Propisi-Ahkam

PROPISI OBREDOSLOVLJA

1


IZDAVAČ FONDACIJA MULLA SADRA U BOSNI I HERCEGOVINI

ZA IZDAVAČAMOHAMMAD REZA PEYSEPARPRIJEVOD S PERZIJSKOGERTAN BASARIK

UREDNIK MUNIB MAGLAJLIĆ

PRIJEVOD S PERZIJSKOGERTAN BASARIK

REDAKTORIBRAHIM AVDIĆ

LEKTORHFZ. ENSAR KARAMAN

KOREKTORSUBHA ALIĆ

2

PROPISI OBREDOSLOVLJA LIKOVNO OBLIKOVANJE EDIN MULAĆENES PEHLIVANOVIĆ

Felah Zade

Propisiobredoslovlja

Prijevod sa perzijskogErtan Basarik

Sarajevo, 2005.

3


PROPISI

Upoznavanje ahkama

�ه�اج�ا و�م�ن ع�ة� ر� ش� �م� م�نك �ا �ن ج�ع�ل �ل� �ك ل. . . Svima vama zakon smo i pravac propisali. . . (El-

Maida, 48)Čovjekova sreća na Ovom svijetu i na Ahiretu počiva

na provođenju islamskog načina života i njegovih programa te usklađivanju svakodnevnih djelatnosti, bilo pojedinačnih, bilo društvenih, sa zakonima islama, koji nude krajnju sreću i izbavljenje.

Islamski programi dijele se u tri osnovne grane:1. programi uvjerenja (ar. usûl), 2. programi propisa (ar. fikh ili ahkâm), 3. programi moralnih normi (ar. ahlâk). Prva skupina podrazumijeva programe vezane za

izgradnju zdravog čovjekovog svjetonazora i čiste ideologije. Mukellef1 je obavezan steći uvjerenja i prihvatiti ih na osnovu argumenata, s obzirom na

1 Mukellefom se naziva lice koje je punoljetno, razumno i slobodno. Ako takvo lice nije sposobno sâmo iznalaziti fikhska rješenja na osnovu stečenog znanja i iz za to posebno predviđenih izvora, ili ako nije sposobno djelovati u skladu sa predostrožnošću, tada u izvršavanju vjerskih obaveza i propisa slijedi mudžtehida. U svakom slučaju, neko ko postaje punoljetan počet će slijediti mèrdža’u za kojeg ustanovi da posjeduje sve uvjete da bude slijeđen, ali kasnije, prolaskom vremena te eventualnim školovanjem za mudžtehida, može i sam, u zavisnosti od ambicija, stići ili do razine kada će se služiti predostrožnošću, ili će sam kao mudžtehid dolaziti do fikhskih rješenja. 4

PROPISI OBREDOSLOVLJA činjenicu da je riječ o uvjerenjima do kojih je potrebno stići lično, bez slijeđenja drugih, mada se, zarad stizanja do ispravnog uvjerenja, može poslužiti i uputama nekog drugog.

U drugoj skupini riječ je o praktičnim programima, tj. o naredbama i zabranama. Čovjek se na osnovu njihovog poštovanja približava Allahu obavljanjem namaza, dijeljenjem zekata, izbjegavanjem krađe, ogovaranja itd.

Treću granu čine programi vezani za odgoj te čuvanje ljudske duše čistom i zdravom. To se postiže uz pomoć objašnjenja načina na koje se mogu jačati poželjna svojstva čovjeka, kao što su pravednost, dostojanstvo, čast i dr., odnosno kako se mogu iskorijeniti ona nepoželjna, poput zavidnosti, zlobe, dvoličnosti itd.

Fikhska literatura, koja je plod danonoćnog napora islamskih učenjaka, tiče se druge skupine vjerskih pitanja koja nazivamo ahkamom, tj. propisima. Da bi se sa ovim pitanjima upoznao, mukellef treba dostići ste-pen idžtihâda, kako bi na osnovu odgovarajućih izvora mogao donositi fikhska rješenja, ili, ukoliko ne postigne ovu razinu, slijediti mudžtehida, odnosno onoga koji je usvojio potrebno znanje, ili se u vezi sa fikhskim pitanjima osposobiti do te mjere da se može služiti ihtijâtom, tj. predostrožnošću. Saglasno iznesenom, obaveze mukellefa u odnosu na praktične programe islama jesu: idžtihad, taklîd ili ihtijat. Prije objašnjenja ovih triju mogućnosti, reći ćemo nešto o uvjetima taklifa (obavezivanja) kao i o podjeli ahkama.

5


Uvjeti taklifa

Čovjek se od ostalih živih bića izdvaja izvanrednom osobinom koju nazivamo moć razmišljanja, moć izbora i odluke, na osnovu čega biva obavezân Allahovim propisima, koji ga, bude li ih provodio, dovode do vječne sreće. Posjednici triju osobina – punoljetnosti, razuma i sposobnosti (moći)2 – bivaju obavezani spomenutim propisima. Prema tome, čovjek koji je punoljetan, razuman i sposoban za izvršavanje vjerskih propisa nosi teret odgovornosti pred Allahovim naredbama i zabranama; u slučaju nepokoravanja – bit će kažnjen, a ako im se pokori - bit će nagrađen. S druge strane, djeca, umno poremećeni i nemoćni nisu mukellefi, te im ništa nije ni naređeno, ni zabranjeno. U skladu sa rečenim, ukoliko dijete ili ludak izreknu laž ili ne obave namaz, neće biti kažnjeni, mada Allahovom dobrotom u velikom broju slučajeva njihova dobra djela bivaju nagrađena. Naprimjer, ako dijete ispravno obavi namaz ili hadždž, imat će nagradu, iako ih nije obavezno vršiti, tako da njihovim neizvršavanjem neće biti izloženo kazni. Treba istaći da su roditelji, staratelji i islamska vlast odgovorni za velik broj djela lica koja nisu odgovorna za svoja djela, zbog čega su dužni spriječiti djecu ili umno poremećene od kršenja tuđih prava, a islamski upravitelj je obavezan da s ciljem

2 Kako možemo vidjeti, islam nije uvjet za ove propise te se, u skladu s tim, obaveze i zabrane ne tiču samo muslimana, već je svaki Božiji rob koji posjeduje tri navedene osobine mukellef. 6

PROPISI OBREDOSLOVLJA očuvanja javnog reda i provođenja pravde opomenama ukazuje na takvu vrstu odgovornosti.

Podjela ahkamaU općoj podjeli cjelokupan ahkam dijeli se na dvije

vrste:1. taklifi (obligatorni), 2. wad'i (kondicioni). Prvu skupinu čine propisi koji čovjeku razjašnjavaju

pravila u vezi sa karakterom djela, poput obaveznosti namaza i zabranjenosti nasilja.

Druga skupina propisa određuje uloge stvari u odnosu na čovjekova djela, poput dozvoljenosti golubijeg mesa, zabrane bespravnog prisvajanja tuđeg imetka, čistoće određenih stvari, a nečistoće drugih.

Vrste obavezujućih propisa

1. Vadžib – djela koja se trebaju obavezno vršiti i za čije se propuštanje i zanemarivanje predviđa kazna, poput namaza.

2. Haram – djela koja se obavezno izbjegavaju, a čije činjenje je kažnjivo, poput laži.

3. Mustehab – djela koja je poželjno vršiti, za šta slijedi i nagrada, ali njihovo nečinjenje se ne kažnjava, naprimjer, obavljanje noćnog namaza.

4. Mekruh – djela kojih se poželjno kloniti, što se i nagrađuje, dok činjenje takvih djela ne povlači za

7


sobom kaznu, kao što je, primjera radi, nošenje crne odjeće za vrijeme obavljanja namaza.

5. Mubah – djela koja je svejedno činiti ili ne činiti, koja ne predviđaju ni nagrade, ni kazne, poput velikog broja svakodnevnih aktivnosti.

Ovih pet vrsta nazivamo ahkame taklifi, tj. obligatorni propisi, jer se tiču mukellefovih obaveza. Nasuprot njima stoje kondicioni propisi koji određuju kvalitet i stanje nečeg, poput odrednica: čisto, nečisto, zabran-jeno, ispravno, neispravno.

Druga podjela propisa

1. Stvarni propis (ar. hukmun waqi'ijjun) jeste gotov propis koji je došao na osnovu mjerila o stvarnim koristima i štetama u vezi sa određenom pojavom. Velik dio šerijatskih propisa od ove je vrste.

2. Očiti propis (ar. hukmun zahirijjun) je propis donesen na neko posebno pitanje zbog neznanja o stvarnom propisu u vezi sa istim. Naprimjer, slučaj vode koja je prije bila u dovoljnoj količini (kurr); međutim iz određenih razloga, kao što je, recimo, naše odsustvo, nismo sigurni da li je količina vode i dalje u dovoljnoj količini ili nije. U ovom slučaju ta voda ima presudu i tiču je se propisi kurr-vode. Isto dolazi do izražaja i prilikom nesigurnosti o čistoći ili nečistoći nečega: tada se presuđuje, tj. očito je da je čisto. Kada neko ne zna koliko tačno treba naklanjati propuštenih namaza, ako

8

PROPISI OBREDOSLOVLJA obavi minimum za koji pretpostavi da je dužan, bit će dovoljno.

Treća podjela propisa

1. Primarni propisi (ar. hukmun ewwelijjun), koji su određeni na osnovu suštinske koristi, bez uzimanja u obzir posebnih, vanrednih prilika. Naprimjer, obaveznost namaza i posta, a zabrana laganja, ogovaranja ili korišćenja opojnih sredstava.

2. Sekundarni propisi (ar. hukmun sanewijjun), u kojima je prilikom propisivanja uzeto u obzir posebno stanje mukellefa u određenoj prilici, poput straha, prinude, tegobe, pretvaranja itd. ; naprimjer, ne postiti u slučaju kada post šteti organizmu, ili dopuštenost služenja lažima u slučaju životne opasnosti.

Podjela vadžiba

Poslovi koji su za mukellefa vadžib svrstani su u različite kategorije. Njihovo upoznavanje ima utjecaja na kakvoću vršenja obaveza.

1. Vadžib 'ajni. To je obaveza koja se traži od svih mukellefa pojedinačno, te ostali mukellefi ne bivaju oslobođeni dužnosti vršenja određenog propisa ukoliko ga obavi određen broj ljudi. Primjeri ovog vadžiba su namaz ili post.

2. Vadžib kifai. To je zajednička obaveza i ako je skupina izvrši u dovoljnom broju, ostali je nisu dužni učiniti. Vadžib kifai je opremanje mejita i

9


dženaza namaz, naređivanje dobra i odvraćanje od zla.

3. Vadžib ta’jini – precizirana obaveza koja se traži od mukellefa za koju nema zamjene. U ovu kategoriju spadaju, između ostalog, akšam i jacija-namaz.

4. Vadžib takhjiri. Mukellef ima pravo izbora između dviju ili više ponuđenih mogućnosti, od kojih će jednu obavezno izvršiti. Naprimjer, u petak u podne može birati između obavljanja podne ili džume namaza.

5. Vadžib nefsi, propis koji sam po sebi predstavlja cilj i obavezu, a nije radi pripreme za drugo djelo, poput namaza i posta.

6. Vadžib gajri, djelo koje je uvod i priprema za obavljanje drugog propisa. U ovu skupinu spadaju abdest ili gusul, koji se obavezno uzimaju kao priprema za obavljanje namaza.

7. Vadžib ta’abbodi – djelo, tj. ibadet koji trebamo obaviti sa namjerom kurbeta (približavanja Allahu i vršenja Božije naredbe). Ukoliko vršenjem takvih propisa ne uključimo spomenuti uvjet, neispravni su, poput obavljanja hadždža i dijeljenja zekata.

8. Vadžib tevessuli, djelo koje je dovoljno obaviti da bi bilo ispravno, bez obzira da li je obavljeno s nijjetom kurbeta ili ne. Primjer za ovo je pranje odjeće ili tijela radi stjecanja čistoće potrebne za namaz. 3

3 Ovo ne treba shvatiti u smislu slobode pranja odjeće ili tijela bilo kakvom vodom, bez obzira bila uzurpirana ili ne, već da i na te pojedinosti treba u svakom slučaju 10


9. Vadžib mutlak. Riječ je o djelu koje pored općih uvjeta taklifa (punoljetnost, razum, snaga) nema drugih uvjeta, kao što je odgovor na selam.

10. Vadžib mašrut. On je uvjetovani propis, koji, da bi bio obvezujući, pored općih, prethodno navedenih uvjeta taklifa, ima i druge, dodatne. Dok se oni ne ispune, dotični propis još nije aktuelno vezan za mukellefa, te ga ne mora izvršiti. Primjer za ovu vrstu vadžiba jeste hadždž, koji je uvjetovan sticanjem određenih mogućnosti. 4

Idžtihad

Leksički, idžtihad znači činiti napor, zalagati se, truditi se. U fikhskoj terminologiji koristi se u značenju iznalaženja šerijatskih rješenja iz za to Šerijatom predviđenih izvora. Čovjek sposoban za takav rad naziva se mudžtehid.

Izvori fikha, odnosno propisa:1) Kur'an Časni,

i. sunnet (riječi, djela, potvrde bezgrešnih), ii. razum, iii. idžma' (slaganje islamskih pravnika o nekom od

šerijatskih propisa).

obratiti pažnju. O ovom će kasnije biti podrobnijih objašnjenja. 4 Neke od mogućnosti jesu imati dovoljno materijalnih sredstava, da je put siguran, imati dovoljno vremena za sređivanje dokumenata, itd. 11


Kur'an

Kur'an je knjiga koja predstavlja skup Allahovih objava Poslaniku Muhammedu, s. a. v. a., a koja Božijom voljom do nas stiže bez ikakvih promjena. Kur'an je prvo i najbolje mjerilo djela i izvor za izvođenje propisa.

Sunnet

Sunnet je skup govora, naredbi i pouka koje su bezgrešni, a. s., izrekli. Riječi bezgrešnih uče nas ispravnom djelovanju, a u isto su vrijeme jedan od mjerodavnih fikhskih izvora. Sakupljeni su u hadiske zbirke.

Djela bezgrešnih

Zahvaljujući imunosti od svake pogreške i posrnuća, djela bezgrešnih, poput riječi, jesu mjerilo vrijednosti naših aktivnosti. Ova kategorija je sakupljena u knjigama povijesti i predaja pod naslovom Praksa bezgrešnih.

Potvrda bezgrešnih

U skladu s tim da je obaveza bezgrešnih (u slučaju da nije riječ o teqijji)5 odvraćanje ljudi od loših djela, prekršaja i griješenja, u slučaju kada bi jedan pojedinac ili više njih učinili nešto u prisustvu ma'suma, i on to pot-5 Čuvanje, odnosno prikazivanje pred pripadnicima drugačijeg pravca da se poput njih zarad očuvanja života, časti ili imetka. 12

PROPISI OBREDOSLOVLJA vrdi ili, u krajnjem slučaju, ne zabrani, tada to, kao potvrđeno od strane bezgrešnog, može poslužiti kao još jedno mjerilo djela i izvor za izvođenje fikhskih zaključaka.

Razum i konsenzus

Ako za određeni propis ne nađemo argument u Kur'anu ili sunnetu, u tom slučaju na osnovu onoga što razum presudi ili na osnovu slaganja šiijske uleme, pod uvjetom da se oba temelje na ukazivanju o zadovoljstvu bezgrešnih takvim rješenjem, može se donijeti fetva i odrediti dužnost mukellefa.

Put do idžtihada

Nauke koje je uvjet dobro poznavati da bi se moglo baviti idžtihadom jesu:

1.Nauke arapskog jezika:a) Sarf (morfologija), nauka o vrstama, oblicima i

tvorbi riječi s ciljem spoznaje širokog spektra značenja koja se kriju u njima.

b) Nahv (sintaksa), disciplina o sastavu riječi i strukturi rečenica.

c) Koncepcija, retorika, stilistika: tehnike lijepog pisanja, govora.

d) Kazala riječi, tj. upoznavanje značenja riječi. 2.Logika, nauka ispravnog razmišljanja, 3.Metodologija fikha (ar. usule fiqh) – upoznavanje s

kvalitetom izvođenja fikhskih propisa. 13


4.Ridžal, upoznavanje hadiskih autoriteta, tj. prenosilaca hadisa.

5.Diraje, upoznavanje hadiskih značenja te razlučivanje tačnog od pogrešnog.

6.Kur'anske nauke, komentari, povodi objave itd. 7.Pored ovih, potrebno je upoznati se i sa lokalnim

izrazima i narodnim jezikom koji je bio aktuelan u vrijeme kur'anske objave i za vrijeme života Poslanika i Imama.

8.Upoznavanje stavova uleme iz prethodnih generacija, radi izbjegavanja dolaska u oprečnost sa onim što je poznato i prihvaćeno u tim krugovima, te upoznavanje sa idžmaom.

9.Proučavanje fetvi i hadisa ehli-sunneta, posebno na mjestima gdje su rivajeti oprečni.

10. Napor i vježba s ciljem izvođenja propisa do mjere kada se time ovlada i stekne potencijalni duh za izvođenje propisa.

Usvajanjem pobrojanih znanja i uz postojanje potrebnih uvjeta mudžtehid se treba praktično pridržavati izvedenih propisa, a u slučaju da je napravio grešku prilikom zaključivanja, njemu je oprošteno.

Vrste idžtihada

1. Potpuni idžtihad. Mudžtehidi iz ove skupine nazivaju se mudžtehidun mutlaq, zbog toga što su sposobni donositi fikhska rješenja u svim oblastima ahkama.

14


2. Djelimični idžtihad. Ove mudžtehide nazivaju mutedžezzi, i oni vladaju samo određenima oblastima ahkama.

Dvije mes'ele

1. Idžtihad je iz kategorije vadžiba kifai. To znači da ukoliko se jedna skupina (u dovoljnom broju) bude bavila ovim pitanjem, ova dužnost spada sa ostalih.

2. Čovjeku koji nije dostojan idžtihada i nema sposobnosti za davanje fetvi haram je baviti se idžtihadom.

Idžtihad i slijeđenje

Slijeđenje (taklid) u fikhskoj terminologiji znači uskladiti djelo sa fetvom fakiha, odnosno pravnika.

1. Svakom punoljenom licu koje nije dostiglo stepen idžtihada i ne poznaje put predostrožnosti stroga je obaveza u obavljanju propisa slijeđenje mudžtehida.

2. Slijeđenje ne podrazumijeva samo harame i vadžibe, već svojim opsegom obuhvata i ostale kategorije: mustehabe, mekruhe i mubahe.

3. Mudžtehid koji se slijedi naziva se mèrdža’ taklid. 4. Mèrdža' taklid treba ispunjavati sljedeće uvjete:

razum, idžtihad, punoljetnost, da je muškarac, pravednost, da je živ, da je rođen u validnom islamskom braku, da je ithna-'ašeri šiija, a shodno predostrožnosti, da je najučeniji mèrdža', kao i da ne bude pohlepan za Dunjalukom.

15


5. Za nekoga kažemo da je pravedan ('adil) ako posjeduje tu osobinu, a pravednost je duševno stanje koje čovjeka usmjerava ka bogobojaznosti, te sprečava ga od činjenja velikih grijeha, kao i od navikavanja u činjenju malih.

6. Najučeniji mèrdža' je onaj koji najbolje poznaje zakone i izvore pitanja te je najobavješteniji o onome što je u vezi s tim i bolje razumije predaje. Ukratko, najučeniji (ar. a'lam) jeste onaj koji je sposobniji, tj. profesionalniji od drugih u donošenju propisa.

7. U početku nije dozvoljeno slijeđenje umrlog mudžtehida. Dakle, mukellef koji je to tek postao ili koji do određenog trenutka nije slijedio ni jednog mudžtehida ne može početi slijediti umrlog mudžtehida, već treba biti mukallid (sljedbenik) živog mèrdža'a. Međutim, ako se za života mudžtehidova pridržavao svih njegovih fetvi ili nekih od njih, ima pravo ostati njegovim mukallidom, pa čak ga ima pravo slijediti i u pitanjima koja nije prakticirao u vrijeme dok je mudžtehid bio živ. U svakom slučaju, nastavljanje slijeđenja umrlog mudžtehida treba biti uz dozvolu živoga, tj. ako mudžtehid koji je živ dozvoli da mukallidi i dalje slijede svog umrlog mèrdža'u, u tom slučaju imaju pravo tako postupati.

8. Čovjek koji je nastavio slijediti mrtvoga mèrdža'u, u vezi sa pitanjima za koja on nije imao fetve dok je bio živ, kao i u novim pitanjima koja se vremenom javljaju, treba slijediti jednog od mèrdža'a koji su živi.

16


Putevi prepoznavanja najučenijeg mèrdža' taklida

I. Ukoliko je čovjek do te mjere učen da može prepoznati i razlučiti najučenijeg mudžtehida svoga vremena, to je način kojim se on može koristiti.

II. Ugled koji mèrdža' ima u krugovima učenih također može biti put za prepoznavanje, jer na taj način stječemo znanje o njegovoj učenosti i idžtihadu.

III. Tvrdnja dvojice pravednih ljudi, učenih po tom pitanju do te mjere da je njihovo mišljenje mjerodavno, uz uvjet da im druga dva učena, pravedna čovjeka ne suprotstave svoje mišljenje.

1. Mukellef je obavezan tragati s ciljem pronalaženja najučenijeg mèrdža'a.

2. Dužnost mukellefa, u slučaju da traganjem stigne do dvaju mudžtehida između kojih se ne može odlučiti kojega slijediti, jeste:

a) ako je u mogućnosti pridržavati se predostrožnosti ili se uvijek držati mišljenja sa najvećim stepenom predostrožnosti kod ovih dvaju mudžtehida, u skladu sa obaveznom predostrožnošću (ar. ihtijatul-vadžib) treba tako činiti.

b) ako predostrožnost nije moguća, može raditi po fetvama bilo kojeg od dvaju mudžtehida.

17


3. U slučaju da su dvojica mudžtehida jednaka po znanju, mukallid je slobodan obratiti se kojem želi. Također je moguće da po pitanju nekih mes'ela praktično slijedi jednoga a po pitanju drugih drugoga mudžtehida.

4. Ukoliko su dvojica mudžtehida najučeniji, ali samo u određenim oblastima ahkama, naprimjer jedan u propisima o ibadetu, a drugi o trgovini, u skladu sa obaveznom predostrožnošću mukellef treba u svakoj oblasti slijediti onog koji je najučeniji. Također, ako su po pitanju jedne oblasti ahkama, naprimjer trgovine, učeniji, parcijalno gledajući, u njenim posebnim poglavljima, sukladno obaveznoj predostrožnosti, u svakoj oblasti se slijedi najučeniji.

5. Mukellef u slijeđenju ima slobodu izbora, što znači da se ne povodi ni za kim. Naprimjer, žena se ne može po ovom pitanju povoditi za mužem, već će slijediti onog mudžtehida za kojeg ona lično već utvrđenim metodama stekne mišljenje da je najučeniji.

Načini saznavanja mudžtehidovih fetvi

i. čuti lično od mudžtehidaii. čuti od dvaju ili jednog pravednog čovjekaiii. čuti od nekoga kome se može vjerovatiiv. vidjeti u knjizi mudžtehida, s tim da u njoj nema

štamparskih grešaka

18


Prelazak od jednog mudžtehida drugome

1. Napuštanje jednog a slijeđenje drugog mudžtehida (ar. 'udūl) znači upravljati se prema fetvama onoga drugog bez potrebe za dozvolom prethodno slijeđenog mudžtehida.

2. Preći od onoga koji nije najučeniji najučenijem je, u skladu sa predostrožnošću, vadžib, tj. obavezno.

3. Nije dozvoljeno napustiti jednog mudžtehida po čijim fetvama smo obavljali propise te slijediti drugoga koji je po učenju na istoj razini s njim.

4. Nije dozvoljeno napustiti najučenijeg te slijediti onoga koji to nije.

5. Obavezno je prestati slijediti mudžtehida za kojeg se ispostavi da nije kompetentan za izdavanje fetvi.

6. Vadžib je napustiti mudžtehida koji je izgubio jedan od uvjeta slijeđenja, naprimjer, ako je izgubio razum ili je posenilio. U tom slučaju prelazi se onome koji posjeduje sve uvjete.

7. U skladu sa predostrožnošću, vadžib je napustiti dosadašnjeg najučenijeg mudžtehida ako se pojavi neko ko ga je u znanju prevazišao.

8. Napuštanje mudžtehida kojeg smo slijedili a koji je umro te slijeđenje živog mudžtehida ne samo da je dozvoljeno već je riječ o poželjnoj predostrožnosti.

9. U skladu sa obaveznom predostrožnošću, nije dozvoljeno napustiti živog mudžtehida a slijediti

19


fetve umrlog bez obzira da li se umrli za života slijedio pa se nakon smrti napustio.

10. Ukoliko mudžtehid koji se slijedi u nekom pitanju ne bude imao fetve, mukallid se po tom pitanju može obratiti mudžtehidu koji je bude imao, međutim, prema obaveznoj predostrožnosti, taj drugi treba biti učeniji od ostalih mudžtehida.

11. Ukoliko dođe do promjene u fetvi jednog mudžtehida, mora se postupati po novoj verziji, a nije dozvoljeno držati se stare.

12. Ako bi mukallid sumnjao u vezi sa promjenom fetve, može se držati dotadašnje sve dok mu to pitanje ne postane jasno.

13. Učenje onoga što je u životu potrebno i često se na to nailazi, a u što se sumnja ili se zaboravilo i sl., jeste obavezno. Isključena su ona pitanja za koja je sigurno da se na njih neće naići u životu.

Obaveze onoga koji nije slijedio ili mu slijeđenje nije bilo ispravno

1. Sva djela čovjeka iz perioda u kojem je živio bez slijeđenja ispravna su pod sljedećim uvjetima:

a. ako je radio u skladu sa svojom stvarnom obavezom,

b. ako mu djela odgovaraju fetvama mudžtehida kojeg je trebao slijediti,

20


c. ako se djela slažu sa fetvama mudžtehida kojeg sada treba slijediti,

d. ako su mu djela bliža predostrožnosti od fetvi ovih dvaju mudžtehida.

2. Ukoliko je mukellef jedno vrijeme slijedio nekoga ko ne ispunjava uvjete potrebne da bude slijeđen, on ima presudu čovjeka koji je radio bez slijeđenja.

3. Ukoliko mukellef shvati da jedno vrijeme nije slijedio nikoga, no ne zna tačno koliko dugo je to trajalo a zna kvalitet djela u tom periodu, sukladno tome, ukoliko mu se djela podudaraju sa jednom od četiriju tački iz prvog pravila, ispravna su, a u suprotnom bit će obavezan nadoknaditi najmanji broj djela za koji je siguran da su neispravna.

4. Ako mukallid sumnja u ispravnost slijeđenja u prošlosti, treba ga smatrati ispravnim.

5. Ako bez dozvole mudžtehida koji je živ nastavi slijediti svog, sada preminulog, mudžtehida, on je poput mukellefa koji nikoga ne slijedi.

Predostrožnost (ihtijat)

Predostrožnost u fikhskoj terminologiji znači djelovanje u skladu sa propisima (ahkam) i to na način da je mukellef siguran da je izvršio ono što je bio dužan učiniti.

1. Raditi po ihtijatu može svako, bez obzira bio mudžtehid ili ne, ali je uvjet poznavanje prilika u kojima treba primijeniti ihtijat. Međutim, mal je broj onih koji su sa tim upoznati zato što je upoznavanje te problematike 21

PROPISI OBREDOSLOVLJA veoma težak posao koji iziskuje potpunu upućenost u način njenog korištenja.

2. Raditi u skladu sa ihtijatom nekada iziskuje ponavljanje nečega dok nekada to nije potrebno.

i. Prvi primjer: Ako čovjek koji ne zna da li je dužan klanjati potpuni ili skraćeni namaz želi raditi po ihtijatu, treba obaviti i jedan i drugi.

ii. Drugi primjer: Ako čovjek koji ne zna da li je učenje ezana i ikameta vadžib ili mustehab prije namaza želi postupiti po ihtijatu, proučit će oboje.

3. U slučaju da mukellef zna da određeno djelo nije haram, ali ne zna da li je vadžib, mustehab, mekruh ili mubah, može ga obaviti sa nadom u nagradu (redža’an), jer postoji eventualna mogućnost poželjnosti izvršavanja takvog djela.

4. Ako mukellef zna da određeno djelo nije vadžib, ali ne zna da li je haram, mekruh, mustehab ili mubah, može ga se proći, jer postoji eventualna mogućnost nepoželjnosti njegova vršenja.

Razlika između obavezne i poželjne predostrožnosti

Predostrožnosti o kojima je u risalama riječ ili su obavezne ili poželjne. Razlikuju se u dvama aspektima, prvi je na polju raspoznavanja iz koje skupine je dotični ihtijat, dok je drugi aspekt praktičan, tj. želi se vidjeti kakvu obavezu ovi ihtijati predviđaju za mukellefa.

22


Prva razlika

i. obavezna predostrožnost znači da je predostrožnost bez fetve

ii. poželjna predostrožnost znači da je predostrožnost sa fetvom

Ako mudžtehid po određenom pitanju izda fetvu a uključi i predostrožnost, riječ je o poželjnoj predostrožnosti. Ako, pak, po određenom pitanju ne bi imao fetve, već je otpočetka upotrijebio predostrožnost, na tom mjestu je ona obavezna a još se naziva i neuvjetovana, tj. apsolutna predostrožnost (ihtijate-mutlaq).

Primjer poželjne predostrožnosti možemo vidjeti u pravilu o gusulu potapanjem (irtimasijjun) u skladu sa kojim, ukoliko u vodu uđemo postepeno i cijelo tijelo potopimo, gusul je ispravan, dok je predostrožnost ci-jelo tijelo potopiti odjednom.

Primjer obavezne predostrožnosti objašnjavamo zavjetovanjem čovjeka da će sadaku dati određenom siromahu; zavjet ga obavezuje da je uruči samo njemu a ne drugom siromahu, a u slučaju smrti tog siromaha, u skladu sa predostrožnošću sadaku mora dati njegovim nasljednicima.

Druga razlika

U pogledu poželjne predostrožnosti mukallid je obavezan ili raditi u skladu sa njom, ili prema fetvi uz koju ona ide, te se po tom pitanju nema pravo obratiti drugom mudžtehidu. 23


U slučaju obavezne predostrožnosti mukallid može raditi u skladu sa njom, ili se, pak, obratiti fetvi drugoga mudžtehida. Jasno je da mudžtehid koji ima fetvu u vezi sa tim pitanjem treba po učenosti biti odmah nakon mudžtehida koji se slijedi.

Razlika između hukma i fetve

Bezgrešni Imami, a. s., nakon Poslanika, s. a. v. a., za vrijeme svog fizičkog prisustva imali su dvije važne obaveze, koje, u skladu sa predajama i drugim fikhskim izvorima, za vrijeme njihova odsustva prelaze u nadležnost fakiha koji posjeduju sve potrebne uvjete za to. Te obaveze su:

i. izricanje fetvi i objašnjavanje Božijih zakona ljudima,

ii. vodstvo i upravljanje društvom, kao i provođenje vjerskih zakona.

Razilaženje u objašnjenjima fetvi kao i postojanje velikog broj mèrdža'a ne stvara velike probleme u društvu. Takvo šta bilo je prisutno u različitim povijesnim trenutcima šiija nakon skrivanja Imama Mehdija, a. s. Međutim, podjela u izvršnim propisima i zakonskim regulativama, posebno u vrijeme velike raširenosti komunikacija, koje karakterizira lahko i brzo širenje informacija, sigurno će rezultirati haosom, nemirima i podjelama u društvu. Može se postaviti pitanje kakva je razlika između ovog dvoga i koje područje svako od njih pokriva, te kako će ljudi postupiti

24

PROPISI OBREDOSLOVLJA u slučaju neslaganja fetve jednoga mèrdža'a sa presudom vladara.

Fetva u pravnoj terminologiji znači objašnjenje propisa Božijeg koje daje fakih. A fakih je čovjek koji daje mišljenje u vezi sa presudom koju je izveo služeći se predviđenim izvorima za takav čin, poput sljedećih objašnjenja:

i. na trećem i četvrtom rekatu dovoljno je proučiti tesbihate jedanput,

ii. ako post šteti tijelu, nije ispravan, iii. u slučaju da je kupac prilikom kupovine prevaren,

ima pravo opoziva itd. iv. Hukm hakima, tj. presuda vladara jeste naredba o

provođenju šerijatske presude kao i preciziranje objekta ili teme, vremena ili mjesta njenog izvršenja. Hukm je, također, obavezivanje na vršenje ili napuštanje nekog djela u zavisnosti od opće koristi. Primjeri ovoga:

v. naredba da je određeni dan prvi dan mjeseca (lunarni kalendar),

vi. naredba o ubiranju zekata ili humsa, u posebnim uvjetima (posebno mjesto, vrijeme ili povod),

vii. prodaja uskladištene robe uz određivanje cijene bez dozvole vlasnika,

viii. specifikacija, podjela i potrošnja ratnog plijena i javnog dobra,

ix. provedba šerijatskih kazni.

25


Razlika fetve i hukma

U slučaju da fetva mèrdža' taklida bude suprotna presudi fakiha vladara, sigurno da je prioritet sa vladarevom presudom te je haram suprotstaviti joj se. Naprimjer, mudžtehidova fetva glasi da nema problema u skladištenju robe koja nije prehrambena, ali vladar, uzevši u obzir teško ekonomsko stanje u kojem se nalazi društvo, presudi da je skladištenje bilo kakve robe za kojom društvo ima potrebu haram. U ovom slučaju poštuje se presuda vladara i mukallidi spomenutog mèrdža'a dužni su povinovati se vladarevoj presudi. 6

U fetvama velikih fakiha piše: “Kršenje presude vladara koji ispunjava sve uvjete nije dozvoljeno čak ni drugim mudžtehidima, osim u slučaju da je vladareva greška očigledna. ”

Obaveze prenosioca mes'ela

1. Ako prenosilac mes'ele prilikom njenog prenošenja pogriješi (pogrešno je kaže), obavezan je obavijestiti one koji su je od njega naučili i na taj način otkloniti nastalu grešku.

2. Ako bi neko prenio mudžtehidovu mes'elu drugom čovjeku, pa bi se ta mes'ela kasnije izmijenila, nije

6 Merhum šeyh Muhammed Hasan Nedžefi, autor Džavahira u vezi sa skladištenjem robe piše: “Ako bi mudžtehid uskladištio robu, mudžtehid koji je vladar može ga natjerati na prodaju te robe po određenoj cijeni, bez obzira što bi vladar u pogledu znanja bio ispod mudžtehida koji je uskladištio tu robu.” (Džavahirul-kelam, tom XXII, str. 487. )26

PROPISI OBREDOSLOVLJA obavezan o promjeni obavijestiti toga čovjeka, premda je poželjna predostrožnost učiniti to.

Pravila prilikom neslaganja prenosilaca fetvi

a)U slučaju da dva lica prenose jednu fetvu u različitim verzijama, ne treba prihvatiti riječi ni jednog od njih.

b)Kada mukellef čuje od mudžtehida jedno, a neko drugi mu u vezi sa istim govori nešto drugo, riječi mudžtehida imaju prioritet.

c)U slučaju da je ono što piše u risali suprotno od onoga što je mukellef čuo od mudžtehida važi ono što je čuo od mudžtehida.

d)Kada se ono što piše u risali ne slaže sa onim što neko prenosi, ako u risali nije došlo do štamparske greške, ono što je u njoj validno je, osim u slučaju da prenosilac kaže kako je mudžtehid napustio svoj raniji stav u vezi sa tim pitanjem.

e)Mes'ele u jednoj risali razlikuju se od mes'ela druge risale, a autor obaju izvora je isti mudžtehid – u tom slučaju risala koja je posljednja pisana ima prednost. Naprimjer, ako bi naišli na takvu razliku u Tahrirul-wasileu i u Tewdihul-mesailu od Imama Homeinija, qaddesallahu sirreh, prednost ima Tahrirul-wasileh.

27


Nekoliko mes'ela

1. Ako mudžtehid prilikom objašnjenja fetve pogriješi, vadžib mu je to objaviti i ispraviti nastalu grešku.

2. U slučaju da mudžtehid promijeni fetvu a stara fetva bude u skladu sa ihtijatom, tada nije vadžib objavljivati novu fetvu, ali ako se stara fetva ne slaže sa ithtijatom, tada je mudžtehidu vadžib objaviti mukallidima novu fetvu.

3. Pretpostavka u vezi sa fetvom mudžtehida nije dovoljna da bi se na osnovu nje moglo postupati, već za to je potrebno uvjerenje. Međutim, općenito rečeno, pretpostavka može biti argument samo ako je nastala na osnovu slušanja objašnjenja mudžtehida, iz riječi prenosioca mes'ele ili pak na osnovu onoga što piše u knjizi risala.

Dužnosti mukallida uslučaju neslaganja fetvi bivšeg i sadašnjeg mudžtehida

Ako bi mudžtehid umro, ili bi ga mukallid iz nekog drugog razloga napustio te počeo slijediti novog mudžtehida, a fetve prijašnjeg se budu razlikovale od sadašnjeg mudžtehida, u tom slučaju u nekim situacijama se upravlja prema fetvama novog, a nekada se djela koja su rađena na osnovu fetvi prijašnjeg mudžtehida smatraju ispravnim. Sada ćemo navođenjem primjera o situacijama koje mogu nastati i nuđenjem fetvi pojasniti ovo pitanje.

28


1. Prijašnji mudžtehid je smatrao dovoljnim da se na trećem i četvrtom rekatu jedanput prouče tesbihati, što je mukallid i prakticirao, međutim, sadašnji smatra da to nije dovoljno – prethodno obavljeni namazi su ispravni.

2. Prijašnji mudžtehid smatrao je dovoljnim da se jedanput udari rukama o zemlju prilikom obavljanja tejemuma, no sadašnji mudžtehid ne dijeli to mišljenje – ono što je obavljeno ispravno je.

3. Iqa'7 ili 'aqd8 su od strane prethodnog mudžtehida smatrani pod određenim uvjetima ispravnim, što je mukallid i ispunjavao, dok sadašnji mudžtehid to ne smatra tačnim – može se smatrati ispravnim ono što je učinjeno.

4. Prethodni mudžtehid je nešto smatrao čistim i mukallid se nije toga klonio, što je bilo u skladu sa stavom mudžtehida, ali sadašnji mudžtehid to smatra nečistim. Prijašnja djela imaju presudu ispravnosti, ali ako je to i sada prisutno, ima presudu da je nečisto.

5. Prijašnji mudžtehid je nešto smatrao halalom ili haramom, a sadašnji ima fetvu suprotnu njegovoj. Ono što je prošlo nije upitno, ali ako to i sada postoji, mora se prakticirati u skladu sa fetvom sadašnjeg mudžtehida. Naprimjer, prijašnji je mudžtehid smatrao dozvoljenim da se klanje životinja obavi nožem čija oštrica nije željezna, ali sadašnji mudžtehid to ne smatra dozvoljenim. Ukoliko je meso zaklane životinje po fetvi prijašnjeg mudžtehida prodato ili potrošeno,

7 Jednostrani akt poput razvoda braka. 8 Dvostrani ugovor poput vjenčanja. 29

PROPISI OBREDOSLOVLJA trgovina je ispravna a upotreba mubah, ali ukoliko ga još imamo, ono je haram.

Nekoliko mes'ela

1. Ako je prilikom kupoprodaje prodavac mukallid jednog mudžtehida a kupac mukallid drugoga, a oba budu imali posebne fetve u vezi sa trgovinom, kupoprodaja koja se obavi po fetvi jednog od dvaju mudžtehida za jednog će biti ispravna a za drugog, ukoliko se nije postupilo po fetvi njegova mudžtehida, bit će neispravna.

2. Ako čovjek bude zastupnik ili oporukom zadužen da u ime nekoga izvrši određeni posao, naprimjer da isplati hums, zekat, keffaru ili da sklopi ugovor i sl., obavezan je zaduženje obaviti u skladu sa fetvama mudžtehida čovjeka kojeg zastupa ili od kojeg je oporučen. Ali, ako je unajmljen za obavljanje nečega poput hadždža ili namaza, obavezan je činiti u skladu sa fetvama svoga mudžtehida.

30


TAHARET (ČISTOĆA)

�م� ك �ط�ه�ر� �ي ل �ر�يد� ي ك�ن ـ� و�ل ج� ح�ر� م"ن� �م �ك �ي ع�ل �ج�ع�ل� �ي ل %ه� الل �ر�يد� ي م�اون� �ر� ك �ش� ت �م� �ك �ع�ل ل �م� �ك �ي ع�ل �ه� �ع�م�ت ن �م� �ت �ي و�ل

Allah ne želi da vam pričini poteškoće, već želi da vas učini čistim i da vam blagodat Svoju upotpuni, da biste zahvalni bili. (El-Maida, 6)Kao što je već naglašeno, skup praktičnih islamskih

programa naziva se ahkam. U njemu se između ostalog nalazi i kategorija vadžiba, među kojima je od najosnovnijih i najvažnijih praktičnih dužnosti namaz. Pitanja u vezi sa namazom možemo podijeliti na tri vrste:

i. Uvodna, koja klanjač prije namaza treba zadovoljiti,

ii. popratna, koja su u sklopu samoga namaza, od početnog tekbira do selama,

iii. pitanja koja se bave onim što kvari namaz.

Pripreme za namaz

Jedna od priprema za namaz jeste čistoća. Čistoća koja je potrebna za namaz ima dvije dimenzije:

i. Unutarnja čistoća, koja ima potrebu za nijjetom kurbeta, postiže se uzimanjem abdesta, gusula ili tejemuma.

31


ii. Vanjska čistoća, koja nema potrebu za nijjetom kurbeta, već je riječ o čistoći tijela i odjeće od vanjskih nečistoća. 9

Abdest

Klanjač je dužan prije stupanja u namaz uzeti abdest da bi se pripremio za obavljanje ovog velikog ibadeta. U posebnim uvjetima potrebno je uzeti gusul, tj. oprati cijelo tijelo. Kada god ne bude u prilici da uzme abdest ili gusul, uzima se tejemum. U ovom, kao i u sljedećim poglavljima, detaljno ćete se upoznati sa pravilima ovih triju djela.

Abdeske radnje:1. Pranje:

a) Lice: od mjesta gdje niče kosa do vrha brade

9 Potrebno je praviti razliku između onoga što je šerijatski nečisto i onoga što mi u svakodnevnom životu smatramo prljavim. U daljnjem tekstu ono što je šerijatski nečisto nazivat ćemo nečistim, što se razlikuje od prljavog. U skladu sa ovim, odjeća može biti zaprljana zemljom ili hranom, što ne smeta namazu, a ukoliko je onečišćena mokraćom, koja se ubraja u nečistoće, u njoj se ne može obaviti namaz. (Prim. prev. )32


(dužinom), a širinom u mjeri od vrha palca do vrha srednjeg prsta kada se šaka raširena položi na lice.

b) Desna i lijeva ruka: od lakta do vrha prstiju.

2. Mesh (potiranje):

a) Glava: prednji dio koji se nalazi iznad čela.

b) Desna i lijeva noga: gornji dio stopala od vrha

nokata do izbočine.

33


Abdeska pravila:

Pranje lica i ruku1. Obavezna površina koja se treba oprati prilikom

pranja ruku i lica je spomenuta, međutim, da bi se bilo sigurno da je vadžib zadovoljen, treba oprati malo više od propisanog, a obično je riječ o dva prsta sa svake strane lica i iznad lakta.

2. U skladu sa obaveznom predostrožnošću, i ruke i lice treba prati odozgo prema dolje, a ako bi se pralo odozdo prema gore, abdest bi bio pokvaren.

3. Ako bi neko imao lice ili ruke veće od normalnog, ili mu je čelo obraslo kosom, ili nema uopće kose, treba se orijentirati prema tome kako i koliko peru oni kod kojih nije takav slučaj.

4. Ako bi neko imao veće i ruke i lice od normalnog na taj način da su srazmjerni jedno drugom, u takvom slučaju se ne mora obraćati primjeru onih koji imaju normalne mjere, već će postupati u skladu sa propisima uzimanja abdesta. 34


5. Ako se koža lica bude nazirala kroz obrve i bradu, u tom slučaju voda mora doći do kože, a ako, pak, obrve i brada budu toliko gusti da se koža ne vidi kroz njih, nije potrebno da voda dopre do kože.

6. Ako postoji sumnja da li se koža nazire kroz dlake brade i obrva ili ne, u tom slučaju, saglasno obaveznoj predostrožnosti, voda mora doprijeti i do kože.

7. Pranje unutrašnjosti usta i nosa, kao i dijela očiju koji se ne vidi kada se oči zatvore, nije obavezno. Međutim, ukoliko se želi biti siguran da je ono što se mora oprati oprano, u tom slučaju obavezni smo oprati dio toga.

8. Ako je koža ili komad tijela sa mjesta koji se prilikom abdesta peru odsječen, taj se dio mora oprati. A u slučaju da je taj dio još uvijek vezan za tijelo, tj. visi na njemu, tada se i taj dio kao i mjesto na kojem je bio moraju oprati.

9. Opeklinu koja je vidljiva u periodu zacjeljivanja je dovoljno površno prati bez obzira da li je pukla ili se jedan dio otkinuo. U slučaju da se jedan dio otkine, dovoljno je prati vidljivi dio mlade kože a nije potrebno kidati ostatak ili prati pokriveni ostatak. Međutim, ukoliko je sagorjela koža u takvom stanju da se čas odlijepi čas zalijepi, u tom se slučaju ispod nje mora također prati.

10. Ranu na kojoj se nalazi zakorjela kožica dovoljno je samo oprati vodom i nije potrebno kidati kožicu bez obzira što to ne bi predstavljalo problem. Međutim, ukoliko se mehlem kojim smo premazali ranu skorio, treba ga skinuti ako to skidanje nije 35

PROPISI OBREDOSLOVLJA problematično, a ako se ne može ukloniti, u tom slučaju za njega važi pravilo uzimanja abdesta po zavojima koje će kasnije biti objašnjeno.

11. Što se tiče ponavljanja pranja u abdestu, pravilo je sljedeće: prvi put je obavezno, drugi put dozvoljeno, a treći put je novotarija i haram.

12. Kada kažemo prati, ne mislimo na sipanje vode, već se misli na potpuno pranje cijele površine koja se pere. Sukladno ovom, ako cijelo lice ili ruku jedanput sa nijjetom abdesta operemo, pa to ponovimo još jedanput, treći bi put bilo haram učiniti. U skladu sa ovim, ukoliko bi više puta sipali vodu, ali time ne bismo pokvasili cijeli dio koji se pere, to se ne bi računalo jednim pranjem. A ukoliko bi se jednim posipanjem vode ili uranjanjem dijela koji se pere u vodu cijela površina toga dijela oprala, to bi se računalo jednim pranjem.

13. Pranje tri puta u toku abdesta (sa nijjetom abdesta), pored toga što je novotarija i haram, ponekad biva povodom kvarenja abdesta, kao na primjeru da voda koja se nalazi na ruci kojom želimo potrati prednji dio glave radi mesha bude od trećeg pranja, što znači da ta voda nije od one dozvoljene vode, tj. od prvog ili drugog pranja, a da bi se mesh obavio, voda treba biti od abdesta, što rezultira time da abdest nije ispravan.

Mesh glave1. Mjesto mesha: jedan dio od četiriju dijelova glave

koji se nalazi iznad čela, tj. prednji dio glave.

36


2. Površina koja je obavezna: dovoljno je koliko god bude (u mjeri da ako neko posmatra sa strane može reći da je povukao prstima ruke po glavi).

3. Poželjna predostrožnost: u širini triju sastavljenih prsta a u dužini jednog prsta.

4. Mesh je dozvoljen i lijevom rukom. 5. Nije obavezno da se mesh čini po koži glave, već

je moguće učiniti ga i po vrhu kose, osim u slučaju da je kosa veoma duga tako da prilikom češljanja pada po licu. U tom slučaju mora se povući po koži ili po dijelu dlake koji je blizu kože.

6. Nije ispravan mesh po kosi koja nije sa tog dijela glave, bez obzira što se tu sakupila. 10

7. Nije obavezno da mesh po glavi bude odozgo prema dolje.

Mesh nogu1. Mjesto mesha: gornji dio stopala. 2. Obavezna površina: dužina – od vrha prstiju do

izbočine blizu korijena stopala. Širina – dovoljno je koliko god da bude pa makar samo i jednim prstom.

3. Poželjna predostrožnost: cijela površina. 4. Mora se prvo učiniti po desnoj pa tek zatim po

lijevoj nozi.

10 Naprimjer, ako neko začešljava kosu tako što je tjera sa jedne sljepoočnice prema drugoj strani glave. (Prim. prev. )37


Zajedničke mes'ele mesha glave i nogu1. Prilikom potiranja (mesha) ruka kojom potiremo

treba se pomjerati. Ako nju fiksiramo, a pomjeramo glavu ili nogu, mesh je neispravan. Međutim, ako u trenutku dok potiremo glavu ili nogu dođe do njihovog pokretanja, to ne predstavlja smetnju za valjanost abdesta.

2. Ako na dlanu ruke nije ostalo dovoljno vode za mesh, u tom slučaju ne možemo naknadno kvasiti ruku vodom, već trebamo po jednom dijelu koji je već opran preći dlanom ruke da bi ga navlažili pa zatim obaviti mesh.

3. Ruka treba biti do te mjere vlažna da kada učinimo mesh iza nje ostane vlažan trag.

4. Ako nam je dlan vlažan samo za mesh po glavi, obavit ćemo ga a zatim navlažiti ruku sa jednog od dijelova koje smo prali u toku abdesta, (najbolje sa obrva ili brade).

5. Mjesto po kojem se mesh čini mora biti suho. Otuda, ukoliko je glava ili noga vlažna prije mesha, moramo je posušiti, no ukoliko je vlažni, ali ipak kada potaremo rukom radi obavljanja mesha po tom dijelu ostane primijetan vlažan trag, u tom slučaju nije obavezno posušiti.

6. Između dlana ruke kojom potiremo i mjesta po kojem se mesh čini ne smije postojati prepreka kao što je kapa, mahrama, čarapa ili obuća, ma koliko da je ta prepreka tanka i prozirna i koliko da propušta vodu. Ovo pravilo ne važi u slučaju nužde.

38


7. U slučaju nužde, kao što su tekijja, hladnoća, zvijeri, neprijatelj ili bilo šta zbog čega postoji strah da se prepreka skloni (mahrama ili obuća), mesh je ispravan po mahrami, obući, čarapi i sl. Pravila koja smo naveli u vezi sa meshom važe i kada se mesh čini u ovom iznimnom slučaju.

8. Mjesto mesha mora biti čisto. Bude li na njemu nečisti a ne može se oprati, mora se uzeti tejemum.

Abdest potapanjem (ارتماسي)

1. Abdestom potapanjem nazivamo onaj abdest prilikom kojeg čovjek svoje lice ili ruku, sa nijjetom abdesta, potopi u vodu, ili ih prvo potopi u vodu pa ih s nijjetom abdesta izvadi iz vode.

2. S obzirom na to da dijelovi koji se u abdestu peru moraju biti prani odozgo prema dolje, kada uzimamo abdest potapanjem, postupamo na sljedeći način:

a. potopimo lice od čela a ruke od lakta u vodu, a to činimo s nijjetom abdesta kojeg (nijjet) ćemo biti svjesni i za vrijeme vađenja lica ili ruku iz vode i sve dok se voda sa njih ne okapa usljed toga što voda koja ostaje služi za mesh te stoga mora biti voda abdesta.

b. bez nijjeta potopiti lice ili ruke u vodu, ali ih izvaditi sa nijjetom abdesta – u ovom slučaju lice vadimo tako što prvo čelo izlazi iz vode a ruka prvo sa laktom, kao i u gornjem primjeru

39


potrebno je da ovaj nijjet traje sve dok se voda ne iskapa.

3. Nema smetnje u tome da jedan dio prilikom uzimanja abdesta potopimo u vodu a drugi normalno operemo bez potapanja.

4. Moramo poštovati redoslijed prilikom uzimanja abdesta potapanjem. Znači, ne možemo odjedanput potopiti lice i ruke, već prvo potapamo lice, zatim, kada njega izvadimo iz vode, potopimo desnu ruku, a na kraju, nakon vađenja desne, potopimo lijevu ruku.

Abdest onih koji nemaju ruke ili noge1. Bez ruku

a. Ukoliko neko nema jedne ruke, i to niže od lakta, u tom slučaju prat će ono što je ostalo do lakta. Ukoliko, pak, nema ruke od lakta i iznad, u tom slučaju oslobođeno je pranja ruke. Takav će prati i mesh uzimati drugom rukom.

b. Ukoliko nema obje ruke, ali niže od lakta, oprat će onoliko koliko ima. Ukoliko može, obavit će mesh, a ukoliko ne može, u tom slučaju koristit će uslugu pomoćnika.

c. Ukoliko lice nema obje ruke do lakta i iznad, ono je oslobođen pranja. On će prati potapanjem ili normalno, a mesh će obaviti pomoćnik.

2. Bez nogu

40


a. Ako lice nema jedne noge, i to da nedostaje dio stopala, potrat će za mesh po onome što ima od stopala, a ako uopće nema stopala, u tom slučaju oslobođeno je mesha.

b. Ako nema obje noge, ali tako da mu nedostaju dijelovi stopala, mesh će obaviti po onom dijelu stopala koji ima, a ako nema uopće stopala, oslobođeno je mesha. Ako je nedostatak u nogama različit tako da na jednoj ima dio stopala a na drugoj nema, u tom slučaju uzima mesh po dijelu stopala koji ima, a druga noga je oslobođena mesha.

3. Nema ni ruku ni nogua. Ako lice nema obje ruke do iznad lakta i na

obje noge nema uopće stopala, u tom je slučaju oslobođeno pranja ruku i mesha po nogama, lice će oprati, a za mesh glave uzet će pomoćnika.

b. Ako je ili na rukama ili na nogama, ili i na jednom i na drugom, ostao dio koji se pere i po kojem se čini mesh, u tom slučaju taj dio će oprati i mesh učiniti ako je za to sposoban, a ako nije, uzet će pomoćnika.

Uvjeti abdesta

Ako se ispune sljedeći uvjeti, abdest je ispravan, a ako nedostaje bilo koji od njih, abdest nije valjan.

1.Voda mora biti čista. 2.Voda mora biti mubah, tj. ne smije biti uzurpirana.

41


3.Da voda bude voda, tj. ne smije biti pomiješana s nečim. 11

4.Posuda u kojoj se voda nalazi treba biti mubah. 5.Posuda ne smije biti zlatna ili srebrena.

Uvjeti dijelova tijela:1.Da budu čisti. 2.Da na njima nema prepreke za dopiranje vode do

kože.

Uvjeti kvaliteta abdesta1.Čuvati redosljed. 2.Čuvati kontinuitet (ne praviti vremenski razmak

između abdeskih radnji). 3.Lično uzimati abdest.

Uvjeti čovjeka koji uzima abdest1.Da upotreba vode za njega ne bude sa

preprekom. 2.Da se abdest uzima sa nijjetom približavanja

Gospodaru.

11 Kada voda izgubi jednu ili sve svoje odlike: boju, miris i ukus, ona više nije voda. Prema tome, sok, pa makar i u omjeru 1:10, nije voda te se njime ne može uzeti abdest. 42


PROPISI ABDESKIH UVJETA

Uvjeti abdeske vode1. Abdest nečistom ili miješanom vodom je

neispravan, bez obzira da li znali ili ne da je voda nečista, ili da je pomiješana, ili, pak, da smo zaboravili.

2. Voda za abdest mora biti mubah (dozvoljena). Saglasno ovom pravilu, u sljedećim slučajevima abdest je neispravan:

a. Uzimati abdest vodom čijim korištenjem vlasnik nije zadovoljan (znati da je on nezadovoljan).

43


b. Uzimati abdest vodom za koju ne znamo da li je vlasnik zadovoljan ili ne da je koristimo.

c. Uzimati abdest vodom koja je uvakufljena za posebnu skupinu ljudi, kao što su fontane nekih škola ili abdesthane nekih hotela i gostiona i sl.

3. Uzimati abdest u velikoj rijeci, bez obzira što ne znamo da li su njeni vlasnici zadovoljni ili ne, nema zapreke. Međutim, ako vlasnici sprečavaju uzimanje abdesta u njoj, obavezna je predostrožnost da se iz nje abdest ne uzima.

Uvjeti dijelova tijela

1. Prilikom pranja i potiranja (za vrijeme uzimanja abdesta) dijelovi tijela koji se tiču abdesta moraju biti čisti.

2. Ako prilikom uzimanja abdesta dio tijela koji smo već oprali ili potrali postane nečist, abdest je ispravan. Naprimjer, neko je prešao na pranje ruku, a lice mu postane nečisto.

3. Ako na tijelu (dijelovi tijela koji nisu obuhvaćeni abdeskim pranjem) bude nečisti, abdest je ispravan, međutim, ako anus ili spolni organ nisu očišćeni nakon obavljanja nužde, bolje je da se prvo očiste pa zatim uzme abdest.

4. Ako ispod noktiju bude prljavštine, to ne predstavlja problem za abdest, ali ako su nokti duži negoli je to normalno, mora se ispod tog dijela očistiti prljavština.

44


5. Ako prljavština na tijelu ne sprečava da voda dopre do kože onih dijelova koji su obuhvaćeni abdestom, u tom slučaju nema smetnje za abdest.

6. Ako nakon malterisanja i sličnih radova na koži ruke ili lica ostane nešto što ne sprečava dolazak vode do kože, u tom slučaju nema smetnje za abdest, no ako to predstavlja prepreku za vodu, ili postoji sumnja da sprečava vodu da dođe u kontakt s kožom, treba se odstraniti.

7. Ako na dijelovima tijela koji se prilikom uzimanja abdesta peru postoji nešto što sprečava vodu da dođe u kontakt s kožom, to se treba otkloniti. Međutim, ako se na mjestima koja se u abdestu potiru nađe nešto što čak ne predstavlja prepreku vodi da dođe do kože, to se mora otkloniti.

8. U slučaju linija od olovaka, fleka od farbe, uljanih boja, krema itd., kada one ne predstavljaju smetnju za dopiranje vode do kože, abdest je uredu, međutim ako je riječ o sloju koji ne dozvoljava kontakt vode s kožom, to se mora otkloniti.

9. Tinta koja prilikom tetoviranja ostaje ispod kože ne sprečava dospijevanje vode do kože, pa samim tim ne predstavlja ni smetnju za abdest.

Uvjeti valjanosti abdestaI. RedoslijedAbdeske radnje trebaju biti obavljene sljedećim

redosljedom:

45


i.pranje lica, ii.pranje desne ruke, iii.pranje lijeve ruke, iv.potiranje glave, v.potiranje desne noge, vi.potiranje lijeve noge. Ako se abdeske radnje ne obave po ovom

redoslijedu, abdest je pokvaren, čak i kad bi potiranje desne i lijeve noge bilo izvršeno istovremeno.

Kontinuitet1. Kontinuitet, kada je u pitanju uzimanje abdesta,

znači obavljati abdeske radnje po redoslijedu i ne praviti razmak između njih.

2. Ukoliko se između abdeskih radnji napravi pauza u toj mjeri da su se, kada hoćemo oprati ili potrati dio tijela koji je na redu, oni dijelovi koji su se prije oprali i potrali osušili, abdest je pokvaren. Međutim, ukoliko se samo jedan dio koji je po redoslijedu ispred onog koji trenutno hoćemo oprati ili potrati osušio, abdest je ispravan.

3. Ne predstavlja problem kretanje prilikom uzimanja abdesta. Dakle, ukoliko nakon pranja lica i ruku napravimo nekoliko koraka (u mjeri da se ne naruši

46

PROPISI OBREDOSLOVLJA kontinuitet) pa zatim potaremo glavu i noge, abdest je ispravan.

Nekorišćenje tuđe pomoći1. Lice koje je sposobno samo obavljati abdeske

radnje ne smije koristiti tuđu pomoć dok uzima abdest. Dakle, ako bi mu neko drugi oprao lice i ruke, ili obavio potiranje, abdest bi bio nevažeći. Međutim, ako mu neko posipa vodu, a on sam uzima abdest, abdest nije pokvaren, iako je ovakva vrsta pomoći mekruh.

2. Lice koje ne može uzeti abdest treba uzeti pomoćnika koji će mu izvršiti abdeske radnje. Ako mu pomoćnik traži novčanu nadoknadu, ukoliko je u stanju da može platiti, to mora i učiniti. Međutim, on lično mora zanijetiti abdest.

3. Ako lice koje koristi pomoć drugih da bi uzelo abdest neke od abdeskih radnji može samo obaviti, mora ih lično obaviti.

4. Pomagač treba za potiranje glave i nogu koristiti ruku onoga kome pomaže, osim u slučaju da to nije moguće. U tom slučaju on će svoju ruku navlažiti s njegove ruke i obaviti potiranje i, ako je moguće, u skladu sa obaveznom predostrožnošću, uzeti mu i tejemum.

Uvjeti lica koje uzima abdest1. Lice koje zna da će se, ako uzme abdest

razboljeti, ili se plaši da se ne razboli, mora uzeti tejemum. Uzme li u takvom slučaju abdest, on mu je

47

PROPISI OBREDOSLOVLJA neispravan. Međutim, ako ne zna da je voda za njegovo zdravlje štetna te uzme abdest i nakon toga shvati da mu je on štetio, abdest biva ispravan.

2. Abdest se mora uzeti s nakanom približavanja Bogu, tj. s namjerom da se obavi zapovijed Božija.

3. Ne mora se nijjet izgovoriti jezikom ili donijeti srcem, već je sama činjenica da lice zna da uzima abdest dovoljna, te je u takvom stanju da, ako bi ga upitali šta radi, ono kaže da uzima abdest.

4. Za valjanost abdesta dovoljna je namjera kurbeta i nije potrebno naglašavati i donositi nijjet za obavezni ili dobrovoljni abdest.

Dvije mes'ele1. Ako je namasko vrijeme na isteku tako da bismo

uzimanjem abdesta morali klanjati cio ili dio namaza u drugom namaskom vremenu, mora se uzeti tejemum.

2. Čovjek koji zbog isticanja namaskog vremena mora uzeti tejemum, u slučaju da uzme abdest, abdest mu je ispravan, bilo da ga je uzeo za taj namaz ili za nešto drugo.

Abdest po zavoju ( اي جبيره (وضوي

Mehlem koji se stavlja na ranu ili ono čime se zatvara, odnosno previja povreda ili prelom naziva se džebîre (جبيره)

48


1. Ako čovjek koji na dijelovima koji su obuhvaćeni abdestom ima povredu ili prelom može abdest uzeti na normalan način, mora tako učiniti. Naprimjer:

a. rana je otvorena i voda joj ne šteti, b. rana je previjena, međutim, može se otvoriti i

voda joj ne šteti. 2. Ako je rana na licu ili rukama i ako je otvorena, tj.

nije previjena, ali joj voda šteti, dovoljno je oprati oko nje.

3. Ako se rana nalazi na glavi ili nogama, tj. na mjestima koja se u abdestu potiru, i ako je otvorena te se ne može po njoj potrati, mora se na ranu staviti čisto platno i po njemu preći vlažnom rukom (vlažnost mora biti od abdeske vode). Ako nije moguće staviti ni platno na ranu, umjesto abdesta mora se uzeti tejemum i bolje je pored toga uzeti i jedan abdest bez mesha, tj. potiranja tog dijela.

Pregled pravila u vezi sa ranama, oteklinama i prelomima:

I. Na dijelovima koji se peru:1) Ako je površina otvorena:

a. voda ne šteti – oprati uobičajenob. voda šteti:

oako pranje oko rane ne predstavlja problem, onda je pranje dovoljno.

oako pranje oko rane nije moguće, u tom slučaju primjenjuje abdest džebîreh.

49


2) Ako je površina otvorena:c. postoji mogućnost otvaranja:

ovoda joj ne šteti – ranu otkriti i obaviti normalni abdest.

ovoda joj šteti i pranje oko rane nije moguće – u tom slučaju abdest džebîreh.

d. ne postoji mogućnost otvaranja rane:i. voda joj ne šteti:orana je čista: ako je moguće, treba taj

dio politi vodom, a ako nije, tada obaviti abdest džebîreh.

orana je nečista: abdest džebîreh.

ii. voda joj šteti: abdest džebîreh.

II. Na dijelovima koji se potiru:1) Ima prostora za mesh (naprimjer, jedan nožni

prst) – treba na tom preostalom dijelu obaviti potiranje i abdest je ispravan.

2) Nema prostora za potiranje:a. potiranje šteti:

oabdest džebîreh (bila rana otvorena ili ne)

b. potiranje ne šteti:oPovršina je otvorena – treba normalno

obaviti potiranje.

50


oPovršina je zatvorena – ako je otvaranje moguće, treba otvoriti i normalno izvršiti potiranje. Ako nije, obaviti abdest džebîreh.

Nekoliko mes'ela:1. Čovjek koji ne zna da li treba obaviti abdest

džebîreh ili tejemum mora, u skladu sa obaveznom predostrožnošću, obaviti oboje.

2. Čovjek koji ima džebîru na dlanu i prstima ruke i u toku uzimanja abdesta prešao je vlažnom rukom po džebiri može upravo tako navlažnim dijelom ruke potrati glavu i nogu ili ruku navlažiti sa ostalih dijelova vlažnih od abdesta.

3. Ako bi na licu ili rukama bilo nekoliko džebîra (naprimjer, više flastera), prostor između treba oprati, a ako je ovo stanje na glavi ili na nogama, mora se potrati između toga, a na prekrivenim mjestima činiti propise džebîreh.

4. Različite obaveze u zavisnosti od površine džebîre:

a. Ako bi svi dijelovi abdesta bili pod džebîrom (zavojima, flasterima i sl. ), u tom slučaju mora se uzeti tejemum.

b. Ako bi džebîra bila na nekim dijelovima, naprimjer po cijelom licu ili na jednoj ruci, treba uzeti abdest džebîreh.

51


c. Ako je džebîra obuhvatila veći dio dijelova abdesta, u tom slučaju, u skladu sa obaveznom predostrožnošću, treba obaviti abdest džebîre, a usto i tejemum.

d. Ako džebîra prekriva ranu više negoli je to uobičajeno, ali skidanje nije moguće, treba obaviti abdest džebire, a također, shodno obaveznoj predostrožnosti, uzeti i tejemum.

ABDESKE SUMNJE

Sumnja o uzimanju abdesta:1. Sumnja se da li je abdest uzet ili ne:

a. prije namaza: mora se uzeti abdest. b. u namazu: namaz je pokvaren, mora se uzeti

abdest i ponovo klanjati. c. nakon namaza (ne zna da li je klanjao s

abdestom ili ne): namaz je ispravan, ali za sljedeći namaz mora uzeti abdest.

52


2. Sumnja u dio abdesta:a. u toku uzimanja abdesta: ono za šta

sumnjamo trebamo ponoviti (naprimjer, ne znamo da li smo potrali glavu ili ne, u tom slučaju potrati glavu i nastaviti dalje po redu od glave)

b. poslije abdesta: abdest je uredu (odbaciti sumnju)

Sumnja u ispravnost abdesta:1. Sumnja u abdest

a. sumnja se u to da li je abdest izgubljen ili ne: sumnju odbaciti i ići na to da se abdest ima.

b. zna da je uzeo abdest i zna da se dogodilo ono što kvari abdest, ali ne zna redoslijed, dakle sumnja se u to šta se prvo dogodilo:

c. prije namaza: mora uzeti abdest, d. u namazu: prekinuti namaz i uzeti abdest, e. nakon namaza: mora uzeti abdest i, sukladno

obaveznoj predostrožnosti, ponovo klanjati namaz.

2. Sumnja u dijelove abdesta:a. sumnjati u toku abdesta da li su prethodne

radnje ispravno urađene ili ne: abdest je ispravan.

53


b. nakon uzimanja abdesta sumnjati u to da li je jedna radnja ispravno izvršena ili ne: abdest je ispravan.

c. nakon uzetog abdesta sumnjati da li je na nekom od dijelova tijela koji su uključeni u abdeske radnje postojala prepreka ili ne: abdest je ispravan.

Nekoliko mes'ela1. Nakon uzimanja abdesta sumnjati u to da li je na

dijelovima tijela koji ulaze u okvir abdesta postojala neka prepreka koja bi spriječila kontakt vode s kožom ili možda nije – u ovom slučaju ne obraća se pažnja na sumnju i abdest je ispravan.

2. Ako se zna da na tijelu postoji nešto, ali se sumnja da li to sprečava kontakt vode i tijela, u tom slučaju se mora otkloniti dotična stvar ili politi ispod nje vodom.

3. Ako se prije namaza znalo da postoji prepreka koja ne dopušta da voda dopre do kože, ali nakon abdesta se počne sumnjati u to da li je voda prošla ispod toga ili ne:

a. ako se zna da se u toku uzimanja abdesta uzela u obzir ta prepreka, abdest je ispravan.

b. ako se ne zna da li se obratila pažnja na to, abdest je ispravan.

54


c. ako se zna da se u toku abdesta nije obratila pažnja na to, mora se ponoviti uzimanje abdesta.

4. Ukoliko postoji neka prepreka koja je takve naravi da nekad propusti vodu do kože a nekada ne, a zbog čega se nakon abdesta posumnja da li je propustila ili nije, ovo pitanje ima presudu kao i prethodni problem.

5. Ukoliko se nakon uzimanja abdesta vidi na dijelu tijela koje je u sklopu abdesta neka prepreka i ne zna da li je tu bila u toku abdesta ili je tu dospjela nakon uzimanja abdesta, abdest je ispravan. Međutim, ukoliko se zna da se u toku abdesta nije obratila pažnju na tu prepreku, obavezna predostrožnost je da se abdest ponovi.

6. Čovjek koji po pitanju abdeskih radnji i uvjeta puno sumnja, naprimjer da li je voda čista, da li postoji prepreka itd., mora zanemariti svoje sumnje.

Propisi abdesta:

Za šta se sve abdest mora uzeti?1. Uvjet je ispravnosti određenog posla, tj. ako ga

obavimo bez abdesta, neće nam važiti:a. Namaz (osim dženaze), b. Za nadoknadu ispuštenih dijelova namaza

(sedžda i tešehhd)c. Tavaf.

55


2. Uvjet je za dozvoljenost određenog posla, tj. bez abdesta taj posao bio bi haram:

a. Doticanje kur'anskog teksta, b. doticanje Božije imena i riječi koje označavaju

Njegove posebne atribute, c. sukladno obaveznoj predostrožnosti, doticanje

imenâ Poslanika, Imama i meleka. 3. Uvjet je savršenosti posla radi stjecanja nagrade

ili veće nagrade, poput učenja Kur'ana. 4. Otklanjanje nepoželjnosti posla, poput

konzumiranja hrane u stanju džunupluka, i u ovom slučaju abdestom se nepoželjnost otklanja.

Nekoliko mes'elai. Čovjek koji nema abdest ne smije nijednim dijelom

tijela dotaći sljedeće tekstove:a. Tekst Kur'ana, dok prijevod ne predstavlja

problem, b. Božije ime napisano na bilo kojem jeziku,

poput: الله, Bog, God, Gott, خدا, c. Ime Muhameda, s. a. v. a., i Imama, a. s., te

Fatime, s. a., sukladno obaveznoj predostrožnosti, 2.U sljedećim slučajevima nema razlike po pitanju

zabranjenosti doticanja kur'anskog teksta bez za to potrebne čistoće:

a. Bilo rukom ili ostalim djelovima tijela (osim kose),

56


b. bilo da se tek počelo ili nastavilo. Tako, ako je nenamjerno dodirnut tekst Kur'ana, pa se to primijetilo, ali se ruka nije pomjerila, učinjeno je haram djelo.

c. bez obzira da li je pismo Kur'ana uobičajeno ili ne (poput kufi pisma),

d. bez obzira da li je tekst pisan rukom, olovkom, kredom ili je štampan,

e. bilo pismo reljefno, ugravirano ili nekom drugom tehnikom,

f. bilo da se radi o harfu koji se čita ili se ne čita, kao što je elif u riječi: قالوا,

g. bez obzira da li se tekst nalazi u Kur'anu ili na drugom mjestu, kao naprimjer da ajet bude napisan u nekoj knjizi, ili čak samo pola riječi koja je kur'anska,

h. nema razlike ni u materijalu na kojem je takav tekst napisan, bilo da je riječ o papiru, kamenu, drvetu, tkanini, zidu i sl.,

i. bilo da je napisano kako treba ili naopačke, j. bilo da je arapsko ili neko drugo pismo,

naprimjer: Allah, Muhammed, ,محمد ,اللهk. bilo da su lijepe riječi kao ili مؤمن ili صبر

ogavne kao: ,شيطن .كافر i ابليس3.U sljedećim slučajevima doticanje nije haram:

a. doticati kur'anske retke kosom, mada se iz poželjne predostrožnosti treba toga kloniti,

57


b. doticati kroz staklo ili plastiku, što zapravo nije izravno doticanje,

c. doticati prazan prostor između harfova ili prazninu u harfu, poput u ,ح . . .ب i ن

d. doticati listove Kur'ana, marigine, prostor između redova i koricu (mada je mekruh),

e. prijevod Kur'ana na bilo koji jeziku, osim Božijeg imena, što je haram.

4.Riječi zajedničke kur'anskom i drugom jeziku. Ako je namjera pisca kur'anska riječ, haram je doticati, a ako nije, u tom slučaju nije haram.

5.Sukladno obaveznoj predostrožnosti, dodirnuti amblem na zastavi IR Iran kao i drugih država koje imaju isti i sličan sadržaj bez za to potrebne čistoće je haram.

Poslovi za koje je mustehab imati abdest1. Dženaza namaz, 2. odlazak u džamiju i hareme Imama, 3. učenje Kur'ana, 4. nošenje Kur'ana uza se, 5. spavanje, 6. doticanje korica ili margina kur'anskih listova, 7. zijaret mezarja.

Kako se kvari abdesti. Vršenjem male ili velike nužde,

58


ii. puštanjem vjetra, iii. snom, takvim u kojem niti oči vide, niti uši čuju, iv. onim što oduzima pamet, kao što su ludilo,

pijanstvo, gubljenje svijesti, v. istihazom žena, vi. onim što je uzrok džunupluku, poput

džunupluka i doticanja mejita.

Neki od abdeskih mustehaba i mekruha i. ne potrošiti vode više od jednog mudda (750 ml.

), ii. čišćenje zuba pa makar i prstom, iii. ako je voda u posudi, držati je sa svoje desne

strane, iv. pranje ruku prije početka abdesta, v. isprati usta (gargara), vi. isprati nos (istišnak), vii. Reći bismillah kada ruka stupi u kontakt s

vodom, a bolje je da se kaže bismillahi ve billahi, allahumedž'alni minet-tevvabine vedž'alni minel-mutetahhirin,

viii. sipati vodu u desnu ruku, pa čak i kada se hoće oprati desna ruka, tako što se prvo naspe u desnu šaku a zatim iz nje u lijevu, pa njome oprati desnu ruku,

ix. učiti abdeske dove kao i dove nakon abdesta, x. muškarci će prvo pranje ruku početi s vanjske

strane laktova, a žene po unutrašnjem dijelu, 59


xi. vodu sipati po gornjim dijelovima onoga što se pere (po čelu, po laktu)

xii. vodu sipati, a ne stavljati ruku u vodu, xiii. radi pranja, potirati rukom po dijelovima koji se

peru, mada su i bez potiranja oprani, xiv. sve abdeske radnje obaviti duhovnim

prisustvom, xv. tokom abdesta učiti suru El-Kadr, xvi. nakon abdesta učiti ajetul-kursijju, xvii. prilikom pranja lica držati oči otvorenim.

Abdeski mekruhii. Koristiti pomoć drugih u obavljanju abdeskih

radnji, naprimjer da nam drugi posipa vodu, ii. uzimati abdest na mjestu gdje se vrši nužda, tj.

u klozetu, iii. uzimati abdest iz pozlaćenih, posrebrenih

posuda, ili iz posuda na kojima su naslikani likovi,

iv. uzimati abdest sljedećim vodama:o vodom koja se ugrijala na suncu,

o vodom koja je korištena za uzimanje obaveznog gusula,

o ustajalom vodom,

o vodom iz bunara u koji je upala neka životinja, a iz njega s ciljem čišćenja još nije odvađena propisana količina vode,

60


o vodom u kojoj su uginuli zmija, škorpija ili žaba,

o vodom koju je pila žena sa hajzom,

o vodom iz koje je pio miš, konj, magarac ili životinje koje jedu nečisti i koje se hrane lešinomi, generalno, sve životinje koje su haram.

Nekoliko mes'ela1. Uzimanje abdesta u toaletima iz kojih voda odlazi

u septičku jamu ne kvari abdest. 2. Ukoliko prilikom uzimanja abdesta pogledamo u

osobu koja nam je nemahrem, 12 ili izgovorimo laž, ili nekog ogovorimo (iako smo u svim slučajevima počinili haram djelo), abdest nije pokvaren.

3. Ukoliko neko uzme abdest radi nečeg određenog, naprimjer radi učenja Kur'ana, ali se poslije predomisli

12 Ona osoba s kojom se može stupiti u brak, tj. nije nam bliski rod. U vezi sa ovim, u 23. ajetu sure Nisa kaže se: Zabranjuju vam se: matere vaše, i kćeri vaše, i sestre vaše i sestre očeva vaših, i sestre matera vaših i bratične vaše, i sestrične vaše, i pomajke vaše koje su vas dojile, i sestre vaše po mlijeku, i majke žena vaših, i pastorke vaše koje se nalaze pod okriljem od žena vaših s kojima ste imali intimne odnose, ali ako vi s njima niste imali intimne odnose, onda vam nije grijeh, i žene vaših rođenih sinova, i da sastavite dvije sestre. U ajetu se nabrajaju oni koji su nam, u prvom planu, zbog krvnog srodstva zabranjeni za brak i oni su ujedno naši mahremi, a u drugom planu, nabrajaju se oni koji su nam sa aspekta bračnih odnosa zabranjeni za brak, kao što je, naprimjer, punica (zauvijek) – ona je mahrem, ili svastika dok smo u braku s njenom sestrom. Ovi odnosi su važeći obostrano, i za ženu, i za muškarca. 61

PROPISI OBREDOSLOVLJA (hoće s tim abdestom ili klanjati ili pak neće učiti Kur'an), abdest nije pokvaren.

4. Uzeti abdest s nijjetom da se bude s abdestom je ispravno i sa takvim abdestom može se obaviti namaz.

5. Sa ispravnim abdestom, bilo da je on uzet za obavezno ili za poželjno djelo, može se obaviti bilo koje obavezno ili poželjno djelo uvjetovano čistotom.

6. Nije sporno uzeti abdest za namaz prije nastupanja namaskog vremena, naprimjer, prije negoli nastupi podne-namaz uzmemo abdest sa kojim želimo klanjati podne.

Opće praviloSvi namazi moraju se obavljati sa abdestom, osim

dženaze namaza koji je ispravan i bez njega. Pitanje:Trenutno skoro svi časopisi naše zemlje (riječ je o

Iranu) imaju imena iz Kur'ana ili se u njima štampaju ajeti. Nakon čitanja, sudbina časopisa je neizvjesna. Mnogi ih bacaju u smeće i sl. Zato bih zamolio da se to ne radi i da se takvo štampanje zabrani ili, u najmanju ruku, da se štampaju prijevodi ajeta.

Odgovor:Štampanje i izdavanje nije zabranjeno, ali se mora

čuvati toga da se štampa sa takvim sadržajem baca na mjesta koja ukazuju na neuvažavanje i skrnavljenje svetosti.

62


63


GUSUL

Nekada je radi obavljanja namaza i ostalih poslova uvjetovanih čistoćom potrebno uzeti gusul, tj. radi pokoravanja naredbi Božijoj oprati cijelo tijelo.

Podjela gusula

1. Obavezni:a. zajednički za žene i muškarce:

o džunupluk,

o dodirnuti tijelo mrtvog čovjeka,

o kupanje mrtvog čovjeka.

b. samo za žene:o hajz,

o istihaza,

o nifas.

2. Poželjni (mustehab):a. Vremenski gusul, tj. onaj gusul koji je poželjan

u određenom vremenu, primjera radi, gusul u noći Kadr, na dan Arefata ili petkom,

b. Gusul za određena mjesta – gusul koji je poželjan radi odlaska na neko mjesto kao što je Mesdžidul-haram,

64


c. Za poslove, tj. gusul je poželjan radi obavljanja nekih poslova, kao što su oblačenje ihrama, obavljanje umre.

Nakon opće podjele svaki gusul posebno ćemo objasniti.

Gusul džunuba

Uzroci džunupluka:1. Kako se postaje džunub?

a- izbacivanjem sjemena (sperme), bilo u manjoj ili većoj količini, bilo u snu ili na javi,

b- polnim snošajem, bilo na dozvoljen način, tj. sa halal osobom, bilo na nedozvoljen način, tj. sa haram osobom, bez obzira da li je došlo do ejakulacije ili ne. 13

Važne napomene:

1. Ako sperma pođe sa svog mjesta (iz epididymisa), ali ne dođe do polucije, u tom slučaju nema razloga uzimati gusul (ovo ne obuhvata slučaj polnog snošaja).

2. Čovjek koji zna da je doživio orgazam, ili zna da ono što je izašlo iz polnog uda može biti sperma, džunub je i mora obaviti gusul.

13 Granica snošaja (koitusa) jeste ulazak obrezanog dijela penisa u vaginu. Kada se to desi, bez obzira da li uslijedio orgazam ili ne, oba partnera dužna su obaviti gusul. 65


3. Odlike izlaska sperme: izlazi u stanju orgazma, izlazi pod pritiskom, tj. pršće, nakon izlaska sperme osjeća se klonulost.

4. Čovjek kome izađe tečnost iz spolovila, a ne zna da li je sperma ili ne, u slučaju da ima sve gore nabrojane odlike, on je džunub, a ako ih nema, nije džunub, čak i ako ne bi bilo jedne od spomenutih odlika; osim kod žene i bolesnika, kod kojih je dovoljan znak istjecanje uz orgazam, tj. da doživi tjelesno zadovoljstvo.

5. Izlazak sperme jedan je od znakova punoljetnosti, pored kojeg postoje još dva znaka:

a. rast grubih dlačica na stidnim mjestima, b. navršavanje 15 lunarnih godina za dječake i 9

za djevojčice. Za utvrđivanje punoljetnosti nije uvjet ispunjenje svih triju znakova, već je pojavom jednog od njih punoljetnost nastupila. Dakle, ako mladić doživi poluciju, bez obzira što nije napunio godine punoljetnosti, on je punoljetan i obavezan je izvršavati svoje šerijatske obaveze.

6. Mustehab je da se nakon polucije mokri, jer ako bi nakon obavljenog gusula iz spolovila istekla tečnost za koju nismo sigurni da li je ostatak sperme ili ne, u tom slučaju tečnost ima presudu sperme, što znači da treba ponovo učiniti gusul.

7. I žene, također, u snu mogu doživjeti orgazam. Ukoliko je nakon takvog sna sigurna da ga je doživjela, za nju je obavezno obaviti gusul, a u suprotnom nije. 66


8. Masturbacija (onanija) je zabranjena (haram). U slučaju da se učini i da se doživi orgazam, tj. da dođe do polucije, mora se obaviti gusul.

Šta je zabranjeno činiti u stanju džunupluka1. Doticanje dijelom tijela kur'anskog teksta, Božijeg

imena i, sukladno obaveznoj predostrožnosti, imena Poslanika i Imama.

2. Odlazak u Mesdžidul-haram i Poslanikovu džamiju u Medini, pa makar se na jedna vrata ušlo a na druga izišlo.

3. Zadržavanje u džamijama. 4. Ostavljanje stvari u džamije, pa makar to bilo

učinjeno i svana. 5. Učenje sura u kojima se nalazi obavezna sedžda.

Čak je zabranjeno učenje jednog harfa iz takve sure.

6. Sukladno obaveznoj predostrožnosti, zadržavanje u haremima Imama.

Dvije mes'ele1. Ako džunub čovjek uđe na jedna vrata džamije, a

izađe na druga, tj. samo prođe kroz džamiju bez zadržavanja u njoj, to ne predstavlja problem, s izuzetkom Mesdžidul-harama i Poslanikove džamije u Medini, gdje ni to ne smije učiniti.

67


2. Mjesta predviđena za obavljanje namaza u kućama, kancelarijama, firmama i sl. nemaju presudu džamije.

Sure koje sadrže obaveznu sedždu

i.Sura Sedžda (32. sura u Kur'anu), 15. ajet;ii.Sura Fussilet (41. sura u Kur'anu), 37. ajet;iii.Sura Nedžm (53. sura u Kur'anu), posljednji ajet;iv.Sura 'Alek (96. sura u Kur'anu), posljednji ajet.

Uzimanje gusula

Prilikom uzimanja gusula, cijelo tijelo, glava i vrat moraju biti oprani, svejedno da li se uzima obavezni gusul, kao što je to slučaj sa džunub osobom, ili je u pitanju mustehab gusul, kao što je gusul koji se uzima petkom. Drugim riječima, svi gusuli po pitanju načina obavljanja su isti, a jedina razlika je u nijjetu.

Način obavljanja gusula1. Postepeni – prvo oprati glavu i vrat, zatim desnu

polovinu tijela a potom lijevu. 2. Potapajući – odjednom se zagnjuriti u vodu, sa

nijjetom gusula, tako da cijelo tijelo bude pod vodom, ili polagahno ući u vodu tako da cijelo na kraju bude pod vodom, ili, pak, zagnjuriti se i pod vodom sa nijjetom gusula pomjerati tijelo.

68


Opće praviloGusuli su u načinu obavljanja isti, jedino se razlikuju

u nijjetu.

Propisi gusula

1. Svi uvjeti koji su nabrojani za ispravnost abdesta važe i za gusul, osim kontinuiteta i pranja odozgo prema dolje.

2. Čovjek koji je dužan obaviti više gusula u isto vrijeme može sa nijjetom da ih obavi u jednom gusulu.14

3. Čovjek (i muškarac i žena) koji je obavio gusul džunupluka ne mora uzimati abdest za namaz, već ga može obaviti s tim gusulom, međutim, sa ostalim se gusulima (bilo obaveznim bilo poželjnim) ne može obaviti namaz, tj. mora se uzeti i abdest.

4. Za gusul potapanjem potrebno je da cijelo tijelo bude čisto, dok za postepeni gusul to nije obavezno, već je dovoljno da se svaki dio u toku samoga gusula prvo očisti pa se onda opere s nijjetom gusula.

5. Gusul džebîreh je poput abdesta džebîreh, s tim što se, sukladno obaveznoj predostrožnosti, u tom slučaju mora obaviti postepeni gusul.

6. Postač (obaveznog posta) i hadžija u ihramu ne mogu obaviti gusul potapanjem, ali učine li to iz zaborava, gusul je ispravan.

14 Dakle, uzima jedan gusul, ali nijet čini za sve što je dužan obaviti. 69


7. Nije neophodno prilikom uzimanja gusula cijelo tijelo potrti rukama, već je dovoljno uz nijjet gusula po cijelom tijelu posuti vodu.

8. Učini li se u toku gusula nešto što kvari abdest (npr. mokri ili pusti vjetar), gusul nije pokvaren, no za namaz se mora uzeti abdest, bez obzira što se uzima obavezni gusul džunupluka.

Slučajevi u kojima je gusul neispravan:1. Kada se od početka ima namjera da se ne plati

usluga javnog kupatila, pa makar poslije obavljenoga gusula i udobrovoljili vlasnika.

2. Ako se ima namjera obaviti gusul u javnom kupatilu na veresiju, a da se ne zna da li je vlasnik time zadovoljan, pa makar nakon obavljenog gusula i udobrovoljili vlasnika.

3. Ako se ima namjera za uslugu javnog kupatila platiti haram novcem ili novcem za koji nije dat hums.

Šta činiti kada se nakon gusula uoči da je neki dio tijela ostao suh:1. ako je bio gusul potapanjem: treba ponoviti

gusul, bilo da se zna ili ne zna koji dio je ostao suh. 2. ako je bio postepeni gusul:

a. Ne zna se koji je to dio tijela – gusul se mora ponoviti.

b. Zna se koji je dio tijela:

70


o ako je na lijevoj strani, onda je dovoljno oprati ono što je izostavljeno,

o ako je na desnoj strani, potrebno je oprati neoprani dio, a zatim oprati i lijevu stranu tijela,

o ako je na glavi ili vratu, potrebno je oprati ono što je izostavljeno pa zatim dovršiti gusul, tj. oprati desnu pa lijevu stranu tijela.

Sumnje u vezi sa gusulom

1. Sumnja se u gusul, tj. da li je uopće obavljen ili nije: gusul se mora uzeti, ali ako je u međuvremenu obavljen namaz, on je ispravan, dok se za sljedeći namaz gusul mora ponovo obaviti.

2. Sumnja u ispravnost gusula:a. nakon gusula: ne obraćati pažnju na sumnju i

gusul je ispravan, b. sumnjati u toku gusula:

i. ako se sumnja u vezi sa lijevom stranom: oprati ono za šta sumnjamo i to je dovoljno,

ii. ako se sumnja u vezi sa dijelom sa desne strane tijela:o ukoliko smo počeli prati lijevu stranu, ne

obraćamo pažnju na sumnju, o ukoliko još nismo počeli prati lijevu stranu,

oprati ono za šta sumnjamo i nastaviti gusul.

71


iii. Sumnjati u vezi sa glavom i vratom:o ako smo počeli prati desnu stranu, ne

obazirati se na sumnju, o ako još nismo počeli prati desnu stranu,

oprati taj dio i nastaviti gusul. 3. Ukoliko se sumnja u to da li je jedan dio tijela

vanjski ili unutrašnji, naprimjer biti u ovoj dilemi po pitanju ušnih rupica za naušnice, u ovom slučaju pranje nije potrebno.

4. U toku gusula sumnjati da li se na tijelu nalazi nešto što bi sprečavalo vodu da dođe u kontakt s kožom – ukoliko postoji razumna mogućnost za takvo šta, onda treba pretražiti, a ako ne, nije potrebno tražiti.

Gusul zbog dodirivanja mejita1. Ukoliko neko dijelom svoga tijela dodirne tijelo

umrlog čovjeka koji se ohladio a nije mu obavljen gusul, on mora uzeti gusul zbog dodirivanja mejita.

2. U sljedećim slučajevima ne mora se uzeti gusul ako se dodirne mrtav čovjek:

a. ako je mrtvac čovjek koji je u borbi izgubio život, u slučaju da je poginuo na poprištu,

b. ako se tijelo mrtvog čovjeka nije još ohladilo, c. ako mu je obavljen gusul.

3. Gusul zbog dodirivanja mrtvog čovjeka isti je kao obavezni gusul, s tim što za obavljanje namaza treba uzeti i abdest.

72


4. Ako se dodirne nekoliko mrtvih ljudi ili se jedan mrtav čovjek dodirne više puta, dovoljno je obaviti jedan gusul.

5. Čovjeku koji nakon što je dodirnuo mrtvog čovjeka nije obavio gusul nije zabranjeno učiti sure sa obaveznom sedždom ni zadržavanje u džamiji, ali da bi obavio namaz, on mora uzeti gusul i abdest.

Poželjni (mustehab) gusuliPostoji veliki broj mustehab gusula, od kojih ćemo

neke sada spomenuti. Rečeno je da se mustehab gusul može uzeti zbog tri različite stvari: zbog određenog vremena, radi odlaska na neko mjesto i radi obavljanja nekih djela.

Gusuli u različito vrijeme1. Gusul petkom, koji spada u pritvrđene

mustehabe. Njegovo je vrijeme od sabahskog ezana u petak pa do podne, a ukoliko se ne obavi u tom periodu, onda do akšama u petak, a u subotu do podne s nijjetom nadoknade.

2. Gusul u ramazanskim noćima. 3. Gusul ramazanskog i kurban-bajrama. 4. Gusul osmog i devetog zul-hidžeta. 5. Gusul prvog, petnaestog i posljednjeg dana

mjeseca redžeba. 6. Gusul 'îdu-gadira. 7. Gusul na dan mab'asa, 27. redžeba.

73


8. Gusul petnaeste noći mjeseca ša’bana. 9. Gusul na rođendan Poslanikov, 17. rebiul-ewela.

Gusuli za određena mjesta1. Za ulazak u Harem Mekke. 15

2. Za ulazak u grad Mekku. 3. Za odlazak u Mesdžidul-haram. 4. Za odlazak u Medinu. 5. Za odlazak u Poslanikovu džamiju.

Gusuli za određene poslove1. Posao koji će se obaviti:

a. Gusul oblačenja ihrama, hadždža i umre. b. Gusul tawafa. c. Gusul zijareta. d. Gusul stajanja na Arefatu. e. Za snoviđenje jednog od Imama, a. s., f. Gusul putovanja, posebno za posjetu Imama

Husejna, a. s., g. Gusul za obavljanje namaza istiska, tj. namaza

za kišu.

2. Posao koji je obavljen:a. Nakon ubistva žabe.

15 Grad Mekka i određeni prigradski dio spadaju u harem Meke koji ima poseban tretman i propise. 74


b. Čovjek koji namjerno nije klanjao namaz ajet prilikom potpunog pomračenja Sunca ili Mjeseca.

c. Zbog dodirivanja mejita onom čovjeku koji ga je gasulio.

d. Nakon što se vidi obješen čovjek.

Posebni gusuli za žene

Tri gusla, tj. gusul hajza, istihaze i nifasa jesu obavezni gusuli, ali samo za djevojke i žene. Uzrok je isticanje krvi iz materice. Svaki gusul ima svoja pravila koja ćemo pokušati ukratko objasniti.

Gusul hajza – nakon menstruacijeNakon prekida menstrualnog ciklusa žena mora radi

obavljanja namaza i drugih poslova uvjetovanih čistoćom obaviti gusul.

Karakteristike menstrualne krvi1. Ne pojavljuje se prije punoljetnosti, a ako

djevojka vidi krv prije negoli postane punoljetna, ta krv nema presudu menstrualne krvi. 16

2. Žene sejjide nakon navršenih 60 godina života, a žene koje to nisu nakon 50. godine ne dobijaju 16 Moguće je da djevojka postane punoljetna, ali da ne počne dobivati menstraciju. Razlog za to je činjenica što ima mnoštvo različitih utjecaja u vezi sa početkom menstrualnih ciklusa, kao što su način ishrane, geni i naslijeđe, podneblje života, klima itd. Danas je uobičajeno da djevojčice od 12, 13 godina po prvi put dobiju hajz. 75

PROPISI OBREDOSLOVLJA hajz, tj. nastupa klimakterij, te u slučaju da nakon spomenutog vremena vide krv ona nema presudu hajza.

3. Menstrualni ciklus nije kraći od tri dana, pa ako bi oticanje krvi prestalo prije navršenja tri dana, nema presudu hajza.

4. Menstrualni ciklus ne traje više od deset dana. U slučaju da ipak krv ističe i nakon desetog dana, ona više ne spada u menstrualnu krv.

5. Krvarenje je prva tri dana u kontinuitetu, pa makar to bilo i unutarnjeg vida, tj. da se ne pojavi vani. Ako bi, naprimjer, krv oticala dva dana, da bi zatim trećeg dana krvarenje u potpunosti prestalo, pa zatim sljedeći dan krvarenje se opet pojavi – u ovom slučaju od početka nije bio hajz.

6. Minimalni period između dva menstrualna ciklusa iznosi deset dana te ukoliko bi se nakon završetka jednog menstrualnog ciklusa, prije nego prođe deset dana, pojavilo krvarenje, ono ne bi imalo presudu hajza.

7. Menstrualna krv je obično gusta, topla, tamnije je boje te izlazi uz pritisak i uz blago žarenje (peckanje).

Propisi menstrualnog ciklusaU toku menstrualnog ciklusa ženama je haram činiti

sljedeće stvari:1. klanjati i tavafiti Kabu, 2. činiti ono što je zabranjeno džunub osobi, kao što

je, naprimjer, zadržavanje u džamiji, 76


3. spolni odnos je zabranjen (haram) i ženi i muškarcu sa ženom u ovakvom stanju.

U menstrualnom ciklusu namaz i post za ženu nisu propisani; namazi se ne naklanjavaju, dok je obavezno da se nakon mjeseca ramazana naposte propušteni dani posta.

Pitanje:Da li je dozvoljeno popiti tabletu koja odlaže

menstruacioni ciklus na hadždžu ili u drugim prilikama kada bi žena htjela odložiti menstruaciju?

Odgovor:Ako nije štetno, ne predstavlja smetnju.

Dužnosti žene prilikom početka krvarenja1. Dosada nije imala menstruaciju, poput djevojke

koja se prvi put susreće s mentrualnim ciklusom (početna),

2. Nije joj prva menstruacija, ali ona još uvijek nije postala redovna (nesređena),

3. Po pitanju trajanja ciklus je uvijek isti, naprimjer uvijek traje pet dana, no početak nije redovan (uredna trajnost):

Ako krv, u trima gore navedenim slučajevima, ima znakove menstrualne krvi, ili ako se sigurno zna da će ciklus potrajati do tri dana, u tom slučaju krvarenje treba smatrati menstrualnim ciklusom i uskladiti svoje ponašanje sa propisima menstrualnog ciklusa.

77


1. Ciklus u pogledu trajanja nije ujednačen; nekad prestaje nakon petog, a nekad nakon šestog dana; međutim uvijek redovno počinje, naprimjer, uvijek dvadesetpet dana nakon završetka prethodnog ciklusa (tempirana),

2. Ciklus je redovan i po pitanju trajanja i po pitanju perioda počinjanja, naprimjer, uvijek počinje dvadesetog u mjesecu a prestaje nakon pet dana (tempirana i uredno traje):

U ovim dvama navedenim slučajevima, usljed toga što je početak ciklusa jasan, od početka treba držati da počinje menstrualni ciklus i ponašati se u skladu sa njegovim propisima.

1. Menstruacija je redovna, ali trenutno je osoba zaboravila kada počinje sljedeći termin:

Ako ima znakove menstrualne krvi ili je sigurna da će trajati tri dana, mora ga računati menstrualnim ciklusom i ponašati se u skladu sa propisima.

Dužnosti žene nakon prekida krvarenja1. Nakon završetka ciklusa i prekida krvarenja žena

mora obaviti gusul i nastaviti obavljati namaze i ostale ibadete.

2. Gusul nakon menstruacije se ne razlikuje po načinu uzimanja od gusula zbog džunupluka. Naravno, jedina razlika je u nijjetu.

3. Sa ovim gusulom ne može se obaviti namaz, već se pored gusula mora uzeti i abdest, a bolje je ako se on uzme prije gusula.

78


Gusul istihaze i nifasaIstihazaSljedeće krvarenje koje se može ponekad javiti kod

djevojaka i žena naziva se istihaza. Krv istihaze je obično žućkasta i hladna, izlazi bez pritiska i nije tamne boje; međutim, moguće je da se desi da bude tamne boje, gusta i da izlazi uz pritisak.

Podjela istihazeU zavisnosti od količine krvi koja prilikom istihaze

izlazi iz materice, istihaza se dijeli na tri vrste: mala, srednja i velika. Saobrazno ovoj podjeli, obaveze žene su različite.

Obaveze prilikom male istihazeAko krv natopi samo jednu stranu higijenskog uloška

(u originalnom tekstu govori se o vati koja je mjerilo veličine istihaze, s obzirom da ona nema nepromočivi donji dio, poput higijenskog uloška) i prodre u njega, ali se ne pojavi s druge strane, riječ je o maloj istihazi prilikom koje žena za namaz mora očistiti tijelo (intimni dio tijela od krvi), a, u skladu sa obaveznom predostrožnošću, treba zamijeniti uložak i uzeti abdest. Prema tome, mala istihaza ne iziskuje gusul.

Obaveze prilikom srednje istihaze

79


Ako je krvarenje takvog inteziteta da je krv prodrla u higijenski uložak i da se pojavila na spoljašnjoj strani uloška, ali nije prešla na rublje, riječ je o srednjoj istihazi i žena, pored obaveza navedenih za malu istihazu, mora za namaz prije kojeg je ili u čijem je vremenu istihaza počela uzeti gusul (i to će činiti sve dok traje istihaza), dakle svakog dana će za taj namaz uzeti gusul. Sukladno rečenom, za srednju istihazu je dovol-jan jedan gusul na 24 sahata, međutim, kada istihaza prestane, također se mora uzeti gusul.

Obaveze prilikom velike istihazeAko je intezitet krvarenja takav da je krv prodrla u

uložak, pojavila se na spoljnjoj strani i prešla na rublje ili krpu koja se stavila po ulošku, tada je riječ o velikoj istihazi prilikom koje žena mora, pored obaveza koje su navedene za malu istihazu, zamijeniti uložak, očistiti intimni dio tijela i također obaviti gusul za svaki namaz. Međutim, ukoliko podne i ikindiju klanja spojeno, dovoljno je da za oba namaza uzme jedan gusul, a isto važi za akšam i jaciju.

Nekoliko mes'elaNakon srednje i velike istihaze, dakle kada krvarenje

bude prekinuto, mora se uzeti gusul. Osim u nijjetu, ovaj gusul ne razlikuje se od ostalih

po načinu uzimanja. Samim ovim gusulom ne može se klanjati namaz, već se pored njega mora uzeti i abdest.

Gusul nifasa80


Gusul nifasa tiče se poslijeporođajnog krvarenja, nakon kojeg žena mora uzeti gusul, i osim toga, ne javlja se u drugim prilikama. Moguće je da krvarenje nifasa potraje jedan trenutak, a moguće je da traje i nekoliko dana, no ne traje duže od deset dana. Produži li se, pak, krvarenje iza desetog dana, sve što je poslije desetog dana nema presudu nifasa. Nakon prestanka krvarenja žena mora uzeti gusul i nastaviti obavljati namaz i ostale ibadete. Saglasno ovome, nije ispravan običaj aktuelan u nekim staništima da se gusul uzme nakon sedmog ili desetog dana, bez obzira da li je nifas prestao prije toga, što znači da se do tog dana ne klanja namaz i ne vrše se ostali ibadeti. Ono što je zabranjeno raditi u menstrualnom ciklusu zabranjeno je i u stanju nifasa. Osim u nijjetu, gusul nifasa se ne razlikuje od ostalih gusula. Ni ovaj gusul, također, nije dovoljan za namaz, već žena pored njega treba uzeti i abdest.

81


TEJEMUM

م"ن� �م م�نك �ح�د^ أ ج�اء و�� أ ف�ر� س� ع�ل�ى و�

� أ ض�ى م�ر� �م �نت ك �ن و�إ � �م�م�وا �ي ف�ت م�اء � �ج�د�وا ت �م� ف�ل اء "س� الن �م� ت �م�س� ال و�

� أ �ط� �غ�ائ ال�ه� م"ن �م �د�يك �ي و�أ �م� �و�ج�وه�ك ب � ح�وا ف�ام�س� �ا "ب ط�ي ص�ع�يد�ا

. . . A ukoliko ste bolesni ili na putu, ili ako ste izvršili prirodnu potrebu, ili ako ste se sastajali sa ženama, a ne nađete vode, onda rukama

82


svojim čistu površinu zemlje dotaknite i njima preko lica svojih i ruku svojih pređite. . . (El-Maida, 6)

U sljedećim slučajevima umjesto gusula i abdesta mora se uzeti tejemum:

1. Nema vode ili nema pristupa njoj. 2. Voda je štetna za čovjeka (naprimjer, ako bi je

koristio, razbolio bi se). 3. Ako ima dovoljno vode za obavljanje gusula ili

abdesta, ali postoji bojazan da bi sama osoba, njen bračni drug, djeca, prijatelj ili neko ko je sa njom, zbog toga što bi voda bila potrošena uzimanjem gusula ili abdesta, mogli umrijeti ili se razboljeti od žeđi, ili bi tako jako ožednjeli da bi to bilo veoma teško za njih. Također, ako bi u pitanju bilo ono lice za koje je vadžib da mu čuvamo život, a koje bi u slučaju da se voda potroši ožednilo tako da bi ga to ubilo.

4. Ako bi tijelo ili odjeća bili nečisti, vode ima samo u količini dovoljnoj za čišćenje toga, a ne bi se imala druga odjeća.

5. Nemati vremena za gusul ili abdest, dakle, ako bi se uzeo gusul ili abdest, cio namaz ili dio namaza morao bi se klanjati izvan njegovog vremena.

Koliko treba tragati za vodom?

1. U naseljima – sve dok se ne izgubi nada da će voda biti nađena,

2. u nenaseljenim mjestima:

83


a. ukoliko je zemljište neravno, šumovito ili neprohodno, vodu treba tražiti na svakoj strani u mjeri dometa strijele, tj. oko dvjesto koraka.

b. zemljište nije neravno i nije teško kretati se po njemu – na svakoj strani mora se tražiti u mjeri dva dometa strijele, tj. četiri stotine koraka.

Nekoliko mes'ela1. Ne mora se tražiti voda na onoj strani za koju

postoji sigurnost da je nema. 2. Za tejemum nije uvjet da čovjek bude siguran da

će mu voda štetiti, već ukoliko pretpostavi da će mu štetiti, a pretpostavka među ljudima bude na mjestu, i iz nje nastane strah, on će uzeti tejemum.

3. Čovjek koji ima bol u očima i voda mu šteti mora uzeti tejemum.

4. Ukoliko neko uzme tejemum, ali prije namaza shvati da mu voda ne šteti, tejemum mu je pokvaren. Shvati li ovo nakon što je klanjao namaz, namaz mu je ispravan.

5. Čovjek koji zna da mu voda ne šteti, ali nakon što je obavio gusul ili uzeo abdest vidi da mu je voda ipak štetila, njegov gusul i abdest su ispravni.

6. Ukoliko se namjerno odloži namaz do te mjere da nema vremena za obavljanje gusula ili abdesta, počinjen je grijeh, ali je namaz sa tejemumom ispravan, premda je poželjna predostrožnost da se naklanja.

7. Čovjek koji nije siguran da li će imati vremena za namaz ukoliko obavi gusul ili abdest uzet će tejemum. 84


8. Ukoliko čovjek ima toliko vremena da ako bi obavio gusul ili abdest može stići klanjati namaz u svome vremenu, ali bez mustehaba kao što su ikamet i kunut, mora uzeti gusul ili abdest i klanjati bez namaskih mustehaba. Štaviše, ukoliko nema vremena ni za učenje sura, mora uzeti gusul ili abdest i klanjati bez sura.

Pitanje:Ukoliko bi čovjek negdje ostao džunub i iz nekog

razloga kao što je udaljenost kupatila, stid ili zbog nečeg drugog ostao u tom stanju, kako treba postupiti? Također, šta da radi u takvom stanju na planini ili u pustinji gdje nema pristup vodi?

Odgovor: Izgovori nabrojani u pitanju ne čine tejemum

dozvoljenim, već se mora učiniti gusul. Međutim, ukoliko gusul nije moguće obaviti jer se nema vode ili zbog udaljenosti vode ili zbog nemogućnosti da se do nje dođe, za namaz se mora uzeti tejemum.

Kako uzeti tejemum?

Tejemumske radnje:1. udariti dlanovima obiju ruka o ono čime je

ispravno uzeti tejemum, 2. preći dlanovima obiju ruka po cijelom čelu i

njegovim stranama, od mjesta odakle počinje

85


kosa do obrva i iznad nosa, a prema obaveznoj predostrožnosti, ruke moraju preći i preko obrva,

3. dlanom desne ruke preći preko cijele nadlanice lijeve ruke,

4. dlanom lijeve ruke preći preko cijele nadlanice desne ruke.

Sve tejemumske radnje moraju biti obavljene s nijjetom tejemuma i radi pokoravanja Božijem naređenju. Također se mora precizirati da li se tejemum uzima umjesto gusula ili umjesto abdesta.

Čime je ispravno uzeti tejemumi. zemlja, ii. pijesak, iii. razno kamenje, poput crnoga kamena, mermera,

kamenog kreča (prije gašenja), dok je tejemum po skupocjenom kamenju poput akika i firuzaka neispravan,

iv. pečena glina, poput cigle ili ibrika.

Nekoliko mes'ela1. Tejemum koji se uzima umjesto abdesta po

načinu uzimanja se ne razlikuje od tejemuma koji se uzima umjesto gusula; jedina razlika je u nijjetu.

2. U trenutku nijjeta mora se precizirati umjesto čega se tejemum uzima, tj. ili umjesto abdesta ili gusula. Ako je umjesto gusula, mora se precizirati koji je gusul.

86


3. Uradi li čovjek koji je tejemum uzeo umjesto abdesta bilo šta što kvari abdest, tejemum mu je pokvaren.

4. Kada god se čovjeku koji je umjesto gusula uzeo tejemum dogodi jedan od uzroka gusula, tj. ako postane džunub ili dodirne mrtvaca, tejemum mu je pokvaren.

5. Tejemum je ispravan kada se ne može uzeti abdest ili gusul. Sukladno ovome, ako se tejemum uzme bez razloga, on nije ispravan, a ako postoji razlog za tejemum i on bude otklonjen, naprimjer, nije bilo vode, pa se zatim došlo do nje, tejemum je pokvaren.

6. Ako je tejemum uzet umjesto gusula zbog džunupluka, nije potrebno za namaz uzimati abdest, međutim, ako je tejemum umjesto ostalih gusula, u tom slučaju sa tejemumom se ne može klanjati, već se mora uzeti abdest, a ako se ne može uzeti abdest, mora se uzeti tejemum umjesto abdesta.

Uvjeti ispravnog tejemumai. Da dijelovi po kojima se obavlja tejemum, tj. čelo i

ruke, budu čisti, ii. Čelo i nadlanice potirati odozgo prema dolje, iii. Ono čime se tejemum uzima treba biti čisto i ne

smije biti oteto, iv. Poštovati redoslijed, v. Poštovati kontinuitet, vi. Da ne postoji nikakva prepreka na čelu ili

nadlanicama prilikom njihovog potiranja.

87


Pravila tejemuma1. Ukoliko se ne bi mogla pronaći zemlja, pijesak,

glina ili kamen, mora se tejemum uzeti prašinom sa tepiha, odjeće i tome slično.

2. Ukoliko je sa zemljom ili pijeskom izmiješano i ono čime se ne može uzeti tejemum, kao što je slama, u tom slučaju tejemum se ne može uzeti tom zemljom ili pijeskom, no ukoliko toga u njima ima veoma malo, tako da se računa kao i da ga nema, u tom slučaju nema problema.

3. Da bismo bili sigurni da smo potrli cijelu nadlanicu, moramo potrti malo iznad zgloba, međutim, nije potrebno potirati između prstiju.

4. Čelo i nadlanice moraju biti potrti odozgo prema dolje a ove radnje moraju biti urađene jedna za drugom. Napravi li se između njih tolika pauza da kažu kako ne uzimamo tejemum, taj je tejemum neispravan.

5. Radi uzimanja tejemuma čovjek treba skinuti prstenje s ruku i ukoliko bi na čelu ili nadlanicama postojala kakva prepreka koja bi sprečavala kontakt dlana i kože, ona se mora otkloniti.

6. Ukoliko je čelo ili nadlanica obrasla dlakama, to nije problem, međutim ukoliko bi kosa pala na čelo treba je skloniti.

7. Ukoliko čovjek koji je obavezan uzeti tejemum zna da će do kraja namaskog vremena razlog zbog kojeg uzima tejemum biti otklonjen, on mora sačekati i namaz obaviti sa abdestom ili gusulom, a ukoliko zna da će

88

PROPISI OBREDOSLOVLJA stanje ostati isto do kraja namaskog vremena, može uzeti tejemum i klanjati.

8. Čovjek koji ne može uzeti abdest ili gusul može sa tejemumom naklanjati propuštene namaze, bez obzira koliko pretpostavljao da će ubrzo razlog zbog kojeg uzima tejemum biti otklonjen. Međutim, u slučaju da zna da će taj razlog biti otklonjen, mora sačekati sve dok namasko vrijeme bude pri kraju.

9. Čovjeku koji ne može uzeti abdest ili gusul dozvoljeno je da dnevne mustehab namaze koji imaju svoje određeno vrijeme obavi sa tejemumom.

Opći propisi1. Sve što je ispravno učiniti sa abdestom, ispravno

je učiniti i sa tejemumom koji ga zamjenjuje. 2. Sve što se mora učiniti sa čistoćom od velikih

hadesa (razloga) može se činiti i sa tejemumom koji zamjenjuje gusul (sve dok tejemum i razlog uzimanja istog traju).

3. Sve što kvari abdest, kvari i tejemum koji ga zamjenjuje, i sve što je razlog uzimanja gusula, kvari tejemum koji ga zamjenjuje.

Pitanje:Može li čovjek koji nema vode ili mu voda šteti te

zbog džunupluka uzme tejemum umjesto gusula kao takav obavljati namaze u džematu, može li odlaziti u džamiju i kakav je propis po pitanju učenja Kur'ana?

Odgovor:

89


Nema zapreke. On ima status čovjeka koji je obavio gusul.

TAHARET (ČISTOĆA)

Među pitanjima na koja islam obraća veliku pažnju i za koja ima posebne propise jeste i pitanje čistoće tijela i životnog staništa. Zahvaljujući tome što je čistoća tijela i odjeće jedan od uvjeta za primanje nekih ibadeta kao što su namaz i tavaf, značajan dio šerijatskih propisa odnosi se upravo na ovo pitanje. Već smo ukazali na činjenicu da pored unutarnje čistoće koja se postiže uzimanjem abdesta, gusula ili tejemuma tijelo i odjeća klanjača također moraju biti čisti od nečistoće. Pored čistoće, odjeća klanjača ima i drugih uvjeta u vezi sa kojima ćemo kasnije govoriti.

Čistoća nije isto što i urednost, kao što ni nečistoća nije isto što i prljavština. Moguće je da nešto bude čisto (higijenski posmatrano), ali da sa šerijatskog aspekta ne bude čisto. Islam traži i čistoću i urednost, tj. čovjek mora voditi brigu o čistoći i urednosti sebe i svoga staništa.

Poradi postizanja čistoće od nečisti potrebno je znati šta spada u skupinu nečisti kao i načine na koje se stvari od njih čiste.

90


Nečistoće:

1. Mokraća i izmet (i od čovjeka i od toplokrvnih životinja čije je meso haram, kao što su mačka i miš),

2. Sperma, lešina, krv (sve troje navedeno, kako od čovjeka, tako i od toplokrvnih životinja kao što je ovca),

3. pas, 4. svinja (kopnene a ne morske vrste), 5. vino i svako opojno piće, 6. pivo (osim medicinskog), 7. nevjernik, 8. znoj deve koja jede nečist. Pri čemu treba znati da su:1. Mokraća i izmet čovjeka i svih toplokrvnih

životinja čije meso je haram jesu nečisti. Naprimjer, mokraća mačke i lisice.

2. Mokraća i izmet životinja čije meso je dozvoljeno, poput krave i ovce kao i hladnokrvnih životinja, poput zmije i ribe, su čisti. 17

3. Mokraća i izmet životinja čije je meso mekruh, kao što su konj i magarac, su čisti.

4. Izmet ptica čije je meso haram, kao što je vrana, nečist je.

17 Riječ je o šerijatskoj a ne higijenskoj čistoći. 91


Propisi o lešini1. Cijelo tijelo čovjeka koji je umro, bez obzira što je

tek umro i tijelo mu se nije ohladilo (osim beživotnih dijelova kao što su nokti, kosa, zubi) nečisto je, osim ako je:

a. poginuo kao šehid na poprištu, b. obavljen gusul (sva tri pranja izvršena).

2. Oni koji poginu kao šehidi u podmetnutoj eksploziji ili u neprijateljskom terorističom napadu ili budu ranjeni na poprištu, ali umru izvan njega, ne potpadaju pod ovaj propis.

3. Poprište je prostor koji ulazi u vatreni domet neprijatelja na mjestu gdje su sukobljene dvije zaraćene snage. Ne ograničava se prvom linijom fronta ni vremenom napada.

4. Životinja čije meso je dozvoljeno jesti, a koja ne spada u skupinu toplokrvnih životinja, ako nije zaklana po šerijatskim propisima, nije nečista, međutim zabranjeno je u tom slučaju da se njeno meso koristi.

5. Životinjski leš: ukoliko je riječ o svinji i psu, svi njihovi dijelovi su nečisti; ukoliko je riječ o drugim životinjama, onda se one posmatraju kroz prizmu vrste krvi, na sljedeći način: ukoliko su toplokrvne životinje, onda svi živi dijelovi tijela poput mesa i kože su nečisti, a dijelovi tijela koji su neživi, kao što su dlake i rog su čisti; ukoliko je, pak, riječ o hladnokrvnim životinjama, u tom slučaju u cijelosti su čiste.

6. Dijelovi tijela koji za života budu odvojeni od tijela čovjeka ili toplokrvne životinje nemaju razlike po pitanju

92

PROPISI OBREDOSLOVLJA čistoće od propisa koji važe za leš. Saobrazno tome, ukoliko je riječ o neživom dijelu tijela kao što je nokat ili kosa, oni su čisti, a ukoliko je riječ o živom dijelu tijela kao što je komad mesa ili kože, oni su nečisti.

7. Ukoliko bi dio čovjekovog tijela bio odsječen, ali ne u potpunosti, već bi i dalje ostao povezan sa tijelom posredstvom kože, bez obzira koliko ta koža bila tanka, sve dok potpuno ne otpadne sa čovjeka, taj je dio čist i nema status lešine.

Slučajevi koji imaju status čistoće:1. Mokraća i izmet životinje za koju čovjek nije

siguran da li joj je meso halal ili haram, naprimjer, izmet ptice za koju ne znamo kakav status ima njeno meso.

2. Izmet za koji čovjek ne zna da li je od toplokrvne ili životinje koja to nije, naprimjer u hrani vidi izmet za koji ne zna je li od miša ili bubašvabe.

3. Ukoliko se pronađe kost na kojoj nema mesa i ne znamo da li je od životinje koja je u potpunosti nečista kao što su svinja i pas ili od neke druge.

4. Koža za koju ne znamo je li od toplokrvne životinje ili od one koja to nije.

Pravila o kožnim stvarima1. Predmeti napravljeni od neživih dijelova tijela

životinje su čisti, bez obzira što nije zaklana na šerijatski način. Prema tome, odjeća od vune, krzna i dlake je čista bez obzira da li je napravljena rukom nemuslimana ili se prodaje na nemuslimanskoj tržnici, 93

PROPISI OBREDOSLOVLJA međutim, ako potiče od životinje čije je meso zabranjeno jesti, u tom bi slučaju namaz obavljen s takvom odjećom bio nevažeći.

2. Predmeti napravljeni od živih dijelova tijela toplokrvne životinje (dakle, otkinuti s nje dok je živa) su nečisti, poput kožne galanterije, kao što su cipele, tašne, šeširi, kaiševi, kaputi, rukavice, kaiševi za sahat.

3. Predmet za koji nije sigurno je li kožni ili ne ima status čistoće.

4. Predmet za koji nije sigurno da li je od toplokrvne životinje ili od one koja to nije ima status čistoće, poput kaiša za koji se ne zna da li je od zmijske kože ili od kože neke druge životinje.

5. Roba napravljena od kože toplokrvne životinje, poput cipele za koju se zna da je šivena od kravlje kože, ukoliko ne znamo da li je krava zaklana na šerijatski način ili ne, u tom slučaju imamo sljedeće mogućnosti:

a. ukoliko se kupuje od muslimana i izrađena je u islamskoj državi – čista je,

b. ukoliko se kupuje od muslimana, ali joj je porijeklo iz neislamske države, naprimjer kupujemo cipele u Kuvajtu, ali na njima stoji da su napravljene u Italiji – nečista je – osim u slučaju da nam postane jasno da je zaklana na šerijatski način, jer musliman uvoznik ove robe, saznavši da su krave od čije kože je obuća izrađena zaklane na šerijatski način, istu i uvozi,

94


c. ukoliko se kupuje od nemuslimana, ali je porijeklo robe muslimanska država, naprimjer u Frankfurtu kupimo cipele na kojima piše da su napravljene u Iranu – roba je čista,

d. ukoliko se kupuje od nemuslimana a porijeklo robe je neislamska država – roba je nečista,

e. kupujemo od muslimana, ali porijeklo robe nije poznato – roba je čista,

f. kupujemo do nemuslimana, a porijeklo robe je nepoznato – roba je nečista.

Mliječni proizvodiMliječni proizvodi dobiveni od živih životinja čije

meso je dozvoljeno, kao što su mlijeko, jogurt, sir, kajmak, maslac i pavlaka od krava i ovaca su čisti i dozvoljena je njihova konzumacija, bez obzira da li ih je proizveo nevjernik, da li se prodaju na neislamskim tržnicama, ili da li se uvoze iz neislamskih država, osim u slučaju da je čovjek siguran da su ti proizvodi došli u izravni kontakt sa tijelom, tj. kožom nevjernika, čime postaju nečisti. Za ovakvu presudu nisu dovoljni sumnja i pretpostavka i nema potrebe za istraživanjem i provjeravanje.

Pitanje:Da li je zmijska koža nečista kao i predmeti koji se

od nje prave?Odgovor:Zmijska koža nije nečista.

95


Opće presude1. Sve stvari na svijetu su čiste, osim jedanaest

nabrojanih i onoga što dođe u izravan učinkoviti kontakt sa njima.

2. Sve što je nečisto, i haram je, ali sve što je haram, nije nečisto.

Propisi o krvi1. Krv čovjeka i svake toplokrvne životinje

(naprimjer, kokoška i ovca) je nečista. 2. Krv životinje koja nije toplokrvna je čista, kao

naprimjer ribe i komarca. 3. Krv koja se nekada može naći u jajetu nije

nečista, ali se, u skladu sa obaveznom predostrožnošću, treba kloniti njenog jedenja. Ako se ta krv izmiješa sa žumancem te tom prilikom nestane, nema zapreke da se žumance pojede.

4. Krv koja se javlja iz zubnih desni, ukoliko se izmiješa sa pljuvačkom tako da nestane, ima status čistoće i ne predstavlja problem slučaj da se ta pljuvačka proguta, međutim, ako nije tako, već je krv izrazita, ne smije se gutati.

5. Krv koja se usiri prilikom udarca po noktu ili prilikom priklještenja kože, ukoliko doživi transformaciju te za tu masu više ne budu govorili da je krv – čista je – a ukoliko još uvijek za nju budu govorili da je krv – nečista je. Dok se nalazi pod noktom ili kožom a nema izlaza vani, nije je potrebno izbacivati i nema problema 96

PROPISI OBREDOSLOVLJA po pitanju abdesta ili gusula. Ukoliko izađe vani u stanju da je krv, onda je treba prati sapiranjem a ne umakanjem u vodu koja nije kurr, jer bi u tom slučaju u kontaktu s malom količinom vode voda bila nečista.

U sljedećim slučajevima presuđuje se u korist čistoće:

1. nešto je crvene boje, ali nije sigurno da je krv, 2. krv za koju se ne zna da li je od toplokrvne

životinje ili ne, naprimjer, na odjeći nađemo krvav trag, ali ne znamo da li je to krv komarca ili naša,

3. krv životinje za koju ne znamo da li je toplokrvna ili ne,

4. ono što izlazi iz rane a ne znamo da li je gnoj ili krv (u slučaju da je rana čista). Ukoliko je rana nečista, gnoj ili fluid koji iscuri iz nje i dođe u kontakt s nečistim mjestom rane bit će nečist,

5. usljed češanja ili kada se nažulja na koži se pojavi tečnost za koju se ne zna je li krv ili ne,

6. fluid koji se pojavi oko rane prilikom njenog zacjeljivanja, ukoliko ne znamo da li se pomiješao sa krvlju – čist je.

Vino1.Vino i svako drugo opojno piće ubrajaju se u

nečistoću.

97


2.Opojna tečnost koja je u izvornom stanju tečna, ukoliko bi izmijenila stanje i postala čvrsta, bila bi nečista.

3.Opojna sredstva u čvrstom stanju, poput bunike i hašiša, nisu nečista, čak i kada se samelju i pomiješaju s vodom i proizvedu u tečni oblik.

4.Sok od grožđa koji je doživio vrenje, ukoliko je opojan – nečist je – a ukoliko nije opojan, mada ga je zabranjeno konzumirati, nije nečist.

5.Hurma i suho grožđe koji se kuhaju kao dodatak hrani (naprimjer s rižom) iako dožive vrenje nisu zabranjeni.

Pitanje:Da li je industrijski alkohol koji se upotrebljava za

spravljanje različitih vrsta kolonjskih voda, mirisa, boja i lijekova i sl. čist ili ne?

Odgovor:Industrijski alkohol je čist, osim da se bude sigurno u

to da je nečist.

NevjernikSljedeće osobe su nevjernici i nečisti su:1.poricatelj Boga, 2.poricatelj Božije Jednote (koji Mu pripisuje

sudionika), 3.poricatelj poslanstva Muhammedova, s. a. v. a.,

98


4.poricatelj vjerskih principa (poput namaza i posta) u slučaju da zna da je riječ o stubovima vjere, a da se poricanje toga preobrazi u poricanje ili negiranje poslanstva…

5.čovjek koji psuje Imame ili prema njima ispoljava neprijateljstvo, bilo prema svima ili jednom.

Nekoliko mes'ela1. Cijelo tijelo nevjernika, čak i kosa, nokti i znoj, su

nečisti. 2. Dijete koje je rođeno u vanbračnom odnosu,

ukoliko su mu otac, majka ili oba roditelja muslimani, je čisto.

3. Šiijske skupine koje nisu duodecimalne šiije, ukoliko nisu neprijatelji Imamima i ne vrijeđaju ih, čiste su.

4. Čovjek za koga se ne zna je li musliman ili ne – čist je – međutim, ne ulazi u okvir ostalih pravila koja se tiču muslimana, naprimjer, ne može uzimati muslimanku za ženu i ne smije se ukopavati u muslimanskom mezarju.

Kako čista stvar postaje nečistom?

Već smo rekli da su na svijetu sve stvari čiste osim nekih, međutim, moguće je i da čiste stvari putem kontakta s nečistim stvarima postanu nečiste, svakako u slučaju da je jedna od njih (ili čista ili nečista) do te

99

PROPISI OBREDOSLOVLJA mjere vlažna da prilikom kontakta vlaga pređe i na drugu.

U sljedećim slučajevima biva presuđeno da je čisto:i. ne znati da li je došlo do kontakta između čiste i

nečiste stvari, ii. ne znati da li je jedna od njih bila vlažna, iii. ne znati da li je vlažnost jedne od njih prešla na

drugu.

Nekoliko mes'ela1. Zabranjeno je (haram) jesti i piti nečiste stvari. 2. Dok čovjek ne bude siguran da je nešto postalo

nečisto, ili dok o tome ne posvjedoče dva pravedna svjedoka, ili dok se u nečistoću neke stvari ne osvjedoči čovjek u čijem je ona posjedu – stvar je čista.

3. Ako čovjek vidi nekoga da jede nečistu stvar ili da obavlja namaz sa nečistom odjećom, ne mora ga opominjati.

4. Ako čovjek sumnja da li je čista stvar postala nečistom – ona je čista i nije potrebno da za to vrši ispitivanja i pretragu, bez obzira što bi na taj način mogao doznati da li je čisto ili nečisto. Saobrazno ovome, u primjerima koji slijede presuđuje se u korist čistoće i o njima nije potrebno pitati, provjeravati ili ih se uzdržavati:

a) miris i kolonska voda koje je proizveo nemusliman a za koje se ne zna da li su došli u kontakt s njegovim tijelom ili ne – čisti su;

100


b) hotelski i kućni inventar u neislamskim državama, kao što su posuđe, peškiri, kupatilo, klozet, sapun, kreveti, navlake, prostirke i ostale stvari, ako sigurno ne znamo da su došle u kontakt s tijelom nevjernika na način da bi se vlažnost među njima prenijela, ili ako sigurnost u njihovu nečistoću nije moguće steći na drugi način – čisti su;

c) po pitanju korištenja restoranskog pribora za jelo i ostalih stvari kojima se u njima može koristiti, dok se ne stekne sigurnost u to da su nečisti, one imaju status čistih predmeta;

d) napici koji su u osnovi čisti i dozvoljeni i za koje se ne zna da li su došli u kontakt s tijelom nevjernika – čisti su;

e) prehrambeni proizvodi kao što su šećer, keksi, čokolade, žvakaće gume i ostalo, ako u njihovoj proizvodnji učestvuje nemusliman, ali nismo stekli sigurnost u to da su ti proizvodi došli u kontakt s njegovim tijelom – čisti su;

f) voće i povrće i granulasta hrana (grah, grašak) koje prodaje nemusliman i za koje se nema sigurnost u to da su nečisti – čisti su bez obzira što ih je i posijao i obrao i transportirao nemusli-man;

g) ulja, bila životinjskog ili drugog porijekla, za koja nemamo sigurno znanje da su nečista – čista su;

h) tečna goriva kao što su benzin, gasolin, nafta i ulja potrebna za prevozna sredstva ili

101


domaćinstvo, čije vađenje, prečišćavanje i proizvodnju izvodi nemusliman, ako nemamo sigurno znanje da su postala nečista – ona su čista;

i) sredstva koja se daju nemuslimanima, poput tkanine za šivenje odjeće ili nekog aparata radi popravke, ako nakon preuzimanja nemamo sigurno znanje u to da su nečista – ona su čista;

j) sredstva koja se nalaze u stanu koji smo iznajmili ili kupili a koji je koristio ili bio u vlasništvu nemuslimana koji je tu živio, kao što su kuhinjski elementi, tepisi, komode, kvake i ostalo, ako nemamo sigurnost u to da su nečista – ona su čista;

k) autobuska i taxi sjedišta u neislamskim staništima, u prilikama kada pada kiša i odjeća postane mokra, ali nismo sigurni da su sjedišta nečista, sjedanjem na njih odjeća ne postaje nečista;

l) odjeća koja je data na čišćenje i peglanje u hemijsku čistionicu u kojoj poslove obavlja nemusliman, u slučaju da nismo sigurni u to da je postala nečista – čista je;

m)hljeb i druga peciva koja peče nemusliman i čija je primarna materija bila čista, a ne postoji uvjernje u to da su postali nečisti – čisti su;

n) rukovanjem s nevjernikom, ako mu je ruka suha, ili je vlažna, ali ne toliko da bi vlaga rukovanjem mogla preći na drugu ruku, ili ne postoji

102


uvjerenje da se dogodilo prelaženje vlažnosti – ruka muslimana ne postaje nečista.

Pitanje:Pretpostavimo da se nalazim u mjestu gdje žive

nevjernici koji su nečisti (sa šerijatskog aspekta) i koji nemaju nikakvog vjerovanja po pitanju nečistoće ili čistoće (šerijatske), ili da živim među muslimanima koji ne poznaju propise o čistoći ili ne poštuju ta pravila, kakav je status u ovakvim situacijama – da li se može pretpostaviti u skladu sa običajima ljudi da su čisti?

Odgovor:Ono za šta sumnjate da li je imalo kontakt s nečistim

stvarima je čisto.

Sredstva za čišćenje

�م� ع�نك �ذ�ه�ب� و�ي �ه� ب �م ك �ط�ه"ر� "ي ل م�اء م�اء الس� م"ن �م �ك �ي ع�ل ل� �ز" �ن و�ي�ط�ان� ي الش� ر�ج�ز�

. . . I s neba vam kišu spustio da bi vas njome očistio i da bi od vas šejtanovu nečistoću odstranio. . .

(El-Enfal, 11)

Kako nečista stvar postaje čistomSve stvari koje su nečiste postaju čistim a agensi za

njihovo čišćenje su sljedeći:i. voda, ii. zemlja,

103


iii. sunčeva svjetlost, iv. metamorfoza (transformacija), v. prenošenje, vi. islam, vii. podložnost, viii. uklanjanje nečistoće, ix. istibra', tj. oslobađanje od nečistoće životinja

putem apstinencije, x. odlazak muslimana.

VodaVećinu nečistih stvari čisti voda. Postoje različite

vrste voda a njihovo upoznavanje pomaže nam u lakšem shvatanju pravila vezanih za načine čišćenja.

Vrste voda:1.mudaf (pomiješana), 2.mutlak (čista voda):

a. bunarska, b. tekuća, c. kišnica, d. stajaća:

o kurr – velika količina vode,

o kalil – mala količina vode.

Mutlak vodaRiječ je o čistoj nepomiješanoj vodi.

104


Mudaf vodaRiječ je o vodi koja je iscijeđena iz nečeg, naprimjer

sok od jabuke, lubenice, ili je, pak, pomiješana sa nečim u mjeri da se za to ne kaže da je voda, naprimjer šerbe.

Propisi mudaf vodeMudaf voda ne čisti ono što je nečisto, dakle ne

spada u agense za čišćenje. U kontaktu sa nečistoćom i sama postaje nečista,

ma kako malo nečistoće da bude i makar se ne promijenili boja, ukus ili miris.

Abdest i gusul mudaf vodom nisu ispravni.

Podjela mutlak vodeKada je riječ o običnoj vodi, ona ili izvire iz zemlje, pa

u tom slučaju može biti tekuća ili bunarska voda, ili pada kao kiša, ili niti teče niti pada kao kiša, već je jednostavno stajaća voda, koja, ako je ima u velikoj ko-ličini, tada je kurr voda, a ako ne, naziva se kalil vodom.

Granica zapremine vode da bi se zvala kurr vodom je sljedeća: ili 42, 875 pedalja, ili posuda koja je duboka, široka i dugačka po 3, 5 pedlja, ili količinski to iznosi 377, 419 litara vode. Sve što je ispod ove granice naziva se kalil vodom.

Samo čista voda može očistiti nečistoću, mada je moguće da i mudaf voda očisti prljavu stvar, međutim,

105

PROPISI OBREDOSLOVLJA pomoću mudaf vode ne može se postići šerijatska čistoća od onoga što je sa šerijatskog aspekta nečisto.

Propisi qalil vode1. Mala količina vode u kontaktu sa nečistoćom i

sama postaje nečista, bilo da se ona sipa po nečistoj stvari ili da nečistoća u nju dospije.

2. Ako se mala količina vode posipa odozgo na nečistu stvar, količina koja dolazi u kontakt s tim predmetom je nečista, a sve što je iznad toga je čisto, naprimjer iz ibrika se po nečemu posipa voda.

3. Ako voda pod pritiskom izlazi odozdo prema gore, kao što je slučaj u fontani, ako bi se nečist predmet nalazio udaljen iznad izlazne cijevi, u tom bi slučaju samo voda koja dolazi u kontakt s nečistim predmetom bila nečista, a ako bi nečisti predmet bio tik uz izlaznu cijev, u tom bi slučaju sva voda koja izlazi bila nečista.

4. Mala količina vode kojom se želi odstraniti nečistoća s nečistog predmeta u trenutku kada dođe u kontakt s nečistoćom i sama postaje nečista, što znači da je ona voda koja otiče s predmeta nečista i nje se treba paziti.

Propisi kurr, tekuće i bunarske vodeSve vrste obične vode, osim male količine, dok ne

poprime od nečistoće jednu od osobina, tj. boju, miris ili ukus, čiste su, i kada god u kontaktu s nečistoćom poprime boju, miris ili ukus nečiste stvari, i same

106

PROPISI OBREDOSLOVLJA postaju nečiste. Ovo pravilo važi za sve vode, i bunarsku, i tekuću, i kurr, pa čak i za kišnicu.

Voda s česme koju koristimo u domaćinstvima, usljed toga što je povezana s rezervoarom vode (koji je kurr), spada u kurr vode.

Neke od osobina kišnice 1. Ako jednom padne na nečistu stvar sa koje je

odstranjena nečistoća (nedžaset), ta stvar postaje čista,

2. Ako padne po nečistom tepihu ili odjeći, oni postaju čisti i nije potrebno cijeđenje,

3. Ako padne po nečistoj zemlji, ona postaje čista. 4. Kada se kišnica zadrži na jednom mjestu, bez

obzira da li je količina akumulirane vode manja od kurra, sve dok kiša pada, u toj “lokvi” može se oprati nečista stvar i, svakako, dok se u njoj ne promijeni boja, miris ili ukus, ta voda je čista.

Propisi o sumnji u vezi sa vodom1. Količina vode za koju nije jasno da li je kurr ili ne

u kontaktu s nečistom stvari neće postati nečista, ali za nju ne važe ostala pravila kurr vode.

2. Voda koja je prije bila u količini kurr vode, no sada se ne zna da li se stanje promijenilo, tj. da li je postala kalil ili ne, smatra se kurr vodom.

3. Voda za koju se ne zna da li je čista ili ne smatra se čistom.

107


4. Voda koja je bila čista, ali se sumnja u to da li je ostala čista ili ne ima presudu čiste vode.

5. Voda koja je bila nečista, ali se ne zna da li je postala čista ili ne ima presudu nečiste vode.

6. Voda koja je bila mutlak, tj. obična voda, i za koju se ne zna da li je postala mudaf ili ne ima presudu obične vode.

Opći propisi1. Sredstva za čišćenje mogu očistiti sve nečiste

stvari, odnosno sve nečiste stvari podložne su čišćenju pa makar i metamorfozom.

2. Nijedna mudaf voda nije čisteća i u kontaktu s nečistoćom svaka mudaf voda postaje nečista.

Način čišćenja nečistih stvari vodomVoda je životna supstanca i sredstvo za čišćenje

koje svakodnevno upotrebljavaju svi ljudi i koje se koristi za čišćenje velikog broja nečistih stvari.

Čišćenje nečistih predmetaPosuđe – pod ovim izrazom ne misli se samo na

tanjire, šerpe i čaše, već na sva sredstva koja su čvrsta i ne mogu se cijediti, dakle, ovaj termin obuhvata i naočale, sahat, olovku, itd.

Kurr vodom čisti se jedanput, osim posude koja je zaprljana alkoholom ili iz koje su pili svinja i pas.

108


Malom količinom vode čisti se tri puta, osim posude koja je zaprljana alkoholom ili iz koje su pili svinja i pas.

Druge stvari:Ako je postalo nečisto mokraćom:1. kurr vodom – jedanput, 2. kalil vodom – dva puta. Onečišćeno nečim drugim:1. kurr vodom – jedanput,

109


2. kalil vodom – jedanput.

Nečiste stvari

Kalil vodom

Kurr vodom

Objašnjenje

11

Posuda iz koje je lizao ili lokao pas

Shodno obaveznoj predos-trožnosti, 2 puta

Shodno obaveznoj predos-trožnosti, 2 puta

Prije pranja mora se očistiti zemljom

2Posuda iz koje je lokala svinja

7 puta Shodno obaveznoj predos-trožnosti, 7 puta

Čišćenje zemljom je pre-poručena pre-dostrožnost

3 Posuda koja je onečišćena opojnim pićem

3 puta, a bolje je 7 puta

Jedanput

Čišćenje zemljom nije potrebno.

Nekoliko napomenaS ciljem čišćenja nečistog predmeta prvo se mora

otkloniti ono što je nečisto pa zatim pristupiti pranjima kako je to navedeno u gornjoj tabeli. Naprimjer, ako nečistu posudu, nakon što smo otklonili nečistoću, jedanput operemo u vodi, to je dovoljno. 110


Tepisi, odjeća i njima slične stvari koje upijaju vodu a mogu se cijediti, kada se peru kalil vodom, moraju se iscijediti nakon svakog pranja da bi upijena voda izišla vani, ili ako ne cijeđenjem, onda na neki drugi način iz njih iscrpiti vodu. Sukladno obaveznoj predostrožnosti, kada se ovi predmeti peru tekućom ili kurr vodom, voda koju su upili treba se iscijediti.

Tekuća i bunarska voda po pitanju propisa o čišćenju nečistoća jesu poput kurr vode.

Mes'ele1. Nečisti sud može se očistiti na sljedeći način:

a) kurr vodom: jednom ga potopiti u vodu i izvaditi,

b) kalil vodom: tri puta ga napuniti vodom i prosuti vodu, ili tri puta nasuti malo vode u njega i tako ga pokretati da voda stigne do svih nečistih mjesta pa zatim prosuti vodu.

2. Zemlja koja se koristi za čišćenje mora biti čista. 3. Sud koji je lizala svinja shodno obaveznoj

predostrožnosti poput je suda iz kojeg je lokala.

Pitanje:Da li se nečista odjeća može očistiti u veš-

mašinama?Odgovor:

111


Ako nakon odstranjivanja nedžaseta odjeća bude oprana u kurr vodi (vodom s česme) jedanput, ili dva puta kalil vodom, odjeća je čista.

Čišćenje nečiste vode1. Za čišćenje kalil vode koja je postala nečista

potrebno je spojiti je s kurr, tekućom ili bunarskom vodom, ili, pak, da na nju padne kiša i da se izmiješa s njom. Ukoliko joj je nečistoća izmijenila boju, miris ili ukus, potrebno je da se izmiješa s njom sve dok se boja, miris ili ukus u potpunosti ne izgube.

2. Za čišćenje kurr vode potrebno je dodati u nju toliko čiste kurr, bunarske ili tekuće vode, ili, pak, da padne kiša na nju sve dok se ne izgubi jedna od promijenjenih karakteristika, (boja, miris, ukus). U skladu sa ovim, ako bismo kurr vodi dodali neko hemijsko sredstvo koje bi otklonilo spomenutu promjenu, voda ne bi bila čista jer nije očišćena sredstvom za šerijatsko čišćenje.

Čišćenje nečistog zemljišta1. Kurr vodom:

a. prvo otkloniti nečistoću, a zatim posuti po njoj kurr ili tekućom vodom u mjeri da zahvate sva nečista mjesta.

2. Kalil vodom:a. ako je zemlja rastresita i upija vodu, ne može

se očistiti kalil vodom,

112


b. ako zemlja ne upija vodu, već voda teče po njoj, mjesto po kojem je tekla voda je čisto, a mjesto gdje se voda zaustavila (gdje je nastala barica) je nečisto.

Ako je voda prilikom čišćenja zemljišta tekla i otekla u rupu ili je jednostavno otekla sa tog mjesta, sva mjesta po kojima je voda tekla su čista.

Pranje žitarica1. Ukoliko je vanjski dio nečist, dovoljno je potopiti

ga u kurr ili tekuću vodu ili posuti po njemu kalil vodom.

2. Ukoliko je nečistoća prodrla unutar zrna, ne može se očistiti ni kurr ni kalil vodom.

3. U slučaju da se sumnja u to da li je nečistoća zahvatila i unutarnji dio, dovoljno je očistiti vanjski dio.

Nekoliko mes'ela1. Ako je kosa ili brada gusta i ima je dosta a čisti se

kalil vodom, mora se iscijediti. 2. Kada meso i loj postanu nečisti, čiste se vodom

poput drugih stvari, a isti je slučaj i ako tijelo i odjeća imaju malo masnoće koja ne sprečava vodi da dopre do njih.

3. Ako se po nekoj stvari pomokri muška beba koja se hrani isključivo majčinim mlijekom i koja nije koristila svinjsko mlijeko, ukoliko se pospe vodom jedanput tako da voda zahvati sva nečista mjesta,

113


postat će čista, a cijeđenje tepiha ili odjeće nije potrebno.

Uvjeti da voda bude čisteća

1. Da bude voda, 2. da bude čista, 3. da za vrijeme čišćenja ne postane mudaf, 4. da prilikom čišćenja ne poprimi miris, boju ili ukus

nečistoće, 5. da nakon posipanja po stvari koja se čisti na njoj

ne bude nedžaset.

Pitanje:Ako je čovjek po pitanju ibadeta, čistoće ili nečistoće

podložan stalnim sumnjama (vesvesama), kakva je njegova šerijatska dužnost?

Odgovor:Ne smije se obazirati na svoje sumnje. Ukoliko bi to

činio, činio bi haram djelo, i nijedno djelo ne smije obaviti više od jedanput, a ukoliko ga učini, učinio je haram. Svaki put kada posumnja u ispravnost nekog djela ili u vezi s nečistoćom, mora presuditi u korist ispravnosti i čistoće, te nije dozvoljeno da postupi drugačije od toga.

ZemljaAko bi nam tabani ili đonovi obuće hodanjem postali

nečisti i posredstvom kontakta sa zemljom nečistoća 114

PROPISI OBREDOSLOVLJA bude otklonjena – postali su čisti. Saobrazno pravilu, zemlja jedino čisti tabane i đonove obuće, i to pod sljedećim uvjetima:

1. zemlja mora biti čista, 2. mora biti suha, 3. zemlja je čisteća ako je riječ o zemlji, pijesku,

kamenu, stazi od cigle i sl. a. Ako u kontaktu sa zemljom nečistoća sa

tabana ili đona obuće bude otklonjena, oni postaju čisti, ali je bolje prohodati najmanje petnaestak koraka.

b. Sljedeće stvari nisu agensi za čišćenje: mozaik, asfalt, tepih, parket, hasura, lišće, biljke (osim da ih bude tako malo pa da se može reći kako se hoda po zemlji).

c. U skladu sa obaveznom predostrožnošću, zemlja ne čisti sljedeće: ruke i koljena paraplegičara koji se kreću pomoću njih, potkovice u stoke, vrh štapa, čarape (osim onih s kožnim đonom), tabane proteze (vještačke noge), automobilske gume.

Nekoliko mes'ela1. Nakon što taban ili đon budu očišćeni, dio

sa strana koji obično hodanjem bude zaprljan blatom, u slučaju da je bio nečist, hodanjem i on biva očišćen.

2. Unutrašnji dio obuće kao i dio stopala koji ne dodiruje zemlju hodanjem ne postaju čisti.

115


3. Nije potrebno da nečisti taban i đon budu vlažni, već i ako budu suhi, hodanjem postaju čisti.

Sunčevi zraciSunčevi zraci, također, uz određene uvjete čiste

sljedeće:1. zemlju, 2. građevine i ono što je u njih ugrađeno, kao što su

vrata i prozori, 3. drveće i biljke.

Uvjeti pod kojima sunčevi zraci mogu čistiti1. Nečista stvar mora biti vlažna tako da

ukoliko bi nešto došlo s njom u kontakt, i samo bi postalo vlažno,

2. vlaga mora biti osušena sunčevim zracima, a ukoliko stvar ostane vlažna, nije očišćena,

3. da oblak, zavjesa i sl. ne predstavljaju zapreku sunčevim zrakama, osim da budu do te mjere tanki i prozirni da ne sprečavaju prodiranje sunčevih zraka,

4. da sunčevi zraci budu ti koji suše, da se to, naprimjer, ne desi uz pomoć vjetra,

5. da prilikom osunčavanja na tom mjestu ne bude nedžaset, već da bude otklonjeno ono što se može otkloniti prije negoli se izloži sunčevim zrakama,

6. da unutrašnji i vanjski dio zida ili zemljišta odjednom budu osušeni. Dakle, ako bi danas Sunce

116

PROPISI OBREDOSLOVLJA osušilo samo unutrašnji dio, samo bi on bio čist, a druga strana postaje čista tek kada se osuši pomoću sunčevih zraka.

Dvije mes'ele1. Ako zemljište i nešto njemu slično postanu nečisti,

ali ne budu vlažni, možemo po njima posuti vode ili nečega što biva povodom da ovlaže, da bi zatim po tome grijalo Sunce, osušilo ga i na taj način očistilo.

2. Sve dok su pijesak, kamen, zemlja i glina na zemlji i računaju se sastavnim dijelom zemlje mogu se očistiti sunčevim zrakama, međutim, kada se odvoje od zemlje, tada se više ne smatraju zemljom te ih Sunce ne može očistiti. Ovo također važi i za eksere, stolariju i sl., što dok je na zidu ili u sklopu građevine, ubraja se u nju i može sunčevim zrakama biti očišćeno, ali čim bude odvojeno od zida, tj. izvađeno iz kuće, ne ubraja se u građevinu i Sunce ga ne može očistiti.

Metamorfoza1. Ukoliko bi se struktura nečistog predmeta na

jedan način transformirala tako da postane nešto čisto, na taj način predmet je očišćen i za to se kaže da je doživjelo metamorfozu. Preobražaj se može dogoditi na sljedeće načine:

a) da se leš preobrazi u zemlju, b) da nečisto sjeme iznikne u biljku, c) da nečisto drvo izgori i postane pepeo, d) da gorivo izgori i pretvori se u dim,

117


e) da vino postane sirće. 2. Ukoliko bi nečista stvar samo promijenila oblik, to

ne znači da je postala čista, naprimjer kada bi nečisto žito bilo samljeveno, ili kada bi ispekli hljeb, ili kada bi nečisto grožđe postalo sirće.

3. Nečista stvar za koju nije sigurno da li je doživjela metamorfozu i dalje je nečista.

Prenošenje (transplantacija)Ako bismo krv toplokrvne životinje prebacili u tijelo

životinje koja nije toplokrvna, tako da bi se računala dijelom tijela ove druge životinje, na taj način krv bi postala čistom. Također, ako bismo dio čovjekovog ili životinjskog tijela presadili u drugog čovjeka ili živu životinju koja nije nečista po sebi (kao što jesu pas ili svinja) tako da se taj dio smatra dijelom svoga novog domaćina, taj dio time bi postao čist, naprimjer, kada komarac ili muha usisaju u sebe čovjekovu krv, ili kada bi se jetra životinje transplantirala u čovjeka, ili kada bi se jedan dio mesa odsjekao s jednog mjesta i bio prišiven na drugi dio tijela.

Islam

1. Ako nevjernik izgovori dva šehadeta, postaje musliman i islamom cijelo njegovo tijelo postaje čisto, čak i znoj i pljuvačka, dakle, kada izgovori Ešhedu en la ilahe illallah, ve ešhedu enne Muhammeden resulullah. 118


2. Ako nevjernik izgovori ova dva šehadeta, ali ne znamo da li je srcem postao musliman, on je čist, međutim, ukoliko znamo da nije srcem postao musliman, shodno obaveznoj predostrožnosti trebamo ga izbjegavati.

3. Ako tijelo nevjernika postane nečisto nekom drugom nečistoćom, naprimjer povrijedi se i zamaže krvlju, ova nečistoća ne biva očišćena primanjem islama.

4. Odjeća koja je prije prihvatanja islama bila onečišćena znojem ne postaje čista prihvatanjem islama. Štaviše, u skladu sa obaveznom pre-dostrožnošću treba se kloniti i odjeće u kojoj se čovjek zadesio u trenutku primanja islama a koja je postala nečista od znoja.

Podložnost1. Podložnost znači da nečista stvar usljed

postajanja neke druge stvari čistom i sama postane čista.

2. U sljedećim slučajevima podložnošću nečista svar postaje čista:a. kada vino postane sirće, i posuda u kojoj se

nalazi također postaje čista, čak i na mjestima koja su vrenjem postala nečista, pa čak i ako je vanjski dio posude bio postao nečist;

b. nakon završetka trećeg pranja prilikom gusula umrlog postolje na kojem se vrši gusul, ruka

119


čovjeka koji obavlja gusul i tkanina kojom je umrli tokom gusula prekriven postaju čisti;

c. čovjek koji nešto želi očistiti vodom, kada predmet koji se čisti i ruka zajedno budu uronjeni u vodu, oboje istovremeno postaje čisto te nije potrebno naknadno prati ruku.

Otklanjanje nedžasetaU dva slučaja ako se otkloni nedžaset, ono što je

nečisto postat će čisto i nema potrebe za upotrebom vode:

1. Tijelo životinje: naprimjer, ukoliko je riječ o kljunu ptice koja je jela nedžaset, ukloni li se nedžaset sa kljuna, bit će čist.

2. Unutrašnji dijelovi čovjekovog tijela. Naprimjer, unutrašnjost usta, nosa ili uha. Ukoliko bi prilikom pranja zuba povrijedili desni tako da krv poteče, ili ukoliko bi neko pojeo nešto što je nečisto, u trenutku kada u ustima ne bi bilo više nečiste hrane ili krvi, ili ukoliko bi toga u ustima bilo u tako maloj mjeri da kada se izmiješa sa pljuvačkom, nestalo bi u njoj, usta su čista i nije potrebno upotrijebiti vodu.

Pitanje: Ako bi u ustima potekla krv, a mi pored svojih

prirodnih zuba posjedujemo i vještačke, ali koji su fiksirani, dakle, ne možemo ih izvaditi da bismo ih očistili, da li su u ovom slučaju vještački zubi poput prirodnih?

120


Odgovor:Shodno obaveznoj predostrožnosti, vještački zubi ne

smatraju se prirodnim te je, stoga, potrebno obaviti čišćenje.

Istibra' (oslobađanje životinja od nečistoće putem apstinencije)

1. Mokraća i izmet životinje koja se navikla jesti ljudski izmet su nečisti bez obzira što je njeno meso halal.

2. Ako se želi da mokraća i izmet takvih životinja postanu čisti, onda se one moraju određeno vrijeme podvrgnuti apstinenciji od ishrane nečistima i treba im se davati čista hrana.

3. S ciljem postizanja željene čistoće apstinencija u skladu sa obaveznom predostrožnošću teče na sljedeći način:o deva – 40 dana,

o krava – 20 dana,

o ovca – 10 dana,

o guska – 5 dana,

o kokoš – 3 dana.

Odlazak muslimanaUkoliko bi tijelo ili odjeća muslimana ili druge stvari

koje su mu na raspolaganju (kao posuđe i prostirka) postali nečisti, i ako bi taj musliman otišao; ukoliko

121

PROPISI OBREDOSLOVLJA čovjek pretpostavi da je tu stvar očistio, ona ima presudu čistoće i nije potrebno čuvati se nje.

Propisi o korištenju toaleta

S obzirom na činjenicu da kada je u pitanju vršenje prirodnih potreba, jasno je da je nakon njih potrebno očistiti svoje intimne organe, što je svakako povezano sa čistoćom, sada ćemo ukratko navesti neke od na-jvažnijih propisa o ponašanju prilikom njihova vršenja.

1. Obavezno je (vadžib) sakriti stidno mjesto od pogleda drugih, pa čak i od luđaka i maloljetnog djeteta (koje zna praviti razliku), osim od bračnog druga.

2. Zabranjeno je (haram) biti licem ili leđima okrenut prema kibli za vrijeme vršenja nužde.

3. Poželjno je (mustehab):a. vršiti nuždu na mjestima koja su zaklonjena od

pogleda, b. u toalet ulaziti lijevom a izlaziti desnom nogom, c. prilikom vršenja nužde pokriti glavu, d. težinu tijela prebaciti na lijevu nogu (ovo važi

za one koji imaju čučavce ili nuždu vrše u prirodi).

Nepoželjno (mekruh) i. dugo zadržavanje u toaletu, ii. biti licem ili leđima okrenut prema Suncu ili

Mjesecu, 122


iii. biti licem prema vjetru, iv. pričati, osim u nuždi ili zbog zikra, v. prati se desnom rukom, vi. jesti i piti u tom stanju, vii. mokriti stojeći.

Mjesta na kojima je zabranjeno vršiti nuždui. u slijepim ulicama u kojima vlasnici nisu dali

dozvolu za takvo šta, ii. na nečijem vlasništvu na kojem se za to nema

dozvola, iii. na mjestu koje je uvakufljeno za posebna lica, iv. na mezarima vjernika u slučaju da to predstavlja

nepoštovanje prema njima.

Mjesta na kojima je nepoželjno vršiti nuždui. na ulici, sokaku, uličici, ispred kućnih vrata, ii. ispod rodne voćke, iii. na čvrstom tlu, iv. na gnijezdima ili jazbinama životinja, v. u vodi. Obavezna predostrožnost je da se dijete prilikom

vršenja nužde ne okreće prema kibli licem ili leđima, no učini li dijete to samo, nije obavezno da se spriječi.

Čišćenje nakon nužde

123


i. ishodište mokraće se osim vodom drugim stvarima ne može očistiti,

ii. poslije mokrenja treba ukloniti mokraću, nakon čega je dovoljno i jedno pranje,

iii. čišćenje anusa nečim drugim osim vodom je sporno (sukladno obaveznoj predostrožnosti ne može se očistiti); međutim, može se nakon takvog čišćenja (dakle, prije negoli se opere vodom) obaviti namaz (svakako, potrebno je u potpunosti otkloniti nedžaset sa tog mjesta).

iv. za muškarce je poželjno da nakon mokrenja učine istibra', tj. da posebnim načinom očiste ud od mokraće, a ako bi nakon takvog čišćenja iz mokraćnog kanala izašla tečnost, ona ne bi imala presudu mokraće.

Nekoliko mes'ela1. U stanju vršenja nužde mora se voditi računa da

prednja stana tijela, tj. lice i stomak kao i leđa ne budu okrenuti prema kibli. Sukladno ovome, u nekim hotelima, restoranima i ostalim mjestima u kojima prilikom izgradnje nije vođeno računa o ovom pitanju mora se voditi pažnja o tome da je zabranjeno u takvom stanju biti okrenut prema kibli. Ukoliko čovjek ne zna da se okrenuo licem ili leđima prema kibli, ili ne bude mislio na to pa tek kasnije to shvati, nije učinio grijeh.

2. Anus se čisti vodom. Svaki puta kada se kamenom ili grumenom i tome slično odstrani nedžaset, mada je diskutabilno da li je postalo čisto (shodno

124

PROPISI OBREDOSLOVLJA obaveznoj predostrožnosti nije), nema prepreke za obavljanje namaza. Ukoliko tako očišćen anus dohvati nešto kao što je odjeća, to ne postaje nečisto. U skladu sa ovom činjenicom, u slučajevima kada u toaletu nema ništa osim toalet papira, može se njime očistiti a kasnije oprati vodom.

3. Ishodište mokraće se može očistiti samo vodom. U skladu sa ovim pravilom, na mjestima gdje nema vode, spolovilo se treba dobro očistiti od mokraće da ne bi prešla na odjeću ili tijelo i tako ih učinila nečistim, a kasnije oprati vodom.

NAMASKO VRIJEME

�ل� �ي الل م"ن� �ف�ا ل و�ز� �ه�ار� الن ف�ي� ط�ر� �ة� الص�ال � �ق�م و�أ

125


I obavljaj namaz početkom i krajem dana i u prvim časovima noći. (Hud, 114)

Radi upoznavanja sa pravilima namaza, prvo da se podsjetimo da su namazi ili obavezni ili mustehab. Obavezni namazi su podijeljeni u dvije skupine, jedni su obavezni svaki dan i imaju svoja posebna vremena kada ih treba obavljati, a drugi postaju obavezni s vremena na vrijeme i nisu određeni kao stalni namazi.

Obavezni namazi :1. svakodnevni :

a. sabah, b. podne, c. ikindija, d. akšam, e. jacija.

2. povremeni :a. ajat, b. namaz obaveznog tawafa, c. dženaza namaz, d. naklanjavanje očevih propuštenih namaza od

strane njegova najstarijeg sina, e. namaz koji zavjetom postaje obavezan.

Vremena dnevnih namazaZa dnevne namaze postoje tri vremena:

a. posebno vrijeme

126


b. zajedničko vrijemec. pohvalno vrijeme

Vrijeme sabah-namazaOd sabahskog ezana (drugo svitanje) do izlaska

Sunca posebno je sabahsko vrijeme. S obzirom na činjenicu da u ovom vremenu nije propisan drugi namaz, sabah-namaz nema zajedničkog vremena.

Posebno i zajedničko vrijeme podne i ikindije namaza

1. Od podnevskog ezana do akšama vrijeme je obavljanja podne i ikindije namaza. A u samom početku, vrijeme koje je potrebno da se obavi podne-namaz je posebno vrijeme, podne-namaza, i ukoliko u ovom vremenu klanjamo ikindiju namaz, ona je nevažeća. Pri kraju zajedničkog vremena, onoliko koliko je potrebno da se klanja ikindija namaz, prije samoga zalaska Sunca, računa se posebnim vremenom ikindije namaza. Vrijeme između ovih dvaju posebnih vremena je zajedničko vrijeme za podne i ikindiju, s tim da uvijek prvo treba klanjati podne, pa potom ikindiju.

2. U slučaju da neko do posebnog ikindijskog vremena ne obavi podne-namaz, podne se mora naklanjati, a ikindija se mora obaviti u svome vremenu.

127


Posebno i zajedničko vrijeme akšama i jacije namaza

1. Od akšamskog ezana pa do pola noći je vrijeme za obavljanje akšama i jacije namaza. Vrijeme koje je potrebno da se klanja akšam-namaz, odmah po ezanu, je posebno akšamsko vrijeme, a pri kraju zajed-ničkog vremena, vrijeme koje je potrebno za obavljanje jacije namaza je posebno jacijsko vrijeme. Između ovih dvaju vaktova je zajedničko vrijeme akšama i jacije, s tim što jaciju treba klanjati iza akšam-namaza.

2. Posebno vrijeme koje smo objasnili musafiru se, ako je riječ o četvororekatnim namazima, skraćuje na vrijeme koje je potrebno da se obave dva rekata, a onima koji nisu musafiri vrijeme ostaje kako je to već opisano.

3. Ako se namjerno ili iz kakvog drugog razloga, kao što su zaborav ili hajz, akšam ili jacija ne obavi do pola noći, shodno obaveznoj predostrožnosti, taj namaz treba obaviti do sabaha, s tim da se ne nijeti niti da je na vrijeme, niti da se naklanjava.

4. Namasko vrijeme džume namaza, koji se petkom klanja umjesto podne-namaza, jeste početak podne-namaza, a iz obavezne predostrožnosti ne treba ga odlagati za kasnije.

Najbolja vremena dnevnih namaza

1.Kada se kaže najbolje vrijeme za namaz, to znači da obavljanjem određenog namaza u tom vremenu taj namaz ima veću nagradu.

128


2.Najbolje vrijeme podne-namaza je od početka podneva pa do vremena kada se sjenka predmeta produži za dužinu predmeta. Naprimjer, šipka zabodena u zemlju je visoka 100 cm, početkom podnevskog namaza dužina sjene je do 20 cm, s tim da sjena pada prema istoku. Kraj pohvalnog vremena je kada sjena dostigne dužinu 120 cm. Najbolje vrijeme ikindije namaza je odmah nakon posebnog podnevskog vremena, pa do vakta dok sjena ne dostigne dvije dužine šipke.

3.Najbolje vrijeme akšama je od ezana pa do vremena kada nestane crvenila sa zapadnog horizonta.

4.Najbolje vrijeme jacije namaza je od završetka najboljeg akšamskog vremena pa do jedne trećine noći.

5.Najbolje vrijeme sabah-namaza je od ezana pa dok se ne počne rasvjetljavati.

Vrijeme sabahskog ezanaNajava sabahskog vremena je kada se na istočnom

horizontu počne ukazivati bjelina koja se penje ka sredini neba. Ovo vrijeme se naziva prvo ili lažno svitanje, a kada se bjelina proširi, tada je nastupilo drugo, “istinsko” svitanje, tj. početak sabahskog vremena.

Vrijeme podnevskog ezanaKada sjenka predmeta postavljenog na zemlju

počinje da se primjećuje na istočnoj strani od predmeta, počelo je zvanično vrijeme podne-namaza.

129


Vrijeme akšamskog ezanaAkšam je nastupio kada nestane crvenila koje se

ukaže na istoku nakon zalaska Sunca.

Polovina noćiUkoliko podijelimo vrijeme od zalaska Sunca do

sabahskog ezana, sredina je pola noći, i posljednje vrijeme za obavljanje jacije namaza.

Propisi namaskog vremena1. Oni namazi koji ne spadaju u skupinu dnevnih

nemaju svoje određeno vrijeme, već njihovo vrijeme zavisi od vrste namaza, tj. kada taj namaz postaje obaveznim. Naprimjer, ajat-namaz nastupa kada dođe do zemljotresa, pomračenja Sunca, Mjeseca ili nekog drugog poremećaja, dok dženaza namaz postaje obavezna kada umre vjernik. Svaki od ovih namaza bit će objašnjen na odgovarajućem mjestu.

2. Ukoliko bi namaz u potpunosti bio obavljen prije svoga vremena, ili namjerno počet izvan svoga vremena, taj namaz bio bi nevažeći.

3. Ukoliko se namaz obavi u svoje vrijeme, terminološki se kaže: da je namaz podmiren (eda).

4. Ako se namaz ne obavi u svoje vrijeme, mora se naklanjati, i to se u fikhu naziva kada, tj. naklanjavanje.

130


5. Mustehab je da se namaz obavlja u prvo vrijeme i sve što je bliže početku vremena, to je bolje, osim ako se odlaganje pokaže boljom opcijom, kao kada se strpimo radi obavljanja namaza u džematu.

6. Ukoliko je namasko vrijeme na isteku, tako da ako bismo obavili namaske mustehabe, postojala bi mogućnost da jedan dio namaza uđe u drugo namasko vrijeme, mustehabe treba izostaviti. Naprimjer, ukoliko bismo učili kunut namasko bi vrijeme isteklo pa ga zato izostavljamo da bi namaz bio obavljen u svoje vrijeme.

7. Ako bismo obavili podne i ikindiju po svom lokalnom vremenu, pa potom pošli na put avionom, a desi se da na odredištu u koje stignemo po lokalnom vremenu još uvijek nije nastupilo podne, nije potrebno obnavljati namaz, kao i u slučaju da još uvijek bude vrijeme podne i ikindije.

8. Ako bismo nakon izlaska Sunca, pošli na put avionom, s tim da nismo klanjali sabah-namaz, i na svoje odredište stigli prije nego po lokalnom vremenu Sunce izlazi, trebamo obaviti svoj sabah kao u normalnoj prilici, a ne sa nijjetom naklanjavanja.

9. Ukoliko bismo pošli na put avionom nakon zalaska Sunca a nismo obavili podne i ikindiju namaz, a desi se da iz aviona ugledamo Sunce, dužni smo podne i ikindiju namaz obaviti u avionu, prije nego vrijeme prođe, pa čak i ako bismo imali samo toliko vremena da jedan rekat bude obavljen u svoje vrijeme, treba zanijetiti namaz na vrijeme.

10. Ukoliko bi naš let počeo prije početka namaskog vremena (naprimjer, prije sabahskog vakta), 131

PROPISI OBREDOSLOVLJA i znamo da ne možemo na naše odredište stići prije izlaska Sunca, dužni smo namaz obaviti u avionu (treba se pridržavati pravila o skraćenju namaza, tj. obratiti pažnju da li namaz počinjemo prije negoli se avion udaljio od zidina grada).

Pitanje: Da li je buđenje članova porodice radi obavljanja

sabah-namaza dozovoljeno?Odgovor:Ako bi u slučaju da ih ne probudimo to rezultiralo

olahkim pristupom i zanemarivanjem naređenog, moraju se pozvati na namaz.

Pitanje: Ako bi prilikom dolaska musafira u kuću istovremeno

nastupilo i namasko vrijeme, koje je djelo priorotetnije, ili da sa njima malo posjedimo, pa da potom obavimo namaz, ili da namaz obavimo po njihovom odlasku?

Odgovor: Mustehab je namaz obaviti u prvo vrijeme.

132


KIBLA

�ة� �ل ق�ب �ك� �ن "ي �و�ل �ن ف�ل م�اء الس� ف�ي و�ج�ه�ك� �ق�لxب� ت ى �ر� ن ق�د�م�ا �ث� و�ح�ي � ام �ح�ر� ال ج�د� �م�س� ال ط�ر� ش� و�ج�ه�ك� ف�و�ل" ض�اه�ا �ر� ت

ه� ط�ر� ش� �م� و�ج�و�ه�ك � xوا ف�و�ل �م� �نت ك

Vidimo Mi kako bacaš pogled prema nebu, i Mi ćemo sigurno učiniti da se okrećeš prema strani koju ti želiš, okreni zato lice svoje prema Časnom hramu i ma gdje bili, okrenite svoja lica na tu stranu… (El-Bekara, 144)

Kaba je kibla muslimana i klanjač mora svoj namaz obaviti okrenuvši se prema kibli. Kopanje mejita i klanje životinje mora također da se vrši u smjeru kible.

Osobi koja je izvan Mekke i koja je daleko od nje dovoljno je da se okrene tako da kažu da je okrenuta prema kibli.

Osoba koja vadžib namaz obavlja stojeći treba stati tako da kažu da je okrenuta prema Kibli, i nije obavezno da koljena i nožni prsti budu u pravcu Kible.

Način određivanja kible1.Da je čovjek sam siguran, tj. da zna gdje je kibla, 2.Da to kažu dvije poštene, iskrene osobe, 3.Da to kaže čovjek koji na temelju naučne metode

zna gdje se nalazi kibla, usto da mu se može vjerovati,

133


4.Pretpostavka do koje dolazimo gledajući mihrabe u džamijama ili muslimanske mezare.

Utvrđivanje pravca kible uz pomoć SuncaDva puta u godini, tačnije 27. maja, i 15. jula u podne

po mekkanskom lokalnom vremenu, Sunce se nalazi tačno iznad Kabe, pa se tada u okolnim zemljama može odrediti tačan smjer kible, dakle, ako u ova dva dana u podne (po mekkanskom vremenu) stanemo okrenuti prema Suncu, okrenuti smo prema Mekki, a preciznije je da u zemlju učvrstimo štap i da pratimo položaj njegove sjenke, jer će nam ona najbolje pokazati koji je smjer ispravan za usmjerenje prema Kabi.

Dužnosti čovjeka koji ne zna pravac kibleKada se neko nađe u prilici da i pored svih pokušaja

da odredi pravac kible u tom ne uspije, on treba obaviti namaz prema onoj strani gdje pretpostavlja da je pravac kible, a ako ne može ni pretpostaviti, u tom slučaju, ako ima vremena, mora klanjati na sve četiri strane, a ako nema toliko vremena, onda na tri strane, a u nedostatku vremena na dvije strane, a ako nema ni toliko vremena, onda na jednu sranu.

U slučaju da čovjek nakon obavljenog namaza shvati da nije bio okrenut prema kibli, ako:

i.odstupanje od kiible nije bilo u tolikoj mjeri da je klanjao na desnu ili lijevu stranu od kible, namaz je uredu;

134


ii.u slučaju da je namaz obavljen na desnu ili lijevu stranu od kible:

iii.ako se to shvati u namaskom vremenu, namaz se mora ponoviti,

iv.ako se shvati poslije isteka namaskog vremena, namaz je ispravan, ali iz poželjne predostrožnosti treba naklanjati taj namaz.

ObjašnjenjeKada se namaz obavi na četiri strane, sigurni smo da

je jedan od četiriju namaza obavljen ili prema kibli ili sa malim odstupanjem. Ako namaz klanjamo na dvije ili tri strane i jedna od tih strana bude ili u pravcu kible ili sa malim odstupanjem, onda je zadovoljen uvjet za valja-nost namaza.

U slučaju da klanjač u toku namaza primijeti da nije okrenut prema kibli, ako:

i. odstupanje nije preko mjere, desno ili lijevo ili nasuprot kibli, treba se okrenuti prema kibli i nastaviti namaz.

ii. u slučaju da je odstupanje preko mjere, desno, lijevo ili nasuprot Kibli, ukoliko :

iii. ima dovoljno vremena za namaz, namaz treba prekinuti, pa ponovo klanjati,

iv. nema dovoljno vremena, treba se u namazu okrenuti prema Kibli i nastaviti namaz, a iz poželjne predostrožnosti naklanjati taj namaz.

135


Opće praviloSvi namazi moraju se obaviti prema kibli, osim

mustehab namaza, koji i ako nisu obavljeni u smjeru kible, ispravni su, ali ako su prema Kibli, imaju više sevaba.

Odjeća klanjačaJedno od pitanja na koje se prije namaza mora

obratiti pažnja jeste pitanje odjeće, tj. pokrivenosti. Iz tog razloga prelazimo na razjašnjenje granica pokrivanja i uvjete vezane za isto pitanje.

Granice pokrivanja1. Muškarci moraju pokriti stidno mjesto, a bolje je

da se pokrije tijelo od pupka do koljena. 2. Žene moraju pokriti cijelo tijelo osim :

a) šaka do zglobova, b) stopala do članka, c) lica, tj. onaj dio koji se mora oprati prilikom

uzimanja abdesta. 3. Ženama nije vadžib da pokrivaju izuzete dijelove

tijela, ali njihovo pokrivanje ne predstavlja smetnju.

4. Odjeća klanjača mora imati sljedeće karakteristike:a) da bude čista (da ne bude nečista), b) da bude mubah (da ne bude uzurpirana),

136


c) da ne bude izrađena od lešine, da, naprimjer, ne bude napravljena od životinje koja nije zaklana na šerijatski način, pa makar taj dio odjeće bio kaiš ili kapa,

d) da ne bude od životinje čije je meso haram, naprimjer, da ne bude napravljena od kože leoparda ili svinje,

e) ukoliko je klanjač muškarac, da mu odjeća ne bude vezena zlatom i da ne bude od čiste svile.

5. Ako bi odjeća klanjača bila izrađena od životinje čije je meso haram, pa makar i od beživotnih dijelova takve životinje, poput krzna i vune, klanjati namaz sa takvom odjećom učinilo bi namaz neispravnim.

6. Osim odjeće, ni druge stvari koje su izrađene od životinje čije je meso haram ne smiju biti uz klanjača. Prema tome, ako bi kaiš od sahata, ili kaiš, ili dugme, ili dijelovi odjeće bili izrađeni od takve životinje, namaz bi bio pokvaren.

7. Odjeća koja je od vune, krzna ili dlake halal životinje može se koristiti za namaz usljed toga jer niti je nečista, niti je od lešine, niti od životinje čije meso je haram.

8. Namaz sa odjećom koja potječe iz neislamskih zemalja, a izrađena je od živih dijelova životinje, neispravan je, osim ako se dođe do potvrde da je izvršeno šerijatsko klanje te životinje.

137


9. Ako bi jedan dio odjeće, pa makar i jedno malehno parče, bilo izrađeno od lešine, namaz u tome bio bi pokvaren.

10. Predmet koji je izrađen od živih dijelova lešine, bez obzira što nije odjeća, shodno obaveznoj predostrožnosti, ne smije biti uz klan-jača za vrijeme namaza.

11. Ako čovjek sumnja u to da li je odjeća od životinje koja je halal ili haram, bez obzira bilo to proizvedeno u islamskoj državi ili ne, nije problem obaviti namaz u njoj.

12. Ako bismo iz zaborava klanjali namaz u odjeći koja je izrađena od životinje čije je meso haram, pa poslije namaza shvatili šta smo uradili, shodno obaveznoj predostrožnosti, taj namaz moramo ponoviti.

Primjeri za neispravno obavljeni namaz u nečistoj odjeći i sa nečistim tijelom

1. namjerno obaviti namaz s nečistom odjećom ili nečistog tijela,

2. ne uložiti dovoljno truda u učenju vjerskih propisa, pa iz neznanja obaviti namaz u takvom stanju,

3. znati da je tijelo ili odjeća nečista, međutim, zaboraviti to u vrijeme namaza, pa tako klanjati.

138


Primjeri za ispravno obavljeni namaz sa nečistom odjećom i nečistog tijela

1. ne znati da su tijelo ili odjeća nečisti, već to shvatiti tek poslije namaza,

2. zbog rane na tijelu ili tijelo ili odjeća postali su nečisti, ali je posipanje vode ili promjena odjeće sporna,

3. ukoliko su tijelo ili odjeća postali nečisti, ali je u pitanju krv čija površina nija veća od kovanice od 10 feniga,

4. biti prisiljen da u tom stanju obavi namaz; naprimjer, nemati vode za pranje.

Nekoliko mes'ela1. Ukoliko bi mali odjevni predmeti, poput rukavice i

čarapa bio nečist, ili, pak, imamo nečistu maramicu u džepu, ukoliko ovi predmeti nisu izrađeni od lešine ili haram životinje, za namaz to ne predstavlja problem.

2. Oblačiti abaju, bijelu i čistu odjeću, mirisanje ugodnim mirisima i korištenje prstena sa akik kamenom u namazu je mustehab.

3. Oblačiti crnu, prljavu, tijesnu ili odjeću sa naslikanim likovima ili biti raskopčan na namazu je mekruh.

Opća presudaČistoća tijela i odjeće uvjet je za sve namaze, osim

dženaze. 139


Mjesto klanjača

Mjesto na kojem se obavlja namaz mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1.da bude mubah, 2.da se ne pomjera, 3.da ne bude tijesno i nisko, da bi se mogle ispravno

obavljati namaske radnje, 4.da mjesto gdje se spušta čelo bude čisto, 5.ako bi mjesto namaza bilo nečisto, da ne bude

vlažno, kako se nečistoća ne bi prenijela na tjelo ili odjeću klanjača,

6.da mjesto gdje spuštamo čelo ne bude više ili niže od mjesta koljena i, shodno obaveznoj predostrožnosti, mjesta nožnih prstiju, više od četiri sastavljena prsta.

Propisi o mjestu na kojem se klanja1. Jedan od uvjeta mjesta za namaz je da bude

mubah. Stoga na sljedećim mjestima namaz nije ispravan:

a. namaz na tuđem vlasništvu, bez dozvole vlasnika,

b. namaz na prostoru koji koristi druga osoba, naprimjer, klanjati namaz u iznajmljenoj kući, a ne tražiti dozvolu od onoga ko plaća zakupninu,

140


c. klanjati namaz u mjestu koje je vlasništvo više osoba a još nije napravljena podjela, bez dozvole svih suvlasnika,

d. ako bi novcem na koji nije dat zekat ili hums bio kupljen imetak i na njemu bio obavljen namaz,

e. obaviti namaz na vlasništvu umrlog čovjeka, a da je on dužan zekat ili hums,

f. obaviti namaz na vlasništvu umrlog čovjeka, a da je on dužan narodu,

g. obaviti namaz na vlasništvu umrlog čovjeka, koji nema duga, ali neki od njegovih nasljednika su, ili maloljetni, ili ludi, ili nisu prisutni, a ne uzeti dozvolu od njihova staratelja,

h. obaviti namaz na krevetu ili tepihu koji su uzurpirani,

i. ukoliko čovjek sjedi u džamiji i dođe neko pa ga otjera s toga mjesta, da bi on tu klanjao, shodno obaveznoj predostrožnosti, on svoj namaz mora ponoviti na drugom mjestu.

2. Obavljanje namaza na velikom otvorenom prostoru koji je udaljen od sela i služi za ispašu stoke, iako vlasnik nije zadovoljan, nije problem, kao ni sjedenje ni spavanje. Na poljoprivrednom zemljištu koje je blizu sela a nije ograđeno, čak i ukoliko je vlasnik lud ili maloljetan, obaviti namaz ne predstavlja problem, kao ni preći preko njega i djelimično ga koristiti, međutim, ukoliko je vlasnik nezadovoljan, tada je namaz na njemu neispravan a korištenje zabranjeno.

141


3. Na mjestima za koja ne znamo da li su oteta ili ne nema problema obaviti namaz.

4. Ako bismo obavili namaz na mjestu koje je oteto, a da to nismo znali, pa nakon namaza to saznamo, namaz je ispravan.

5. Jedan od uvjeta mjesta klanjača je taj da se ne pomjera. Shodno ovome, klanjanje u avionu, brodu, vozu, autu dok su u pokretu nije ispravno, ali ako je čovjek prisiljen da u tom stanju obavi namaz, kao u slučaju ako bi sačekao da stane pa da obavi namaz, namasko vrijeme bi isteklo i namaz bi se morao naklanjati, u tom slučaju će obaviti namaz, ali će se pridržavati svih ostalih namaskih pravila i uvjeta, tj. postupiti na sljedeći način:

a. za namaz uzeti abdest, a ako ne može, onda tejemum. Ako ne može uzeti ni tejemum, shodno poželjnoj predostrožnosti, treba obaviti namaz pa ga kasnije naklanjati,

b. ako je u mogućnosti, treba klanjati stojeći, a ako ne, onda sjedeći,

c. držati se pravca kible, pa ako bi prevozno sredstvo promjenilo smjer, klanjač se mora okrenuti prema kibli,

d. sedžda je ispravna i na papiru, u slučaju da za sedždu ne bude imao mohra, zemlje ili kamenčića,

e. ako nije u stanju ispuniti neke od namaskih uvjeta, mora obaviti namaz onako kako može.

142


6. U vanrednim situacijama ne predstavlja problem obaviti namaz na uzurpiranom mjestu, niskoj ili tijesnoj prostoriji, poput rova ili neravnog zemljišta.

7. Čovjek mora voditi brigu o kulturi i poštovanju, te ne klanjati tako da mu kabur Božijeg Poslanika ili Imama dođe iza leđa.

8. Shodno poželjnoj predostrožnosti, žena treba biti iza muškarca, a mjesto gdje pada na sedždu treba biti malo iza tačke gdje muškarac stoji.

9. Ako bi žena stajala uporedo sa muškarcem, ili ispred njega pa u isto vrijeme zanijetili namaz, bolje im je da svoj namaz ponove.

10. Ukoliko bi ih odvajala zavjesa, zid ili nešto drugo, namaz im je ispravan.

11. Čovjek i žena koji su nemahrami ne smiju biti usamljeni na jednom mjestu ili prostoriji, i iz predostrožnosti, u takvoj situaciji ne bi trebali obaviti namaz, a ukoliko bi ipak obavili, on nije pokvaren.

12. Mustehab je da se namaz obavlja u džematu u džamiji, što je u islamu veoma preporučeno.

Pitanje: Kakav ima kvalitet obavljanje namaza u bankama,

kancelarijama, školama i sl., gdje stanje vlasništva mjesta obično nije jasno?

Odgovor: Ukoliko ne znamo da je to mjesto uzurpirano, nema

zapreke.

Pravila džamije143


Sljedeća djela su haram u vezi sa džamijom:i.ukrašavanje džamije zlatom (shodno obaveznoj

opreznosti), ii.prodaja džamije, bez obzira koliko je urušena, pa

čak i prodaja zemljišta koje pripada džamiji, iii.učiniti je nečistom, a ako bi postala nečista, mora

se hitno očistiti, iv.odnositi zemlju ili šljunak iz nje osim zemlje koja je

višak.

Postupci koji su mustehab u vezi sa džamijom:i. Prije svih odlaziti, a kasnije od svih izlaziti iz

džamije, ii. paliti svjetla, iii. čistiti je, iv. ulaziti desnom nogom, v. izlaziti lijevom nogom, vi. pri ulazku uvijek obaviti dva rekata namaza

tehijjetul-mesdžida, vii. mirisati se ugodnim mirisom i oblačiti najljepšu

odjeću.

Postupci koji su mekruh u vezi sa džamijom:i. uzdizati minare iznad visine krova džamije, ii. prolaziti kroz džamiju kao da je riječ o prolazu, a

ne klanjati namaz,

144


iii. pljuvati u džamiji, iv. spavati, osim u nevolji, v. vikati, vriskati, dizati glas, osim radi učenja ezana, vi. kupoprodaja, vii. pričati u vezi sa Dunjalukom, viii. odlazak u džamiju za osobu koja je jela bijeli ili

crveni luk, jer njihov miris uznemirava druge, ix. čovjeku koji živi u blizini džamije, a koji nema

opravdana razloga, mekruh je da namaz obavlja na drugom mjestu,

x. mustehab je da sa osobom koja ne dolazi u džamiju skupa ne jedemo, da se sa njim ne savjetujemo o poslovima, ne biti mu komšija, ne ženiti se od njegovih i ne udavati za njegove.

Redoslijed džamija po prvenstvu obavljanja namaza po pitanju nagrade:

i. Mesdžidul-haram, ii. Poslanikova džamija u Medini, iii. džamija u Kufi, iv. džamija Bejtul-mukaddes, v. glavne gradske džamije, vi. mahalske džamije, vii. džamije u pijacama. viii. Za ženu je bolje da klanja kod kuće, ali ako se

može sasvim sačuvati od stranaca, bolje je u džamiji.

145


ix. Namaz u Haremima Imama je mustehab, tj. bolji od namaza u običnim džamijama, a namaz u džamiji Emirul-mu'minina vrijedi kao 200. 000 namaza u običnoj džamiji.

Mjesta gdje je mekruh klanjati:a. kupatilo, b. slana zemlja, c. nasuprot otvorenih vrata, d. na ulici, putu, sokaku, ako ne smeta

prolaznicima, a ako im smeta, tada je haram, ali namaz nije pokvaren,

e. nasuprot vatri i lampi, f.u kuhinji ili na mjestu gdje se loži vatra, g. nasuprot bunara ili septičke jame, h. prema slici, ljudskom ili životinjskom kipu,

osim ako se nečim prekrije, i. na mjestu gdje ima slika, bez obzira što nije

prema njima, j. u sobi u kojoj se nalazi džunub osoba, k. prema mezaru, na njemu ili između dvaju

mezara, u groblju.

Mes'elaČovjeku koji klanja na mjestu gdje ljudi prolaze ili ima

neko ispred njega mustehab je da ispred sebe postavi

146

PROPISI OBREDOSLOVLJA kakav predmet. Ako bi to bio štap, tesbih ili konop, to bi bilo dovoljno.

147


EZAN, IKAMET, NAMASKI VADŽIBI

1. Za klanjača je mustehab da prije dnevnih namaza prouči ezan pa ikamet, a zatim da počne namaz.

2. Ezan i ikamet se trebaju proučiti u vrijeme dotičnog namaza, a ako bi to bilo učinjeno prije nastupanja vremena, ne bi vrijedilo.

3. Ikamet se uči nakon ezana i nije ispravno proučiti ga prije njega.

4. Između ezanskih i ikametskih cjelina ne treba praviti veliku pauzu. Ako bismo tako učinili, morali bismo ih ponoviti ispočetka.

5. Ako se za namaz u džematu prouči ezan i ikamet, čovjek koji želi obaviti namaz u džematu ne mora ih učiti posebno za svoj namaz.

6. Mustehab je da mujezin bude pravedna osoba, da se razumije u namaska vremena, i da ima jak glas.

7. Mustehab je da se prvi dan po rođenju djetetu na desno uho prouči ezan, a na lijevo ikamet.

Opća presudaNi za jedan mustehab namaz nema ni ezana ni

ikameta.

Namaski vadžibi

148


1. Namaz počinje izgovaranjem riječî Allahu Ekber, a završava se selamom.

2. Ono što se u namazu obavlja ili je vadžib ili mustehab.

3. Namaz ima 11 vadžiba, od kojih su neki ruknovi, a neki ne. a. Namaski ključni dijelovi – ruknovi:

o nijjet,

o kijam,

o početni tekbir,

o ruku'i,

o sedžde.

b. Ono što nije rukn:o kiraet,

o zikr,

o tešehhd,

o selam,

o redoslijed,

o kontinuitet.

Razlika između rukna i onoga što nije ruknNamaski ruknovi su osnovni dijelovi namaza.

Izostavljanjem jednog od njih ili činjenjem većeg broja negoli je potreban, pa makar to bilo i iz zaborava, namaz je pokvaren.

149


Ostali vadžibi, mada se moraju izvršiti, međutim, ako se iz zaborava izostave ili im se poveća broj, time se namaz ne kvari.

Pravila namaskih vadžiba:Nijjet1. Klanjač od početka do kraja namaza mora znati

koji namaz klanja, i da ga obavlja radi izvršenja zapovijedi Gospodara Svijetova.

2. Nije potrebno jezikom izgovarati nijjet, a ako se izgovori, ne predstavlja problem.

3. Namaz mora bit čist od svake vrste pretvaranja ili glume, znači treba ga obavljati samo radi vršenja Božije zapovijedi. Ako je cio namaz ili jedan njegov dio obavljen u ime nečeg drugog a ne u ime Allaha, namaz je pokvaren.

4. Ako bi klanjač u svom namazu pored nijjeta da ga obavlja u ime Allaha imao i drugih nijjeta, uz tri uvjeta nema problema:

a. da nema namjeru pretvaranja i dokazivanja pred drugima,

b. da osnovni nijjet bude u ime Allaha i radi približavanja Njemu, a druge nakane da budu sporedne,

c. da sporedna nakana bude mubah ili poželjna. Shodno ovom, ako se obavlja namaz u ime Boga, a uz to i sa namjerom da se neko pouči obavljanju namaza, nema problema.

150


Promjena nijjeta1. Promjena nijjeta sa jednog na drugi namaz je u

sljedećim uvjetima ispravna:a. sa ikindijskog namaz na podne-namaz, u

slučaju da se klanjajući ikindiju shvati da podne ili nije obavljeno ili je pokvareno, u tom je slučaju vadžib promjeniti nijjet (promjena se ne vrši riječima, već srcem).

b. sa naklanjavanja ikindije na naklanjavanje podne-namaza,

c. sa jacije na akšam, d. sa naklanjavanja jacije na naklanjavanje

akšama, e. sa pravovremenog namaza na namaz koji se

naklanjava, f. sa namaza u džematu na pojedinačno

obavljanje.

Slučajevi u kojima promjena nijjeta nije ispravna:1. sa podne na ikindiju, 2. sa akšama na jaciju, 3. sa naklanjavanja na redovni, 4. sa pojedinačnog na džematski, 5. sa mustehaba na vadžib, 6. sa mustehaba na drugi mustehab,

151


7. sa vadžiba na mustehab, osim u sljedećim dvama slučajevima:a. na podne-namazu u petak, osobi koja je

zaboravila početi učiti suru Džumu'a, a suru koju uči proučila je dopola ili veću polovinu,

b. da klanja vadžib namaz, a da nije prešao na ruku trećeg rekata, i da se u međuvremenu uspostavi džemat a on se plaši da će izostati s njega.

Tekbiretul-ihramPočetni tekbir se naziva tekbiretul-ihram zato što sa

njim velik broj stvari koje su se prije namaza mogle vršiti postaju haram: npr. jesti, piti, smijati se, plakati (u vezi s dunjalučkim stvarima).

Vadžibi početnog tekbira1. Da se ispravno izgovori na arapskom jeziku. 2. U trenutku izgovaranja Allahu Ekber tijelo mora

biti mirno. 3. Tako ga izgovoriti da, ukoliko nema prepreke,

čovjek može čuti samoga sebe, dakle, ne treba suviše tiho.

4. Shodno obaveznoj predostrožnosti, tekbir se ne smije vezati uz zikr koji se uči prije njega. (naprimjer, izgovoriti bismillahi Allahu Ekber)

Mustehab je u toku izgovaranja početnog tekbira, kao i tekbira u toku namaza, ruke dizati do visine ušiju. 152


Kijam (stajanje)Kijam znači (mirno) stajati, i u određenim trenucima

predstavlja namaski rukn, tako da njegovo izostavljanje kvari namaz, međutim, oni koji nisu u mogućnosti namaz obavljati stojeći, obavit će ga na način kako će to kasnije biti objašnjeno.

Dijelovi kijama:1. Ruknovi:

a. mirno stajati prilikom početnog tekbira, b. mirno stajati prije ruku'a.

2. Ono što nije rukn:c. stajanje prilikom kiraeta, d. stajanje nakon obavljenog ruku'a.

Pravila kijama1. Vadžib je da se prije izgovaranja početnog tekbira

i nakon njega nekoliko trenutaka stane mirno da bi bili sigurni da je tekbir izrečen u stanju mirovanja.

2. Stajanje povezano sa ruku'om znači da iz stojećeg stava pređemo na ruku'. Shodno ovom pravilu, ukoliko bismo nakon kiraeta iz zaborava pošli na sedždu pa se prije nego spustimo glavu na sedždu sjetimo da ruku' nije obavljen, trebamo se vratiti, potpuno ispraviti i stati, pa zatim preći na ruku', i nastaviti namaz.

153


3. Stvari od kojih se na kijamu treba čuvati:a. pomjerati se, b. naginjati se ustranu, c. oslanjati se o nešto, d. puno širiti noge, e. odizati noge od zemlje,

4. Klanjač u toku namaza mora obje noge spustiti na zemlju, ali nije obavezno težinu tijela raspodijeliti na obje noge, već ako bi se oslonio samo na jednu, ne predstavlja problem.

5. Ako se klanjač želi u namazu pomjeriti nazad ili naprijed, desno ili lijevo, u toku pomjeranja ne smije ništa učiti.

6. Pomjerati ruke ili prste dok se uči Fatiha ne predstavlja problem, mada je preporučena predostrožnost da ih ne pomjera.

7. Ako bismo se u toku učenja Fatihe, sure ili tesbihata nehotice pomjerili tako da bismo izašli iz stanja mirnog stajanja, obavezna predostrožnost je ponoviti ono što smo proučili pri pomjeranju.

8. Čovjek koji ne može da klanja stojeći mora klanjati sjedeći, s tim da se okrene prema kibli, a ako nije u mogućnosti ni sjedeći, tada mora ležeći.

9. Vadžib je da se nakon ruku'a potpuno uspravimo, pa tek zatim otići na sedždu. Ako se ovo stajanje namjerno izostavi, namaz je pokvaren.

10. Čovjek koji klanja ležeći mora leći na desni bok i tako se okrenuti prema kibli. Ako ne može na

154

PROPISI OBREDOSLOVLJA desni, tada na lijevi, također okrenut prema kibli, a ako ni to nije u stanju, tada će leći na leđa tako što će stopala okrenuti prema kibli.

Kiraet (učenje Kur'ana)1. Na prvom i drugom rekatu dnevnih vadžib

namaza klanjač prvo mora proučiti Fatihu, a zatim jednu cijelu suru.

2. Na trećem i četvrtom rekatu dnevnih namaza mora se proučiti ili Fatiha ili tesbihati koji, ako bi jedanput bili proučeni, bilo bi dovoljno.

3. Ako klanjač na trećem i četvrtom rekatu uči Fatihu, shodno obaveznoj predostrožnosti, mora tiho proučiti i bismilu.

Pravila kiraeta1. Na trećem i četvrtom rekatu Fatiha ili tesbihati

moraju biti učeni tiho, ali Fatiha i sure na prvom i drugom rekatu moraju biti učeni na sljedeći način:

podne i ikindija: i muškarac i žena tiho, sabah, akšam i jacija: muškarac mora učiti naglas, a

žena, ukoliko joj glas ne čuje stranac, može učiti naglas, ali ako čuje, shodno obaveznoj predostrožnosti, u sebi.

2. Ako bi na mjestu gdje moramo učiti naglas namjerno učili tiho, ili gdje se mora učiti tiho namjerno učili naglas, namaz bi bio pokvaren, ali ako to učinimo iz zaborava ili iz neznanja ovog pravila, namaz je ispravan. 155


3. Ukoliko prilikom učenja shvatimo da smo pogriješili, pa umjesto da učimo naglas učimo tiho, nije potrebno ponavljati ono što je već proučeno.

4. Čovjek mora naučiti da namaz obavlja ispravno. Ako neko uopće ne može da nauči ispravno obavljati namaz, mora ga obaviti kako god može, i shodno preporučenoj predostrožnosti, namaz treba obavljati u džematu.

5. Preporučena je opreznost da se u namazu prilikom učenja ne staje sa hareketom ili da se ne prelazi sa sukunom.

6. Ukoliko se u namazu jedna od četiriju sura koje u sebi imaju ajet sa vadžib sedždom namjerno prouče, namaz je pokvaren.

7. Ako bismo nakon Fatihe počeli učiti suru Ihlas ili Kafirun, ne možemo ih prekinuti da bismo počeli učiti neku drugu, međutim, na Džuma namazu ili podne-namazu u petak, ako slučajno počnemo učiti jednu od ovih dviju sura umjesto sure Džumu'a i Munafikun, ukoliko nismo stigli do pola sure, možemo je prekinuti pa početi učiti jednu od ovih dviju.

8. Ako na namazu počnemo učiti neku suru osim Ihlasa i Kafirun, možemo, prije nego stignemo do pola sure, da je prekinemo, pa da počnemo učiti drugu.

9. U slučaju da smo zaboravili dio sure, možemo tu suru prekinuti, pa početi učiti drugu, pa makar proučili i više od pola, ili ako bi ta sura bila Ihlas ili Kafirun.

10. Ukoliko klanjač misli da pravilno izgovara neku riječ, naprimjer riječ 'abduhu na tešehhdu uči

156

PROPISI OBREDOSLOVLJA 'abdehu, pa kasnije shvati da je pogrešno učio, nije potrebno da ponavlja namaz.

11. U sljedećim slučajevima klanjač ne mora na prvom i drugom rekatu učiti suru, već je dovoljno da prouči samo Fatihu:

a. vrijeme namaza pri kraju, b. prisiljen je da ne prouči suru, naprimjer, plaši

se da ako je prouči, lopov, životinja ili nešto drugo mogu da mu nanesu štetu.

12. U nedostatku vremena tesbihate na trećem i četvrtom rekatu treba proučiti jedanput.

13. U skladu sa obaveznom predostrožnosti, za podučavanje namaskih vadžiba se ne uzima plaća, dok za mustehabe nema problema.

Miješanje Fatihe i tesbihata1. Proučiti tesbihate na prva dva rekata, misleći da

se klanjaju posljednja dva:a. ako shvatimo prije ruku'a: proučiti Fatihu i suru

i namaz je ispravan. b. ako shvatimo na ruku'u ili nakon njega,

nastaviti dalje i namaz je ispravan. 2. Pogriješiti na druga dva rekata:

a. misliti da je prvi rekat pa proučiti Fatihu, namaz je ispravan.

b. htjeti proučiti Fatihu, ali početi tesbihate ili htjeti učiti tesbihate, ali nam Fatiha dođe na jezik, trebamo prekinuti učenje, pa ponovo

157


proučiti Fatihu ili tesbihate, međutim, ako je običaj da učimo ono što nam je došlo na jezik, a i u srcu smo imali namjeru to proučiti, možemo to završiti i namaz je ispravan.

c. imamo običaj učiti tesbihate, ali bez namjere počnemo Fatihu, trebamo prekinuti učenje, pa ponovo početi ili Fatihu ili tesbihate.

Neki od mustehaba kiraeta:i. Na prvom rekatu prije Fatihe proučiti E'uzu billlahi

mineš-šejtanir-radžim, ii. na prvom i drugom rekatu podneva i ikindije

bismillu proučiti naglas, iii. prilikom učenja Fatihe i sure biti pribran, zastati na

kraju svakog ajeta, tj. ne vezati ajete, iv. u toku učenja Fatihe i sure biti svjestan njihovog

značenja, v. ako je namaz u džematu, nakon što imam prouči,

a ako klanja za sebe, tada nakon Fatihe izgovoriti El-hamdu lillahi rabbil-'alemin,

vi. na svim namazima na prvom rekatu učiti suru Kadr, a na drugom Ihlas,

vii. nakon sure Ihlas, jedanput, dvaput ili tri puta izgovoriti Kezalikallahu rabbi, ili tri puta Kezalikallahu rabbuna.

Zikr

158


Jedan od vadžiba ruku'a i sedžde je zikr, tj. reći Subhanallah ili Allahu Ekber i sl. Objašnjenje dolazi naknadno.

Ruku'Na svakom rekatu nakon kireata čini se pregibanje

do te mjere da možemo rukama dohvatiti koljena. Ova radnja naziva se ruku'.

Vadžibi ruku'a:i. sagibanje do mjere kako je već opisano, ii. zikr, iii. umirivanje tijela u trenutku izgovaranja zikra, iv. ispravljanje nakon ruku'a, v. umirivanje tijela nakon ruku'a.

Zikr na ruku'uSvaki zikr koji se prouči je dovoljan, ali, shodno

obaveznoj predostrožnosti, zikr treba trajati najkraće onoliko koliko se može tri puta izgovoriti Subhanallah, ili jedanput Subhane rabbijel-azimi ve bi hamdih.

Mirovanje tijela na ruku'ui. Dok se na ruku'u uči zikr, tijelo mora biti umireno.

159


ii. Ako bi se prije nego se sagne na ruku' i prije nego se umiri tijelo namjerno počeo učiti zikr, namaz bi bio pokvaren.

iii. Ako bismo se namjerno digli sa ruku'a prije negoli proučimo obavezni zikr, namaz je pokvaren.

Uspravljanje i umirivanje nakon ruku'aNakon proučenog zikra na ruku'u, moramo se

uspraviti i umiriti tijelo, a zatim otići na sedždu. Ukoliko bismo namjerno prije nego se ispravimo ili umirimo tijelo otišli na sedždu, namaz bi bio pokvaren.

Dužnost čovjeka koji ne može normalno obaviti ruku'1. Čovjek koji se ne može previti koliko je potrebno

za ruku, treba to učiniti onoliko koliko može. 2. Čovjek koji se iz stojećeg stava nije u stanju

uopće previti ruku' treba obaviti sjedeći. 3. Čovjek koji ruku' obavlja sjedeći treba se toliko

nageti naprijed da mu lice bude iznad koljena, a bolje je da se nagne da mu lice bude blizu mjesta gdje obavlja sedždu.

Zaboravljanje ruku'a1. Ukoliko bismo zaboravili učiniti ruku', ali se

sjetimo u hodu prije nego učinimo sedždu, trebamo ustati pa ga iz tog položaja obaviti. Ukoliko bi na ruku' otišli iz pozicije u kojoj smo se sjetili, tj. kada smo bili

160

PROPISI OBREDOSLOVLJA nagnuti između stajanja i sedžde, namaz bi bio pokvaren.

2. Ako bismo se nakon spuštanja čela na sedždu sjetili da nismo obavili ruku', shodno obaveznoj predostrožnosti, moramo se uspraviti, obaviti ruku', završiti namaz, pa ga ponovo obaviti.

Neki od mustehaba ruku'ai. proučiti zikr tri, pet, sedam ili više puta, ii. prije odlaska na ruku' izgovoriti tekbir, iii. na ruku'u gledati u pod između stopala, iv. prije ili poslije zikra proučiti salavat, v. nakon ruku'a, kada se uspravimo, izgovoriti

semi'allahu limen hamideh.

SedždaKlanjač je obavezan na svakom rekatu, bilo vadžib

bilo mustehab namaza, nakon ruku'a obaviti po dvije sedžde.

Sedžda se čini tako što se na zemlju spuste: čelo, dlanovi ruku, koljena, vrhovi nožnih palčeva.

Vadžibi prilikom sedždei. Spustiti na tlo navedenih sedam dijelova tijela, ii. zikr, iii. smiriti tijelo prilikom učenja zikra, iv. vratiti se u sjedeći položaj i umiriti se između dvije

sedžde,

161


v. da u trenutku izgovaranja zikra svih sedam dijelova tijela bude na tlu,

vi. da tlo sedžde bude ravno (da ne bude nageto ili neravno do te mjere da između čela i koljena bude razlika više od četiriju sastavljenih prsta ruke),

vii. položiti čelo na ono na čemu je sedžda ispravna, viii. da mjesto gdje se spušta čelo bude čisto, ix. kontinuitet između dviju sedždi, x. paziti da se zikr izgovara na arapskom jeziku te

čuvati redoslijed i kontinuitet u zikru.

ZikrSvaki zikr na sedždi je dovoljan, ali je iz obavezne

predostrožnosti potrebno da ne traje kraće negoli se može tri puta izgovoriti subhanallah ili jedanput subhane rabbijel-e'ala ve bi hamdih.

Smirenost1. Na sedždi za vrijeme obaveznog zikra tijelo mora

biti smireno. Također, za mustehab zikr, koji se uči sa namjerom izvršenja zikra koji je naređen, potrebno je da se tijelo umiri.

2. Ako bismo prije nego spustimo čelo na sedždu i umirimo tijelo namjerno proučili zikr, namaz bi bio 162

PROPISI OBREDOSLOVLJA pokvaren, a ako bi to bilo iz zaborava, morali bismo ponoviti zikr u stanju mirovanja.

Dizanje sa sedžde1. Nakon zikra na prvoj sedždi trebamo sjesti, umiriti

se, pa učiniti drugu sedždu. 2. Ako bismo prije završetka zikra namjerno podigli

glavu sa sedžde, namaz bi bio pokvaren. 3. Kada se desi slučajno odbijanje, tj. podizanje

glave sa tla, ako je moguće, nećemo je vratiti na sedždu, i ovo će se računati kao jedna sedžda, bio zikr proučen ili ne, a ako je ne možemo zadržati, već se sama ponovo spusti na tlo, to će se, opet, računati kao jedna sedžda, pa ako zikr nije proučen, morat će se proučiti.

Polaganje sedam dijelova tijela na tlo1. Ukoliko se u toku izgovaranja zikra namjerno

podigne jedan od sedam dijelova tijela, namaz je pokvaren, ali ako se u trenutku dok se ništa ne izgovara podigne jedan dio tijela, osim glave, pa se opet spusti, sedžda je ispravna.

2. Ne smeta ako bi uz nožni palac, i ostali prsti bili na tlu.

Položaj tla za obavljanje sedžde1. Mjesto gdje se spušta čelo ne smije biti niže ili

više od mjesta koljena u mjeri većoj od četiri sastavljena prsta.

163


2. Obavezna predostrožnost nalaže da mjesto spuštanja čela ne bi trebalo biti niže ili više od mjesta gdje su nožni prsti u mjeri većoj od četiri sastavljena prsta.

Materijali na koje se spušta čelo kod obavljanja sedžde 1. Na sedždi čelo mora biti položeno na zemlju ili na

ono što niče iz zemlje, ali što se ne koristi u ljudskoj ishrani ili za odijevanje.

2. Primjeri onoga na čemu je sedžda ispravna: zemlja, kamen, pečena glina, gips, drvo, trava.

3. Na mjestu gdje se zbog posebnih prilika ne može obaviti sedžda na jednom od pobrojanih materijala sedžda se može obaviti i na tepihu i sličnome materijalu i radi namaza nije potrebno odlaziti na drugo mjesto.

Pitanje:Da li je ispravno klanjati na polomljenom mohru?Odgovor: Nema smetnji.

Propisi sedžde1. Sedžda na rudama poput zlata, srebra, akika,

firuzaka nije ispravna. 2. Činiti sedždu za nekog drugog mimo Allaha je

haram. 3. Činiti sedždu na onome što niče iz zemlje, a čime

se hrane životinje, poput trave i slame, je ispravno.

164


4. Sedžda na papiru, pa makar bio izrađen od pamuka i sl. je ispravna.

5. Najbolja stvar na kojoj se čini sedžda jeste zemlja sa turbeta imama Husejna, a. s., a zatim sljedećim redoslijedom: zemlja, kamen i biljke.

6. Ako bi se mohr na prvoj sedždi zalijepio na čelo, pa ne pomaknuvši ga obavimo drugu sedždu, namaz biva pokvaren.

Obaveza lica koje ne može obaviti normalnu sedždu1. Čovjek koji ne može spustiti čelo na zemlju mora

se koliko je u mogućnosti previti naprijed, a mohr postaviti na nešto do te visine, naprimjer na jastuk, i položiti na njega glavu tako da kažu da je obavio sedždu, s tim što će ostali dijelovi osim glave biti normalno položeni na tlo.

2. Ukoliko nije u stanju uopće se previti, mora sjesti i glavom napraviti pokret kao za sedždu, a shodno obaveznoj predostrožnosti, mohr će prisloniti rukom na čelo.

Činjenje više ili manje sedždi1. Namjerno: namaz je pokvaren. 2. Nenamjerno:

a. dvije sedžde više ili manje na jednom rekatu – namaz je pokvaren,

b. jednu sedždu:

165


i. učiniti više – namaz je ispravanii. učiniti manje:

Ako se sjeti prije ruku'a sljedećeg rekata, treba se spustiti bez ruku'a, obaviti sedždu i namaz je ispravan.

Ako se sjeti na ruku'u sljedećeg rekata ili kasnije, namaz je ispravan, s tim što nakon selama treba nadoknaditi sedždu i obaviti dvije sedžde sehva (zaborava).

Neki od mustehaba sedžde1. U sljedećim prilikama mustehab je izgovoriti

tekbir:a. nakon ruku'a, a prije prve sedžde, b. nakon prve sedžde, dok se mirno sjedi, c. prije druge sedžde, dok se mirno sjedi, d. nakon druge sedžde.

2. Oduljiti sedždu je mustehab. 3. Mustehab je izgovoriti estagfirullahe rabbi ve

etubu ilejh između prve i druge sedžde dok mirno sjedimo,

4. Mustehab je učiti salavate na sedždi.

Kur'anske vadžib sedžde

166


1. U četirima kur'anskim surama nalaze se ajeti koji, kada ih proučimo ili čujemo da ih neko drugi prouči, iziskuju da se odmah učini sedžda.

2. Sure u kojima se nalaze ovi ajeti:a. Es-Sedžda, 15. ajet, b. Fussilet, 37. ajet, c. En-Nedžm, posljednji ajet, d. El-'Alek, posljednji ajet.

1. Ako bismo zaboravili učiniti ovu sedždu, kada se sjetimo, moramo je obaviti.

2. Ako bi se ajet sa sedždom čuo sa kasete, sedžda ne bi bila potrebna.

3. Ako bi se ajet sa sedždom čuo sa radija, televizije ili razglasa, ako glas nije sa matrice, tj. direktno se prenosi, mora se učiniti sedžda.

4. Pri obavljanju ove sedžde čelo se treba položiti na ono na čemu je sedžda ispravna, dok se ostali uvjeti sedžde ne moraju ispuniti.

5. Učiti zikr na ovim sedždama nije obavezno već je mustehab.

Tešehhud1. Na drugom i posljednjem rekatu namaza nakon

druge sedžde moramo sjesti, umiriti se i proučiti tešehhud, tj. proučiti:

Ešhedu en la ilahe illallahu wahdehu la šerike leh, we ešhedu enne Muhammeden abduhu we resuluh,

167


Allahummme salli ala Muhammed we ali Muhammed.

له شريك ال وحده الله اال اله ال ان اشهدرسوله و عبده محمدا ان اشهد و

محمد آل و محمد علي صل .اللهم2. Ako bismo zaboravili proučiti tešehhud pa ustali

na sljedeći rekat, ali se prije ruku'a sjetimo da nismo proučili, moramo sjesti, proučiti tešehhud, potom ustati i dalje normalno nastaviti namaz. Ukoliko bismo se sjetili na ruku'u ili nakon njega, moramo dovršiti namaz, pa nakon selama nadoknaditi tešehhud i, shodno obaveznoj predostrožnosti, obaviti dvije sehvi-sedžde.

Selam1. Na posljednjem rekatu namaza, nakon tešehhuda,

moramo izgovoriti selam i završiti namaz. 2. Obavezno je u sklopu selama proučiti jednu od

ovih dviju rečenica:Es-selamu 'alejna we 'ala 'ibadillahis-salihin,

الصالخين عبادالله علي و علينا السالمiliEs-selamu 'alejkum we rahmetullahi we berekatuhu

بركاته و الله رحمة و عليكم السالم3. Mustehab je da se prije ovih dvaju selama prouči:Es-selamu 'alejke ejjuhen-nebijju we rahmetullahi we

berekatuhu. بركاته و الله رحمة و النبي ايها عليك السالم

A također je mustehab proučiti sva tri. 168


Redoslijed1. Namaz se mora obaviti sljedećim redoslijedom:

početni tekbir, kiraet, ruku', sedžde, na drugom rekatu nakon sedždi proučiti tešehhud, a na posljednjem rekatu nakon tešehhuda proučiti selam.

2. Ako bi jedan rukn bio zaboravljen, a rukn poslije njega obavljen, poput toga da prije ruku'a obavimo dvije sedžde, namaz je pokvaren.

3. Ako bismo zaboravili obaviti rukn, a obavimo ono što slijedi nakon njega, a nije rukn, kao naprimjer, prije nego obavimo sedžde proučimo tešehhud, u tom slučaju mora se obaviti izostavljeni rukn, pa nakon njega ono što se greškom počelo prvo učiti proučiti ispočetka.

4. Ako se zaboravi ono što nije rukn, pa se obavi rukn koji dolazi poslije toga, kao naprimjer otići na ruku' a ne proučiti Fatihu, namaz je ispravan.

Kontinuitet1. Kontinuitet (muwalat) znači da se namaske radnje

obavljaju jedna iza druge i da se među njima ne pravi vremenski razmak.

2. Ako bismo između namaskih radnji napravili toliki razmak da posmatrač stekne utisak da više ne klanjamo, namaz je pokvaren.

3. Odužavanje sedždi, ruku'a ili učenje dugih sura ne narušava kontinuitet namaza.

169


Kunut1. Mustehab je da se na drugom rekatu, nakon

Fatihe i sure, a prije ruku'a, prouči kunut. 2. Na džumi namazu na svakom rekatu uči se po

jedan kunut. 3. Na ajat-namazu na svakom rekatu uči se po pet

kunuta. 4. Na bajram-namazima na prvom rekatu pet, a na

drugom rekatu četiri kunuta. 5. Na vitr-namazu, koji ima jedan rekat, mustehab je

prije ruku'a proučiti kunut. 6. Bilo koji zikr na kunutu je dovoljan, pa makar i

jedno Subhanallah ali se može proučiti: Rabbena atina fid-dunja haseneten we fil-ahireti

haseneten we kina 'azaben-nar. عذاب وقنا حسنة اآلخرة في و حسنة الدنيا في آتنا ربنا

النار7. Ako želimo obaviti kunut, shodno obaveznoj

predostrožnosti, ruke se moraju podići, a mustehab je podići ih u visini lica sa dlanovima okrenutim prema gore.

Dove nakon namaza (ta'kib)Ta'kib znači učiti dove, zikr ili Kur'an nakon

obavljenog namaza. 1. Bolje je da smo okrenuti prema kibli kada ga

obavljamo.

170


2. Nije obavezno da bude na arapskom, ali je bolje učiti ono što je određeno u knjigama dova.

3. Mustehab je nakon namaza proučiti tesbih Hazreti Fatime Zehre, tj. izgovoriti: 34 puta Allahu Ekber, 33 puta El-hamdu lillah, 33 puta Subhanallah.

Šta kvari namaz (mubtalati)Od trenutka kada izgovorimo početni tekbir, pa do

kraja namaza, tj. selama, neke radnje postaju nam haram. Ukoliko jednu od njih počinimo, namaz nam je pokvaren. Sljedeće radnje kvare namaz:

i. ako u toku namaza jedan od namaskih uvjeta nestane,

ii. ako se učini nešto što kvari abdest ili gusul, iii. jedenje i pijenje, iv. pričanje, v. smijanje, vi. plakanje (za dunjalučke stvari), vii. okretati se od kible, viii. izostaviti ili dodati namaski rukn, ix. poremetiti namasko ponašanje, x. vezati ruke, xi. reći amin nakon Fatihe,

171


xii. ako dođe do sumnje koja biva uzrokom kvarenja namaza.

Pravila o kvarenju namaza1. Ako bi u toku namaza jedan od preduvjeta za

valjanost namaza nestao, naprimjer u namazu shvatimo da je mjesto na kojem klanjamo uzurpirano, namaz je pokvaren.

2. Ako bismo u namazu izgubili abdest ili dođe do kvarenja gusula, namaz je pokvaren.

3. Ako bismo u namazu zaspali, namaz je pokvaren. 4. Ako se na sedždi probudi, pa sumnja da li je na

posljednjoj sedždi ili na sedždi zahvale, mora se ponoviti namaz.

Pričanje u namazu1. Ako klanjač namjerno u namazu kaže riječ kojom

želi dati nešto do znanja, namaz je pokvaren, pa makar ta riječ bila i bez značenja ili da je u pitanju samo jedno slovo.

2. Kihati, podrigivati, uzdisati ne kvari namaz, ali reći ah, uh, oh i sl. što ima dva slova, ako je namjerno izgovoreno, razlog je kvarenja namaza.

3. Dok smo na namazu, ne smijemo nikom nazivati selam, ali ako bi neko nazvao selam nama dok smo u namazu, vadžib je odgovoriti, ali tako što će u odgovoru riječ selam biti prva, tj. reći es-selamu 'alejk, ili es-se-lamu 'alejkum, a ne 'alejkumus-selam.

172


4. Ako bismo neku riječ, poput Allahu Ekber, izgovorili sa nijjetom zikra, a ujedno je izgovorili naglas da bismo nekom nešto dali do znanja, to ne predstavlja problem, međutim, ako bi to bilo sa nijjetom da se ne-kom nešto da do znanja, pa i ako bi u to bio uključen i nijjet činjenja zikra, namaz je pokvaren zato što je nijjet koji nije zikr temeljni, a zikr se samo pridodaje tome.

Pitanje:Ako bi neko klanjaču nazvao selam, ali samo da mu

kaže selam, kako će klanjač odgovoriti na to?Odgovor:Odgovoriti je vadžib, a može se zadovoljiti time što

će i on reći samo selam, ili može reći selamun 'alejkum.

Smijanje i plakanje1. Ako se klanjač namjerno, glasno nasmije, namaz

mu je pokvaren, 2. Osmijeh bez glasa ne kvari namaz. 3. Ako klanjač namjerno glasno zaplače zbog

ovosvjetskih problema, namaz mu je pokvaren. 4. Plač bez glasa i plač iz bogobojaznosti ili radi

Ahireta, pa makar bio i glasan, ne kvari namaz.

Okretanje od kible1. Ako neko namjerno do te mjere okrene lice od

kible da ne kažu da je prema kibli, namaz mu je pokvaren.

173


2. Ako nehotično okrene lice od kible, na desnu ili lijevu stranu, shodno obaveznoj predostrožnosti, mora ponoviti namaz, ali ako to okretanje nije u toj mjeri da je dostiglo desnu ili lijevu stranu, namaz je ispravan.

Remećenje namaskog ponašanja1. Ako bismo u namazu počinili nešto što nije u

skladu sa namaskim ponašanjem, kao naprimjer, ako bismo zapljeskali rukama ili skočili i sl., bez obzira je li to iz zaborava, namaz je pokvaren.

2. Ako bismo u namazu toliko zašutjeli da bi sa strane rekli da ne da obavljamo namaz, namaz je pokvaren.

3. Prekidanje vadžib namaza je haram, osim u nuždi, poput sljedećeg:

a.spašavanje života, b. spašavanje imetka, c. sprečavanje materijalnih i tjelesnih šteta.

4. Prekidanje namaza radi vraćanja dugova dozvoljeno je u sljedećim prilikama:

a.pozajmitelj traži svoju pozajmicu, b.namasko vrijeme nije pri kraju, tj. ako

prekinemo, moći ćemo pravovremeno klanjati namaz,

c. ne biti u mogućnosti da se u toku namaza isplati dug (naprimjer, novac nam nije u džepu).

174


5. Ako u toku namaza primijetimo da je džamija nečista, a na raspolaganju nemamo puno vremena kada je u pitanju pravovremeno obavljanje namaza, a čišćenje ne možemo obaviti u namazu, moramo prekinuti namaz, očistiti džamiju, pa poslije klanjati.

6. Prekinuti namaz zbog imetka koji nije bitan je mekruh.

Vezanje rukuAko bismo u namazu vezali ruke, namaz je

pokvaren.

Izgovaranje riječi aminAko bismo nakon Fatihe namjerno izgovorili amin,

namaz je pokvaren, ali ako bi to učinili iz zaborava ili tekijje, namaz je valjan.

Radnje koje su mekruh u namazui. zatvaranje očiju, ii. igranje s prstima i rukama, iii. šutnja u toku učenja Fatihe, sure ili zikra, radi

slušanja nečijeg govora, iv. sve radnje koje kvare predanost i skrušenost u

namazu, v. okretanje lica od kible u maloj mjeri, dok

okretanjem u velikoj mjeri namaz biva pokvaren.

175


176


NAMASKE SUMNJE

Podjela namaskih sumnji1. Sumnja u dijelove namaza:

o prije prelaska na sljedeći dio namaza,

o nakon prelaska na sljedeći dio namaza.

2. Sumnja u rekatima:o sumnje koje kvare namaz,

o sumnje koje ne kvare namaz,

o sumnje na koje ne treba obraćati pažnju.

3. Sumnje uopće o namazu:o sumnja u to da li je obavljen namaz,

o sumnja u ispravnost namaza.

Sumnje u dijelove namazaAko bismo sumnjali u to da li smo određeni dio

namaza obavili ili ne, ukoliko još nismo počeli sljedeći dio, tj. još uvijek smo u dijelu u koji sumnjamo, moramo ga obaviti. Međutim, ako bismo posumnjali nakon prelaska u sljedeći dio, znači, napustili smo taj dio u koji sumnjamo, na ovu sumnju ne obraćamo pažnju i nastavljamo namaz, koji je ispravan. Naprimjer, nakon sedžde, prije nego smo počeli učiti tešehhud, po-

177

PROPISI OBREDOSLOVLJA sumnjamo u to da li smo obavili jednu ili dvije sedžde, tada moramo obaviti još jednu sedždu, ali ako smo počeli sa tešehhudom, ne treba obavljati sedždu, već samo nastaviti namaz, jer je kao takav ispravan.

Ako sumnjamo u ispravnost dijela koji smo obavili, znači ne znamo da li smo ga pravilno obavili ili ne, presuđujemo u korist ispravnosti, nastavljamo namaz i on je ispravan. Naprimjer, sumnjamo u to da li je određena riječ u ajetu ili cio ajet ispravno proučen ili ne, ne obraćamo pažnju na sumnju, već nastavljamo namaz, koji je ispravan.

Sumnja u rekatimaSumnje koje kvare namaz:i. sumnja u broj rekata u namazima koji imaju dva

rekata, kao što su sabah i namaz putnika. ii. sumnja u broj rekata u akšam-namazu, iii. sumnja između prvog i više od toga, iv. sumnja između dva i više od toga, prije završetka

dvije sedžde, v. ne znati koliko je rekata obavljeno, vi. uz već spomenute, uključene su i sumnje između

drugog i petog, trećeg i šestog, četvrtog i šestog rekata, koje također kvare namaz.

Mes'elaUkoliko se javi jedna od sumnji koja kvari namaz,

namaz se ne može prekinuti, ali ako bismo malo

178

PROPISI OBREDOSLOVLJA razmislili, pa i pored toga u nama prevlada sumnja, nema prepreke za prekidanje namaza.

Sumnje koje ne kvare namazAko bi se na četvororekatnom namazu javila jedna

od sljedećih sumnji, treba postupiti u skladu s pravilima koja ćemo nabrojati:

Sumnje na četvororekatnim namazima

Sum Na Na Nak Na Nakon dru

Dužnosti u slučaju da je

179


nja ki-jamu

ru-ku'u

on ruku'a

sedždi

ge sedžde

namaz ispravan

Između2. i 3. rekata

Pokvar-en

Pokv.

Pokv.

Pokv.

Isprava-n

Presudititi na tri i obaviti još jedan rekat, a nakon selama obaviti jedan rekat iz predostrožnosti stojeći ili dva sjedeći.

Između 2. i 4.

Pokv.

Pokv.

Pokv.

Pokv.

Isprav.

Presuditi na četiri i završiti namaz, pa nakon toga obaviti dva rekata iz pre-dostrožnosti stojeći.

Između 2, 3. i 4.

Pokv.

Pokv.

Pokv.

Pokv.

Isprav.

Presuditi na četiri, završiti namaz, pa nakon toga obaviti dva rekata iz pre-dostrožnosti stojeći i dva rekata sjedeći.

180


Između 3. i 4. .

Isprav.

Isprav.

Isprav.

Isprav.

Isprav.

Presuditi na četiri i završiti namaz pa Nakon toga obaviti jedan rekat iz pre-dostrožnosti stojeći ili dva sjedeći.

Između 4. i 5.

Isprav.

Pokv.

Pokv.

Pokv.

Isprav.

Ako bismo posumnjali na kijamu, sjednemo bez ruku'a i završimo namaz, pa obavimo jedan rekat iz pre-dostrožnosti stojeći ili dva sjedeći, a ako bismo po-sumnjali dok sjedimo, pre-suditi na četiri, završiti namaz i nakon toga obaviti dvije sehvi-sedžde.

181


Osim situacija nabrojanih u tabeli, rijetko se javljaju i druge sumnje, a pravila koja su nabrojana i koja ćemo kasnije nabrojati mogu pomoći u rješavanju takvih sumnji.

Nekoliko općih zakona1. Ako bi došlo do sumnje koja ne kvari namaz,

namaz se ne smije prekinuti, već trebamo postupiti u skladu sa navedenim propisima, a ako bismo ipak prekinuli namaz, počinili bismo grijeh.

2. Ako bi došlo do sumnje koja ne kvari namaz, trebamo malo razmisliti, pa ako bi se bilo sigurno ili došlo do pretpostavke o jednoj od dviju brojki u vezi s kojima se ima sumnju, nastavlja se namaz, a ako ne, postupa se shodno navedenom.

3. U sumnjama koje ne kvare namaz pretpostavku treba staviti na veći broj, osim kada broj prelazi granicu namaza.

4. Namaz iz predostrožnosti je radi nadoknade eventualno manjeg broja obavljenih rekata. Shodno ovom, u sumnji između 3. i 4. rekata presuđujemo na 4, ali ovdje postoji eventualna mogućnost manjka jednog rekata, pa se zato obavlja još jedan rekat iz predostrožnosti, a u sumnji između 2. i 4. rekata klanjaju se dva rekata namaza iz predostrožnosti.

5. Sehvi-sedžda je radi eventualno većeg broja rekata, koji je nenamjerno obavljen. Zato je u sumnji

182

PROPISI OBREDOSLOVLJA između 4. i 5. rekata, nakon druge sedžde, i između 5. i 6. dok sjedimo, potrebna sehvi-sedžda.

6. Tamo gdje moramo obaviti jedan rekat namaza iz predostrožnosti stojeći možemo klanjati dva rekata sjedeći.

7. Na mjestu gdje moramo obaviti dva rekata namaza iz predostrožnosti stojeći ne možemo obaviti četiri rekata sjedeći.

8. Ako klanjaču dok stoji dođe jedna od sumnji koja ne kvari namaz, osim sumnje između 3. i 4. rekata, mora sjesti bez ruku'a i nakon što sjedne, brojku obiju strana umanjuje za jedan. Naprimjer, u sumnji između 4. i 5. rekata, dok stoji, nakon što sjedne, sumnju prebaci na 3. i 4. rekat i, shodno obavezi koju smo objasnili u tabeli, prilikom ove sumnje nastavlja svoj na-maz.

Sumnje na koje se ne treba obaziratii. Sumnja o nečemu što je završeno, ii. sumnja nakon selama, iii. sumnja nakon namaskog vremena, iv. sumnja onoga ko je sklon čestim sumnjama, v. sumnja imama i džematlije u džemat namazu, vi. sumnja na mustehab namazu.

Sumnja nakon selama1. Ako se nakon selama posumnja da li je namaz

obavljen ispravno ili ne, poput sumnje da li se na

183

PROPISI OBREDOSLOVLJA drugom rekatu obavila jedna sedžda ili dvije, ili se nakon selama četvororekatnog namaza posumnja da li su se obavila 4 rekata ili 5, ne treba se obazirati na sumnju i nije potrebno ponavljati namaz.

2. Ako se nakon selama posumnja na način da su obje pretpostavke razlog kvarenja namaza, kao nakon četvororekatnog namaza posumnjati da li se obavilo pet rekata ili tri, namaz je pokvaren.

Sumnja nakon namaskog vremena1. Ako se nakon što prođe namasko vrijeme

posumnja da li je namaz obavljen ili ne, naprimjer, uveče posumnjati da li su obavljeni podne i ikindija namaz, na sumnju se ne treba obazirati.

2. Ako se nakon namaskog vremena posumnja u to da li je namaz ispravno obavljen, ne treba se obazirati na sumnju.

Sumnja čovjeka koji puno sumnja (كثيرالشك)Čovjekom opsjednutim sumnjama naziva se klanjač

koji na jednom namazu tri puta posumnja ili na tri uzastopna namaza ima po jednu sumnju.

Obaveze čovjeka koji puno sumnja u namaske rekate

1. Ako veća brojka ne kvari namaz, poput sumnje na červororekatnom namazu da li je obavio 3 ili 4 rekata, presuditi na veću brojku.

184


2. Ako veća brojka kvari namaz, presuditi na manju brojku, kao kod sumnje između 4 i 5, presuditi u korist četiri.

Sumnje u dijelove namaza1. Ako bi bio tako obavljen, namaz ne bi bio

pokvaren – tada treba povjerovati da je učinjeno ono što ne kvari namaz, kao kada prilikom sumnje da li smo obavili jednu ili dvije sedžde trebamo presuditi na dvije sedžde.

2. Ako bi bio tako obavljen, namaz bi bio pokvaren – tada treba presuditi na stranu koja ne kvari namaz, kao što prilikom sumnje u to da li je obavljen jedan ili dva ruku'a treba presuditi na jedan.

Sumnje imama i džematlijaAko bi u namazu u džematu imam posumnjao, ali mu

džematlija da do znanja kako treba učiniti, naprimjer izgovaranjem riječi Allahu Ekber, tada ne treba obraćati pažnju na svoju sumnju. Isto tako, ako bi džematlija posumnjao, ali imam ne, tada džematlija treba slijediti imama i namaz mu je ispravan.

Sumnje na mustehab namazuDužnosti klanjača:1. Ako sumnja u broj rekata, treba postupiti po

propisima navedenim za čovjeka koji je opsjednut sumnjama.

185


2. Sumnjati u dijelove mustehab namaza, bilo da je riječ o ruknovima ili ne:

a. ako se nalazimo još u tom dijelu, moramo ga obaviti,

b. ako se prešlo na sljedeći dio, ne obraćati pažnju na sumnju.

Sumnja o namazu uopće1. Sumnja u to da li je namaz obavljen:

a. prije isteka namaskog vakta – mora se obaviti namaz,

b. nakon isteka namaskog vakta – ne mora se obaviti namaz.

2. Sumnja u ispravnost namaza – ne obraćati pažnju na sumnju.

Status pretpostavke u namazu1.o namazu uopće – ima status sumnje, 2.o rekatima – ima status uvjerenosti, 3.o dijelovima i namaskim radnjama – u situaciji

kada se kosi sa dužnostima prilikom sumnji, shodno obaveznoj predostrožnosti, mora se postupiti po predostrožnosti. Primjera radi, na kijamu, prije odlaska na sedždu, sumnjati u to da li je obavljen ruku', ali se nije sigurno, treba obaviti ruku', a ponoviti i namaz.

Namaz iz predostrožnosti

186


U prilikama kada namaz iz predostrožnosti postaje vadžib, kao kada sumnjamo između 3. i 4. rekata, moramo nakon selama – s tim da ne narušimo izgled namaza ili da ne učinimo nešto što kvari namaz – ustati pa bez ezana i ikameta izgovoriti tekbir i obaviti taj namaz.

Razlika između namaza iz predostrožnosti i drugih namazai. nijjet se ne smije izgovoriti jezikom, ii. nema sure i kunuta, iii. Fatiha se mora učiti tiho (sukladno obaveznoj

predostrožnosti). 1. Ako je vadžib obaviti jedan rekat namaza iz

predostrožnosti, treba ga obaviti tako što će se nakon prvih dviju sedždi obaviti tešehhud i selam, a ukoliko treba obaviti dva rekata, tada treba obaviti normalno dva rekata, s tim što nema kunuta, a na kraju se normalno prouči tešehhud i selam.

2. Ako bi nakon selama namaz iz predostrožnosti namjerno ili nehotično bio izostavljen, shodno obaveznoj predostrožnosti, on se mora obaviti, a također i namaz obnoviti.

Sehvi-sedžda1.Kada sehvi-sedžda postane obavezna, postupit

ćemo tako što ćemo nakon selama učiniti sedždu i proučiti:

187


Bismillahi we billah, allahumme salli 'ala Muhammed we ali Muhammed,

محمد آل و محمد علي صل اللهم بالله و الله بسمa bolje je:Bismillahi we billah, es-selamu 'alejke ejjuhen-nebijju

we rahmetullahi we berekatuh, و الله رحمة و النبي ايها عليك السالم بالله و الله بسم

بركاتهzatim sjesti pa učiniti drugu sedždu i proučiti jedno

od navedenog, pa se vratiti sa sedžde, te proučiti tešehhud i selame.

2.Sehvi-sedžda nema tekbiretul-ihrama. 3.Povodi sehvi-sedžde:

a. Vadžib:o nenamjerno nešto reći u namazu,

o zaboraviti jednu sedždu, pa se sjetiti nakon ruku'a sljedećeg rekata,

o na četvororekatnom namazu sumnjati između 4. i 5. rekata dok sjedimo, ili 5. i 6. dok stojimo (postupiti kako je objašnjeno).

b. iz obavezne predostrožnosti:o zbog selama koji je proučen tamo gdje mu

nije mjesto (npr. na trećem rekatu, četvororekatnog namaza),

o zaboraviti tešehhud,

c. iz poželjne predostrožnosti:

188


o proučiti na vadžib namazu dio selama tamo gdje ne treba,

4.Ako ono što je pogrešno proučeno ponovo ispravno proučimo, sehvi-sedžda nije potrebna.

5.Ako bismo na namazu nenamjerno pričali, i to što smo rekli da se računa da je odjedanput, dovoljne su dvije sehvi-sedžde.

Zaboravljeni dijelovi namaza1. Ni jedan dio koji je zaboravljen ne treba

nadoknaditi, osim tešehhuda i jedne sedžde koja je nenamjerno izostavljena, ali ukoliko se ostali dijelovi namaza namjerno izostave, namaz je pokvaren. Ukoliko, pak, vadžibe koji nisu namaski rukni nenamjerno izostavimo, nema potrebe da ih nadoknadimo, a namaz nije pokvaren.

2. Ako bi klanjač zaboravio tešehhud ili sedždu, shodno obaveznoj predostrožnosti, odmah nakon selama, s tim da ne poremeti ponašanje u namazu (tj. da se ne okrene ili ne ustane ili ne počne pričati. . . ), treba to nadoknaditi, a zatim obaviti i sehvi-sedždu koja je postala obavezna.

3. Ako bi se između namaza i nadoknade propuštene sedžde ili tešehhuda učinilo ono što, namjerno ili ne, kvari namaz, poput okrenuti leđa kibli, mora se nadoknaditi ono što smo dužni i namaz je ispravan.

4. Osoba koja mora nadoknaditi sedždu ili tešehhud, ako pored toga zbog nečegaa drugog mora obaviti i

189

PROPISI OBREDOSLOVLJA sehvi-sedždu, nakon selama prvo mora nadoknaditi sedždu ili tešehhud, a poslije toga obaviti sehvi-sedždu.

NAMAZ PUTNIKA

�ن أ �اح ن ج� �م� �ك �ي ع�ل �س� �ي ف�ل ر�ض�� األ ف�ي �م� �ت ب ض�ر� �ذ�ا و�إ

�ة� الص�ال م�ن� � وا �ق�ص�ر� تA kada ste na putu nije vam grijeh, da svoj namaz skratite…(En-Nisa, 101)

Čovjek na putu mora uz određene uvjete koje ćemo nabrojati četvororekatne namaze skratiti na dva rekata:

1. da putovanje ne bude kraće od osam pravnih ferseha (približno 45 km),

2. da od početka putovanja ima namjeru preći osam fersaha,

3. da stigne do granice tarahosa, 4. da u putu, prije stizanja do četiri fersaha, ne

promijeni svoju namjeru, 5. da nema namjeru da, prije nego pređe osam

fersaha, prođe kroz svoj vatan, ili da ostane u mjestu u koje ide više od 10 dana,

6. da ne putuje radi haram posla, a i da samo putovanje ne bude haram,

7. da ne živi nomadskim načinom života,

190


8. da nije putnik po zanimanju (trgovački putnik, pilot i sl. )

Prvi uvjet1. Putnik čiji put, dakle odlazak i povratak, iznosi

osam ferseha, ukoliko mu odlazak nije kraći od 4 ferseha, mora klanjati skraćeni namaz, ali ako mu je odlazak kraći od 4 ferseha, naprimjer odlazna maršruta ima 3 ferseha, ali se vraća putem koji ima 5 ferseha, mora klanjati puni namaz.

2. Ako sumnja u to da li putovanje iznosi 8 farsaha ili manje:

oukoliko je provjeravanje tog podatka moguće i ne predstavlja problem, shodno obaveznoj predostrožnosti, mora provjeriti,

oukoliko provjera predstavlja problem, mora se klanjati potpun namaz.

3. Ako bi nekoliko puta išao od jednog do drugog mjesta između kojih je udaljenost manja od 4 fersaha, bez obzira što bi na taj način prešao više od 8 fersaha, mora obavljati potpun namaz.

4. Ukoliko bi grad imao gradske zidine, onda početak računanja 8 fersaha počinje od te tačke, a ako nema zidina, tada se počinje računanjem od posljednjih gradskih kuća.

5. Ukoliko putuje u mjesto ka kojem vode dva puta, od kojih je jedan kraći od 8 fersaha, a drugi ima 8 ili više, u tom slučaju, ako ide dužim putem, namaz je putnički, a ako ide kraćim, namaz je potpun.

191


Drugi uvjet1. Ukoliko od samog početka putovanja čovjek ne bi

imao namjeru putovati 8 fersaha, pa ode u mjesto do kojeg ima manje od 8 fersaha puta, i nakon što stigne odluči nastaviti putovanje, u ovom slučaju:

oako želi putovati još 8 fersaha ili otputovati još 4 fersaha pa se zatim vratiti u rodno mjesto, ili mjesto gdje je odlučio da se zadrži više od 10 dana, mora klanjati skraćeni namaz.

oako želi otići u mjesto do kojeg je skupa sa već pređenim putem 8 fersaha, ali novo putovanje samo po sebi ne iznosi osam fersaha, namaz je potpun usljed toga što od početka putovanja nije imao namjeru putovati 8 fersaha.

2. Čovjek koji je na putovanju voljom nekoga drugog, poput sina koji putuje sa roditeljima ili vojnika koji je sa nadređenim, ukoliko zna da je putovanje 8 fersaha, namaz mu je skraćen.

Treći uvjet1. Čovjek koji ide na put, kada stigne do određene

granice koja se naziva tarahos, svoj namaz mora obavljati skraćeno, a to znači da se u najmanjoj mjeri toliko udalji da ne vidi zidine grada i da ne čuje glas ez-ana. Ukoliko nije stigao do te granice, namaz je potpun.

2. Uvijek kada je grad, tj. naselje, na uzvišenju, tako da se opaža iz velike udaljnosti, ili ako je u kakvoj uvali, tako da je dovoljno malo se udaljiti od njega pa da se

192

PROPISI OBREDOSLOVLJA zidine izgube iz vida, putnik koji iz takvog naselja polazi na put, kada se udalji toliko da ako bi to mjesto bilo smješteno na ravnom, ne bi mogao vidjeti njegove zidine, mora klanjati namaz putnika. Isti je slučaj ukoliko bi kuće bile ili u velikoj uvali ili na visini, treba se orijentirati u skladu sa normalnim uvjetima.

3. Ukoliko putuje iz mjesta koje nema kuća ili zidina, kada stigne do tačke s koje, ako bi naselje imalo zidine, ne bi ih mogao vidjeti, niti sa tog mjesta čuje ezan, mora obavljati namaz putnika.

4. Kada putnik stigne do mjesta odakle ne čuje ezan, a vidi zidine, ili odakle čuje ezan, a ne vidi zidine, ukoliko na tom mjestu želi obaviti namaz, shodno obaveznoj predostrožnosti, mora klanjati i potpuni i skraćeni namaz.

5. Putnik koji se vraća u rodno mjesto, kada vidi zidine grada i čuje ezan iz njega, mora klanjati potpuni namaz, međutim, ako ide u mjesto u kojem želi ostati 10 ili više dana, shodno obaveznoj predostrožnosti, mora odložiti namaz dok ne stigne do odredišta, ili obaviti i potpuni i putnički namaz.

Četvrti uvjetAko čovjek u toku putovanja odustane od puta, a to

bude:a. prije stizanja do četiri fersaha (22. 5 km), mora

klanjati potpuni namaz, b. nakon prelaska 4 fersaha:

193


oukoliko se želi u tom mjestu zadržati 10 dana pa se zatim vratiti – obavljat će potpuni namaz,

odvoumi se da li da ostane ili da se vrati – obavljat će potpuni namaz,

oželi se vratiti – mora klanjati putnički namaz.

Peti uvjet1. Čovjek koji, prije nego pređe 8 fersaha, želi proći

kroz svoj vatan ili ostati u nekom mjestu 10 dana mora klanjati potpuni namaz zato što stizanjem u vatan ili mjesto gdje ostaje 10 dana put biva prekinut, a put-ovanje je manje od 8 fersaha.

2. Ako prilikom putovanja, prije nego pređemo 8 fersaha, prođemo kroz vatan, ili u nekom mjestu ostanemo 10 dana, ako preostali dio puta iznosi 8 fersaha, ili pak 4 fersaha s tim da želimo otići i vratiti se, u tom dijelu puta moramo obavljati putnički namaz.

Šesti uvjet1. Ukoliko je putovanje samo po sebi haram, poput

dezerterstva, ili radi haram posla kao što je krađa, na tom putovanju obavlja se potpun namaz.

2. Čovjek čije putovanje nije haram, a također ne ide radi haram posla, ako bi i počinio haram djelo uz put, kao što je, naprimjer, ogovaranje, namaz će biti skraćen (naravno, ako ispunjava uvjete da bude skraćen).

Sedmi uvjet194


1. Nomadi, koji su u stalnom pokretu i koji se zadržavaju tamo gdje ima vode i ispaše za stoku, da bi nakon izvjesnog vremena napustili to mjesto i pošli dalje, na ovakvim putovanjima moraju obavljati potpuni namaz.

2. Ukoliko bi nomad pošao na put radi zijareta, hadždža, trgovine i sl., morao bi klanjati putnički namaz.

Osmi uvjet1. Ljudi čija je profesija putovanje, kao što su piloti,

mašinovođe ili vozači, na svojim poslovnim putovanjima, sa izuzetkom prvoga, moraju klanjati potpuni namaz, a na prvom putovanju, bez obzira koliko trajalo, moraju klanjati putnički namaz.

2. Ako bi čovjek čija je profesija putovanje putovao radi nečeg drugog, kao što je zijaret ili hadždž, morao bi klanjati putnički namaz, no ukoliko bi vozio putnike i naplatio im vožnju, a i sam bi obavio zijaret, mora klanjati potpuni namaz.

3. Vozač i taksista, čije su prigradske vožnje obično 2 do 3 fersaha, njihova profesija nije putovanje, a ako bi slučajno imali vožnju od 8 fersaha, moraju klanjati putnički namaz.

4. Ako bi čovjek čija je profesija putovanje u vatanu ili u nekom mjestu ostao 10 ili više dana, a da ne napravi ni jedno profesionalno putovanje, na prvom putovanju nakon te pauze mora klanjati putnički namaz.

195


Mjesta gdje je namaz potpun1. U vatanu (mjesto u kojem smo se rodili ili ga

odabrali za mjesto svoga stalnog boravka). 2. U mjestu u kojem znamo da ćemo ostati najmanje

10 dana ili imamo namjeru toliko se zadržati. 3. U mjestu u kojem ostanemo 30 dana, ali u

iščekivanju, to jest nismo znali da li ostajemo ili idemo i u takvoj nedoumici u tom mjestu ostanemo 30 dana, a da još nismo otišli, u ovakvom slučaju nakon 30 dana moramo obavljati potpune namaze.

Šta je to vatan?1. Vatan je mjesto koje čovjek odabere za mjesto

svog stalnog boravka, poput sela ili grada, bilo da se u tom mjestu rodio ili da je to mjesto vatan njegovih roditelja, ili ga je on sam odabrao za život.

2. Sve dok čovjek nema namjeru zauvijek se nastaniti u mjestu koje nije njegovo rodno mjesto, ono se ne računa u njegov vatan.

3. Ukoliko ima namjeru ostati u nekom mjestu određeno vrijeme, pa zatim to mjesto napustiti, to se ne računa u vatan, poput studenta koji radi studija u nekom gradu ostane jedno vrijeme.

4. Čovjek koji živi na dva mjesta – primjerice, šest mjeseci je u jednom gradu pa zatim šest u drugom – oba se računaju njegovim vatanom, a ako bi za svoj

196

PROPISI OBREDOSLOVLJA život odabrao više od dvaju mjesta, to već predstavlja problem i mora se pridržavati predostrožnosti.

5. Ako čovjek bez namjere da zauvijek ostane u nekom mjestu u njemu provede toliko vremena da ga mještani počnu smatrati svojim sugrađaninom, to se mjesto računa u njegov vatan.

6. Ako bi otišao u mjesto koje je prije bilo njegov vatan, ali se trenutno njega odrekao, ne smije klanjati potpun namaz, pa i u slučaju da još nije odabrao drugi vatan za sebe.

Namjera ostajanja 10 dana1. Ako bi putnik koji je odlučio u jednom mjestu

zadržati se deset dana ostao duže od 10 dana, sve do vremena dok ne otputuje mora klanjati potpuni namaz i nije potrebno da ponovi namjeru ostajanja daljnjih deset dana.

2. Ako se putnik predomisli i shvati da ne želi ostati deset dana:

oako se predomisli prije nego klanja jedan od četvororekatnih namaza, mora klanjati putnički namaz,

oako se to desi nakon što je klanjao četvororekatni namaz, u tom slučaju sve vrijeme koje bude u tom mjestu klanjat će potpune namaze.

Pitanje: Ima vjernika nastanjenih u državnim zgradama i

zaposlenih u državnim firmama. U posljednje vrijeme

197

PROPISI OBREDOSLOVLJA čuli su da im je s obzirom da ne znaju koliko će se vremena zadržati u tim stanovima i namaz i post putnički. Neki od njih u stanovima obavljaju skraćene namaze. Da li možete dati pojašnjenje na ovo moje pitanje?

Odgovor: Ukoliko nisu u svom osnovnom vatanu i nemaju

namjeru ostati u tom mjestu zauvijek, bez namjere da se u njemu zadrže deset dana namaz im je putnički.

Primjeri u kojima je putnik klanjao potpun namaz1.nije znao da kao putnik mora klanjati skraćen

namaz, namazi koje je obavio su ispravni. 2.zna pravilo putovanja, ali neke pojedinosti nije

znao, ili nije znao da je putnik, namaze koje je obavio mora ponoviti.

Primjeri za onog ko nije putnik, a klanjao je skraćene namazeČovjek koji mora obavljati potpune namaze, ako ih je

obavljao skraćene, u svakom slučaju obavljeni namazi su neispravni.

1.Mjesta u kojima je namaz na našu volju, tj. u njima putnik može svoj namaz obaviti ili potpuno ili skraćeno:o Mesdžidul-haram,

o Poslanikova džamija,

198


o Kufska džamija,

o Harem Imama Husejna, a. s.,

Naklanjavanje namazaNaklanjavanje dnevnih namaza koje se propustilo

obaviti u svome vremenu, osim džume namaza, obavezno je (vadžib) bilo da su propušteni namjerno ili nenamjerno, iz neznanja ili zbog toga što je prespavano cijelo namasko vrijeme, ili zbog nečeg drugog. Isti je slučaj sa namazom koji zbog nepostojanja uvjeta ili djela koji, ako se izostave, namaz se računa pokvarenim – i on se, dakle, mora naklanjati. Naklanjavanje namaza za čovjeka koji je bio nevjernik pa primio islam iz doba nevjerstva nije obaveza, nasuprot onome koji je bio vjernik pa postao nevjernik, a zatim se pokajao – on mora naklanjati propuštene namaze.

1. U dva slučaja vadžib je naklanjati namaz:o kada vadžib namaz nije obavljen u svoje

vrijeme, o kada nakon namaskog vremena shvatimo da

obavljeni namaz nije ispravno obavljen. 2. Čovjek koji je dužan naklanjati namaz ne smije

prilikom naklanjavanja vršiti bilo kakvu vrstu uprošćavanja, ali nije vadžib da ga odmah naklanja.

3. Različiti aspekti u vezi s naklanjavanjem namaza:

199


o zna da nema ništa naklanjati – nema nikakve obaveze,

o sumnja da li ima nešto za naklanjati – nema nikakve obaveze,

o pretpostavlja da je dužan naklanjati namaz ili da su neki namazi neispravni, mustehab je da iz predostrožnosti naklanja taj namaz.

o zna da je dužan naklanjati namaz, ali ne zna tačan broj – naprimjer ne zna da li je 4 ili 5 namaza dužan, dovoljno je da naklanja manji broj namaza.

o zaboravljen je broj namaza koji se moraju naklanjati – ako naklanja manji broj, dovoljno je,

o zna broj namaza – mora ih naklanjati.

4. Naklanjavanje dnevnih namaza nije potrebno izvršiti po redoslijedu. Ukoliko jednog dana nismo klanjali ikindiju a sutradan podne-namaz, nije potrebno da prvo naklanjamo ikindiju pa zatim podne. Međutim, ukoliko imamo za naklanjati dva namaza koji se moraju obavljati po redoslijedu kada se obavljaju pravovremeno, poput podne i ikindije namaza u istom danu, ukoliko bi ih propustili jednoga dana, moramo ih naklanjati po redoslijedu.

5. Namaz se može naklanjati i uz džemat, bilo da džemat obavlja redovni namaz ili da i oni naklanjavaju, i nije potrebno da se njihovi namazi poklapaju sa našim naklanjavanjem. Sukladno tome, možemo naklanjati sabah sa džematom koji klanja podne ili ikindiju namaz.

200


6. Ako putnik koji mora obavljati skraćene namaze na putu ostane dužan neke namaze, kao što su podne ili ikindija namaz, mora ih naklanjati skraćene, pa makar ih naklanjavao kod kuće, nakon povratka.

7. Na putovanju se ne može postiti, pa čak ni napošćavati, ali se namaz može naklanjavati i na putu.

8. Ako na putovanju želimo naklanjati namaze koje smo propustili kod kuće, četvororekatni namaz moramo naklanjati kao četvororekatni.

9. Namaz se može naklanjati u svako vrijeme, tj. sabah možemo, ako hoćemo, naklanjati ili u podnevskom, ili u ikindijskom, ili u akšamskom vremenu.

Pitanje: Čovjek je 2 ili 3 dana bio bez svijesti. Normalno, u

takvom stanju namazi su ostali neobavljeni. Da li je dužan naklanjati namaze propuštene u tom stanju?

Odgovor: Ako je sve vrijeme bio bez svijesti i ako samog sebe

svojom rukom nije doveo u to stanje, nije dužan naklanjati.

Naklanjavanje očevih namaza1. Dok je čovjek živ, pa makar bio i nemoćan da

obavlja namaze, drugi ljudi ne mogu naklanjavati umjesto njega.

2. Nakon očeve smrti, namazi i post koje nije obavio prelaze u strogu dužnost na njegovog najstarijeg sina,

201

PROPISI OBREDOSLOVLJA koji ih mora nadoknaditi, a mustehab mu je da nadoknadi propuštene namaze i post za svoju majku.

3. Razne situacije u vezi sa naklanjavanjem očevih namaza:

a. zna da mu je otac propustio određene namaze:o zna broj propuštenih namaza – mora ih

obaviti, o ne zna broj – ako obavi manji broj, dovoljno

je, o sumnja da li je otac sam nadoknadio ili ne –

u skladu sa obaveznom predostrožnošću, mora naklanjati.

4. Ukoliko sin želi naklanjati očeve ili majčine namaze, mora to raditi u skladu sa svojom dužnošću tako što će, naprimjer, na sabahu, akšamu i jaciji učiti naglas.

5. Ako bi najstariji sin umro prije nego nadoknadi očeve ili majčine namaze, sljedeći sin nema nikakve obaveze po ovom pitanju.

202


NAMAZ U DŽEMATU

Rekao je Muhammed, s. a. v. a. : “Jedan čovjekov namaz u džematu vredniji je od četrdeset godina namaza u njegovoj kući. ” Upitali su ga: “O Poslaniče! Je li namazi jednoga dana?” On reče: “Ne, već jedan namaz. ”18

Jedinstvo islamskog umeta tema je kojoj islam pridaje veliki značaj. S ciljem očuvanja i nastavka jedinstva islam ima posebne programe od kojih je jedan i namaz u džematu.

18 Mustedrekul-vesail, tom VI, str. 466. 203


Značaj namaza u džematuPored toga što se u brojnim rivajetima za namaz

obavljen u džematu obećava velika nagrada, obratimo li pažnju na neka od fikhskih pravila u vezi s tim ibadetom, možemo zapaziti koliko je pažnje posvećeno ovoj vjerskoj instituciji. Evo nekih od njih:

1. Mustehab je da se vadžib namazi, posebno dnevni, obavljaju u džematu.

2. Učestvovanje u džematu je za svakog vjernika mustehab, a posebno za one koji se nalaze u blizini džamije.

3. Mustehab je da čovjek sačeka da bi obavio namaz u džematu.

4. Bez obzira što ne bi bio obavljen u prvo vrijeme, namaz u džematu je bolji od namaza koji se obavi u prvo vrijeme, ali pojedinačno.

5. Ukoliko bismo u džematu brzo klanjali namaz, to je bolje od namaza koji se odulji, ali se obavi nasamo.

6. Nije dostojno da čovjek bezrazložno ne odlazi u džemat.

7. Nije dozvoljeno ne učestvovati u džematskim namazima zbog nepoštivanja džemata.

8. Kada počne namaz u džematu, mustehab je da onaj koji je taj namaz obavio pojedinačno pristupi i obavi ga ponovo, u džematu.

9. Imam i džematlija koji su namaz obavili u džematu mogu isti namaz obaviti ponovo u džematu, s tim da drugi džemat i džematlije ne budu isti ljudi iz prvog džemata. 204


Pitanje: Da li čovjek koji, kada je u džematu, nije u

mogućnosti da se dovoljno usredsredi, može iz tog razloga namaz obavljati u kući jer mu je tamo bolja koncentracija?

Odgovor: Nema problema, ali je džemat bolji.

Uvjeti namaza u džematuKada se počinje sa namazom u džematu, mora se

pridržavati sljedećih pravila:i. da džematlija ne stoji ispred imama; shodno

obaveznoj predostrožnosti, treba stajati malo iza njega,

ii. da mjesto imama ne bude više od mjesta džematlija,

iii. ne smije biti veliki razmak između imama i džemata, kao ni između safova,

iv. ne smije biti prepreke, poput zida ili zavjese, između imama i džemata, ali postaviti zavjesu između muškaraca i žena ne predstavlja smetnju.

Objašnjenje:Džematlije sa imamom moraju biti povezane ili

direktno, tako da između imama i džematlija ne bude razmaka većeg od jednog koraka, odnosno da od mjesta gdje džematlija spušta čelo na sedždu do mjesta gdje stoji imam ne bude veći razmak od jednog koraka,

205

PROPISI OBREDOSLOVLJA ili, pak, indirektno – da džematlije koje stoje direktno ispred ili lijevo i desno od klanjača; zdovoljavaju dva uvjeta:

1. između klanjača i safa ispred, ili džematlije sa strane, ne smije biti razmak veći od jednog koraka,

2.ukoliko stoji u prvom safu, ispred njega ne smije biti bilo šta što onemogućava vizuelni kontakt sa imamom. Usljed toga, ukoliko se imam nalazi u mihrabu (ako je mihrab ukopan u zidu) pa klanjači koji se nalaze u prvom safu, ali sa lijeve ili desne strane mihraba tako da im se vizuelnom kontaktu sa imamom ispriječio zub zida koji predstavlja mihrab i sa tog mjesta ne vide imama, ne mogu zanijetiti da klanjaju za imamom, a ukoliko nema prepreke, ali se zbog dužine safa ne može vidjeti imam, nema problema. Ukoliko klanjač stoji u jednom od sljedećih safova, između njega i safa ispred ne smije biti prepreke zbog koje ne bi mogao vidjeti imama, pa tako, ako bi se zbog brojnosti i izvan džamije oformio džemat, osobe koje stoje ispred ulaza i vide one ispred, kao i oni iza njih koji njih vide imaju ispravan namaz, ali je klanjačima koji stoje sa strana pa ne vide nikoga, čak ni jednu osobu iz safa ispred, namaz neispravan.

Pitanje: Ako džematlije stoje na spratu džamije, bilo žene ili

muškarci, da li zid (ograda) visine pola metra, koji stoji kao zaštita utječe na ispravnost namaza?

Odgovor: Ne utječe.

206


Uvjeti za imama Imam mora ispunjavati sljedeće uvjete:i. punoljetnost i razumnost, ii. pravednost, iii. da bude muškarac, iv. da ispravno obavlja namaz, v. da ne bude sahibi-uzur, 19

vi. da zbog određenog razloga ne klanja u nečistoj odjeći,

vii. da ne boluje od sušice ili lepre.

Mes'elaČovjeku koji klanja stojeći ne može biti imam osoba

koja obavlja namaz sjedeći ili ležeći.

Pitanje: Da li čovjek može obavljati namaz za imamom od

kojeg bolje uči Kur'an?Odgovor: Ispravno je za njim obavljati namaz.

Namazi i neke okolnosti u kojima je džemat ispravan

19 Čovjek koji ne može kontrolirati izlaz urina ili izmeta. 207


Namaz imama

Namaz dže-

matlije

Objašnjenje

1 redovnidnevni

redovnidnevni

Bilo koji dnevni namaz može se klanjati za bilo kojim drugim, npr. klanjati podne-namaz kada džemat klanja ikindiju.

2 naklanjavanje dnevnih

naklanjavanjednevnih

Bez obzira na razliku u naklanjavanju može se za-nijetiti džemat, npr. imam naklanjava podne a dže-matlija ikindiju.

3 redovni dnevni

naklanjavanjednevnih

Bilo koji namaz može se naklanjati uz bilo koji redovni kao sabah-namaz uz podne-namaz u džematu.

4 naklanjavanje dnevnih

redovnidnevni

Bilo koji da bude, bez obzira na razliku.

5 ajat ajat Može, bez obzira na razliku, npr. imam klanja namaz zbog zemljotresa, a džematlija zbog pomračenja Sunca.

6 bajrami bajrami Sa nadom u sevab, u vrijeme skrivenosti Imama Mehdija, a. s., ne predstavlja problem.

208


7 potpuni putnički Ispravno je, ali je mekruh,tj. ima manje sevaba.8 putnički potpuni

9 dženaza dženaza Ispravan je.

Mes'elaUkoliko bi imam naklanjavao namaz za sebe ili za

drugoga i to naklanjavanje bude iz sigurnosti a ne iz predostrožnosti, može se za njim zanijetiti, ali ako naklanjava iz predostrožnosti, tada se za njim ne može zanijetiti.

Namazi i neke okolnosti u kojima namaz u džematu nije ispravan

1. Mustehab namazi, osim namaza za kišu, ili vadžib namazi koji su postali mustehabi, poput bajram-namaza u vrijeme skrivenosti Imama Mehdija, a. s., koji, ako se obave u džematu sa nadom u nagradu, nisu neispravni.

2. Nijedan dnevni namaz ne može se klanjati uz namaze ajat, dženazu i namaz iz predostrožnosti, kao što ni obratno nije ispravno.

3. Sporna je ispravnost tavaf-namaza u džematu. 4. Ako čovjek ne zna da li je namaz koji imam klanja

mustehab ili vadžib, ne može za njim zanijetiti.

209


Pitanje: Da li, osim na hadždžu, šiije mogu obavljati namaz u džematu koji predvodi imam sunija?

Odgovor: Mogu.

Razne prilike za prispijevanje u džemat1.Prvi rekat:

o U toku kiraeta – džematlija ne uči Fatihu ni sure; ostale namaske radnje obavlja za imamom.

o Na ruku'u – ruku' i ostale radnje obavlja za imamom.

2.Drugi rekat:o U toku kiraeta – džematlija ne uči ni Fatihu ni

suru i sa imamom obavlja kunut, ruku' i sedžde, a kada imam uči tešehhud, shodno obaveznoj predostrožnosti, ostaje u polus-jedećem stavu tako što će se objema rukama osloniti o zemlju. Učit će tešehhud, s tim da, ako je namaz od dva rekata, ne uči selame, već nakon selama kojeg donese imam ustane i klanja još jedan rekat, a ako namaz ima 3 ili 4 rekata, na trećem imamovom a drugom svom rekatu uči Fatihu i suru, bez obzira što imam uči tesbihate, a ako imam ode na ruku' a on je tek proučio Fatihu, neće učiti suru niti kunut, već će i on obaviti ruku' za imamom. Kada imam obavi sedžde trećeg rekata i ustane na četvrti, on će ostati na tešehhudu, nakon čega ustaje i uči ono što treba na svom trećem

210


rekatu, a kada imam sjedne radi tešehhuda i selama, on je u polusjedećem položaju i čeka dok imam preda selam. Tada ustaje i obavlja svoj četvrti rekat.

o Na ruku'u – ruku' obavlja sa imamom, a ostatak namaza obavlja redom kako je to objašnjeno.

o Na kunutu – kunut obavlja sa imamom, a ostatak namaza kako je već objašnjeno.

3. Treći rekat:o U toku Fatihe ili tesbihata – ukoliko zna da ima

vremena proučiti Fatihu i suru ili samo Fatihu, može pristati za imamom i treba proučiti to što može, a ako zna da nema vremena, shodno obaveznoj predostrožnosti, mora pričekati da imam ode na ruku' pa tek tada da se uključi u namaz.

o Na ruku'u – ukoliko stigne na ruku', to mu se računa u prvi rekat, a ostatak namaza obavlja na način kako je to već objašnjeno.

4. Četvrti rekat:o U toku Fatihe ili tesbihata – pravilo pristupanja

je poput pristizanja na treći rekat, s tim da kada imam sjedne radi tešehhuda i selama, klanjač može ili ostati u polusjedećem položaju i čekati selam pa da završi do kraja svoj namaz, ili odmah ustati i završiti svoj namaz.

211


o Na ruku'u – ruku' i sedžde treba obaviti za imamom i to se računa kao prvi rekat. Ostatak namaza obavit će na način kako je to već objašnjeno.

Obaveze džematlije u namazu:1. Tekbiretul-ihram se ne smije proučiti prije imama,

već je obavezna predostrožnost da prije negoli imam prouči tekbir on svoj ne izgovara.

2. Treba učiti sve osim Fatihe i sure, ali kada se imam nalazi na 3. i 4. rekatu, a džematlija na 1. i 2, tada je obavezan učiti Fatihu i suru.

Pravilo o praćenju imama:1.U učenju – poput Fatihe, sure, zikra i tešehhuda,

bilo da prouči prije ili nakon imama, nema smetnje, osim kako je rečeno kod početnog tekbira.

2.U radnjama – poput ruku'a, dizanja sa sedžde i dr., prije imama nije dozvoljeno. Zato, ako namjerno prije imama ode na ruku', ili se sa ruku'a vrati, ili učini sedždu, počinio je grijeh, mada je namaz ispravan. Me-đutim, kašnjenje, ukoliko nije veliko, ne predstavlja problem.

Mes'ele

212


1. Ako prispijevamo na namaz u trenutku ruku'a, moguće je da se zateknemo u jednoj od sljedećih situacija:

i. stići priključiti se prije završetka ruku'a – namaz u džematu je ispravan.

ii. u trenutku stizanja na ruku' imam je završio zikr, ali je još u tom položaju – namaz u džematu je ispravan.

iii. priključiti se u tom trenutku i otići na ruku', ali ne stići na ruku' imama – namaz je ispravan, ali kao pojedinačan.

Postupci klanjača za nenamjerne radnje prije imama:i. ode na ruku' – vadžib je da se vrati i da u

džematu obavi ruku', ii. ustane sa ruku'a – ukoliko je imam još na ruku'u,

mora se vratiti pa se sa njim dići sa ruku'a. U ovom slučaju, mada je načinjen ruku' (rukn) više, namaz je ispravan.

iii. učini sedždu – vadžib je da se vrati sa sedžde i obavi je istovremeno sa imamom.

iv. digne glavu sa sedžde – mora se vratiti na sedždu.

Pravila namaza u džematu1. Ako je mjesto na kojem džematlija obavlja namaz

uzdignutije od mjesta gdje stoji imam, ako je ta razlika normalna, tad nema problema, npr. ako je imam na 213

PROPISI OBREDOSLOVLJA svom normalnom mjestu u mihrabu a džematlija na terasi džamije. Međutim, ako bi se džematlija nalazio na nekom spratu u višespratnici, džemat ne bi bio uredu.

2. Ako bi u safu između džematlija stalo maloljetno dijete, ali ono koje zna razlikovati dobro od zla:

i. ako se zna da je sposobno obaviti ispravan namaz – može se zanijetiti za imamom.

ii. ako znamo da mu namaz nije ispravan – zbog razmaka koje dijete pravi između dva klanjača, onaj koji je udaljeniji od imama ne može na tom mjestu zanijetiti za imamom.

iii. ako ne znamo da li mu je namaz ispravan ili ne – može se zanijetiti za imamom.

3. Nakon početnog tekbira izgovorenog od strane imama, ako klanjač vidi da se u safu ispred njega spremaju za namaz, tj. uskoro će izgovoriti tekbir, može izgovoriti početni tekbir.

4. Ako je cio saf završio svoj namaz (npr. putnički) ili svi zanijete pojedinačan namaz, onima koji su u safu iza njih, ukoliko je razmak manji od jednog većeg koraka, namaz im je i dalje u džematu, ali ako ima više od jednog koraka (tj. 1 metra), namaz im je pojedinačan.

5. Ako imam stoji a džematlija kasni na namaz, ali ne zna na koji je rekat stigao, treba zanijetiti i mora proučiti i Fatihu i suru (kurbeten ilallah), pa ako bi se ispostavilo da je stigao na prvi ili drugi rekat, namaz bi mu bio ispravan.

214


Neki od mustehaba i mekruha u vezi sa džematom1. Mustehab je da imam stoji u sredini safa, a iza

njega u prvom safu učeni, pošteni i bogobojazni vjernici.

2. Mustehab je da safovi budu lijepo poredani, i da u safovima između klanjača nema razmaka.

3. Mustehab je da nakon riječi K4.5. ad kametis-salah klanjači ustanu na noge. 6. Mustehab je da imam ima obzira ako ima

iznemoglih klanjača, te da puno ne žuri, da bi oni mogli stići obaviti šta trebaju, i da ne oteže kunut, ruku' ili sedžde, osim ako zna da svi klanjači u džematu to vole.

7. Ako u safovima ima mjesta, mekruh je da klanjač stoji sam.

8. Mekruh je da klanjač svoj zikr tako glasno izgovara da bi ga mogao čuti imam.

DŽUMA NAMAZ

�ج�م�ع�ة� ال � �و�م ي م�ن ة� �لص�ال� ل �ود�ي ن �ذ�ا إ �وا آم�ن �ذ�ين� ال xه�ا ي� أ �ا ي

�م� �نت ك �ن إ �م� �ك ل �ر ي خ� �م� �ك ذ�ل �ع� �ي �ب ال وا و�ذ�ر� �ه� الل �ر� ذ�ك �ل�ى إ ع�و�ا ف�اس��م�ون� �ع�ل ت

215


O vjernici, kad se u petak na namaz pozove, kupoprodaju ostavite i pođite da namaz obavite, to vam je bolje, neka znate.

(El-Džumu'a, 9)Jedan od sedmičnih skupova koje vjernici obavljaju

jeste džuma namaz i klanjač u petak umjesto podne-namaza može obaviti džumu.

Bitnost džume namazaImam Homeini, quddise sirruhu, u vezi s bitnošću

džume namaza kaže:“Džuma namaz i njene dvije hutbe jeste, poput

hadždža i bajram-namaza, velika muslimanska svečanost. Ali nažalost, muslimani su zanemarili, zaboravili i neobaviješteni su u vezi sa važnom političkom obavezom ovoga ibadeta. Sve to u situaciji kada je potrebno samo malo pažnje i obaviještenosti o državnim, politčkim, društvenim i privrednim propisima islama pa da se zna da je islam vjera politike i čovjek koji odvaja politku od vjere jeste neznalica koja niti poznaje islam, niti politiku. ”20

Šta sačinjava džumu namaz?Vadžibi Džuma namaz, poput sabah-namaza, ima dva

rekata, ali ima i dvije hutbe koje imam održava prije namaza.

20 Tahrirul-wasileh, str. 234, mes. 9. 216


Mustehabi 1. Učiti Fatihu i suru naglas (imam), 2. na prvom rekatu učiti suru Džumu'a, 3. na drugom rekatu učiti suru Munafikun, 4. učenje dvaju kunuta, na prvom rekatu prije ruku'a,

a na drugom nakon ruku'a.

Uvjeti za džumu namaz1. Svi uvjeti koji su potrebni za džematski namaz

potrebni su i za džumu, naprimjer povezanost safova itd.

2. Mora se klanjati u džematu a pojedinačno nije ispravna.

3. Da bi bila obavljena, minimum prisutnih mora biti pet osoba, tj. imam i četverica džematlija.

4. Između dviju džamija u kojima se obavlja džuma namaz potrebna je minimalna udaljenost od 6 km.

Dužnosti imama prilikom obavljanja džume namaza

1. Hutbe mora obavljati stojeći, 2. Shodno obaveznoj predostrožnosti, mora vaziti

glasno, tako da ga sve džematlije čuju. Može koristiti razglasne uređaje.

3. Mora malo sjesti između dviju hutbi. 4. Mustehab je :

a. da ima amamu (ahmediju) na glavi,

217


b. da obuče najčistiju odjeću i da se namiriše, c. na početku hutbe nazvati selam prisutnima, d. da se okrene prema džematu, e. da se jednom rukom osloni o štap ili mač, f. da prilikom održavanja hutbi također bude sa

taharetom.

Sadržaj hutbiPrva hutba:i. zahvaliti i veličati Allaha, ii. shodno obaveznoj predostrožnosti, donijeti

salavat na Poslanika i Ehli-bejt, iii. uputiti ljude na bogobojaznost, iv. proučiti kratku suru.

Druga hutba:i. zahvaljivati i veličati Allaha, ii. donijeti salavat na Poslanika i Ehli-bejt, iii. shodno obaveznoj predostrožnosti, pozivati ljude

na bogobojaznost, iv. shodno obaveznoj predostrožnosti, proučiti kratku

suru, v. shodno obaveznoj predostrožnosti, donijeti selam

na Imame Ehli-bejta i tražiti oprosta za vjernice i vjernike.

Ono o čemu je lijepo govoriti

218


i. o onome što je muslimanu potrebno na Ovom svijetu i Ahiretu,

ii.obavijestiti džemat o onome što se događa u svijetu, šta može štetiti ili koristiti muslimanima, iii.govoriti o političkim pitanjima i interesima zajedničkog života, i o tome šta utječe na slobodu vjernika, kao i o načinu ponašanja sa pripadnicima drugih vjera i naroda, iv.obavijestiti muslimane o političkim i ekonomskim uplitanjima imperijalističkih vlada koja za cilj imaju postizanje ličnih interesa.

Odlike imama džume namazaPoželjno je da se imam džume odlikuje sljedećim

vrlinama:1. da bude dobar govornik čiji je govor čist od

nerazumnih izraza i da njegova poruka bude dostupna svakome,

2. da bude upoznat sa onim što se događa muslimanima svijeta, a posebno sa događajima svoje zemlje,

3. da poznaje koristi islama i muslimana, 4. da bude odvažan i da ga ničiji prijekori ne skrenu

sa Božijeg puta, 5. da bude otvoren u iskazivanju istine i

opovrgavanju neistina,

219


6. da se pridržava onoga što je razlog jačeg dojma prilikom izlaganja materije, naprimjer:o da uvijek održava izgled i ponašanje dobrih

ljudi, o da se drži sklada između riječi i dijela,

o da se kloni onoga što može biti razlogom kritiziranja ili ismijavanja njegovog govora, i čak da se kloni toga da previše priča i da se puno šali,

o da sve ovo što je nabrojano bude samo u ime Boga, a ne iz želje za položajem i ljubavi za dunjalukom.

Pitanje: Da li je pokuđeno prisustvovanje žena na džuma

namazima?Odgovor: Nije pokuđeno, štaviše, u određenim prilikama je i

poželjno.

Dužnosti klanjača džume namaza1. sukladno obaveznoj predostrožnosti, mora slušati

hutbe, 2. sukladno preporučenoj predostrožnosti, treba

izbjegavati priču, a ukoliko pričanje uzrokuje da nema koristi od hutbi, ili da ih uopće ne sluša, vadžib je ne pričati,

220


3. sukladno preporučenoj predostrožnosti, klanjači trebaju biti okrenuti prema hatibu i da ne gledaju nastranu više nego je to dozvoljeno u namazu.

Namaz ajatIz skupine vadžib namaza je i namaz Ajat, koji

postaje obavezan u slučaju nekih elementarnih nepogoda i drugih pojava, poput:

1. zemljotresa, 2. pomračenja Sunca, 3. pomračenja Mjeseca (čak i ako ove pojave ne

izazivaju strah u ljudima), 4. grmljavine, žutih, crvenih i crnih vjetrova21 i sličnih

pojava, ukoliko se većina ljudi toga plaši.

Način obavljanja namaza ajat1. Namaz ima dva rekata, a na svakom po pet

ruku'a, 2. prije svakog ruku'a treba proučiti Fatihu i po jednu

suru. To znači da, ukoliko ovako činimo, na dva rekata proučimo deset Fatiha i deset sura, ali jedna sura se može podijeliti na pet dijelova i svaki dio prije ruku'a proučiti, što znači da, primijenimo li ovaj način, na dva rekata proučimo dvije Fatihe i dvije sure.

1. Praktični prikaz podjele sure Ihlas na pet dijelova: 2. prvi rekat:

21 Riječ je o vjetrovima prilikom kojih se vrijeme pomrači i izaziva u ljudima strah. (Prim. prev. ) 221


o Fatiha i bismillahir-rahmanir-rahim – ruku'

o kul huvallahu ehad – ruku'

o allahus-samed – ruku'

o lem jelid we lem juled – ruku'

o we lem jekullehu kufuwen ehad – ruku'

3. Drugi rekat: obavlja se poput prvog rekata, potom tešehhud i selam.

Pravila ajat namaza1. Ukoliko bi se samo u jednom gradu dogodilo ono

što uzrokuje da ovaj namaz bude vadžib, namaz je vadžib za stanovnike tog mjesta, dok za one koji su u drugim mjestima nema obaveze da obavljaju namaz Ajat.

2. Ukoliko na jednom rekatu učimo pet Fatiha i pet sura, isto to ne moramo učiti i na drugom rekatu, već možemo proučiti Fatihu i podijeliti suru na pet dijelova.

3. Mustehab je da se prije drugog, čevrtog, šestog, osmog i desetog ruku'a prouči kunut, a ukoliko bismo ga proučili samo prije desetog ruku'a, bilo bi dovoljno.

4. Svaki ruku' zasebno predstavlja jedan rukn, pa ako bismo, nenamjerno ili namjerno, ispustili ili uradili više nego što treba, namaz bi bio pokvaren.

5. Ovaj namaz može se obaviti u džematu. U tom slučaju Fatihe i sure uči samo imam.

222


Mustehab namazi

1. Za mustehab namaz kaže se da je nafila. 2. Ovakvih namaza ima veliki broj, a mi nemamo

namjeru da ih sve obuhvatimo, no spomenut ćemo one koji su važniji.

Gufejle – غفيلهOvaj namaz obavlja se nakon akšam-namaza, a ima

dva rekata. Na prvom se nakon Fatihe umjesto sure uči ajet: We zen-nuni iz zehebe mugadiben fezanne ellen-nakdire 'alejhi, fe nada fiz-zulumati ella ilahe illa ente subhaneke inni kuntu minez-zalimin, festedžebna lehu we nedždžejnahu minel-gammi we kezalike nundžil- mu'minin; a na drugom rekatu se nakon Fatihe uči sljedeći ajet : We indehu mefatihul-gajbi la ja'lemuha illa hu, we ja'lemu ma fil-berri wel-bahr, we ma teskutu min werekatin illa ja'lemuha, we la habbetin fi zulumatil-erdi we la ratbin we la jabisin illa fi kitabin mubin. Na kunutu se uči sljedeća dova:

Allahumme inni es'eluke bi mefatihil-gajbilleti la ja'lemuha illa ente en tusallije 'ala Muhammedin we ali Muhammed we en tagfire li zunubi, Allahumme ente welijju ni'meti wel-kadiru 'ala talibeti ta'lemu hadžeti fe es'eluke bi hakki Muhammedin we ali Muhammedin alejhi we alejhimus-selamu lemma kadajteha li.

Nafile (sunneti) dnevnih namaza

Naziv na-maza

Broj rekata nafile

Vrijeme obavljanja

223


Sabah dva rekata Prije vadžiba, a iz predostrožnosti ne klanjati ga prije prvog svitanja.

Podne4 namaza od po 2 rekata (8 rekata)

Prije vadžiba, i to od ezana pa dok sjena predmeta ne dostigne dvije sedmine njegove dužine.

Ikindija4 namaza od po 2 rekata (8 rekata)

Prije vadžiba do vremena kada sjenka predmeta dostigne četiri sedmine njegove dužine.

Akšam 2 namaza od po 2 rekata (4 rekata)

Poslije vadžiba, do vremena kada se izgubi crvenilo na zapadu.

Jacija 2 rekata sjedeći22

Nakon vadžiba pa do pola noći.

Sedamnaest rekata dnevnih vadžib namaza, osim petkom i na putovanju, ima 23 rekata nafila. Kada se tom broju doda 11 rekata noćnog namaza, to ukupno iznosi 34 rekata, tj. dvostruko više od broja vadžib namaza.

22 Ovaj se namaz zove vutejre i u skladu sa obaveznom predostrožnošću klanja se sjedeći. 224


Dvije mes'ele1. Petkom se na 16 rekata nafile podneva i ikindije

namaza dodaju još četiri rekata. 2. Musafir ne treba klanjati nafile podne i ikindije

namaza, ali nafilu jacije može, s nijjetom da je možda poželjno (s namjerom redža'a).

Noćni namazOvaj namaz ima 11 rekata, a klanja se sljedećim

redoslijedom:i. 2 rekata – sa nijjetom noćnog namazaii. 2 rekata – sa nijjetom noćnog namazaiii. 2 rekata – sa nijjetom noćnog namazaiv. 2 rekata – sa nijjetom noćnog namazav. 2 rekata – sa nijjetom šef'-namazavi. 1 rekat – sa nijjetom witr-namaza

Vrijeme noćnog namaza1. Vrijeme ovog namaza je od ponoći pa do ezana

sabah-namaza, a bolje je što bliže sabah-namazu. 2. Musafir i čovjek kojem je teško da ovu nafilu obavi

nakon ponoći mogu to učiniti početkom noći.

Bajram-namazPrilikom Ramazanskog i Kurbanskog bajrama

mustehab je da se obavi Bajram-namaz.

Vrijeme Bajram-namaza225


1. Vrijeme Bajram-namaza je od izlaska Sunca do podne.

2. Mustehab je kurbanski bajram-namaz obaviti nakon izlaska Sunca.

3. Mustehab je prilikom ramazanskog bajrama nakon izlaska Sunca iftariti, podijeliti zekatul-fitr, pa zatim obaviti namaz.

Način obavljanja Bajram-namaza1. Oba Bajram-namaza imaju po dva rekata, devet

kunuta, a obavljaju se na sljedeći način:a. na prvom rekatu nakon Fatihe i sure treba

izgovoriti pet tekbira, a nakon svakog tekbira proučiti po jedan kunut. Nakon petog kunuta, treba proučiti još jedan tekbir, obaviti ruku' i dvije sedžde,

b. na drugom rekatu nakon Fatihe i sure izgovoriti 4 tekbira, a nakon svakog tekbira proučiti po jedan kunut, pa poslije četvrtog kunuta izgovoriti tekbir, obaviti ruku', dvije sedžde, tešehhud i selam.

c. Na kunutima bajram-namaza dovoljno je proučiti bilo koji zikr ili dovu, ali je bolje sa nadom u veću nagradu proučiti dovu koja je preporučena u Mefatihul-džinanu.

Opća pravila1. Svi mustehab namazi imaju po dva rekata, osim

vitra i a'rabi-namaza. 226


2. Nijedan mustehab namaz nema ikamet ili ezan. 3. Ni na jednom mustehab namazu nije potrebno

učiti suru nakon Fatihe, osim ako je učenje određene sure propisano u rivajetima.

Pitanja i odgovori u vezi sa namazomNa pitanja odgovara vjerski vođa, Ajatollah Hamenei,

koji je osim toga i mèrdža' taqlid.

Pitanje:Na čemu se temelji računanje namaskih vremena

kod šiija? Kao što znate, braća sunije smatraju da, ako se uđe u jacijsko vrijeme, to postaje razlogom naklanjavanja akšam-namaza, a isto tako u vezi s podnevom i ikindijom. Također, po sunijskom ahkamu, ako imam zanijeti jaciju namaz, klanjač nema pravo obavljati akšam, kako bi iskoristio priliku da oba namaza klanja u isto vrijeme.

Odgovor: Temelji se na kur'anskim ajetima i praksi Božijeg

Poslanika, kao i na rivajetima koji govore o dozvoljenosti spajanja namaza, sa napomenom da se i kod sunija prenose rivajeti koji govore o mogućnosti obavljanja dvaju namaza spojenih u jednom namaskom vremenu.

Pitanje:

227


S obzirom da je kraj ikindijskog vremena akšam (magrib), a kraj podnevskog vakta je skori akšam, tj. toliko vremena da se može obaviti ikindija namaz, želim pitati šta znači fikhski termin magrib, tj. akšam? Da li je to zalazak Sunca ili vrijeme kada se uči ezan za akšam-namaz, po računanju svoga lokalnog vremena?

Odgovor: Ne znači zalazak Sunca, već je magrib upravo

vrijeme kada se uči ezan, tj. kada nestane crvenila na istočnom horizontu, i tada je kraj ikindijskog a početak akšamskog vremena.

Pitanje: Koliko od namaza mora biti obavljeno u svom

vremenu da bi se računalo da je obavljen navrijeme? Kakvu presudu ima sumnja u vezi s tim da li smo stigli ili ne?

Odgovor: Dovoljno je stići jedan rekat obaviti u svom vremenu

da se računa da je navrijeme, a ukoliko sumnjate da li imate vremena da stignete obaviti taj jedan rekat, potrebno je da namaz obavite sa nakanom ma fi elzeme, i da ne nijetite ni eda ni kaza.

Pitanje: Da li je ispravan namaz onome ko prvo obavi namaz

koji slijedi iza onoga kojeg je trebao prvo obaviti, naprimjer, da jaciju klanja prije akšama?228


Odgovor: Ukoliko se to desi greškom ili iz zaborava pa do kraja

namaza uopće ne bude uočena ta greška, tada ispravnost namaza nije u pitanju. Ali, ako je to namjerno učinjeno, tada je namaz neispravan.

Pitanje: Da li je dozvoljeno baviti se sportom u mahalskoj

džamiji, da li je dozvoljeno da se u njoj spava i kakva je presuda u vezi s ovim pitanjem u ostalim gradskim džamijama?

Odgovor: Džamija nije sportska dvorana, a spavati u njoj je

mekruh.

Pitanje: Da li je uopće dozvoljen ulazak nevjernika u džamije,

pa i ako bi to bilo radi obilaska, zbog historijske vrijednosti?

Odgovor: Njihov ulazak, po sebi, nema prepreke, osim u

Mesdžidul-haram i Poslanikovu džamiju, izuzev u slučaju da njihov ulazak može biti popraćen prljanjem džamije, ili obeščašćivanjem njene svetosti, ili ako je ta osoba džunub, što je u ovom slučaju zabranjeno.

Pitanje:

229


Ako bi neka osoba zanoćila u džamiji, pa u snu doživjela poluciju, dakle postala džunub, a pored toga da bude u situaciji da ne može napustiti džamiju, šta joj je činiti?

Odgovor: Ako ne bi bila u mogućnosti izaći iz džamije i otići na

neko drugo mjesto, u tom slučaju mora odmah obaviti tejemum, da bi daljnje zadržavanje u džamiji bilo dozvoljeno za nju.

Pitanje: Ako sumnjamo u to da li nam je odjeća nečista, da li

su namazi koje smo u njoj već obavili neispravni?Odgovor: Odjeća za koju se sumnja da je nečista drži se za

čistu i namaz je u njoj ispravan.

Pitanje: Kakvo je islamsko gledište po pitanju nošenja

zlatnog prstena od strane muškarca, posebno za vrijeme namaza?

Odgovor: Muškarcu nije dozvoljeno da nosi zlatan prsten, a

namaz sa njim je neispravan. Pitanje: Da li smeta ako se zlato ne nosi radi uljepšavanja i

radi pokazivanja pred ljudima?Odgovor:

230


Za muškarca je strogo zabranjeno (haram) nositi zlato, bez obzira što nije radi ukrašavanja ili se krije od pogleda drugih.

Pitanje: Može se primijetiti da se u nekim restoranima slatkiši

serviraju u srebrnim posudama. Da li jedenje takve hrane spada pod kategoriju konzumiranja iz srebrnog posuđa i kakva je presuda po tom pitanju?

Odgovor: Uzimanje hrane iz srebrnog posuđa sa nakanom da

se pojede je haram.

Pitanje: Koji je namaz u kojem se ne uči naglas?Odgovor: Muškarac je obavezan da na sabahu, akšamu i jaciji

namazu Fatihu i suru uči naglas.

Pitanje: Da li se sve ono što se na namazu treba učiti mora

učiti na arapskom jeziku i da li je ispravan namaz ako se arapske riječi ne izgovaraju pravilno?

Odgovor: Vadžib je da svaki zikr, sura i ostalo što se uči na

namazu bude učeno ispravno na arapskom jeziku. A ako klanjač ne zna izgovarati pravilno, vadžib je da nauči, a ako je nemoćan da nauči, onda ima ispriku.

231


Pitanje: Da li se računa proučenim u namazu ono što se uči

u sebi, a da se ne izgovara, tj. uči se u mislima?Odgovor: Ne, to se ne smatra kiraetom. Nije dozvoljeno učiti

drugačije osim onako kako se to treba raditi.

Pitanje: Da li su nearapi, koji su primili islam i nemaju

nikakve veze sa arapskim jezikom, niti znaju kako se šta u namazu izgovara, dužni naučiti arapski jezik radi obavljanja namaza?

Odgovor: Naučiti pravilno izgovarati početni tekbir, Fatihu,

suru, tešehhud i selame je vadžib.

Pitanje: Da li je vadžib iza Fatihe proučiti cijelu suru, ili je

dovoljno da se prouči nekoliko ajeta. U slučaju da je prva opcija vadžib, da li se nakon cijele sure može proučiti nekoliko ajeta?

Odgovor: U dnevnim vadžib namazima nije dozvoljeno da se

uči nekoliko ajeta iz sure, ali proučiti nekoliko ajeta nakon cijele sure ne predstavlja smetnju.

Pitanje:

232


Da li smeta kada se zikr ruku'a i sedžde pomiješa, pa ono što se uči na ruku'u proučimo na sedždi i obratno?

Odgovor: Ako se taj zikr uči kao apsolutno slavljenje Allaha, ne

predstavlja smetnju, pa su i sedžda, i ruku', a i namaz ispravni.

Pitanje: Da li smeta da se na vitr-namazu, kada se uči kunut,

uputi dova na perzijskom jeziku?Odgovor: Kunut dova na persijskom ne smeta, a također ni

dova na kunutu na bilo kojem jeziku.

Pitanje: Objasnite valjanost sedžde i tejemuma na cementu i

mozaiku. Odgovor: Sedžda na njima nema problema, ali tejemum je

sporan i, shodno obaveznoj predostrožnosti, njima se ne obavlja.

Pitanje: Ako je nekom vadžib naklanjati puno namaza, da li je

dozvoljeno da to učini na sljedeći način:20 puta sabah-namaz, pa 20 puta podne i ikindiju, 20

puta akšam i jaciju i tako prakticirati cijelu godinu dana?Odgovor:

233


Naklanjavanje na navedeni način ne predstavlja problem.

Pitanje: Ukoliko otac cijeli svoj život nije obavljao namaze, da

li u tom slučaju njihovo naklanjavanje, pada na teret njegova najstarijeg sina?

Odgovor: Shodno predostrožnosti, naklanjavanje je i u ovom

slučaju vadžib za najstarijeg sina.

Pitanje: Da li je dozvoljeno zanijetiti za imamom čije ime ne

znamo niti znamo kakav je čovjek?Odgovor: Ako smo na bilo koji način sigurni da je pošten

čovjek, može se za njim zanijetiti. Pitanje: Gdje žena može biti imam džemata?Odgovor: Ženi je dozvoljeno da imami samo ženama.

Pitanje: Da li je dozvoljeno klanjati za imamom sunijom?Odgovor: Ako je to radi očuvanja islamskog jedinstva,

dozvoljeno je.

234


Pitanje: Sunije akšam-namaz klanjaju prije njegova stvarnog

nastupa. Prilikom hadždža ili nekom drugom prilikom prisiljeni smo klanjati ovaj namaz u džematu sa njima. Da li je tada ovaj namaz ispravan?

Odgovor: Nije jasno da oni klanjaju akšam prije vakta, ali ako

za mukellefa još nije nastupilo vrijeme namaza, nije ispravno da prisustvuje namazu, osim u slučaju da se želi očuvati jedinstvo muslimana. Tada se može pristupiti i taj je namaz ispravan.

Pitanje: Da li je ispravno prisustvovati džuma namazima u

evropskim zemljama gdje je praksa da taj namaz obavljaju učenici i studenti islamskih škola. Većinom su džematlije, kao i hodže, sunije, i da li je ovom prilikom obaveza da se nakon džume klanja i vadžib podne namaza?

Odgovor: S ciljem očuvanja islamskog jedinstva nije problem

učestvovati u tom namazu.

Pitanje: Da li se onim hadisom koji govori o tome kako se

onome ko popije alkohol namaz i post ne prima

235

PROPISI OBREDOSLOVLJA četrdeset dana mislilo na to da mu u tom vremenu nije vadžib da obavlja namaz i post, već da kada ovaj period prođe, nadoknadi propušteno, ili se misli i na redovno i na naklanjavanje, ili na to da mu naklanjavanje nije vadžib, već je dovoljno da ih obavi na vrijeme, ali im je sevab manji?

Odgovor: Misli se na to da je alkohol prepreka za primanje

namaza i posta, a ne da biva razlogom neobaveznosti izvršenja ovih vadžiba.

Pitanje: Da li je na trećem i četvrtom rekatu dovoljno samo

jedanput proučiti tesbihat erbe'a?Odgovor: Dovoljno ih je proučiti jedanput, mada je mustehab

da se prouče tri puta. Pitanje: Da li je sedžda na mermeru ispravna?Odgovor: Da, ispravna je.

Pitanje: Da li je dozvoljeno u sredini koja je većinski sunijska

prilikom učešća u dnevnim namazima postupati poput njih. Naprimjer, da li je dozvoljeno u tom slučaju vezati ruke, klanjati prema njihovom računanju akšamskog vremena i činiti sedždu na ćilimu?

236


Odgovor: Ukoliko se ovo čini s ciljem očuvanja jedinstva među

muslimanima, onda je takav namaz ispravan i dozvoljen, pa čak i ako se sedžda čini na ćilimu i sl. Vezanje ruku na namazu je u ovakvim slučajevima dozvoljeno ako predstavlja nužnost.

POST

�ذ�ين� ال ع�ل�ى �ب� �ت ك �م�ا ك �ام� الص"ي �م� �ك �ي ع�ل �ب� �ت ك � �وا آم�ن �ذ�ين� ال xه�ا ي� أ �ا ي

�ق�ون� �ت ت �م� �ك �ع�ل ل �م� �ك �ل ق�ب م�نO vi koji vjerujete! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni. (El-Bekara, 183)

Vrste posta1. vadžib, 2. haram, 3. mustehab,

237


4. mekruh.

Vadžib posta. Ramazan, b. napošćavanje, c. kefare, d. istidžare (napošćavati u nečije ime za novac), e. treći dan i'tikafa, f. zamjena za kurban na hadždžu (ukoliko hadžija

ne može zaklati kurban, mora umjesto toga tri dana postiti na hadždžu i sedam dana po povratku kući),

g. zavjetni post, h. napošćavanje u ime umrlog oca (ovo se tiče

samo najstarijeg sina).

Haram post1. prvi dan šewwala (prvi dan ramazanskog

bajrama), 2. zil-hidždže (kurban-bajram), 3. haram zavjetni post (npr. reći: Postit ću ako to

ukradem)4. 11, 12. i 13. zil-hidždže za onog ko se nalazi na

Mini, 5. postiti sa nijjetom da ne priča ni s kim, 6. posljednji dan mjeseca ša'bana, sa nijjetom prvog

dana mjeseca ramazana,

238


7. mustehab post djeteta koje na taj način uznemirava roditelje,

8. mustehab post djeteta kome su roditelji to zabranili,

9. spojeno postiti dva dana uzastopno, bez toga da se iftari na kraju prvog dana (s namjerom, a ne slučajno),

10. mustehab post supruge kojoj je to muž zabranio.

Mustehab postTokom cijele godine, osim haram i mekruh posta,

mustehab je postiti. Međutim, ima dana u toku godine koje je posebno preporučeno postiti. Neke od njih navodimo:

3. svaki četvrtak i petak, 4. prva srijeda, nakon prve desetine svakog

mjeseca, 5. dan mab'asa, 27. redžeb, 6. dan gadira, 18. zil-hidždže, 7. rođendan Pejgambera, 17. rebi'ul-ewwel, 8. od prvog do devetog zil-hidždžeta, 9. dan Arefata, ukoliko ne uzrokuje malaksalost, pa

utječe na izostanak sa dove ovoga vrijednog dana,

10. i 3. muharrem, 11. cio redžeb i ša'ban, 12. prvi dan proljeća,

239


13. 13, 14. i 15. dan svakog mjeseca.

Pitanje: Da li je čovjeku koji obavi akšam, ali zaboravi jaciju

vadžib postiti sljedeći dan?Odgovor: Nije vadžib, mada je to u skladu sa predostrožnošću.

Mekruh post1. da gost posti bez dozvole domaćina, 2. da gost posti mustehab post i pored zabrane

domaćina, 3. mustehab post djeteta bez očeve dozvole, 4. dan Ašure, 5. dan Arefata, ukoliko biva razlogom izostanka sa

dove koja se uči toga dana, 6. dan za koji ne znamo da li je dan Arefata ili prvi

dan Kurban-bajrama.

Nijjet posta1. Post spada u ibadete i mora biti obavljan radi

izvršenja Božijeg naređenja. 2. Čovjek uz mjesec ramazan može svaku veče

zanijetiti za sljedeći dan, a bolje je i prvu noć mjeseca ramazana zanijetiti za cio mjesec.

3. Nijjet vadžib posta ne treba odlagati bezrazložno iza sabahskog ezana.

240


4. Ukoliko nijjet vadžib posta, zbog zaborava, opravdana razloga ili puta nije učinjen do podne, ako do tada nije učinjeno ništa što kvari post, do podneva se može zanijetiti.

5. Nije potrebno nijjet izgovarati jezikom, već je dovoljno da, u ime Božije naredbe, od sabaha do akšama ne izvršimo ništa što bi taj post pokvarilo.

6. Vrijeme nijjeta mustehab posta je od zalaska Sunca do trenutka kada je ostalo toliko vremena do ezana da se može učiniti nijjet, pa ako se do tada nije učinilo ništa što kvari post, post je ispravan.

7. Osoba koja je plaćena da naposti za umrlog, ukoliko zaposti mustehab post, nema problema. Ali, čovjek koji ima dana za napostiti vadžib post, ne može zapostiti mustehab post. Ukoliko postupi tako, pa se sjeti toga do podneva, onda nijjet mora prebaciti na napošćavanje vadžib posta, a ako bi se sjetio poslije podne, post mu je pokvaren.

8. Ako bi u posljednjem danu mjeseca ša’bana, za koji se sumnja da li je prvi dan mjeseca ramazana, napošćavali i sl., ako bi u toku dana shvatili da je ramazan počeo, treba učiniti ramazanski nijjet, i kada se ustanovi da je to bio mjesec ramazan, taj dan se računa kao ramazanski post.

Šta kvari postPostač je dužan da se od sabahskog ezana pa do

akšama uzdržava od određenih radnji koje kvare post. Te radnje su:

241


1. jedenje i pijenje, 2. laganje na Boga, Poslanike i Imame, 3. gutanje guste prašine, na način da prašina

dospije u usta i grlo, 4. uranjanje cijele glave pod vodu, 5. povraćanje, 6. spolni odnos, 7. masturbacija, 8. ostajanje u stanju džunupluka, hajza ili nifasa do

sabahskog ezana, 9. klistiranje fluidnim sredstvima.

Jedenje i pijenje1. Ako postač namjerno nešto pojede ili popije, post

mu je pokvaren, bez obzira da li je to što je konzumirao nešto neuobičajeno, poput zemlje ili nafte.

2. Ako se ostatak hrane koji se zadržao između zuba namjerno proguta, post je pokvaren.

3. Gutanje pljuvačke ne kvari post, pa makar bilo i u velikoj količini.

4. Ako bi postač iz zaborava jeo ili pio, post mu nije pokvaren.

5. Zbog osjećaja slabosti ne može se prekinuti sa postom, ali ako bi ta iznemoglost došla do granice da se obično ne može podnijeti, prekidanje posta ne predstavlja problem.

242


6. Ako slina iz pluća ili iz nosa nije dospijela u usta, njeno gutanje ne kvari post, ali ako dospije u usta, shodno obaveznoj predostrožnosti se mora izbaciti vani.

Primanje injekcijaUkoliko injekcija nije zamjena za hranu, njeno

primanje ne kvari post, pa makar imala i svojstvo anestetika. Ali, shodno obaveznoj predostrožnosti, od injekcije koja je zamjena za hranu mora se čuvati.

Gutanje guste prašine1. Ukoliko postač proguta gustu prašinu, post

mu je pokvaren, bila ta prašina od hrane poput brašna, ili ne, poput zemlje.

2. U sljedećim slučajevima post nije pokvaren:

a. prašina nije gusta, b. ukoliko uđe samo u usta, ali ne stigne do grla, c. ukoliko stigne do grla bez vlastite volje, d. prilikom zaborava da se posti, e. ukoliko se sumnja da li je gusta prašina došla

do grla ili ne.

Laganje na Boga i Poslanika243


U sljedećim slučajevima namjerno laganje na Boga, Poslanika i Imame poništava post, a shodno obaveznoj predostrožnosti, laganje na Fatimu, a. s., i na ostale Poslanike ima istu težinu:

1. bilo o dunjalučkim ili ahiretskim pitanjima, 2. bilo da je riječ o njihovom djelu ili o govoru, 3. bilo da se napiše, kaže, učini migom ili djelom iz

kojeg se shvata lažno pripisivanje, 4. bilo direktno ili uz aluziju, 5. bilo da lično izmisli laž, ili da je to djelo drugog, 6. bilo da izjavljuje ili da odgovara na nečije pitanje, 7. da potvrdi prije izrečenu laž, 8. da zaniječe prije izrečenu istinu.

Primjeri u kojima post nije pokvaren:1. ima namjeru reći istinu, ali ispadne laž, 2. ima namjeru reći laž, ali ispadne da je istina, 3. izgovarati tuđe izmišljotine i laži u obliku

predaje, kazivanja, citiranja nije problem, kao reći u mjesecu ramazanu, u stanju posta: “Jezid je rekao: ‘Igrao se Hašimović vlašću, a niti je bilo Objave niti je dolazio Vahj. ’”

Potapanje čitave glave pod vodu1. Ako postač zagnjuri cijelu glavu u vodu (mutlak),

post mu je pokvaren.

244


2. Shodno obaveznoj predostrožnosti, glavu ne treba zagnjuriti u ružinu vodu, ali u ostale mješavine vode nema problema.

3. U sljedećim slučajevima post nije pokvaren:a. nenamjerno zagnjuriti glavu, b. zagnjuriti jedan dio glave, c. prvo zagnjuriti jedan dio, a zatim drugi, d. nenamjerno upasti u vodu, e. da bude silom zagnjuren u vodu, f. sumnjati da li je cijela glava ušla pod vodu ili

ne.

Povraćanje1. Uvijek kada postač namjerno povrati, pa makar to

bilo i zbog bolesti, post mu je pokvaren. 2. Ako postač povrati nenamjerno, post nije

pokvaren.

Masturbiranje1. Ukoliko postač masturbira i dođe do ejakulacije,

post mu je pokvaren. 2. Ukoliko nenamjerno dođe do ejakulacije,

naprimjer u snu, post nije pokvaren.

Ostajanje u stanju džunupluka do sabahskog ezana

245


Ukoliko postač do sabahskog ezana ne obavi gusul zbog džunupluka, ili tejemum ako to nalažu okolnosti, njegov post biva pokvaren:

1. Ukoliko namjerno do sabahskog ezana ne obavi gusul ili tejemum ako mu je to obaveza:

a. ramazanski post – pokvaren, b. napošćavanje – pokvareno, c. ostali postovi – ispravni.

2. Ako džunub u mjesecu ramazanu zaboravi obaviti gusul ili tejemum, pa se sjeti nakon dan-dva, mora napostiti one dane koje je u tom stanju postio.

3. Ukoliko postač preko dana postane džunub, nije mu vadžib odmah uzimati gusul, a post mu je ispravan.

4. Ako čovjek u noći mjeseca ramazana postane džunub i zna da se neće probuditi prije sabahskog ezana ako nastavi spavati, ne treba odgađati gusul do jutra, jer ako bi zaspao, pa ne bi ustao prije ezana, post bi mu bio pokvaren.

Ostajanje u stanju hajza ili nifasa1. Ako ženi prije sabahskog ezana prestane

krvarenje pa:a. namjerno ne obavi gusul ili tejemum u slučaju

potrebe, post joj je pokvaren. b. za gusul nema vremena:o u mjesecu ramazanu ili uz napošćavanje

mjeseca ramazana, mora obaviti tejemum i post je ispravan.

246


o uz druge vadžib ili mustehab postove, mada je i bez tejemuma post ispravan, ali shodno preporučenoj predostrožnosti, treba uzeti tejemum.

2. Ako krvarenje prestane prije samog sabahskog ezana, tako da nema vremena ni za gusul ni za tejemum, post je ispravan.

3. Ako poslije ezana shvati da je krvarenje prestalo prije ezana, post je ispravan.

4. Ako do prestanka krvarenja dođe nakon ezana, post nije ispravan.

5. Ako krvarenje počne u toku dana, pa makar i akšamsko vrijeme bilo blizu, post je pokvaren.

6. Ako žena koja ima istihazu obavlja guslove, na način kako je to objašnjeno u pravilima o istihazi, post joj je ispravan.

Opća presudaNijedno djelo koje kvari post, ako se učini

nenamjerno, neće pokvariti post.

Poslovi koji su mekruh za postača1. Obavljati bilo šta što uzrokuje slabljenje

organizma, poput davanja krvi. 2. Mirisanje cvijeća, ali nije mekruh namirisati se. 3. Kvasiti odjeću na sebi.

247


4. Prati zube vlažnim misvakom. 5. Vaditi zube i raditi bilo šta što uzrokuje krvarenje u

ustima.

Napošćavanje i otkup (kefaret):

NapošćavanjeAko bi se propustio postiti jedan ili više dana za

vrijeme mjeseca ramazana, vjernik je dužan da te dane, nakon što prođe ramazan, naposti.

Otkup (kefaret) zbog kvarenja postaKefaret je kazna koja je propisana zbog kvarenja

posta, a sagledana je u sljedećem:1. osloboditi jednog roba, 2. postiti dva mjeseca, s tim da 31 dan treba postiti

uzastopno, 3. nahraniti 60 siromaha, ili svakom od njih dati po

jedan mudd hrane (750 gr. )Čovjek kojem je vadžib izvršiti kefaret, mora obaviti

jedno od ovog troga. S obzirom na činjenicu da danas robova u fikhskom smislu te riječi nema, obavlja se druga ili treća opcija, a ako se nije u stanju obaviti niti jedno od ovog dvoga, mora se dati onoliko hrane koliko je u mogućnosti. Ako ni to nije u mogućnosti, mora činiti istigfar, tj. tražiti od Allaha oprost.

248


Primjeri u kojima je napošćavanje vadžib, a ne kefaret:1. Namjerno povratiti. 2. Zaboraviti u mjesecu ramazanu obaviti gusul zbog

džunupluka, pa u takvom stanju postiti jedan ili više dana.

3. Ujutru, u mjesecu ramazanu, bez provjere da li je svanulo ili ne, učiniti nešto što kvari post. Naprimjer, napiti se vode, a kasnije se ispostavi kako je već bilo svanulo.

4. Da neko kaže kako još nije počeo sabah i postač, oslonivši se na njegove riječi, učini nešto što kvari post, a kasnije se ispostavi da je bio sabah.

5. Dani posta koji su zbog putovanja pokvareni. 6. Žene koje nisu postile zbog hajza ili nifasa. 7. Zbog neznanja pravila počiniti ono što kvari post,

pod uvjetom da nije mogao naučiti to pravilo, ili da uopće nije mogao pretpostaviti da tako nešto ima za posljedicu kvarenje posta.

8. Ukoliko se namjerno ne bi postilo u mjesecu ramazanu, ili ukoliko bi se namjerno iftarilo preko dana, napošćavanje i kefaret postaju obavezni (vadžib).

Primjeri kada je potrebno za svaki dan dati po jedan mudd hrane1. Zbog bolesti ne moći postiti, pa se ta bolest

nastavi do sljedeće godine. Ako bi bolest potrajala nekoliko godina, treba napostiti posljednji propušteni 249

PROPISI OBREDOSLOVLJA ramazan, a za prethodne godine za svaki dan dati po jedan mudd hrane siromasima.

2. Čovjek kojem zbog starosti post predstavlja teškoću, a ni poslije ramazana ne može napostiti propušteno.

3. Pati od bolesti koja uzrokuje stalnu žeđ, pa za takvu osobu post predstavlja teret, a ni nakon mjeseca ramazana nije u stanju napostiti propušteno.

Primjeri kada se mora i napostiti i dati po jedan mudd hrane1. Ne postiti iz opravdanog razloga, taj razlog nakon

ramazana prestane, ali do sljedećeg ramazana namjerno ne napostiti propuštene dane.

2. Ne postiti iz razloga koji prestane nakon mjeseca ramazana, ali propušteno ne nadoknaditi, već to odložiti za nekoliko godina kasnije. U ovom slučaju broj i količina kefareta ostaje isti, dakle za jedan dan posta daje se jedan mudd hrane.

3. U vremenu dok je bio spriječen da posti odluči da će nakon uklanjanja te prepreke napostiti propušteno, pa prepreka prestane, ali prije negoli naposti propušteno, u kratkom vremenskom periodu ponovo se pojavi neka prepreka, napostiti je vadžib, a iz obavezne predostrožnosti, daje se i po jedan mudd hrane. 250


4. Odlagati napošćavanje, i kada za to ne ostane puno vremena, iskrsne prepreka.

5. Ima bolest zbog koje žedni te je post za njega težak: uz davanje jednog mudda hrane, shodno obaveznoj predostrožnosti, mora napostiti i dane koji su propušteni.

6. Žena čiji je porođaj blizu pa zbog toga što bi post štetio trudnoći ne posti.

7. Žena čiji je porođaj blizu i post joj šteti te zato ne može postiti mora napostiti propuštene dane, i shodno obaveznoj predostrožnosti, za svaki dan dati po jedan mudd hrane.

8. Žena dojilja, koja ima malo mlijeka, pa bi, ako bude postila, naudila djetetu.

9. Žena dojilja, koja ima malo mlijeka, a i post joj šteti, mora napostiti propušteno, i shodno obaveznoj predostrožnosti, za svaki dan dati po jedan mudd hrane.

10. Nije postio zbog prepreke koja nije bolest, poput putovanja, i ta prepreka potraje do mjeseca ramazana iduće godine, propušteno mora napostiti, a shodno preporučenoj predostrožnosti, za svaki dan mora dati po jedan mudd hrane sirotinji.

Pravila napošćavanja i kefareta

251


1. Ne moraju se odmah napošćavati propušteni dani, ali shodno obaveznoj predostrožnosti, to se mora obaviti do mjeseca ramazana naredne godine.

2. Ako je dužan napostiti više mjeseci ramazana, nije sporno bilo koji prvo odužiti, ali ako bi se sljedeći mjesec ramazan primakao na deset dana, a recimo od posljednjeg mjeseca ramazana je ostao dužan deset dana napostiti, tada mora prvo napostiti tih deset dana.

3. Čovjek ne smije olahko shvatiti kefaret, ali ne mora ga odmah ni obaviti.

4. Ukoliko se obavljanje kefareta, koji je vadžib, ne izvrši ni za nekoliko godina, zbog proteklog vremena se ne nadodaje ništa.

5. Ako zbog prepreke, poput putovanja, nije postio, i ako nakon mjeseca ramazana ta prepreka bude otklonjena, ali namjerno te dane ne naposti do idućeg mjeseca ramazana, pored napaštanja, mora dati po jedan mudd za svaki dan.

6. Ukoliko bi svoj post pokvario haram djelom, poput onanisanja, shodno obaveznoj predostrožnosti mora obaviti kompletnu kefaru, tj. osloboditi roba, postiti dva mjeseca i dati hranu šezdeseterici siromaha, a ukoliko nije u stanju sve tri kazne ispuniti, mora obaviti ono što je u mogućnosti.

7. Čovjek koji napošćuje propušteni dan, ukoliko bi svoj post namjerno prekinuo poslije podne, mora dati deseterici siromaha po jedan mudd hrane, a ako to nije u stanju, tada shodno obaveznoj predostrožnosti mora uzastopno postiti tri dana.

252


Pitanje: Žena kojoj se zadesi da je niz godina ili trudna ili doji

dijete, te zbog toga ne posti, šta joj je činiti po pitanju propuštenog?

Odgovor: Obaveza napošćavanja za nju nije spala.

Primjeri kada nije vadžib ni napostiti ni dati otkup1. Dani iz razdoblja prije primanja islama onome ko

primi islam. 2. Čovjek koji zbog starosti ne može postiti, a niti

nakon mjeseca ramazana propušteno može napostiti; međutim, ukoliko mu je teško postiti, mora za svaki dan dati po jedan mudd hrane.

Napošćavanje za oca i majkuNakon očeve smrti, dužnost najstarijeg sina je da

propuštene dane i namaze naposti i naklanja, a također je mustehab da to učini za svoju majku.

Post putnika

253


Putnik koji je dužan četvororekatni namaz klanjati skraćeno, tj. po dva rekata, ne može postiti, ali je dužan napostiti, a putnik koji četvororekatni namaz klanja potpuno poput je osobe kojoj je putovanje profesija, te je dužan i postiti.

Propisi posta putnika1. Odlazak na put:

a. ako na put polazi prije podne – prilikom prelaska granice tarahosa mora prekinuti post, a ako bi prije toga prekinuo post, to bi, po obaveznoj predostrožnosti, značilo da osim napaštanja mora učiniti i kefaret.

b. ako na put polazi poslije podne – post mu je ispravan i ne smije ga prekinuti.

2. Vraćanje s puta:a. stiže prije podne u mjesto gdje ostaje 10 dana

ili u vatan:b. ako nije učinio ono što kvari post, post mu je

ispravan i treba ga nastaviti, c. ukoliko je pokvario post, taj dan nije obavezan

postiti i treba ga napostiti, d. stiže poslije podne – post mu je pokvaren,

mora ga napostiti.

Mes'ela

254


Nije sporno putovati u mjesecu ramazanu, ali ako se putuje da bi se izbjegao post, to je mekruh.

Način utvrđivanja prvog dana u mjesecu Ramazanu1. Da se lično vidi mladi Mjesec. 2. Da nekoliko ljudi u koje ima povjerenje potvrdi da

su vidjeli mladi Mjesec. Isto tako, sve uz pomoć čega se dolazi do uvjerenja.

3. Da dva poštena čovjeka tvrde da su vidjela mladi Mjesec.

4. Kada od prvog ša’bana protekne 30 dana, počeo je Ramazan, a 30 dana od prvog u mjesecu ramazanu, počeo je ševval.

5. Da šerijatski vladar donese hukm da je prvi dan Ramazana.

Nekoliko mes'ela1. Prvi dan Ramazana prognozom astrologa ne

može se potvrditi; međutim, ukoliko čovjek iz njihove izjave dođe do uvjerenja, mora postupiti u skladu sa njim.

2. Visok položaj Mjeseca ili kasno zalaženje nije dokaz da je prethodna noć bila prva noć u Ramazanu.

3. Ako se u jednom gradu utvrdi da je početak Ramazana, drugi grad od toga nema koristi, osim ako su ta dva grada veoma blizu, ili da čovjek zna da imaju istu vremensku zonu namaza.

255


4. Dan za koji se ne zna da li je posljednji dan Ramazana ili prvi dan Ševvala mora se postiti, ali ako se prije akšama shvati da je prvi dan Ševvala, mora se prekinuti.

5. Ako šerijatski vladar presudi da je prvi dan Ramazana, osoba koja nije njegov mukallid dužna je povinovati se toj presudi. Ali, osoba koja zna da je on pogriješio ne može raditi po presudi.

I'TIKAF

Jedno od mustehab djela jeste i i'tikaf, a to znači povlačenje u džamiju, uz određene uvjete koji će biti pojašnjeni.

Uvjeti i'tikafa1. Da čovjek bude razuman. I'tikaf ludog čovjeka je

neispravan. 2. Nijjet sa nakanom približavanja Allahu, dž. š., i

iskrenom namjerom ostajanja u džamiji. 3. Post – vrijeme koje se provede u i'tikafu treba biti

popraćeno uz post, pa osobi koja namjerno ne

256


posti, ili koja može postiti, ali ne posti itikaf nije ispravan.

4. Da ne bude kraći od tri dana, znači, minimum je tri dana, dok gornje granice nema.

5. Da se obavlja u jednoj od sljedećih džamija:a. Mesdžidul-haram, b. Poslanikova džamija, c. džamija u Kufi, d. džamija u Basri, e. nije sporno u glavnim gradskim džamijama, sa

nadom u sevab, dok u ostalim džamijama nije dozvoljeno.

6. Traženje dozvole od osobe pod čijim je pokroviteljstvom, poput muževa dozvola ženi u slučaju kada postoji mogućnost da se uskrati muževo pravo, u skladu sa obaveznom predostrožnošću, njegova dozvola je obavezna, kao i dozvola djetetu od roditelja, ukoliko bi njegov i'tikaf prestavljao smetnju i nemir za roditelje.

7. Ostajanje u džamiji i neizlaženje dok traje i'tikaf.

Propisi i'tikafa1. Nijjet treba biti od sabahskog ezana, kada počinje

i post. Zato se osobi koja nakon tog vremena prispije u džamiju taj dan ne računa i'tikafom.

2. Post prilikom i'tikafa ne mora biti za i'tikaf, već to može biti ramazanski post, napošćavanje ili zavjetni post.

257


3. Dozvoljeno je prekinuti mustehab i'tikaf prvog i drugog dana, međutim, nakon isteka dvaju dana, vadžib je ostati treći, i tada nije dozvoljeno prekinuti i'tikaf.

4. Ako bi namjerno i svojevoljno izišao iz džamije, i'tikaf je pokvaren, pa makar i ne znao za to pravilo, međutim, izlazak zbog potreba bilo koje vrste, racionalne, šerijatske ili općepriznate je dozvoljen, poput:

a. odlazak u toalet, b. radi gusula zbog džunupluka, c. radi svjedočenja na sudu, d. obilazak bolesnika, e. ispraćanje dženaze, f. praćenje musafira, g. doček čovjeka koji se vraća s puta.

Ukoliko se izađe zbog potrebe, shodno obaveznoj predostrožnosti mora se ići najkraćim putem i više nego je potrebno ne zadržavati se, ne sjediti izvan džamije, ne ići u hladovinama, i ako je moguće, ne sjediti ispod njih.

Harami i'tikafa1. Intimni tjelesni kontakti; poljubac, milovanje,

intimni odnos, 2. Onanisanje (shodno obaveznoj predostrožnosti)3. Udisanje mirisnih stvari i parfema, pa čak i biljaka

koje lijepo mirišu, uz osjećaj užitka, 4. Trgovanje,

258


5. Ostali poslovni kontakti, ugovori i sl. (shodno obaveznoj predostrožnosti)

6. Prepiranje o vjerskim i svjetskim pitanjima radi pobjede i samoisticanja.

Pitanja i odgovoriPitanje: Kakvo je pravilo u vezi sa devetogodišnjom

djevojčicom koja je postala šerijatski punoljetna, ali joj njena slabašna fizička konstrukcija ne dozvoljava da posti, a nema nade da bi mogla ojačati do idućeg mjeseca ramazana da bi u međuvremenu mogla propušteno napostiti ?

Odgovor: Njena nemoć da posti mjesec ramazan ne biva

uzrokom oslobađanja od nadoknađivanja propuštenog, već joj je vadžib da naposti propuštene dane.

Pitanje: Da li je vadžib postiti ženi koja je trudna i ne zna da li

post šteti plodu ili ne?Odgovor: Ukoliko bi postojao logički opravdan strah po njen

plod, za nju je vadžib da se iftari, a u suprotnom post je vadžib.

Pitanje:

259


Neki doktori koji nisu upućeni u fikhska pravila svojim pacijentima zabranjuju post. Da li se njihovo mišljenje može smatrati kompetentnim ili ne?

Odgovor: Ako nisu dostojni povjerenja i ako post ne ostavi

posljedice, ne treba se osvrtati na njihov govor.

Pitanje: Da li je pokvaren post ako bi iz usta postača isteklo

krvi?Odgovor: Post zbog toga nije pokvaren, ali je vadžib spriječiti

da krv dospije u grlo.

Pitanje: Zamolio bih vas da mi objasnite pravilo u vezi s

primanjem injekcija prilikom posta. Objasnite propise i vezano za injekcije koje zubari daju u desni, kao i ostale vrste injekcija.

Odgovor: Primanje injekcija u toku posta nije zabranjeno, osim

ako se ta injekcija koristi kao zamjena za hranu pa kroz venu dospijeva u organizam. Shodno predostrožnosti, takvu injekciju treba izbjegavati u toku posta.

Pitanje: Da li mi je dozvoljeno da u toku posta žvaćem

tabletu radi reguliranja krvnog pritiska?

260


Odgovor: Ako je njena upotreba neophodna radi reguliranja

krvnog pritiska, tad ne predstavlja problem, međutim, ona kvari post.

Pitanje: U toku ramazanskog posta moj me bračni drug

privolio na spolni odnos. Kakva je presuda po ovom pitanju?

Odgovor: Za oboje se računa namjerno kvarenje posta i

oboma vam je dužnost, osim napaštanja, da izvršite i kefaret.

Pitanje: Ako i pored toga što zna da onanisanje kvari post

čovjek namjerno masturbira, da li je za njega kompletna kefara vadžib? A ako ne zna da masturbiranje kvari post, kakva je onda presuda?

Odgovor: U oba slučaja, ako namjerno izvrši masturbiranje,

kompletna kefara postaje za njega vadžib.

Pitanje: Čovjek je nekoliko godina redovno masturbirao, pa i

u toku ramazana. Kakvi su njegovi namazi i post?Odgovor:

261


Samozadovoljavanje je strogo zabranjeno (haram), a ako završi polucijom, razlog je obavljanja gusula zbog džunupluka. Ukoliko se obavi u toku posta, post je prekinut haram djelom, i ako je u tom stanju obavljao namaz i postio a da nije obavio gusl ili tejemum, oboje su mu neispravni i mora ih nadoknaditi.

Pitanje: Laboratorije za ispitivanje steriliteta od muškaraca

traže spermu na analizu. Ona se mora dobiti putem onanisanja, pa da li je u ovom slučaju ovaj akt dozvoljen?

Odgovor: Onanisanje šerijatom nije dozvoljeno, pa i ako je to

radi analiziranja plodnosti, osim ako je to put da se ustanovi razlog steriliteta kod supružnika.

Pitanje: Da li je povođenje za sunijama u vremenu iftara na

sastancima i u drugim prilikama dozvoljeno? I šta je dužnost učiniti ako znamo da se po pitanju ovog ne može pridržavati tekijje?

Odgovor: Mukellefu nije dozvoljeno da se povodi ni za kim

kada je riječ o vremenu nastupanja iftara, niti je u situaciji da može birati kada će iftariti, osim ako vidi da je nastupila noć, tj. vrijeme iftara, ili ako postoji šerijatski dokaz da je tako.

262


Pitanje: Žena koja zbog bolesti nije u stanju postiti mjesec

ramazan, pa joj se to stanje zadrži do idućeg mjeseca ramazana i ne bude u stanju napostiti propušteni post, da li je ona dužna učiniti kefaret ili njen muž?

Odgovor: Po tome kako ste pitali, vi ste dužni za svaki dan dati

fidju, tj. po jedan mudd hrane, a vaš muž nije dužan ništa.

Pitanje: Da li je siromahu dovoljno dati novčanu

protivvrijednost jednog mudda hrane, pa da je on sam sebi kupi?

Odgovor: Ukoliko ste sigurni da će siromah za taj novac kupiti

hranu u ime vaše kefare, nema problema.

Pitanje: Čovjek koji je zbog neznanja skoro deset godina

propuštao namaze i post, kada dođe pameti, pa se pokaje i odluči da ono što je propustio nadoknadi, ali nema dovoljno snage nadoknaditi propušteni post, a nema ni imetka da bi mogao odužiti kefaru koju je dužan dati, da li je tevba i traženje oprosta od Boga dovoljno?

Odgovor:

263


Dužnost napošćavanja se nikada ne ukida, ali umjesto kefare, ako nema imetka da nahrani 60 siromaha, ili da bi postio dva mjeseca, za njega je vadžib da udijeli sadaku, pa koliko može.

Pitanje: Da li je vadžib da se, ako se nije postilo 120 dana

mjeseca ramazana, za svaki dan posti po 60 dana i mora li se učiniti kefaret?

Odgovor: Vadžib je da se naposti ono što se nije postilo uz

mjesec ramazan, a ako nije namjerno postio ili bez valjana šerijatskog opravdanja, uz napaštanje svakog dana, dužan je učiniti kefaret i to, ili 60 dana posta, ili nahraniti 60 siromaha, ili dati 60 mudda hrane onima koji je nemaju.

Pitanje: Da li je dužnost osobi koja u svojoj ranoj mladosti,

kada je postala punoljetna, ali zbog slabosti organizma nije mogla postiti, da samo naposti propuštene dane, ili je vadžib učiniti i kefaret?

Odgovor: Ukoliko post za nju nije bio puno težak i namjerno

nije postila, uz napaštanje je dužna i kefaru, tj. vadžib je da je obavi.

Pitanje:

264


Da li je uvjet za viđenje mladog Mjeseca ista vremenska zona?

Odgovor: Dovoljno je da su ta mjesta blizu, tj. u istoj

vremenskoj zoni, kao i to da se nalaze zapadno od mjesta gdje je viđen mladi Mjesec.

Pitanje: Da li se početak i kraj mjeseca ramazana određuje

viđenjem mladog Mjeseca, ili uz pomoć takvima? Pa čak i ako nije prošlo 30 dana mjeseca ša’bana.

Odgovor: Početak i kraj mjeseca utvrđuje se viđenjem mjeseca

lično od strane vjernika, ili da to posvjedoče dva poštena čovjeka, ili naučnim sredstvom, ili navršetkom 30 dana, ili uz pomoć presude vladara.

Pitanje: Ako je čovjek želio postiti, ali se ujutru nije probudio

na sehur radi jela i zbog toga nije imao snage postiti taj dan, da li je njegov grijeh što taj dan nije postio, ili je to grijeh onoga ko ga nije probudio? I da li je ispravno postiti a da se ujutru ne sehuri?

Odgovor: Nije grijeh ako se ne posti zbog nemoći, i normalno

je da u ovom slučaju grijeh nije ni na kome, a post bez sehura je ispravan.

265


Pitanje: Kakvo je pravilo u vezi s onim ko nije znao da je

vadžib napostiti propuštene dane mjeseca ramazana do sljedeće godine, pa zbog toga nije ni napaštao ono što je dužan?

Odgovor: Fidja zbog zakašnjenja, koja počinje od mjeseca

ramazana iduće godine, nije ukinuta za onoga ko nije znao da je to vadžib.

Pitanje: Ako bi čovjek koji je plaćen da za nekoga posti post

prekinuo poslije podne, da li je kefaret za njega vadžib ili ne?

Odgovor : Za njega nema kefareta.

Pitanje: Ima lijekova za ženske bolesti koji se stavljaju u

vaginu, radi liječenja upala i sl., neki su u obliku ampule, neki poput želea, i sl. ; da li njihova upotreba kvari post?

Odgovor:Upotreba spomenutih sredstava ne utječe na

ispravnost posta.

Pitanje: Da li je vadžib postiti ženi kojoj je trudnoća u prvim

mjesecima?Odgovor:

266


Trudnoća sama po sebi nije razlog da se ne posti, već ako se strahuje za svoje zdravlje, kao i za zdravlje ploda, ali da taj strah ima logično opravdanje, tada post za trudnicu nije vadžib.

Pitanje: Već dugo vremena sam pušač. Koliko god da

nastojim da se u ramazanu suzdržim od pušenja, ne uspijevam, pa zbog nepušenja postajem toliko nervo-zan da ne mogu ni vršiti dužnosti prema porodici. Zbog toga bivam još nervozniji pa me zanima kakva je presuda u vezi s mojim problemom?

Odgovor: Ramazanski post je za vas vadžib. Pušenje za

vrijeme posta nije dozvoljeno. Iskazivanje nervoze prema drugima bez razloga nije dozvoljeno.

Pitanje: Ukoliko žena za vrijeme mjeseca ramazana dva sata

ili još manje prije iftara dobije menstruaciju, da li time njen post za taj dan postaje pokvaren?

Odgovor: Post će biti pokvaren. Pitanje: Zbog tjelesne slabosti od početka šerijatske zrelosti

pa do dvanaeste godine nisam postila. Kakva je presuda u vezi s ovim?

Odgovor:

267


Ono što ste od posta propustili od nastupanja šerijatske zrelosti do danas, vadžib vam je napostiti. Međutim, ako niste namjerno i bez šerijatskog opravdanja postili, osim napaštanja trebate dati i kefaret.

ZEKAT�اة� ك الز� �وا و�آت ة� الص�ال� �ق�يم�وا و�أ

… I namaz obavljajte i dajite zekat …(El-Muzzemil, 20)Jedna od bitnih materijalnih obaveza muslimana

jeste isplaćivanje zekata. U prilog bitnosti ove ustanove dovoljno je istaći da se u Kur'anu zekat spominje odmah nakon namaza i ubraja se u pokazatelje imana i povod je spasenja (sure: Bekara, 177; Mu'min, 4; Tewba, 11; Hadždž, 78). U mnogobrojnim rivajetima koji se prenose od Bezgrešnih naglašeno je da je čovjek koji sprečava isplatu zekata izašao iz vjere.

Zekat ima tačno precizirane skupine od kojih je jedna zekat na tijelo i život, koji se svake godine daje jedanput, na dan ramazanskog bajrama, a vadžib je za svakog ko posjeduje ekonomsku moć da je isplati.

Druga skupina jeste zekat na imetak, pod koji podliježu različite vrste imovine koje se posjeduju.

268


Podjela imetka na koji je vadžib dati zekat:1. žitarice:

o pšenica

o ječam

o hurme

o suho grožđe

2. stoka:o deve

o goveda

o ovce

3. kovanice:o zlato

o srebro

Granica nisabaZekat na nabrojano postaje obavezan ako imetak

koji se posjeduje dostigne određenu vrijednost ili broj. Ta vrijednost ili granica naziva se nisab, tj. ako bi poljoprivredni prinos ili broj stoke ili zlatnika bio ispod vrijednosti nisaba, nema zekata.

Nisab na žitarice – 847, 207 kgČetiri proizvoda koja su nabrojana pod ovom tačkom

imaju isti nisab, koji iznosi otprilike 850 kg. Ukoliko je prinos manji, nema zekata.

269


Vrijednost koja se daje na žitariceUkoliko jedan od ovih četiriju artikala dostigne

vrijednost nisaba, dužnost je da se određena količina izdvoji i dâ na ime zekata. Međutim, usljed činjenice da količina zekata na ove proizvode zavisi od načina navodnjavanja, taj se iznos dijeli u tri skupine:

1. visina zekata na proizvode koji su natapani kišom, ili riječnom vodom, ili se uzgajaju na vodoplavnom terenu iznosi jednu desetinu na potpuni prinos.

2. visina zekata, ukoliko je navodnjavanje vršeno ručno ili motornom pumpom, iznosi jednu dvadesetinu.

3. ukoliko je navodnjavanje išlo na oba načina, dakle i prirodno i ručno, zekat na pola prinosa je jedna desetina, a na drugu polovinu jedna dvadesetina.

Nisab za stoku: 270


OvcePrva granica nisaba je 40 komada, a zekat na ovaj

broj je jedna ovca, a ukoliko broj ovaca ne stiže do ovog broja, tad nema zekata. Skala sljedećih nisaba ide ovim redosljedom:

nisab visina zekata

1 121 ovca

2 ovce

2 201 ovca

3 ovce

3 301 ovca

shodno obaveznoj predostrožnosti, 4 ovce

4 400 i više

svaka naredna stotina po jedna ovca

Ukoliko je broj ovaca veći od jednog nisaba, ali ne dostiže granicu drugog nisaba, tada se zekat daje na donju granicu. Naprimjer, čovjek koji ima 115 ovaca daje samo jednu ovcu na ime zekata.

GovedaPrvi nisab za goveda je 30 grla, a zekat je jedno june

koje je ušlo u drugu godinu. Sljedeći nisab je 40 grla, a zekat je jedna junica koja je ušla u treću godinu. Sljedeće granice nisaba se određuju tako što se sabira 30 plus 30, ili 40 plus 40, ili 30 plus 40, tako da od

271

PROPISI OBREDOSLOVLJA ukupnog broja goveda ne ostane ništa neuračunato, a ako bi ostalo, da ne bude više od devet (naprimjer, za 93 grla se računa 30 + 30 + 30 = 90, na tri preostala se ne daje ništa, a na 90 se daje troje junadi u drugoj godini).

DeveNa deve ima 12 nisaba, i to sljedećim redoslijedom:

Nisab Iznos zekata

1 5 deva 1 ovca

2 10 deva 2 ovce

3 15 deva 3 ovce

4 20 deva 4 ovce

5 25 deva 5 ovaca

6 26 deva jedna deva koja je ušla u drugu godinu

7 36 deva jedna deva koja je ušla u treću godinu

8 46 deva jedna deva koja je ušla u četvrtu godinu

272


9 61 deva jedna deva koja je ušla u petu godinu

10 76 deva dvije deve koje su ušle u treću godinu

11 91 deva dvije deve koje su ušle u četvrtu godinu

12 121 deva i više za svakih 40 po jedna deva koja je ušla u

treću godinu

Nisab za zlato i srebroNisab za zlato je 15 miskala, a za srebro 105

miskala, a na oboje se zekat daje u visini od 2, 5 %.

Pravila o zekatu1. Troškovi vezani za proizvodnju pšenice,

ječma, hurmi i grožđa, kao što su cijena sjemena, dnevnice radnika, amortizacija itd., mogu se odbiti od prinosa, ali prije nego se to učini, prvo se izračuna ukupan prinos, pa ako je dostigao granicu nisaba, zekat automatski postaje vadžibom, ali se zekat u ovom slučaju daje na ono što ostane i što se računa čistim prinosom.

2. Zekat na stoku postaje vadžib ukoliko:a. stoka pregodini kod vlasnika. Shodno ovom,

ako bi čovjek kupio 100 krava, a nakon 9 mjeseci ih prodao, obaveza zekata na te krave je spala sa njega, tj. nije vadžib.

b. da stoka cijele godine bude slobodna od rada. Stoga, one životinje koje se koriste za poljoprivredne radove, za nošenje tovara i sl. ne potpadaju pod zekat.

273


c. da stoka cijelu godinu bude na ispaši. Otuda, ako bi stoka cijelu godinu ili dio godine bila hranjena sijenom ili drugom hranom, nema zekata na nju.

3. Zekat na srebro i zlato je vadžib u slučaju ako su u obliku kovanica kojima se pravi obrt. Stoga, ono što žene koriste kao nakit nema zekata, pa makar bio u opticaju.

Raspodjela i trošenje zekata�ه�ا �ي ع�ل �ين� �ع�ام�ل و�ال �ين� اك �م�س� و�ال اء �ف�ق�ر� �ل ل الص�د�ق�ات� �م�ا �ن إ

�غ�ار�م�ين� و�ال ق�اب� الر" و�ف�ي �ه�م� �وب ق�ل �ف�ة� �م�ؤ�ل و�ال�يم ع�ل %ه� و�الل %ه� الل م"ن� ف�ر�يض�ة� �يل� ب الس� �ن� و�اب %ه� الل �يل� ب س� و�ف�ي

ح�ك�يمZekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i

onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima,

i u svrhe na Allahovu putu, i putniku namjerniku, Allah je odredio tako. A Allah sve zna i mudar je. (Et-Tevba, 60)Zekat se raspodjeljuje u osam fondova, i to:1. siromasima, 2. nevoljnicima, 3. licima koja Imam, a. s., ili njegov zamjenik odrede

da sakupljaju, čuvaju i raspodjeljuju zekat, 4. za pridobijanje srca islamu i muslimanima.

Naprimjer, nemuslimana koji, ako im se ukaže

274


pomoć, ili prime islam, ili u ratu pruže pomoć muslimanima.

5. otkup i oslobađanje robova. 6. zaduženima koji nisu u stanju odužiti se. 7. na Allahovu putu, tj. u svrhe od kojih svi imaju

korist, i čime je zadovoljan Allah, poput izgradnje puteva, mostova, džamija.

8. putniku koji je ostao u putu, pa nema sredstava da se vrati u vatan, bez obzira što u svom vatanu nije siromah.

Propisi o raspodjeli i trošenju zekata1. Siromah koji prima zekat mora ispunjavati

sljedeće uvjete:a. da bude duodecimalni šiija, b. da ne bude član porodice davaoca zekata, za

kojeg je vadžib da se brine, poput žene ili djeteta,

c. ako davalac zekata nije sejjid, tada ni primalac ne može biti sejjid,

d. da primljeni zekat ne troši na griješenje, e. shodno obaveznoj predostrožnosti, da ne bude

od onih koji velike grijehe javno čine. 2. Osobi koja je zadužena, a ne može otplatiti

dug, čak ako bi bio od onih koje je vadžib izdržavati, može se dati zekat.

275


3. Ukoliko sin ima potrebu za stručnom vjerskom literaturom, otac može za kupovinu tih knjiga svome djetetu dati zekat.

4. Osoba koja studira, a u slučaju da to ne radi mogla bi sebe izdržavati, ukoliko je učenje kojem je posvećen vadžib ili mustehab, može mu se dati zekat, a ukoliko njegovo učenje ne spada u kategoriju vadžiba ili mustehaba, takvoj osobi je sporno dati zekat.

5. Otac može dati svome sinu zekat da bi se oženio.

6. Osobi za koju se ne zna da li je sejjid ili ne može se dati zekat.

7. Isplata zekata spada u ibadete, stoga je potrebno ovaj ibadet vršiti u ime Allaha, sa nijjetom približavanja Uzvišenom i izvršavanja Božijeg naređenja i u nijetu naglasiti da li je zekat ili zekatul-fitr.

8. Vrijeme isplate zekata:a. Zekat na zlato, srebro i stoku – nakon godinu

danab. zekat na pšenicu i ječam – kada se odvoji zrno

iz kore. c. zekat na hurme i grožđe – kada se osuše.

Nakon odvajanja zekata ne mora se odmah dati onome kome je namijenjen. Ali, ako je sa tom osobom lahko stupiti u kontakt, preporučena predostrožnost je da se sa isplatom ne kasni.

9. Ukoliko zekat propadne prije isplate:a. isplata nije bila moguća – nije kriv i nije

potrebno da dâ nadoknadu. 276


b. isplata je bila moguća:o nije bio nemaran sa isplatom ili čuvanjem –

nije odgovoran, o bio je nemaran u vezi sa isplatom ili

čuvanjem – odgovoran je. 10. Ako čovjek izdvoji zekat iz svoga imetka,

ostatkom može raspolagati kako želi, a ako izdvoji novčanu protivvrijednost zekata, u tom slučaju može cjelokupnim imetkom raspolagati.

11. Čovjek ne može ono što iz svog imetka izdvoji na ime zekata uzeti za sebe, a nešto drugo umjesto toga staviti.

Mustehabi isplate zekatai. prvo bližnjima pa onda drugima, ii. učenim i primjernim, pa drugima, iii. onima koji ne prose, pa onda onima koji prose, iv. zekat na stoku dati dostojanstvenoj sirotinji, v. zekat davati javno, a mustehab sadaku tajno.

Zekatul-fitrNakon završetka mjeseca ramazana, tj. uoči

bajrama, oni koji ispunjavaju uvjete moraju isplatiti zekat koji se zove zekatul-fitr.

Osobe koje uoči bajrama ispunjavaju sljedeće uvjete, vadžib im je da daju zekatul-fitr:

i. punoljetnost, ii. razum,

277


iii. sloboda (da nije rob), iv. da nije siromah. Osoba koja ima nabrojane uvjete dužna je za sebe i

one koji na posljednji dan mjeseca ramazana, dakle uoči bajrama, budu jeli njegov hljeb, isplatiti zekatul-fitr, bili oni veliki ili mali, muslimani ili nevjernici, bio on obavezan da ih izdržava ili ne, bili u njegovom mjestu ili ne (tako i za sina kojeg izdržava, ali je on otišao na put), također i za gosta čijim je gostovanjem zadovoljan, a koji je posljednjeg dana mjeseca ramazana prije akšama ušao u kuću.

a. Količina zekatul-fitra – za svaku osobu po 1 sa' hrane, približno 3 kg.

b. Šta se daje? Pšenica, ječam, hurma, suho grožđe, riža, kukuruz, itd.

c. Vrijeme kada zekatul-fitr postaje vadžib – noć uoči bajrama.

d. Vrijeme davanja zekatul-fitra – noć uoči bajrama pa do podne prvog dana, a bolje je da da u toku dana, a ukoliko klanja bajram-namaz, shodno obaveznoj predostrožnosti, prije namaza.

e. Trošenje zekatul-fitra – poput zekata, mada je preporučena predostrožnost da se daje sirotim vjernicima, njihovoj djeci i nevoljnicima.

Pravila o zekatul-fitru1. Čovjek koji nema novca za troškove jedne godine,

za sebe i familiju, a također nema ni posla da bi mogao

278

PROPISI OBREDOSLOVLJA zaraditi za troškove, ubraja se u sirotinju i nije vadžib da daje zekatul-fitr.

2. Dati fitr za osobu koja nam dođe u kuću prije akšama posljednjeg dana mjeseca ramazana, a koju nismo dužni izdržavati, pa makar nam ne bilo drago što je došla, vadžib je, kao i za osobu koju su nas primorali da izdržavamo.

3. Fitr za musafira koji dođe nakon zalaska Sunca, uoči bajrama, nije vadžib, pa makar ga zvali prije zalaska, a i ako bi po dolasku iftario u kući domaćina.

4. Za osobu za koju je neko drugi obavezan dati fitr nije dužan i sam domaćin dati.

5. Ukoliko je neko dužan dati fitr za nas, ali to ne učini, mi nismo dužni to učiniti.

6. Osoba koja nije sejjid ne može dati fitr sejjidu, pa čak ako bi i izdržavao sejjida, ne može njegov fitr dati drugom sejjidu.

7. Siromah kome se daje fitr ne mora biti adil (pravedan), međutim, shodno obaveznoj predostrožnosti, pijanici i onome ko velike grijehe čini javno fitr ne treba dati.

8. Osobi koja fitr troši na haram ne smijemo dati fitr. 9. Shodno obaveznoj predostrožnosti, siromahu se

ne treba dati toliko fitra da je više od potreba jednogodišnjih troškova ili manje od 3 kg hrane.

10. Ukoliko se fitr izdvoji od ostalog imetka, ne može se uzeti sebi i zamijeniti nečim drugim.

11. Ukoliko u komšiluku postoji osoba koja ima potrebu da joj se da, shodno obaveznoj predostrožnosti 279

PROPISI OBREDOSLOVLJA ne treba fitr nositi na drugo mjesto, a ako bi se odnijelo na drugo mjesto, pa to propalo, mora se isplatiti zam-jena za to.

280


HUMS

ه� خ�م�س� %ه� �ل ل ن�� ف�أ ي�ء� ش� م"ن �م �م�ت غ�ن �م�ا ن

� أ � �م�وا و�اع�ل�ن� و�اب �ين� اك �م�س� و�ال �ام�ى �ت �ي و�ال �ى ب �ق�ر� ال �ذ�ي و�ل س�ول� �لر� و�ل

�يل� ب الس�

I znajte da od svega što vam dođe u ruke, jedna petina pripada Allahu i Poslaniku, i rodbini njegovoj, i siročadi i siromasima, i putnicima namjernicima…(El-Enfal, 41)

Još jedna od materijalnih obaveza muslimana jeste isplata humsa tako što u određenim situacijama izdvajaju jednu petinu svoga imetka koju daju islamskom vladaru radi određene raspodjele.

Hums je vadžib na sedam vrsta imetka:1. na ono što preostane od godišnjih troškova

(zarada), 2. rude, 3. blago, 4. ratne dobiti, 5. dragocjenosti koje se ronjenjem vade iz mora, 6. halal imetak koji je pomiješan sa haramom, 7. zemlja koju je nevjernik, zimijj, kupio od

muslimana.

281


Isplata humsa je, poput namaza i posta, vadžib, i sve punoljetne i razumne osobe koje posjeduju nešto od nabrojanog dužne su izvršiti ovu obavezu.

Hums na zaraduJedna od sedam nabrojanih stavki je hums na

ušteđevinu od godišnjeg rashoda, i veći broj ljudi ulazi pod ovu kategoriju obveznika. Hums na ušteđevinu znači dati jednu petinu od onoga što preostane od troškova za izdržavanje obitelji i održavanje posjeda. Radi boljeg shvatanja ove mes'ele, moramo dati odgovor na dva pitanja:

1. Šta se misli pod godišnjim rashodom?2. Da li se jedna godina računa po sunčevom ili

lunarnom kalendaru, i kada ona počinje?

Godišnji rashodIslam daje puno poštovanje ličnoj zaradi i

pretpostavio je zadovoljenje ličnih potreba nad isplatom humsa. Shodno ovome, svaka osoba može u toku godine u okviru svojih potreba zadovoljavati ih iz svog prihoda, i ako na kraju godine ne preostane ništa od novca, isplata humsa nije obavezna. Ali, ako bi nakon godine provedene pod normalnim okolnostima, sa uobi-čajenom potrošnjom, niti uz rasipanje a ni sa škrtarenjem, ipak preostalo ušteđevine, tada se od toga što je ostalo izdvaja jedna petina, koja se, kako je rečeno, daje određenoj osobi radi konkretne raspodjele, a za sebe se zadržavaju preostale četiri petine. Dakle, rashodom se naziva sve ono što je potrebno za 282

PROPISI OBREDOSLOVLJA izdržavanje života porodice ili pojedinca, u šta se između ostalog može ubrojati:

i. prehrana, odjeća, ii. kućne potrebštine, poput posuđa, prostirke, iii. prevozno sredstvo, koje nije samo za poslovne

svrhe, iv. rashodi putovanja, v. troškovi ženidbe, vi. potrebne knjige, vii. troškovi potrebni za zijaret, viii. nagrade i pokloni koji se daju, ix. sadaka, zavjet ili kefaret.

Godina humsaČovjek od prvog dana šerijatske punoljetnosti mora

obavljati namaz, postiti i nakon isteka godine dana od prve zarade dati hums na ono što je ostalo viška, tj. što je ušteđeno. Shodno rečenom, prvi dan ove godine po-činje se računati od prve zarade, a posljednji dan je kada istekne godina po sunčevom kalendaru. Dakle, početak godine za:

i. poljoprivredu – prvi prinos koji se ubere, ii. radnika – prva plata koju dobije, iii. nadničara – prva dnevnica koju zaradi, iv. prodavača – prva prodaja koju obavi.

283


Primjeri imetka za koji nema humsa:i. nasljedstvo od umrlog, ii. poklon, iii. nagrada, iv. novac koji se poklanja za praznike, v. imetak koji se dobije na ime zekata, humsa ili

sadake, vi. mehr koji dobiva žena.

Nekoliko mes'ela1. Ako bi usljed štednje na kraju godine preostalo

imetka pored osnovnih troškova, na tu uštedu se mora dati hums.

2. Ako bi kupljena kućna stvar izašla iz upotrebe, naprimjer imati manji frižider pa nabaviti veći, i nemati potrebe za prethodnim, na mali se mora platiti hums.

3. Ako bi hrana kupljena za godišnje potrebe, poput riže, ulja ili čaja pregodinila, a ne bi se sve utrošilo, na ono što ostane mora se dati hums.

4. Ako bi dijete koje još nije punoljetno imalo kapital, sa kojim bi imalo zaradu, shodno obaveznoj predostrožnosti, nakon što postane punoljetno, mora dati hums na zaradu.

5. Miraz koji se sakuplja malo-pomalo uz dva uvjeta nema humsa:

a. ne biti u mogućnosti cijeli miraz nabaviti odjednom,

284


b. biti prisiljen svake godine pomalo kupovati za miraz, jer to je ili običaj, ili bilo bi sramota zbog običaja tako ne učiniti.

Pitanje: Ako su i muž i žena u radnom odnosu i imaju lične

dohotke, da li ženina plata podliježe humsu?Odgovor: Ukoliko pored godišnjeg rashoda bude ušteđeno, to

podliježe humsu.

Hums na kapital1. Kapital i radna sredstva koja su stečena uštedom

od plate podliježu humsu. 2. Ukoliko se neplodna zemlja pretvori u plodnu,

podliježe humsu. RudeSve ono što se u narodu naziva rudom, ukoliko

dostiže granicu nisaba, podliježe humsu. U rudu se ubraja: zlato, srebro, olovo, bakar, nafta, ugalj itd.

Nisab za rudeUkoliko vrijednost rude koja se izvadi, nakon

odbijanja troškova, dostigne vrijednost 105 miskala

285

PROPISI OBREDOSLOVLJA srebra, ili 15 miskala zlata, shodno obaveznoj predostrožnosti mora se dati jedna petina na ime humsa.

BlagoBlago je imetak koji se sakriva ili u pećini, ili u zemlji,

ili u drvetu i zidu, pa ga neko pronađe, a bude takav da se za to kaže da je blago.

Nisab za blagoUkoliko vrijednost pronađenog blaga, nakon

odbijanja troškova, dostiže cifru od vrijednosti 105 miskala srebra, ili 15 miskala zlata, dužnost je dati hums.

Blago i mjesto nalazišta1. Pronaći ga na svojem vlasništvu – blago pripada

pronalazaču, s tim da isplati hums. 2. Pronaći ga na neutralnom zemljištu, koje nije

ničije vlasništvo, kao u pustinji, ili planini – pripada pronalazaču, s tim da se da hums.

3. Pronaći ga na nečijem vlasništvu – pripada vlasniku zemlje.

4. Naći ga na imanju koje je kupljeno od nekog:a. Znati da sigurno nije vlasništvo bivšeg vlasnika

zemlje – pripada pronalazaču, s tim da se da hums.

b. Pretpostaviti da je možda vlasništvo jednog od bivših vlasnika – mora ih obavijestiti, i ako se

286


ispostavi da nije ničije, pripada pronalazaču, i on mora dati hums.

Halal imetak pomiješan sa haram imetkomUkoliko se imetak pomiješa sa tuđim imetkom,

moguće su sljedeće verzije:1. Vlasnik je poznat:

a. zna se vrijednost njegovog imetka – to mu se mora vratiti,

b. ne zna se vrijednost – moraju se dogovoriti tako da obojica budu zadovoljni.

2. Vlasnik nepoznat:a. zna se vrijednost – ta se vrijednost daje u ime

vlasnika kao sadaka, a shodno obaveznoj predostrožnosti mora se tražiti dozvola od mèrdža'a.

b. ne zna se vrijednost – mora se isplatiti hums i ostatak biva halal.

Mes'elaAko se na halal imetak koji je pomiješan sa

haramom da hums, pa se shvati da je iznos haram imetka veći od iznosa humsa koji je dat, ako je jasno koliki je taj višak, shodno obaveznoj predostrožnosti, ono što se zna da je haram i da prelazi iznoz humsa, mora se u ime vlasnika dati kao sadaka.

287


Dragocjenosti koje se ronjenjem vade iz moraAko bi čovjek ronjenjem došao do kakve

dragocjenosti, ako bi, nakon odbijanja troškova za vađenje, vrijednost iznostila 18 nohuda zlata, mora se dati hums.

Ratni plijenAko bi muslimani, naredbom Imama, a. s., ratovali s

nevjernicima, ono što im padne u ruke je ratni plijen. Raspodjela bi išla na sljedeći način: prvo bi bili nadoknađeni troškovi transporta, a dio koji Imam drži potrebnim da se utroši, i dio koji pripada Imamu se ostavlja na stranu, dok ostatak podliježe humsu.

Zemljište koje bi nevjernik kupio od muslimanaNevjernik koji je pod zaštitom muslimanske države i

koji živi u skladu sa njenim zakonima, ukoliko bi kupio kakvo zemljište od muslimana, mora jednu petinu odvojiti na ime humsa.

Posljedice nedavanja humsa1. Dok se na imetak ne isplati hums, nema se pravo

njime koristiti. Dakle, hrana koja podliježe humsu ne može biti korištena prije davanja humsa, kao što se ni novcem na koji nije dat hums ne može ništa kupiti.

288


2. Ukoliko bi se novcem na koji nije dat hums vršila kupoprodaja (bez dozvole šerijatskog suca), jedna petina trgovine je neispravna.

3. Ako bi se htjela novcem na koji nije dat hums platiti usluga u javnom kupatilu, gusul je neispravan.

4. Ako se bi novcem na koji nije dat hums kupila kuću, obavljanje namaza u takvoj kući je neispravno.

5. Ako bi se nešto na što nije plaćen hums poklonilo, jedna petina toga ne pripada onome kome je poklonjeno.

Raspodjela humsaHums na imetak treba podijeliti na dva dijela, jednu

polovinu, koja pripada Imamu Mehdiju, a. s., treba dati mudžtehidu koji posjeduje potrebne uvjete, a čiji smo mukallidi, a druga polovina mora se dati ili mudžtehidu koji ima sve uvjete, ili njegovom dozvolom sejjidu koji posjeduje uvjete.

Uvjeti sejjida kojem se može dati hums1. Da bude siromah, ili da je na putu, a ostao je bez

sredstava da ga nastavi, u tom slučaju nije uvjet da bude kod svoje kuće siromah.

2. da bude duodecimalni šiija, 3. da javno ne griješi, shodno obaveznoj

predostrožnosti, i da davanje humsa ne bude pomaganje u grijehu,

289


4. da u skladu sa obaveznom predostrožnošću ne bude od onih koje moramo izdržavati, poput sina ili supruge.

EnfalEnfal je množina riječi nefl, a ima značenje višak ili

poklon, dok je u fikhskoj terminologiji javni imetak, koji je na raspolaganju Poslanika, s. a. v. a., i njegovih nasljednika. Da bi ga upotrijebili u korisne svrhe, za za-jednicu, a u toku odsutnosti Imama Mehdija, a. s., ovim imetkom raspolaže islamski vladar.

i. fie – ono što bez vojnog pohoda i rata dođe u ruke muslimana, bilo da je zemlja ili nešto drugo.

ii. neobradivo zemljište koje, izuzev oživljavanjem, uopće ne može biti korišteno.

iii. sela i gradovi koji su od strane stanovnika napušteni (arheološke iskopine).

iv. morske i riječne obale, kao i svi predjeli bez vlasnika.

v. šume, močvare, planinski vrhovi. vi. carski imetak, vii. skupocjeni vrijedni plijen, viii. ratni plijen, koji je osvojen bez Imamove dozvole. ix. ostavština bez nasljednika, x. rude koje nisu na privatnom zemljištu ili na

zemljištu koje je neko oživio.

290


Pitanje: Da li poklon koji se dobije za bajrame podliježe

humsu?Odgovor: Na poklon nema humsa, iako je predostrožnost

davanje humsa na ono što pretekne od godišnjeg rashoda.

Pitanje: Da li je dozvoljeno da se prije isteka godine dana

novac pokloni supruzi, mada se zna da će ona taj novac u budućnosti iskoristiti za kupovinu kuće, ili za neke druge potrebštine?

Odgovor: Ovaj postupak je dozvoljen, i ono što se pokloni

svojoj supruzi, a da je to među narodom normalno, tj. da odgovora njegovom stanju i da nije urađeno radi izbjegavanja humsa, ne podliježe humsu.

Pitanje: Da li ima humsa na novac koji odvajam od svoje

plate i skupljam ga za miraz, radi braka u koji ću stupiti za isvjestan vremenski period?

Odgovor: Iako je za miraz, novac koji je od plate, a odlaže se

nastranu, podliježe humsu nakon isteka jedne godine dana.

291


Pitanje: Da li kuća koja je izgrađena imetkom na koji nije dat

hums podliježe humsu, i ako podliježe, da li se računa njena trenutna vrijednost ili vrijednost iz vremena kada je izgrađena?

Odgovor: Ukoliko se ta kuća ne koristi za stanovanje, i ako je

istim novcem na koji nije dat hums vršena kupovina građevinskog materijala, kao i isplata radnicima koji su je gradili, tada se hums daje na njenu trenutnu vrijed-nost. Ali, ako je izgađena kreditima, a taj se kredit vratio novcem na koji nije dat hums, tada samo novac kojim je isplaćivan kredit podliježe humsu.

Pitanje: Posjedujem stambeni objekat u drugom gradu, ali

zbog toga što već stanujem u državnom stanu nemam potrebe za tim objektom pa ga želim prodati radi kupovine automobila. Da li novac koji se dobije prodajom objekta podliježe humsu?

Odgovor: Ukoliko si spomenuti objekat izgradio ili kupio u

okviru rashoda, tada njegova novčana vrijednost ne podliježe humsu.

Pitanje: Da li imetak koji se ulaže za kupovinu kuće podliježe

humsu?

292


Da li na imetak koji se štedi malo-pomalo, radi kupovine kuće ili auta, ima hums?

Odgovor: Imetak koji se štedi radi kupovine onog što je

potrebno, ako se izdvaja iz godišnje zarade, kojoj je istekla godina humsa, podliježe humsu. Ali, imetak koji je dat vlasniku kuće iz godišnje zarade, kao kredit, dok se od njega ne dobije natrag, ne podliježe humsu.

Pitanje: Da li zlatni nakit koji muž kupuje svojoj ženi podliježe

humsu?Odgovor: Ako je njegova količina u srazmjeri njegovih

mogućnosti, ne podliježe humsu.

Pitanje: Nemam svoju kuću, pa štedim novac radi kupovine

stana. Da li se mora dati hums na tu uštedu?Odgovor: Novac koji se štedi a izdvaja se iz svoje zarade, iako

je radi kupovine neophodnog životnog sredstva, nakon što istekne godina humsa, na njeg je vadžib isplatiti hums.

Pitanje:

293


Imam jedan servis u kući koji ne upotrebljavam. Da li je uredu da ga namjerno upotrijebim da ne bih dao hums na njega?

Odgovor: Kućne potrepštine su potrebne ako to opravdavaju

običaji, pa makar se u godini nijednom ne upotrijebili i ne podliježu humsu.

Pitanje: Vi kažete da godišnji rashod ne podliježe humsu, pa

kako čovjeku koji nema kuću, a ima parcelu, na kojoj više od godinu dana nije u stanju napraviti kuću, ta ista parcela nije uračunata u njegove godišnje rashode?

Odgovor: Ukoliko ima potrebu za zemljištem radi izgradnje kuće i trenutno ulazi u njegove rashode, tada ne podliježe humsu. Ali, ako je kupi radi preprodaje, da bi novac upotrijebio u izgradnju kuće, što spada u zaradu, tada je hums na nju vadžib.

Pitanje: Siguran sam da moj otac niti plaća zekat a ni hums.

Opomenuo sam ga, ali mi je on odgovorio kako je nama novac potreban i nismo dužni plaćati niti jedno od spomenutog. Objasnite mi kakva je presuda po ovom pitanju!

Odgovor: Ukoliko ne posjeduje imetak na koji bi bio dužan dati zekat ili hums, tada nije dužan ovo dvoje ni plaćati, a vama nije vadžib da u vezi sa ovim pitanjem vršite bilo kakva istraživanja. 294


Pitanje: Prijateljica me ponekad pozove na ručak, međutim,

ja sam shvatila da njen muž ne plaća hums. Da li mi je dozvoljeno da kod takve osobe jedem hranu?

Odgovor: Dok ne budeš sigurna da se hums ne plaća, nema prepreke za korištenje hrane.

Pitanje: Ako čovjek uopće nije vodio evidenciju zarade da bi

davao hums, a sada želi isplatiti hums, s tim da je od dana ženidbe do danas imao kredit, kako da izračuna koliko će isplatiti za hums?

Odgovor: Ukoliko u prošlosti i sada kod njega nema ništa

preostalo od godišnjih troškova, nije obavezan za prošlost ništa isplatiti.

Pitanje: Molim vas, objasnite najlakši način za isplatu humsa

vlasnika privatne prodavnice. Odgovor: Treba izračunati vrijednost robe koju je na početku

godine unio u prodavnicu, i izračunati trenutni kapital koji ima kod sebe. Ukoliko novac prelazi vrijednost robe, na višak se daje hums.

Pitanje:

295


Da li neoženjeni mladići koji su kod svojih roditelja, ali imaju svoj posao i prihod, moraju odrediti svoju godinu humsa?

Odgovor: Ukoliko takva osoba ima prihod, pa makar i malen,

dužna je odrediti svoju hums-godinu da, ukoliko bi šta preostalo od godišnjih rashoda, na osnovu toga isplati hums.

Pitanje: Da li je po pitanju hums-godine vadžib da bude

sunčeva ili lunarna?Odgovor: Po ovom pitanju mukellefu je ostavljeno

navolju.

Pitanje: Kome trebaju mukallidi Imama Homeinija, r. a., isplatiti svoj hums?

Odgovor: Mogu isplatiti u našim kancelarijama u Teheranu, ili

to dati licima ovlaštenim po tom pitanju.

Pitanje:Da li je dozvoljeno da udio koji pripada siromašnim

sejjidima lično isplatimo njima naruke?Odgovor: Osoba kojoj je to vadžib učiniti mora za to dobiti

dozvolu.

296


HADŽDŽ

� �يال ب س� �ه� �ي �ل إ �ط�اع� ت اس� م�ن� �ت� �ي �ب ال xح�ج �اس� الن ع�ل�ى %ه� �ل و�ل�م�ين� �ع�ال ال ع�ن� �ي� غ�ن الله �ن� ف�إ �ف�ر� ك و�م�ن

… A Allaha radi, dužan je hodočastiti hram, ko je u mogućnosti stići do njega, a onaj koji ne vjeruje, pa zaista Allah nije ovisan ni o kome. (Ali-Imran, 97)

Jedna od bitnih obaveza vjernika jeste hadždž, koji predstavlja jedan od najvažnijih vadžiba iz ugla političko – ibadetske dimenzije. Za osobu koja ispunjava uvjete koji na to obavezuju vadžib je jednom u životu obaviti hadždž.

Obavezujući uvjeti za hadždž1. punoljetnost, razum, sloboda;2. da pojedinac ne bude prisiljen radi obavljanja

hadždža napustiti vadžib djelo koje ima veći značaj od hadždža, ili da obavi haram djelo, čije je napuštanje bitnije od obavljanja hadždža;

3. da pojedinac bude u mogućnosti na sljedećim poljima:

297


a. imovinski, b. tjelesno (zdravlje i sposobnost), c. put (da je prohodan i siguran), d. vremenski (da ima dovoljno vremena).

Raspon imovinske moćii. posjedovanje sredstava ze putne troškove, ii. posjedovanje životnih potrepština, iii. da pojedinac bude u radnom odnosu, ili da

posjeduje imetak, ili da ima mogućost zarade nakon povratka, da ne bi bio prisiljen na težak život kada se vrati sa hadždža.

Vrste HadždžaU zavisnosti od toga gdje hadžija živi, hadždž se

dijeli na tri vrste:i. Kiran, ii. Ifrad, iii. Temettu'. Prva i druga vrsta tiču se stanovnika Mekke i okoline,

do udaljenosti 16 fersaha (90 km). Fikhska pravila vezana za njihov način obavljanja hadždža mogu se naći u fikhskim knjigama na ovu temu. A oni koji ne

298

PROPISI OBREDOSLOVLJA pripadaju u prve dvije vrste, prije nego obave hadžske obaveze moraju obaviti Umru temettu'.

Radnje umre temettu'a i mjesta koja se moraju obići1. Oblačenje ihrama u Mikatu (naprimjer, džamija

Šedžereh ili Džuhfe), 2. Potom se upućuje u Mesdžidul-haram radi tawafa

i namaza, 3. Nakon toga prema Saffi i Mervi, radi obavljanja

Sa'ja, 4. Potom taksir, tj. skraćivanje kose ili brade. Time

Umra biva završena (skraćivanje nema nekog određenog mjesta).

Hadžske radnje i mjesta koja se moraju obići1. U Mekki se oblači ihram haddža temettu', 2. Na dan Arefata, 9. zil-hidždžeta, ide se na Arefat

radi stajanja na njemu, 3. Noć uoči Kurban-bajrama odlazi se na Meš'aril-

haram radi stajanja na Meš'aru. 4. Sljedeću noć ide se na Minu radi obavljanja

Remja džemretul-akabe, klanja kurbana i brijanja glave ili potkraćivanja kose.

Nakon tri radnje na dan kurbanskog bajrama, ostaje se na Mini, radi Bejtute, ili se ide u Mekku, za radnje nakon Mine.

299


5. Ako hadžija ode u Mekku, odlazi u Mesdžidul-haram radi tawafa i namaza,

6. Zatim se obavlja Sa'j između Saffe i Merve, 7. Ponovo odlazi u Mesdždžidul-haram radi

obavljanja tawafun-nisa' i namaza, 8. Nakon obavljanja ovih radnji ide se na Minu radi

ostajanja 11. i 12. noći, radi remja džemerata, u danima 11. i 12. zil-hidždžeta.

9. Poslije podne 12-og hadžije napuštaju Minu i završavaju hadžske obaveze. Oni koji do tada nisu obavili radnje u Mekki (tawaf, namaz, tawafun-nisa', sa'j) te radnje obavljaju nakon povratka u Mekku.

Harami u ihramuHadžija nakon oblačenja ihrama i izgovaranja telbije

postaje muhrim i u tom stanju se mora čuvati poslova koji su za njega haram. Ovih harama ima ukupno 24, četiri pripadaju samo muškarcima, dva su samo za žene, a ostali su za oba spola haram.

Zajednički haramii. lov na pustinjske životinje, ii. spolni odnosi i svaka vrsta strasnog ponašanja, iii. vjenčanje, iv. onanija, v. upotreba mirisa, vi. podvlačenje surme, vii. gledanje u ogledalo,

300


viii. fusuk (laž, hvalisanje, psovka), ix. prepiranje govoreći: e jest, tako mi Boga, e nije

vallahi, billahi, x. ubijanje insekata na svom tijelu, xi. stavljanje prstena radi ukrašavanja, xii. mazanje uljima, xiii. odstranjivanje dlaka sa tijela, xiv. puštanje krvi, xv. rezanje noktiju, xvi. vađenje zuba, xvii. kidanje drveća ili biljki koje rastu u granici

Mesdžidul-harama.

Harami za muškarcei. Oblačenje šivene odjeće. ii. Obuvanje obuće koja prekriva cijeli gornji dio

stopala. iii. Prekrivanje glave. iv. Pravljenje sjene nad glavom.

Harami za ženei. Stavljanje nakita radi ukrasa. ii. Prekrivanje lica, bilo potpuno ili djelomično.

Radnje umre koja se obavlja u toku godine

301


Oni koji tokom godine dolaze u Mekku, a za njih hadždž nije vadžib i nemaju ga namjeru obaviti, ili nije vrijeme hadždža, moraju obaviti umru-mufrede, a njena djela su sljedeća:

i. ihram, ii. tawaf, iii. namaz tawafa, iv. sa'j, v. brijanje glave ili skraćivanje kose, vi. tawafun-nisa', vii. namaz tawafun-nisa'.

302


NAREĐIVANJE DOBRA I ODVRAĆANJE OD ZLA

ون� م�ر�� أ و�ي �ر� ي �خ� ال �ل�ى إ �د�ع�ون� ي م�ة

� أ �م� م"نك �ن �ك �ت و�ل�ح�ون� �م�ف�ل ال ه�م� �ك� ئ ـ� و�ل

� و�أ �ر� �م�نك ال ع�ن� �ه�و�ن� �ن و�ي وف� �م�ع�ر� �ال ب

I neka među vama bude onih koji će na hajr pozivati i naređivati da se čini dobro, a od zla odvraćati, oni će šta žele postići. (Ali-Imran, 104)

Svaki pojedinac iz društva snosi odgovornost kada su u pitanju pokuđena i dobra djela koja se čine u njemu. Sukladno ovome, ako se obavezno (vadžib) djelo napusti, ili se pak prakticira haram, u tom slučaju nije dozvoljena pasivnost i šutnja te svi članovi društva moraju radi ustanovljavanja vadžiba i sprečavanja harama poduzeti mjere. Upravo te mjere nazivaju se naređivanje dobra i odvraćanje od zla.

Važnost naređivanja dobra i odvraćanja od zlaU nekim hadisima od Imama se prenosi:1. Naređivanje dobra i odvraćanje od zla je od

najvažnijih i najčasnijih vadžiba, 2. Vjerski vadžibi se utvrđuju putem naređivanja

dobra i odvraćanja od zla, 3. Ukoliko ljudi napuste naređivanje dobra i

odvraćanje od zla, bit će uzeta blagodat i dove neće biti uslišavane.

Definicija dobra i zla

303


U propisima vjere za sve vadžibe i mustehabe kaže se da su ma'ruf, tj. vrlina ili dobro, a za sve harame i mekruhe kaže se da su munker, tj. porok ili zlo. Saobrazno ovoj činjenici, poticati ljude da izvršavaju vadžibe i mustehabe spada u naređivanje dobra, a odvraćanje od činjenja harama i mekruha jeste odvraćanje od zla.

Naređivanje dobra i odvraćanje od zla spada u kategoriju vadžiba kifai, tj. ako ga prakticira dovoljan broj ljudi jednoga društva, ova dužnost spada sa drugih članova, međutim, ako ga niko ne čini, a postoje uvjeti za to, u tom slučaju svi su napustili činjenje jednog vadžib djela.

Uvjeti naređivanja dobra i odvraćanja od zlaUz postojanje određenih uvjeta naređivanje dobra i

odvraćanje od zla postaje vadžib, tj. obavezno, a ukoliko uvjeti nisu prisutni, ova obaveza spada sa članova društva. Uvjeti su sljedeći:

1. Lice koje naređuje ili odvraća mora znati da li je ono što drugi čine haram ili je ono što zapostavljaju vadžib. Dakle, svako ko ne zna da li je to haram ili vadžib nije obavezan naređivati dobro ili odvraćati od zla.

2. Potrebna je vjerovatnoća učinkovitosti naredbe ili zabrane. Znači, ukoliko zna da neće biti učinka, naredba i zabrana nisu obavezne.

3. Osoba koja čini grijeh treba biti od onih koji su uporni u činjenju istog. Dakle, ukoliko postane jasno ili se nasluti ili ispravno pretpostavi da će se grešnik proći 304

PROPISI OBREDOSLOVLJA toga djela i neće ga ponoviti ili ga neće uspjeti ponoviti, naredba i odvraćanje nisu obavezni.

4. Da naređivanje ili odvraćanje ne budu povod izazivanja tjelesnih povreda ili da budu po cijenu časti ili znatne materijalne štete onome koji naređuje i odvraća, ili njegovim bližnjima, prijateljima, saputnicima, ili ostalim vjernicima.

Razine naređivanja dobra i odvraćanja od zlaI ova institucija ima svoje razine ili stepene tako da,

ukoliko djelovanje na najnižoj razini ne urodi željenim rezultatom, nije dozvoljeno djelovati na sljedećoj razini. Stepeni su sljedeći:

1. Pred grešnikom tako nastupiti da shvati da je činjenje dotičnog djela uzrokovalo da se prema njemu tako postupi. Naprimjer, izbjegavati ga, tj. okretati lice od njega, susretati ga mrka i stroga lica ili se ne družiti s njim.

2. Naređivanje i odvraćanje riječima, tj. čovjeku koji je zapostavio činiti neki vadžib narediti da ga izvrši ili grešniku narediti da napusti grijeh.

3. Upotreba sile radi sprečavanja poroka i zla i radi uspostavljanja vadžiba, znači fizičko kažnjavanje grešnika.

Propisi naređivanja dobra i odvraćanja od zla

305


1. Obavezno je (vadžib) osigurati uvjete potrebne za naređivanje dobra i odvraćanje od zla, da se ne bi postupilo suprotno od ove institucije.

2. Ukoliko se zna da naređivanje i odvraćanje bez savjetovanja neće imati učinka, obaveza je (vadžib) da naređivanje i odvraćanje budu popraćeni savjetovanjem i molbom. Ukoliko se zna da su samo savjetovanje i molba dovoljni za postizanje rezultata, tj. ne mora se narediti ili odvraćati, obavezno je (vadžib) postupiti na taj način.

3. Ukoliko se zna ili se pretpostavi da će se ponavljanjem naredbe ili odvraćanja postići rezultat, ponavljanje je obavezno.

4. Kada se kaže uporni u grijehu, ne misli se na istrajno činjenje, već na činjenje toga grijeha pa makar samo još jedanput, dakle, ukoliko neko propusti namaz i ima namjeru to učiniti još jedanput, obavezno je pristu-piti naređivanju ili odvraćanju.

5. Nije dozvoljeno bez odobrenja šerijatskog vladara prilikom naređivanja dobra i odvraćanja od zla povrijediti ili ubiti grešnika, osim da je u pitanju zlo koje je po islamu veliko. Naprimjer, neko želi lišiti života nevinog čovjeka, a sprječavanje te namjere nije moguće bez ranjavanja.

6. U naređivanju dobra i odvraćanju od zla nije uvjet namjera kurbeta, već da cilj činjenja ove stroge obaveze bude obavljanje dobra i ostavljanja poroka, međutim, ukoliko se u tome uključi i nakana prib-ližavanja Bogu, imat će se dvije nagrade.

306


7. Nema razlike po pitanju obaveznosti naređivanja dobra i odvraćanja od zla kada je u pitanju težina grijeha. Dakle, nema razlike u tome da li se čini veliki ili mali grijeh, tako da i u slučaju da neko čini mali grijeh, obavezno je pristupiti naređivanju ili odvraćanju.

8. Ukoliko neko počne pripreme s ciljem da učini haram djelo, ako:

a. znamo da će uspjeti učiniti ga – obaveza je odvratiti ga;

b. znamo da neće uspjeti da ga učini – nije obaveza odvratiti ga, osim iz tog aspekta što je i priprema za haram također zlo ili zato što je i ohrabrenje za činjenje harama također grijeh i mora biti spriječeno;

c. ne znamo da li će uspjeti ili ne – važi prethodno pravilo.

9. Ukoliko zna ili pretpostavlja da je odvraćanje učinkovitije u masi nego nasamo, a onaj koji čini zlo čini ga javno, dozvoljeno je, štaviše vadžib je, odvratiti ga javno pred masom. Ako nije tako, sukladno obaveznoj predostrožnosti nije dozvoljeno.

10. Ukoliko zna da je naredba nekog čovjeka učinkovitija na grešnika, obaveza je narediti tome čovjeku da ga (grešnika) natjera na nešto.

11. Ukoliko je učinkovitost naredbe ili odvraćanja utemeljena na izvršenju harama ili izostavljanju vadžiba, nije dozvoljeno učiniti je i obaveza je skinuta, osim ukoliko je riječ o nečemu veoma važnom, za što Zakonodavac ne bi bio zadovoljan da

307

PROPISI OBREDOSLOVLJA se propusti, i da ono što bi se moralo učiniti ili izostaviti prilikom provođenja naredbe ili odvraćanja ne bude toliko važno. Naprimjer, radi sprečavanja ubistva nedužnog čovjeka ući u tuđu kuću bez dozvole.

Pravila o naređivanju dobra i odvraćanju od zlaPoželjne osobine čovjeka koji naređuje dobro i

odvraća od zla:1. da bude poput brižnog liječnika i milostivog oca, 2. da svoju namjeru očisti i da djeluje samo radi

Allahovog zadovoljstva te da djelo ne zaprlja samodokazivanjem i isticanjem.

3. ne smatra sebe svetim i čistim, jer čovjek koji trenutno griješi može imati divne osobine koje su povod milosti Božije, bez obzira što je njegovo trenutno djelo pokuđeno i što je razlog Božije srdžbe.

308


DOSADAŠNJE OBJAVLJENE KNJIGE U IZDANJU MULLA SADRAA:

1- Akbar Eydi, Karakteristike islama, 2- Misbah Yazdi, Islamska filozofija, 3- Akbar Eydi, Sekularizam ili vjera? 4- Akbar Eydi, Irfansko islamske teme, 5- Akbar Eydi, Bit Islama, 6- Misbah Yazdi, Samospoznaja i duhovno

uzdizanje, 7- Akbar Eydi, Pouka o odgoju, 8- Imam Džafer es – Sadiq, Mudrosti islamske

medicine, 9- Akbar Eydi, Rasprava o poslanstvu, 10- Akbar Eydi, Temeljne postavke u akaidu, 11- Akbar Eydi, Savršeni ahlak, 12- Nehdžul belaga, proživljenje 1, 13- Akbar Eydi, Osnove tefsira, 14- Akbar Eydi, Ciklus predavanja o kur'anskoj

uputi. 309


15- Akbar Eydi, Islamska logika

SADRŽAJ

PROPISI--------------------------------------------------------5

UPOZNAVANJE AHKAMA-------------------------------------5UVJETI TAKLIFA-----------------------------------------------6

Podjela ahkama------------------------------------------7VRSTE OBAVEZUJUĆIH PROPISA---------------------------7DRUGA PODJELA PROPISA---------------------------------8TREĆA PODJELA PROPISA----------------------------------8PODJELA VADŽIBA-------------------------------------------8IDŽTIHAD-----------------------------------------------------10KUR'AN-------------------------------------------------------10SUNNET------------------------------------------------------10DJELA BEZGREŠNIH----------------------------------------10POTVRDA BEZGREŠNIH------------------------------------11RAZUM I KONSENZUS--------------------------------------11PUT DO IDŽTIHADA-----------------------------------------11VRSTE IDŽTIHADA------------------------------------------12DVIJE MES'ELE----------------------------------------------12

310


IDŽTIHAD I SLIJEĐENJE------------------------------------13PUTEVI PREPOZNAVANJA NAJUČENIJEG MÈRDŽA' TAKLIDA

----------------------------------------------------------------14NAČINI SAZNAVANJA MUDŽTEHIDOVIH FETVI-----------15PRELAZAK OD JEDNOG MUDŽTEHIDA DRUGOME------15OBAVEZE ONOGA KOJI NIJE SLIJEDIO ILI MU SLIJEĐENJE NIJE BILO ISPRAVNO---------------------------------------16PREDOSTROŽNOST (IHTIJAT)-----------------------------17RAZLIKA IZMEĐU OBAVEZNE I POŽELJNE PREDOSTROŽNOSTI----------------------------------------17PRVA RAZLIKA----------------------------------------------17DRUGA RAZLIKA--------------------------------------------18RAZLIKA IZMEĐU HUKMA I FETVE------------------------18RAZLIKA FETVE I HUKMA----------------------------------19OBAVEZE PRENOSIOCA MES'ELA------------------------20PRAVILA PRILIKOM NESLAGANJA PRENOSILACA FETVI20NEKOLIKO MES'ELA----------------------------------------21DUŽNOSTI MUKALLIDA USLUČAJU NESLAGANJA FETVI BIVŠEG I SADAŠNJEG MUDŽTEHIDA----------------------21NEKOLIKO MES'ELA----------------------------------------22

TAHARET (ČISTOĆA)-------------------------------------23

PRIPREME ZA NAMAZ--------------------------------------23ABDEST------------------------------------------------------23ABDESKE RADNJE:-----------------------------------------24ABDESKA PRAVILA:-----------------------------------------25

Mesh glave----------------------------------------------27Mesh nogu-----------------------------------------------27Zajedničke mes'ele mesha glave i nogu---------28

ABDEST POTAPANJEM (ارتماسي)-----------------------29Abdest onih koji nemaju ruke ili noge-------------29

311


UVJETI ABDESTA--------------------------------------------30Uvjeti dijelova tijela:-----------------------------------31Uvjeti kvaliteta abdesta-------------------------------31Uvjeti čovjeka koji uzima abdest-------------------31

PROPISI ABDESKIH UVJETA--------------------------32

UVJETI ABDESKE VODE------------------------------------32UVJETI DIJELOVA TIJELA----------------------------------32

Uvjeti valjanosti abdesta-----------------------------33Kontinuitet------------------------------------------------34Nekorišćenje tuđe pomoći---------------------------34Uvjeti lica koje uzima abdest------------------------34Dvije mes'ele--------------------------------------------35

ABDEST PO ZAVOJU ( اي جبيره 35-----------------(وضويPREGLED PRAVILA U VEZI SA RANAMA, OTEKLINAMA I PRELOMIMA:-------------------------------------------------35

Nekoliko mes'ela:--------------------------------------37

ABDESKE SUMNJE---------------------------------------38

SUMNJA O UZIMANJU ABDESTA:-------------------------38SUMNJA U ISPRAVNOST ABDESTA:----------------------38

Nekoliko mes'ela---------------------------------------39PROPISI ABDESTA:-----------------------------------------40

Za šta se sve abdest mora uzeti?-----------------40Nekoliko mes'ela---------------------------------------40Poslovi za koje je mustehab imati abdest-------42Kako se kvari abdest----------------------------------42Neki od abdeskih mustehaba i mekruha---------42Abdeski mekruhi---------------------------------------43Nekoliko mes'ela---------------------------------------44Opće pravilo---------------------------------------------44

312

PROPISI OBREDOSLOVLJA GUSUL---------------------------------------------------------46

PODJELA GUSULA------------------------------------------46GUSUL DŽUNUBA-------------------------------------------46

Šta je zabranjeno činiti u stanju džunupluka----48Dvije mes'ele--------------------------------------------48

SURE KOJE SADRŽE OBAVEZNU SEDŽDU---------------48UZIMANJE GUSULA-----------------------------------------49

Način obavljanja gusula------------------------------49Opće pravilo---------------------------------------------49

PROPISI GUSULA-------------------------------------------49Slučajevi u kojima je gusul neispravan:----------50Šta činiti kada se nakon gusula uoči--------------50da je neki dio tijela ostao suh:----------------------50

SUMNJE U VEZI SA GUSULOM----------------------------51Gusul zbog dodirivanja mejita----------------------51Poželjni (mustehab) gusuli--------------------------52Gusuli u različito vrijeme-----------------------------52Gusuli za određena mjesta--------------------------53Gusuli za određene poslove------------------------53

POSEBNI GUSULI ZA ŽENE--------------------------------53Gusul hajza – nakon menstruacije----------------54Karakteristike menstrualne krvi---------------------54Propisi menstrualnog ciklusa-----------------------54Dužnosti žene prilikom početka krvarenja-------55Dužnosti žene nakon prekida krvarenja----------56Gusul istihaze i nifasa--------------------------------56Podjela istihaze-----------------------------------------56Obaveze prilikom male istihaze--------------------56Obaveze prilikom srednje istihaze-----------------57Obaveze prilikom velike istihaze-------------------57

313


Nekoliko mes'ela---------------------------------------57Gusul nifasa---------------------------------------------57

TEJEMUM----------------------------------------------------59

KOLIKO TREBA TRAGATI ZA VODOM?-------------------59Nekoliko mes'ela---------------------------------------60

KAKO UZETI TEJEMUM?-----------------------------------61Tejemumske radnje:----------------------------------61Čime je ispravno uzeti tejemum--------------------61Nekoliko mes'ela---------------------------------------61Uvjeti ispravnog tejemuma--------------------------62Pravila tejemuma--------------------------------------62Opći propisi----------------------------------------------63

TAHARET (ČISTOĆA)-------------------------------------64

NEČISTOĆE:-------------------------------------------------64Propisi o lešini------------------------------------------65Slučajevi koji imaju status čistoće:----------------66Pravila o kožnim stvarima---------------------------66Mliječni proizvodi---------------------------------------67Opće presude-------------------------------------------67Propisi o krvi---------------------------------------------68Vino--------------------------------------------------------69Nevjernik-------------------------------------------------69Nekoliko mes'ela---------------------------------------69

KAKO ČISTA STVAR POSTAJE NEČISTOM?-------------70Nekoliko mes'ela---------------------------------------70

SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE----------------------------------72Kako nečista stvar postaje čistom-----------------72Voda-------------------------------------------------------73Mutlak voda----------------------------------------------73

314


Mudaf voda----------------------------------------------73Propisi mudaf vode------------------------------------73Podjela mutlak vode-----------------------------------74Propisi qalil vode---------------------------------------74Propisi kurr, tekuće i bunarske vode--------------74Neke od osobina kišnice-----------------------------75Propisi o sumnji u vezi sa vodom------------------75Opći propisi----------------------------------------------75Način čišćenja nečistih stvari vodom-------------76Čišćenje nečistih predmeta--------------------------76Nekoliko napomena-----------------------------------77Mes'ele---------------------------------------------------78Čišćenje nečiste vode--------------------------------78Čišćenje nečistog zemljišta--------------------------79Pranje žitarica-------------------------------------------79Nekoliko mes'ela---------------------------------------79

UVJETI DA VODA BUDE ČISTEĆA-------------------------80Zemlja-----------------------------------------------------80Nekoliko mes'ela---------------------------------------81Sunčevi zraci--------------------------------------------81Uvjeti pod kojima sunčevi zraci mogu čistiti-----81Dvije mes'ele--------------------------------------------82Metamorfoza--------------------------------------------82Prenošenje (transplantacija)------------------------83

ISLAM---------------------------------------------------------83Podložnost-----------------------------------------------83Otklanjanje nedžaseta--------------------------------84Istibra' (oslobađanje životinja od nečistoće putem apstinencije)---------------------------------------------84Odlazak muslimana-----------------------------------85

PROPISI O KORIŠTENJU TOALETA------------------------85315


Nepoželjno (mekruh)----------------------------------85Mjesta na kojima je zabranjeno vršiti nuždu----86Mjesta na kojima je nepoželjno vršiti nuždu-----86Čišćenje nakon nužde--------------------------------86Nekoliko mes'ela---------------------------------------87

NAMASKO VRIJEME--------------------------------------88

OBAVEZNI NAMAZI :----------------------------------------88VREMENA DNEVNIH NAMAZA-----------------------------88

Vrijeme sabah-namaza-------------------------------89Posebno i zajedničko vrijeme podne i ikindije namaza---------------------------------------------------89Posebno i zajedničko vrijeme akšama i jacije namaza---------------------------------------------------89

NAJBOLJA VREMENA DNEVNIH NAMAZA----------------90Vrijeme sabahskog ezana---------------------------90Vrijeme podnevskog ezana-------------------------90Vrijeme akšamskog ezana--------------------------91Polovina noći--------------------------------------------91Propisi namaskog vremena-------------------------91

KIBLA----------------------------------------------------------93

NAČIN ODREĐIVANJA KIBLE-------------------------------93UTVRĐIVANJE PRAVCA KIBLE UZ POMOĆ SUNCA-----93DUŽNOSTI ČOVJEKA KOJI NE ZNA PRAVAC KIBLE-----94OBJAŠNJENJE-----------------------------------------------94OPĆE PRAVILO----------------------------------------------95ODJEĆA KLANJAČA-----------------------------------------95GRANICE POKRIVANJA-------------------------------------95PRIMJERI ZA NEISPRAVNO OBAVLJENI NAMAZ U NEČISTOJ ODJEĆI I SA NEČISTIM TIJELOM---------------------------96

316


PRIMJERI ZA ISPRAVNO OBAVLJENI NAMAZ SA NEČISTOM ODJEĆOM I NEČISTOG TIJELA-----------------------------97NEKOLIKO MES'ELA----------------------------------------97OPĆA PRESUDA---------------------------------------------97MJESTO KLANJAČA-----------------------------------------97PROPISI O MJESTU NA KOJEM SE KLANJA--------------98PRAVILA DŽAMIJE-----------------------------------------100

Postupci koji su mustehab u vezi sa džamijom:100Postupci koji su mekruh u vezi sa džamijom:- 100Redoslijed džamija po prvenstvu obavljanja namaza po pitanju nagrade:----------------------------------101

MJESTA GDJE JE MEKRUH KLANJATI:------------------101MES'ELA----------------------------------------------------102EZAN, IKAMET, NAMASKI VADŽIBI--------------103OPĆA PRESUDA-------------------------------------------103NAMASKI VADŽIBI-----------------------------------------103RAZLIKA IZMEĐU RUKNA I ONOGA ŠTO NIJE RUKN- -104PRAVILA NAMASKIH VADŽIBA:---------------------------104NIJJET------------------------------------------------------104PROMJENA NIJJETA---------------------------------------105SLUČAJEVI U KOJIMA PROMJENA NIJJETA NIJE ISPRAVNA:---------------------------------------------------------------105TEKBIRETUL-IHRAM---------------------------------------105VADŽIBI POČETNOG TEKBIRA---------------------------106KIJAM (STAJANJE)----------------------------------------106DIJELOVI KIJAMA:-----------------------------------------106PRAVILA KIJAMA-------------------------------------------106KIRAET (UČENJE KUR'ANA)-----------------------------107PRAVILA KIRAETA-----------------------------------------108MIJEŠANJE FATIHE I TESBIHATA-----------------------109NEKI OD MUSTEHABA KIRAETA:------------------------110

317


ZIKR---------------------------------------------------------110RUKU'-------------------------------------------------------110VADŽIBI RUKU'A:------------------------------------------110ZIKR NA RUKU'U-------------------------------------------111MIROVANJE TIJELA NA RUKU'U-------------------------111USPRAVLJANJE I UMIRIVANJE NAKON RUKU'A-------111DUŽNOST ČOVJEKA KOJI NE MOŽE NORMALNO OBAVITI RUKU'-------------------------------------------------------111ZABORAVLJANJE RUKU'A--------------------------------111NEKI OD MUSTEHABA RUKU'A--------------------------112SEDŽDA----------------------------------------------------112VADŽIBI PRILIKOM SEDŽDE------------------------------112ZIKR---------------------------------------------------------113SMIRENOST------------------------------------------------113DIZANJE SA SEDŽDE-------------------------------------113POLAGANJE SEDAM DIJELOVA TIJELA NA TLO-------113POLOŽAJ TLA ZA OBAVLJANJE SEDŽDE---------------113MATERIJALI NA KOJE SE SPUŠTA ČELO KOD OBAVLJANJA SEDŽDE-----------------------------------------------------114PROPISI SEDŽDE------------------------------------------114OBAVEZA LICA KOJE NE MOŽE OBAVITI NORMALNU SEDŽDU-----------------------------------------------------114ČINJENJE VIŠE ILI MANJE SEDŽDI----------------------115NEKI OD MUSTEHABA SEDŽDE--------------------------115KUR'ANSKE VADŽIB SEDŽDE----------------------------116TEŠEHHUD-------------------------------------------------116SELAM------------------------------------------------------117REDOSLIJED-----------------------------------------------117KONTINUITET----------------------------------------------117KUNUT------------------------------------------------------118DOVE NAKON NAMAZA (TA'KIB)-------------------------118

318


ŠTA KVARI NAMAZ (MUBTALATI)------------------------119PRAVILA O KVARENJU NAMAZA-------------------------119PRIČANJE U NAMAZU-------------------------------------119SMIJANJE I PLAKANJE------------------------------------120OKRETANJE OD KIBLE------------------------------------120REMEĆENJE NAMASKOG PONAŠANJA-----------------121VEZANJE RUKU--------------------------------------------121IZGOVARANJE RIJEČI AMIN------------------------------121RADNJE KOJE SU MEKRUH U NAMAZU----------------121

NAMASKE SUMNJE-------------------------------------123

PODJELA NAMASKIH SUMNJI----------------------------123SUMNJE U DIJELOVE NAMAZA--------------------------123SUMNJA U REKATIMA-------------------------------------124MES'ELA----------------------------------------------------124SUMNJE KOJE NE KVARE NAMAZ-----------------------124SUMNJE NA ČETVOROREKATNIM NAMAZIMA---------125NEKOLIKO OPĆIH ZAKONA-------------------------------126SUMNJE NA KOJE SE NE TREBA OBAZIRATI----------126SUMNJA NAKON SELAMA--------------------------------127SUMNJA NAKON NAMASKOG VREMENA---------------127SUMNJA ČOVJEKA KOJI PUNO SUMNJA (كثيرالشك)-127OBAVEZE ČOVJEKA KOJI PUNO SUMNJA U NAMASKE REKATE-----------------------------------------------------127SUMNJE U DIJELOVE NAMAZA--------------------------127SUMNJE IMAMA I DŽEMATLIJA---------------------------128SUMNJE NA MUSTEHAB NAMAZU-----------------------128SUMNJA O NAMAZU UOPĆE-----------------------------128STATUS PRETPOSTAVKE U NAMAZU-------------------128NAMAZ IZ PREDOSTROŽNOSTI--------------------------129

319


RAZLIKA IZMEĐU NAMAZA IZ PREDOSTROŽNOSTI I DRUGIH NAMAZA-----------------------------------------------------129SEHVI-SEDŽDA--------------------------------------------129ZABORAVLJENI DIJELOVI NAMAZA----------------------130

NAMAZ PUTNIKA-----------------------------------------131

PRVI UVJET------------------------------------------------131DRUGI UVJET----------------------------------------------132TREĆI UVJET-----------------------------------------------132ČETVRTI UVJET-------------------------------------------133PETI UVJET------------------------------------------------133ŠESTI UVJET-----------------------------------------------134SEDMI UVJET----------------------------------------------134OSMI UVJET------------------------------------------------134MJESTA GDJE JE NAMAZ POTPUN----------------------135ŠTA JE TO VATAN?---------------------------------------135NAMJERA OSTAJANJA 10 DANA------------------------135PRIMJERI U KOJIMA JE PUTNIK KLANJAO POTPUN NAMAZ

---------------------------------------------------------------136PRIMJERI ZA ONOG KO NIJE PUTNIK, A KLANJAO JE SKRAĆENE NAMAZE---------------------------------------136NAKLANJAVANJE NAMAZA-------------------------------137NAKLANJAVANJE OČEVIH NAMAZA---------------------138

NAMAZ U DŽEMATU------------------------------------140

ZNAČAJ NAMAZA U DŽEMATU---------------------------140UVJETI NAMAZA U DŽEMATU----------------------------141OBJAŠNJENJE:--------------------------------------------141UVJETI ZA IMAMA-----------------------------------------142MES'ELA----------------------------------------------------142MES'ELA----------------------------------------------------143

320


NAMAZI I NEKE OKOLNOSTI U KOJIMA NAMAZ U DŽEMATU NIJE ISPRAVAN--------------------------------------------144RAZNE PRILIKE ZA PRISPIJEVANJE U DŽEMAT-------144OBAVEZE DŽEMATLIJE U NAMAZU:---------------------145PRAVILO O PRAĆENJU IMAMA:--------------------------146MES'ELE----------------------------------------------------146POSTUPCI KLANJAČA ZA NENAMJERNE RADNJE PRIJE IMAMA:------------------------------------------------------146PRAVILA NAMAZA U DŽEMATU--------------------------146NEKI OD MUSTEHABA I MEKRUHA U VEZI SA DŽEMATOM

---------------------------------------------------------------147DŽUMA NAMAZ-----------------------------------------148BITNOST DŽUME NAMAZA--------------------------------148ŠTA SAČINJAVA DŽUMU NAMAZ?-----------------------148

Vadžibi--------------------------------------------------148Mustehabi----------------------------------------------148Uvjeti za džumu namaz-----------------------------149Dužnosti imama prilikom obavljanja džume namaza------------------------------------------------------------149Sadržaj hutbi------------------------------------------149Ono o čemu je lijepo govoriti----------------------150i. o onome što je muslimanu potrebno na Ovom svijetu i Ahiretu,---------------------------------------150Odlike imama džume namaza--------------------150

DUŽNOSTI KLANJAČA DŽUME NAMAZA----------------151NAMAZ AJAT-----------------------------------------------151NAČIN OBAVLJANJA NAMAZA AJAT---------------------151PRAVILA AJAT NAMAZA----------------------------------152MUSTEHAB NAMAZI---------------------------------------152GUFEJLE – 153-----------------------------------------غفيلهDVIJE MES'ELE--------------------------------------------154

321


NOĆNI NAMAZ---------------------------------------------154VRIJEME NOĆNOG NAMAZA-----------------------------154BAJRAM-NAMAZ-------------------------------------------154VRIJEME BAJRAM-NAMAZA------------------------------154NAČIN OBAVLJANJA BAJRAM-NAMAZA----------------155OPĆA PRAVILA--------------------------------------------155PITANJA I ODGOVORI U VEZI SA NAMAZOM-----------155

POST---------------------------------------------------------163

VRSTE POSTA---------------------------------------------163VADŽIB POST----------------------------------------------163HARAM POST----------------------------------------------163MUSTEHAB POST-----------------------------------------164MEKRUH POST--------------------------------------------165NIJJET POSTA---------------------------------------------165ŠTA KVARI POST------------------------------------------166JEDENJE I PIJENJE----------------------------------------166PRIMANJE INJEKCIJA-------------------------------------167GUTANJE GUSTE PRAŠINE------------------------------167LAGANJE NA BOGA I POSLANIKA-----------------------167PRIMJERI U KOJIMA POST NIJE POKVAREN:----------167POTAPANJE ČITAVE GLAVE POD VODU----------------168POVRAĆANJE----------------------------------------------168MASTURBIRANJE------------------------------------------168OSTAJANJE U STANJU DŽUNUPLUKA DO SABAHSKOG EZANA-------------------------------------------------------168OSTAJANJE U STANJU HAJZA ILI NIFASA--------------169OPĆA PRESUDA-------------------------------------------170POSLOVI KOJI SU MEKRUH ZA POSTAČA--------------170

NAPOŠĆAVANJE I OTKUP (KEFARET):----------170

322


NAPOŠĆAVANJE-------------------------------------------170OTKUP (KEFARET) ZBOG KVARENJA POSTA----------170PRIMJERI U KOJIMA JE NAPOŠĆAVANJE VADŽIB, A NE KEFARET:---------------------------------------------------171PRIMJERI KADA JE POTREBNO ZA SVAKI DAN DATI PO JEDAN MUDD HRANE-------------------------------------171PRIMJERI KADA SE MORA I NAPOSTITI I DATI PO JEDAN MUDD HRANE----------------------------------------------172PRAVILA NAPOŠĆAVANJA I KEFARETA-----------------173PRIMJERI KADA NIJE VADŽIB NI NAPOSTITI NI DATI OTKUP

---------------------------------------------------------------174NAPOŠĆAVANJE ZA OCA I MAJKU----------------------174POST PUTNIKA--------------------------------------------174PROPISI POSTA PUTNIKA--------------------------------174MES'ELA----------------------------------------------------175NAČIN UTVRĐIVANJA PRVOG DANA U MJESECU RAMAZANU-------------------------------------------------175NEKOLIKO MES'ELA---------------------------------------175

I'TIKAF-------------------------------------------------------176

UVJETI I'TIKAFA-------------------------------------------176PROPISI I'TIKAFA------------------------------------------176HARAMI I'TIKAFA------------------------------------------177PITANJA I ODGOVORI-------------------------------------177

ZEKAT--------------------------------------------------------184

PODJELA IMETKA NA KOJI JE VADŽIB DATI ZEKAT:- -184GRANICA NISABA------------------------------------------185NISAB NA ŽITARICE – 847, 207 KG--------------------185VRIJEDNOST KOJA SE DAJE NA ŽITARICE-------------185NISAB ZA STOKU:-----------------------------------------186

323


OVCE-------------------------------------------------------186GOVEDA----------------------------------------------------186DEVE--------------------------------------------------------187NISAB ZA ZLATO I SREBRO------------------------------187PRAVILA O ZEKATU---------------------------------------187RASPODJELA I TROŠENJE ZEKATA---------------------188PROPISI O RASPODJELI I TROŠENJU ZEKATA--------189MUSTEHABI ISPLATE ZEKATA---------------------------190ZEKATUL-FITR---------------------------------------------190PRAVILA O ZEKATUL-FITRU------------------------------191

HUMS--------------------------------------------------------193

HUMS JE VADŽIB NA SEDAM VRSTA IMETKA:---------193HUMS NA ZARADU----------------------------------------193GODIŠNJI RASHOD----------------------------------------194GODINA HUMSA-------------------------------------------194

Primjeri imetka za koji nema humsa:------------195NEKOLIKO MES'ELA---------------------------------------195HUMS NA KAPITAL----------------------------------------196RUDE-------------------------------------------------------196NISAB ZA RUDE-------------------------------------------196BLAGO------------------------------------------------------196NISAB ZA BLAGO------------------------------------------196BLAGO I MJESTO NALAZIŠTA----------------------------196HALAL IMETAK POMIJEŠAN SA HARAM IMETKOM----197MES'ELA----------------------------------------------------197DRAGOCJENOSTI KOJE SE RONJENJEM VADE IZ MORA197RATNI PLIJEN----------------------------------------------197ZEMLJIŠTE KOJE BI NEVJERNIK KUPIO OD MUSLIMANA198POSLJEDICE NEDAVANJA HUMSA----------------------198RASPODJELA HUMSA-------------------------------------198

324


UVJETI SEJJIDA KOJEM SE MOŽE DATI HUMS--------198ENFAL------------------------------------------------------199

HADŽDŽ-----------------------------------------------------204

OBAVEZUJUĆI UVJETI ZA HADŽDŽ----------------------204RASPON IMOVINSKE MOĆI-------------------------------204VRSTE HADŽDŽA------------------------------------------205RADNJE UMRE TEMETTU'A I MJESTA KOJA SE MORAJU OBIĆI--------------------------------------------------------205HADŽSKE RADNJE I MJESTA KOJA SE MORAJU OBIĆI205HARAMI U IHRAMU----------------------------------------206ZAJEDNIČKI HARAMI--------------------------------------206HARAMI ZA MUŠKARCE----------------------------------207HARAMI ZA ŽENE------------------------------------------207RADNJE UMRE KOJA SE OBAVLJA U TOKU GODINE- 207

NAREĐIVANJE DOBRA I ODVRAĆANJE OD ZLA208

VAŽNOST NAREĐIVANJA DOBRA I ODVRAĆANJA OD ZLA

---------------------------------------------------------------208DEFINICIJA DOBRA I ZLA---------------------------------208UVJETI NAREĐIVANJA DOBRA I ODVRAĆANJA OD ZLA209RAZINE NAREĐIVANJA DOBRA I ODVRAĆANJA OD ZLA209PROPISI NAREĐIVANJA DOBRA I ODVRAĆANJA OD ZLA209PRAVILA O NAREĐIVANJU DOBRA I ODVRAĆANJU OD ZLA

---------------------------------------------------------------211

DOSADAŠNJE OBJAVLJENE KNJIGE U---------------IZDANJU MULLA SADRAA:----------------------------212

325


Izdavač:Fondacija Mulla Sadra: tel/fax 033 226 916

WEB. www. mullasadra. com E-mail: [email protected]

Štampa:Sabah print – IlidžaSarajevo, 2005

326

http://www.mullasadra.com/


CIP- katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

Bibliografske i druge bilješke uz tekst

ISBNCOBISS. BH – ID

Na osnovu Prijedloga mišljenja Ministarstva obrazovanja i nauke F BiH br. 05-15-5245-/05 od 19.12..2005.g. i Mišljenja Upravnog odbora za indirektno oporezivanje Banja Luka, ovaj proizvod je oslobođen poreza na promet.

327

Documents

Propisi-Ahkam