Prostorni informacijski sustavi · 2018-08-28 · logičkog interpretiranja prostora koji nas okružuje. 3. Mogućnost interdisciplinarnog odlučivanja – GIS se može primijeniti

Petar Hršak Geodetska škola Armando Slaviček, prof.

0

Prostorni informacijski sustavi

ZAVRŠNI STRUČNI RAD

Petar Hršak 4.C Ulica kneza Domagoja 16, Zagreb

Izrada GIS sustava namijenjenog povezivanju položajnih podataka i baze podataka u cjelinu.

Anketa: „Percepcija geodezije u društvu“

Mentor: prof. Armando Slaviček

Geodetska škola, Avenija Većeslava Holjevca 15, 10 000 Zagreb

Zagreb, 2017.


Sadržaj Općenito o Autodesk-u

Autodesk, Inc.

AutoCAD

AutoCAD Map

GIS

Primjeri GIS-a u svakodnevnom životu

Povijest GIS-a2

Detaljnije o GIS-u

Prednosti GIS-a

Nedostatci GIS-a4

Postupci u GIS-u

Analogni plan

Digitalizacija analognih planova

Skeniranje

Skener7

Georeferenciranje

Vektorizacija

Postupak u ovom radu

Čišćenje crteža


Izrada topologije

Postupak izrade topologije

Izrada baze podataka


Povezivanje grafičkog dijela s vanjskom bazom podataka

Topology thematic query

Postupak

Izvori:

KARTE


Općenito o Autodesk-u1 Autodesk, Inc. je multinacionalna tvrtka za proizvodnju softvera za 2D i 3D dizajniranje koji

se koristi u arhitekturi, inženjerstvu, građevini i geodeziji. Autodesk je osnovao 1982. John

Walker, a sjedište korporacije je u gradu San Rafael u Kaliforniji, SAD.

AutoCAD je najpoznatiji proizvod tvrtke Autodesk kao i najpoznatiji CAD proizvod općenito.

CAD (Computer Aided Design) je računalni program koji omogućuje lako dizajniranje i crtanje

raznovrsnih preciznih nacrta u koordinatnom sustavu.

AutoCAD Map AutoCAD Map je specijalizirana verzija AutoCAD-a za projektiranje u dvije dimenzije (2D). Ima

ugrađene alate za provođenje topologija i povezivanje s vanjskom bazom podataka te laku

izradu tematskih karata te ju zato najviše koristimo.

Osnovno AutoCAD Map sučelje ('Map Classic Workspace') se sastoji od prostora za

modeliranje ('Drawing Window'), komandne trake ('Command Bar'), trake stanja ('Status Bar'),

podatkovno okno ('Task Pane') i pomičnih alatnih traka ('Tool Bars').

1 AutoCAD Wikipedija - https://en.wikipedia.org/wiki/AutoCAD

https://en.wikipedia.org/wiki/AutoCAD


GIS2 GIS, tj. geoinfromacijski sustav, (engl. geographic information system) je skup povezanih

objekata i aktivnosti koji svojim međuodnosima služe zajedničkoj namjeni.

GIS je sustav koji povezuje prostorne podatke sa slikovnom datotekom. Postoji još mnogo definicija

GIS-a no većina njih nedovoljno ističe interdisciplinarnost tog sustava i njegovu široku primjenu i

namjenu u obradi prostornih podataka.

Primjeri GIS-a u svakodnevnom životu

1. GPS navigatori – uređaji za geopozicioniranje uporabom satelita.

2. Google Maps – nudi satelitske snimke, karte ulica, 360° panoramski pogled na ulice (Street

View-9, prometne uvijete u realnom vremenu (Google Traffic) i planiranje rute za putovanje

pješice, autom, biciklom ili javnim prijevozom.

3. Google Earth – omogućuje virtualni 3D prikaz zemljine površine, svemira i mora. Prikaz je

stvoren od mnogo različitih spojenih satelitskih slika.

4. ViaMichelin – digitalni putni asistent za cestovni promet po Europi.

5. Njuškalo oglasi – portal za ponudu, potražnju, iznajmljivanje, unajmljivanje i zamjenu stvari i

nekretnina.

6. Portal grada Zagreba – karta koja objedinjuje slojeve GUP-a, prostornih jedinica, škola, vrtića,

lokacija za skladištenje otpada do arheoloških i povijesnih cjelina.

7. DGU Geoportal – središnje mjesto pristupa prostornim jedinicama Državne geodetske uprave

te jedan od temeljnih elemenata Nacionalne infrastrukture prostornih podataka.

8. ARKOD – nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe

poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj.

9. HCR MISportal – web portal HCR-a kojim je omogućen uvid u stanje minski sumnjivih područja

u Republici Hrvatskoj.

2Uvod u GIS, Dražen Tutić, Nada Vučetić i Miljenko Lapaine -

http://www.kartografija.hr/old_hkd/obrazovanje/prirucnici/Uvod_u_GIS.pdf



Povijest GIS-a2

Koncept GIS-a nije nov, jer je geografima poznat već preko 150 godina. Prvi zabilježeni primjer primjene

takvog koncepta datira iz 1854. godine kada je u Londonu dr. John Snow je pronašao položaj žarišta

kolere ucrtavajući položaje smrtnih slučajeva i povezujući te informacije s položajem izvora vode. Tako

je dr. Snow ustanovio koncentraciju od nekih 500 slučajeva unutar radijusa nekoliko stotina metara

oko jedne javne pumpe za vodu u Broad Street-u u Soho-u. Uvjerivši se da je pumpa bila na izvoru

zaraze dao je ukloniti ručku pumpe, a novi slučajevi kolere nisu dijagnosticirani u toj ulici (link). U

mnogim izvorima ovo se otkriće dr. Snowa spominje kao začetak epidemiologije, ali i kao najranije

zabilježeno povezivanje grafičkih i atributnih podataka (GIS).

Slika: Memorijalna pumpa koja prikazuje

mjesto gdje je stajala originalna pumpa koju je

John Snow otkrio da prenosi koleru.

Slika: karta djela Londona na koju je John Snow ucrtavao zabilježene slučajeve kolere


Godine 1988. nekoliko institucija iz Hrvatske i Slovenije koordiniranih sektorom INA-INFO-a započelo

je rad na GIS-u, a 1994. godine uredbom Vlade RH kroz nacionalni Program razvitka informacijske

infrastrukture za gospodarenje prostorom i okolišem dan je pravni okvir za GIS.

Danas, gotovo svi projekti rabe GIS tehnologiju čime je postignuta cjelovitost i konzistentnost

definiranja sustava gospodarenja prostorom i okolišem u smislu strategije odgovarajuće informacijske

infrastrukture (GEOINFORMACIJSKI SUSTAVI, doc.dr.sc. Dubravko Gajski, dr.sc. Sanja Šamanović).

Detaljnije o GIS-u3 GIS je nastao spajanjem dvaju područja: CAD i baze podataka.

Razvoj računala je omogućio da Roger Tomlinson 1962. godine razvije za kanadsku vladu prvi

operacijski GIS u Ottawi, država Ontario. Prvu primjenu GIS je našao u ruralnom razvoju, koristeći ga

kao tehničku podlogu za određivanje korisnosti zemljišta i mogućeg poljoprivrednog iskorištavanja.

Tomlinson je prvi u potpunosti iskoristio mogućnosti koje je nudilo spajanje baze podataka i grafičkog

prikaza katastarskih planova kanadskih zemljišta.

Prvi primjer komercijalnog GIS-a je ESRI (Environmental Systems Research Institute), tvrtka koju je

osnovao Jack Dangermond 1969. godine. Tvrtka je napravila prvi komercijalni GIS program zvan

ARC/INFO ranih 1980tih. Danas je ESRI je najveća tvrtka koja se bavi razvijanjem GIS programa s

procijenjenom vrijednošću od 3.1 milijarde dolara.

3 GIS History Captioned - https://www.youtube.com/watch?v=3VLGvWEuZxI ; Wikipedija, Jack Dangermond - https://en.wikipedia.org/wiki/Jack_Dangermond

https://www.youtube.com/watch?v=3VLGvWEuZxI

https://en.wikipedia.org/wiki/Jack_Dangermond


Glavne komponente GIS-a su prostorni podaci, softver i hardver, te strategija (donošenje odluka):

Primjena GIS-a u svakojake svrhe našla je i novo područje koje se često naziva Geomatika (Geographical

Information Management/GIM).

Podaci u koji se koriste u GIS-u se dijele u dvije osnovne skupine: prostorni i neprostorni. Prostorni

podaci mogu biti karte, fotografije, adrese i ostali podaci koji su na bilo koji način povezani s određenim

dijelom prostora. Neprostorni podaci mogu biti: dijagrami, slike, financijski podaci i slično. Neprostorni

podaci kad se spoje s prostornim podacima postaju atributi tim prostornim podacima.

Prednosti GIS-a4 1. Vizualizacija prostonih podataka – mogućnost da se velika količina podataka pohranjenih u

računalu prikaže u jednostavnom, slikovitom i čovjeku bliskom obliku.

2. Povezivanje geografskih i atributnih obilježja – GIS pruža mogućnost analize, zaključivanja i

logičkog interpretiranja prostora koji nas okružuje.

3. Mogućnost interdisciplinarnog odlučivanja – GIS se može primijeniti u svim područjima ljudske

djelatnosti povezanih s prostorom, u rješavanju nekog problema GIS može povezati poglede

praktički svih struka relevantnih za taj problem. Taj potencijal je ograničen samo ljudskom

maštom

4 Geoinformacijski sustavi, doc.dr.sc. Dubravko Gajski, dr.sc. Sanja Šamanović


Nedostatci GIS-a4

1. Statičnost – teško rukovanje podacima koji se konstantno mijenjaju, GIS može biti korišten za

rukovanje ograničenim brojem vremenskih slojeva i to za njihovo uspoređivanje, ali u praksi je

analiza stvarnih dinamičkih procesa kompleksna. Sve kvalitetnija integracija GIS-a i objektno-

orijentiranih baza podataka doprinosi smanjenju ili uklanjaju statičnosti sustava.

2. Dugotrajni procesi skupljanja podataka i proizvodnje karata – različiti formati, zatvorenost

ustanova, kronični nedostatak stručnog kadra i zahtjevna pretvorba analognih podataka, sve

to pridonosi dugotrajnom i skupom procesu u GIS-u.

3. Specifična informatička oprema – hardver i softver za cijeli niz aktivnosti: prikupljanje, obradu,

CAD, geokodiranje, analizu.

Postupci u GIS-u5 Postupci u GIS-u najčešće se mogu smatrati jednom od sljedećih radnji:

1. unos podataka

2. spremanje podataka

3. upravljanje podacima

4. analiza podataka

5. ispis rezultata

Unos podataka: prvo je potrebno prikupiti podatke te ih zatim pretvoriti u digitalni oblik. To je najčešće

najzahtjevniji dio posla kod GIS-a i može uzrokovati najveći dio ukupnog troška.

Spremanje podataka: prikupljeni podaci se spremaju u rasterskom i vektorskom obliku. Vektorski oblik

je primjenjiviji jer ga je moguće računalno analizirati, ali zauzima jako puno memorije na računalu pa

se najčešće koristi kombinacija ovih dvaju oblika.

Upravljanje podacima: kako bi se upravljanje podacima činilo što efikasnije potrebno je mudro

pohraniti podatke.

Analiza podataka: kako bi bio od koristi GIS mora moći provoditi široki raspon funkcija za upravljanje i

analizu podataka. Snaga GIS-a leži u integraciji različitih tipova podataka i mogućnosti postavljanja

pitanja “što ako?”.

Analogni plan6

Geodetski plan je nedeformirani prikaz manjeg dijela Zemljine površine i detalja koji se na tom

zemljištu nalaze u određenom mjerilu. Geodetski plan može biti: katastarski, topografski, topografsko-

katastarski, inženjerski, tematski.

Najčešća mjerila analognih planova u Hrvatskoj su 1: 500, 1:1000, 1:2000, 1:2500, 1:5000 te mjerila

starih grafičkom izmjerom izrađenih planova: 1:1440, 1:2880, 1:2904.

5 Završni stručni rad, Biljana Davidović - http://geoskolazg.weebly.com/uploads/1/8/2/5/18250091/b_davidovi%C4%87_2016.pdf 6 Skripta Geodezija 1 za Geodetsku školu - http://www.geoskola.hr/~gsurina/GEODEZIJA_1.pdf

http://geoskolazg.weebly.com/uploads/1/8/2/5/18250091/b_davidovi%C4%87_2016.pdf

http://www.geoskola.hr/~gsurina/GEODEZIJA_1.pdf


Analogni plan se izrađuje tako da se prvo kartira okvir korisnog prostora i koordinatne mreže (najčešće

decimetarska) s najvećom mogućom točnošću. Nakon toga slijedi nanošenje točaka detalja.

Većina katastarskih planova u Hrvatskoj su nastali u 19. stoljeću i od tada su samo nadopunjavani

novim izmjerama. Zbog zastarjelog instrumentarija i metoda mjerenja postaju sve nepregledniji te se

tako pojavila potreba za aktualizaciju planova. To se najbolje može provesti digitalizacijom.

Digitalizacija analognih planova5

Digitalizacija je postupak pretvaranja analognih planova u digitalni oblik. Postupak digitalizacije se

najčešće provodi prvo skeniranjem analognog plana tj. pretvaranjem plana na papiru u rastersku sliku

te vektorizacijom rasterske slike. Skeniranje se mora obaviti kvalitetnim skenerom, najmanje rezolucije

od 500 DPI, što odgovrala slikovnom elemantu od 0.05 mm, odnosno 20 linija na milimetar duljine.

Budući da katastarski planovi imaju najviše 3 boje, crna bijela i crvena, dovoljno je skenirati u 256 boja.

Kod vektorizacije potrebno je da plan zadrži sva svoja svojstva (prostorna određenost, mjerilo?,

geometrijska točnost, značenjska točnost i sadržajna cjelovitost), a to se postiže kvalitetnim i točnim

skeniranjem. Nakon skeniranja potrebno je provesti transformacije i georeferencirati plan, time se plan

smjesti u koordinatni sustav.

Digitalizatori su uređaji koji služe za prijenos točaka sa plana u digitalni sustav. Takvi uređaji rade na

osnovi elektromagnetne indukcije. Elektromagnetna indukcija se događa kada se uz pomoć magnetnog

polja inducira električna struja.

Ploča digitalizatora je ispunjena metalnim zavojnicama kroz koje je provedena struje te se zbog toga

inducira magnetno polje određene jakosti, kada pokazivač prislonimo da određenu točku na ploči on

se ponaša kao vodič u magnetnom polju pa se zbog magnetne indukcije inducira napon na njemu,

ploča registrira mjesto napona a računalo onda odredi položaj točke na planu i sukladno tome njene

koordinate. Ovaj postupak danas se koristi samo kod nadopune postojećih digitalnih planova jer je

prenošenje točke po točke težak i zamoran postupak te otvara mogućnost grubih pogrešaka.


Skeniranje7

Skeniranje je postupak kojim se slika pretvara u oblik pogodan za obradu, pohranu i prijenos

pomoću računala. Kao rezultat skeniranja dobiva se rasterska slika s određenom rezolucijom

izraženom u točkama po palcu (engl. Dots Per Inch, DPI).

Postupak skeniranja

1. Postaviti dokument (plan) unutar ravnala na plohi skenera.

2. Pokrenuti software koji smo dobili sa skenerom.

3. Nakon otvorenog programa, pritisnemo Preview.

Ukoliko želimo cijeli radnu površinu, pritisnemo Scan.

4. Alatom za selektiranje označimo dio dokumenta koji želimo skenirati.

5. Namjestiti postavke skeniranja ovisno o dokumentu koji skeniramo.

6. Odabrati kvalitetu skeniranja. Mjeri se u DPI-ima, a što je taj broj veći, veća je kvaliteta, a

samim time i memorija izlaznog produkta.

7. Pritisnuti Scan.

8. Pojavit će se skenirani dokument, ukoliko nismo zadovoljni s njime , ponovimo postupak. U

protivnom, spremamo dokument „File → Save As…“ te odaberemo format u kojem želimo

spremiti dokument (JPEG, GIF, TIFF, PNG, BMP).

7Skener i skeniranje - (http://racunala.ttf.unizg.hr/files/Skeniranje.pdf)

http://racunala.ttf.unizg.hr/files/Skeniranje.pdf


Skener7

Skener je uređaj kojim se obavlja skeniranje. Tim postupkom dobivamo digitalnu sliku

skenirane slike ili dokumenta na papiru.

Tri su osnovne vrste skenera: ručni, plošni i rotacijski. Ručni se najčešće koriste za skeniranje

crtičnog koda (engl. bar code). Postoje crno-bijeli i u boji, a rezolucija im je do najviše 400 DPI.

Plošni skeneri (engl. flatbed scanner) su najpopularniji, nazivaju se i stolni skeneri. S gornje

strane imaju staklenu plohu na koju se stavlja podložak. Imaju izvor svijetlosti i optički sustav

koji dovodi svijetlost do fotoosjetljivih elemenata koji stvaraju rastersku sliku. Stolnih skenera

ima crno-bijelih i u boji a format im je najčešće A4 ili rjeđe A3, njihova razlučivost je do 1200

DPI, a rabe se najčešće 12 bita po boji. Rotacijski skeneri su najsloženiji i najkvalitetniji

razlučivost im je u rasponu od 2400 do 9600 DPI. Skeniranje se provodi tako da se predložak

lijepi na valjak koji se rotira te se stvara slika okomito na smjer rotacije, zbog toga se na njemu

mogu skenirati samo savitljivi predlošci. Rotacijski skeneri se koriste samo za profesionalna

skeniranja i najčešće predložaka velikih formata.

Georeferenciranje8 Georeferenciranje je pridruživanje geografskih koordinata ili pravokutnih koordinata u

određenoj kartografskoj projekciji pojedinim točkama određenog objekta. Neki autori

smatraju da su georeferenciranje i geokodiranje istoznačnice te da nema razlike između ta dva

procesa.

Georeferenciranje se može obaviti u AutoCAD-u pomoću alata Map Drafting/Tools/Rubber

Sheet. Za ozbiljnije georeferenciranje potrebno je koristiti AutoCAD Raster Design

Vektorizacija

Vektorizacija je drugi stupanj digitalizacije, to je proces kojim pretvaramo rastersku sliku u

vektorski zapis. Rasterski zapis je puno jednostavniji, no njega računalo prepoznaje samo kao

sliku, bez mogućnosti analiziranja sadržaja te slike.

Vektorski zapis je puno složeniji, on je pohranjen u računalu kao skup točaka određenih

vektorima. Time računalo dobiva mogućnost, uvjetno rečeno, razumijevanja zapisa. Iz

8AutoCAD Map u svakodnevnim geodetskim poslovima – Mario Mađer, Baldo Stančić, dipl. ing. geod -

http://www2.geof.unizg.hr/~mmadjer/download/AutoCad%20Map%20-

%20prezentacija.pps

http://www2.geof.unizg.hr/~mmadjer/download/AutoCad%20Map%20-%20prezentacija.pps



vektorskih zapisa računalo može analizirati sadržaj, nažalost takav zapis zahtijeva više prostora

za pohranu.

Postoje 3 načina vektorizacije: ručna (ekranska), poluautomatska i automatska.

Ručna vektorizacija je dugotrajan postupak. Obavlja se tako da se na zaslonu monitora

prikazuje rasterska slika te korisnik mora vektorizirati točku po točku pokazivačem miša

odrediti računalu koji sadržaj sa slike mora pretvoriti u vektor. Ipak, lakši je posao od klasične

digitalizacije na ručnom digitalizatoru jer mogućnost povećanja slike povećava točnost

digitalizacije.

Poluautomatska vektorizacija se obavlja slično kao i ručna. Na zaslonu monitora se prikazuje

rasterska slika, no posebnim računalnim programima se olakšava posao tako što računalo

može odrediti većinu linija na slici i samo vektorizirati, dok stručnjak mora pregledavati tu

vektorizaciju i intervenirati ako računalo dođe do presjecišta linija.

Automatska vektorizacija se obavlja potpuno automatski, specijalizirani računalni programi

omogućavaju potpuno automatsku vektorizaciju bez potrebe ljudske intervencije. Takvi

programi rade tako da analizom rasporeda slikovnih elemenata na rasterskom crtežu

prepoznaju određene objekte i zapisuju ih kao vektore.

Postupak u ovom radu Za izradu ovog rada koristio sam ručnu vektorizaciju.

Kao početni crtež koristio sam SHP datoteku koja je preuzeta sa stranica grada Zagreba, tu

datoteku sam ubacio u AutoCAD i ručno vektorizirao granice četvrti.

Prvo je potrebno na lijevoj strani u „Task Pane“-u kliknuti na Data lijevim klikom miša te

kliknuti na „Connect to Data“.


Nakon toga se otvori dijaloški okvir u kojem treba odabrati mjesto datoteke koju želimo

ubaciti.

Nakon što smo odabrali mjesto datoteke, kliknemo na „Connect“.


Označimo datoteku koju želimo ubaciti i kliknemo na „Add to Map“.


Nakon što smo ubacili tu datoteku (u mojem slučaju zagreb mjesna samouprava.shp), crtež će

izgledati ovako:

Vektoriziranje


Nakon vektorizacije

Nakon vektorizacije izbacio sam SHP datoteku iz crteža te sam dobio samo zatvorene

poligone u layeru granice, prepoznatljive AutoCAD-u.

Čišćenje crteža Kako bi crtež u CAD-u bio spreman za unos u GIS sustav potrebno je provesti čišćenje crteža.

To znači izbaciti sve suvišne podatke iz likova koji mogu nastati iz neadekvatne vektorizacije.

Za čišćenje koristimo AutoCAD-ov alat „Drawing Cleanup“, taj postupak se često vodi

automatski ili poluautomatski. Nažalost, alat nije savršen i ako se ne koristi pravilno može

dovesti do oštećenja crteža.


Postupak u ovom radu Na prvom dijelu biramo koje ćemo objekte pročistiti, možemo izabrati sve iz nekog layera ili ručno

odrediti koje očistiti.


U drugom dijelu određujemo koje postupke želimo da alat obavi. U izradi ovog završnog rada koristio

sam postupke: Delete Duplicates, Erase Short Objects, Erase Dangling Objects i Simplify Objects.

Izrada topologije9 Nakon čišćenja crteža potrebno je provesti topologiju. Topologija je grana matematike, točnije

geometrije, koja se bavi prostornim objektima. Proučava svojstva geometrijskih objekata koja ostaju

9Kartografija i AutoCAD Map, Miljenko Lapaine, Nada Vučetić, Dražen Tutić -

(http://www.kartografija.hr/old_hkd/obrazovanje/prirucnici/Kartografija_i_AutoCAD_Map.pdf),

http://www.kartografija.hr/old_hkd/obrazovanje/prirucnici/Kartografija_i_AutoCAD_Map.pdf


nepromjenjiva kad se oblici izobličuju rastezanjem, izvrtanjem ili gnječenjem. Prvi važan teorem u

topologiji je Eulerov teorem a modernu topologiju osnovali su Henri Poincaré i Felix Hausdorff krajem

19. i početkom 20. stoljeća. U tehničkim znanostima topologija se primjenjuje za računalnu analizu

podataka.

Topologija u kartografiji označava skup objekata i objektnih podataka koji definiraju odnos među tim

objektima. AutoCAD Map podržava tri tipa topologije: čvornu ('node'), mrežnu ('network') i poligonsku

('polygon').

Primjenom topologija može se: definirati i analizirati odnose između kartografskih podataka, brzo

analizirati više podataka i formirati jednu ukupnu topologiju kombinacijom više njih.

Izbornik na kojemu se izrađuje topologija

Encyclopedia of Mathematics-Topology, general –

(https://www.encyclopediaofmath.org/index.php/Topology,_general)

https://www.encyclopediaofmath.org/index.php/Topology,_general


Postupak izrade topologije U prvom dijelu odabiremo tip topologije, čvorne topologije se koriste za skupove točaka, mrežne za

skupove linija a poligonske za poligone (katastarske čestice, ili u mojem slučaju, gradske četvrti).

U mom slučaju, odabiremo poligonsku topologiju.


U drugom dijelu odabiremo layer u kojemu se nalaze linije koje zatvaraju odabrane poligone. U mom

slučaju to je layer Granice.

3. i 4. korak ću preskočiti jer u njemu ne trebamo ništa mijenjati, jer u našem slučaju nema dodatnih

točaka koje treba uključiti u topologiju.

U ovom koraku odabiremo layer u kojemu se nalaze centroidi, tj. točke koje definiraju ime poligona.

U mom slučaju to je layer Naziv.


U ovom koraku možemo odabrati hoćemo li da alat sam doda centroide u one poligone kojima

nedostaju. U ovom sam slučaju označio kućicu kako mi alat ne bi sam duplicirao centroide.

U zadnjem koraku možemo odabrati kako želimo da nam alat ukazuje na pogreške, i koje oblike da

koristi za označavanje pojedine vrste pogrešaka. Nakon ovog koraka pritisnemo „Finish“.

Nakon uspješno provedene topologije na traki stanja prikazat će se sljedeće:


Izrada baze podataka Za izradu baze podataka najčešće se koristi MS Access, zbog jednostavnosti korištenja i

kompatibilnosti s AutoCAD-om.

Svoju bazu izradio sam u Access-u iz podataka koje sam prikupio preko internetske ankete. Pristup

anketi dat je preko stranice www.hrsak.weebly.com ili preko linka:

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdN13DUs1qv4P3162D9PreIInaxh-Ww-

JX5HFDHPbUogiVIrA/viewform?c=0&w=1

Postupak u ovom radu Nakon provedene ankete dobio sam podatke u obliku excel tablice sa 201 zapisom.

Iz ove tablice filtriranjem podataka ručno sam napravio bazu podataka u Accessu.

Prvo sam napravio ovakvu bazu, gdje je brojevima prikazan broj pojedinih odgovora po četvrtima.

http://www.hrsak.weebly.com/

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdN13DUs1qv4P3162D9PreIInaxh-Ww-JX5HFDHPbUogiVIrA/viewform?c=0&w=1

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdN13DUs1qv4P3162D9PreIInaxh-Ww-JX5HFDHPbUogiVIrA/viewform?c=0&w=1


Nakon toga sam prepravio te podatke u ovu bazu, u kojoj je zapisan samo najčešći odgovor po

četvrtima. Te tako zasebno obraditi svako od 11 pitanja.


Povezivanje grafičkog dijela s vanjskom bazom podataka AutoCAD omogućuje povezivanje s vanjskom bazom podataka preko alata „Data Sources“, može

povezivati Accessove baze podataka u formatu .mdb, .udl, .dbf, .xls i .db.

U ovom radu povezivao sam svoj crtež s bazom podataka koju sam napravio u Accessu.

Na izborniku „Task Pane“ desnim klikom miša pritisnemo na „Attach“.

U novo otvorenom prozoru odaberemo bazu s kojom ćemo povezati crtež.


Pojavit će se u padajućem izborniku tablice iz naše baze, te desnim klikom miša pritisnemo na tablicu

koju želimo povezati i pritisnemo „Edit Table“.

Otvorit će nam se prozor kao na slici ispod, na alatnoj traci iznad prikazane tablice treba odabrati

označenu ikonu da bismo odredili na koji način ćemo spojiti tablicu s crtežom.


Nakon što nam se otvori prozor poput onog na slici ispod treba u oblak „Link Template:“ (proizvoljno)

upisati naziv „template“-a koji će nam trebati u sljedećoj fazi, također treba odabrati koje stupce iz

tablice želimo iskoristiti, najbolje je označiti sve.

Nakon što smo definirali način povezivanja, treba stisnuti na jedno polje tako da se zacrni cijeli red i

stisnuti na „Link Records“ da bismo započeli povezivanje tog polja.


Sada, potrebno je odabrati centroid iz poligona koji predstavlja to polje u tablici na crtežu (označeno

ispod). Potrebno je ponoviti postupak za sva polja u tablici.

Nakon što smo povezali sva polja možemo provjeriti povezivanje odabirom ikone „Highlight Linked

Records“ (označeno na slici ispod).


Nakon odabira centroida na crtežu, kao i kod povezivanja, polje s kojim je centroid povezan će nam

se označiti kao na slici.

Topology thematic query Topology thematic query je alat koji omogućava topološku analizu preko spojene baze podataka. U

geodeziji i geomatici se koristi za izradu tematskih karata raznih primjena.

Postupak U izborniku Map Drafting – Query – Topology Thematic Query odaberemo alat.


Otvara nam se izbornik u kojemu određujemo kakvu analizu želimo.

Odaberemo topologiju koju želimo analizirati preko izbornika Topology Name. Nakon toga odaberemo

SQL za vanjsku bazu podataka koju smo povezali te odaberemo Define… kako bismo odredili koji stupac

iz tablice želimo analizirati. Nakon toga odaberemo način na koji želimo da nam se podaci prikažu, u

mojem slučaju je to „Fill“ te kliknemo na „Define…“ da odaberemo vrijednosti i njima dodijelimo boje.

U ovom izborniku preko opcije „Add…“ dodajemo vrijednosti iz odabranog stupca tablice i odabiremo

pripadajuće boje.


Nakon što to učinimo taj izbornik izgleda ovako:

Zatim toga kliknemo na „Legend…“, da bi smo dodali legendu (kazalo). I otvara nam se izbornik


Tu odabiremo u kojem layeru će se legenda napraviti, na koju točku će se ubaciti, i koje će veličine biti

simboli, slova i razmak. Nakon što to odaberemo kliknemo na „OK“ da bismo se vratili na prethodni

izbornik te još jednom „OK“ kako bismo se vratili na početni izbornik te nakon toga na „Proceed“ i

obavljen upit izgleda ovako:

Nakon tog postupka kartu uređujemo u Layoutu, da bismo ju pripremili za smještanje na papir.

Nakon uređivanja na papiru tematska karta u Layoutu izgleda ovako:


Konačno, da bi se ovakva karta prebacila u PDF oblik koristi se alat „Plot“, a umjesto ispisivanja preko

pisača rabi se „Microsoft print to PDF“. Dobiveni rezultat su karte na A4 papiru u PDF formatu.

Izvori: AutoCAD Wikipedija - https://en.wikipedia.org/wiki/AutoCAD

Uvod u GIS, Dražen Tutić, Nada Vučetić i Miljenko Lapaine -


GIS History Captioned - https://www.youtube.com/watch?v=3VLGvWEuZxI

Wikipedija, Jack Dangermond - https://en.wikipedia.org/wiki/Jack_Dangermond

Geoinformacijski sustavi, doc.dr.sc. Dubravko Gajski, dr.sc. Sanja Šamanović Završni stručni rad, Biljana Davidović -


Skripta Geodezija 1 za Geodetsku školu - http://www.geoskola.hr/~gsurina/GEODEZIJA_1.pdf

Skener i skeniranje - (http://racunala.ttf.unizg.hr/files/Skeniranje.pdf)

AutoCAD Map u svakodnevnim geodetskim poslovima – Mario Mađer, Baldo Stančić, dipl. ing. geod -


%20prezentacija.pps

AutoCAD Map u svakodnevnim geodetskim poslovima – Mario Mađer, Baldo Stančić, dipl. ing. geod -


%20prezentacija.pps

https://en.wikipedia.org/wiki/AutoCAD


https://www.youtube.com/watch?v=3VLGvWEuZxI

https://en.wikipedia.org/wiki/Jack_Dangermond


http://www.geoskola.hr/~gsurina/GEODEZIJA_1.pdf

http://racunala.ttf.unizg.hr/files/Skeniranje.pdf







KARTE












Documents

Prostorni informacijski sustavi · 2018-08-28 · logičkog interpretiranja prostora koji nas okružuje. 3. Mogućnost interdisciplinarnog odlučivanja – GIS se može primijeniti