parcela k.č. 622 i 628 (obuhvata ih) i dolazi do koridora magistrlanog gasovoda uz koji produžava u pravcu sjevera te istoka i dolazi u tačku br. 1. koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1872/1 i 1873, a ima koordinate y = 6538283, x = 4877948, zatim produžava na istok, te jugoistok idući međama parcela k.č. 1872/1, 753/1 (put), 753/2 (rijeka Ljubina), 747 (put), 746 (put) (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 746 (put), 220 i 238, zatim se lomi u pravcu juga sjekući put k.č. 736 i obuhvatajući parcelu k.č. 185, dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 185. Granica obuhvata skreče a istok, sjekući u pravoj liniji parcele 747 (put), 741 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 741, 361 (put) i 359, nastavlja u pravcu istoka te juga idući međama parcela k.č. 359, 360, 366, 368 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 2 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 367 i 368, a ima koordinate y = 6538394, x = 4877738, nastavlja u pravcu jugozapada sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 368, 370, 369, 415 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 410. Granica namjena produžava na zapad, te jug idući međama parcela k.č. 410, 414, 394 (put) (obuhvata ih) i dolazi do četveromeđe parcela k.č. 468, 467, 394 (put) i 426, odnosno do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Čevljanovići , općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 26,1 ha. Laze Granica opisa počinje od tormeđe parcela k.č. 751 (put), 830, 296, nastavlja u pravcu juga, te zapada idući međama parcela k.č. 296, 298, 299, 302, 306, 307, 308, 309, 319, 320 (obuhvata
.
144
ih), zatim skreće u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 320, 328, 327, 324, 325, 337, 338, 340 (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 340, 342, 343 i 344, nastavlja u pravcu jugoistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 344, 345, 346, 354 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 264. Granica namjene nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 264, 259, 257, 256, 250 (obuhvata ih) i dolazi u tačku broj 1. koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 250 i 254, a ima koordinate y = 6538759, x = 4877368, nastavlja u pravcu istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 250, 249, 248 i 247, i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 281, granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka, te juga idući međama parcela k.č. 270, 271, 273, 272, 278, 277, 751 (put) (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Čevljanovići, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 16,4 ha. Stanovi I Granica namjene počinje od tromeđe parcela k.č. 773, 774, 1022, ide u pravcu sjeveroistoka, te juga idući međama parcela k.č. 774, 775, 776, 778, 781, 779 (obuhvata ih), te produžava u pravcu sjeverozapada idući međama parcela k.č. 779, 781, 783, 784 (obuhvata ih), potom presjeca put k.č. 1022 i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Medojevići, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 4,7 ha. Stanovi II Granica namjene počinje od četveromeđe parcela k.č. 818/2, 836, 837, 831 (put), nastavlja na sjever idući putem k.č. 831 (obuhvata ga) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 830, lomi se u pravcu jugoistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 829, 826, 821, 812/1 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 812/2. Granica nastavlja u pravcu istoka, te jugozapada idući međama parcela k.č. 812/2, 809, 804, 805, 803, 802, 801, 788, 799, 786, 787, 788, 789, 790, 791, 792, 793, 794, 795, 796 (obuhvata ih). Granica produžava u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 788, 808, 806, 807, 817, 846, 850, 839 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Medojevići, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 21,6 ha. Medojevići, Kitoševići, Boškovići Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 306, 311 i 770 (put), nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 311, 312, 313, 314, 293, 292, 290, 289, 285, 351, 349, 352, 386, 378, 377, 374 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 769, kojim produžava u pravcu istoka obuhvatajući ga. Granica nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 197, 198, 195, 421 (put) (obuhvata ih), skreče u pravcu juga idući putem k.č. 520 (obuhvata ga), lomi se na sjever, zapad, te istok idući međama parcela k.č. 438, 437, 434, 433, 145, 146, 154, 155, 157, 159, 160, 161, 162, 152 , 174, 175, 182, 50, 51, 52, 57, 58, 59, 60 i 61 (obuhvata ih), nastavlja u pravcu juga sjekući parcele k.č 81. (put) i 88 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 86. Granica nastavlja idući na jug međama parcela k.č. 86, 142, 141, 137, 140, 131, 130, 126 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 118/1, kojim produžava na sjever (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 121, 120 i 118/1 (put). Granica produžava u pravcu juga idući međama parcela k.č. 122, 467, 466, 465, 463, 461, 459, 458, 457, 456, 504 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 504, zatim produžava na zapad sjekući u pravoj liniji parcele k.č.
.
145
505, 506, 507, 508, 729 (put) i dolazi do četveromeđe parcela k.č. 727, 714, 715 i 713. Granica produžava u pravcu juga, te zapada idući međama prcela k.č. 715, 716, 718, 717, 720, 723, 722, 721, 698, 697, 663, 696, 694, 695, 677, 675, 676, 679, 674, 673, 997, 1000, 998 (obuhvata ih). Granica namjene skreče na istok, te sjeverozapad idući međama parcela k.č. 998, 670, 667, 666, 663, 656, 654, 512, 524, 525, 623, 638, 639, 611, 609, 603, 582, 581 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 580, 581, 583. Granica produžava u pravcu juga, te zapada idući međama parcela k.č. 580, 585, 586, 587, 326/2, 317, 318, 319, 316, 770 (put) (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Medojevići, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P = 67,3 ha. Donje Selo Granica opisa počinje od tromeđe parcela k.č. 660, 662 i 670 (put), zatim produžava u pravcu sjeverozapada idući međama parcela k.č. 660, 658, 657, 656, (obuhvata ih), i izlazi na put k.č. 1469. Granica nastavlja na zapad te jugozapad idući putevima k.č. 1469 i 1466 (obuhvata ih), skreće u pravcu juga idući međama parcela k.č. 622, 623 (obuhvata ih) i dolazi u tačku broj 1 sa koordinatama y = 6541740, x = 4877347, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 623 i 627. Granica produžava u pravcu jugozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 623, 610, 605, 1466 (put), 604, 1473 (put) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 608, kojom produžava u pravcu jugozapada obuhvatajuči je, potom izlazi na put k.č. 1472 kojim produžava u pravcu sjevera (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1472 (put), 1474 (put), i 388. Granica namjene produžava u pravcu zapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 388, 389, 390 i 391 (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 391, granica produžava u pravcu sjeveroistoka sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 388 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 381. Granica produžava na istok, te sjever idući međama parcela k.č. 381, 380, 379, 376, 378, 1472 (put), 1466 (put), 371 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverozapadni rub parcele 373. Nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 371 i dolazi na zapadni rub parcele k.č. 358/2, produžava na sjever sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 353, 352, 1468 (put) i 248 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 238, 248, 249. Granica opisa nastavlja u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 248, 1468, 251, 252, 255, 261 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 259, 262, 263, granica produžava u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 263, 270, 269, i izlazi na put k.č. 233. Granica namjene nastavlja u pravcu juga idući pomenutim putem k.č. 233 (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 233, 275 i 274, zatim produžava u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 274, 281, 1466, 221, 218, 216, 213, 214, 215 i izlazi na put k.č. 1469, kojim produžava u pravcu sjevera obuhvatajući ga, i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1469 (put), 182 i 183. Granica nastavlja u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 183, 178, 174, 173, 165, 1465, 8,9,7,4,338/1, i izlazi na put k.č. 1130, zatim produžava u pravcu sjevera te jugoistoka idući putevima k.č. 1130 i 368 (obuhvata ih), skreće u pravcu juga, te zapada idući međama parcela k.č. 365, 366, 362, 358, 354, 352, 348 (obuhvata ih), produžava u pravcu juga međama parcela k.č. 340/3, 344, 338/6, 346, 14, 24, 23, 39, 43, 50, 57, 60, 59, 109 i 112 (obuhvata ih). Granica opisa produžava u pravcu zapada, te juga idući međama parcela k.č. 106, 104, 103, 95, 96, 75, 76, 133 (put), 79, 82, 83, 710/2, 705, 703 (obuhvata ih), produžava u pravcu sjeverozapada idući međama parcela k.č. 712, 713, 716, 686, 684 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 684, 1469 (put) i 683 (put). Granica produžava u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 683 (put), 682, 679 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 673, zatim nastavlja u pravcu jugozapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 673, 672, 669, 668, 667, 666, 670 (put) i dolazi do tromeđe, odnosno mjesta odakle je opis namjene i počeo.
.
146
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gajevi i K.O. Podlipnik, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P=59,6 ha. Gornji Čevljanovići Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 1475 (put), 489 i 487, zatim produžava u pravcu sjevera idući međom parcele k.č. 487 (obuhvata je) i dolazi na sjeverozapadni rub, parcele k.č. 487. Granica obuhvata nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 478, 485, 486, 479, 472, 473, 1475 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1475 (put), 451, 450. Granica produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 450 i 449 (obuhvata ih), i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 449, produžava u pravoj liniji parcele k.č. 447, 442, 436, 427, 419 i 418 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 418 (put), 417 i 412. Granica nastavlja na jug idući međama parcela k.č. 412, 413, 410, 409, 406, 405, 402 (obuhvata ih), te izlazi na put k.č. 1474 kojim produžava na sjeveroistok (obuhvata ga), skreće na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1474 (put), 591 i 593 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 584. Granica produžava u pravcu juga, te zapada idući međama parcela k.č. 584, 583, 532, 536, 547, 544, 548, (obuhvata ih), zatim produžava na sjeverozapad sijekući put k.č. 531 (put) i idući međama parcela k.č. 517, 519, 516, 512 (obuhvata ih), lomi se u pravcu juga sijekući parcelu k.č. 499 i dolazi sjeveroistočni rub parcele k.č. 496, i produžava u pravcu jugozapada idući međama parcela k.č. 496 i 506 (obuhvata ih) i izlazi na put 1475 (put), kojim produžava u pravcu sjevera (obuhvata ga) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gajevi općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P=12 ha. Gajevi Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 748, 755 i 1476 (put), zatim produžava na jug, te jugozapad sijekući put k.č. 1476 i idući međama parcela k.č. 875, 871, 872, (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1477 kojim produžava u pravcu sjeverozapada (obuhvata ga), lomi se idući u pravcu juga putem k.č. 818 (obuhvata ga). Granica nastavlja na zapad te sjever idući međama parcela k.č. 818, 817, 816, 814, 813, 9, 8 (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 8, zatim skreće na istok idući međama parcela k.č. 8, 813, 804 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 790/2, 804 i 794. Granica namjene produžava na sjever sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 794, 791, 790/1, 789, 1476 (put) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 783. Granica zatim produžava na sjever idući zapadnom međom parcele k.č. 783 i dolazi na njen sjeverozapadni rup. Granica produžava u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 764, 768, 765 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 765, 774, 764, nastavlja na sjever idući međama parcela k.č. 774, 773, 772, 771, 770 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1466 kojim produžava u pravcu juga (obuhvata ga), skreće na istok, te jug idući međama parcela k.č. 642, 634, 633, 638 (put), 749, 752, 754, 755 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gajevi i Homar. Ukupna površina iznosi P=17,7 ha. Junakovci Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 836, 839 i 840, nastavlja u pravcu sjeveroistoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 836, 833, 830, 829 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 826,827, 829. Granica produžava na sjeveroistok, te jug idući međama parcela k.č. 829, 830, 831, 838, 839, 843 (obuhvata ih), te nastavlja na zapad, te sjever idući međama parcela
.
147
k.č. 843, 844, 839 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe, odnosno mjesta odakle je opis granice i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gajevi, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P=4,4 ha. Vrutci Granica namjene počinje od tromeđe parcela k.č. 1282, 1283 i 1280, produžava u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1280, 1321. Granica nastavlja u pravcu jugozapada idući međama parcela k.č. 1324, 1325, 1331, 1338, 1333, 1343, 1402, 1394, 1396, 1395, 1378 i 1379 (obuhvata ih), te izlazi na put k.č. 1476 kojim produžava u pravcu zapada obuhvata ga i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 1780. Granica namjene produžava na zapad, te sjever idući međama parcela k.č. 1780, 1781, 1782, 1769/2 (obuhvata ih), potom presjeca put k.č. 1476 i nastavlja idući na istok, te sjever međama parcela k.č. 1264, 1263, 1262, 1260, 1257, 1241, 1483 (put), 1187, 1189, 1159, 1179, 1151, 1150, 1143 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1150, 1143, 903. Granica produžava na sjever sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 903 i 902 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 908, nastavlja u pravcu sjeveroistoka, te juga idući međama parcela k.č. 908, 932, 929, 928, 922, 923, 924, 933, 934, 1479 (put), 946, 943, 942, 1032, 1031, 1012, 1013, 1025, 1023, 1022, 1039, 1040, 1041, 1042, 1043 i 1044 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1046, 1044 i 1480. Granica produžava u pravcu juga idući putem k.č. 1480, te međama parcela k.č. 1074, 1075, 1027, 1111, 1114, 1109, 1107, 1105, 1103, 1101, 1100, 1482, 1301, 1302, 1306, (obuhvata ih), skreće u pravcu zapada, te juga idući međama parcela k.č. 1302, 1300, 1296, 1293, 1292, 1268, 1269, 1284, 1283 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Gajevi, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P=58,5 ha. Korlat Granica namjene počinje od tromeđe parcela k.č. 142/2, 998 i 2, nastavlja u pravcu juga idući putem k.č. 998, te međama parcela k.č. 130, 136, (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 136, granica produžava u pravcu jugoistoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 137, 135, 134, 5, i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 123 kojom produžava na jug (obuhvata je) i dolazi na njen jugoistočni rub. Granica potom sijeće u pravoj liniji parcelu k.č. 115 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 109, nastavlja na jug, te sjever idući međama parcela k.č. 109, 108, 110, (obuhvata ih) i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 110. Nastavlja na sjeverozapad sijekući parcele k.č. 111, 115 i 96 i izlazi na put k.č. 124 kojim produžava u istom pravcu (obuhvata ga), skreće u pravcu juga idući međom parcele k.č. 99, te putem k.č. 998 (obuhvata ih), zatim se lomi u pravcu zapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 229, 226 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 225, 226 i 999/1. Granica produžava u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 191, 189, 190, 186, 185, 179 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 145, nastavlja u pravcu sjeverozapada idući međama parcela k.č. 145, 149 (obuhvata ih), te se lomi u pravcu zapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 173, 167, i dolazi u tačku broj 1 sa koordinatama y = 6540039 i x = 4876072, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 172 i 167. Iz pomenute tačke granica produžava u pravcu sjevera sijekući parcele k.č. 172, 167, 168, 164, 160, 161, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 150, 161 i 163. Granica produžava u pravcu jugoistoka idući međama parcela k.č. 163, 157, 156, 155, 154, 142/2 (put), 139, 138 (obuhvata ih) te izlazi na put k.č. 142/2 kojim produžava u pravcu juga (obuhvata ga) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Homar, općina Ilijaš.
.
148
Ukupna površina iznosi P=27,1 ha. Draževići Granica počinje od tromeđa parcela k.č. 1110, 1111, 1108, nastavlja na jugozapad, te sjever idući međama parcela k.č. 1111, 1115, 1134, 1124, 1125, 1028 (obuhvata ih) i dolazi u tačku broj 1, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1028 i 1126, a ima koordinate y = 6539506, x = 4875009. Granica produžava na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1028 i izlazi na put k.č. 1264 kojim produžava u pravcu sjeveroistoka (obuhvata ga) i dolazi u tačku br. 2. koja se nalazi na pomenutom putu sa koordinatama y = 6540180 i x = 4875324, nastavlja na jugoistok sijekući parcele k.č. 1264 i 1029 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1029, 1038 i 1051. Granica produžava na jugoistok, te jugozapad idući međama parcela k.č. 1038, 1046 (obuhvata ih) i do tromeđe parcela k.č. 1046, 1053, 1070, nastavlja u pravcu zapada sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1070 i izlazi na put k.č. 1265, kojom produžava u pravcu juga (obuhvata ga), skreće u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 1173, 1172, 1171, 1174, 1175, 1202 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 1202. Granica namjene nastavlja u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1204, 1148 i 1147 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1147, 1149 i 1143, nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 1149, 1151, 1109 i 1108 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela, odnosno mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Homar, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 35 ha. Vukasovići Granica namjene počinje od tromeđe parcela k.č. 998, 291 i 292, nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 292, 296, 295, 303, 304, 306, 302, 314, 315, 329, 328, 335, 336, 334, 1000 (put), 276, 275, 245/2, 245/1 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 245/1, 246 i 998 (put). Granica produžava u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji put k.č. 998, te nastavlja u pravcu jugoistoka, te juga idući putevima k.č. 998 i 1004 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 53, 1004 (put) i 1001 (put). Granica produžava u pravcu jugoistoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1001 (put), 417, 420, 419, 414, 413, 415, 407, 406, 401, 402, 403, 392, te dolazi na četveromeđu parcela k.č. 392, 397, 394 i 387. Granica namjene produžava u pravcu istoka i jugozapada, te zapada idući međama parcela k.č. 387, 386, 1003, 437, 438, 433, 432, 431, 429, (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 429. Granica produžava na zapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 425, 423, 1008, 554 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 555, 554, 556, nastavlja u pravcu juga, zapada idući međama parcela k.č. 556, 557, 558, 563 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 563, zatim nastavlja u istom pravcu sijekući parcelu k.č. 566 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 566, 567 i 568. Granica produžava na jugozapad te sjeverozapad idući međama parcela k.č. 568, 570, 1004, 588, 589, 600, 602, 603, 605, (obuhvata ih) te nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 605, 607, 606, 625, 626 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 626, 634 i 635 (put). Granica produžava u pravcu jugozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 635, 642, 652, 653, 654, 655 i dolazi jugozapadni rub parcele k.č. 655, zatim produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 655, 654, 651, 998 (put) (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Homar, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 29,7 ha.
.
149
Ravne Granica namjene počinje od tromeđe parcela k.č. 693, 689, 688, produžava u pravcu istoka, te juga idući putem k.č. 1005 (obuhvata ga), skreće na zapad te sjever idući međama parcela k.č. 758, 759, 750, 751, 749, 748, 747, 749, 742, 740, 739 (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 739. Granica namjene produžava u pravcu sjeveroistoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 738, 737, 728, 727, 726, 717, 716, 709, 697, 694, 693 i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Homar, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 12,2 ha. Homar Granica namjene počinje od tromeđe parcela k.č. 881 (put), 824 i 823, zatim produžava u pravcu zapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 823, 818/1, (obuhvata ih), i izlazi na put k.č. 1006, granica produžava u pravcu istoka, te sjevera idući pomenutim putem, te međama parcela k.č. 540, 534, 532/1, 531, 528, 527/2, 527/1, 546, (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1007. Granica nastavlja u pravcu juga pomenutim putem, skreće na istok, te sjever idući međama parcela k.č. 502, 501, 500, 518 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 517, 518 i 520. Granica produžava u pravcu sjevera sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 520, 522 i 523 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 523 i nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 448, 450 i 453. Granica nastavlja u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 450, 453, 457, 456 i izlazi na put k.č. 1007, kojim produžava u pravcu juga (obuhvata ga), zatim produžava u pravcu zapada, te jugoistoka idući međama parcela k.č. 462, 455, 454, 490/1, 519, 498, 495, 492, 491, 1006 i 914 (obuhvata ih). Granica namjene nastavlja u pravcu juga te zapada idući putevima k.č. 1006, 1010 i 901 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 901 (put), 869, 900, zatim produžava u pravcu zapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 900, 899, 872, 889, 890, 882 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 881 kojim produžava u pravcu juga (obuhvata ga) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Homar, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 18,4 ha. Rakova Noga Granica namjene počinje od tromeđe parcela k.č. 445, 426 i 452, zatim nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 432, 430, 333, 445, 309, 310, 315, 317 (obuhvata ih), i izlazi na put k.č. 444, kojim produžava u pravcu istoka (obuhvata ga). Granica nastavlja na istok, te juga idući međama parcela k.č. 130, 131, 228, 229, 232, 255, 256, 257, 260, 266, 267, 271, 270 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 270. Granica produžava u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 275, 290, 279 i dolazi na istočni rub parcele k.č. 289, zatim nastavlja u pravcu jugoistoka, te jugozapada idući međama parcela k.č. 289, 281, 282, 445 (put) (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Rakova Noga, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 10,7 ha. Hasanovići Granica namjene počinje od četveromeđe parcela k.č. 1088, 1039, 1040, 1041, nastavlja u pravcu sjeveroistoka idući putem k.č. 1088 (obuhvata ga), te dolazi do sjeverozapadnog ruba parcele k.č. 1037. Granica nastavlja u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 1037, 1036/1,
.
150
(obuhvata ih), nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1032 i dolazi u tačku broj 1, sa koordinatama y = 6544529, x = 4872264, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1032 i 749. Granica produžava u pravcu sjevera, istoka, te sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 749, 750, 748, 747, 746, 756, 757, 758, 734, 735, 795 (put), 700, 794 (obuhvata ih) i dolazi u tačku broj 2 sa koordinatama y = 6545095 i x = 4872524 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 702 i 794. Granica nastavlja u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 794 (put), 716/1 i 716/2 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 713, 714 i 716/1, granica nastavlja u pravcu juga idući međom parcele k.č. 716/1 (obuhvata je) i dolazi do tačke broj 3. koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 716/1 i 714, a ima koordinate y = 6545290 i x = 4872403, zatim produžava u pravcu jugozapada idući granicom političke općine i dolazi u tačku broj 4. sa koordinatama y = 6545163, x = 487288, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 722 i 720. Granica namjene nastavlja u pravcu sjevera, te jugozapada idući međama parcela k.č. 720, 719, 718, 728, 727, 725, 724, 723, 761, 762, 753, 757, 756, 754, 755 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 755. Granica produžava na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 750, 751, 1023, 1036/1, i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1034, 1035 i 1036/1. Granica potom nastavlja u pravcu zapada idući međom parcela k.č. 1035 i 1039 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Rakova Noga, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 26,1 ha. Solakovići Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 67 (put), 69/2 (put), 64 i 68, nastavlja u pravcu jugozapada, sjevera, te istoka idući međama parcela k.č. 64, 69/2 (put), 61/1, 61/2, 63, 69/1, 82, 83 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 931 kojim produžava na istok (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 931 (put), 127 i 1. Granica nastavlja u pravcu jugozapad, te jugoistok idući međama parcela k.č. 127, 148, 129, 130, 128, 125, 135, 145, 146, 147, 937 (put), 153, 155, 211, 208, 206 (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 214. Granica nastavlja u pravcu juga, te sjevera idući međom parcela k.č. 219/2, 218, 215, 217 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 217, zatim se lomi na zapad sijekući parcele k.č. 228, 227, 240 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 233, 237 i 240, granica produžava u pravcu jugozapada idući međama parcela k.č. 233, 234/2, 236, 254, 255, 257, 259, 266, 267/2, 267/1 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 931, kojim produžava u pravcu juga (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 931, 360, 351. Granica nastavlja u pravcu jugozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 931 (put), 325, 327, 320, 328 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 329. Granica nastavlja na zapad, te sjever idući međama parcela k.č. 329, 330, 331, 335, 336/1, 269 (put), 302(put), 304/2, 304/1, 303, 306, 305 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 302. Granica namjene nastavlja u pravcu sjevera idući putevima k.č. 302 i 69/2 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ljubina, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 33,1 ha. Smreke Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 389, 390 i 393 (put), nastavlja u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 390, 389, 388 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 381, 387, 386/1, nastavlja u istom pravcu sijekući parcele k.č. 386/1, 939, 623/1, 623/2, 622/2, 940 (put), 928, 657/2, 657/1, 655, 653, 654 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 654, 655 i 314. Granica produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 658, 647, 365/1, 931 (put), 371, 374,
.
151
246, 244 (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 247, granica nastavlja u istom pravcu sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 244, 243, 223, 220, 202, 195, 194, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 193, 190, 194, granica produžava u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 190, 184, 178, 177, 176, (obuhvata ih), zatim skreće u pravcu juga sijekući u pravoj liniji put k.č. 934 i potok Povoča k.č. 928. Granica produžava u pravcu juga idući nizvodno pomenutim potokom (obuhvata ga), nastavlja u istom pravcu idući putem k.č. 939 (obuhvata ga), skreće u pravcu istoka, te juga idući međama parcela k.č. 381, 382, 386, 394, 396, 398, 397 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ljubina općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 19,0 ha. Čepljaće Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 404, 405 i 935 (put), produžava u pravcu istoka, te sjevera idući međama parcela k.č. 405, 406, 466, 425, 469, 470, 471, 472, 474, 473, 475, 476, 477, 475 (put) (obuhvata ih), potom se lomi u pravcu juga, te istoka idući međama parcela k.č. 475, 484, 498, 494, 495, 492, 939 (put) (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog koridora magistralnog gasovoda. Granica nastavlja na jugozapad idući uz pomenuti koridor i dolazi u tačku broj 1 sa koordinatama y = 6531260 i x = 4870322, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 601 i 614. Granica produžava u pravcu sjevero zapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 614, 613, 611/2, 611/1, 607, 605, 939 (put) i 393 (put) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 993 (put), 411 i 415. Granica produžava na zapad, te sjever idući međama parcela k.č. 411, 409, 408, 407, 405 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe, odnosno mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ljubina, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 25,3 ha. Srednje I Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 66 (put), 60, 55 i 54, nastavlja u pravcu sjevera idući međom parcele k.č. 54 (obuhvata je) i dolazi do zaštitnog koridora magistralnog gasovoda, uz koji produžava u pravcu jugozapada i dolazi u toku br. 1. koja se nalazi na parceli k.č. 87, a ima koordinate y = 6535147 i x = 4874062. Granica nastavlja u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 87, 89 (put), 90, 91, 67 i 66 (put) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 60. Granica podužava u istom pravcu idući međom parcele k.č. 60 (obuhvata je) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Srednje, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 2,1 ha. Srednje II Granica polazi od tačke broj 1 sa koordinatama y= 6535408 i x= 4874123, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 131, i 132, produžava u pravcu juga, istoka, te jugozapada idući međama parcela k.č. 132, 134, 138, 137, 143, 141, 142, 143, 144, 145, 378, 376, 379/4, 380, 381, 411, 410, 407, 405, 391, 390, 389, 399 (put), 414 (put), 371, 370 i 466 (obuhvata ih) i dolazi tromeđu parcela k.č. 466, 465 i 468. Granica produžava na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 468 i 480 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 477. Granica nastavlja u pravcu zapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 477, 486, 488, 485, 331, 338, 342, 341, 340, 343/1, 234, 182, 181, 185, 171 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog pojasa magistralnog puta M18 uz koji produžava u pravcu sjevera i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.
.
152
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Srednje, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 26,5 ha. Srednje III Granica počinje od tačke broj 1 sa koordinatama y = 6534891 i x = 4873638, koja se nalazi na Lijevoj obali rijeke Ljubine, a ujedno na granici zaštitnog koridora magistralnog gasovoda. Granica produžava na sjever sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 103/1, zatim nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 223, 229 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog pojasa magistralnog puta M18. Granica nastavlja u pravcu juga idući uz zaštitni pojas pomenutog puta, lomi se na sjever idući uz zaštitni koridor magistralnog gasovoda i dolazi do tačke br. 1 odnosno mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Srednje. Ukupna površina iznosi P= 3,0 ha. Mlakve Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 452 (put) 453 i 469, nastavlja u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 453, 455, 456, 458, 452 (obuhvata ih), zatim skreće u pravcu juga idući međama parcela k.č. 430, 431, 432, 434, 452 (put), 441 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 441. Granica produžava u pravcu sjeverozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 443, 444, 447 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 446. Granica zatim produžava u pravcu sjevera idući međom parcele k.č. 446 (obuhvata je), zatim presjeca put k.č. 452 i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Srednje, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 3,9 ha. Mera Granica namjene počinje od tačke broj 1 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 587 i 589 (put), a ima koordinate y= 6534750 i x= 4872759, granica produžava u pravcu istoka, te juga idući međama parcela k.č. 584, 578, 577, 590, 591, 594, 597, 1048 (rijeka Ljubina) (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog pojasa magistralnog puta M18, uz koji produžava u pravcu sjevera i dolazi do tačke broj 1, odnosno do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Srednje, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 1,8 ha. Stupe I Granica polazi od tačke broj 1 sa koordinatama y = 6534563 i x = 4872257, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 652 i 677, zatim nastavlja u pravcu istoka, te juga idući međama parcela k.č. 652, 651, 655, 656, 657, 672, 671 i 669 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog pojasa magistralnog puta M18, uz koji produžava u pravcu sjevera i dolazi do tačke br. 1., odnosno mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Srednje, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 2,4 ha.
.
153
Stupe II Granica namjene polazi od tačke broj 1., koja se nalazi uz koridor magistralnog puta, odnosno na parceli k.č. 850, a ima koordinate y = 6534207 i x = 4872000, produžava u pravcu juga sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 850, 825, 848 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 825, 835/1, 834. Granica nastavlja u pravcu juga, te zapada obuhvatajući parcelu k.č. 834 i dolazi na njen jugozapadni rub, zatim se lomi idući na zapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1057, 1049, 902, 904, i 906 i dolazi do zaštitnog pojasa magistralnog puta. Granica namjene produžava u pravcu sjevera, te jugoistoka idući uz zaštitni pojas magistralnog puta M18 i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Srednje, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 3,7 ha. Njivice Granica polazi od tačke broj 1 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 974 i 975, odnosno uz zaštitni pojas magistralnog puta M18, a ima koordinate y = 6533486 i x = 4871161, zatim produžava u pravcu sjeveroistoka idući uz zaštitni pojas magistralnog puta M18 i dolazi do tačke broj 2 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 949 (put) i 1048 (rijeka Ljubina) a ima koordinate y = 6533832 i x = 4871375. Granica nastavlja u pravcu jugoistoka, te jugozapada idući međama parcela k.č. 948, 944, 947, 934, 933, 932, 931 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 929, 931, 949 (put), granica se lomi idući u pravcu zapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 949 (put), 953/1, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 955, 956, i 953/1. Granica namjene nastavlja u pravcu zapada, te juga idući međama parcela k.č. 956, 959, (obuhvata ih) i dolazi jugoistočni rub parcele k.č. 963, nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 963, 964, 967, 968, 971, 1048 (rijeka Ljubina) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Srednje, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 6,4 ha. Dubrava Granica namjene polazi od tačke broj 1 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1047 i 1048 (rijeka Ljubina), a ima koordinate y = 6532857 i x = 4870955, zatim nastavlja u pravcu juga sijekući u pravoj liniji rijeku Ljubinu k.č. 1048 i kojom produžava u pravcu zapada (obuhvata je) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1048 (rijeka Ljubina), 1037 i 1082. Granica nastavlja u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 1037, 1036, 1035, 1034 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1034. Granica produžava u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1048 (rijeka Ljubina) i 1082 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 518, zatim produžava u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 518, 519, 525 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog pojasa magistralnog puta M18 (Sarajevo-Tuzla) uz koji produžava u pravcu sjeveroistoka i dolazi do tačke br. 1, odnosno mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Srednje i K.O. Ljubina. Ukupna površina iznosi P= 4,7 ha. Bokšići Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 809, 808 i 1058 (put) produžava u pravcu sjevera te istoka idući putem k.č. 1058 (obuhvata ga) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 700, nastavlja u istom pravcu obuhvatajući parcelu k.č. 700 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 700,
.
154
703, i 1058. Granica nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 703, 704 (put), 710 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 710, 713 i 715, zatim se lomi idući na jug međama parcela k.č. 710, 712, 720, 723 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 723. Granica nastavlja u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1058 (put) 794, 793, 736, 735, 734, 732 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 732, 731, 743. Granica produžava na zapad, te jugozapad idući putem k.č. 732 (obuhvata ga), te se lomi na sjeverozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 756, 758, 764, i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 771. Granica namjene produžava u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 770, 769, 1058 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1058, 784, 1049. Granica nastavlja u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1049 (Bokšički potok). 1057, 814, 815, 810, 809, i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Srednje, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 13,3 ha. Jasenova ravan Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 1156/1, 1138 i 1139, produžava u pravcu zapada, te sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 1139, 1140, 1141, 1148 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 1146. Granica nastavlja u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1144 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 1136, zatim produžava u pravcu istoka, te jugozapada idući međama parcela k.č. 1136, 1137 i 1138 (obuhvata ih) i dolazi do mjest aodakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ljubina, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P=2,2 ha. Milutovići Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 757 (put), 763/1 i 731, granica produžava sjevera, jugoistoka idući međama parcela k.č. 731, 746, 749 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 757 kojim produžava u pravcu jugozapada (obuhvata ga) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ljubina, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 0,9 ha. Kožlje Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 901, 902, i 906/1, nastavlja u pravcu zapada idući međom parcele k.č. 901 i dolazi do tačke broj 1 koja se nalazi na južnoj međi parcele k.č. 901, a ima koordinate y= 6530991, x= 4869315. Granica nastavlja u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 914 i 917, i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 918, zatim produžava u pravcu juga, te sjevera idući međama parcela k.č. 917, 916, 913/2, 913/1, 897 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 897. Granica produžava u pravcu sjeverozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 880, 884/1 (put), 896, 882, 950/2 (put), 876, 852, 877, 821 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 820, zatim nastavlja u pravcu sjeverozapada, te jugozapada idući međama parcela k.č. 820, 819, 817, 947 (put) (obuhvata ih) i dolazi u tačku broj 2 sa koordinatama, y = 6530279 i x = 4869636 koja se nalazi na pomenutom putu, skreće na sjeverozapad sijekući parcelu k.č. 805, nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 806, 809 (obuhvata ih) i dolazi do zaštitnog pojasa magistralnog puta M18, uz koji produžava u pravcu sjeveroistoka i dolazi do tačke broj 3, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 723 i 726, a ima koordinate y = 6530404 i x = 4869913. Granica namjene produžava na
.
155
jugoistok idući međama parcela k.č. 723, 720 (put), 721, 930, 773, 772, 771, 770, 769, 758, 767, 766, 930 (potok), 765/2, 764 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 949 kojim produžava na istok (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 949 (put), 763/1 i 760. Granica produžava u pravcu juga sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 945 (put), 761, 930 (potok), 868 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 867, granica produžava u istom pravcu idući međama parcela k.č. 867, 891, 886, 892, 901 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ljubina, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 23,0 ha. Velika Njiva Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 1156/1, 1245 i 1392 (put), produžava u pravcu zapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 1245, 1242/1, 1242/2, 1241/1, 1241/2, 1240, 1230 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1238, 1237/1, 1232. Granica nastavlja u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1232, 1174/1, 1173 i dolazi u tačku broj 1 sa koordinatama y = 6532763 i x = 4869322 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1173 i 1174/3. Granica nastavlja u pravcu jugoistoka, te jugozapada idući međama parcela k.č. 1173, 1172, 1167, 1168 i 1170, 1244 i 1245 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1156/1, 1245 i 1392 (put) odnosno do mjesta odakle je opis granice i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ljubina, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 7,7 ha. Vidotina Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 1047/6 (put), 1047/5 i 1043, zatim produžava u pravcu jugoistoka, te juga idući međama parcela k.č. 1047/5, 1051, 1052, 1054, 1062 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1062. Granica nastavlja na zapad, te sjever idući međama parcela k.č. 1054, 1039, 1041, 1030, 1031, 1028, 1024 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1024, 1025/1, 1018/2. Granica namjene produžava u pravcu sjeveroistoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1018/2, 1018/1, 1043 (put) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ljubina, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 5,4 ha. Visojevica, Kovačevići, Trifunovići Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 705 /put) 505 (put) i 503, produžava u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 705, 418, 417, 415, 389, te dolazi do sjeverozapadnog ruba parcele k.č. 387. Granica nastavlja u pravcu juga idući međom parcela k.č. 387, 386 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 705 kojim produžava na sjeveroistok (obuhvata ga) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 705 (put), 259, 253. Granica namjene nastavlja u pravcu sjeveroistoka te juga idući međama parcela k.č. 259, 256, 227, 226, 225, 272, 275, 277, 278, 284 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 284, granica nastavlja u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 215, 216, 285, 287, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 287, 216, 289. Granica namjene produžava na jug idući međama parcela k.č. 289, 290, 291, 105 (put), 328, 327, 326, 295, 294 i 297 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 297, 292, 1335. Granica namjene produžava u pravcu jugozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 297, 298 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 299, granica zatim nastavlja na jug idući međama parcela k.č. 325, 321, 306 (obuhvata ih), zatim skreće na istok sijekući parcelu 305 i dolazi u tačku broj 1 sa koordinatama y = 6539156, x = 4870440 koja se nalazi na zajedničkoj
.
156
međi parcela k.č. 305 i 1335. Granica nastavlja idući na jug međama parcela k.č. 305, 309, 310, 312, 311, 706 (put) 708 (put), 673 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 673. Granica nastavlja u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 676 i 664 i dolazi u tačku broj 2 sa koordinatama y = 6539507 i x = 4869867, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 664 i 708, skreće u pravcu zapada sijekući u pravoj liniji parcele 708 (put), 632 i 633 i dolazi u četveromeđu parcela k.č. 633, 630, 634, 625. Granica produžava na zapad te jugozapad idući međama parcela k.č. 625, 627, 628, 618 (put) obuhvata ih), te nastavlja na sjever međama parcela k.č. 611, 612, 614, 602, (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 706 kojim produžava na sjever (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 317, 321, 706 (put). Granica nastavlja na sjever sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 321, 324, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 324, 339 i 331 (put), produžava na sjever, te zapad idući međama parcela k.č. 331, 333, 356, 355, 354, 351 , 350/2 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 350/2, 353, 705 (put), granica produžava u pravcu zapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 353, 371, 372, i dolazi jugoistočni rub parcele k.č. 516. Granica produžava na zapad, te sjever idući međama parcela k.č. 516, 515, 514, 504, 505 (put) (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je granica i počela. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Visojevica, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 59,8 ha. Iz ovog opisa izuzima se površina namjena za poljoprivredno zemljište, a njen opis je sljedeći: Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 382, 383, 381/1, produžava u pravcu juga, zapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 381/1, 381/2, 379, 378, 377, 383 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 384. Granica nastavlja na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 283 i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Površina izuzetog dijela iznosi P= 4,7 ha. Košare Granica počinje od tromeđe parcela k.č. 1339, 1007 i 1006, produžava u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1339 (put), 999 i 1340 (put), skreće na zapad idući putem k.č. 1340 (obuhvata ga), te nastavlja na sjever i istok idući međama parcela k.č. 1003, 1001, 1339 (put), 1007 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Visojevica, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 1,3 ha. Stublina Granica namjene polazi od tačke broj 1 sa koordinatama yo= 6537544 i xo= 4869332, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 913 i 901, produžava na sjeverozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 901, 903, 908, 932, 864, 863, 860, 945 i dolazi do tačke broj 2 koja se nalazi na jugoistočnom rubu parcele k.č. 962, a ima koordinate yo= 6536935, xo= 4869575. Granica nastavlja na jugoistok idući međama parcel ak.č. 962, 953, 935, 859, 869, 870, 874, 875, 876, 877, 878, 900, 901 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Visojevica, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 10,6 ha. Luka Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 1169, 1385(put) i 1174, produžava u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 1174, 1175, 1176, 1178, 1157, 1156, 1182, 1185, 1190,
.
157
1198, 1197, 1203, (obuhvata ih) skreće u pravcu sjevera , te istoka idući međama parcela k.č. 1203,1204,1202,1385 (put) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Visojevica, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 4,1 ha. Vilić Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 319/1, 306 i 611, zatim rpdužava na zapad te sjever idući međama parcela k.č. 306 i 307 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 311, 316 i 307. Granica nastavlja na sjever sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 307, 309, 301 i izlazi na put k.č. 611 kojim produžava na sjever (obuhvata ga) granica nastavlja u istom pravcu obuhvatajući parcelu k.č. 293 i dolazi na njen jugozapadni rub. Granica namjene skreće u pravcu istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 293, 284, 286, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 611 (put), 355/1 i 609. Granica produžava u pravcu juga, te zapada idući međama parcela k.č. 355/1, 355/10, 611 (put) (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ozren, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 7,1 ha. Lopare Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 34, 39, 47, produžava na sjever idući međama parcela k.č. 47, 49, 45, 50, 20 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 20, 22 i 16. Granica produžava u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 16, 13 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 13, 14 i 8/1, nastavlja u istom pravcu idući međom parcele k.č. 8/1 i dolazi do tačke br. 1. sa koordinatama y = 6541931 i x = 4871904 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 8/1 i 8/2. Granica skreće u pravcu sjeveroistoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 8/1, 9/1 i 10 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 12. Granica produžava u pravcu istoka, te juga idući međama parcela k.č. 12, 180 i 54 (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 54, zatim produžava u pravcu jugoistoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 55, 57, 59, 76, 86, i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 81, granica produžava u pravcu juga idući međom parcela k.č. 81 i izlazi na put k.č. 180, zatim se lomi na jugozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 180 (put), 46/1, 47 i dolazi domjesta odakle je opis granice i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ozren, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 8,0 ha. Hanšići Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 142 (put), 141 (put) i 119, produžava u pravcu sjevera te sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 142, 143, 148, 149, 155, (obuhvata ih) i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 155, 156, 166 i 168. Nastavlja na istok sijekući parcele k.č. 155 i 156 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 139/1 kojom produžava u pravcu istoka idući njenom sjevernom međom (obuhvata je) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 139/1, 188 i 159. Granica produžava u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 139/1, 138, 141, 152 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 141, 134/2 i 135, granica nastavlja u pravcu juga, te zapada idući međama parcela k.č. 134/2, 132, 128, 131, 127 (obuhvata ih), presjeca put k.č. 141 i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ozren, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 12,8 ha.
.
158
Ozren Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 354/1, 388 i 387, produžava u pravcu sjeveroistoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 387, 386, 376, 371, 373, 374, 365, 361 i dolazi u četveromeđu parcela k.č. 361, 358, 354/4 i 354/1. Granica nastavlja u pravcu istoka idući međom parcele k.č. 354/4 (obuhvata je) i izlazi na put k.č. 613, kojim produžava u pravcu jugozapada (obuhvata ga) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 599. Granica nastavlja u pravcu jugozapada, idući međama parcela k.č. 399, 403 i 409 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 408, 407 i 409, dalje nastavlja u pravcu istoka sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 408, 418, 415, 417 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 427. Granica namjene produžava na jug idući međama parcela k.č. 427, 428, 429, 430, 432, 435, 438 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 438, zatim nastavlja u pravcu juga sijekući parcelu k.č. 441, i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 441. Granica nastavlja u pravcu zapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 441, 354/7, 914 (put), 387 i 388 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ozren, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 19,0 ha. Popovići Granica namjene polazi od tačke broj 1 sa koordinatama y = 6523915 i x= 4870827, koja se nalazi na sjevernoj međi parcele k.č. 1307/1, dalje produžava u pravcu juga idući uz zaštitni pojas dalekovoda 400 kW i dolazi u tačku broj 2 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1357 i 1364, a ima koordinate y = 6523894 i x = 4870639. Granica produžava u pravcu jugozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1365, 1364, 1378 (put) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1378 (put), 1414 i 1416, nastavlja u pravcu zapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 1416, 1417, 1406, 1439, 1438, 1436 (put), 1442, 1248, 1247, 1246, 1245 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1245. Granica se potom lomi na istok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1245, 1246, 1252, 1254, 1255, 1257/4, 1264, 1267, 1268, 1269, 1274, 1273, 1275, 1279, 1280, 1283, 1285 i 1286 i dolazi na zajedničku granicu političkih općina Ilijaš i Breza, kojom produžava u pravcu istoka i dolazi do tačke broj 1, odnosno mjesta odakle je opis granice i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Podgora I, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 15,8 ha. Banjer Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 1443, 1445/2, 1446/1, produžava na sjeverozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1443, 1441/4, 1439, i dolazi jugozapadni rub parcele k.č. 1313. Granica nastavlja u pravcu sjevera obuhvatajući parcelu k.č. 1313 i izlazi na put k.č. 1712, kojom produžava u pravcu sjeverozapada (obuhvata ga) i dolazi u tačku broj 1 sa koordinatama y = 6517678 i x = 4869930, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1712 (put) i 1411/2, skreće u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1712, 1365/1 i dolazi u tačku broj 2 sa koordinatama y = 6517741 i x = 4870026, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 1365/1 i 1367. Granica nastavlja u pravcu sjevera, jugoistoka, te juga idući međama parcela k.č. 1345/1, 1365/2, 1358, 1359, 1329, 1330/2, 1330/1 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1330/1, 1352 i 1331 (put), granica nastavlja u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1331 (put), 1308, 1306, 1307, 1305, 1297, 1296/1, 1292, 1449 i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 1445/2. Granica nastavlja na jug idući parcelom k.č. 1445/2 (obuhvata je) i dolazi domjesta odakle je opis namjene i počeo.
.
159
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ljubinići, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 11,6 ha. Gornja Bioča I Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 735/1, 735/2 i 1385 (put), produžava n ajug idući međama parcela k.č. 735/2, 736, 717, 694, 700, (obuhvata ih) i dolazi u tačku broj 1 sa koordinatama y = 6520816 i x = 4863828 koja se nalazi na zajedničkoj međama parcela k.č. 700 i 1385 (put), nastavlja u pravcu juga idući uz zaštitni koridor dalekovoda 110 kW i dolazi do tačke broj 2, sa koordinatama y = 6520824 i x = 4863790, koja se nalazi na parceli k.č. 700. Granica produžava na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 700, 702/1, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 701, 702/1, 702/7, produžava u pravcu zapada idući međama parcel ak.č. 701, 703/1 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 717 kojim produžava u istom pravcu (obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 717 (put), 685 i 686. Granica nastavlja na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 717 (put), 716, 715, 713, 712, 709, 708, 704, 736, 735/2 i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bioča, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 3,4 ha. Gornja Bioča II Granica namjene počinje od tačke broj 1 sa koordinatama y = 6520972 i x = 4863778, produžava u pravcu sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 774/6, 775 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 775, 774/1 i 1386. Granica nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1386 (put), 782/7, 801, 799/2, 803, 799/1, 804, 805, 806, 797, 795, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 795, 816 i 817. Granica nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 816, 821, 846, 845/3, 850 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 850, granica zatim produžava na jugozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 838/2, 841, 842, 838/1 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 836. Granica produžava u pravcu zapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 836 i 834 (obuhvata ih) i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 834, zatim produžava u pravcu sjeverozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 830/1, 828, 830/4, 829, 825/1, 826/3, i dolazi u tačku broj 2 sa koordinatama y = 6521151 i x = 4863430 koja se nalazi na sjevernoj međi parcele k.č. 826/3. Granica produžava u pravcu sjevera idući uz kooridor dalekovoda 35 kW i dolazi do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bioča, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 6,8 ha. Gornja Bioča III Granica polazi od tačke broj 1 sa koordinatama y = 6521129 i x = 4863412 koja se nalazi naputu k.č. 1390, produžava u pravcu jugozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1390 (put), 1046, 1045, 1048, 1058, 1059, 1064/2, 1086, 1064/4 i dolazi do zaštitnog koridora 110 kW dalekovoda uz koji produžava u pravcu sjevera i dolazi do tačke broj 2 koja se nalazi na parceli k.č. 691, sa koordinatama y = 6520512, x = 4863604. Granica se zatim lomi u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 691, 696, 695, 1391 i dolazi do zaštitnog koridora 35 kW dalekovoda uz koji produžava u pravcu juga i dolazi do tačke br. 1, odnosno mjesta odakle je opis granice i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bioča, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 3,8 ha.
.
160
Gornja Bioča IV Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 665/2, 1375 (put) i 656/1, granica produžava u pravcu jugozapada idući međama parcela k.č. 665/2, 666/2, 661/1, 664/1, (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 664/1, 663 i 662/1. Granica produžava na sjever sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 663, 655, 657, 660, 659, 668, 675, 677 i dolazi do tačke broj 1 sa koordinatama y = 6520878, x = 4863517, koja se nalazi na parceli k.č. 677, zatim produžava u pravcu juga idući uz zaštitni koridor 110 kW dalekovoda i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bioča, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 2,9 ha. Ključ Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 1392 (put), 1113 i 1102, produžava u pravcu, sjevera, istoka, te jugozapada idući međama parcela k.č. 1113, 1114, 1111, 1110, 1109, 1107/2, 1360, 1361, 1362/2 (obuhvata ih) i dolazi do jugozapadnog ruba parcele k.č. 1362/2. Granica nastavlja na sjeverozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1363/2, 1365 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1364, produžava u pravcu sjevera idući zapadnom međom parcele k.č. 1364 (obuhvata je), zatim sjeće put k.č. 1392 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1392 (put), 1113, 1102, odnosno mjesta odakle je opis granice i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bioča, općina Ilijaš. Ukupna površina iznosi P= 2,9 ha. Kamenolom rijeka Rača -Visojevići Granica polazi od tačke broj 1 sa koordinatama y = 6538193 i x = 4873002, koja se nalazi na parceli k.č. 139, granica potom produžava u pravcu sjevera u pravoj liniji u dužini od L= 298 m, i dolazi u tačku broj 2 sa koordinatama y = 6538193, x = 4873301, koja se nalazi na parceli k.č. 1002. Granica nastavlja u pravcu istoka u pravoj liniji u dužini od L= 500 m, i dolazi u tačku broj 3 sa koordinatama y = 6538692 i x = 4873299, koja se nalazi na parceli k.č. 1016, granica se lomi pod pravim uglom na jug u dužini od L= 292 m. i dolazi u tačku broj 4 koja se nalazi na parceli k.č. 139, a ima koordinate y = 6538692, x = 4873007. Granica produžava u pravcu zapada idući u pravoj liniji u dužini L= 508 m. i dolazi u tačku broj 1, odnosno do mjesta odakle je opis namjene i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Medojevići i K.O. Visojevica, općina Ilijaš. Ukupna površina namjene iznosi P= 14,8 ha. Nišići Granica polazi od tromeđe parcela k.č. 913, 918 i 920, nastavlja u pravcu jugozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 913, 1608 (put), 1200, 1203, 1218/1, 1218/2, 1209, 1211 i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 1211, 1214, 1153, 1152. Granica produžava na jug idući međama parcela k.č. 1152, 1151, 1612 (put) (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1612 (put), 1270 i 1271, skreće u pravcu jugoistoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1271, 1272, 1273, 1276 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1276, 1277 i 1611 (put). Granica produžava na jugozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1611 (put), 1326, 1325, 1324, 1323, 1304, 1612 (put) i izlazi na put k.č. 1375/1 kojim nastavlja u istom pravcu (obuhvata ga) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 1385. Granica produžava u pravcu istoka idući međama parcela k.č. 1385, 1384 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1612, kojim produžava u pravcu jugozapada
.
161
(obuhvata ga) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1612 (put), 1616 (put) 1443, nastavlja na jugozapad idući međama parcela k.č. 1413, 1444, 1445 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1445. Granica nastavlja u pravcu jugozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1471, 1469, 1465, 1537, 1536 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1438, 1533 i 1536, granica produžava na jugozapad idući međama parcela k.č. 1553, 1527, 1526, 1525, 1524 i dolazi jugozapadni rub parcele k.č. 1524. Granica namjene produžava na zapad sjekući u pravoj liniji parcele k.č. 1615 (put), 1670, 1665, 1664, 1670 i dolazi na lijevu obalu Ivanjskog potoka kojim produžava na jugozapad (obuhvata ga) i dolazi u tačku broj 1 sa koordinatama y = 6538482 i x = 4878016, koja se nalazi na lijevoj obali Ivanjskog potoka. Granica produžava u pravcu sjeverozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1898, 1897, 1918, 1867, 1912, 1671, 1669, 1668, 1665, 1663, 1664, 1674, 1672 i dolazi na četveromeđu parcela k.č. 1672 (put), 1675, 1676 i 1677. Granica namjene produžava na sjever idući međama parcela k.č. 1677, 1678, 1680, 1683, 1692 (obuhvata ih), nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1694, 1695, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1695, 1698 i 1699. Granica nastavlja u pravcu sjevera idući međama parcela k.č. 1698, 1701/2, 1701/1, 1702 (obuhvata ih) i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 1700/1, zatim ide u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1703, 1704, 1820, i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1820, 1763 i 1151. Granica potom produžava u pravcu sjeveroistoka, sjevera te sjeverozapada, idući međama parcel ak.č. 1151, 1754, 1762, 1757/2, 1757/1, 1758, 1759, 1760, 1771, 1773, 1774, 1779, 1780, 1294, 1295, 1328, 1331/1, 1330, 1332, 1322, 1341/4, 1346, 1358, 1360, 1361 (obuhvata ih) i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 1362. Granica namjene nastavlja na sjever sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1368, 1367, 1212, 1909, 1206, 1205, 1197/1, 1202, 1206/2, i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 1206/2, zatim se lomi idući na istok, te sjeveoistok međama parcela, k.č. 1193/2, 1191, 1190, 1189, 1186/2, 1187/2, 1129, 1118, 1115, 1132, 1133, 1136, 1135 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 1135, 1137 i 1053. Granica nastavlja na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1053 i 1014 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 1015, zatim produžava na sjever idući međama parcela k.č. 1015, 1017, 1019, 1022, 1033/2 i dolazi na sjeverozapadni rub parcele k.č. 1033/2. Granica produžava na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1911 (put), 1042, 837/2, 856, 857, 855, 854, 852 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 852, 851 i 876, zatim se lomi na istok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 876, 876, 875, 877, 874, 872, 873, 905/2 (put) i dolazi u tačku broj 2 sa koordinatama y = 6540372 i x = 4881314 koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 905/2 (put) i 905/1. Granica produžava na jug, te istok idući međama parcela k.č. 905/2, 908/2, 907/2, 907/1, 910, 917, (obuhvata ih) i dolazi u tačku broj 3 sa koordinatama y = 6540573 i x = 4881041, koja se nalazi na zajedničkoj međi parcela k.č. 917 i 1038/1, granica produžava na istok sjekući u pravoj liniji parcela k.č. 1038/1, 1613, 1640, 1035 i dolazi u tačku broj 4 koja se nalazi na parceli k.č. 1035, a ima koordinate y= 6540841 i x= 4881107. Granica namjene nastavlja u pravcu sjevera, te istoka uz zaštitni koridor magistralnog gasovoda, granica potom produžava u pravcu juga idući putem k.č. 120 (obuhvata ga), i dolazi na tromeđu parcela k.č. 120 (put), 88 i 87, zatim produžava u pravcu istoka, te sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 88, 1013, 1012, 1011, 1009, 1008, 110, 109, 108, 107 (obuhvata ih) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 106, 107 i 606. Granica produžava na jugoistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 606, 607, 608, 609, 615, 617, 618, 979, 983, 978, 677, 676, 678, 682, 684, 690, 691, 696, 697/2, 701, 702 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 702, 705 i 926, zatim skreće u pravcu juga sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 926, 1609, 911, i dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 921, nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 921, 919, 918 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Bijambare, K.O. Nišići, općina Ilijaš. Ukupna površina namjene iznosi P= 801,3 ha.
.
162
Iz ovog opisa se izuzima površina zaštitnih koridora magistralnog gasovoda površine P=24,6 ha i magistralnog puta M18 površine P= 19,5 ha, te površine građevinskog zemljišta namjenjenog za stanovanje P= 126,0 ha. Granice građevinskog zemljišta van urbanih područja Općine Trnovo
Član 16.
Gornje Selo Granica vanurbanog područja Gornje Selo utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 1475/2, 1478 i 3048 (rijeka Presjenica) K.O. Presjenica koja se nalazi na jugoistočnoj strani Gornjeg Sela, dalje nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcela k.č. 1475/2, 1475/1, 1472/1, 1472/2, 1471, 1470/1, 1470/2, 1070, 1080, 1082 (obuhvata ih), siječe parcele k.č. 1106, te dolazi do troromeđe parcela k.č. 1106, 1073 i 1082, te nastavlja u pravcu sjevera međama parcela k.č. 1105, 1104, 1103, 1102, 1101, 1100 (obuhvata ih), nastavlja uzvodno rijekom k.č. 3048 (rijeka Presjenica), siječe rijeka Presjenicu k.č. 3,048 te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3048, 1120 i 1121 (put). Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 1121, 1122, 1457, 1178, 1180, 1181, 1182, 1183, 1184, 1186 (obuhvata ih), dolazeći na tromeđu parcela k.č. 1187/2, 1201 i 1202, te nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 1202, 1203, 1204, 1219, 1220 (obuhvata ih) , te izlazi na rijeku put k.č. 3065 kojim nastavlja u pravcu jugoistoka sve do tromeđe parcela k.č. 3065 (put), 1157 i 1150, te nastavlja granicom parcela k.č. 1157, 1156, 1154, 1152, 1151 (obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 1151, 1150 i 1147. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č. 1147, 1148, 1147, 1273, 1276, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1276, 1275i 1280, te nastavlja granicom parcela k.č. 1280, 1281, 1282,1283/1, 1284, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1475/2, 1478 i 3048 (rijeka Presjenica) K.O. Presjenica odakle je granica vanurbanog područja Gornjeg Sela i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Presjenica, općina Trnovo Ukupna površina namjene iznosi 6,70 ha. Prečani
Granica vanurbanog područja Prečani utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 911, 1051/1 i 1050 K.O. Dejčići, koja se nalazi na sjeverozapadnoj strani Prečana, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 1051/1, 1055, 1056/1, 1056/2, 1056/3, 1057, 1060, 1061, 1062, 1063 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 911, 1063 i 1081, nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č. 1081 i 3733 (put) do tromeđe parcela k.č. 3733 (put), 1086 i 1087. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu juga granicom parcela k.č. 1087 (obuhvata je), siječe parcelu k.č. 1102 dolazi do tromeđe parcela k.č. 1102, 1094 i 1101, zatim nastavlja granicom parcela k.č. 1102, 1093, siječe k.č. 1095/2, 1039 (obuhvata ih),, siječe k.č. 1037, 1035, 1034 (obuhvata ih), siječe k.č. 1033, siječe k.č. 1032, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 978, 985 i 1032, nastavlja granicom parcele 985 (obuhvata je) te dolazi do tromeđe parcela k.č. 978, 984/2 i 980/1, nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcele k.č. 980/1, 979 i 3733 (put), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3733 (put), 965 i 966, nastavlja granicom parcele 966 (obuhvata je) izlazi na put k.č. 3733 kojim nastavlja u pravcu sjeveroistoka (obuhvata ga) sve do tromeđe parcela k.č. 3733 (put), 1050 i 1051/1, nastavlja granicom parcele 1051/1 (obuhvata je , te dolazi do tromeđe parcela k.č. 911, 1051/1 i 1050 K.O. Dejčići, odakle je granica vanurbanog područja Prečani i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Dejčići, općina Trnovo Ukupna površina namjene iznosi 1,97 ha.
.
163
Obla Brda
Granica vanurbanog područja Obla Brda utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 1811, 1781 i 1780 K.O. Dejčići, koja se nalazi na južnoj strani Oblih Brda, dalje nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcele k.č. 1780, 1778 i 1775 te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6528530, x = 4840129 koja se nalazi na granici parcela k.č. 1775 i 1884, nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcele k.č. 1775, 1776, 1772 (obuhvata ih), te dolazi do četveromeđe parcela k.č. 3734 (put), 1885, 1772 i 1771. Od pomenute četveromeđe granica nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č. 1772 (obuhvata je), siječe parcelu k.č. 1771, dolazi do tromeđe parcela k.č. 1171, 1764 i 1763, zatim nastavlja granicom parcela k.č. 1763 (obuhvata je), siječe k.č. 1767, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1752, 1751 i 1767, nastavlja granicom parcele 1752, 1753, 1754/2, 1754/1, 1755, 1758, 1759 (obuhvata ih) te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1733, 1796 i 1795, nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č. 1795, 1794/2, 1794/1, 1793, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1793, 1791 i 1792, nastavlja granicom parcele 1792, 1798 (obuhvata ih), nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č. 1785 i 1784 te ide granicom parcele k.č. 1783 (obuhvata je), siječe put k.č. 1811 te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1811, 1781 i 1780 K.O. Dejčići, odakle je granica vanurbanog područja Obla Brda i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Dejčići, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 1,81 ha. Umčani
Granica vanurbanog područja Umčani utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 3730 (put), 652 i 656 K.O. Dejčići, koja se nalazi na jugoistočnoj strani Umčana, dalje nastavlja u pravcu zapada granicom parcela k.č. 652, 653, 654/1, 732, 714, 713, 712 (obuhvata ih), siječe parcelu k.č. 711, dolazi do tromeđe parcela k.č. 721, 710 i 711, dalje nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcela k.č. 721, 709, 708, 706, 705, 704, 702/1, 700, 699, 706, 722, 720, 719, 718, 717/2, 716, 715/2 (obuhvata ih), od sjeverozapadne međne tačke parcele k.č. 715/2 granica ide u pravcu sjeverozapada te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6530887 i x = 4840495 koja se nalazi na granici parcela k.č. 732 i 3731 (lokalni put Ledići-Kijevo), dalje nastavlja na sjever lokalni put Ledići-Kijavo do tromeđe parcela k.č. 3731 (put), 752 i 421, te nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č. 421 i 425 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 425, 453 i 3731 (put), te nastavlja putem k.č. 3731, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3731 (put), 482 i 484. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu juga granicom parcela k.č. 482 (obuhvata je), siječe parcele k.č. 483 i 478, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 476, 478 i 475, nastavlja granicom parcele k.č. 476, 461, 462, 566, 571 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 571, 583 i 556, granica dalje nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č. 583, 584, 585/2, 586, 587, 588, 592, 595, 594, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 594, 596 i 598. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcele k.č. 598 (obuhvata je), siječe parcele k.č. 3730 (put), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3730 (put), 652 i 656 K.O. Dejčići, odakle je granica vanurbanog područja Umčani i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Dejčići, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 5,33 ha. Ukelići
Granica vanurbanog područja Ukelići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 3730 (put), 140 i 142 K.O. Dejčići, koja se nalazi na istočnoj strani Ukelića, dalje
.
164
nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcela k.č. 140, 138, 137, 138, 139 (obuhvata ih), siječe parcelu k.č. 629, dalje nastavlja granicom parcele k.č. 625 (obuhvata je), dolazi do tromeđe parcela k.č. 625, 624 i 620, dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcelu k.č. 620, te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6531294, x = 4840786 koja se nalazi na granici parcela k.č. 620 i 621, dalje nastavlja na sjever sijekući parcele k.č. 621, 3730 (put) do tromeđe parcela k.č. 3730 (put), 169/2 i 169/3, te nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 169/3, 164, te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6531340 i x = 4840858 koja se nalazi na granici parcela k.č. 167 i 165, dalje nastavljau pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č. 165 i 163, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 163, 162 i 161/1, nastavlja granicom parcele 161/1 (obuhvata je), nastavlja u pravcu istoka sijekući parcelu k.č. 3730 (put), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3730 (put), 140 i 142 K.O. Dejčići, odakle je granica vanurbanog područja Ukelići i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Dejčići, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 1,05 ha. Šabanci
Granica vanurbanog područja Šabanci utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 3735/1 (put), 2012/1 i 2016 K.O. Dejčići, koja se nalazi na istočnoj strani Šabanaca, dalje nastavlja u pravcu jugozapada parcelom k.č. 3735/1 (put) dolazi do tromeđe parcela k.č. 3735/1 (put), 3319 i 3320, dalje nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcela k.č. 3320, 3308, 3307/1, 3307/2, 3331, 3332, 3341 (obuhvata ih), siječe put k.č. 3735/1, te nastavlja granicom parcela k.č. 3347, 3346, 3345/1, 3345/2, 3348, 3353 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3353, 3348 i 3395/4. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeverozapada siječkući parcele k.č. 3395/4, 3354, 3356, 3358, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3358, 3359 i 3362, dalje nastavlja granicom parcela k.č. 3362, 3363 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3363, 3364 i 3395/2, granica dalje nastavlja u pravcu sjevera sijekući parcele k.č. 3395/2, 3378, 3380/1, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3380/1, 3386/1 i 3385. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č. 3386/1, 3386/2 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3386/2, 3387 i 3390, te nastavlja u pravcu istoka sijekući parcele k.č. 3390 i 3383 do tromeđe parcela k.č. 3383, 1998 i 1998/1, nastavlja u pravcu juga granicom parcela k.č. 3383, 1999/2 i 2000 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2000, 2002 i 1991/2. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcelu k.č. 2002, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2002, 2003 i 2005, te nastavlja granicom parcela k.č. 2005 i 2007 (obuhvata ih), te dolazi do četveromeđe parcela k.č. 2007, 2013, 2015 i 2012/1, te nastavlja u pravcu jugoistoka do tromeđe parcela k.č. 3735/1 (put), 2012/1 i 2016 K.O. Dejčići, odakle je granica vanurbanog područja Šabanci i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Dejčići, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 4,70 ha. Ostojići
Granica vanurbanog područja Ostojići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 3731/2 (put), 2128 i 2129 K.O. Dejčići, koja se nalazi na zapadnoj strani Ostojića, dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č. 2129, 2130, 2132, 2131, 2140, 2141, 2142, 2144, 2145, 2146, 2147, 2169, 2179, 2194, 2195 (obuhvata ih), preesijeca put k.č. 3731/2 (put), nastavlja granicom parcele k.č. 2618, 2623, 2629, 2628, 2627, 2631 (obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 2631, 2626 i 2624. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcelu k.č. 2624, te dolazi do tromeđe parcela
.
165
k.č. 2624, 2716 i 2715, granica dalje nastavlja u pravcu zapada granicom parcela k.č. 2624, 2704, 2703, 2695, 2702, 2697, 2668 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2668, 2696 i 2689. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcelu k.č. 2689 do tromeđe parcela k.č. 2689, 2685 i 2687, nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcela k.č. 2685, 2684, 2686 (obuhvata ih), presijeca put k.č. 3731/2 (put), i dolazi do tromeđe parcela k.č. 3731/2 (put), 2128 i 2129 K.O. Dejčići, odakle je granica vanurbanog područja Ostojići i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Dejčići, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 16,42 ha. Dejčići
Granica vanurbanog područja Dejčići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 3731/1 (put), 3293 i 3736/2 (put) K.O. Dejčići, koja se nalazi na sjeverozapadnoj strani Dejčića, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 3293 (obuhvata je), preesijeca parcelu k.č. 3146, nastavlja granicom parcele k.č. 3147, 3142, 3169, 3167 (obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 3167, 3158 i 3168. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcele k.č. 3168 i 3165, te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6527903 i x = 4838258 koja se nalazi na granici parcela k.č. 3192 i 3183, granica dalje nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcela k.č. 3183, 3125/2, 3114, 3107, 3106 (obuhvata ih), preesijeca parcelu k.č. 3116, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3116, 3117 i 3103/3. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcela k.č. 3117, 3102, 3097, 3096, 3095, 3024, 3025, 3026, 3027, 3028, 2923 (put) (obuhvata ih), izlazi na put k.č. 3735/1 (obuhvata ga), nastavlja u pravcu juga granicom parcela k.č. 3620 i 3635/2 (put) (obuhvata ih) do zaštitnog koridora Regionalnog puta Trnovo-Goražde, nastavlja u pravcu sjeverozapada gracicom zaštitnog koridora Regionalnog puta Trnovo-Goražde sve do tromeđe parcela k.č. 3521, 3549 i 3548, nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č. 3548, 3549, 3547,3546, 3532/1, 3531, 3525, 3524, 3523, 3522/2, 3516, 3518 (obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 3506, 3519 i 3518. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcele k.č. 3506, 3500, 3499 sve do tromeđe parcela k.č. 3731/1 (put), 3293 i 3736/2 (put) K.O. Dejčići, odakle je granica vanurbanog područja Dejčići i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Dejčići, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 9,39 ha. Elezovići
Granica vanurbanog područja Elezovići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 584, 582/2 i 585 K.O. Umoljani koja se nalazi na sjeveroistočnij strani Elezovića, dalje nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcela k.č. 584, 589 (put), 588, 512, 521/2, 505, 507, 506 (obuhvata ih), sve do tromeđe parcela 504, 493 i 521/2. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcele k.č. 493, 494, 490, 489, 488, te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6518587 i x =4836816, zatim nastavlja u pravcu sjeveroistoka obuhvatajući parcele k.č. 524, 525, 527, 530, 531, 543, 544, 542, 543, 544, 542, 545, 550, 551, te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6518769 i x =4836925 koja se nalazi na granici parcela k.č. 581/2 i 581/1, te nastavlja u pravcu juga do tromeđe parcela k.č. 584, 582/2 i 585 KO Umoljani odakle je granica vanurbanog područja Elezovići i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Umoljani, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 1,78 ha.
.
166
Umoljani
Granica vanurbanog područja Umoljani utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 654, 645/2 i 645/1 K.O. Umoljani koja se nalazi na sjeveroistočnij strani Umoljana, dalje nastavlja u pravcu juga granicom parcela k.č. 654, 773, 774, 772, 770, 766, 762,754, 755, 756 (obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 755, 756 i 759. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu juga sijekući parcele k.č. 759, 758 i 1256, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1256, 1262 i 1263, te nastavlja granicom parcele k.č. 1263, 1264, 1280, 1279, 1281 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1281, 1276 i 1282. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcele k.č. 1276, 1300, te dolazi do četveromeđe parcela k.č. 1300, 1304, 1305 i 1269, te nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcela k.č. 1269, 1268/2, 1317, 1318, 1319, 1320, 1321, 1322, 1328, 1334, 1335, 1336, 1351, 1352/2 (obuhvata ih), te do tromeđe parcela k.č. 1353, 1352/1 i 1352/1, te nastavlja u pravcu sjevera sijekući parcele k.č. 1353, 1354, 1357 i 1358, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1358, 1359 i 4718 (put). Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući put k.č. 4718 te obuhvatajući parcele k.č. 451, 450, 607, 696, 694, 692, 691, 690, 689, 688, 686(obuhvata ih), te do tromeđe parcela k.č. 686, 657 i 661, te nastavlja sijekući parcelu k.č. 657 do tromeđe parcela k.č. 654, 645/2 i 645/1 K.O. Umoljani odakle je granica vanurbanog područja Umoljani i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Umoljani, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 6,52 ha. Bobovica
Granica vanurbanog područja Bobovica utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 2492, 2456 i 2415 K.O. Umoljani koja se nalazi na jugozapadnoj strani Bobovice, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 2456, 2462, 2337, 2338, 2339, 2340, 2334, 2318, 2317, 2315, 2313, 2312, 2310, 2304, 2277, 2276,2275, 2274, 2274, 2273, 2271, 2270, (obuhvata ih), siječe parcelu k.č. 4723 (put), 2483 i 2487, (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2486, 2490 i 2487. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcele 2490 i 2491 te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2491, 2492 i 2493, te nastavlja granicom parcela k.č. 2492, 2469, 2496 (obuhvata ih), siječe parcelu k.č. 2500 (put) te dolazi na tromeđu parcela k.č. 2465, 2455 i 2500 (put), te nastavlja granicom parcele k.č. 2456 te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2492, 2456 i 2415 K.O. Umoljani odakle je granica vanurbanog područja Bobovica i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Umoljani, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 8,35 ha. Žilići Granica vanurbanog područja Žilići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 3091, 3095 i 3092 K.O. Umoljani koja se nalazi na sjevernoj strani Žilića, dalje nastavlja u pravcu juga granicom parcela k.č. 3095, siječe parcelu k.č. 3093, 3094, 3279, 3274, 3273, 3272, 3267, 3268, 3265, 3279, 3130 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3130, 3131 i 3129/2. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu zapada sijekući parcele k.č. 3129/2, 3129/1 i 3127, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 3127, 3122 i 3121, te nastavlja granicom parcela k.č. 3122, 3118/2, 3119, 3117, 3116 (obuhvata ih) te dolazi na tromeđu parcela k.č. 3115, 3113 i 3096/1, od te tromeđe nastavlja u pravcu istoka sijekući parcele 3096/1 i 3095 do tromeđe parcela k.č. 3091, 3095 i 3092 K.O. Umoljani odakle je granica vanurbanog područja Žilića i počela.
.
167
Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Umoljani, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 1,71 ha. Ozimina Granica vanurbanog područja Ozimine utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 3177, 3178 i 3170 K.O. Umoljani koja se nalazi na jugozapadnoj strani Ozimina, dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č. 3177 (obuhvata je), siječe parcelu k.č. 3168 , te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3168, 3169 i 3166. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 3169, 3163 3162, 3161, 3160, 3159, 3157, 3155 (obuhvata ih), siječe parcelu 3154, te dolazi na četveromeđu parcela k.č. 3151, 3150, 3149 i 3154, te nastavlja granicom parcela k.č. 3151, 3152, (obuhvata ih), te dolazi na tromeđu parcela k.č. 3152, 3135 i 4724 (put), od te tromeđe nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č. 4724 (put), 3262 i 3261, do tromeđe parcela k.č. 3259, 3258 i 3261, nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č. 3259, 3255, te dolazi na tačku sa koordinatama y = 4520573 i x = 4832046 koja se nalazi na granici parcela k.č. 3226 i 3225, zatim nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcle k.č. 3218 i 3220 te dolazi do četveromeđe parcela k.č. 3220, 3219, 4724 i 3255, nastavlja granicom parcele 4724, 3217, 3216 (obuhvata ih), siječe parcelu k.č. 4724 te dolazi na tromeđu parcela k.č. 4724, 3172 i 3174 te nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcela k.č. 3174, 3175, 3176 te dolazo na tromeđu parcela k.č. 3176, 3170 i 3179, te nastavlja do tromeđe parcela k.č. 3177, 3178 i 3170 K.O. Umoljani odakle je granica vanurbanog područja Ozimina i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Umoljani općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 2,06 ha. Pervezi Granica vanurbanog područja Pervezi utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 4167, 4164 i 4168 K.O. Umoljani koja se nalazi na jugozapadnoj strani Perveza, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 4168 (obuhvata je), siječe parcelu k.č. 4164 (put), 3415 3416, 3419, 3420, 3433, 3432, 3430/2, 3430/1 (obuhvata ih), presijeca put k.č. 3429, te nastavlja granicom parcela k.č. 3428, 3427, 3426, 3425, 3424, 3395, 3394 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3394, 3345 i 4190. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu juga zaštitnim pojasom lokalnog puta Bjelašnica-Šabići, sve do tromeđe parcela k.č. 4184, 4190 i 4191, te nastavlja granicom parcela k.č. 4184, 4183, 4180, 4179, 4175, 4174, 4202, 4171, 4170, 4169 (obuhvata ih), te dolazi na tromeđu parcela k.č. 4167, 4164 i 4168 K.O. Umoljani odakle je granica vanurbanog područja Pervezi i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Umoljani, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 3,72 ha. Tušila Granica vanurbanog područja Tušila utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 4217, 4369 (put) i 4709 (Tušilska rijeka) K.O. Umoljani koja se nalazi na sjevernoj strani Tušila, dalje nastavlja u pravcu jugozapada granicom zaštitnog koridora lokalnog puta Bjelašnica-Sinanovići sve do tromeđe parcela 4217, 4369 (put) i 4709 (Tušilska rijeka) koja se nalazi na južnoj strani Tušila. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka nizvodno Tušilskom rijekom odnosno granicom parcele 4217 (obuhvata je), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 4217, 4369 (put) i 4709 (Tušilska rijeka) K.O. Umoljani odakle je granica vanurbanog područja Tušila i počela.
.
168
Granica obuhvata i parcelu k.č. 4127 K.O. Umoljani do granice zaštitnog koridora lokalnog puta Bjelašnica-Sinanovići. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Umoljani, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 8,37 ha. Sinanovići Granica vanurbanog područja Sinanovići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 4393, 4352 i 4351 K.O. Umoljani koja se nalazi na sjevernoj strani Sinanovića, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka i jugoistoka granicom parcela k.č. 4351, 4332, 4331, 4329, 4328, presijeca put k.č. 4728, 4494, 4495, presijeca put k.č. 4728, 4318, 4317, 4314, 4298, 4299, 4300, 4301, 4302, 4343, 4344/1, 4344/2, 4346, 4345, 4354, 4356, 4358/3, 4361, 4352 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 4393, 4352 i 4351 K.O. Umoljani odakle je granica vanurbanog područja Sinanovići i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O .Umoljani, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 4,54 ha. Šabići i Raketnica
Granica vanurbanog područja Šabići i Raketnica utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 75, 2261 (put) i 3006 (rijeka Kolijevka) K.O. Šabići, odnono zaštitnog koridora lokalnog puta Bjelašnica-Šabići, koja se nalazi na sjevernoj strani Šabića, dalje nastavlja u pravcu juga granicom parcela k.č. 2261 (put), 2246, 2245, 2244 (obuhvata ih), presijeca rijeku Kolijevka k.č. 3006, i nastavlja prema istoki putem k.č. 3017(obuhvata ga), 3017 (put), 2356 i 2355, te nastavlja u granicom parcela k.č. 2355, 2349/3, 2349/2, 2349/1, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2353, 2343/2 i 2339 sijekući parcelu 2353. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 2343/2, 2343/1 (obuhvata ih), presijeca put k.č. 3018, 2511, 2507/1, 2507/2, 2503, 2515, 2516, 2517/1, 2517/2, 2520, 2523, 2524 (obuhvata ih), presijeca rijeku Bukota k.č. 3007,2764, 2762, 2763, 2765, 2769, 2778, 2780, 2781, 2782, 2783, 2784, 2876, 2875, 2874, 2875 (obuhvata ih), izlazi na rijeku raketnicu na tromeđi parcela k.č. 2874, 2873 i 3009 (rijeka Raketnica), te nastavlja nizvodno rijekom raketnicom k.č. 3009 sve do tromeđe parcela k.č. 3007, 2500 i 2502, te nastavlja međama parcela k.č. 2502, 2489, 2477 (obuhvata ih), te nastavlja nizvodno rijekom raketnicom k.č. 3009 sve do tromeđe parcela k.č. 3007, 2202 i 2201. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeverozapada i sjeveroistoka granicom zaštitnog koridora lokalnog puta Bjelašnica-Šabići do tromeđe parcela k.č. 75, 2261 (put) i 3006 (rijeka Kolijevka) K.O. Šabići odakle je granica vanurbanog područja Šabića i Raketnice i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Šabići, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 12,29 ha. Kramari
Granica vanurbanog područja Kramari utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 1853, 1856 i 1837 K.O. Šabići koja se nalazi na jugozapadnoj strani Kramara, dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č. 1856, 1858, presijeca put k.č. 1866, 1868, 1898, 1899, 1965/4, 1958, 1950, 1957, 1959, 1960, 1961, 2038, 2039, 2037, 2036, 2031, 2024, 2041, 2044, presijeca put k.č. 2024, 2028, 2030, 2026/2, 2009, 2010, 2013, 2015, presijeca put k.č. 3016, 1854, 1853 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1853, 1856 i 1837 K.O. Šabići odakle je granica vanurbanog područja Kramari i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Šabići, općina Trnovo.
.
169
Ukupna površina namjene iznosi 7,99 ha. Brda
Granica vanurbanog područja Brda utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 1330, 1391 i 3016 (put) K.O. Šabići koja se nalazi na jugozapadnoj strani Brda, dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č. 1391, 1392, 1397, 1396, 1395, 1383, 1371, 1367/2, 1367/3, 1367/7, 1368, 1355/1, 1354, 1332, 1340, 1343, 1364, 1383, 1385, 1387, 1388, 1398, 1390 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1330, 1391 i 3016 (put) K.O. Šabići odakle je granica vanurbanog područja Brda i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Šabići, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 3,60 ha. Milišići
Granica vanurbanog područja Milišići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 1399, 3016 i 1398 K.O. Šabići koja se nalazi na južnoj strani Milišića, dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č. 1399, 1452, 1624/1, 1625, 1626/2, 1626/1 (obuhvata ih), siječe parcele k.č. 1622, 1616 i 1615 obuhvatajući objekte na njima, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1615, 1614/1 i 1452. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č. 1614/1, 1452, 1453/1, 1453/2, 1451, 1430, 1429, 1431, 1432 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1452, 1425 i dio942, te nastavlja granicom parcela k.č. 1452, 1416/2, 1417, 1401, 1400 i 1399 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1399, 3016 i 1398 K.O. Šabići odakle je granica vanurbanog područja Milišići i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Šabići, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 2,95 ha. Rašenovići
Granica vanurbanog područja Rašenovići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 1579, 1577 i dio 942 K.O. Šabići koja se nalazi na jugozapadnoj strani Rašenovića, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. dio 942, 1574, 1477, 1478, 1479, 1483, 1482, 1481, 1480, 1474, 1473, 1469, 1468, 1467, 1466, 1465, 1464, 1460, 1461 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1579, 1577 i dio 942 K.O. Šabići odakle je granica vanurbanog područja Rašenovići i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Šabići, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 0,81 ha. Lukavac
Granica vanurbanog područja Lukavac utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 912, 913 i 918 K.O. Šabići koja se nalazi na južnoj strani Lukavca, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 912, 910, 906, 905, 904, 902, 901 (obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 901, 900 i 897. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcele k.č. 897, 896, 895 i 894, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 894, 888 i 890, te nastavlja granicom parcela k.č. 890, 889, 886, 881, 869/1, 874 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 874, 873 i 871. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcele k.č. 873, 872/1, 872/2 te dolazi do tromeđe parcela k.č. 872/2, 868 i 861 (put), te nastavlja u pravcu sjeveroistoka putem parcela k.č. 861,
.
170
granicom parcela k.č. 859, 95, 81, 79, 96, 78, 103, 105, 102, 851, 788/2, 743, 752, 757, 758, 759, 760, 764, 765, presijeca put k.č. 3013, 912 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 912, 913 i 918 K.O. Šabići odakle je granica vanurbanog područja Lukavac i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Šabići, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 8,69 ha. Godinja Granica vanurbanog područja Godinja utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 1573, 1572 (put) i 1518 K.O. Turovi koja se nalazi na jugozapadnoj strani Godinje, dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada i granicom parcela k.č. 1572 (put) (obuhvata je), siječe parcele k.č. 1582 i 1583 te dolazi do troromeđe parcela k.č. 1584, 1583 i 1591, te nastavlja u pravcu sjevera međama parcela k.č. 1584, 1589, 1598/2, 1598/1, 1600 (obuhvata ih), siječe parcelu k.č. 1556 (put), 1614, 1616, 1627, 1630 (obuhvata ih), siječe rijeku Željeznicu k.č. 2181, 1637, 1640, 1646, 1647, 1673, 1674, 1672, 1671, 1670, 1667, 1666, 1665, 1664, 1663, 1681, 1682 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1680,, 1682 i 2184 (put). Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka putem 2184 dolazi do tromeđe parcela k.č. 2184 (put), 1737 i 1732, te nastavlja u pravcu juga granicom parcela k.č. 1737, 1739, 1753, 1756/1, 1752/2, 1745, 1748 (obuhvata ih), dolazeći na tromeđu parcela k.č. 1748, 1749 i 2186 (put) te nastavlja u pravcu sjeverozapada putem k.č. 2186 siječe rijeku Željeznicu k.č. 2181 te dolazi na tromeđu parcela k.č. 1556, 1533 i 1530 (potok), te nastavlja granicom parcela k.č. 1556, 1557, 1536, 1534/1, 1535, 1529, 1528, 1572 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1573, 1572 (put) i 1518 K.O. Turovi odakle je granica vanurbanog područja Godinja i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Turovi, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 5,75 ha. Mađari Granica vanurbanog područja Mađari utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 1248/2, 1256/2 i 1257/4 K.O. Ilovice koja se nalazi na južnoj strani Mađara, dalje nastavlja u pravcu jugozapada do troromeđe parcela k.č. 1248/2, 1256/1 i 1257/3, te nastavlja u pravcu jugozapada međama parcela k.č. 1257/3, 1257/2, 1257/1, 1253/2 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1257/2, 1253/1 i 1361 (Boljevački potok). Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjevera sijekući parcele k.č. 1361 (Boljevački potok) i 1266 do tačke sa koordinatama y = 6536177 i x = 4838660 koja se nalazi na granici parcela k.č. 1266 i 1374 (put), te nastavlja putem k.č. 1374 do tromeđe parcela k.č. 1374 (put), 1272/1 i 1269, te nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcela k.č. 1272/1, 1272/3 (obuhvata ih), izlazi na put k.č. 1276 kojim nastavlja u pravcu sjevera i jugozapada dolazeći na tromeđu parcela k.č. 1276 (put), 460 i 459, te nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcelu k.č. 459 i 446, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 448, 446 i 447/1, te nastavlja granicom parcele k.č. 447/1 (obuhvata je), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 147/1, 448 i 452. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcele k.č. 452 i 419, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 419, 499 i 500, te nastavlja granicom parcela k.č. 499, 497 (obuhvata ih), presijeca put k.č. 496, te nastavlja granicom parcela k.č. 494, 495, 483, 1015/1, 1015/2, 1016 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1016, 1013 i 1017, te nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcelu k.č. 1017, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 1017, 1022 i 1021, te nastavlja granicom parcela k.č. 1021, 1019, 1033/1 (obuhvata ih), te dolazi do četveromeđe parcela k.č. 1033/1, 1031, 1030/2 i 1024/2, te nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č.1031 i 1030/1 do tačke sa koordinatama y = 6536350 i x = 4838875 koja se nalazi na
.
171
parceli k.č. 1030/1, odnosno dolazi do granice zaštitnog koridora Magistralnog puta Sarajevo-Brod na Drini, te natavlja u pravcu jugozapada granicom zaštitnog koridora Magistralnog puta Sarajevo-Brod na Drini do tromeđe parcela k.č. 1248/2, 1256/2 i 1257/4 na K.O. Ilovica odakle je granica vanurbanog područja Mađari i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Ilovice, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 19,30 ha. Ilovice Granica vanurbanog područja Ilovice utvrđena Prostornim planom KS počinje od peteromeđe parcela k.č. 419, 555, 556, 557 i 554 K.O. Ilovice koja se nalazi na sjeverozapadnoj strani Ilovica, dalje nastavlja u pravcu sjevero istoka međama parcela k.č. 554 (obuhvata je), presijeca rijeku Željeznicu k.č. 1360, nastavlja međama parcela k.č. 601 i 600/1 (obuhvata ih), presijeca put k.č. 1366 (M-18 Sarajevo-Brod na Drini), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1366 (put), 710 i 708. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 408, 711, 712/1 (obuhvata ih), te dolazi na tromeđu parcela k.č. 712/1, 700 i 722, te nastavlja u pravcu istoka sijekući parcelu k.č. 722, 698 i 727, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 727, 697 i 1368 (put), te nastavlja putem k.č. 1368 do dolazi do tromeđe parcela k.č. 1368 (put), 690 i 689. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcele k.č. 689, 688, 1369 (put), 750, 757 (put), 749, 840, 841, 843 i 811, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 811, 810 i 1367 (put), te nastavlja putem k.č. 1367 do tromeđe parcela k.č. 1367 (put), 801 i 802, te nastavlja granicom parcela k.č. 802, 798, 797, 806, 816, 815, 826, 830, 823, 777, 778, 779, 775, 774, 764, 766/1, 766/2, 1370 (put), 918, 911 (put), 913, 912, 944, 945, 946, 947, 942, 939, 935/2, 935/1, 934, 933 (put), 932/1, 932/2 (obuhvata ih), presijeca put k.č. 1370, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1370 (put), 616 i 617, te nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcelu k.č. 617, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 617, 616 i 621, te nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcelu k.č. 616, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 616, 1371 (put) i 1370 (put), te nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcela k.č. 1371 (put), 987, 988, 983, 981, 980, 977, 976, 975, 974, 1069, 1033 (obuhvata ih), izlazi na rijeku Željeznicu k.č. 1360 kojom nastavlja uzvodno do tromeže parecla k.č. 1360, 1055 i 1054, te nastavlja u pravcu zapada granicom parcele k.č. 1055 (obuhvata je), odnosno dolazi do granice zaštitnog koridora Magistralnog puta Sarajevo-Brod na Drini, te natavlja u pravcu sjeverozapada granicom zaštitnog koridora Magistralnog puta Sarajevo-Brod na Drini sve do tromeđe parcela k.č. 1366 (put) 529/2 i 537/2, te nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcela k.č. 537/2, 537/1, 536/1, 538, 542, 543, 546, 547, 550, 551 i 554 (obuhvata ih), te dolazi do peteromeđe parcela k.č. 419, 555, 556, 557 i 554 K.O. Ilovica odakle je granica vanurbanog područja Ilovice i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Ilovice, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 72,70 ha. Trnovo Granica vanurbanog područja Trnovo utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 2394 (put), 719 i 1/1 K.O. Trnovo koja se nalazi na sjevernoj strani Trnovo, dalje nastavlja u pravcu jugoistoka međama parcela k.č. 1/1, 2, 4, 3/2, 81/2, 80, 5/1, 79, 81/4, 82 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 82, 81/3 i 719. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č. 82 i 83, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 83, 89 i 719, te nastavlja u pravcu granicom parcela k.č. 89, 94, 93, 92, 91, 90, 1639 (rijeka Željeznica), 101, 102/2, 103/3, 107, 108, 109, 110/1, 110/2 (obuhvata ih), te dolazi do granice međuentitetske linije utvrđene po mirovnom sporazumu iz Dejtona kojom nastavlja na
.
172
jugozapad sve do tačke sa koordinatama y = 6536392 i x = 4836264 koja se nalazi na granici parcela k.č. 213 i 214, te nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č. 213, 212, 211/1, 210/1, 209, 208, 26, 34/2, 18, 19, 20, 15/7, 15/6, 15/4, 15/3, 15/2, 15/1, 17, 16 (obuhvata ih), odnosno dolazi do granice zaštitnog koridora Magistralnog puta Sarajevo-Foča, te natavlja u pravcu sjeverozapada granicom zaštitnog koridora Magistralnog puta Sarajevo-Foča sve do tromeđe parcela k.č. 2394 (put), 719 i 1/1 K.O. Trnovo odakle je granica vanurbanog područja Trnovo i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Trnovo, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 21,75 ha. Vrbovik Granica vanurbanog područja Vrbovik utvrđena Prostornim planom KS obuhvata parcele k.č. 1824, 1825, 1826, 1839/1, 1839/2, 1840, 1841, 1843, 1782, 1781, 1780, 1788, 1785, 1787, 1818, 1819, 1820, 1821/1/ 1821/2, 1822 i 1823 K.O. Trnovo. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Trnovo, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 1,10 ha. Češina Strana Granica vanurbanog područja Češina Strana utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 560, 559 i 557 K.O. Bašci koja se nalazi na zapadnoj strani Češine Strane, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 557, 556, siječe 1598 (put), 452, 451, 1598 (put), 450, 449,448, 447, 446 (obuhvata ih), presijeca put 1598 te dolazi troromeđe parcela k.č. 1597 (put), 611 i 570, te nastavlja u pravcu jugoistoka međom parcela 570, 571, 581, 576, 577, presijeca put 1597, 569, 566, 563, 559, 564, 557, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 560, 559 i 557 K.O. Bašci odakle je granica vanurbanog područja Češina Strana i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Bašci, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 1,22 ha. Šišići Granica vanurbanog područja Šišići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 1836, 1837 i 1838 K.O. Rijeka koja se nalazi na zapadnoj strani Šišića, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom zaštitne zone planirane akumulacije Crna Rijeka do tačke sa koordinatama y = 6541404 i x = 4837555 koja se nalazi na granici parcela k.č. 1713 i 1715 odakle nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcela k.č. 1715, presijeca put 1735, 1712 (obuhvata ih), te dolazi troromeđe parcela k.č. 1712, 1711/1 i 1735 (put), te nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č. 1782, 1783, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1780, 1781/1 i 1768. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu zapada granicom parcele k.č. 1781/1, 1742, 1743, 1744, 1745, 1746, 1747, 1750, 1751, 1752, 1756, 1757, 1758 (obuhvata ih) presijeca parcelu k.č. 1930 (put), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1820, 1819 i 1930 (put), te nastavlja u pravcu zapada međama parcela k.č. 1820, 1821, 1826, 1828, 1830, 1831, 1832/1 i 1833/2 (obuhvata ih), dolazeći na tromeđu parcela k.č. 1833/2, 1833/1 i 1836. Od pomenute tromeđe granica nastavlja do tromeđe parcela k.č. 1836, 1837 i 1838 K.O. Rijeka odakle je granica vanurbanog područja Šišići i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Rijeka, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 5,48 ha.
.
173
Slavljevići Granica vanurbanog područja Slavljevići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 539, 570/1 i 1922 (put) K.O. Rijeka koja se nalazi na zapadnoj strani Slavljevića, dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada i istoka granicom parcela k.č. 1922 (put), 569, 1922 (put), 662, 663, 664, 665, 666, 668, 669, 670, 677, 678, 681, 684, 688, 689/1, 691/1, 690, 692, 694, 698, 697, 700, 707/1, 706, 707/1, 702, 811/2, 811/1, 680, 812, 813, 815 (obuhvata ih), te dolazi do troromeđe parcela k.č. 815, 814 i 816, te nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcelu k.č. 816, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 816, 818 i 817. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcele k.č. 817, 653, 645, 642, 632, 633, 638, 637, 635, 634, 872, 608, 609, 610, 611, 612, 606, 593, 592, 595, 597, 582, 581, 580 i 578 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 578, 579 i 577, te nastavlja u pravcu sjeverozapada dolazeći na tromeđu parcela k.č. 539, 570/1 i 1922 (put) K.O. Rijeka odakle je granica vanurbanog područja Slavljevići i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Rijeka, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 9,35 ha. Govedovići Granica vanurbanog područja Govedovići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 768, 774/1 i 774/2 K.O. Rijeka koja se nalazi na sjevernoj strani Govedovića, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcela k.č. 774/1 i 1920 (put), (obuhvata ih), te nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcela k.č. 1920 (put) i 1919 (put), te dolazi do troromeđe parcela k.č. 1919 (put), 443/2 i 444, te nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcela k.č. 443/2, 443/1, 441, 442/2, 435, 422/2, 423, 424 te dolazi planiranog Regionalnog puta Trnovo-Goražde odnosno do tromeđe parcela k.č. 424, 426 i 425. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada do tromeđe parcela k.č. 1029, 1033 i 1031, te nastavlja granicom parcele k.č. 1029 (obuhvata je), te dolazi do granice zaštitne zone planirane akumulacije Crna Rijeka odakle nastavlja u pravcu jugozapada sve do tromeđe parcela k.č. 1011, 785 i 786, te nastavlja u pravcu sjeverozapada i sjevera sijekući parcele k.č. 786, 787, 788, 1920 (put) i 783/2 do tromeđe parcela parcele k.č. 789, 783/2 i 781, te nastavlja u pravcu sjevera granicom parcele k.č. 789 (ne obuhvata je), te dolazi na tromeđu parcela k.č. 768, 774/1 i 774/2 K.O. Rijeka odakle je granica vanurbanog područja Govedovići i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Rijeka, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 4,52 ha. Divčići Granica vanurbanog područja Divčići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 55, 51 i 50/1 K.O. Rijeka koja se nalazi na zapadnoj strani Divčića, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 50/1, 48 (obuhvata ih), izlazi na parcelu k.č. 1918 (put) kojim nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcele k.č. 11 i 10 (obuhvata ih), te dolazi troromeđe parcela k.č. 10, 5 i 4, te nastavlja u pravcu jugozapada do tromeđe parcela k.č. 83, 84 i 91, te nastavlja u pravcu zapada granicom parcela k.č. 83, i 81(obuhvata ih) sve do tačke sa koordinatama y = 6541250 i x = 4840087 koja se nalazi na parceli k.č. 77 odakle nastavlja u pravcu sjeverozapada do tromeđe parcela k.č. 55, 51 i 50/1 K.O. Rijeka odakle je granica vanurbanog područja Divčići i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Rijeka, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 2,11 ha.
.
174
Duranovići Granica vanurbanog područja Duranovići utvrđena Prostornim planom KS počinje od četveromeđe parcela k.č. 302, 301, 299/2 i 313 K.O. Rijeka koja se nalazi na zapadnoj strani Duranovića, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 301, 299/1, 297, 220, 216, 214, 213, 205 (obuhvata ih), izlazi na parcelu k.č. 1918 (put) kojim nastavlja u pravcu jugoistoka, te dolazi troromeđe parcela k.č. 236, 235 i 1918 (put), te nastavlja u pravcu jugoistoka međom parcele 235, 263/2, 263/1, 267, 269, 270, 272, 275 (obuhvata ih), te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6541975 i x = 4839096 koja se nalazi na granici zaštitne zone planirane akumulacije Crna Rijeka odakle nastavlja u pravcu jugozapada sve do tromeđe parcela k.č. 291, 293 i 294. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcele k.č. 294, 295, 298, 300 i 301 (obuhvata ih), te dolazi do četveromeđe parcela k.č. 302, 301, 299/2 i 313 K.O. Rijeka odakle je granica vanurbanog područja Duranovići i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Rijeka, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 3,11 ha. Boljanovići Granica vanurbanog područja Boljanovići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 125, 134 i 126 K.O. Delijaš koja se nalazi na južnoj strani Boljanovića, dalje nastavlja u pravcu zapada granicom parcela k.č. 125 i 124 (obuhvata ih), te presijeca parcelu k.č. 2967 (put) i nastavlja u pravcu sjevera granicom puta k.č. 2967 (obuhvata ga) sve do tačke sa koordinatama y = 6542632 i x = 4839564 koja se nalazi na granici parcela k.č. 2967 (put) i 194, nastavlja u pravcu zapada do tromeđe parcela k.č. 186, 185 i 195, te nastavlja u pravcu sjevera granicom parcela 195, 2967 (put), 199, 202 (obuhvata ih) presijeca parcelu k.č. 2967 (put), te nastavlja granicom parcele k.č. 206 u pravcu sjeveroistoka sve do tačke sa koordinatama y = 6542647 i x = 4839753 koja se nalazi na granici parcela k.č. 229 i 219, te granica nastavlja u pravcu jugoistoka sve do tačke sa koordinatama y = 6542673 i x = 4839719 koja se nalazi na granici parcela k.č. 219 i 217, te nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcele k.č. 217, 216 i 215, dolazeći tako do tromeđe parcela k.č. 216, 212 i 214. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu juga do tromeđe parcela k.č. 121, 122 i 214 te nastavlja granicom parcela 122, 123 i 125 dolazeći tako do tromeđe parcela k.č. 125, 134 i 126 K.O. Delijaš odakle je granica vanurbanog područja Boljanovići i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Delijaš, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 1,88 ha. Zabojska Granica vanurbanog područja Zabojska utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 2963 (put), 536 i 538 K.O. Delijaš koja se nalazi na jugozapadnoj strani Zabojske, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka uzvodno potokom Gučina odnosno granicom parcela k.č. 536, 535, 534, 531, 530, 540, 542, 543, 541 (obuhvata ih), te nastavlja parcelom k.č. 2962 (put) u pravcu jugoistoka sve do četveromeđe parcela k.č. 2962 (put), 611, 610 i 544, te nastavlja u pravcu sjeveroistoka uzvodno potokom Gučina odnosno međom parcele 610 (obuhvata je), sve do tačke sa koordinatama y = 6544464 i x = 4839229 koja se nalazi na granici parcela k.č. 606 i 544, te granica nastavlja u pravcu jugozapada sve do tačke sa koordinatama y = 6544135 i x = 4839744 koja se nalazi na granici parcela k.č. 608 i 611, te nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcele k.č. 608 dolazeći tako do tromeđe parcela k.č. 608, 609 i 611. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada sijekući
.
175
parcele k.č. 611, 612 i 2962 (put) do tromeđe parcela k.č. 509, 510 i 2962 (put) te nastavlja u pravcu juga granicom parcela 509, 508 i 505 (obuhvata ih) dolazeći tako do tromeđe parcela k.č. 505, 506 i 489, te nastavlja u pravcu zapada sijekući parcelu k.č. 489 i dolazi do tačke sa koordinatama y = 6543941 i x = 4839657 koja se nalazi na granici parcela k.č. 489 i 487, te nastavlja u pravcu juga i sjevero zapada granicom parcele 487 (obuhvata je), te siječe parcelu k.č. 2963 (put)te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2963 (put), 536 i 538 K.O. Delijaš odakle je granica vanurbanog područja Zabojska i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Delijaš, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 3,32 ha. Delijaš Granica vanurbanog područja Delijaš utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 1662, 1659 i 1654 K.O. Delijaš koja se nalazi na jugoistočnoj strani Delijaša, dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada i jugozapada granicom zaštitne zone planirane akumulacije Crna Rijeka sve do tačke sa koordinatama y = 6543367 i x = 4838253 koja se nalazi na granici parcela k.č. 1482/1 i 1482/2 te nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 1482/2, 1484/2, 1485, 1487, 1473, 1472, 1471/1, 1471/2, 1615, 1452/2, 1452/1, 1451 (obuhvata ih), te dolazi na tromeđu parcela k.č. 1449, 1451 i 2965 (put), odavde nastavlja granicom parcele k.č. 1449 u pravcu sjeverozapada sve do tačke sa koordinatama y = 6543559 i x = 4838490 koja se nalazi na granici parcela k.č. 1449 i 1450, te granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcelu k.č. 1449 sve do tromeđe parcela k.č. 1449, 1423 i 1408 (put). Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcele 1408 (put) (obuhvata ga), te dolazi tromeđe parcela k.č. 1425, 1424 i 1408 (put), zatim nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcele k.č. 1408 (put), 1419, 1417, 1416, 1415 i 1412 te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1412, 1411 i 2965 (put) te nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcelu k.č. 2965 (put) i 1392 i dolazi do tačke sa koordinatama y = 6543608 i x = 4838611 koja se nalazi na parceli k.č. 1392, te nastavlja u pravcu juga sijekući parcele k.č. 1391, 1390, 1389, 1388 i 1387, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1387, 13856 i 1386. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcele k.č. 1386 (obuhvata je), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1386, 1382 i 1385 odakle ide u pravcu juga sijekući parcelu 1382 do tromeđe parcela k.č. 1381, 1380/1 i 1370, te nastavlja granicom parcele 1380/1 i 1371 (obuhvata ih), i dolazi do tačke sa koordinatama y = 6543690 i x = 4838427 koja se nalazi na granici parcela k.č. 1370 i 1371, odatle ide u pravcu juga i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1621, 1620 i 1622, te nastavlja u pravcu jugoistoka do tromeđe parcela k.č. 1665, 1659 i 1660, te nastavlja u pravcu juga granicom parcele k.č. 1659 (obuhvata je), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1662, 1659 i 1654 K.O. Delijaš odakle je granica vanurbanog područja Delijaš i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Delijaš, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 5,03 ha. Čunčići Granica vanurbanog područja Čunčići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 1163, 1164 i 1162 K.O. Delijaš koja se nalazi na jugozapadnoj strani Čunčića, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 1164, 1167, 1168, 1177/1 i 1178 (obuhvata ih), te presijeca parcelu k.č. 1180 i dolazi na tromeđu i dolazi od tromeđe parcela k.č. 1180, 1182 i 1183, te nastavlja međom parcela 1183, 1182, 1182 (obuhvata ih), presijeca parcelu k.č. 2960 (put), te nastavlja putem u pravcu sjeverozapada zatim međama parcela k.č.
.
176
1166, 1165 i 1164 dolazeći tako do tromeđe parcela k.č. 1163, 1164 i 1162 K.O. Delijaš odakle je granica vanurbanog područja Čunčići i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Delijaš, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 0,50 ha. Hamzići Granica vanurbanog područja Hamzići utvrđena Prostornim planom počinje od četveromeđe parcela k.č. 845, 10674, 843 i 844 K.O. Delijaš koja se nalazi na zapadnoj strani Hamzića, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 844, 839, 840 (obuhvata ih), te dolazi na tromeđu parcela 840, 842 i 1075, nastavlja u pravcu sjeverozapada do tačke sa koordinatama y = 6546042 i x = 4837922 koja se nalazi na parceli k.č. 1075, te nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcelu k.č. 1075 do tromeđe parcela k.č. 1075, 788 i 789, te nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 789, 790, 791, 793, 792, 820 (obuhvata ih) presijeca parcelu k.č. 818 i dolazi od tromeđe parcela k.č. 817, 818 i 916, od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcelu k.č. 916 te nastavlja granicama parcela k.č. 816, 815, 814, 813, 812, 811, 810 (obuhvata ih), presijeca parcelu k.č. 2973 (put), te nastavlja granicom parcele k.č. 913 (obuhvata je) do tačke sa koordinatama y = 6546379 i x = 4837867 koja se nalazi na granici parcela k.č. 913 i 912 te nastavlja u pravcu jugozapada do tačke sa koordinatama y = 6546359 i x = 4837831 koja se nalazi na granici parcela k.č. 896 i 900 (put), granica dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada do tromeđe parcela k.č. 893, 889 i 892, te nastavlja granicom parcela k.č. 892, 2973, 867, 858, 857, 856, 853, 850, 849 (obuhvata ih) presijeca parcelu k.č. 845, te nastavlja granicom parcele k.č. 844 do četveromeđe parcela k.č. 845, 10674, 843 i 844 K.O. Delijaš odakle je granica vanurbanog područja Hamzići i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Delijaš, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 4,66 ha. Mušići Granica vanurbanog područja Mušići utvrđena Prostornim planom počinje od tromeđe parcela k.č. 2668 (put), 2674 i 2669 K.O. Delijaš koja se nalazi na zapadnoj strani Mušića, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka (presijeca put) granicom parcela k.č. 2668 (put) i 2667 (obuhvata ih), te dolazi na tromeđu parcela 2667, 2668 (put) i 2664, nastavlja u pravcu jugoistoka do tačke sa koordinatama y = 6548404 i x = 4835951 koja se nalazi na parceli k.č. 2634, te nastavlja jugozapadno sijekući parcele k.č. 2634, 2668 (put) i 2671 do tačke sa koordinatama y = 6548350 i x = 4835933 koja se nalazi na granici parcela k.č. 2671 i 2674, te nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcelu 2674 do jugozapadne međne tačke parcele 2669, nastavlja granicom parcele k.č. 2669 (obuhvata je) i dolazi od tromeđe parcela k.č. 2668 (put), 2674 i 2669 K.O. Delijaš odakle je granica vanurbanog područja Mušići i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Delijaš, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 0,50 ha. Zagor Granica vanurbanog područja Zagor utvrđena Prostornim planom počinje od tromeđe parcela k.č. 2715, 2718 i 2717 K.O. Delijaš koja se nalazi na zapadnoj strani Zagora, dalje nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcele k.č. 2715 (obuhvata je), presijeca put k.č. 2971, te dolazi na tromeđu parcela 2709, 2971 (put) i 2687, nastavlja u pravcu juga do tačke sa koordinatama y = 6548120 i x = 4835953 koja se nalazi na granici parcela k.č. 2687 i 2709, te nastavlja
.
177
granicom parcela k.č. 2687 (obuhvata je) do tačke sa koordinatama y = 6548085 i x = 4835929 koja se nalazi na granici parcela k.č. 2687 i 2709, presijeca parcelu 2709, te izlazi na put k.č. 2971 kojim nastavlja do tromeđe parcela k.č. 2971 (put), 2713 i 2714, te nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcele k.č. 2714 (obuhvata je), presijeca parcelu 2715 i dolazi od tromeđe parcela k.č. 2715, 2718 i 2717 K.O. Delijaš odakle je granica vanurbanog područja Zagor i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Delijaš, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 0,62 ha. Balbašići Granica vanurbanog područja Balbašići utvrđena Prostornim planom počinje od tromeđe parcela k.č. 2808, 2807 i 2978 (put) K.O. Delijaš koja se nalazi na zapadnoj strani Balbašića, dalje nastavlja u pravcu istoka do tromeđe parcela k.č. 2752, 2750 i 2978 (put), te nastavlja u pravcu sjevera i jugoistoka granicom parcela k.č. 2752, presijeca parcelu 2759, 2753, 2754, 2755, 2756 (obuhvata ih) te izlazi na put k.č. 2978 kojim nastavlja do tromeđe parcela k.č. 2978 (put), 2798/1 i 2795/1, te nastavlja u pravcu zapada i sjevera granicom parcela k.č. 2798/1, 2797, 2978 (put), 2804, 2803, 2806, 2807 (obuhvata ih), te dolazi od tromeđe parcela k.č. 2808, 2807 i 2978 (put) K.O. Delijaš odakle je granica vanurbanog područja Balbašića i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Delijaš, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 0,88 ha. Krsmanići Granica vanurbanog područja Krsmanići utvrđena Prostornim planom područja počinje od tromeđe parcela k.č. 2898, 2897/1 i 2979 (put) K.O. Delijaš koja se nalazi na zapadnoj strani Krsmanića, dalje nastavlja u pravcu istoka putem k.č. 2979 kojeg obuhvata sve do tromeđe parcela k.č. 2979 (put), 2891 i 2892 te nastavlja u pravcu juga i zapada granicom parcela k.č. 2891, 2890, 2889, 2888, 2886, 2885, 2883, 2877, 2878 (obuhvata ih) te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2898, 2897/1 i 2979 (put) K.O. Delijaš odakle je granica vanurbanog područja Krsmanići i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Delijaš, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 0,86 ha. Luke
Granica vanurbanog područja Luke utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 2168/7 (put), 491 i 2174 (rijeka Kolijevka) K.O. Ledići, odnono zaštitnog koridora Regionalnog puta Grkarica-Trnovo, koja se nalazi na istočnoj strani Luka, dalje nastavlja u pravcu jugozapada granicom zaštitnog koridora Regionalnog puta Grkarica-Trnovo sve dopotoka Hušinovac k.č. 564 kojim nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcele k.č. 563, 567, 568, 574 (obuhvata ih), presijeca lokalni put Ledići-Kijevo k.č. 2166, te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6528430, x = 4836865 koja se nalazi na granici parcela k.č. 470 i 475, od spomenute tačke granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka do tačke sa koordinatama y = 6528538, x = 4837016 koja se nalazi na parceli k.č. 487, od spomenute tačke granica nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcele k.č. 487, 486, 485, 483, 482, 479, 412, 415 do tromeđe parcela k.č. 412, 415 i 416, te nastavlja do tromeđe parcela k.č. 418, 420 i 421. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcele k.č. 418 i 399 do tromeđe parcela k.č. 399, 400 i 403, zatim nastavlja granicom parcela k.č. 403
.
178
(obuhvata je), siječe parcele k.č. 404, 405 i 417, 408, 480, 481, 484, 488, 491(obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2168/7 (put), 491 i 2174 (rijeka Kolijevka) K.O. Ledići, odnono zaštitnog koridora Regionalnog puta Grkarica-Trnovo odakle je granica vanurbanog područja Luke i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Ledići, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 5,52 ha. Ledići
Granica vanurbanog područja Ledići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tromeđe parcela k.č. 2161 (put), 65 i 60/1 K.O. Ledići, koja se nalazi na zapadnoj strani Ledića, dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcele k.č. 60/1 (obuhvata je), zatim nastavlja putem k.č. 2161 (put), sve do tromeđe parcela k.č. 2161 (put), 57 i 223, te nastavlja granicom parcela k.č. 223, 224, 225, 226 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 226, 228 i 2161 (put). Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č. 2161 (put), 277, 281, 285/1, 285/2 do tromeđe parcela k.č. 285/2, 288 i 290, zatim nastavlja granicom parcela k.č. 288, 289, 302 (obuhvata ih), siječe put k.č. 304, 305, 307, 308, 310, 311, 617/5 (put), 617/1, 617/2, 617/6, 618/3, 618/2, 618/1, siječe 615, 619 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 615, 620 i 621 te nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcele k.č. 620, 622, 621, 625, 628 (put), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 628 (put), 651 i 652. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu juga granicom parcele k.č. 651 (obuhvata je) siječe parcelu k.č. 630, obuhvata parcelu k.č. 643 izlazi na put 2165 kojim nastavlja u pravcu jugoistoka do tromeđe parcela k.č. 2165 (put), 646 i 647, te nastavlja granicom parcele 646 (obuhvata je), siječe parcelu 647 i dolazi do tačke sa koordinatama y = 6527620, x = 4836468 koja se nalazi na granici parcela k.č. 701 i 703, nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcele k.č. 703, 2165 (put) i 707/1, te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6527596, x = 4836479 koja se nalazi na granici parcela k.č. 707/1 i 705, nastavlja granicom parcele k.č. 707/1, 706, 157, 158, 159/1, 162, 164, 163, 162, 168, 162 (obuhvata ih), izlazi na put k.č. 2165 kojim nastavlja u pravcu sjeverozapada do tromeđe parcela k.č. 2165 (put), 178 i 177. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcela k.č. 178, 181, 182 (obuhvata je), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 182, 183/2 i 177, te nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcele k.č. 183/2, 183/1, 184, 146, 145, 144, 143, 141, 140/2, 138, 137, 136, te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6527402, x = 4836738 koja se nalazi na granici parcela k.č. 136 i 135/2, te nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcele k.č. 135/2, 134/2, 133/2, 132, 131, 123 do tromeđe parcela k.č. 131, 122 i 123, zatim nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući parcele k.č. 121 i 92/3 do tromeđe parcela k.č. 93/2, 95 i 112. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcela k.č. 95, 96, 98, 95, 94, 93, 92, 91, 100 (obuhvata ih), te izlazi na put k.č. 2161 kojim nastavlja u pravcu jugozapada sve do tromeđe parcela k.č. 2161 (put), 65 i 60/1 K.O. Ledići, odakle je granica vanurbanog područja Ledići i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Ledići, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 6,71 ha. Dujmovići
Granica vanurbanog područja Dujmovići utvrđena Prostornim planom KS počinje od četveromeđe parcela k.č. 2028, 2010, 2033 i 2029 K.O. Ledići, koja se nalazi na jugozapadnoj strani Dujmovića, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 2033, 2036, 2038,2041, 2043, 2045, 2052, 2053, 2054, 2055 (obuhvata ih), presijeca put k.č. 2172, 1952, 1959, 1960, 1961, 1962, 1963, 1964 (obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 1964,
.
179
1958/2 i 2171 (put). Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjevera te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6528990, x = 4834909 koja se nalazi na granici parcela k.č. 1515 i 1514, od spomenute tačke granica nastavlja u pravcu istoka, sijekući parcele k.č. 1515, 1516 i 1513/2, do tromeđe parcela k.č. 1513/1, 1513/2 i 1518, te nastavlja do tromeđe parcela k.č. 1518, 1513/2 i 1513/3. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcelu k.č. 1518 do tromeđe parcela k.č. 1518, 1519/1 i 1519/2, zatim nastavlja granicom parcela k.č. 1519 (obuhvata je), siječe parcele k.č. 1968 (put), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1968 (put), 1469 i 1511/1, te nastavlja granicom parcela k.č. 1511/1, 1511/2, 1511/3, 1512, 1505, 1507, 1497, 1474, 1473, 1493, 1497, 1490, 1478, 1479 (obuhvata ih) te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1479, 1475/1 i 1472, zatim nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcele k.č. 1479, 1404, 1402, 1401, 1400, 1397, 1394, 1393, 1388, 1387, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1387, 1379 i 1385, te nastavlja granicom parcela k.č. 1379, 1378, 1377, 1376, (obuhvata ih), izlazi na put k.č. 1339 (obuhvata ga), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1339 (put), 1357 i 1264, te nastavlja u pravcu juga granicom parcela k.č. 1357, 1356, 1355/3, 1354, 1349, 1348 (obuhvata ih), te dolazi na tromeđu parcela k.č. 1348, 1347, i 1346, granica nastavlja u istom pravcu sijekući parcele k.č. 1346, 1344, 1343/2, 1340, 1337, 1338, 1325, 1324, 1323 i 1322, do tromeđe parcela k.č. 1322, 1317 i 1318, granica dalje nsatavlja međama parcela k.č. 1317, 1316, 1315/2, 1313, 1319, 1321, 1326, 1336, 1335, 1333, 1341, 1342 (obuhvata ih), pesijeca put k.č. 2170, 1272 (obuhvata je), pesijeca put k.č. 1274, 1278, 1279, 1280, 1281, 1282, 1286, 1285, 1287 (obuhvata ih), pesijeca put k.č. 2173, 2015, 2014, 2012, 2011, 2004, 2005/2, 2005/1, 2006, 2007, 2009, 2034 i 2033 (obuhvata ih), te dolazi do četveromeđe parcela k.č. 2028, 2010, 2033 i 2029 K.O. Ledići odakle je granica vanurbanog područja Dujmovići i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Ledići, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 12,41 ha. Gradina Granica namjene polazi od tromeđe parcela k.č. 4718 (put), 73 i 72, produžava na istok sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 72 i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 78, nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 72, 28, 27, 26 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 26, 4178 (put), 25. Granica namjene produžava na jugoistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 4178 (put), 367, 366, 364 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 364, 362 i 363, nastavlja na jugoistok idući međom parcele k.č.363 (obuhvata je) i dolazi na tromeđu parcela 363, 350, 360. Granica nastavlja na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 360, 347, 345, 343 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 343, nastavlja na jugozapad, te jug idući međama parcela k.č. 343, 337, 336 (obuhvata ih) i dolazi na jugozapadni rub parcele k.č. 336, nastavlja na zapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 290 i dolazi na tromeđu parcela k.č. 290, 284, 291, zatim nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 284, 283, 282, 281, 279, 277 i dolazi na istočni rub parcele k.č. 251. Granica namjene produžava na sjever idući međama parcela k.č. 251 i 249 (neobuhvata ih), zatim idući u istom pravcu presjeca parcele k.č. 240 (put) i 174 , te dolazi na tromeđu parcela k.č.174, 173, 156, granica produžava na sjever idući međom parcele k.č. 173 (obuhvata je), te nastavlja u istom pravcu sijekući u pravoj liniji parcele k.č.156, 155 i dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 135. Granica namjene nastavlja na sjever idući međama parcela k.č. 138, 136 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 4718 kojim nastavlja u pravcu sjeverozapada obuhvatajući ga, te skreće na sjever sijekući u pravoj liniji pomenuti put i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo . Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Umoljani općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 12,4 ha.
.
180
Bjelašnica, Igman, Grkarica
Granica sporta i rekreacije Bjelašnica, Igman i Grkarica utvrđena Prostornim planom KS počinje od tačke sa koordinatama y = 6537676, x = 4839170 koja se nalazi na granici općina Ilidža i Trnovo, odnosno na granici parcela k.č. 3067 (put) i 724 K.O. Presjenica, koja se nalazi na sjeveroistočnoj strani namjene sporta i rekreacije Bjelašnica, Igman i Grkarica, dalje nastavlja u pravcu jugoistoka putem k.č. 3067 sve do tromeđe parcela k.č. 3067 (put), 688 i 689, te nastavlja granicom parcela k.č. 689, 686, 711, 710, 712/5, 712/4, 712/3, 713, 712/1, 704, 707, 717, 718, 716, 715, 839, 850, 853 (obuhvata ih), izlazi na put k.č. 3708, Regionalni put Kijevo-Bjelašnica, kojim nastavlja u pravcu sjeveroistoka sve do granice općina Ilidža i Trnovo, te nastavlja granicom općina sve do tačke sa koordinatama y = 6526991, x = 4843895 koja se nalazi na granici općina Ilidža i Trnovo, odnosno na granici parcela k.č. 649/1 i 648. Granica dalje nastavlja u pravcu juga granicom parcele k.č. 649/1 (obuhvata je), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3048 (potok Presjenica), 1187/2 i 649/1, 1. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada uzvodno potokom Presjenica k.č. 3048 te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6525947, x = 4841126 koja se nalazi na potoku Presjenica, na parceli k.č. 2889, od spomenute tačke granica nastavlja u pravcu istoka, sijekući parcelu k.č. 2889, do tačke sa koordinatama y = 6526083, x = 4841114 koja se nalazi na granici parcela k.č. 2889 i 2887, te nastavlja granicom parcele k.č. 2889 (obuhvata je), te dolazi na raskrsnicu puteva k.č. 3075 i 2880. Od pomenute raskrsnice granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka putem k.č. 2880 do Regionalnog puta Grkarica-Trnovo, kojim nastavlja sve do presjeka Regionalnog puta Grkarica-Trnovo sa putem k.č. 3077 kojim nastavlja u pravcu jugoistoka sve do tromeđe parcela k.č. 2648, 2651 i 3077 (put). Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 2654, 2652, 2654, 2655, 5656 (obuhvata ih) do sjeverne međne tačka parcele k.č. 2656, te nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcelu k.č. 2648 (K.O. Presjenica), 3735 (put) i 1274 (K.O. Dejčići), te dolazi na tromeđu parcela k.č. 1274, 1273 i 930 (K.O. Dejčići), te nastavlja granicom parcela k.č. 1273, 931, 939/1, 939/2, 942, 941, 946, 947, 951, 950, 961/4, 961/1, 961/3 (obuhvata ih), te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6528322, x = 4840957 koja se nalazi na granici parcela k.č. 960 i 911, te nastavlja u pravcu sjeveroistoka do tromeđe parcela k.č. 903, 904 i 911, te nastavlja u pravcu istoka sijekući parcele k.č. 911, 3732 (put) i 888 do tromeđe parcela k.č. 888, 1132 i 1134. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela k.č. 1132, 1133, 1135, 883 (obuhvata ih), te izlazi na put k.č. 3733 kojim nastavlja u pravcu istoka do tačke sa koordinatama y = 6529330, x = 4840973 koja se nalazi na granici parcela k.č. 808 i 3733 (put). Od pomenute tačke granica nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele k.č. 808, 810, 812, 830 do tromeđe parcela k.č. 832, 830 i 811, te nastavlja granicom parcela k.č. 832, 828, 1159, 1829, 1832, 1833, 1834, 1835/2, 1839, 1840, 1864, 1862, 1860 (obuhvata ih), te dolazi na tromeđu parcela k.č. 1858, 1860 i 1859, nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcele k.č. 1858, 1924, 1925, 1926, 1921, 1919, 1920, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 1920, 1916 i 1915, te nastavlja granicom parcela k.č. 1915, 1900, 1902, 1903, 1904, 1906, 1907 (obuhvata ih), te izlazi na put k.č. 3734 kojim nastavlja u pravcu jugozapada, zatim putem k.č. 3735/1 u pravcu jugozapada do tromeđe parcela k.č. 3735/1 (put), 1982 i 1603. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcele k.č. 1603 (obuhvata je), presijeca Regionalni put Grkarica-Trnovo k.č. 3731/1, te nastavlja granicama parcela k.č. 1601/1, 3736/1, 3394/1 (obuhvata ih), izlazi na put k.č. 3736/1 kojim nastavlja u pravcu juga do tačke sa koordinatama y = 6526456, x = 4838492 koja se nalazi na granici parcela k.č. 3736/1 i 1423 te nastavlja u pravcu jugozapada do tačke sa koordinatama y = 6525918, x = 4838280 koja se nalazi na parceli k.č. 1423, te nastavlja u pravcu zapada do tačke sa koordinatama y = 6525402, x = 4838321 koja se nalazi na granici parcela k.č. 1423 i 3431 (put). Granica dalje nastavlja u pravcu jugozapada putem
.
181
k.č. 3748 do do tačke sa koordinatama y = 6524969, x = 4838148 koja se nalazi na granici parcela k.č. 3746 (put) i 3747, te nastavlja u pravcu juga preko kote 1433 do tačke sa koordinatama y = 6525023, x = 4837874 koja se nalazi na granici parcela k.č. 3749 (put) i 3747 (K.O. Dejčići), te do tačke sa koordinatama y = 6524676, x = 4837560, te do tačke sa koordinatama y = 6524256, x = 4837536, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 3746, 320 i 330/2 (K.O. Šabići). Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcela k.č. 330/2, 331/3, 331/2, 331/4, 332, 338/1, 338/2, 354 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 354, 355 i 337/2, nastavlja u pravcu zapada sijekući parcele k.č. 355, 357/5, 357/4, 357/3, 357/2, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 357/2, 357/1 i 359, te nastavlja granicom parcele 357/1 (obuhvata je), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 357/1, 360 i 359, te nastavlja u pravcu jugoistoka sijekući parcele 360, 359 i 463, te dolazi do četveromeđe parcela k.č. 463, 470, 468 i 469, te nstavlja granicom parcela k.č. 469, 472, 475 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 475, 474 i 476, granica dalje nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcele k.č. 476 i 478 te dolazi do tromeđe parcela k.č. 478, 476 i 450/1, nastavlja granicom parcele k.č. 450/1 (obuhvata je), te dolazi do četveromeđe parcela k.č. 450/1, 478, 449/1 i 538. Od pomenute četveromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcele k.č. 449/1, 446 i 447, te dolazi do tromeđe parcela k.č. 447, 443, 548, te nastavlja granicom parcela k.č. 443, 635, 636, 637, 646, 647/1, 647/2 (obuhvata ih), presijeca put k.č. 3006, te dolazi do zaštitnog koridora Lokalnog puta Bjelašnica-Sinanovići kojim nastavlja u pravcu sjeveroistoka do tačke sa koordinatama y = 6522688, x = 4836741 koja se nalazi na granici parcela k.č. 430 i 421, te nastavlja granicom parcela k.č. 421, 422, 423, 701/1, 700/2, 701/2, 702 (obuhvata ih), te te dolazi do tromeđe parcela k.č. 702, 705/1 i 703. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcele k.č.703, 704, 708, 709, 711, 718, 713, 714 do tromeđe parcela k.č. 714, 395 i 249, te nastavlja granicom parcela k.č. 395, 394, 263, 262 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 262, 270 i 297, te nastavlja u pravcu sjeveroistoka sijekući parcele k.č. 297, 311 i 312 do tromeđe parcela k.č.312, 314/1 i 316/2, te nastavlja do tromeđe parcela k.č. 316/8, 316/1 i 3050/5, te nastavlja granicom parcela k.č. 316/1 i 3050/6 (obuhvata ih), te nastavlja granicom parcela k.č. 3050/5, 3050/1, 3050/4, 3050/4 (ne obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3050/3, 3050/2 i 3047/1 (K.O. Šabići). Od pomenute tromeđe granica nastavlja u luku u pravcu sjeverozapada ispod planinskog vrha Šiljak sijekući parcelu k.č. 3047/1 do tačke sa koordinatama y = 6522640, x = 4838955 koja se nalazi na granici parcela k.č. 3099 (put) i 3047/1, te nastavlja putem k.č. 3099 (K.O. Presjenica) sve do vrha Bjelašnice kojeg obuhvata, te nastavlja pored Kotlova do tačke sa koordinatama Y= 6521333, X= 4840660 (kota 1780) koja se nalazi na parceli k.č. 3082/1, te nastavlja u pravcu sjeveroistoka do trigonometra 1316 (kota 1594,3) koji se nalazi na parceli k.č. 3082/1, te nstavlja u pravcu sjeverotapada do tačke sa koordinatama y = 6521259, x = 4842596 koja se nalazi na parceli k.č. 3082, te nstavlja u pravcu sjeveroistoka stazom do puta k.č. 3096 kojim nastavlja u pravcu sjeveroistoka sve do njegovog kraja. Granica dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada u pravoj liniji do početka puta k.č. 3095 kojim nastavlja sve do do tačke sa koordinatama y = 6520760, x = 4844652 koja se nalazi na granici općina Trnovo i Hadžići, te nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom općina Trnovo-Hadžići sve do tromeđe općina Trnovo, Hadžići i Ilidža. Granica dalje nastavlja u pravcu jugoistoka granicom općina Trnovo-Ilidža sve do tačke sa koordinatama y = 6537676, x = 4839170 koja se nalazi na granici općina Ilidža i Trnovo, odnosno na granici parcela k.č. 3067 (put) i 724 K.O. Presjenica odakle je granica namjene i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Presjenica, K.O. Šabići i K.O. Dejčići, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 3176,48 ha.
.
182
Divčići
Granica sporta i rekreacije Divčići utvrđena Prostornim planom KS počinje od tačke sa koordinatama y = 6537676, x = 4839170 koja se nalazi na granici parcela k.č. 1088 i 1112 K.O. Ilovica, koja se nalazi na jugozapadnoj strani namjene Divčića, dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcele k.č. 1112 (obuhvata je), izlazi na put k.č. 1367 kojim nastavlja u pravcu jugoistoka, odnosno ide granicom razmjera geodetskih planova 1:2500 i 1:5000, obuhvata parcele k.č. 1159, 1116, 1117, 1115, 1126, 1134, 1133, 1137, 1147, 1148 i 1149 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 1149, 1150 i 1425 KO Ilovica . Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2314, 2319 i 2315/1 K.O. Rijeka, zatim nastavlja granicom parcela k.č 2315/1, 2313, 2312, 2311, 2310, 2309, 2242 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 2319, 2242 i 2241, te nastavlja u pravcu jugozapada do tačke sa koordinatama y = 6538598, x = 4840168 koja se nalazi na granici parcela k.č. 1941/1 i 2319, granica dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela k.č. 2319, 2235, 2240, 2230/2, 2230/1, 2232, 2214, 2212, 2209/1, 2214, 2216, 2217, 2209/2, 2206, 2205, 2196, 2199, 2000, 2191, 2190, 2188, 2179, 2177, 2176, 2175, 2102, 2101, 2100, 2099, 2098 (obuhvata ih) K.O. Rijeka, te dolazi do granice međuentitetske linije utvrđene po mirovnom sporazumu iz Dejtona kojom nastavlja na istok sve do tromeđe parcela k.č. 3222, 3223 i 4109 (put) K.O. Delijaš. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu juga sijekući parcele k.č. 3323 i 3359, od tačke sa koordinatama y = 6543140, x = 4841205 koja se nalazi na granici parcela k.č. 3359 i 3366, te nastavlja granicom parcela k.č 3359, 3324, 3327, 3325, 3310, 3311 (obuhvata ih), te dolazi do tromeđe parcela k.č. 3311, 3308 i 3307, granica dalje nastavlja u poluluku sijekući parcele k.č. 3303 i 3282/1 te dolazi do izvora Boljačko i nastavlja potokom Boljačica, dolazi do ušća potoka Boljačice i Ridana nastavlja uzvodno potokom Ridan sve do puta k.č. 2967, nastavlja u pravcu juga putem k.č. 2967 sve do tromeđe parcela k.č. 2967 (put), 279 i 1908. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada granicom parcela k.č. 279, 278, 277, 276 (obuhvata ih) K.O. Delijaš, te dolazi do planiranog Regionalnog puta Trnovo-Goražde, kojim nastavlja u pravcu sjeverozapada sve do tačke sa koordinatama y = 6541211, x = 4838850 koja se nalazi na granici parcela k.č. 375 i 374 K.O. Rijeka, granica nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcelu k.č. 375 do tromeđe parcela k.č. 375, 376 i 1920 (put), te nastavlja u pravcu zapada sijekući parcelu k.č. 1920 (put) i 1442, do tromeđe parcela k.č. 1442, 1444 i 1445, granica nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcele k.č. 1445, 1447/1 i 1450 do tromeđe parcela k.č. 1449, 1431 i 1450, te nastavlja granicama parcela k.č. 1431, 1037, 1036, 1035, 416, 426, 443/3, 444, 445, 448, 449 (obuhvata ih), te dolazi do tačke sa koordinatama y = 6540097, x = 4839056 koja se nalazi na granici parcela k.č. 449 i 1920 (put), te nastavljau pravcu jugozapada sijekući parcelu k.č. 774/1 do tromeđe parcela k.č. 774/1, 774/2 i 768, te nastavlja u pravcu juga granicom parcela k.č. 768, 775, 789 (obuhvata ih), sve do tromeđe parcela k.č. 789, 1099 i 1098. Od pomenute tromeđe granica nastavlja u pravcu jugozapada sijekući parcelu k.č. 789 sve do tromeđe parcela k.č. 789, 939 i 1137 (put), te nastavlja u pravcu zapada sijekući parcele k.č. 936, 931, 930, 912 (put), 1206, 1209, 1210/1, 1211/1 i 1215, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 1215, 1217 i 1216, te nastavlja granicom parcela k.č. 1216, 894, 893, 892 (obuhvata ih) K.O. Rijeka, te dolazi do planiranog Regionalnog puta Trnovo-Goražde, kojim nastavlja u pravcu jugozapada i sjeverozapada sve do tačke sa koordinatama y = 6537676, x = 4839170 koja se nalazi na granici parcela k.č. 1088 i 1112 K.O. Ilovica odakle je granica namjene sporta i rekreacije Divčići i počela. Sve navedene parcele nalaze se u K.O. Ilovica, K.O. Rijeka i K.O. Delijaš, općina Trnovo. Ukupna površina namjene iznosi 1195,56 ha.
.
183
3.3. Urbanističko-tehnički i drugi uslovi za izdavanje urbanističke saglasnosti na područjima za koja nije utvrđena obaveza donošenja provedbenih planova
3.3.1. Stabilnost terena
Član 17. Prema utvrđenoj kategorizaciji: - Na stabilnim terenima koji imaju najpovoljnije uslove za građenje mogu se graditi sve
vrste građevina i izvoditi drugi zahvati u prostoru bez ograničenja, - Na uslovno stabilnim terenima, prije izvođenja građevinskih radova, obavezno se
sprovode detaljna ispitivanja fizičko-mehaničkih svojstava tla radi određivanja uslova fundiranja, izgradnje građevina i izvođenja drugih zahvata u prostoru i preduzimanja sanacionih mjera na registrovanim pojavama klizanja ili tonjenja terena,
- Na nestabilnim terenima, koji su nepovoljni za građenje i izvođenje drugih zahvata, moraju se izvršiti detaljna inženjerskogeološka i geotehnička istraživanja.
3.3.2. Režimi građenja
Član 18. Na urbanim područjima definisanim ovim Prostornim planom propisana je obaveza donošenja urbanističkih planova, utvrđuje se režim građenja prvog i drugog stepena. Urbanističkim planovima i odlukama o njihovom provođenju bliže se propisuje građenje na tim područjima.
Član 19. Na van urbanim područjima namijenjenim za izgradnju sekundarnih naselja i centara zajednice sela utvrđuje se režim građenja trećeg stepena.
Član 20. Na van urbanim područjima, za seoska i ostala naselja utvrđuje se režim građenja četvrtog stepena. 3.3.3. Odnos prema postojećim građevinama
Član 21. Sve izgrađene građevine, koje nisu u skladu sa Prostornim planom, zadržavaju se do privođenja zemljišta krajnjoj namjeni i na njima je moguće vršiti radove tekućeg održavanja i sanacije od posljedica ratnog djelovanja. 3.3.4. Kuće za odmor i naselja za seoski turizam
Član 22.
Na ruralnim područjima, unutar građevinskih zemljišta, utvrđenih Prostornim planom, može se izdati urbanistička saglasnost za izgradnju kuće za odmor (vikend kuća) na osnovu Prostornog plana i ove Odluke. Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju kuća za odmor su sljedeći:
- da se kuće za odmor grade od tvrdih materijala (zidani elementi, drvena oblovina ili prefabrikovani elementi),
- da korisna površina kuće za odmor ne prelazi 80 m², - da spratnost kuće za odmor ne bude veća od P + 1, - da površina parcela bude od cca 300 do 1.000 m² - da se objekat uklapa u prirodnu okolinu,
.
184
- da prikupljanje i dispzicija otpadnih voda bude u skladu da članom 36. Zakona o vodama.
Član 23.
Na van urbanim područjima može se izdati urbanistička saglasnost za izgradnju zgrada društvene infrastrukture, poslovnih i manjih proizvodnih kapaciteta. Izuzetno, ovim planom na ruralnim područjima, unutar zajednice sela u funkciji seoskog turizma (Ljubovčići i Lokve - Hadžići; Kamenice, Nišići, Vrutci, Taračin do, Misoča i Bioča - Ilijaš; Umoljani, Šabići, Sinanovići, Tušila, Delijaš, Karovići, Miličevići, Čunčići, Hamzići, Ledići, Dujmovići, Dejčići - Trnovo), van utvrđenog građevinskog zemljišta, općinsko vijeće, uz saglasnost nadležnih kantonalnih ministarstava, a na prijedlog općinskog načelnika, mogu utvrditi novo građevinsko zemljište za izgradnju građevina i površina u funkciji razvoja široke ponude seoskog turizma. Inicijativa načelnika općine sadrži, između ostalog, Program izgradnje sa namjenama i kapacitetom građevina i neophodnom površinom građevinskog zemljišta. Na ovim površinama utvrđuje se režim građenja III stepena.
3.3.5. Gospodarske i pomoćne građevine
Član 24.
Na ruralnom području, izvan utvrđenog građevinskog zemljišta, može se izdati urbanistička saglasnost za izgradnju gospodarskih građevina za držanje, odnosno smještaj stoke, živine i stočne hrane. Za građevine iz stava 1. ovog člana urbanistička saglasnost se ne može izdati na zemljištima koja su utvrđena kao zaštitne zone.
Član 25. Na ruralnom području izgradnja gospodarskih građevina u sklopu domaćinstva može se, u skladu sa uslovima utvrđenim ovom Odlukom, vršiti na građevinskim zemljištima namijenjenim za individualnu stambenu izgradnju. Pod građevinama iz stava 1. ovog člana podrazumijevaju se: građevine za držanje, odnosno smještaj stoke i živine (štale, svinjci, kokošinjci, đubrišta i dr.) i građevine za smještaj stočne hrane, poljoprivrednih proizvoda, alata i mašina.
Član 26. Gospodarske građevine ne mogu se graditi uz stambene zgrade na rastojanju manjem od 15 m, kao ni između stambenih zgrada i puteva. Rastojanje između stambenih i gospodarskih građevina može biti i manje od 15 m ako su time obezbijeđeni higijensko-tehnički uslovi koji su propisani za tu vrstu građevina i ako je obezbijeđena zaštita sredine i takvih građevina, s tim da od susjeda mora biti na rastojanju od 15 m.
Član 27. Septičke jame i gospodarske građevine, koji mogu biti izvor zagađenja sredine, ne mogu se graditi na rastojanju manjem od 20 m od lokalnih objekata za snabdijevanje vodom za piće. Lokalne građevine za snabdijevanje vodom za piće (bunari, pumpe i sl.) ne mogu se graditi na rastojanju manjem od 20 metara od gospodarskih građevina koji mogu biti izvor zagađenja vode za piće.
.
185
Izuzetno, može se odobriti izgradnja lokalnih građevina za snabdijevanje vodom za piće i na manjem rastojanju od propisanog u prethodnom stavu, samo ako te građevine ispunjavaju higijensko-tehničke i druge uslove za zaštitu vode za piće u takvim uslovima.
Član 28. Na područjima na kojima se snabdijevanje vodom za piće vrši iz podzemnih tokova putem bunara, pumpi i slično, đubrišta i septičke jame moraju se graditi kao vodonepropusne građevine. Đubrišta i septičke jame moraju biti pokrivene i obezbijeđene od pristupa ljudi i životinja.
Član 29. Građevine za smještaj i spremanje stočne hrane, koji se grade od tvrdog materijala, ne mogu se graditi na rastojanju manjem od 15 metara od susjednih stambenih zgrada. 3.3.6. Uslovi za izdavanje urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje – režim
građenja trećeg i četvrtog stepena
Član 30. Urbanistička saglasnost i odobrenje za građenje na područjima namjenjenim za izgradnju sekundarnih naselja i centara zajednica sela i njihovih dijelova izdaje se na osnovu Prostornog plana, plana parcelacije i uslova utvrđenih u ovoj Odluci. Na određenim područjima Bjelašnice, Treskavice i Doline Rakitnice, obilježenom na kartama kao područje zaštite prirodnog i kulturnog nasljeđa, tradicionalna ruralna naselja (Gradina, Umoljani, Šabići, Ledići, Dejčići i dr.) tretirat će se, svako pojedinačno, urbanističkim projektom i elaboratom zaštite. Izuzetno, za rekonstrukciju, dogradnju i nadziđivanje zgrade, urbanistička saglasnost i odobrenje za građenje se izdaju i bez plana parcelacije, ako se radovi izvode na građevini kojoj je određena parcela koja služi za njenu redovnu upotrebu.
Član 31.
Na područjima za koja je utvrđen režim građenja trećeg i četvrtog stepena mogu se graditi individulane stambene građevine čija visina ne prelazi prizemlje i dvije etaže. Građevinska parcela za individualne stambene građevine određuje se u pravilu veličine od cca 400-600 m², ne uključujući u ovu površinu i površinu koju zauzimaju gospodarske i pomoćne građevine. Izgradnja društvenih zgrada može biti sa većim gabaritima i većom spratnošću.
Član 32. Građevine se lociraju tako da od njihovih vanjskih zidova leže plohe rastojanja na kojima nisu izgrađene građevine. Ploha rastojanja mjeri se okomito na podužne vanjske zidove građevine (dubina) i paralelno sa zidom (širina). Dubina plohe rastojanja zavisna je od visine građevine, ali ne može biti manja od visine građevine. Visina zidova građevine mjeri se od prirodnog terena do gornje ivice stropa zadnjeg sprata građevine.
Član 33. Upotreba tipskih projekata za izgradnju građevina i izvođenje drugih radova može se dozvoliti ako su ti projekti dopunjeni i prilagođeni terenu na kojem se gradi građevina, odnosno izvode radovi.
.
186
Član 34. Stambene, poslovne i privredne građevine mogu se graditi samo ukoliko je za iste moguće obezbijediti kolski ili pješački pristup. Ukoliko terenski uslovi neomogućavaju kolski pristup, građevine mogu imati samo pješački pristup, ali ne duži od 50 metara i ne uži od 3 metra.
Član 35. Izgradnja građevina mora biti u skladu sa okolinom i ispunjavati estetske uslove. 3.3.7. Utvrđivanje odnosa za građevine od značaja za državu BiH, Federaciju i Kanton
Član 36. Građevine od značaja za državu BiH utvrđene su Odlukom o utvrđivanju kompleksa zgrada i zemljišta za smještaj institucija Bosne i Hercegovine, o njihovom statusu, uvjetima i načinu korištenja („Službeni glasnik BiH“ broj 12/99) i Odlukom o utvrđivanju statusa zgrade i zemljišta u ul. Maršala Tita 25 i uvjetima i načinu za njihovo korištenje („Službeni glasnik BiH“ broj 12/99), u vlasništvu su Bosne i Hercegovine, a pripadajuće zemljište opisano u pomenutim odlukama je sastavni dio obuhvata Prostornog plana.
Član 37. Građevine od značaja za državu BiH, pomenute u prethodnom članu, locirane su u urbanom području grada Sarajeva i zadržavaju se kao građevine od značaja za državu BiH.
Član 38. Odnos prema građevinama od značaja za državu BiH, definisaće se detaljnije Urbanističkim planom za urbano područje grada Sarajeva (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća) i provedbenim planovima prostornog uređenja.
Član 39.
Građevine od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i Kanton Sarajevo definisaće se Urbanističkim planom za urbano područje grada Sarajeva (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća) i provedbenim planovima prostornog uređenja. 3.3.8. Uslovi smještaja privrednih sadržaja u prostoru
Član 40.
Smještaj kapaciteta privredne infrastrukture usmjerava se u proizvodne i privredne zone. Privredne djelatnosti trebaju da ispune sljedeće uslove: - da racionalno koriste prostor, bolje iskoriste i popunjavaju postojeće zone namijenjene
ovim djelatnostima, kako bi se spriječilo neopravdano zauzimanje novih površina, - da nisu energetski zahtjevne, te da su saobraćajno primjerene (saobraćajno ne
opterećuju lokaciju), - da zadovoljavaju propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, mirisa,
onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl). - u urbanim sredinama treba planirati intenzivnije korištenje poslovnog prostora i
prenamjenu postojećih prostora za tercijarne i kvartarne djelatnosti, kao i proizvodne pogone koji ne umanjuju kvalitet stanovanja i ne ugožavaju okoliš,
- u ruralnim sredinama treba predvidjeti kapacitete za preradu poljoprivrednih i stočarskih proizvoda, kapacitete za razvoj etnozanatstva, seoskog turizma, i ostalih
.
187
programa koji su u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša i zaštite prirodne i kulturne baštine. Posebno sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivrednu i stočarsku djelatnost.
Proizvodne zone
Član 41. Smještaj kapaciteta industrije, građevinarstva, skladišta i proizvodnog zanatstva usmjerava se u proizvodne zone. Proizvodni pogoni, u okviru proizvodnih zona međusobno mogu, ali ne moraju biti tehnološki povezani. Prostorni razmještaj proizvodnih kapaciteta usmjeravati u već formirane velike industrijske cjeline od značenja za privredu Kantona i šire, uz moguće uspostavljanje široke mreže manjih i raznolikih proizvodnih jedinica. Kod lociranja novih proizvodnih kapaciteta voditi računa da su u blizini sirovinskih baza koje prerađuju. Privredne zone
Član 42.
Smještaj kapaciteta kao što su: prodajna skladišta robe, građevinskog materijala, robni terminali, robno-transportni centri, veliki kompleksi trgovine, posebne vrste tržnih i uslužnih centara sa naglašenim obimom saobraćaja, velikom posjetom, znatnijim opterećenjem, zatim tehnološki parkovi, naučno-istraživački kompleksi, slobodne zone usmjeravaju se u poslovno-proizvodne zone.
Član 43. Tehnološki parkovi, slobodne zone, poduzetnički i drugi pretežno poslovni centri poslovno-proizvodnih zona moraju imati dobru saobraćajnu povezanost, posebno sa glavnim međunarodnim saobraćajnim pravcima, a turističko-ugostiteljski centri unutar tih zona dobru povezanost, posebno javnim prijevozom. Obavezno je zadovoljenje saobraćaja u mirovanju na vlastitoj parceli. Mineralna nalazišta
Član 44. Ovim Prostornim planom utvrđuje se način korištenja prostora za eksploataciju mineralnih i nemineralnih sirovina (kamenolomi, glina, mangan i kvarcit, živa, olovo, cink, mrki ugalj, pitke, mineralne, termalne i termomineralne vode):
- Neophodno je najstrožim mjerama spriječiti nekontrolisanu i nelegalnu eksploataciju nemetalnih mineralnih sirovina,
- Izgraditi sisteme za odvodnju i uvesti sisteme za prečišćavanje otpadnih voda, - Uraditi Studiju Pejsažnih vrijednositi i obezbijediti praćenje provedbe Studije, a
naročito ugroženosti pejsaža usljed trenutne i planirane eksploatacije prirodnih resursa i način sanacije i rekultivacije tih područja.
- Poštovati utvrđene zone zaštite i kompatibilnost korišćenja prostora, te sa tog stanovišta utvrditi mjere zaštite i uslove korišćenja površina u odnosu na podzemne resurse,
- Uz dodatna istraživanja i kompleksnu ekonomsku evaluaciju, vršiće se odobravanje eksploatacije.
- Napušteni objekti i eksploataciona polja (kamenolomi, šljunčare, glinokopi) mogu promijeniti namjenu u skladu sa odrednicama ovoga Prostornoga plana,
.
188
- Zagađivači okoliša moraju voditi aktivnosti na stalnom smanjenju zagađenja. 3.3.9. Uslovi smještaja društvene infrastrukture u prostoru
Član 45. U Prostornom planu osigurani su prostorni uslovi smještaja i razvoja društvenih i komercijalnih djelatnosti: predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, viših i visoko obrazovnih institucija, naučno-istraživačkih institucija, građevina kulture i sporta, zdravstvenih i socijalnih ustanova, vjerskih građevina, te ostalih građevina javnog interesa (uprava, pravosuđe, diplomatska predstavništva, udruženja građana, političke stranke i dr.).
Član 46. Mreža građevina društvene infrastrukture na urbanom području utvrđuje se urbanističkim planom.
Član 47. Na ruralnom području Kantona Sarajevo, izgradnja građevina društvene infrastrukture usmjerava se u sekundarna naselja. U sekundarnim naseljima obavezno je obezbjediti površine za smještaj sadržaja osnovnog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, kulture, političkih i vjerskih organizacija, trgovine, ugostiteljstva i uslužnog zanatstva za stanovništvo naselja i gravitirajuće stanovništvo. Centri zajednice sela imaju nivo ponude povremenih funkcija centraliteta koje, u pravilu, nisu locirane u njima, a zadovoljavaće se organizovanjem dolaska davaoca usluga, a ostale svakodnevne potrebe stanovništvo će zadovoljavati u sekundarnim naseljima kojima gravitira.
Član 48. Na ruralnom području, izgradnja građevina društvene infrastrukture može se odobriti unutar građevinskog zemljišta u zavisnosti od zahtjeva djelatnosti i prostornih mogućnosti. Urbanistička saglasnost i odobrenje za građenje građevina društvene infrastrukture na građevinskom zemljištu, u ruralnim područjima izdaje se na osnovu Prostornog plana, plana parcelacije i uslova utvrđenih u ovoj Odluci. Izuzetno, za rekonstrukciju, dogradnju i nadziđivanje građevine, urbanistička saglasnost i odobrenje za građenje se izdaju i bez plana parcelacije, ako se radovi izvode na građevini kojoj je određena parcela koja služi za njenu redovnu upotrebu.
Član 49. Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići) smjestiće se na način da se pokriju potrebe određenog područja i da se stvore najprimjerenija gravitaciona područja za svaku predškolsku ustanovu. Potrebe za predškolskim ustanovama određuju se na temelju pretpostavljenog 8,1%, učešća djece predškolskog uzrasta (od 0 do 6 godina) u ukupnom stanovništvu. U predškolskim ustanovama se obezbjeđuje smještaj za 30-45 % ove populacije. Korisna površina prostora po djetetu je 4,5-5,5 m2, a potrebna površina parcele kod nove izgradnje je 20 m2 po djetetu.
Član 50.
Osnovne škole (centralne i područne) smjestiće se na način da se pokriju potrebe određenog područja i da se stvore najprimjerenija gravitaciona područja za svaku školu.
.
189
Polazni kriterij je ujednačavanje veličine gravitacionog područja škola po broju stanovnika i teritorijalnom obuhvatu. Radijus kretanja za učenike od 6-11 godina je 600 m, a za učenike od 11-14 godina od 800 do 1.000 m. Optimalna veličina škole je 12-to razredna sa radom škole u jednoj smjeni. Postojeće škole rekonstrukcijom i adaptacijom prilagoditi zahtjevima devetogodišnjeg obrazovanja. Korisna površina prostora po učeniku je 5,5 m2. Površina parcele je 25 m2 po učeniku. Za djecu sa udaljenih područja obezbjeđuje se organizovan prevoz.
Član 51. Srednje škole lociraju se, u pravilu, u općinskim centrima u skladu sa brojnosti srednjoškolske populacije i specifičnim programima za osposobljavanje učenika za rad. Korisna površina prostora po učeniku je 5,5 – 6,0 m2 sa radom škole u jednoj smjeni. Preporučeni standard veličine parcele od 25 - 30 m2/učeniku.
Član 52. Više i visoko obrazovanje temeljit će se na funkcionalnoj racionalizaciji i integraciji srodnih visokoškolskih organizacija, obezbijeđenju proširenja kapaciteta prema potrebama pojedinih struka i privrede u skladu s njihovim razvojem, i otvaranjem novih visokoškolskih institucija u krugu Kampusa Univerziteta u Sarajevu na Marijin Dvoru i drugih lokaliteta.
Član 53. Izgradnja naučno-istraživačkih institucija vršiti će se, prema potrebi, unutar građevinskih područja, uz visokoškolske institucije, privredne subjekte, u okviru tehnološkog parka i sl.
Član 54. Građevine namijenjene kulturnim sadržajima gradiće se, prema potrebi, unutar građevinskih područja, gdje je izražena koncentracija stanovništva.
Član 55.
Zdravstvena djelatnost organizirana je u Kantonu Sarajevo u sljedećim vrstama: - primarna zdravstvena zaštita, - specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita, - bolnička zdravstvena zaštita.
Član 56.
Primarna zdravstvena zaštita obavlja se u domu zdravlja za potrebe stanovništva općine i specijaliziranim zdravstvenim ustanovama. Porodična/obiteljska medicina organizira se tako da 1 TOM (tim porodične/obiteljske medicine) osigurava zdravstvenu zaštitu na 2.000 stanovnika u ambulantama porodične medicine raspoređenim po gravitirajućim mjesnim zajednicama u općini. U okviru primarne zdravstvene zaštite obezbjeđuje se i specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita koja se odvija u sjedištima domova zdravlja, odnosno, u namjenski izgrađenim objektima – poslovnim prostorima specijaliziranih zdravstvenih ustanova.
Član 57.
Bolnička zdravstvena zaštita organizirana je u okviru bolnica /klinika, gdje će se osigurati standard od 4 postelje na 1.000 stanovnika.
.
190
Član 58. Obaveza je da sve opštine imaju svoje domove zdravlja koji obezbjeđuju kompletnu zdravstvenu zaštitu stanovništva opštine. Ogranci domova zdravlja (ambulante) i apoteka, na cijelom području Kantona, razvijaće se ravnomjerno, uvažavajući koncentraciju stanovništva koje im gravitira.
Član 59. Planirani prostorni kapaciteti zdravstvene zaštite na 1.000 stanovnika iznose 0,62 m2, od toga:
o bolničko-stacionarni 0,48 m2, o vanbolnički ukupno 0,14 m2, od toga:
- domovi zdravlja sa ambulantama 0,10 m2 - zavodi i instituti 0,03 m2 - apoteke 0,01 m2
Član 60.
Za ambulante porodične/obiteljske medicine prostorni kapaciteti će se obezbijediti na način i u skladu sa Mrežom ambulanti porodične/obiteljske medicine u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, koje će se na cijelom području Kantona Sarajevo razvijati ravnomjerno uvažavajući koncentraciju stanovništva koje im gravitira.
Član 61.
Izgradnja i proširenje građevina socijalne zaštite (cenri za socijalni rad, domovi socijalne zaštite za stare i nemoćne osobe, domovi socijlane zaštite za djecu bez roditeljskog staranja, ostale stacionarne ustanovame socijalne zaštite) vrši se u skladu sa potrebama.
Član 62. Potrebno je obezbijediti prostor za lociranje vjerskih građevina kod planiranja izgradnje novih naselja, kao i u naseljima deficitarnim ovim sadržajem.
Član 63.
Ostali sadržaji javnog interesa kao što su upravne funkcije, pravosuđe, udruženja građana, političke stranke i druge organizacije, uključujući i strana diplomatska predstavništva, u pravilu se grade unutar površina za javne i društvene namjene, ili unutar građevinskih područja naselja, zavisno o veličini naselja i slobodnog prostora u naselju i komplementarnosti s okolnim namjenama.
Član 64.
Kapaciteti komercijalnih djelatnosti (trgovina na malo, ugostiteljstvo, uslužno zanatstvo, finansijsko poslovne usluge) gradiće se zavisno od specifičnih lokacionih zahtjeva pojedinih djelatnosti i sadržaja u stambenim naseljima, stambeno-poslovnim, poslovnim, poslovno-proizvodnim i spotsko-rekreacionim zonama. 3.3.10. Poljoprivredna zemljišta
Član 65. Korištenje poljoprivrednog zemljišta, u zonama koje se koriste i štite pod posebnim uvjetima mora se odvijati pod propisanim i kontrolisanim uslovima za to područje.
.
191
Proizvodnja se mora uskladiti sa spektrom vrijednosti koje treba očuvati, zaštititi i unaprijediti tj. sa usvojenim mjerama zaštite za pojedine sisteme sa ciljem smanjenja negativnih uticaja na druge segmente živog svijeta i okoliša. Izbjegavati primjenu genetskih modifikovanog sadnog materijala, sjemena, stočne hrane, a posebno u ekološki osjetljivim područjima. Racionalno upotrebljavati zaštitina sredstva i primjenjivati metode integralne zaštite od štetnika u cilju održavanja biološke ravnoteže u agroekološkom sistemu. 3.3.11. Šume i šumska zemljišta
Član 66. Šumama i šumskim dobrima treba gospodariti na principima trajnosti i održavanja biodiverziteta.
Član 67. U cilju kvalitetnog korištenje šuma i šumskog zemljišta potrebno je: - predvidjeti mjere i programe deminiranja, - vršiti kontrolu uticaja zagađivača, - vršiti kontrolu propadanja uspostavljanjem monitoringa, - vršiti kontrolu od požara, - vršiti kontrolu od nametnika i bolesti, pri čemu posebnu pažnju posvetiti korištenju
neškodljivih biopreparata, - vršiti kontrolu od drugih negativnih čovjekovih utjecaja (protivzakonito prisvajanje,
pustošenje, krčenje, mehaničko oštećenje, krivolov i dr.).
Član 68. Korištenje šuma u zonama koje se koriste i štite pod posebnim uvjetima mora se odvijati pod uslovima koji se utvrde u prostornim planovima područja posebnih obilježja i/ili odredbama posebnih zakona. 3.3.12. Mjere očuvanja zaštićenih područja i kulturno-historijskog nasljeđa
Član 69. Obezbjeđivanjem Studije „Kulturno-historijsko i prirodno nasljeđe Kantona Sarajevo“ utvrdiće se nova kategorizacija i donošenje pravnih akata zaštite prirodnih cjelina i pojedinačnih spomenika.
Član 70. Dobra koja su evidentirana kao dobra kulturno-historijskog nasljeđa na području Kantona Sarajevo uključiti u razvoj kulture i turizma. Zaštita graditeljskog nasljeđa podrazumijeva djelovanje u skladu i u pravcu postavljenh ciljeva: - Gradsko jezgro tretirati kao najznačajniju cjelinu graditeljskog nasljeđa, te prihvatiti i
ugraditi postavke usvojenog dokumenta Program razvoja gradskog jezgra Sarajevo, - Granice gradskog jezgra obuhvataju područje gradsko središta definirano u 3 zone
prema hronološko-kulturološkoj pripadnosti, odnosno stanju istraženosti, valoriziranoj vrijednosti i stepenu zaštite. Gradsko jezgro, kao prostorna cjelina definirana i
.
192
obrađena pomenutim dokumentom nije identično cjelini kulturno-historijskog nasljeđa ustanovljenoj takođe istim dokumenta.
„Historijsko područje“ kao najširi obuhvat, površine cca 250 ha (granice su od Vratničkog bedema na Zmajevcu i Bijeloj tabiji niz Nevjestinu mahalu preko Miljacke obuhvataju kupalište Bentbašu, Alifakovac, dijelove Podbistrika, kasarnu, Čobaniju, dijelove Podgaj-Tekije bez današnje Skenderije, a preko Miljacke uključujući Muzeje, izostavlja nebodere Unitic, uključuje cjelinu Magribija, područje ograničeno ulicama Ali-Pašina, Hadži Idrizova, Koševo, Čekaluša, Mejtaš, Mehmed-paše Sokolovića, Potoklinica, Logavina, Vrbanjuša, Sagrdžije, džamija Ulomljenica, preko Safet-bega Bašagića na Medrese, Sumbulušu i ponovo Zmajevac). Ovo područje obuhvata ambijentalne cjeline, arheološke lokalitete i pojedinačne spomenike, čija se valorizacija i nivo intervencija obrađuje u okviru izrade privedbenih planova: - „Historijsko jezgro“ - površine 129,4 ha ima uže granice koje obuhvataju prostor od
Kapija na Kovačima i Alfakovca do Tršćanske ulice na Marijin dvoru i u drugom pravcu bliže Miljacki duž ulica Džidžikovac, ispod Doma milicije, naselja sunca, Mejtaša itd. uključuje ulicu sa Svrzinom kućom, a izostavlja potez uz Logavinu, Medrese, Vratnik, Bentbašu, Skupštinu i Muzeje.
- „Staro historijsko jezgro“ - površine 54 ha, obuhvata područje Baščaršije sa kontaktnim zonama mahala (Logavina, Kovači, Nadmlini, Alifakovac i Podbistrik).
- Mikrourbane cjeline izvan historijskog područja su pojedinačne ulice, trgovi i urbani kompleksi dati u „Listi evidentiranih spomenika“. Pri izradi provedbene dokumentacije prihvatiti i nastaviti nasljeđenu uličnu matricu, a arhitektonsko oblikovanje prilagoditi dominantnom stilskom predlošku. Stepen moguće izmjene ne smije promjeniti karakter prostora, a nivo intervencija određuje „Separat zaštite“ izrađen ili verifikovan od strane nadležne institucije.
Obezbijediti uslove za valorizaciju kulturno-historijskog nasljeđa XX vijeka, kao i narodnog (venekularnog) nasljeđa.
Član 71. Područja posebnih obilježja na teritoriji Kantona Sarajevo su lokaliteti i mjesta značajna po događajima iz rata 1992-1995 god. i perioda opsade grada, a definirana kao historijsko-memorijalni spomenici. Obuhvataju cjeline, lokalitete i mjesta definirana projektom „Opsada i odbrana Sarajeva“. Historijsko-memorijalni kompleks Žuč, nova evidentirana cjelina površine 254 ha unutar ranije registrirane kategorije „park-šuma Žuč“ (1.039 ha). Područje obuhvata karakteristične lokalitete, utvrđenja, kote, bitke, pogibije iz perioda opsade grada koji će se objediniti, zaštititi i urediti kao Memorijalni park Žuč prema posebnom programu stručne komisije i javnom natječaju. „Spomen obilježje svim braniteljima“ i „Spomen obilježja djeci opkoljenog grada“ su lokaliteti unutar gradskog jezgra za koje je potrebno uraditi Urbanistički projekat. Projekti „Igmanski put spasa“, “Vatrene tačke oko Sarajeva“ i „Mjesta većih stradanja“, se mogu realizirati na osnovu rješenja i urbanističke saglasnosti putem obrade lokacije i Stručnog mišljenja. Projekat „Tunel Dobrinja-Butmir“ će realizirati na osnovu regulacionog plana.
.
193
3.3.13. Turizam
Član 72. S obzirom na raspored, vrstu, kapacitet i veličinu, i ostale pokazatelje ugostiteljsko-turističkih područja, prema karakteristikama prostora, treba: - izgradnju novih kapaciteta u turizmu usmjeriti u većem dijelu na izgradnju kvalitetnih
dopuna postojeće i nove turističke ponude, saglasno ukupnom ruralnom razvoju, - prilikom investiranja u postojeće ili nove objekte stimulirati izgradnju viših i visokih
kategorija, - gradnju novih građevina treba prostorno i oblikovno uklapati u oblike tradicionalne
gradnje lokalnog ambijenta, - koristiti resurse etnološke i kulturne baštine, npr. Vrijedne ruralne cjeline, - osigurati prostore za nove i atraktivne turističko-rekreacijske sadržaje, kao npr. golf
igrališta i uvjete za razvoj zdravstveno-rakreacijskog i selektivnog turizma (jahanje, biciklizam, lov, ribolov, spleologiju, planinarenje i sl.).
Član 73.
Određuju se sljedeća turistička područja: • Područje Igmana i Bjelašnice kao najperspektivnijih turističkih lokacija, • Područje Ilidže sa banjsko-rekreativnim kompleksom i vrelom Bosne, • Područje starog dijela grada Sarajeva sa ambijetalnim vrijednostima (Bašćaršija, Jajce
kasarna, Bijela tabija, Bentbaša, Alifakovac, Bistrik, i dr.) • Područje prirodnog nasljeđa Vodopad Skakavac, • Područje prirodnog nasljeđa Bijambare i banjsko-zdravstveno-rekreativnog turizma na
lokalitetu Podlipnik.
Član 74. Smještaj ugostiteljsko-turističkih sadržaja prioritetno se usmjerava na građevinskom zemljištu u turističkim područjima, poslovnim, stambeno-poslovnim i stambenim zonama, koje nije utvrđeno kao zaštićeno područje po bilo kom osnovu.
Član 75.
Razvoj turističke privrede bazirati u okviru najsavremenijih trendova u turističkoj privredi, u svijetu, ruralni razvoj, eko-turizam, uz obaveznu ponudu autohtonih turističkih sadržaja - seoski eko turizam, lovni turzam, uz ponudu domaćih poljoprivrednih proizvoda, proizvoda domaće radinosti i suvenira i dr. 3.3.14. Uslovi korištenja prostora na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i
zonama i zaštićenim područjima Putna infrastruktura
Član 76. Putevi u Kantonu Sarajevo su kategorizirani u skladu sa Zakonom o cestama Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“ broj 6/02). Kao putne saobraćajnice na području Kantona Sarajevo, Prostornim planom su utvrđene: • autoputevi, • magistralni putevi, • regionalni putevi,
.
194
• lokalni putevi i • nekategorisani putevi i ulice.
Član 77. Uz puteve i saobraćajnice utvrđene Prostornim planom utvrđuju se zaštitni pojasevi u kojima se se ne smiju graditi, podizati ili postavljati poslovni, pomoćni, stambeni i slični objekti i industrijski objekti koji ne zagađuju zrak i okoliš (čista industrija); i magistralni, regionalni i lokalni dalekovodi, a koji iznose s obje strane puta računajući od putnog pojasa s obje strane puta: • za autoput najmanje 40 m, • za magistralne puteve najmanje 20 m, • za regionalne puteve najmanje 15 m, i • za lokalne puteve najmanje 10 m.
Član 78. Zaštitni pojas u kojem se ne smiju graditi i podizati željezare, tvornice cementa ili vapna, kao i industrijski objekti koji zagađuju okolinu (nečista industrija, otvoreni rudnici, kamenolomi i ljunkare) iznose s obje strane puta računajući od putnog pojasa: • za autoput najmanje 100 m, • za magistralne puteve najmanje 60 m, • za regionalne puteve najmanje 40 m, • za lokalne puteve najmanje 30 m.
Član 79. Širina zaštitnog pojasa za autoput u kojem se ne smiju graditi, podizati ili postavljati nikakvi objekti, postrojenja ili uređaji, dalekovodi, podzemni kablovi, cjevovodi niti drugi objekti, postrojenja i uređaji iznosi 20 m. Širina zaštitnog pojasa računa se od putnog pojasa s obje strane puta.
Član 80. Cjevovodi, kablovi i vodovi mogu se postavljati u zaštitnom putnom pojasu, a samo izuzetno i u putnom pojasu, a mjesta ukrštanja sa željezničkom prugom, benzinske stanice i parkirališta mogu se postavljati i graditi u zaštitnom i putnom pojasu javnog puta samo na način i pod uvjetima utvrđenim u odobrenju, odnosno saglasnosti nadležnog organa.
Član 81. U već izgrađenom naseljenom mjestu ili gradu može se dozvoliti građenje objekata na građevinskoj liniji javnog puta, osim autoputa ukoliko je to predviđeno usvojenom prostornom planskom dokumentacijom. Ukoliko za naseljeno mjesto ili grad nije usvojena prostorno-planska dokumentacija, barem u minimalnom obimu, odnosno ako nije riješeno plansko priključivanje novih objekata na postojeće magistralne, regionalne i lokalne puteve, ne može se odobriti nikakva gradnja u zaštitnom pojasu tih puteva. Širine zaštitnih pojasa saobraćajnica se ne odnose na Gradsko jezgro, niti na mahale u kojima se zadržava postojeća matrica i dimenzije saobraćajnica.
Član 82.
Na nivou plansko-usmjeravajućeg značenja, trase puteva i dispozicije raskršća određeni su načelno, primjereno mjerilu kartografskog prikaza.
.
195
U cilju provedbe potrebno je: - u sljedećim fazama izrade prostorno – planske dokumentacije (urbanistički planovi i
provedbeni planovi) odrediti optimalne trase i širine koridora, - izraditi potrebnu dokumentaciju uvažavajući temeljna planska usmjerenja o položaju
koridora.
Član 83. U odnosu na planiranu putnu mrežu moguće su promjene u funkcionalnom smislu (promjena kategorije), na osnovu odluke nadležnog ministarstva, a bez posebnih izmjena i dopuna Plana. Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata puta, kao i djelomično izmještanje trase, ne smatra se promjenom trase. Do izgradnje planiranih puteva (paralelnih punih pravaca postojećim) postojeći putevi zadržavaju sadašnju kategoriju. Do izrade provedbene planske dokumentacije potrebno je osigurati prostorne koridore za prolaz planiranih putnih pravaca prema trasama i širinama utvrđenim ovim Planom i sa zaštitnim pojasevima određenim posebnim propisima iz oblasti punog saobraćaja. Uz koridore javnih kategoriziranih puteva, unutar, kao i izvan građevinskih područja, moguće je graditi sadržaje za pružanje usluga učesnicima u saobraćaju (benzinske stanice, ugostiteljske objekte, motele i sl.). Lokacije i uslove za ove sadržaje treba odrediti u sljedećim fazama izrade prostorno – planske dokumentacije.
Član 84.
Na magistralne, regionalne i lokalne puteve mogu se priključiti javni nekategorisani i prilazni putevi, ako se dobije saglasnost nadležnog ministarstva, koje upravlja putem na koji se traži priključenje. Priključak na magistralni, regionalni i lokalni put treba riješiti (gdje god je to moguće) preko jedne interne, zajedničke saobraćajnice. Željeznička infrastruktura
Član 85. Željeznički saobraćajni pravci utvrđeni ovim Planom zadržavaju svoj položaj u prostoru, a koridore je potrebno štititi u skladu s odredbama Zakona o Željeznicama, Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu i u skladu s odredbama iz ovog Plana. Ovim Planom određeni su koridori koje je potrebno razraditi dokumentima prostornog uređenja užeg područja uvažavajući opredjeljenje da se što manje zauzima novi prostor, te da se zadrži na trasi postojeće pruge u što je moguće višoj mjeri. Uz trasu željezničke pruge treba predvidjeti zaštitne pojaseve u širinama prema propisima iz oblasti željezničkog saobraćaja. Zaštitni pružni pojas željezničke pruge je zemljini pojas sa obje strane pruge širine 200 m, računajući od ose krajnjih kolosjeka. Uslovi za građenje u zaštitnom pojasu pruge se definiraju kroz izradu provedbene planske dokumentacije u toku čije izrade se pribavlja saglasnost nadležnog upravitelja željezničke pruge. Ukoliko ne postoji usvojena provedbena planska dokumentacija uslovi za građenje u zaštitnom pojasu pruge se definiraju uz prethodnu saglasnost nadležnog upravitelja željezničke pruge.
.
196
Član 86. Na postojećim trasama željezničkih pruga mogu se vršiti rekonstrukcije dionica u svrhu poboljšanja tehničkih elemenata, što se ne smatra promjenom trase. Sva ukrštanja željezničkih pruga sa autoputem, magistralnim i regionalnim putevima trebaju biti izvedena u dva nivoa. Pored toga, moguće je planovima nižeg reda planirati i denivelirane prijelaze za ostale puteve. Vazdušni saobraćaj
Član 87. Zaštitna zona van ograde kompleksa Aerodroma paralelna sa osovinom poletno – sletne staze nalazi se na udaljenosti od 375 m obostrano i dio je prelazne površine kojom se štiti zračni prostor iznad aerodroma. Na ivici i van ove linije mogu postojati ili se graditi objekti visine 17 m, s tim da se visina može povećati za 1m na svakih 7 m povećanja udaljenosti od ove granice.
Član 88. Mjere za realizaciju postavljenih ciljeva do 2023. godine, odnosno prvi korak do 2008.godine u funkcionisanju vazdušnog saobraćaja:
uključenje Aerodroma Sarajevo u mrežu aerodroma Pan-evropskog transportnog koridora IV,
transportno povezivanje u sistem zračnog prometa prema potrebama Sarajeva, regionalne i evropske metropole,
da Sarajevo kao evropska metropola stvori najpovoljnije uslove za povezivanje ljudi istoka i zapada, da poveže njihove tokove kapitala roba i usluga,
da Sarajevo postane značajno turističko središte, savremeni aerodrom velikog kapaciteta i prostora za prihvat helikoptera jer su
značajan segment u razvoju grada i države, obezbijediti sve tehničke preduslove za punu sigurnost i bezbjednost zemaljskih
avio operacija i letenja, uskladiti fizičke karakteristike aerodroma sa međunarodnim standardima,
preporukama i pravilima kao i sa domaćim propisima, stvoriti uslove za prihvatanje progresivnog razvoja saobraćaja obezbjeđenjem i
građenjem potrebnih aerodromskih infrastukturnih kapaciteta, obezbijediti zaštitu prostora od nelegalnog i legalnog nepropisnog građenja u
zonama zaštitnih ravnina u kojima se moraju trajno obezbjeđivati uslovi za sigurno i bezbjedno izvođenje avio operacija i letenja,
obezbijediti uslove za razvoj komercijalnih aktivnosti i parametara za uspješno ekonomsko-financijsko poslovanje i stvaranje pretpostavki za investiranje u razvoj Aerodroma (izgradnja savremenog aerodroma zadovoljavajućeg kapaciteta).
Veze
Član 89. Razvoj poštanskog saobraćaja, telekomunikacija i radiotelevizije u dijelu koji se odnosi na zgradnju poslovnih objekata usmjeren je na građevinska područja naselja i biće tretiran u izradi sljedećih faza planske dokumentacije (urbanistički planovi i provedbeni planovi). Za stubove mobilne telekomunikacijske mreže (GSM) mogu se osigurati parcele i izvan građevinskih područja u skladu s načelom racionalnog korištenja i zaštite prostora.
.
197
Član 90. Zaštitni pojasevi telefonsko-telegrafske (TT) vodove utvrđuje se posebnim propisima koji rergulišu oblast TT komunikacija. U urbanim područjima izgradnja TT vodova se vrši podzemno, a na ostalom građevinskom zemljištu može i nadzemno. Vode, vodne površine i vodna infrastruktura
Član 91. Neophodno je dovesti do poboljšanja kvaliteta i kvantiteta površinskih voda na području Kantona, a tome će doprinijetii aktivnosti u oblasti prikupljanja i tretmana otpadnih voda, kao i spriječavanje nekontrolisane sječe šuma u slivnom području, deponovanje kabastog i ostalog otpada u vodotoke itd. Na karakterističnim mjestima potrebno je uvesti monitoring kvaliteta vodotoka. Ranije rađena kategorizacija vodotoka je nevažeća, te se utvrđuje obaveza izrade nove kategorizacije vodotoka kao pokazatelja kvaliteta vodotoka. Utvrđuje se obaveza izrade katastra zagađivačaradi praćenja i reagovanja na negativne uticaje, a posebno na ekscesne situacije. Posebnu pažnju u pogledu kvaliteta voda treba posvetiti onim vodotocima na kojim se planiraju akumulacije.
Član 92. Vodne resurse na području Kantona neophodno je štititi zbog osiguranja dovoljnih količina vode za piće, za potrebe privrede i tehnološke potrebe, za sport, rekreaciju i za sve druge oblike korištenja (proizvodnja električne energije, balneološke potrebe, uzgoj riba i dr.) posebno kad se radi o bespravnoj izgradnji, uticaju postojećih građevina, uticaju površina sahranjivanja na vodozaštitnim i slivnim područjima, kao i drugim aktivnostima.
Član 93. Nalazišta vode za piće štititi kontinuiranim uređenjem i održavanjem postojećih i planiranih izvorišta, donošenjem odluka kojim se određuju sanitarne zone zaštite (I, II i III) što se posebno odnosi na vodozahvat iz rijeke Misoče u Ilijašu i izvorišta gradskog vodovoda Hadžići (Krupa, Jeleč, Ormanj I i II, Matići, i Malotina). Odlukom se definišu načini postupanja u tim zonama i propisuju potrebne aktivnosti, a naročito: - uspostaviti stalni monitoring kvaliteta i kvantiteta voda u vodozaštitnim područjima, - eksploatacija mineralnih sirovina u III vodozaštitnoj zoni može se dozvoliti izuzetno i
samo u slučaju da hidrogeološka ispitivanja potvrde da eksploatacija nema negativnog uticaja na kvalitet i kvantitet vode. Skladištenje otpada i opasnih materija mora se obezbijediti na području koje ne može štetno djelovati na vodne resurse,
- poljoprivredne površine koristiti na način da se ne ugrožava kvalitet vodnih resursa, - za postojeće objekte u I i II vodozaštitnoj zoni čiji je status prethodno pravno reguliše
neophodno je izgraditi vodonepropusnu separatnu kanalizacionu mrežu i obezbijediti sve ostale uslove zaštite voda,
- sistem odvodnje mora imati pojačane mjere zaštite na cestama koje prolaze kroz ili u neposrednoj blizini I i II zone sanitarne zaštite,
- za zone sporta i rekreacije na vodozaštitnim područjima (akvatorij Butmir) uslovi i uređenje prostora i dozvoljenih aktivnosti definisaće se na osnovu Odluke o zaštiti ovih područja,
.
198
- za svako područje čija je zaštita definisana Odlukom neophodno je donijeti i provoditi Program provođenja sa definisanim nosiocima aktivnosti i načinom obezbjeđenja finansijskih sredstava i rokovima realizacije.
Član 94.
Za otvorene vodotoke planirani kvalitet vode određuje se kategorizacijom, a kategorija vode mora zadovoljiti uslove propisane Uredbom o kategorizaciji vodotoka. Planirani kvalitet vode se osigurava izradom i provođenjem planskih osnova za upravljanje vodama i provedbom mjera za zaštitu voda.
Član 95. Osnovni preduslov za poboljšanje kvaliteta vodotoka je osposobljavanje centralnog gradskog uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, te da se za sva urbana područja obezbijedi pokrivenost separatnom kanalizacionom mrežom. Za sva područja koja se položajno ne mogu priključiti na centralni uređaj predvidjeti lokalne uređaje za prečišćavanje otpadnih voda u skladu sa konkretnim lokalnim uslovima. Zabranjuje se direktno ispuštanje (bez predtretmana) fekalnih i tehnoloških otpadnih voda u vodotoke bilo otvorene ili zacjevljene.
Član 96.
Obavezno je graditi uređaje za predtretman otpadnih voda za sva industrijska postrojenja čije otpadne vode iz procesa proizvodnje ne zadovoljavaju propise za kvalitet dozvoljen za upuštanje u javnu kanalizacionu mrežu.
Član 97. Za vodotoke za koje se propiše I kategorija zabranjeno je ispuštanje otpadnih, tehnoloških i oborinskih voda bez obzira na postignuti stepen prečišćavanja. Za vodotoke za koje se propiše II kategorija ispuštanje otpadnih i oborinskih voda uslovljava se prethodnim postizanjem propisanog stepena prečišćavanja.
Član 98.
Korištenje obala vrši se u skladu sa Zakonom o vodama Kantona Sarajevo i aktima koji se donose za sprovođenje tog zakona, planovima razvoja poljoprivrede i planovima zaštite vještačkih akumulacija i uslovima određenim i propisanim privrednim i vodoprivrednim dozvolama. Neuređena obala vodotoka je pojas zemljišta uz korito vodotoka, širine najmanje 10 m van domašaja velike vode ranga pojave jednom u 50 godina, a služi za pristup i redovno održavanje korita vodotoka, kupanje i rekreaciju.
Član 99.
Obala vještačke akumulacije čija je isključiva namjena snabdijevanje stanovništva i privrede vodom za piće je pojas zemljišta van domašaja maksimalno projektovanog nivoa vode u akumulaciji (kota maksimalnog uspora), širine najmanje 100 m, a služi za pristupanje vještačkoj akumulaciji radi održavanja voda u toj akumulaciji. Obala vještačke višenamjenske akumulacije koja se gradi za potrebe snabdijevanja vodom privrede, elektroprivrede, sport, rekreaciju i ribolov je pojas zemljišta van domašaja maksimalnog projektovanog nivoa vode te akumulacije (kota maksimalnog uspora), širine najmanje 10 m, a služi za pristup vještačkoj višenamjenskoj akumulaciji radi korištenja voda i održavanja voda te akumulacije u višenamjenske svrhe.
.
199
Član 100.
Zabranjeno je ograđivanje obala vodotoka i obala vještačkih akumulacija. Energetska infrastruktura
Član 101. Utvrđuje se obaveza svih konzumenata da izvrše zamjenu korištenja energenata sa energentima sa prihvatljivim stepenom emisije štetnih tvari, odnosno okolinski prihvatljivim energentima. Zamjenu energenata bazirati na rezultatima Studije “Snabdijevanje energetima i korištenje energije u Kantonu Sarajevo”. Izraditi i donijeti pravni akt, sa predviđenim finansijskim pokazateljima i dinamikom realizacije, kojim će se urediti način i postupak zamjene korištenja energenata. Elektroenergetska infrastruktura
Član 102.
Izgrađeni nadzemni dalekovodi nazivnog napona 400, 220, 110 i 35 kV zadržavaju se u okviru postojećih koridora i to kako slijedi:
dalekovod 400 kV – postojeća trasa sa zaštitnim koridorom širine 20 m sa obje strane dalekovoda računajući od zadnjih vodića dalekovoda,
dalekovod 220 kV – postojeća trasa sa zaštitnim koridorom širine 15 m sa obje strane dalekovoda računajući od zadnjih vodića dalekovoda,
dalekovod 110 kV – postojeća trasa sa zaštitnim koridorom širine 12,5 m sa obje strane dalekovoda računajući od zadnjih vodića dalekovoda,
dalekovod 35 kV – postojeća trasa sa zaštitnim koridorom širine 7,5 m sa obje strane dalekovoda računajući od zadnjih vodića dalekovoda.
Za planirane prenosne i distribucijske dalekovode i trafostanice, vrijede isti uslovi zaštite prostora i okoliša.
Član 103.
Pri određivanju trasa značajnih distribucijskih dalekovoda potrebno je zaobići postojeća i planirana građevinska područja, šume i šumska zemljišta, te voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta radi smanjenja utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju.
Član 104. Dalekovodi moraju u potpunosti zaobići zaštićena područja kulturno-historijske i prirodne baštine, izuzev arheoloških lokaliteta izvan naselja, ali uz odgovarajuće mjere zaštite.
Član 105. Planirane distribucijske dalekovode unutar granica građevinskog područja potrebno je izvoditi u pravilu podzemnim kablovskim vodovima.
Član 106. Rekonstrukcija postojećih i gradnja novih elektroenergetskih objekata (dalekovodi i transformatorske stanice) vršiće se prema rješenjima urbanističkih planova, odnosno provedbenih planova prostornog uređenja naselja. Distributivni objekti će se graditi prema Tehničkim uslovima EP BiH, a prenosni objekti prema Tehničkim uslovima Elektroprenosa BiH i važećim propisima.
.
200
Član 107. Pri prolasku elektroenergetski nadzemnih vodova preko građevina, odnosno približavanje vodova grđevinama, građevine moraju biti udaljeni od vodova za minimalnu sigurnosnu visinu i udaljenost utvrđenu u Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1kV do 400kV ("Službeni list SFRJ", broj 65/88).
Član 108.
Od planiranih transformatorskih stanica (TS) na naponskom nivou 110 kV treba osigurati zaštitni koridor od 5 m od zaštitne ograde parcele na kojoj je planirana izgradnja TS. Za postojeće TS neophodno je obezbjediti:
TS 110/10(20) kV SARAJEVO 11 – izgradnja nove TS, sa koridorom priključnih vodova,
TS 110/35/10(20) kV SARAJEVO 1 – proširenje TS izgradnjom 20 kV postrojenja, sa koridorom priključnih vodova,
TS 110/10(20) kV GRBAVICA – izgradnja TS koja obuhvata izgradnju 110 kV postrojenja i rekonstrukciju postoječeg SN postrojenja u novo postrojenje 10(20) kV, sa koridorom priključnih vodova,
TS 400/110 kV SARAJEVO 10 – proširenje TS izgradnjom transformacije 110/20/10 kV, sa koridorom priključnih vodova,
TS 110/20 kV Ilijaš – proširenje TS izgradnjom transformacije 110/20 kV, sa koridorom priključnih vodova
TS Sarajevo 6 – Betanija, sa koridorom priključnih vodova, Gasni sistem
Član 109. Zaštitni koridor magistralnog gasovoda, maksimalnog pritiska, 50 bara, iznosi 10-40 metara, ovisno od:
- prečnika gasovoda, - kategorije lokacije, - tipa izgradnje, - kategorije tla.
Egzaktna udaljenost svih vrsta građevina od gasovoda utvrđuje se prema kriterijima iz stava 1. ovog člana i važećem standardu za čelične gasovode radnog pritiska iznad 1 bar (Standard NEN 1091 i Pravilnik o tehničkim uslovima i normativima za bezbjedan transport tečnih i gasovitih ugljovodonika magistralnim naftovodima i gasovodima, za međunarodni transport („Sl. list SFRJ“, br. 26/85).
Član 110. Zaštitni koridor prstena gasa visokog pritiska, 8 (14,5) bar, iznosi 6 – 20 metara, zavisno od:
- prečnika gasovoda, - kategorije lokacije, - tipa izgradnje, - kategorije tla.
Egzaktna udaljenost svih vrsta građevina od gasovoda utvrđuje se prema kriterijima iz stava 1. ovog člana i važećem standardu za čelične i polietilenske gasovode radnog pritiska iznad 1 bar (Standard NEN 1092 i NEN 1093) i Tehničkim uslovima, koje određuje distributer gasa.
.
201
Centralni toplifikacioni sistemi
Član 111. Centralni toplifikacioni sistemi ne zahtijevaju posebne koridore, ali se ne smiju graditi u zoni drvoreda ili na lokacijama gdje se predviđa izgradnja građevina (ne smiju biti ispod građevina). Utvrđivanje uslova izgradnje mora biti u skladu sa Tehničkim i ostalim zahtjevima za projektovanje, izgradnju i održavanje toplovoda (vrelovoda) – Interni dokument distributera toplotne energije.
Član 112. Rezervoari za tečna goriva, koji se nalaze uz kotlovnice moraju biti izgrađeni u skladu sa Pravilnikom o smještaju i držanju ulja za loženje ( preuzet „Sl. list SFRJ“, 45/67). 3.3.15. Komunalna higijena/prikupljanje, uklanjanje i deponovanje otpada
Član 113. Postupanje sa otpadom i održavanje komunalne čistoće, kao aspekt zaštite životne sredine, u cjelosti se mora obraditi posebnom propisom o održavanju čistoće u ljetnjim i zimskim uvjetima i disponiranju komunalnim otpadom.
Član 114. Zadovoljenje potreba za odlaganjem otpada, realiziraće se:
• smanjenjem količine ukupnog otpada, • recikliranjem što veće količine otpada, • integralnim zbrinjavanjem i ekonomskim iskorištavanjem svih organskih ostataka, • uvođenjem sistema upravljanja otpadom kao dio sistema upravljanja okolinom u
skladu sa standardom ISO 14000 čiji je opći cilj podrška zaštiti okoline, • formiranjem berze otpada kao modernog kompjuterski podržavanog poslovnog
sistema kao i elementa državne strategije upravljanja otpadom, • pročišćavanjem vodotoka na području Kantona Sarajevo, • preko projekta prikupljanja metalnog otpada (olupina), • stvaranjem uvjeta za diferenciranje otpada po vrstama na nivou potrošačke jedinice
(domaćinstva, preduzeća), postavljanjem posuda za odlaganje smeća po vrstama i stvaranjem tržišta otpada i recikliranog otpada,
• edukacijom stanovništva, • uključivanjem na međunarodne berze otpada, • urbanističkim i provedbenim planovima predvidjeti formiranje reciklažnih dvorišta u
svakoj općini i formiranjem pretovarne stanice i objekata – niša za smještaj posuda za otpad u svakoj općini,
• izradom Programa izdvajanja bio-otpada iz domaćinstava u prvom koraku, eksperimentalno, na određenim područjima (Mjesnim zajednicama) i stvaranjem tržišta za ovu vrstu otpada,
• opremanje i ekipiranje ekološko-komunalne policije, • obnavljanjem opreme JKP „RAD”, • nastavkom realizacije glavnog projekta Sarajevskog odlagališta komunalnog otpada.. • planiranjem lokacija i zemljišta u poslovima upravljanja otpadom, • pripremom i realizacijom Kantonalnog plana upravljanja otpadom, • implementacijom Strategije upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u
Kantonu Sarajevo,
.
202
• zabranom odlaganja pojedinih vrsta industrijskog otpada na Sarajevskom odlagalištu komunalnog otpada,
• uvođenjem savremenih tehnologija tretmana otpada (odlaganje, neutralizacija, prerada, reciklaža, kompostiranje, spaljivanje itd.),
• realizacijom projekta selektivnog prikupljanja otpada Kantona Sarajevo, • odvojenim skupljanjem opasnog otpada iz domaćinstva, • izgradnjom deponije građevinskog otpada.
Član 115.
Komunalni otpaci treba da se skupljaju u posude koje se mehanizovano mogu prazniti. Lokacije ovih posuda treba odobriti tako da su na što manjoj udaljenosti od proizvođača otpadaka i da su na pogodan način vizuelno zaklonjeni. Potrebno je obezbijediti posude za sekundarne sirovine (papir, staklo i dr.) na pogodnim lokalitetima.
Član 116. Postojeću sanitarnu deponiju proširiti na 94,5 ha. Na sanitarnoj deponiji komunalnih otpadaka realizirati projekat putem kojeg će se obezbjediti tehničko rješenje prostora za deponovanje otpadaka, prihvat i tretman filtrata i gasova, kao i tehnologija odlaganja otpadaka i rekultivacije prostora. Na površini unutar granica sanitarne deponije planirati lokaciju stočnog groblja-jama za odlaganje leševa uginulih životinja. Sanitarna deponija se ne može koristiti za odlaganje inertnog otpada (zemlje, građevinskog šuta i sl.), osim u količinama potrebnim u tehnologiji odlaganja otpada na deponiji. Pijace i tržnice (snabdjevanje)
Član 117. Snabdijevanje građana na području Kantona Sarajevo će se vršiti u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima i obezbijediće se:
- izgradnjom tržno-snabdjevačkog centra Stup sa pratećim sadržajima, - izgradnjom pijace na veliko na Mostarskom raskršću, - sanacijom i modernizacijom pijaca koje se zadržavaju na postojećim lokalitetima, - iznalaženjem novih lokacija i izgradnjom pijaca ili zatvorenih tržnica na njima.
Član 118. Prostornim planom se obezbjeđuje 0,27 m2/st (ili 145.200 m2) tržno-pijačnih prostora.
Groblja (sahranjivanje)
Član 119. Sahranjivanje umrlih će se vršiti u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima, a na grobljima koja su u Prostornom planu utvrđena mrežom grobalja.
Član 120.
Prostornim planom povećaće se kapaciteti grobalja: - proširenjem groblja Vlakovo za 77,0 ha (povećanje kapaciteta groblja sa sadašnjih
15.500 grobnih mjesta (12 grobnih polja) na 70.400 grobna mjesta (48 grobnih polja (površina od 77,0 ha),
- proširenjem groblja Bare (do 2.000 grobnih mjesta),
.
203
- proširenjem groblja-mezarja Faletići (površine oko 7,3 ha), prvenstveno za članove Bakija.
3.3.16. Mjere spriječavanja nepovoljnih uticaja na okoliš Opće mjere
Član 121.
U cilju spriječavanja nepovoljnih uticaja na okoliš utvrđuju se sljedeće mjere: • Uspostaviti Fond za zaštitu okoliša Kantona Sarajevo. • Uspostaviti adekvatan i odgovarajući monitoring, kao elemenat upravljanja razvojem
Kantona. • Uspostaviti sistem automatskog dostavljanja podatka koje se tiču monitoringa i
praćenja stanja okoliša, obrade podataka, stvaranja jedinstvene baze podataka i jačanje stručnih institucija nadležnih za planiranje, uređenje prostora i upravljanje okolišem.
• Uspostaviti i pratiti indikatore održivog razvoja. • Provoditi edukaciju stanovništvo o okolišu, kroz uključivanje u realizaciju planova i
projekata vezanih za okoliš. • Primjena stimulativnih i destimulativnih mjera i poticaja kroz razne vidove aktivnosti i
djelatnosti na načina koji smanjuju trajno utjecaje na okoliš. • Preispitivanje korištenja i modela subvencija za potrošnju energenata.
Posebne mjere
Član 122. U cilju poboljšanja kvaliteta zraka uvode se sljedeće aktivnosti i mjere:
• Implementirati Odluku o mjerama za očuvanje kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo, • Uspostaviti sistema stanica za monitoring, • Promovirati i stimulisati uvodjenje i korištenje gasa kao goriva za motorna vozila, kao
i drugih alternativnih goriva kao što je biodizel, • Uspostaviti efikasnu kontrolu tehničkog pregleda vozila i smanjenje emisije iz
motornih vozila, kao i kontrolu kvaliteta goriva, • Nastaviti sa procesom gasifikacije kako bi se ovaj energent koristio u najvećem
mogućem procentu, • Zabrana spaljivanja otpada prvenstveno plastike i gume.
U cilju poboljšanja kvaliteta vode uvode se sljedeće aktivnosti i mjere:
• Uspostaviti sistem monitoringa kvaliteta površinskih vodotoka, te načiniti na temelju toga novu kategorizaciju,
• Smanjiti neracionalnu potrošnju pitke vode i tehnoloških gubitaka u distribuciji vode, • Tamo gdje su utvrđena nalazišta pitkih, mineralnih i termomineralnih voda potrebno je
utvrditi zone zaštite i kompatibilnost korišćenja prostora, te sa tog stanovišta utvrditi mjere zaštite i uslove korišćenja,
• Potrebno je utvrditi koncesije na ovaj prirodni resurs, • Sanacija ili izgradnja centralnog uređaja za prečišćavanje otpadnih voda u Butilama, • Izgradnja manjih lokalnih uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, • Izgradnja uređaja za tretman otpadnih voda iz deponije otpada u Smiljevićima, • Uvoditi i nalagati predtretman industrijskih otpadnih voda, te smanjenja potrošnje
ovog resursa u industriji i drugim sektorima djelatnosti.
.
204
U cilju poboljšanja kvaliteta tla uvode se sljedeće aktivnosti i mjere: • Očuvanje poljoprivrednog i šumskog zemljišta i njihovo pravilno korištenje, • Saniranje klizišta i trajna zabrana gradnje na područjima utvrđenim i registriranim kao
klizišta, • Pošumljavanje zemljišta izloženo eroziji i klizištima, • Prispitivanje korištenja zemljišta u poljoprivredne svrhe uz saobraćajnice sa jakom
emisijom zagađujućih polutanata, • Uvesti monitoring i kontrolu kvaliteta tla, • Smanjiti korištenje hemijskih i vještačkih đubriva, te stimulisati proizvodnju hrane na
principima tradicionalne, ekološki i okolinski prihvatljive proizvodnje, naročito u područjima gdje je postoji mogućnost razvoja eko-turizma,
• Uspostviti i organizovati deponiju za plodno tlo koje se skida usljed građevinskih i drugih radova,
• Načiniti akcioni plan kojim će se izvršiti detaljno terensko snimanje svih nelagalnih i divljih deponija i način njihovog saniranja.
Prirodni resursi i biodiverzitet U cilju poboljšanja kvaliteta prirodnih resursa i biodiverziteta uvode se sljedeće aktivnosti i mjere:
• Invertarizacija ugroženih vrsta flore, faune, fungija i ekosistema; • Revitalizacija u otvaranje novih botaničkih bašti; • Izrada crvene liste Kantona Sarajevo; • Izrada studije pejsažnih vrijednosti; • Uspostaviti efikasni sistem kontrole nad eksploatacijom resursa. • Ustanoviti monitoring buke načiniti kartu buke i mjere sanacije, • Prostornim planovima posebnih područja, urbanističkim planovima urbanih područja i
provedbenim planovima utvrditi mjere zaštite od buke. Otpad
Otpad, kao bitan elemenat uticaja na okoliš, u cjelosti je regulisan u poglavlju 3.3.15. Komunalna higijena/Prikupljanje, uklanjanje i deponovanje otpada ove Odluke. Privreda Industrija - za nove industrijske proizvodnje uspostaviti principe zaštite okoliša kroz poštivanje
graničnih vrijednosti emisije (zagađivanja) i primjena najboljih raspoloživih tehnika i tehnologija,
- za postojeću industrijsku proizvodnju do roka predviđnog u zakonskoj regulativi ispoštovati principe: poštivanje graničnih vrijednosti emisije (zagađivanja) i primjena najboljih raspoloživih tehnika i tehnologija,
- u industrijskim i privrednim zonama koje čine jednu cjelinu, a na kojoj se nalazi više subjekata koji utječu na okoliš ukupni (kumulativni) nivoi zagađenja se uzimaju kao parametar za ocjenu neophodnosti izrade procjene utjecaja na okoliš
.
205
Privredne zone Za sve privredne i industrijske zone kroz izradu planova nižeg reda odnosno regulacionim planovima potrebno je predvidjeti izradu strategijske procjene utjecaja okoliša, te defnisati mjere i uslove neophodne za zaštitu okoliša. Kroz procjenu utjecaja na okoliš za privredne i industrijske zone definisati namjene industrijskih i privrednih aktivnosti. Za sve privredne i industrijske zone koje su postojale prije donošenja ovog plana nakon 2008. godine načiniti strategijske procjene utjecaja okoliša u kojima ce biti defnisane mjere i uslovi neophodni za zaštitu okoliša, neophodni za njihovo daljnje egzistiranje. Za pretvaranje i prenamjenu privrednih i industrijskih zona u druge namjene (prvenstveno u stambene i stambeno-poslovne) potrebno je uraditi procjenu uticaja na okoliš za te zone, sa definisanim uslovima i mjerama zaštite okoliša i drugim mjerama koje su neophodne u svrhu prenamjene. Mineralna nalazišta Mineralna nalazišta, odnosno eksploataciona polja mineralnih nalašta, kao elenemat uticaja na okoliš u cjelosti su regulisana u poglavlju 3.3.8. Uslovi smještaja privrednih sadržaja u prostoru. 3.3.17. Mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim
djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja Minska polja
Član 123. U cilju otklanjanja opasnosti od mina i minsko-eksplozivnih sredstava do 2010.god. biće očišćena sumnjiva površina I kategorije. Ostale kategorije (II i III) će se obilježiti u cilju smanjenja rizika od mina dok se ne steknu uslovi za njihovo deminiranje. Kontaminirane površine
Član 124. Za kontaminirana područja izazvana proteklim ratom, upotrebom municije sa osiromašenim uranijom, te i područja kontaminirana i drugim vrstama kontaminacije koja se nalaze na području Kantona Sarajevo potrebno izvršiti istraživanja radi poduzimanja mjera sanacije.
Član 125. Općine su dužne da označe područja na kojima je registrovana kontaminacija i da klasifikuju područja po stepenima i vrstama kontaminacije u skladu sa važećim standardima.
Član 126. Općine su dužne da izvrše dekontaminaciju svih područja na kojima je stepen kontaminacije iznad, za ljude, dozvoljenog stepena kontaminacije.
.
206
Ostali oblici nepogoda i mjere zaštite
Član 127. Svaka ljudska aktivnost koja može prouzrokovati štetu za život i zdravlje ljudi i štetu na materijalnim dobrima mora se predvidjeti. Zaštita prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za spriječavanje stvaranja svih barijera za lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima
Član 128.
Prilikom izrade prostornih planova, urbanističkih planova, provedbenih planova prostornog uređenja, u postupku odobrenja za građenje, odnosno u postupku donošenja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje, organi vlasni, u zavisnosti od nivoa, nadležnosti i djelokruga rada, odnosno nadležne službe su dužne obezbijediti da se primjeni Uredba o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 5/00). Područja posebne namjene i područja planirana za daljnji razvoj
Član 129. Područja rezervisana za daljnji razvoj su građevinska zemljišta koja se u ovom planskom periodu koriste u postojećoj namjeni, a utvrđuju se kao potencijalna područja za daljnji razvoj u postplanskom periodu. Izuzetno, ukoliko se ukaže potreba i stvore uslovi, u postupku izmjene i dopune Prostornog plana izvršiće se promjena namjene određenog lokaliteta i u ovom planskom periodu.
3.4. Program mjera prostornog uređenja i aktivnosti za provođenje plana 3.4.1. Mjere ekonomske politike
Član 130.
Normativno regulisanje odnosa u privrednom životu Kantona Sarajevo je određeno propisima koji su u isključivoj nadležnosti države Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine. Mali je broj propisa iz ove oblasti za čije donošenje je nadležan Kanton Sarajevo što svakako utiče i na donošenje mjera ekonomske politike Kantona Sarajevo. Međutim, Kanton ima vrlo važnu ulogu u stvaranju poslovnog ambijenta, te izgradnji institucionalnog okvira. Takođe, Kanton iz svoje nadležnosti preduzima aktivnosti za ostvarenje ciljeva iz Prostornog plana. U domenu ekonomske politike nastaviće se: • Kontinuirano raditi na aktivnostima na stvaranju poslovnog ambijenta i stvaranju
uslova za uspješnije poslovanje i uspostavljanje partnerskog odnosa između Vlade i poduzetnika;
• S obzirom da su Strategijom Kantona Sarajevo do 2015. godine utvrđeni sektori razvoja, potrebno je u narednom periodu donošenje sektorskih politika. Takođe potrebno je podsticanje kretanje kapitala ka strateškim sektorima;
.
207
• Iskoristiti mogućnosti za otvaranje inkubacionih centara, dati potporu u otvaranju malih i srednjih preduzeća, razvoju usluga i formiranje mreže klastera, uz izbjegavanje industrije koja zagađuje;
• Otvoriti proces infrastrukturnog opremanja jednog broja lokacija za izgradnju malih i srednjih preduzeća uz pružanje stručnih usluga ovim preduzećima, te smanjiti razliku između ruralnih i urbanih područja Kantona;
• Tržišno, tehnološko, kadrovsko i organizaciono restruktuiranje privrede i izvozno orijentisano gospodarstvo uz promjenu tehnološke osnovice i nove investicije.
U politici zapošljavanja s obzirom na vrlo izražen problem nezaposlenosti potreban je:
• proces prekvalifikacije, sticanje novih znanja, te permanentno obrazovanje, • program za samozapošljavanje, • mjere za podsticanje zaposlenosti, posebno u privatnom sektoru. Za prvi srednjoročni peiod provođenja Prostornog plana Kantona Sarajevo za perod 2003. do 2023. godina Vlada Kantona Sarajevo je donijela Program javnih investicija za 2006-2008. godinu. U narednom periodu će:
• Kontinuirano raditi na stvaranju poslovnog ambijenta i povoljne investicione klime, koja će jačati konkurentsku poziciju Kantona u regionalnom prostoru;
• Osiguravati povezanost javnih investicija sa sektorskim politikama; • Pronalaziti nove izvore finansiranja razvojnih projekata-investicija; • Razviti novi vid privatnog investiranja u objekte društvene infrastrukture kroz Javno-
Privatno-Partnerstvo (JPP) gdje država propisuje standarde i pravila, kontroliše kvalitet, daje koncesiju (BOT ili PFI model), garantira popunjenost kapaciteta. Država plaća godišnju najamninu ili prepušta naplatu privatnom sektoru. Investicija je privatna, ulaganje ne tereti budžet države, te budžeti postaju sposobni za ulagenje i u sektore koji koji ne bi došli na red bez ovog pristupa. Važeći zakoni (građenje, koncesija, najam objekata) omogućavaju primjenu ovog vida investiranja;
• Poreskom politikom i mjerama stimulisati mobilinost privatnog kapitala. Podržati efikasnost poreskog sistema i finansijskog sektora reformom direktnog oporezivanja. U toku je proces usaglašavanja poreza na dobit, te ako se usvoji jedinstvena stopa od 15% bila bi stimulativna (konkurentna) za inostrane ulagače. Podstakle bi se nove investicije koje bi dovele do pozitivnog uticaja na razvoj privrede i rast zaposlenosti, s smanjilo bi se i učešće sive ekonomije u bruto domaćem proizvodu. Strani ulagači imaju ista prava i obaveze kao i rezidenti Bosne i Hercegovine. 3.4.2. Mjere za provođenje zemljišne politike
Član 131.
Razvojni koncept novog sistema i zemljišne politike ima nekoliko osnovnih pravaca: - nužno je hitno pristupiti redefinisanju osnovnih postavki zemljišne politike i
promjenama zakonskih elemenata i općinskih politika i odluka pokušavajući izvući maksimum pogodnosti i domaćinskog gazdovanja iz aktuelnih socio-ekonomskih, pravno-zakonodavnih i tehničko-tehnoloških i kulturno-istorijskih uslova. Takođe je potrebno povećati efikasnost poslovanja svih struktura od lokalne samouprave koju
.
208
čine politička vlast u okviru općina, ali i Kantona, potom stručne službe u okviru Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo i struke usmjerene na izgradnju i održavanje tehničke infrastrukture i izgrađenih fondova u okviru komunalnih preduzeća,
- neophodno je odmah pristupiti pripremi tržišnih modela gazdovanja svim resursima Kantona Sarajevo, posebno ukupnog prostora i građevinskog zemljišta koristeći teorijsku pripremu, organizacionu, materijalnu, finansijsku, institucionalnu, pravnu i svaku drugu, kako bi se što bezbolnije preorijentisali na novi tržišni sistem razmišljanja i gazdovanja resursima, gdje će građevinsko zemljište i infrastruktura postati stimulans razvoja općina i Kantona Sarajevo,
- neophodno je preko svih masmedija i raznih oblika komunikacija razvijati svijest građana o neophodnim promjenama proteklog društveno ekonomskog sistema ka novom, tržišnom sistemu (npr. socijalne tržišne privrede nordijskog i srednjoevropskog tipa) sa sinergijom održivog razvoja, javnog sektora i privatne svojine, ali i zadružnim i drugim oblicima organizacije rada i menadžmenta. Cilj je povećati kvalitet života i zadovoljenje ljudskih potreba.
Mjere za provođenje zemljišne politike su:
• redefinisanje zemljišne politke, • uspostavljanje tržišnog koncepta i strategije gazdovanja građevinskim zemljištem, • upoznavanje stručnjaka i javnosti sa suštinom tržišnog gazdovanja građevinskim
zemljištem i tehničkom infrastrukturom, tj. nekretninama u cjelini, • mogućnost zasnivanja tržišta građevinskog zemljišta i tehničke infrastrukture, • utvrđivanje realne tržišne vrijednosti zemljišta, grupe lokacija, i samih parcela, čime
će se sve više afirmisati pravi tržišni odnos u ovoj značajnoj oblasti i afirmisati optimalno uređivanje, raspodjela i eksploatacija građevinskog zemljišta,
• afirmacijom tržišta građevinskog zemljišta, te realnih cijena svih instrumenata zemljišne politike uspostaviće se u Kantonu veća pokretljivost sadržaja na parcelama, posebno u centralnim dijelovima općina i u centru Grada, kao preduslov efikasne urbane ekonomije,
• izmještati necentralne sadržaje iz središta Sarajeva, te omogućaiti profitabilnim, kvalitetnijim, uspješnijim sadržajima da oplemene centre svojom robom i uslugama,
• promjene namjena tj. sadržaja u centrima osnovna je pretpostavka uspješnih ekonomija, posebno kada se ima u vidu značaj Kantona Sarajevo za cijelu Bosnu i Hercegovinu,
• osnovni cilj svih planova, pa i Prostornog plana Kantona je da uvedu red u prostor, obezbijede koridori za tehničku i prostori za socijalnu infrastrukturu, te da se utvrde pravila građenja i korišćenja fiksnih fondova zemljišta, tehničke infrastrukture i objekata,
• nekretnine, tj. fiksni fondovi zemljišta, tehničke infrastrukture i objekata, kao najveće izgrađeno nacionalno bogatstvo moraju biti zasnovane na efikasnim tržišnim uslovima, sa svim elementima koje to tržište nemeće, ali ipak na osnovnim principima ponude i tražnje,
• karakteristike samog građevinskog zemljišta, tehničke infrastrukture i stambenih, poslovnih i proizvodnih objekata nameću potrebe posebnih uslova za situiranje tržišta u ovoj oblasti, što se reflektuje u neophodnosti državne intervencije, ali samo u doziranom i posebnom obliku,
• vrlo su bitne agencije za uređivanje nekretnina, koje najčešće začinje lokalna samouprava, pa sa privatnim kapitalom uređuje pojedine dijelove naselja, te ih postepeno prepušta efikasnijem, privatnom sektoru, kada prethodno obezbijedi planski red u tom prostoru, te kada se formiraju realne cijene parcela i kada lokalna zajednica
.
209
povrati svoja uložena sredstva sa dijelom profita i rente. Na bazi tih oplemenjenih sredstava lokalna samouprava pristupa uređenju drugih lokacija i opet sa privatnim kapitalom i efikasnošću oplemenjuje ovaj prostor, koji se postepeno prepušta daljem uređenju i izgradnji, da bi lokalna samouprava tj. njena opunomoćena preduzeća začela novo uređivanje na uvijek nedovoljno uređenom gradskom prostoru,
• afirmacija tržišta građevinskog zemljišta i uvođenje ekonomskih odnosa u oblast zemljišta, nekretnina tj. fiksnih fondova u Kantonu Sarajevo biće stimulans i drugim kantonima u Bosni i Hercegovini da ubrzanije primjenjuju tržišne principe u poslovanju u ovoj oblasti,
• izrada godišnjeg i višegodišnjeg Programa uređenja zemljišta i komunlne izgradnje, doprinijeće da se u ovom, ali i drugim prostornim i urbanim planovima Program afirmiše kao noseći instrument implementacije svih planskih akata, i to konkretno ne samo na bazi realnih potreba, već na osnovu stvarnih materijalnih, finansijskih, lokacionih, organizacionih i drugih mogućnosti, zapravo kao sinteza potreba i stvarnih mogućnosti područja.
Renta je poseban stimulans svim učesnicima u planiranju, izgradnji i korištenju ljudskih naselja da, rukovođeni mogućnostima zahvatanja dijela rente, traže i koriste najpovoljnije lokacije tj. parcele za svoje djelatnosti. Tako, dio rente ne pripada samo vlasniku parcele, već i svim onim koji tu grade, ili zakupljuju objekat ili dio objekta. Takođe, jedan od bazičnih ekonomskih principa je da se jednom plaćena cijena za neku robu ili uslugu, ne može ponovo naplaćivati. U ovom slučaju to je posebno bitno, pošto se renta zahvata konkretnim instrumentima i to:
1. Apsolutna renta AR, koja se zahvata na bazi apsolutnog prava svojine na konkretnoj
parceli, naplaćuje se od investitora kroz naknadu za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište, tj. novi instrument koji tržište afirmiše, a to je zakupna cijena dodijeljenog zemljišta,
2. Diferencijalna renta DR-1a nastala na bazi prirodnih pogodnosti parcele za građenje pripada samo konkretnoj parceli i naplaćuje se kroz naknadu za uređenje građevinskog zemljišta, ali dijelom i ostale instrumente,
3. Diferencijalna renta DR-1b nastala na bazi položaja parcele u odnosu na gradski centar i urbane sadržaje (položajna renta), kao najizraženiji oblik rente koji u sebi sadrži brojna ulaganja od nastanka naselja, sadržana je i naplaćuje se djelimično prilikom dodjele zemljišta kroz naknadu za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište, tj. zakupnu cijenu zemljišta, a kasnije prvenstveno kroz naknadu za korištenje ukupnog građevinskog zemljišta,
4. Diferencijalna renta DR-2 nastala na bazi dodatnog ulaganja kapitala na uređenju konkretne lokacije tj. parcele, sastavni je dio naknade za uređenje građevinskog zemljišta i plaća je investitor prilikom dobijanja odobrenja za građenje,
5. Monopolska renta MR kao poseban instrument za eksluzivnost lokacije naplaćuje se, kao i ostali oblici rente, naknadom za dodijeljeno zemljište, tj. kroz zakupnu cijenu zemljišta, ali i kroz naknadu za korištenje ukupnog građevinskog zemljišta i navedene poreske instrumente vezane za imovinu.
Renta se tako iskazuje kao vrlo složen, relativno skriven i mnogoznačan element tržišta građevinskog zemljišta koja u sebi sadrži brojna vjekovna ulaganja u konkretno naselje, sa svim njegovim prednostima i složenostima. Pošto je grad, kao najveći domet ljudskog stvaralaštva, tako atraktivan da sve više privlači stanovništvo i kapital sa šireg gravitacionog područja, tu se slivaju osim stanovnika i brojni
.
210
ekonomski i drugi razvojni tokovi, te se i renta multiplikuje sa svim tim dodajnim elementima. Tako svi oblici rente oplemenjuju gradsko tkivo i čine ga sve privlačnijim za čitavo široko razgranato gravitaciono područje. Osnovni ekonomski principi – efikasnost (na bazi neprikosnovenog privatnog interesa) i pravednost (na bazi, ne samo humanosti, već i efikasnosti i potrebe sigurnosti) upućuju da je građevinsko zemljište sa tehničkom infrastrukturom, ali i objektima svih namjena, područje gdje se sublimiraju svi oblici rente kroz cijenu lokacija, sve do pojedinačnih parcela. Zato je neophodno, ne samo upoznati se sa svim pojavnim oblicima rente koji definišu cijenu zemljišta, već i sa brojnim karakteristikama i elmentima nekretnina, koji utiču na ovo najsloženije tržište i najinteresantniji dio ukupnog socio-ekonomskog života. 3.4.3. Obaveze u pogledu planiranja uređenja prostora
I Prostorni plana Kantona Sarajevo
Član 132. Određuje se etapnost Prostornog plana Kantona Sarajevo: I etapa je nakon izrade i verifikovanja preostalih studija za potrebe Prostornog plana
Kantona Sarajevo (Nova istraživanja koja će se finansirati iz sredstava Kredita Svjetske banke: GIS prostornog planiranja: Izrada digitalnog modela terena Kantona Sarajevo; Studija "Strategijska procjena okoliša"; Studija "Perspektive razvoja komunikacija i veza na području Kantona Sarajevo"; GIS prostornog planiranja: Nabavka opreme, softvera i edukacija; Studija "Stabilnost terena Kantona Sarajevo"; Studija "Optimizacija energetske opskrbe Kantona Sarajevo"; Studija "Funkcije centraliteta glavnog grada države" - II faza; Studija "Kulturno-historijsko i prirodno nasljeđe Kantona Sarajevo"; Studija privrednih djelatnosti - II faza, unutar koje će se uključiti ekspertize: Perspektive razvoja poljoprivrede u Kantonu Sarajevo, Zaštita, korištenje i unaprijeđenje šuma i šumskog zemljišta u Kantonu Sarajevo, Značaj vodnih potencijala (resursa) u Kantonu Sarajevo i Uzgoj, zaštita i unaprijeđenje divljači u Kantonu Sarajevo; Studija stanovanja i stambena izgradnja u Kantonu Sarajevo-sociološka studija; Studija ranjivosti prostora i Monitoring urbanog razvoja,
II etapa nakon objavljivanja zvaničnih rezultata Popisa stanovništva, povremene izmjene i dopune Prostornog plana u zavisnosti od rezultata iz Izvještaja
stanja u prostoru, i usklađivanje Prostornog plana sa Prostornim planom Federacije BiH.
II Područje posebnih obilježja od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine
Član 133.
Za područje prirodnih obilježja Igman, Bjelašnica, Treskavica i Rakitnica – uzeti učešće u prcesu pripreme, izrade i donošenja Prostornog plana za ovo područje. III Metropolitansko područje Sarajevo
Član 134. U postupku pripreme i izrade prostorno-planskih dokumenata Federacije Bosne i Hercegovine, susjednih kantona, susjednog područja manjeg entiteta uzeti učešće u cilju osiguravanja metropolitanskog karaktera grada Sarajeva.
.
211
IV Područje posebnih obilježja Kantona Sarajevo
Član 135. Za područja posebnih obilježja Kantona Sarajevo izraditi prostorne planove područja posebnih obilježja:
- Spomenik prirode: Skakavac, Vrelo Bosne, - Zaštićeni pejsaž: Bentbaša, Bijambare, Čemerska planina, Podlipnik, Debelo brdo, dio
Ozren, dio Zvijezda, dio Trebević, dio Jahorina, - Prirodni rezervat: Rakitnica, Misoča, - Posebna obilježja: Park šuma sa memorijalnim kompleksom Žuč, - Područja posebnih namjena (Vojska BiH,....).
V Usklađivanje dokumenata prostornog uređenja
Član 136.
Za urbana područja potrebno je izraditi ili izvršiti reviziju sljedećih prostorno-planskih dokumenata:
• Urbanistički plan urbanog područja Sarajevo (Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilidža i Vogošća) radi usklađivanja sa Prostornim planom Kantona Sarajevo,
• Urbanistički plan za urbano područje Ilijaš radi usklađivanja sa Prostornim planom Kantona Sarajevo,
• Urbanistički plan za urbana područja Hadžići i Trnovo. Izrada novih urbanističkih planova.
Donošenjem urbanističkih planova iz prethodnog stava utvrdiće se obaveza izrade i usklađivanja provedbenih planova. Provedbeni planovi
Član 137. Na području Kantona Sarajevo potrebno je izvršiti:
- reviziju provedbenih planova radi usklađivanja sa Prostornim planom Kantona Sarajevo, odnosno novoizrađenim ili revidovanim urbanističkim planovima,
- izradu novih provedbenih planova, - po potrebi izradu planova za izgradnju i sanaciju. - Donijeti podzakonske akte (pravilnike) o urbanom mobilijaru i aspekt materijala i boja
na fasadama građevina u Kantonu Sarajevo
3.4.4. Jačanje infrastrukture provođenja Prostornog plana
Član 138. Provođenje Prostornog plana se vrši kroz faze:
monitoring (sistem praćenja aktivnosti, kvaliteta života građana, uticaja na okolinu),
screening (ekspertske analize) i scoping (analize i odluke odgovornih tijela).
Monitoring vrše Zavod za planiranje razvoja Kantona i Zavod za statistiku Kantona.
.
212
Screening vrši takođe Zavod za planiranje razvoja Kantona uz podršku savjetodavnih radnih tijela. Na bazi podloga Zavoda za planiranje razvoja Kantona i ocjena i prijedloga Savjetodavnog strateškog odbora, Scoping vrši Vlada Kantona
3.4.5. Obaveza izrade izvještaja o stanju u prostoru
Član 139.
Izraditi će se izvještaji o stanju u prostoru na temalju monitoringa za najmanje dvogodišnji period na osnovu kojeg će se izraditi i donijeti program mjera za unaprijeđenje stanja u prostoru, a prije svega, potrebe izrade novih, odnosno izmjena i dopuna postojećih dokumenata, novih istraživanja za pojedina područja i lokalitete, te primjenu posebnih razvojnih i drugih mjera za ta područja Kantona Sarajevo, kao što su:
- preduprijeđivanje nezakonitog građenja, - usaglašavanje ili izrada nove zakonske regulative relevantne za prostorno uređenje, - uvođenje monitoringa o stanju prostornog uređenja radi praćenja pojava i procesa u
prostoru, - izradu sanacionih programa.
Član 140.
Donošenjem ovog Prostornog plana prestaje važenje Prostornog plana grada Sarajeva za period od 1986. do 2000. odnosno 2015. godine („Službene novine grada Sarajeva“, broj 7/86) i Izmjene i dopune ovog Plana („Službene novine grada Sarajeva“, broj 6/91).
Član 141.
Ova odluka stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Kantona Sarajevo. Broj: Datum,
Predsjedavajuća Skupštine Kantona Sarajevo Meliha Alić
.
213
NOSILAC PRIPREME: VLADA KANTONA SARAJEVO PREMIJER : Mr. Denis Zvizdić MINISTARSTVA VLADE KANTONA: MINISTRI Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Zlatko PetrovićMinistarstvo privrede Mr. Abid ŠarićMinistarstvo prometa i komunikacija Ljiljana SakićMinistarstvo obrazovanja i nauke Doc.dr. Emir TurkušićMinistarstvo kulture i sporta Ivica ŠarićMinistarstvo zdravstva Prof.dr. Zehra DizdarevićMinistarstvo finansija Aida HaverićMinistarstvo stambenih poslova Samir SilajdžićMinistarstvo za boračka pitanja Mr. Hajriz BečirovićMinistarstvo za rad, soc. politiku, raseljena lica i izbjeglice Hajrudin IbrahimovićMinistarstvo pravde i uprave Zlatko Mesić Ministarstvo unutrašnjih poslova Sulejman Bajrić Savjetnik Premijera Čedomir Lukić, dipl.ing.arh. SAVJET PROSTORNOG PLANA:
PREDSJEDNIK: Prof . dr. Muhamed HamidovićČLANOVI SAVJETA: Prof. Dr. Boris Tihi Prof. Dr. Faruk Mekić Prof. Dr. Vladimir Beus Prof. Dr. Aleksandar Knežević Prof. Dr. Šefkija Čekić Prof. Dr. Zlatko Đikić Prof .Dr. Miloš Trifković Prof. Dr. Sead Dizdarević Prof. Dr. Dragoljub Stojanov Prof. Dr. Muhamed Zlatar Prof. Dr. Vlasta-Jelena Žuljić Prof. Dr. Midhat Aganović Prof. Dr. Alija Lekić Doc. Dr. Jasmina Osmanković Igor Grozdanić, dipl. ing.arh. Srebrenka Berberović, dipl.ing.arh. Hasna Pašić, dipl.ing.arh. Prof. Dr.Ilijas Bošnjović Mr. Esad Bukalo Akademik Božidar Matić Edin Jenčiragić, dipl.ing.arh., sekretar Mandžo Rešad , dipl. ing.arh. tehnički sekretar
.
214
NOSILAC IZRADE: ZAVOD ZA PLANIRANJE RAZVOJA KANTONA SARAJEVO
DIREKTOR: Said Jamaković, dipl.ing.arh. VODITELJ PROSTORNOG PLANA: Veljko Galić, dipl.ing.arh. IZRADA KONCEPTA I SINTEZE: Said Jamaković dipl.ing.arh. Veljko Galić, dipl.ing.arh. Mr. Maida Fetahagić Gordana Memišević, dipl.ecc. UŽI TIM: Zlatko Bursać, dipl.ing.arh. Muhamed Čaršimamović , dipl. ing. građ. Mr. Fahrudin Đuzo Mr. Maida Fetahagić Edin Jenčiragić, dipl.ing.arh. Vlado Levašev, dipl.ing.arh. Ema Ruždić dipl.ing.arh. ŠIRI TIM, IZRADA PO OBLASTIMA: PRIRODNI IZVORI I USLOVI: Muhamed Đozić, prof.geografije
Gordana Memišević, dipl.ecc.Emina Kašmo, dipl.ecc.
STANOVNIŠTVO I NASELJA:
Benin Lizde, IT
Ljiljana Misirača, dipl.ecc.Samira Zubović, dipl.ing.arh.
PRIVREDNI RAZVOJ:
Ermina Ćatić,dip.ecc.Azemina Bijedić, dipl.ing arh.
STANOVANJE I STAMBENA IZGRADNJA:
Dubravka Šabić, dipl.ing.arh.Zinaida Hrustić, dipl.ing.arh.
Nataša Pelja, dipl.ing arh.
KOMERCIJALNE I DRUŠTVENE DJELATNOSTI:
Dubravka Šabić, dipl.ing.arh.Azra Zečević, dipl.ing.arh.
Dženita Šehović, dipl.ing.arh. POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO: Hatidža Sirbubalo, dipl.biolog KULTURNO-HISTORIJSKO I PRIRODNO NASLIJEĐE:
Emina Mulabegović, dipl.ing.arh.Ismet Krzović, dipl.ing arh.
TURIZAM, SPORT I REKREACIJA: Aida Halilagić, dipl.ing.arh.
.
215
SAOBRAĆAJI VEZE: Hajrudin Omerbegović, dipl.ing.saobr. VODOSNABDIJEVANJE: Branko Badovinac, dipl.ing.građ. Nada Dusparić, dipl.ing.građ. Đurđica Lonac- Mikulec, dipl.ing.građ. Meliha Jerlagić, dipl.ing. građ. ENERGETIKA: Jasmina Ćatić, dipl. ing. maš. Abdulah Kurspahic, dipl.ing.maš.
Ermin Šeta, dipl.ing.el.Fadila Cviko, el.tehn.
OKOLIŠ I RANJIVOST PROSTORA: Fikret Jakupović, dipl.ing.šum. UGROŽENOST PODRUČJA, KOMUNALNI OBJEKTI I POVRŠINE: Midhat Zametica, dipl.ing.arh. ODLUKA O PROVOĐENJU PROSTORNOG PLANA:
Asim Ajanović, dipl. pravnikEmina Beho, dipl.ing.građ.
Adnan Šabeta, geod.tehn. Arijana Zulčić, geod.tehn.
Mr. Fahrudin Đuzo
KOMUNIKACIJE SA JAVNOŠĆU: Mirna Kalamujić, dipl.psiholog KOORDINACIJA SEKTORSKIH NAMJENA POVRŠINA: Rasim Mujkić, dipl.ecc. ANALITIČKO-KARTOGRAFSKA OBRADA:
KOORDINACIJA: Mr. Fahrudin Đuzo TIM: Mr. Jasmin Taletović Muhamed Đozić, prof.geografije Adnan Šabeta, geod.tehn. Arijana Zulčić, geod.tehn. Gordana Memišević, dipl.ecc.
Hajrudin Omerbegović, dipl.ing.saobr. Haris Heljić, dipl.ecc. TEHNIČKA OBRADA I PRIPREMA: TEKST: Sedika Drinjak, stenodaktilograf LEKTOR: Hajrija Mehmedagić, dipl.prof.sociolog Mirna Kalamujić, dipl.psiholog
.
216
ŠTAMPA: Emir Hajdarević, el.tehn. Edin Trgo, el.tehn. Ibrahim Beganović, saobr.tehn.
.
217
Sadržaj A Tekstualni dio 1. Ciljevi prostornog razvoja 2 1.1. Opći ciljevi 2 1.2. Posebni ciljevi 4 2. Projekcija prostornog razvoja i prostorni sistemi 6 2.1. Prirodni izvori i uslovi 6 2.2. Stanovništvo i naselja 10 2.2.1. Stanovništvo 10 2.2.2. Mreža i sistem naselja 12 2.3. Privreda 15 2.3.1. Razvoj privrede i osnovni faktori razvoja 15 2.3.2. Prostorni razmještaj 18 2.4. Stanovanje i stambena izgradnja 21 2.5. Društvena infrastruktura 24 2.5.1. Društvene djelatnosti 25 2.5.2. Komercijalne djelatnosti 29 2.6. Poljoprivredna zemljišta 30 2.7. Šume i šumska zemljišta 32 2.8. Posebno zaštićeni prostori 34 2.8.1. Zaštićena prirodna područja 34 2.8.2. Područja kulturno-historijskog nasljeđa 38 2.8.3. Područja za turizam, rekreaciju, klimatska i banjska lječilišta 42 2.8.4. Ugrožena područja (klizišta, minska polja) 42 2.8.5. Područja posebne namjene i područja planirana za daljnji razvoj 43 2.9. Turizam, sport i rekreacija 43 2.9.1. Turizam 43 2.9.2. Sport i rekreacija 46 2.10. Saobraćaj i veze 48 2.10.1. Mreža cesta i ulica 49 2.10.2. Javni prevoz putnika 50 2.10.3. Željeznički saobraćaj 51 2.10.4. Vazdušni saobraćaj 52 2.10.5. Pješački i biciklistički saobraćaj 54 2.10.6. Veze 54 2.11. Vode, vodne površine i vodna infrastruktura 56
2.11.1. Snabdijevanje vodom za piće 56 2.11.2. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda 59 2.11.3. Uređenje vodotoka i zaštita kvaliteta i kvantiteta površinskih voda60 2.11.4. Iskorištenje vodnih snaga 61
2.12. Energetika – proizvodnja i prijenos energije 61 2.12.1. Energetske potrebe i nivoi potrošnje 62 2.12.2. Razvoj elektroenergetskog sistema 64 2.12.3. Razvoj gasnog sistema 64 2.12.4. Razvoj centralnog toplifikacionog sistema 65 2.12.5. Tečna goriva 66
.
218
2.12.6. Čvrsta goriva 66 2.13. Zaštita i unaprijeđenje okoliša 66 2.14. Zaštita stanovništva i dobara 67 2.14.1. Minska polja 67 2.14.2. Ugroženost područja 67 2.15. Komunalni objekti i površine 68 2.15.1. Komunalna higijena 68 2.15.2. Pijace i tržnice 69 2.15.3. Groblja 69 2.16. Bilans površina 69 3. Odluka o provođenju Prostornog plana 70
3.1. Granice 71 3.1.1. Granice obuhvata Prostornog plana 71 3.1.2. Granice urbanih područja 77 3.2. Granice građevinskog zemljišta vanurbanih područja 86
3.3. Urbanističko-tehnički i drugi uslovi za izdavanje urbanističke saglasnosti na područjima za koja nije utvrđena obaveza donošenja provedbenih planova 181 3.3.1. Stabilnost terena 181 3.3.2. Režimi građenja 182 3.3.3. Odnos prema postojećim građevinama 182 3.3.4. Kuće za odmor i naselja za seoski turizam 182 3.3.5. Gospodarske i pomoćne građevine 183
3.3.6. Uslovi za izdavanje urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje – režim građenja trećeg i četvrtog stepena 184
3.3.7. Utvrđivanje osnosa za građevine od značaja za državu BiH, Federaciju i Kanton 185
3.3.8. Uslovi smještaja privrednih sadržaja u prostoru 185 3.3.9. Uslovi smještaja društvene infrastrukture u prostoru 187 3.2.10. Poljoprivredna zemljišta 190 3.3.11. Šume i šumska zemljišta 190
3.3.12. Mjere očuvanja zaštićenih područja i kulturno-historijskog nasljeđa 191
3.3.13. Turizam 192 3.3.14. Uslovi korištenja prostora na zaštitnim infrastrukturnim
pojasevima i zonama i zaštićenim područjima 193 3.3.15. Komunalna higijena/prikupljanje, uklanjanje i deponovanje
otpada 200 3.3.16. Mjere spriječavanja nepovoljnih uticaja na okoliš 202 3.3.17. Mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih
i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja 205
3.4. Program mjera prostornog uređenja i aktivnosti za provođenje plana 206 3.4.1. Mjere ekonomske politike 206 3.4.2. Mjere za provođenje zemljišne politike 207 3.4.3. Obaveze u pogledu planiranja uređenja prostora 209 3.4.4. Jačanje infrastrukture provođenja Prostornog plana 211 3.4.5. Obaveza izrade izvještaja o stanju u prostoru 211
.
219
B Grafički dio 220 01 Izvod iz važećeg Prostornog plana šireg područja 02 Sintezni prikaz stanja prostornog uređenja
1. Prirodni izvori i uslovi i mineralna nalazišta 2. Sistem i mreža naselja 3. Privreda – razmještaj zona rada 4. Stanovanje i stambena izgradnja 5. Društvene djelatnosti – infrastruktura 6. Poljoprivredna zemljišta 7. Šume i šumska zemljišta 8. Kulturno-historijsko i prirodno nasljeđe 9. Sport, turizam i rekreacija 10. Saobraćaj i veze 11. Vode, vodne površine i vodna infrastruktura 12. Energetika – proizvodnja i prijenos energije 13. Zaštita i unaprijeđenje okoliša 14. Zaštita stanovništva i dobara 15. Komunalni objekti i površine 16. Sintezna projekcija 17. Urbana područja, građevinska zemljišta urbanog i vanurbanog područja sa
oznakama režima građenja
.
220
B Grafički dio
.
221
01 Izvod iz važećeg Prostornog plana šireg područja
02 Sintezni prikaz stanja prostornog uređenja
1. Prirodni izvori i uslovi i mineralna nalazišta 2. Sistem i mreža naselja 3. Privreda – razmještaj zona rada 4. Stanovanje i stambena izgradnja 5. Društvene djelatnosti – infrastruktura 6. Poljoprivredna zemljišta 7. Šume i šumska zemljišta 8. Kulturno-historijsko i prirodno nasljeđe 9. Sport, turizam i rekreacija 10. Saobraćaj i veze 11. Vode, vodne površine i vodna infrastruktura 12. Energetika – proizvodnja i prijenos energije 13. Zaštita i unaprijeđenje okoliša 14. Zaštita stanovništva i dobara 15. Komunalni objekti i površine 16. Sintezna projekcija 17. Urbana područja, građevinska zemljišta urbanog i vanurbanog područja sa
oznakama režima građenja
