programiranje 1

Programiranje 1

Akademska godina 2012/13

1dr.sc. Ani Grubišić – Prirodoslovno-matematički fakultet, Split

• Pisanje računalnih programa daje vam moć upravljanja vašim računalom

• Skoro svi znaju koristiti računalo, ali samo rijetki naprave sljedeći logičan korak – naučiti kako upravljati njimeAko koristite pragramski podršku koju je netko drugi• Ako koristite pragramski podršku koju je netko drugi napravio, uvijek ćete biti ograničeni onim što drugi ljudi misle da vi želite napravitip

• Stvarajte svoje programe i jedino ograničenje će biti vaša mašta

• Programiranje će vas učiniti kreativnijima, natjerat će vas da razmišljate precizno, te će vas naučiti kako analizirati i riješiti probleme na logičan načinriješiti probleme na logičan način

dr.sc. Ani Grubišić – Prirodoslovno-matematički fakultet, Split 2


Ciljevi kolegija Programiranje 1• Urediti znanja stečena o ovom području u

prethodnom obrazovanju.• Razumjeti, usvojiti i naučiti proceduru i aktivnosti za

rješavanje problema i razvoj programske podrške na računalu.

• Razumjeti, usvojiti i naučiti osnovni koncept i j t j lišt kih i t k ijprogramiranja sa stajališta programskih instrukcija za

prihvat podataka, obrade podataka, spremanje i raspodjele rezultata obrade podatakaraspodjele rezultata obrade podataka.

• Razumjeti, usvojiti i naučiti osnovni koncept za spremanje i ponovno korištenje podataka.p j p j p


• Dakle, morate naučiti kako oblikovati, pisati i analizirati osnovne algoritme, a najvažnije, morate usvojiti algoritamski način mišljenja i izražavanja.

• Do kraja ovog semestra trebali biste:– razumjeti temeljne koncepte programiranja

biti sposobni pisati programe u programskom jeziku Python– biti sposobni pisati programe u programskom jeziku Python– biti spremni za učenje drugih programskih jezika i koncepata

• Kolegiji u neposrednoj vezi sa kolegijem Programiranje 1:– Programiranje II, Strukture podataka i algoritmi, ObjektnoProgramiranje II, Strukture podataka i algoritmi, Objektno

orijentirano programiranje.


Pregled nastavnih cjelina• Programiranje – temeljni pojmovi

– Programiranje, programska podrška (sistemska i aplikacijska)

– Programski jezici (strojni, asembleri, programski jezici visoke razine)razine)

– Programi prevoditelji: kompilatori, interpretatori– Program, instrukcija


• Osnove razvoja programske podrške– Analiza i specifikacija problema– Razvoj algoritma: dijagrama toka, pseudokod– Kodiranje programa

Pisanje i unošenje programskih instrukcija u računalo– Pisanje i unošenje programskih instrukcija u računalo– Testiranje programa i otklanjanje pogrešaka– Implementacija programa i obuka korisnikaImplementacija programa i obuka korisnika– Održavanje i nadogradnja programa, izrada dokumentacije

• Algoritamske strukture s primjerima– Linijska struktura – Razgranata struktura – Ciklička struktura


• Vodič kroz Python– Ulazno-izlazne instrukcije– Instrukcije odluke– Programske petlje

Funkcije– Funkcije– Datoteke– Postupci s pogreškama u programu (bug, debug, debugger)Postupci s pogreškama u programu (bug, debug, debugger)

• Pristup programiranjup p g j– Monolitno programiranje– Strukturirano programiranje– Objektno orijentirano programiranje


Zašto Python…• … a ne neki drugi programski jezik?

• Postoje brojni programski jezici kojima možete riješiti dani problem.S• Svaki od njih ima svoje prednosti i nedostatke.

• Sposobnost logičnog razmišljanja i stručnost programera je važnija od odabira programskog jezikaje važnija od odabira programskog jezika

• Stoga, izbor programskog jezika je - nebitan


• Cilj ovog kolegija je prvenstveno razviti “programersku logiku”, odnosno natjerati studente da zadane probleme promatraju kao skup manjih problemaskup manjih problema

• Većina ljudi misli da je programerska logika značajno drugačija od logike koju ljudi primjenjuju svakodnevno u različitim g j j p j j jaspektima svog života– Na primjer, roditelj uči dijete pravilima igre:

1. Postavi ploču za igru i neka svi postave svoje figurice na polje Start.2. Prvi igrač baca kocku i pomiče svoju figuricu onoliko polja koliko mu

piše na kocki.3. Igrač može kupiti bilo koji objekt na koji dođe, osim ako taj objekt već

neko posjeduje, te ako ima dovoljno novca.4. Ako igrač dođe na tuđi objekt, mora platiti najam.g j , p j5. Svaki put kada igrač uspješno završi krug, dobiva 200 kuna.6. Igrači ispadaju iz igre kada ostanu bez novca.7 I č k ji t lj d ji j bj d ik7. Igrač koji ostane posljednji je pobjednik.


• Ono što pisanje računalnog programa čini težim je činjenica da računala ne razumiju čovjekov jezik.

• Umjesto prirodnog jezika, morate naučiti kako opisati logiku koja se traži da bi se ostvario dani zadatak uporabomkoja se traži da bi se ostvario dani zadatak uporabom programskog jezika.


• Kao što ima mnogo različitih jezika kojima govore ljudi, tako ima i mnogo programskih jezika.

• Svi računalni programi, bez obzira u kojem su programskom jeziku napisani, imaju određene sličnosti:

Svi se sastoje od instrukcija– Svi se sastoje od instrukcija– Obično svi zahtijevaju određene ulazne podatke, obrađuju te

podatke i daju izlazne podatke

• Ulazni podaci mogu biti sadržani u samom programu ili ih k i ik d j iščit ti i d t t k h j ihkorisnik zadaje, mogu se iščitati iz datoteka pohranjenih u računalu


• Wallace Wang: “Beginning Programming For Dummies ®”, 3rd Edition– If you’re interested in learning to program, you may wonder,

“Why not jump right in and start learning C++ or Java?” (Then again, if you want to learn how to swim, why not jump ( g , y , y j pright into the ocean and start swimming with the sharks?)

– C++ ili Java zahtijevaju poznavanje kompliciranih pojmova kao što su pointeri objektno orijentirano alokacija memorijekao što su pointeri, objektno-orijentirano, alokacija memorije, itd.

• Programski jezik koji će se raditi u okviru ovog kolegija je Python zbog sljedećih razloga:– besplatan

l– lagan– omogućava strukturirano programiranje


• 1989. Nizozemac Guido van Rossum • Ime po grupi Monty Python (popularna po TV

emisiji Monty Python’s Flying Circus)

• Python je potpuno besplatan (http://www.python.org/download/)• Python ima vrlo jednostavnu sintaksu• Python omogućuje brzo pripremanje i ispitivanje programa• Koristi se i za profesionalne svrhe

– Google– Računalne igre (Battlefield 2 Star Trek Bridge Commander )Računalne igre (Battlefield 2, Star Trek Bridge Commander )– Yahoo Maps– Industrial Light & Magic– YouTube


YouTube

• Literatura:

– Budin, L., Brođanac, P., Markučić, Z., Perić, S. (2012) Rješavanje problema programiranjem u Pythonu Elementprogramiranjem u Pythonu, Element, Zagreb, ISBN: 978-953-197-395-3

Griffiths D Barry P (2009) Head First– Griffiths, D., Barry, P. (2009) Head First Programming: A Learner's Guide to Programming Using the Python Language, ISBN 978 0596802370ISBN: 978-0596802370


Okruženje• Integrirano razvojno okruženje (eng. Integrated

Development Environment – IDE)– skupina programskih pomagala za pisanje i ispitivanje

programa u bilo kojem programskom jeziku • razvojno okruženje za Python IDLE (Integrated• razvojno okruženje za Python IDLE (Integrated

DeveLopment Environment) - prezime komičara iz grupe Monthy Python – Eric Idle


• kada se pokrene IDLE, pojavit će se, prozor koji čini interaktivno sučelje s Pythonom - Python Shell

– Opis verzije Pythona koji se koristi– Utipkavanjem riječi "copyright“ "credits" or "license()“Utipkavanjem riječi copyright , credits or license()

dobivaju dodatne informacije o Pythonu


• Python Shell omogućuje interaktivni rad– Na početku novog reda pojavljuju tri strelice >>>– Odzivni znak (eng. prompt ) - poruka kojom se od korisnika

traži neka akcija ili odgovor– Korisnik odgovara utipkavanjem nekog niza znakova koji treba– Korisnik odgovara utipkavanjem nekog niza znakova koji treba

biti zaključen tipkom Enter– Python obavlja akciju i u novom redu ispiše odzivni znak

• Zbog lakšeg prepoznavanja, Python piše svoj ispis plavom bojom

• Kopiranje cijelog retkakliknite na kraj retka koji želite kopirati– kliknite na kraj retka koji želite kopirati

– Pritisnite Enter

• Treba naglasiti da Python razlikuje je li upotrijebljeno veliko ili malo slovo (eng. case sensitive – osjetljiv na veličinu slova)


Varijable• Svi računalni programi na neki način obrađuju podatke. • Podaci se sakupljaju, pohranjuju, obrađuju i mijenjaju tijekom

izvođenja programa.• Pojedinačni podatak nazivat ćemo vrijednošću (eng. value)

S• Svaka vrijednost je određenog tipa

• Jednostavni tipovi podatakaBOOL ti d tk k ji ž i iti d ij ij d ti i ti– BOOL tip podatka koji može poprimiti dvije vrijednosti, istina

(True ili 1) ili laž (False ili 0) (eng. Boolean or logical data type)– STRING "hello“ niz znakova (slova, brojeva i simbola) omeđenih s

navodnicimanavodnicima– INTEGER 5 –32,768 do 32,767– LONG 92883 –2,147,483,648 do 2,147,483,647

SINGLE 39 2932 ±1 401298E 45 do ±3 4028235E+E38– SINGLE 39.2932 ±1.401298E-45 do ±3.4028235E+E38 – DOUBLE 983288.18 5.0×10-324 pa do 1.7×10308

– FLOAT – DOUBLE s pomičnom točkom (eng. floating point number)


• Svi podaci koje program koristi moraju biti pohranjeni u memoriji.• Problem pamćenja vrijednosti riješen je uvođenjem varijabli. • Varijable su imena koja će biti pridružena pojedinim

vrijednostima.

• Memorijska lokacija u kojoj je pohranjen podatak je jedinstveno određena svojom adresom. Da biste mogli koristiti pohranjeneodređena svojom adresom. Da biste mogli koristiti pohranjene podatke, morate znati adresu memorijske lokacije na kojoj su pohranjeni.

• Da bi se olakšao pristup podacima, koriste se varijable koje služe kao spona između programa i memorijskih lokacija s p p g j jpodacima, jer se varijabla pridružuje adresi memorijske lokacije.


• Vrijednost varijable je podatak koji se čuva u računalnoj memoriji (RAM). Lokacija varijable u RAM-u se zove dadresa.

Varijabli X je dodijeljena l b d dslobodna adresa

1000000, a tu se nalazi 0


• Postavljamo vrijednost varijable X na 15:

Varijabli X je dodijeljena vrijednost 15j


• Možete koristiti više varijabli u programu:

Memorijske adrese varijabli ne moraju biti baš ove


• Način smještanja podataka u memoriji


• Svaka varijabla ima ime, tip i vrijednost

• Kada se nova vrijednost zapisuje u varijablu, ona zamijenjuje (briše) prethodnu vrijednost

• Čitanje varijabli iz memorije ih ne mijenja

• Varijabli se pristupa zvanjem njena imena


• Važno je znati da se prema različitim tipovima podataka treba različito odnositi.– Na primjer, različiti tipovi brojeva zahtijevaju različitu količinu

memorije za pohranu.

• Također, nekim s tipovima podataka možemo raditi ono što s nekim drugima ne možemo.g– Na primjer, brojeve možemo zbrajati, oduzimati, množiti i

dijeliti, dok stringove ne možemo. S dr ge strane stringo e možemo lanča ati– S druge strane, stringove možemo ulančavati.


Imenovanje varijabli• Imena varijabli mogu imati kombinaciju slova i brojeva. • Imena varijabli ne mogu sadržavati razmake• Ime varijable mora započeti sa slovom

• Sljedeća lista predstavlja nazive valjanih varijabli: Y

num

VALUE

xYz

abc123


• Programski jezik sadrži ključne riječi – rezervirana imena– ključne riječi ne mogu biti imena varijabli

int float bool strFalse class fi nally is returnFalse class fi nally is returnNone continue for lambda tryTrue def from nonlocal while

d d l l b l t ithand del global not withas elif if or yieldassert else import passbreak except in raise


• Neispravna imena varijabli:– x.1, Y(2), kamata_u_$ u imenu upotrebljavaju ostali znakovi– 1_x, 3_kat, 0_vrijednost prvi znak u imenu znamenka– del, or, is ključne riječi


• Kako odabrati imena:– Kraća imena su jednostavnija i brže ih zapisujemo, ali nakon

nekog vremena teško ćemo se sjetiti što nam ona predstavljaju.

– Dulja imena zahtijevaju više tipkanja, ali će nas i nakonDulja imena zahtijevaju više tipkanja, ali će nas i nakon dužeg vremena podsjećati što nam ona predstavljaju.

– Preporučljivo je izabirati imena koja će nam olakšati uporabu programa i kroz neko dulje vrijemeprograma i kroz neko dulje vrijeme.


Inicijalizacija varijabli• Brojčane varijable se inicijaliziraju na vrijednost 0

• String varijable se inicijaliziraju na vrijednost “” (prazan string)


Konstante• Konstanta je varijabla kojoj se vrijednost ne mijenja

tijekom izvođenja programa.– Na primjer, matematička konstanta pi=3.14


Izrazi• Izraz je nešto što se izračunava i ima vrijednost• Sastoji se od vrijednosti, varijabli i/ili operatora• Može biti aritmetički (vrijednost je brojčani tip podataka) ili

logički (vrijednost je logički tip podataka)

• Na primjer:1 + 1 (d j 2)1 + 1 (daje 2)

100 - 47 (daje 53)

3 * 34 (daje 102)

80 / 4 (daje 20)80 / 4 (daje 20)

(100 * 3) + 56 (daje 356)


• aritmetički izrazi se sastoje od operanada i operatora koji određuju operaciju koju s tim vrijednostima operanada t b ti k k bi d bil k ij d ttreba provesti, kako bi se dobila neka nova vrijednost

aritmetički operatori se koriste u aritmetičkim (i logičkim)• aritmetički operatori se koriste u aritmetičkim (i logičkim) izrazima:

Operator Primjer Značenje

+ A + B Zbroji A i B

A B Odbij B d A- A – B Odbij B od A

* A * B Pomnoži A i B

/ A / B Podijeli A sa B/ A / B Podijeli A sa B

^ A ^ B Potenciraj A sa B


• Relacijski operatori se koriste u logičkim izrazima:

Operator Primjer ZnačenjeOperator Primjer Značenje

= A = B A jednako B

A B A j j d B< A < B A je manje od B

> A > B A je veće od B

<= A <= B A je manje ili jednako B

>= A >= B A je veće ili jednako B

• Logički operatori: NOT AND OR

<> A <> B A je različito od B

• Logički operatori: NOT, AND, OR– Možete imati više od jednog izraza korištenjem OR

operatora ili AND operatora.


• Primjeri logičkih izraza: – Neka su zadane vrijednosti x = 3; y = 4– Vrijede sljedeće tvrdnje:

x-4 < y Tvrdnja je točna tj. istinita (eng. True)x ! = y-1 Tvrdnja je netočna tj neistinita (eng False)x ! = y-1 Tvrdnja je netočna tj. neistinita (eng. False)"Domagoj"<"Dominik„ Tvrdnja je točna (leksikografski uredaj)


Pridruživanje vrijednostivarijabla = izraz

• Znak = nazivamo znakom pridruživanja– ne smije se poistovjetiti sa znakom jednakosti u matematici gdje on

označava da je ono što stoji lijevo od znaka jednakosti jednako j j j j jonome desno od znaka jednakosti.

– jednakost x = x + 1 u matematici nema nikakvog smisla dok je programskim jezicima potpuno smislena konstrukcijap g j p p j

• Pridruživanje se obavlja tako da se najprije izračuna vrijednost i d t k id ži j i k t tizraza s desne strane znaka pridruživanja i nakon toga se ta vrijednost pridruži varijabli koja se nalazi s lijeve strane znaka pridruživanja.


• Kada varijabli pridružimo vrijednost izračunatog izraza ona će postati istog tipa kao i desna strana izraza.

• Tijekom uporabe varijabla može sadržavati vrijednosti različitih tipova – dakle ona može mijenjati svoj tiprazličitih tipova – dakle, ona može mijenjati svoj tip


• Nakon što naredbu utipkamo u interaktivnom sučelju i nakon toga pritisnemo tipku Enter, Python neće vratiti ik k ij d t ć ć i i ti d i i k j j t bnikakvu vrijednost već će ispisati odzivni znak jer je trebao

pridružiti vrijednost varijabli, a ne ispisati njenu vrijednost>>> x = 10

• Ako želimo ispisati vrijednost varijable x, tada treba

>>> x = 10>>>

Ako želimo ispisati vrijednost varijable x, tada treba utipkati x i Python će ju ispisati

>>> x = 10>>> x10>>>


• Primjer: kako se i kada mijenjaju sadržaji na koje pokazuju varijable

>>> baza = 10>>> dvostruko = 2 * baza>>> dvostruko20>>> baza = 100>>> dvostruko20


• Višestruko pridruživanjevarijabla_1, varijabla_2, ... = izraz_1, izraz_2, ...

• S desne strane znaka pridruživanja mora se nalaziti onoliko izraza odvojenih zarezima koliko je s lijeve strane imena varijabli


Zamjena vrijednosti varijabli• Pretpostavimo da imamo 2 akvarija.

– U prvom akvariju (nazovimo ga A) nalaze se ribice roda skalari, dok se u drugom akvariju (B) nalaze pirane.

– Mi želimo skalare premjestiti u akvarij B dok pirane želimo premjestiti u akvarij A.premjestiti u akvarij A.

– Ukoliko prvo stavimo pirane u akvarij A pirane će pojesti skalare.

– Ukoliko prvo skalare stavimo u akvarij B ponovo će pirane pojesti skalare.

>>> a = skalari>>> b = pirane>>> a = b

b>>> b = a


• Rješenje je uvođenje trećeg akvarija (nazovimo ga C)1. premjestimo skalare u akvarij C2 j ti i k ij A2. premjestimo pirane u akvarij A3. premjestimo skalare u akvarij B

>>> a = skalari>>> b = pirane >>> x = 100>>> c = a>>> a = b>>> b = c

>>> y = 10>>>


>>> x = 1>>> x = 1>>> y = 2>>> z = 3>>> x, y, z = z, x, y, y, , , y


Jednostavni tipovi podataka u Pythonu• Osnovni tipovi podataka u Pythonu su:

– int (cijeli broj)– float (broj s pomičnom točkom)– bool (logički ili Booleov tip)

t (znakovni niz string)– str (znakovni niz, string)

• Postoji jedna posebna vrijednost koja se zove None iPostoji jedna posebna vrijednost koja se zove None i označava ništa


Cijeli brojevi• Broj znamenaka cijelog broja u Pythonu nije ograničen –

cijeli broj može bit proizvoljne veličine

• cijeli broj u binarnom oblikui d bi ik iš 0b– ispred binarnog prikaza napiše 0b

• cijeli broj u heksadekadskom obliku• cijeli broj u heksadekadskom obliku– ispred binarnog prikaza napiše 0x


Realni brojevi• Prilikom utipkavanja racionalnog broja mora se upotrijebiti

decimalna točka– po toj točki Python prepoznaje da se radi o tipu float

B j i ič t čk d t k i ti• Brojevi s pomičnom točkom dvostruke preciznosti:– mogu poprimiti vrijednosti o granicama od 5.0×10-324 pa do

1.7×10308

• Broj koji bio imao eksponent veći od +308 je za Python beskonačno veliki broj i Python ga zapisuje kao inf (od eng. infinite – beskonačno)


Logički ili Booleov tip• Tip bool ima dvije vrijednosti True i False.

– Vrijednosti logičkog tipa mogu se zapisati i kao brojevi 1 i 0– Python će svaki broj različit od 0 smatrati da je True, dok se

samo broj 0 smatra False– true i True nije jednako case sensitive– true i True nije jednako case sensitive


Stringovi• Stringovi se mogu ograditi ili jednostrukim ili dvostrukim navodnicima

(dvostruki navodnik se ne smije pisati kao dva uzastopno napisana jednostruka navodnika)jednostruka navodnika)– preporučljivo je upotrebljavati jednostruke navodnike, osim ako se unutar

teksta koristi jednostruki navodni znak, upotrebljava se dvostruki d iknavodnik

• Pri pisanju programa mogu se upotrebljavati naši dijakritički znakovi"0123456789""0123456789""Ovojestring""abc123""1 + 1 = 2"


"!@#$%^&*()"

• U Pythonu ne postoji tip znak – char– Znak je naprosto vrijednost tipa str duljine jedan

• Posebni znaci za oblikovanje teksta


Aritmetički izrazi u Pythonu• operandi mogu biti cijeli brojevi (tip int) i brojevi s

pomičnim točkom (tip float)• operatori:


• Operator dijeljenja / djeluje tako da uvijek daje rezultat float

• pri cjelobrojnom dijeljenju traži se koliko puta se djelitelj može oduzeti od djeljenika s tim da ostatak bude pozitivanmože oduzeti od djeljenika s tim da ostatak bude pozitivan ili jednak nuli– Npr., rezultat cjelobrojnog dijeljenje broja 13 s brojem 4 daje p , j j g j j j j j j

rezultat 3 i ostatak 1

• operator cjelobrojnog dijeljenja // ipak će dati rezultat tipa float ako je i samo jedan od operatora tipa float


>>> 17 // 35

>>> 19 % 31

>>> 17 % 32

>>> 20 // 362

>>> 18 // 36

>>> 20 % 326

>>> 18 % 30

2>>> 21 // 370

>>> 19 // 36

7>>> 21 % 306 0


• sve zagrade u složenim izrazima su okrugle• potrebno je paziti da broj otvorenih i zatvorenih zagrada

bude jednak

• red prvenstva aritmetičkih operatora je: 1. ** potenciranje2 negacija2. - negacija 3. * /, //, % množenje, dijeljenje, ostatak4. +, - zbrajanje, oduzimanjej j j


>>> 3 + 12 / 3 * (60 - 20)163.0>>> 3 + 12 / 3 * 60 - 20223.0>>> 3 + 12 / (3 * 60) - 20-16.933333333333334>>> 3 + 12 // 3 * 60 - 20223>>> 2 + 12 //(3 * 60) 20>>> 2 + 12 //(3 * 60) - 20-18


• Python u svom interaktivnom načinu rada uvijek pamti zadnju izračunatu vrijednost.– ta se vrijednost može iskoristiti u koristiti u sljedećem koraku

izračunavanja tako da se napiše znak _ (podvlaka, eng. underscore))

>>> 33>>> _ + 477


Naredba PRINT• PRINT naredba kaže da se ispiše nešto na ekranu

print (512)Snimite programPritisnite F5 da pokrenete programPritisnite F5 da pokrenete program

Program se izvršava u drugom prozoru tzv. ljusci (eng. shell)


• Naredba print() stringove ispisuje bez rubnih navodnika

print (“Pozdrav svima”)


Varijable i izrazi• Ako pridijelite izraz varijabli, izraz se izračuna i vrijednost

varijable postaje izračunata vrijednost.

570 x = 500 + (10 * 7)print (x)

• Također se varijable mogu koristiti kao izrazi.

100br vr = 50 2 100br,vr = 50,2udaljenost = br * vrprint (udaljenost)

• Isto tako se mogu kombinirati varijable s brojevima u izrazima.700X = 100

Y = X * 7print (Y)


• PRINT ispisuje izračunatu vrijednost izraza.

print (512 + 478)

990

print (512 + 478)

• Ako zatvorite izraz s navodnicima, onda on postaje string i neće , p j gse izračunati. Na primjer:

print ("512 + 478“)

512 + 478


Varijable i stringovi

• String varijabla

Pozdrav svimaX = "Pozdrav svima"print (X)

• String se može dodati na kraj postojeće string varijable.PozdravsvimaX = "Pozdrav"

X = X + "svima"print (X)

• Možete također dodavati string varijable jedna drugoj.

Str1Str2Str3a,b,c =“S1”,“S2”,“S3"d = a + b + cd = a + b + cprint (d)


printprint (4)print (7)print (7)print (“sunce”)sunce%=10print (sunce%)sunce%=49print (sunce%)print (123+456)print (“123+456”)print ( 123+456 )print (“Rezultat od 5*5-10 =“, 5*5-10)


Naredba INPUT• INPUT naredba dozvoljava korisniku unos stringa ili broja,

koji se zatim sprema u varijablu

Uneseni podatak se x=input() tretira kao string


print ("Unesi neki tekst:“)tekst=input()print ("Sada unesi broj:“)broj=int(input())print (tekst) Uneseni podatak seprint (tekst)print (broj)

Uneseni podatak se tretira kao broj


rijec=input(“Upišite riječ:”)print (“Upisana riječ je “, rijec)print (“Upišite dva broja”)

print (“a+b” a+b)print ( a+b ,a+b)


• Python umeće razmak između sadržaja koje ispisuje• Treba odrediti razdjelnik (separator između ispisa)

– Znak kojim treba odvajati sadržaje prilikom ispisa– sep = ‘’ određuje da između ispisanih sadržaja neće biti

razmaka (između dva znaka navodnika nema razmaka –razmaka (između dva znaka navodnika nema razmaka separator je prazan string)


Formatirani ispisprint('st_1{br_1}st_2{br_2}... st_n{br_n}'.format(v_1, v_2,..., v_n))

• st_1, st_2,... st_n – proizvoljan tekst• v_1, v_2,... v_n – popis varijabli koje želimo ispisati• br_1, br_2,... br_n – predstavljaju redne brojeve

varijabli unutar popisa


• označavanje tipa podataka ispisujemo– unutar vitičastih zagrada iza rednog broja varijable napisati

dvotočku i nakon toga oznaku tipa• d – ukoliko ispisujemo cijeli broj• f – ukoliko ispisujemo realni brojf ukoliko ispisujemo realni broj• s – ukoliko ispisujemo string

>>> print('{2:s} brojeva {0:d} i {1:d} je {3:f}'.format(3, 4, 'Količnik', 3 / 4))Količnik brojeva 3 i 4 je 0.750000


• Ispis cijelih brojeva moguće je formatirati naredbom {nd}– n prirodan broj ili 0 – označava broj mjesta na koliko će se ispisati određeni

prirodan broj n

• Ispis realnih brojeva ima formatiranje s dva parametra te sljedeći oblik {n.mf}j { }– n je ukupni broj mjesta na koji će se realni broj ispisati

(uključujući i decimalnu točku)j b j k i d i l t čk k j ć biti– m je broj znamenaka iza decimalne točke koje će biti

ispisane


Zadaci• Obavezno pročitati do sljedećih vježbi i predavanja:

– “Rješavanje problema programiranjem u Pythonu”• stranice: 15 – 55, 167-169

Riješiti test T tT ij 1 u sustavu Moodle• Riješiti test TestTeorija1 u sustavu Moodle – aktivan od 15.10.2012. u 12:00 sati do 16.10.2012. u 12:00

sati


Documents

programiranje 1