Embed Size (px)
Citation preview
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
RIJEČ GRADONAČELNIKASretan sam što vam se mogu obratiti na stranicama ove promotiv-ne brošure koja nastaje tijekom provođenja projekta „Slatkovodni akvarij i muzej rijeka - KAquarium“, a rezultirat će izgradnjom prvog slatkovodnog akvarija u Hrvatskoj, smještenog u Karlovcu, na desnoj obali rijeke Korane.Hrvatska je jedna od europskih zemalja s najbogatijom ihtioflo-rom i faunom u Europi, a upravo grad Karlovac, kao grad na četiri rijeke, Kupi, Korani, Mrežnici i Dobri, pravo je mjesto za prezenta-ciju prirodnog bogatstva naših slatkih voda. Ideja o izgradnji akvarija u Karlovcu nastala je iz želje da tu svo-ju bogatu prirodnu i kulturnu baštinu, posebno element vode, transformiramo u prepoznatljivu atrakciju. Grad Karlovac prija-vio je projekt na prvi objavljeni natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava iz strukturnih fondova Europske unije. Europska unija je prepoznala ideju i odlučila podržati projekt uvrstivši ga u 15 odabranih od ukupno 144 pristigle projektne prijave. Veliko je to priznanje, ali i poticaj Gradu Karlovcu za daljnju aktiv-nu pripremu novih projekata za fondove EU kao jedan od najzna-čajnijih izvora financiranja različitih razvojnih projekata. Važnost akvarija kao jedinstvene turističke atrakcije izuzetno je velika ne samo za razvoj turizma grada Karlovca, već i za rad i uključivanje svih onih gospodarstvenika koji u životu akvarija su-djeluju već od samog početka gradnje, ili će suradnju započeti njegovom afirmacijom. Akvarij doprinosi ostvarenju strateških ci-ljeva Karlovca: briga za radna mjesta, turizam u funkciji razvoja grada i viša kvaliteta života stanovnika Karlovca. Svaki grad Karlovačke županije ima jednu svoju rijeku - Ozalj Kupu, Duga Resa Mrežnicu, Slunj Koranu, a Ogulin Dobru. Sve četiri rijeke susreću se u Karlovcu. Kroz akvarij će stanovnici Kar-lovca nastaviti živjeti lokalnu tradiciju na rijekama i s rijekama u gradu susreta, u srcu Hrvatske.
GRADONAČELNIK KARLOVCADAMIR JELIĆ
02
Akvarije i zoološke vrtove godišnje posjeti više od 700 milijuna ljudi, što je oko 11 posto svjetske popu-lacije. To znači da jedna od deset osoba doživi interakciju sa životinjskim i biljnim svijetom u zoološkim vrtovima ili akvarijima. (World Association of Zoos and Aquariums)
Zašto je tako?
Mi ljudi po prirodi smo iznimno znatiželjni i imamo civilizacijsku tekovinu istraživati nepoznato i otkri-vati područja čovjeku nedovoljno poznata i drugačija od njegove primarne životne okoline. Većina nikada nije imala priliku zaroniti ispod vodene površine, a upravo će AQUATIKA – Slatkovodni akvarij Karlovac omogućiti osobno iskustvo i intiman doživljaj svih oblika podvodnog svijeta.
Neki će to učiniti zbog brige za utjecaj čovjeka na prirodu i htjet će naučiti više kako mogu zaštititi takav svijet. Za druge, posjet akvariju je jednostavno osobno zadovoljstvo i zabava za njih, njihove prijatelje i obitelj. No, postoji i manje očit razlog koji objašnjava zbog čega su akvariji toliko popularni u svijetu.Većina nas živi u gusto naseljenim urbanim sredinama, ubrzanim tempom života, punog napredne teh-nologije, zagađena zraka, gužvi, prostora pretrpanog informacijama (...) kontinuiranog stresa. Zato ne-rijetko čujemo od prijatelja, obitelji i kolega kako se žele “maknuti od svega”.Upravo je akvarij za mnoge takvo utočište, oaza povratka u humaniji i prirodniji svijet koji nas podsjeća da naša svakodnevnica nije i ne mora biti toliko stresna. Postoji i ona druga obrazovna strana i znanstveni izazov akvarija koji mnogima, od najranije dobi pa do javljanja prvog ozbiljnog istraživačkog impulsa, omogućava dodir s potpuno nepoznatim svijetom, nama toliko blizu, a opet daleko. AQUATIKA će taj vodeni svijet svakom školarcu, istraživaču, znanstveniku i ribolovcu približiti dodiru ruke ili pogledu koji će otkriti svaki detalj peraje, svaki list biljke i kamenčić riječnog korita. Otvorit će svima, koji jednom uđu u akvarij, jedan sasvim nov čaroban svijet.
Svaka staklena površina akvarija ustvari je veliko povećalo vodenog svijeta koji nas okružuje i tko pogle-da kroz to povećalo, imat će sreću osjetiti snagu i bogatstvo svake vodene kapi hrvatskih rijeka.
Takva perspektiva akvarija nepresušna je podloga turističkim aktivnostima za koje, u ovom slučaju, ne postoji starosno, obrazovno, jezično ili bilo kakvo drugo ograničenje. AQUATIKA će stoga u 2016. g. postati atrakcija u svakom pogledu: ekološkom, obrazovnom, turistič-kom, znanstvenom ili, jednostavno, zbog svoje originalnosti i činjenice da akvarij slatkovodnih voda ne postoji nigdje u široj regiji, osim u srcu Hrvatske, okružen četirima rijekama – u Karlovcu.
03
04
Zamisao o karlovačkom slatkovodnom akvariju začeta je prije nekoliko godina, gotovo skromno i tiho. A onda se, poput refrena kakve dobre pjesme, uvukla, zavukla i jednostavno nastavila rasti. Put od za-misli do projekta zasigurno nije bio jednostavan i lak, a jednako tako niz izazova je i pred ovom ustano-vom kojoj je osnovni cilj postati značajnom i prepoznatljivom lokalnom turističkom atrakcijom. U tome će zasigurno i uspjeti, jer AQUATIKA - Slatkovodni akvarij Karlovac svakom posjetitelju pruža jedinstven doživljaj podvodnog svijeta koji nam se tek naizgled čini dobro poznatim.
AQUATIKA - Slatkovodni akvarij Karlovac je javna ustanova prvenstveno namijenjena djeci i mladima, učenicima, znanstvenicima, akvaristima, odnosno lokalnom stanovništvu, kako bi se razvijala svijest o iznimnoj biološkoj raznolikosti te istovremeno educiralo korisnike kako na održiv način koristiti iznimna prirodna bogatstva Hrvatske u funkciji turizma. Akvarij predstavlja floru i faunu hrvatskih rijeka i jezera, geološku prošlost, tradicijsku kulturu i povijest porječja četiriju karlovačkih rijeka. Posjetitelji mogu ra-zgledati bogatstvo života u rijekama i jezerima, odnosno primjerke više od stotinu slatkovodnih ribljih vrsta, od čega 20-tak endemskih. U sastavu akvarija nalazit će se niz drugih sadržaja: kongresna dvora-na, edukativni centar, znanstveno istraživački centar, uredski i ugostiteljski dio.Akvarij će obogatiti turističku ponudu grada Karlovca i Karlovačke županije i potaknuti integriranje lo-kalne turističke ponude te razvoj uslužnih djelatnosti i proizvodnje.
Akvarij je projektiran na građevinskoj čestici veličine 8.327,02 m2 kao dvoetažna građevina s prizemljem i podzemnom etažom. Sastoji se od 3 zgrade međusobno povezane podrumskom etažom. Prostor između zgrada formira trg sa sportsko-rekreacijskim sadržajima za djecu i odrasle. Zbog koncepta ze-lenih krovnih vrtova koji „sakrivaju“ objekt, prostor zone akvarija predstavlja zahvat s minimalnim utje-cajem na krajobraz čime se čuvaju zelene vizure krajolika.
Kompleks akvarijskih bazena koncipiran je tako da prikazuje tok jedne „tipične“ krške rijeke kakva je i Korana, na čijoj obali je smješten akvarij. Izložbeni dio počinje već na vanjskom prostoru trga gdje se nalazi velika vodena instalacija koja predstavlja krško polje. Rijeka se preko slapa slijeva iz vanjskog u unutarnji prostor. Ribe u vodi najprije se promatra odozgo, u šetnji uz rijeku, a zatim sa strane, gleda se ispod vodene površine. Dok posjetitelj prati riječni tok, čuje rijeku kako teče. Nakon gornjeg toka rijeke zvukovi se stišavaju, posjetitelj ponire u špilje u kojima može vidjeti endeme hrvatskih rijeka koji se u prirodi uglavnom nalaze u ponornicama. Nakon špilje rijeka ponovno izvire negdje u svom donjem toku, vide se ribe zajedno s biljem koje živi u toplijim dijelovima rijeke. Zatim se prolazi ispod tunela akvarija gdje se nalaze veći primjerci riba. Poslije tunela prelazi se mostićem preko jezerca s lopočima, šašom i vrstama koje je dopušteno dodirivati. Na kraju izložbe dolazi se do sedrene barijere, sustava od nekoliko akvarija koji se prelijevaju.
Raspored bazena u karlovačkom slatkovodnom akvariju prati sva obilježja riječnog kontinuiteta pruža-jući detaljan, zanimljiv, zabavan, poučan i nadasve uzbudljiv pogled u čudesan slatkovodni svijet. Tako će svaki posjetitelj imati priliku doživjeti riječni tok u njegovoj punini, od izvora do ušća.
Zavirite u čudesan riječni svijet – posjetite karlovački slatkovodni akvarij!
05
AQUATIKA - od ideje do slatkovodnog akvarija u Karlovcu
Karlovački slatkovodni akvarij u brojkama: • preko 100 vrsta riba • preko 20 endemskih vrsta• oko 5000 jedinki živjet će u prostoru Slatkovodnog akvarija Karlovac• preko 1000 kg je ukupna masa žive ribe u akvarijima.
Što je PRIRODA Bezbroj života, moglo bi se reći.
Što je VODA Izvor života, moglo bi se reći.
06
?
?
01
01
Naše su rijeke naše
VELIKO bogatstvo Zavirimo li ispod njihove površine, otkrit ćemo tisuće priča, tisuće života - od izvora do ušća. I još tisuće života neraskidivo vezanih uz te iste rijeke. Uz izvor, uz ušće, uz tok, koji poput dobra pripo-vjedača sve djeliće spaja u priču od koje se ne možemo i ne smijemo odvojiti.
Većini nas, uz iznimku iskusnih biologa i strastvenih ribolovaca, na spomen akvarija i riba prva će asoci-jacija najvjerojatnije biti šarolik tropski ili raskošan morski akvarij. Zlatne ribice, neonke, diskusi i gupiji ukras su mnogih dnevnih boravaka, a morski psi, kitovi i dupini umjesto nepreglednim oceanima, plivaju u bazenima velikih akvarija zabavljajući brojne posjetitelje. Odemo li na more, na gotovo svakom uglu nudit će nam se izletničko ronjenje ili neka druga mogućnost pogleda u bogat svijet podmorja.
Potražimo li osvježenje u rijeci, najviše će nas brinuti ima li visoke trave koja bi nam mogla pokvariti bezbrižno plivanje. Na poneku ribicu u prolazu jedva da ćemo obratiti pozornost. Sjednemo li pored rijeke, divit ćemo se mirnoći što prolazi pored nas.
No, svijet naših kopnenih voda puno je više od toga. Dobro to znaju strpljivi ribolovci i uporni promatra-či, a za nas ostale to je još uvijek dobro skriven svijet. Ispod pitome i tihe površine odvija se uzbudljiva i beskonačna borba za život. A taj život je priča koju bismo trebali čuti jer u njoj je jedna mala, ali važna uloga namijenjena upravo nama.
Zavirite u karlovački Slatkovodni akvarij i otkrijte čudesnu dinamiku mirnoće.
07
01 / Mala mrena na ušću rijeke Korane i Kupe, Karlovac
Rijeke su elementi krajobraza koji prenose vodu, a u njima se uočava po-stupna promjena fizikalnih, kemijskih i bioloških značajki od izvora prema ušću. Prirodni riječni krajobraz biološki je vrlo dinamičan i prostorno prilič-no složen s velikom raznolikosti staništa.
Opažaju se dvije osnovne zajednice riba u rijekama: zajednica gornjeg i za-jednica donjeg toka. Osim što su bogatije i vrstama raznolikije, u rijekama nizvodno, ovisno o veličini vodotoka, mijenjaju se i biološke značajke riba; poput duljine životnog ciklusa, veličine tijela i spolnog sazrijevanja. Ribe donjih tokova tako žive dulje, većih su tjelesnih dimenzija i kasnije spolno sazrijevaju.
Uzdužne promjene sastava vrsta i struktura u pojedinim odsječcima vo-dotoka predstavljaju i osnovu za klasifikaciju, tj. zonaciju rijeka prema ka-rakterističnim vrstama riba. Tako se vodotoci od izvora do ušća dijele na 5 osnovnih zona: zona pastrve, zona lipljena, zona mrene, zona deverike i zona iverka.
08
RIJEKAšto je
02 / Bajkovit prizor usred Žumberačkog gorja 03 / Rječica Curak u Brodu na Kupi
09
02
03
10
06
05
04
SUSRET S RIJEKOM Rijeke najčešće izviru u jednoj glavnoj točki (izvoru ili vrelu), ili pak nastaju spajanjem više izvora, odno-sno pritoka kao, na primjer, Dragonja i Dobra. U krškom području karakteristični su snažni izvori u obliku jezeraca. Tako, između ostalih, izviru Una, Kupica, Slunjčica i Cetina. Planinske rječice ponekad imaju pad nadmorske visine od desetak i više metara po kilometru, poput donjeg toka Kamačnika, dok kod nizinskih sporih rijeka, kao što je Bosut, taj pad iznosi svega nekoliko centimetara po kilometru. Mnogi faktori, poput sedrenih barijera u naših rijeka, remete taj prosjek.
SEDRENA BARIJERA: nastaje kao rezultat dugotrajna taloženja sedre – kalcijevog karbo-nata u prezasićenoj prirodnoj vodi. Najpoznatije sedrene barijere u Hrvatskoj nalaze se na Plitvičkim jezerima, u Rastokama i na rijeci Krki (Skradinski buk).
11
!
IZVOR
04 / Ušće rijeke Korane i Kupe, Karlovac
05 / Rječica Curak u Brodu na Kupi
06 / Rijeka Kupica, Brod na Kupi
PASTRVA - obitava u brzim, tekućim vodama, bistrim potocima šljunkovita ili pješčana dna. Rado se skriva pod korijenje drveća, kamenje i u izdubljenim dijelovima obale. Zahtijeva određenu temperaturu i količinu kisika. Vretenasta je tijela prilagođena brzim vodama. Prava je grabežljivica, hrani se svim ma-njim organizmima koji žive u vodi.
PIJOR - živi u hladnim i čistim vodama s pješčanim i kamenitim dnom, gdje se i mrijesti. Hrani se vode-nim biljem i beskralježnjacima, a on sam je glavna hrana pastrvi.
12
Tok rijeke se može podijeliti na gornji, srednji i donji. Kako je Hrvatska mala zemlja, velike europske rijeke poput Drave i Dunava protječu unutar njezinih administrativnih granica samo srednjim, odnosno donjim dijelom svoga toka. Jedan od rijetkih primjera rijeke koja cijelim tokom protječe kroz Hrvatsku jest rijeka Kupa. Gornji tok karakteriziraju brzaci preko kojih se rijeka ruši u kanjonu. Erozijom u planin-skim ili krškim područjima rijeka urezuje kanjone ili stvara doline.
Prvo što se uočava na tijelu riba su upravo njihove peraje. Većina vrsta ima po jednu leđnu, repnu i podrepnu peraju, dok su im prsne i trbušne peraje u paru. Peraje služe za pokretanje, održavanje ravnoteže, stabilizaciju prilikom plivanja. Mnoge ribe pliva-ju pomoću repne peraje, međutim, neke se služe prsnim i trbušnim perajama, pa čak i čitavim tijelom. Pastrve primjerice imaju masnu peraju koja se nalazi između leđne i repne peraje.
07 / Kalifornijska pastrva u rijeci Kupi, u Gorskom kotaru
08 / Pijor u rijeci Kupici, u Brodu na Kupi
09 / Klen, rijeka Korana, na području Karlovca
GORNJI TOK
13
07
08
09
14
10
11
12
MLADICA - endem dunavskog sliva, naša je najve-ća salmonidna vrsta, može narasti i do 1,65 metara i imati masu čak 60 kilograma te doživjeti stotinu godina! Krakteristično je da živi pojedinačno, nasta-njuje brze vode i gornje tokove, no odrastanjem seli nizvodno. Nažalost, zbog pregradnje rijeka brana-ma ova je lijepa i cijenjena vrsta ugrožena i nalazi se na Crvenom popisu slatkovodnih riba Hrvatske.
15
SUSRET S RIJEKOM
LIPLJEN - jedna od zasigurno najljepših riječnih riba: elegantan, izdužena tijela prekrivena nekolicinom redova crvenih i ljubičastih pjega te simpatične i malene glave. Lipljen se k tome ističe i velikom leđnom perajom, raskošnom poput kakva jedra ili zastave. Kod nas živi u vodama crnomorskog (dunavskog) i jadranskoga sliva. Omiljen je među sportskim ribolovcima koji ga nerijetko nazivaju riječnim liscem zbog njegove lukave naravi.
Na glavi ribe uočavaju se oči i usta. Zanimljivo je da nemaju sve ribe zube. U Hrvatskoj ve-ćina slatkovodnih vrsta nema prave zube, već imaju zanimljive strukture koje se nalaze u ždri-jelu. Zube imaju one ribe koje se hrane drugim ribama ili nekim plijenom koji može lako pobjeći. Zubi stoga služe za pridržavanje uhvaćenog plijena.
!
10 / Lipljen u rijeci Kupici, u Brodu na Kupi
11 / Mladica, rječica Curak, u Brodu na Kupi
12 / Lipljen u rijeci Kupici, u Brodu na Kupi
SUSRET S RIJEKOM
Srednji tok iz kanjona postupno prelazi u riječnu dolinu. Tok rijeke se znatno usporava, što dovodi do taloženja sedimenta i stvaranja šljunčanih, pješčanih i muljevitih sprudova. Mnoge veće rijeke imaju isprepletene rukavce. Konačno, u nizinama rijeka ulazi u donji tok i teče širokom poplavnom ravnicom. Tok se račva u rukavce i vijuga meandrima, a rijeka stvara poplavnu nizinu (aluvijalna ravnica): širok pojas nataloženog riječnog sedimenta na obije strane rijeke. U donjem toku širine rijeka mogu doseći i po nekoliko stotina metara, kao u slučaju Dunava. PODUST - prepoznatljiv po ustima koja se nalaze s donje strane glave, pri čemu donja usna ima čvrst hrskavični rub; hrani se obraštajem i na kamenju se mogu uočiti tragovi njegova struganja. Na trbušnoj stijenki ima crnu opnu zbog koje ga ponegdje zovu i tintaš. Vrlo važna riba za životni ciklus mladice, jer se mladice nakon izlijeganja hrane malim podustima. Pred mrijest podusti migriraju uzvodno, pritom ih često sprječavaju brane izgrađene na rijekama zbog čega se smanjuje njihova brojnost. Podust je izuzetno osjetljiv na zagađenja.
MRENA - cijenjena vrsta, stanovnica srednjih tokova rijeka od Alpa do ruba Crnoga mora. Ima prepo-znatljivu gornju čeljust na kojoj su četiri brka. Živi u jatima, voli pjeskovita i šljunčana dna, a najaktivnija je noću. Vrlo vješto se koristi snagom svojih mišića, stoga je svakom ribolovcu pravi izazov.
KLEN - riba velikih usta, punašne glave i tijela, vrlo je prilagodljiva i kao takva raširena gotovo po čitavoj Europi. Nastanjuje sve riječne tokove, pa čak i zagađene vode. Okretan je i dobar plivač, živi do dvade-set godina.
16
Ribe su vrlo raznolika skupina kralješnjaka i do sada je opisano preko 35 000 vrsta riba. Ukoliko se usporede s ostalim kralješnjacima, one su vrstama brojnije od vodo-zemaca, gmazova, ptica i sisavaca zajedno. Zanimljivo je da su više od 40 % svih vrsta upravo slatkovodne ribe.
!
13 / Podust na ušću rijeke Korane i Kupe, Karlovac
14 / Mrena ispod slapa na ušću rijeke Korane i Kupe, Karlovac
15 / Klen, rijeka Korana, na području Karlovca
SREDNJI TOK
17
13
14
15
18
16
17
18
Svaka rijeka ima svoj kraj. Neke se ulijevaju u drugu rijeku, neke u more, dok rijetko nestaju u kopnu; u Hrvatskoj je ovdje riječ o ponornicama poput Gacke ili Like. Ponekad nestaju samo prividno jer se vra-ćaju natrag, bilo kao ista rijeka (npr. Dobra ponire u Ogulinu, a opet izvire kod Gojaka), bilo kao druga rijeka (npr. Jesenica ponire u podnožju Male Kapele i opet izvire, ali kao Slunjčica kod Slunja).
UKLIJA - u našim krajevima poznatija kao klija, pripada porodici šarana. Iako malena stasom, ističe se ljepotom srebrnastih ljuski, osobito kad ih obasja sunčeva svjetlost. Nastanjuje gotovo čitavu Europu, a kad su staništa u pitanju, nije previše izbirljiva, jedino izbjegava brze tokove. Živahna je, okretna i poletna te kao takva – vječno gladna. Kukci su joj omiljena hrana, a ona sama, nažalost, najčešće završi ribolovcima kao - mamac.
19
Iako se ribe razlikuju i po bojama, većina ih je tamna po leđima, a svijetla po trbuhu, što im omogućuje da se sakriju od pogleda i odozgo i odozdo.
CRNOOKA DEVERIKA - vrlo česta riba u vodama crnomorskog sliva. Obitava u jatima, u donjim dijelo-vima rijeka, kao i u bočatim vodama. Prepoznatljiva je po velikim, tamnim očima i izuzetno dugoj repnoj peraji.
Oblik tijela riba ovisi o staništu u kojem se kreću i žive. Neke su vrste visoka tijela (deverika), druge su izduljene i zmijolike (jegulja). Ribe koje su dobri plivači imaju tijelo poput torpeda. Pojedine vrste se vrlo malo kreću i zadržavaju se na dnu (crnka).
BOLEN - jedini pravi predator među šarankama, agresivno lovi svu manju ribu po našim vodama. Poje-dini primjerci mogu biti dugi i preko 1 m, no češće ćemo naići na one manje. Bolen je lijepa i atraktivna riba, blago pogrbljenih leđa i dobro razvijene repne peraje koja ga čini izuzetnim plivačem. Vrlo brzo raste, a ulovljenu hranu isključivo guta jer u ustima nema zube već hrapavo ždrijelo kojim zadržava ulov. A kad lovi, bolen to čini u jatu, taktikom iznenadna napada zbog čega na površinu iskače vatromet sitnih riba koje se pokušavaju spasiti.
!
!
16 / Uklije u rijeci Dobri, ispod slapa na Stativama, Karlovac
17 / Mlade crnooke deverike u rijeci Kupi u Karlovcu, naselje Rečica
18 / Bolen u rijeci Kupi, u brzacima oko Kaštela, Karlovac
DONJI TOK
GRGEČ - jedna od najpoznatijih i najljepših vrsta u donjim dijelovima rijeka dunavskog sliva; atraktivna je vrsta zbog lijepe boje i pruga te bodljikave leđne peraje. Grgeč je poznat slatkovodni grabežljivac koji napada iz zasjede, a zbog takve naravi nerijetko završi na ribičkom štapu. Ženka grgeča odlaže i do 300 000 jaja!
20
Mrijest je proces odlaganja i oplodnje jaja životinja kod kojih se odvija vanjska oplod-nja. To su ribe, vodozemci i mnogočetinaši, ali i niz drugih životinja koje svoja jaja odlažu u vodi. Kod riba ženke odlažu jaja (ova jaja nazivaju se i ikra) na vodene biljke ili na dnu gdje se mriještenje odvija. Neposredno nakon odlaganja mužjak ih osjeme-njuje. Načini na koji se mriještenje odvija su vrlo različiti. Česta pojava je “svadbeni ples”, a kod nekih vrsta dolazi i do “oblačenja” svadbenog ruha. Pored toga, neke vr-ste poduzimaju migracijska putovanja kako bi stigle na sasvim određena mrijestilišta (lososi, jegulje).
Poput ostalih životinja i ribe imaju svoje potomke. Većina vrsta izbacuje jaja iz kojih se izliježu ličinke koje se kasnije pretvaraju u ribu. Neke se ribe ne brinu za svoju djecu i jaja, već ih odmah napuštaju. Takve ribe izbacuju i po nekoliko milijuna jaja, dok neke izbacuju vrlo malo jaja i brižni su roditelji. Postoje i ribe živorotke, a također i one koje se razmnožavaju partenogenetski (nespolno razmnožavanje). Takve vrste mogu imati samo majku i tada su sva djeca klonovi majke.
ŠTUKA - prepoznatljiva po izduljenom tijelu i velikim ustima sa snažnim zubima; izgledom podsjeća na raketu (prednji dio im je ušiljen, a peraje pomaknute prema zadnjem dijelu, što mu omogućuje brže kretanje. Može narasti do 150 cm te čak do 24 kg. Nije osobit plivač, stoga napada iz zasjede, a ubrzanje postiže pomoću snažne repne peraje. Glava joj je karakteristična oblika guščjeg kljuna, s velikim ustima u kojima se nalazi oko 700 zuba! Štuka ima oštar vid, a pojest će, ili barem pokušati uloviti, sve manje od sebe koji joj se nađu na putu.
BODORKA - nastanjuje Europu, od Pirineja do Urala. Obitava u jezerima i sporim tekućicama kojima je dno obraslo vodenim biljem na koje odlaže ikru. Zanimljivo je da mužjaci tijekom mrijesta imaju kožne kvrge.
!
19 / Grgeč u rijeci Korani, ispod slapa u Karlovcu
20 / Štuka u rijeci Korani, Karlovac, područje Turnja
21 / Bodorka u rijeci Korani, na području Karlovca
21
19
20
21
22
SUSRET S RIJEKOM
Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slat-kom vodom koja se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci. Močvare se najčešće nalaze u riječnim nizinama ili uz jezera, odnosno u reljefnim depresijama s intenzivnom vegetacijom. Mnoge su močvare ugrožene ili su u prošlom stoljeću, i ranije, potpuno isušene zbog potreba poljoprivrede za obradivim površinama, ali i zdravstvenih razloga (mala-rija). U novije vrijeme promijenjen je odnos prema močvarama. Prepoznat je njihov značaj za ukupnost čovjekove životne sredine i česti su uspješni napori za renaturiranjem tih područja.
MOČVARNA STANIŠTA
22 / Lopoč na rijeci Mrežnici, u Donjem Zvečaju
23 / Trepotovi bajeri (jezera) u Karlovcu, područje Ilovca
23
23
22
24
24
25
26
ŠARAN - nema sumnje naša najpoznatija slatkvodna riba. Nalazimo ga u većini nizinskih voda, tekućica i stajaćica, no zalazi i u srednje pa čak i gornje tokove rijeka. Dobro se prilagodio i životu u umjetno stvorenim vodama – šljunčarama, glinokopima, jezerima i akumulacijama. Šaran može doživjeti i pu-nih šezdeset godina, ukoliko mu to dopusti čovjek – njegov najveći prirodni neprijatelj. Srećom, šaran ima visoko razvijene mehanizme preživljavanja, uključujući prilagodbu opasnostima i prilično dobro pamćenje. Od riječnog su šarana uzgojene pasmine pitomog ili ribnjačkog šarana, prepoznatljivih po specifičinim formama: maloljuskavi, divlji, ljuskavi, veleljuskavi, goli. Riječni šarani manji su od pitomih i zbog pregradnja rijeka branama sve su rijeđi u našim vodama. Vrlo su borbeni i popularni u sportskom ribolovu.
Slatkovodna staništa prepoznajemo i po privlačnoj, specifičnoj vegetaciji. Razlikujemo nekoliko skupi-na: nadvodne biljke (trska, rogoz, šaš, sitovi, perunike, mahovine itd.); plutajuće (vodena paprat, bijeli lopoč, lokvanj, vodena leća itd.) te podvodne (mrijesnjaci, voščike, podvodnice, mješinke).
25
Jeste li znali da je som:
• Najveća slatkovodna vrsta ribe, jer su zabilježeni primjerci od preko 300 kilograma!• Riba čije tijelo nema ljuske! Sluzava koža štit je od ozljeda i infekcija. • Ima male oči, ali velike brkove kojima se služi kao ticalima, zbog čega ga često nazivaju ribom van-
zemaljcem! • Zračnim mjehurom regulira položaj u vodi pa ponekad može zauzeti gotovo vertikalan stav i tako
loviti hranu. • Ponekad prednjim dijelom tijela izađe na kopno i lovi plijen, primjerice – goluba! • Ima slučajeva kada somovi migriraju kopnenim putom do drugih dijelova rijeka, ili jezera.
Fantastično, zar ne?
Vegetacija zastupljena u slatkovodnim akvarijima neprestano se prilagođava trenut-nom stanju u pojedinom akvariju.
!
24 / Šaran, rijeka Kupa, Karlovac, područje Šišljavića
25 / Som, rijeka Kupa, Karlovac, područje Utinje
26 / Štuka, rijeka Kupa, Karlovac, područje Brodaraca
Slatkovodni ekosustavi jedni su od najbogatijih, ali ujedno i najugroženijih svjetskih ekosustava. Uz isušivanja, prekomjerno crpljenje vode, mijenjanje hidroloških režima i onečišćenje sve veću prijetnju našim močvarama, rijekama, jezerima i ostalim vlažnim staništima predstavljaju i strane invazivne vrste. One se vrlo brzo šire, teško ih je zapaziti, a kad se napokon i otkriju, gotovo ih je nemoguće ukloniti. Invazivne vrste, koje dospiju u naše vodotoke, istiskuju zavičajne vrste u borbi za hranu i sklonište, ili prenošenjem bolesti. Osobitu štetu mogu činiti u krškim vodotocima gdje obitavaju brojne rijetke i endemične vrste. U slatkovodnim ekosustavima veliku opasnost predstavljaju invazivni beskralješnjaci. Njihov dolazak i utjecaj teže je zapaziti u odnosu na utjecaj invazivnih kralješnjaka (npr. kalifornijska pastrva, nutrija, bizamski štakor), pa je za pravovremenu reakciju najčešće prekasno.
RIJEČNI GLAVOČIĆ - obitava u slivovima Azovskog, Crnog i Kaspijskog mora, na pješčanom ili blatnom dnu. U Hrvatskoj naseljava Dunav, Dravu, Muru, Savu, Kupu i Koranu. Širi se intenzivno uzvodno i u manje pritoke. Novija istraživanja pokazuju kako u našim krajevima za sad ipak nema toliko negativan utjecaj.
SIGNALNI RAK - porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a u Europu je unesen polovicom 20. stoljeća radi nadomještanja autohtonih populacija riječnog raka (Astacus astacus). Vrlo brzo se prilagodio novim uvjetima, a proširen je vodotocima 27 europskih država. Ime je dobio prema plavim, intenzivnim mrlja-ma na kliještima između pokretnog i nepokretnog članka, po čemu se najlakše razlikuje od naših zavi-čajnih vrsta rakova. Danas je signalni rak jedna od najvećih prijetnji opstanku autohtonih vrsta rakova, osobito u rijeci Korani.
SUNČANICA - slatkovodna riba iz reda grgečki. Autohtona je vrsta sjeveroistoka Sjeverne Amerike, no ljudskom nepažnjom, kao akvarijska riba, uvedena je u ekosustav Europe te, iako atraktivna izgleda, ozbiljno ugrožava autohtone vrste. Sitna je, no vrlo grabežljiva te vrlo požrtvovno čuva ikru, stoga se brzo širi, osobito onim vodama u kojima je zbog izlova smanjen broj velikih vrsta poput šarana.
26
Širenje invazivnih stranih vrsta navodi se kao drugi najveći razlog gubitka biološke raznolikosti, odmah nakon direktnog uništavanja staništa!
!
27 / Riječni glavočić, ušće rijeke Kupe i Dobre, u Karlovcu, područje G. Pokuplja
28 / Uskoškari rak, rijeka Korana, područje Karlovca
29 / Sunčanica u rijeci Kupi, Karlovac, područje Kobilića
27
27
28
29
Rijeke imaju mnoge korisne funkcije. Budući da je rijeka iznimno složen su-stav, neke od tih koristi se na prvi pogled ne mogu ni naslutiti. Prirodna rijeka sa svim svojim elementima zapravo je najbolja obrana od sezonskih poplava, bolja od ikakvih regulacija. Višak vode koje korito rijeke ne može uskladištiti slijeva se u rukavce, mrtvice, poplavne šume i livade. Time se olakšava pritisak na maticu i sprječava opasno nakupljanje vode koje dovodi do katastrofalnih poplava.
Rijeka je u prirodnom stanju vrlo važna za zdravlje šuma u širem pojasu nje-zinih obala. Nenarušene podzemne vode osiguravaju njihov nesmetan rast. Prirodna vodena ili obalna vegetacija nije samo ukras i životinjsko stanište, već ima i vrlo važnu ulogu za zdravlje ljudi. Ona, naime, pročišćuje vodu od organ-skog i mineralnog zagađenja. Biljke uzimaju minerale iz tih otpadnih tvari za svoju prehranu i ugrađuju ih u svoja tijela. Dio takve pročišćene vode potom odlazi u podzemlje, a poznato je da tu vodu crpimo za piće.
Možda je najveća korist od očuvanih rijeka nevidljiva: kada je rijeka u prirod-nom stanju, ona ostvaruje prirodnu ravnotežu. Svako pomicanje ravnoteže može imati neslućene i nepredvidljive posljedice, a do tih spoznaja se često dolazi retroaktivno, analizom mogućih uzroka koji su već doveli do određenih posljedica. Kada se uzmu u obzir sve te činjenice, očita je korist od rijeka u očuvanom stanju, bilo da je riječ o izravnoj ekonomskoj koristi koja se izražava u kunama ili eurima, bilo da je ona nemjerljiva jer je garancija kvalitete života sadašnjih i budućih generacija. Ne smijemo zaobići ni nacionalni ponos, činje-nicu da imamo bogatstvo i raznolikost rijeka kao malo drugih zemalja.
28
R IJEKAznačaj
I VAŽNOST NJIHOVA OČUVANJA
28
Nijedna europska zemlja nema tako raznolike i očuvane rijeke kao Hrvatska. Naše rijeke su ogromno, ali još uvijek nedovoljno otkriveno blago.
!
30 / Rijeka Korana, područje Karlovca
31 / Rijeka Kupa, Brod na Kupi
29
30
31
30
32
33
34
IHTIOLOGIJA
je znanost koja se bavi proučavanjem riba. Dolazi od grčkih riječi: ikhthu, što znači riba, i logos, u pri-jevodu, znanost. Ihtiologija je dio biologije, odnosno njezine grane zoologije. Ihtiologija proučava riblje vrste u vidu fiziologije, ponašanja, povijesti, uloge u prirodi, gospodarske važnosti itd. Smatra se da su najraniji ihtiolozi bili (ribo)lovci i sakupljači koji su proučavali kako uloviti određene vrste riba, gdje ih naći u koje doba godine i slično. Grčki filozof i prirodoslovac Aristotel je između 335. i 322. godine prije Krista uvrstio ihtiologiju u službeni znanstveni studij. Točno je opisao i dokumentirao 117 vrsta riba te njihove razlike u anatomiji i ponašanju. Po njegovoj smrti neki njegovi učenici nastavili su s ihtiološkim istraživanjima. Do danas je u svijetu identificirano i znanstveno opisano oko 33 000 vrsta slatkovodnih i morskih riba. Svake godine otkrije se preko stotinu novih vrsta.
Najveća razlika između nekadašnjeg i suvremenog ihtiologa / prirodoslovca je u načinu prikupljanja uzoraka; prije su se uzorci prikupljali mrežama, štapovima, rukama, vršarenjem, tj. na sličan način kako su ih hvatali ribolovci. Danas se uzorci prikupljaju pomoću električne struje, tj. posebnih agregata, stva-ranjem električnog polja koje omami ribe, a one zatim isplivaju na površinu gdje ih se prikuplja mre-žama. Osim toga, današnji ihtiolozi se u istraživanju mogu poslužiti ronilačkim odijelima i spremnicima za kisik, što prije nije bilo moguće. I nekadašnji i današnji ihtiolozi se u svom radu oslanjaju na lupe, mikroskope i stručnu literaturu.
Pojavila se i globalna mreža za razmjenu podataka (internet), a to je omogućilo modernom ihtiologu znatno brži rad i obradu podataka. Nije poznato da je bila razvijena strast prema ihtiologiji kao znanosti, ali je zato bila snažno razvijena ribolovna hobistička i profesionalna aktivnost u svrhu rekreacije i opu-štanja. Karlovačke četiri rijeke su se također koristile i kao mjesta za kupanje i uživanje u ljetnim danima te kao putovi dolaska robe na sajmište koje se nalazilo na Žitnom trgu (Zrinski trg).
A znate li:
KOLIKO RIBE ŽIVE? KOJA JE RIBA NAJBRŽA, A KOJA NAJSPORIJA? KOJA JE NAJVEĆA, A KOJA NAJMANJA? KOJA JE RIBA NAJIZDRŽLJIVIJA? PIJU LI RIBE VODU? GLASAJU LI SE RIBE? KAKO RIBE PLIVAJU, U JATU ILI PLOVI?
31
MOGU LI RIBE PLIVATI UNATRAG? POSTOJE LI KOD NAS OTROVNE RIBE?KOJE SU NAPRIMITIVNIJE RIBE? KAKO TO ZNAMO? KAKVA JE VEZA IZMEĐU RUŽA ZA USNE I RIBLJIH LJUSAKA?
Odgovore potražite u AQUATICI- Slatkovodnom akvariju Karlovac !
32 / Jato mrena u rijeci Korani, Karlovac 33 / Štuka u rijeci Korani, Karlovac
34 / Plotica u rijeci Korani, Karlovac
32
NP Plitvička jezera /
KARLOVAC
Cestovna udaljenost (km)84.58
PP Žumberak /KARLOVAC
Cestovna udaljenost (km)44.63
NP Risnjak /
KARLOVAC
Cestovna udaljenost (km)110.42
ZOOZagreb /
KARLOVAC
Cestovna udaljenost (km)53.27
NP Baraćeve špilje /
KARLOVAC
Cestovna udaljenost (km)79.10
PP Medvednica /
KARLOVAC
Cestovna udaljenost (km)75.39
Ivanina kuća bajke /KARLOVAC
Cestovna udaljenost (km)57.19
Nositelj projekta: Grad Karlovac
Ukupna vrijednost projekta: Ukupna vrijednost projekta 36.691.939,28 kn, od čega je 36.222.282,45 kn sufinancirano bespovratnim sredstvima iz Eu-ropskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog progra-ma Regionalna konkurentnost 2007. - 2013. RC.1.1.05-0050. Razdoblje provedbe projekta: rujan 2014. - rujan 2016.
Voditeljica projekta: Marina Grčić
Projektni partneri: Hrvatski veterinarski institut, Hrvatski institut za biološku razno-likost, Gradski muzej Karlovac, Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode.
Projektant: STUDIO 3LHD
Dizajn i tisak brošure: Tiskara Pečarić-Radočaj
Autori fotografija: Marin Jarnjak (uz suradnju Rolanda Stankovića i Zorana Bižića), Goran Jakšić, Dario Olrom, Denis Stošić, Davorka Jakšić.
Izvori tekstova i informacija: web portal Crorivers, Državni zavod za zaštitu prirode, Hrvatske endemske ribe, Bojan Vrenk “31 najbolja riba”, Turistička zajedni-ca grada Karlovca, Turistička zajednica Karlovačke županije, tek-stovi i informacije predstavnika partnera u projektu “Slatkovodni akvarij i muzej rijeka”.
OVA BROŠURA NASTALA JE KAO REZULTAT SURADNJE I DOPRINOSA SVIH ČLANOVA
PROJEKTNOG TIMA.
SLATKOVODNI AKVARIJ I MUZEJ RIJEKA - KAQUARIUM
Projekt je odabran u sklopu 4. “Poziva” Sheme dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007. - 2013. koji je raspisalo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Slatkovodni akvarij i muzej rijeka jedan je od 15 odabranih projekata u konkurenciji od ukupno 144 pristigle projektne prijave.
Sadržaj ovog tiskanog materijala isključiva je odgovornost Grada Karlovca.
Fotografija: ožujak 2016.
