Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
PROGRAM RAZVOJA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SREDNJEBOSANSKOG
KANTONA (2009-2015)
Maj 2009. godine
4
Program razvoja poljoprivrede SBK
4
Naručilac Programa razvoja: Regionalna razvojna agencija (REZ) Zenica OpćinaDobretić OpćinaBugojno OpćinaBusovača OpćinaDonjiVakuf OpćinaFojnica OpćinaGornjiVakuf-Uskoplje OpćinaJajce OpćinaKiseljak OpćinaKreševo OpćinaNoviTravnik OpćinaTravnik OpćinaVitez
Nosilac izrade: Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo Učesnici u izradi: SeadBećirović,dipl.ing.teh.–koordinator Dr.JosipĆota Dr.AzraHadžić Mr.BoškoGaćeša Mr.MustafaĐelilović SabahudinTahmaz,dipl.ing.polj. SamirČamdžija,dipl.ing.polj. ElmaŠabotić,dipl.ing.polj. SenadKikić,dipl.ing.polj. OmerKurtović,dipl.ing.polj. SeadOprašić,dipl.ing.polj. HalimKadić,dipl.ing.polj. MinelaOmanović,dipl.ing.polj. LejlaLokvančić,dipl.ing.polj. Tehnička obrada: SabahudinTahmaz MirnesIbrahimagić
Program razvoja poljoprivrede SBK
55
SADRŽAJ UVOD 1. ANALIZA PRIRODNIH USLOVA 1.1. Klimatskekarakteristikepodručjaprojekta 1.2. Zemljišniresurs 1.2.1. Oranice1.2.2. Livadeipašnjaci
2. VOĆARSKA PROIZVODNJA Uvod 2.1. Zahtjevikontinentalnihvoćnihvrstauodnosunapoložaj, ekspozicijuinadmorskuvisinu2.1.1. Zahtjevikontinentalnogvoćauodnosunakvalitetiosobinezemljišta2.1.2. Putnamrežaikomunikacijskapovezenostsaprihvatno-prerađivačkim kapacitetima,vodnitokoviimogućnostnavodnjavanja2.1.3. Anketiranjepotencijalnihproizvođačaistručnipregledpodručja 2.1.4. Uređenjeipripremazemljišta2.2. Organizacijateritorije,razmijeravanjesadnihmjestaiplansadnje2.3. Izborsadnogmaterijala,sortimentipotrebnekoličinesadnica2.4. Uzgojniobliciisistemisadnje2.5. Održavanjezasadadoroda2.6. Predračunitroškovapodizanjavoćnihzasadasapripremomzemljišta
3. PROIZVODNJA ŽITA Uvod 3.1. Analizapostojećeproizvodnje 3.2. Ograničavajućifaktori 3.3. Prijedogkonceptainjegovaanaliza 3.4. Sjemenskaproizvodnjastrnogžita(pšenica,ječam,ražitritikale) 3.5. Proizvodnjažitaufunkcijistočarskeproizvodnje 3.6. Proizvodnjahljebnogžita(pšenica,ražiheljda-postrnoizaječma) 3.7. Novčanipoticajiprimarnojpoljoprivrednojproizvodnji
4. PROIZVODNJA POVRĆA Uvod 4.1. Načinproizvodnjepovrća 4.2. Kratkatehnologijaproizvodnjevažnijihvrstapovrća 4.2.1. Krompir 4.2.2. Mrkva 4.2.3. Kupus 4.2.4. Crniluk 4.2.5. Krastavac 5. PROIZVODNJA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Uvod 5.1. Karakteristikeiopisplastenika 5.2. Mogućnostkorištenjaplastenikanapodručjunavedenihopćina 5.3. Paprika 5.4. Paradajz 5.5. Jagoda
9
1111111112
1313
1313
1414141515222224
343434363737424545
474748494950505152
53535354565860
6
Program razvoja poljoprivrede SBK
6
5.6. Salata 5.7. Krastavac 6. ORGANSKA PROIZVODNJA Uvod 6.1. Svjetskakretanja 6.2. StanjeorganskepoljoprivredeuBiH 6.3. OrganskaproizvodnjanapodručjuSrednjebosanskogkantona 6.4. Mogućnostiiuslovizauvođenjeorganskepoljoprivrede 6.5. Motivizauvođenjeorganskeproizvodnje 6.6. Odlikepodručja 6.7. Mogućeproizvodnje 6.8. Obimproizvodnje 6.9. Puteviidinamikaimplementacijeprojekta 6.10. Mogućiizvorisredstava 7. STOČARSTVO Uvod 7.1. Brojnostanjestoke 7.2. Krmnobilje 7.3. Govedarstvo 7.3.1. Sadašnjestanje 7.3.2. Prednostiiograničenjazarazvojgovedarstva 7.3.3. Konceptrazvojagovedarstva 7.3.4. Potrebnainfrastrukturazarazvojproizvodnjemlijeka 7.3.5. Modelifarmizaproizvodnjumlijeka 7.3.6. Sistemidržanjamliječnihkrava 7.3.7. Proizvodnjagoveđegmesa 7.3.8. Pasminskaorijentacija 7.3.9. ProcjenapotrebnihinvesticijanapodručjuSrednjebosanskogkantona 7.4. Ovčarstvo 7.4.1. Prednostiinedostaciovčarskeproizvodnje 7.4.2. Proizvodnjamlijeka-sira 7.4.3. Proizvodnjavune 7.4.4. Proizvodnjamesa 7.4.5. Opravdanostproizvodnje 7.4.6. Objektizaovce 7.4.7. Modelusavršavanjapostojećegsojaautohtonepramenke 7.4.8. Bruceloza 7.5. Peradarstvo 7.5.1. Plasmanpilećegmesaikonzumnihjaja 7.5.2. Opispredviđenihulaganjakodproizvodnjepilećegmesa 7.5.3. Objektiiopremazatovpilića 7.5.4. Klaonicazapiliće 7.5.5. Opispredviđenihinvesticijakodproizvodnjekonzumnihjaja 7.6. Uzgojribe 7.6.1. Plasmanribe 7.6.2. Opispredviđenihinvesticijaivisinaulaganja 7.7. Dinamikaiukupnaulaganjaustočarskojproizvodnji2009-2015
8. PČELARSTVO 8.1. Proizvodnimodeli
6162
636363646566666769697374
7474757677787879797980858788898989899091919292939494949596989999101
102103
Program razvoja poljoprivrede SBK
77
9. INDUSTRIJA ZA PRERADU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA 9.1. Rashladno-skladišnikapaciteti 9.2. StanjerashladnihkapacitetauBosniiHercegoviniinapodručjuprojekta9.3. Stanjeprimarneproizvodnjevoćaipovrća 9.4. Konkurentnostiopstanakproizvodnjesvježegvoćaipovrćanapodručju9.5. Prijedlogoptimalnogrješenja 9.6. Osnovnipodacioprivrednimdruštvima-prerađivačimanapodručjuprojekta9.7. KratkainformacijaoULOhladnjačama 9.8. Prerada,doradaipakovanješumskihplodovaljekovitogbilja 9.9. Skladištazakrompir 10. PRIJEDLOZI MODELA SAMOODRŽIVE, RADNO-INTENZIVNE PROIZVODNJE NA MALOM POLJOPRIVREDNOM POSJEDU 11. PREGLED STATISTIČKIH PODATAKA I TEMELJNIH POKAZATELJA RAZVOJA PO OPĆINAMA 12. REDOSLIJED AKTIVNOSTI NA REALIZACIJI ZADATAKA U PROGRAMU RAZVOJA
REZIME PRILOZI
106106106106107107108108111111
112
116
235
236
239
Program razvoja poljoprivrede SBK
99
UVODZabrinjavajućanezaposlenostradnosposobnogstanovništvakojajepoopćinskimpodacimapribližno
ravnaukupnombrojuzaposlenihnapodručjukantona,direktnoiliindirektnousporavaekonomskirazvoj,otežavapovratakraseljenihlica,usporavaikomplicirapolitičkustabilizacijuregiona,entitetaiBosneiHercegovineucjelini.Sobziromdanijerealnoočekivatidaseuskorijevrijemeponovozaposliznačajnijibrojljudiuoblastiindustrijskeproizvodnje,neophodnojesvupažnjuusmjeritikaiznalaženjumogućnostizaostvarivanjeprihodaunekimgranamapoljoprivrede.Obradivozmljište,kaonajvećiprirodniresurs,svevišepostajenajmanjeiskorištenpriodniresurs,očemunepobitnosvjedočeporažavajućistatističkipodaci.Sdrugestrane,agrokompleksjepostaojedanodnajvećihizvorasvevećegnegativnogdebalansaumeđunarodnojtrgoviniskojrazmjeni.
OvosuglavnirazlozizbogkojihsuREZ–RegionalnarazvojnaagencijazaregijuCentralnaBiHiopćineodlučilida izradeProgram razvoja poljoprivrede na području dvanaest (12) općina Sred-njebosanskog kantona za period 2009-2015 godine.Dabipristupilirealizacijitakosloženogzadatka,zaključilisuugovoroizradiProgramarazvojasaFederalnimzavodomzapoljoprivreduSarajevokaostručnominstitucijomkojajejošod1995.godineprisutnanapodručjukantonaprojektaikojamože,naosnovurealnoguvidaustanje,ponudititrenutnomogućepravcerazvojapoljoprivredeupostojećemagrarnomambijentu.
FederalnizavodzapoljoprivreduSarajevojekoncipraoanketniupitnik.Općinskeslužbesuproveleanketiranjenaterenu.Naonovuanalizeprikupljenihpodataka,pridizajniranjuProgramarazvoja,kaopolaznaosnova,određenisuobavezujućikriteriji:
dapostojeodgovarajućeprirodneidrugepogodnostizapredloženuproizvodnju,•dajeproizvodnjatržišnointeresantnanadomaćemiinostranomtržištu,•dajeprofitabilna,•dajeprvenstvenoradnointenzivna,štoznačidazapošljavavećibrojradnika,•da se stvoreodgovarajući uslovi za zapošljavanjevećegbroja radnikakoji sunepovratno izgubili•radnomjestouindustriji,dapostojimogućnostprerade(smrzavanje,sušenje,konzervisanje)utržišnointeresantneproizvode,•daomogućiosposobljavanjeovogsektorazaprofitabilnotržišnoprivređivanje,•da se omogući racionalno korištenje stimulativnih finansijskih sredstava kroz njihovo usmjerenje•samonamodeleprofitabilneproizvodnje,daseomogućiaktiviranjeprocesazapošljavanjauagrarnojprivrediinjihovposredanuticajnaostale•oblastizapošljavnja.
Neophodni preduslovi za uspješnu implementaciju Programa razvoja
Zajednosanosiocimavlastinalokalnom,kantonalnom,federalnomidržavnomnivou,sviserelevantnifaktorimorajupobrinutizastvaranjenovogambijenta–kakobisezaustavilarecesijaupoljoprivredi.Noviambijentbinakantonalnomnivou,poredostalog,podrazumjevaoiformiranjepoljoprivrednihstručnihslužbi(savjetodavna,izvještajno-prognozna,uzgojno-selekcijskaidr.).Oveslužbesemoguracionalnoorganizovatiporegionalnom,anepoteritorijalnomprincipu.Njihovaulogaurazvojusektoradugoročnogledano jeneupitna.Realno jeočekivatida senakonuređenjaambijentadesimasovnijeuključivanjepoljoprivrednihdomaćinstavauorganizovanuproizvodnjuodkojesemožeživjeti.Nakonovogbiseišlouosposobljavanjepoljoprivrednogsektorazaprofitabilnotržnoprivređivanje.
Organizacije poljoprivrednika Jedanodosnovnhpreduslovazauspješnuproizvodnjuvećihkoličinapljoprivrednihproizvodaza
tržištejesteefikasanoblikorganizacijevelikogbrojasitnihproizvođača.Udugotrajnojpraksivećegbroja
10
Program razvoja poljoprivrede SBK
10
razvijenihevropskihdržava(Austrija,Italija,Španija,Francuskaidr.)pokazalosedasupoljoprivrednezadrugenezamjenjivoblikudruživanjavećegbrojasitnihpoljoprivrednihproizvođačauproizvodnjivećihkoličinapoljoprivrednihproizvodanamjenjenihtržištuiprerađivačkimkapacitetima.SasvimjesigurnodajeodgovarajućioblikpoljoprivrednezadrugeinapodručjuSrednjebosanskogkantonaudugoročnojprogramiranojproizvodnjimlijeka,mesa,voća,povrćaidrugihpoljoprivrednihproizvodanamjenjenihtržištu iprerađivačkimkapacitetimanajbolji inajkorisnijinačinorganizovanjasitnih poljoprivrendihproizvođača.
Zbogprostorneudaljenosti,konfiguracijeterena,razuđenostinaseljenogpodručjakantona,racionalnobibiloporedpostojećihpoljoprivrednihzadrugaformiratiodređenibrojnovihpoljoprivrednihzadrugaiudruženjapoljoprivrednikanateritorijalnomprincipu.
Posebnosuizraženepotrebezaformiranjemnovihoblikaorganiziranjapoljoprivrednikaupodručjimagdjenepostojetakveorganizacije.
Imajućiuvidu,dajevećinapoljoprivrednikaumaterijalnimproblemima,atojeposebnoizraženokodpovratnikakojisuvećinombezstabilnihizvoraprihodaibezznačajnijepomoćilokalnezajednice,neophodno je u početnoj fazi obezbijediti kompletnu stručnu i materijalnu potporu za formiranje imaterijalno-kadrovsko osposobljavanje novih asocijacija poljoprivrednika. Isto tako, neophodno jeobezbijediti pomoć zamaterijalno-kadrovsko osposobljavanje postojećih asocijacija poljoprivrednika,s obzirom da neke od postojećih asocijacija ne obavljaju svoju osnovnu djelatnost u okviru realnihmogućnostiipotreba.
Za osposobljavanje postojećih i formiranje novih asocijacija poljoprivrednika treba koncipiratikantonalni program, sa osnovnim ciljem da se obezbijede povoljni preduslovi za stabilan razvojpoljoprivredeiekonomskusigurnostpoljoprivrednika.
Programom treba predvidjeti podizanje poljoprivrednih centara, poslovno-proizvodnih objekata zasnabdjevanjepoljoprivrednikasvimvrstamareprodukcijskihmaterijala,prihvatproizvodaiobezbjeđenjeodređenevrsteprerade,privremenoskladištenjeipripremuzatržište.Uokvirupoljoprivrednihcentaratrebadaseobezbijedistručnaslužbazapotreberazvojapoljoprivredeipoljoprivrednika.Uprilogujeprikazantlocrtpoljoprivrednogcentraurazmjeri1:100kojibimogaoposlužitikaoracionalnimodel.
Realizacija navedenih zadataka počinje izvedbenim investicionim projektima za pojedine oblastiprimarneproizvodnjeipreradepoljoprivrednihproizvoda.Tiprojektibiumaterijalnomsmislutrebalida imaju izravnu potporu općina, kantona i Federacije BiH, čime bi se projekat planski i smišljenorealizovao.
Zbog toga je realno očekivati da će realizacija ovoga Programa razvoja osjetno smanjiti brojnezaposlenih i nedovoljno zaposlenih i tako na najbolji i najracionalniji način doprinijeti bržem istabilnijemekonomskomrazvojupodručjaprojektaiBosneiHercegovineucjelini.
Zaočekivati jeda se incijativaREZ-Regionalne razvojneagencije iopćinaSBKnećezaustavitina raealizaciji samo ovoga Programa.Odluke koje će donijeti organi lokalne uprave i kantona trebadapokrenusredstva,energijuipripremneputevekojićedovestidorealizacijenovihciljevausektoruagrara.
Program razvoja poljoprivrede SBK
1111
1. ANALIZA PRIRODNIH USLOVA
1.1. Klimatske karakteristike područja projekta
PovišegodišnjimmeteorološkimpodacimasemožezaključitidanapodručjuSBKvladasemihumidnaihumidnaklimaštose,sastanovištabiljneproizvodnje,možesmatratirelativnopovoljnim,naravno,uzodređeneograničavajućefaktore.
Analiza meteoroloških parametara sa stanice u Bugojnu, (1996-2005)1 i 1961-1990 pokazujesljedeće:
Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 9,8 • 0C (10-godišnji prosjek).Uporastu je za 1,0 0Cupoređenjusaperiodom1961-1990,Godišnjakoličinapadavina iznosi853,4 l/m• 2 (10-godišnjiprosjek).Uporastu je za 26,4 l/m2upoređenjusaperiodom1961-1990aliseiskazujeuglavnomuIXiXImjesecu.Temperaturnaamplitudajejakovisoka,čak64,7• 0C(10-godišnjiekstrem),Maksimalnavisinasniježnogpokrivačau2005.godini:49cm(IIImjesec),•Maksimalnavisinasniježnogporivačau2006.godini:19cm(IIImjesec),•Maksimalnavisinasniježnogpokrivačau2007.godini:27cm(XIImjesec),•Trajanjesijanjasunca:1.796,7sati(4-godišnjiprosjek),•Relativnavlažnostzraka:74,4%(5-godišnjiprosjek),•Oblačnost:6,26desetina(5-godišnjiprosjek),•Bezmrazniperiod:165dana(30-godišnjiprosjek),•Srednjidatumpojavemraza:posljednji14.IViprvi2.X(30-godišnjiprosjek),•Ekstremnidatumpojavemraza:posljednji17.Viprvi16.IX(30-godišnjiprosjek).•Sumapadavinaunajtoplijatriljetnamjesecaje187,4l/m• 2,čimeseiskazujemanjakpadavinaod112,6l/m2(10-godišnjiprosjek),Septembarjesavišepadavinanegoštojeoptimalno(10-godišnjiprosjek106,8l/m• 2).
1.2. Zemljišni resurs
Zemljišni resurs je sigurno najznačajniji prirodni resurs. Kada se jednom trajno izgubi postajei neobnovljiv resurs. Jasno je da se raspoloživo poljoprivredno zemljištemora sačuvati i koristiti nanajboljimogućinačin.
1.2.1. Oranice
Kadajeriječooranicamanakojimajemogućeorganizovatibiljnuproizvodnju,situacijajesljedeća:Osnovnitipovizemljištakojisusanagibomdo8°ilineznatnoviše:•a)Eutričnikambisol:31.827haili56,5%,b)Aluvijalnaialuvijalo-diluvijalnaoglejenatla:23.238haili41,2%,c)Pseudoglejobronačni:1.266haili2,3%.ŠestopćinaSBK(Travnik,Jajce,Bugojno,DonjiVakuf,KiseljakiGornjiVakuf)raspolažusacca75•%oraničnihpovršina.Bonitetnekategorije zemljišta (I, II, III, IVa)koje supovoljneza ratarskuproizvodnju, zauzimaju•ukupno10-11.000ha, s timda jenajveća zastupljenost III, IVa, II klategorije, dok je I kategorijazastupljenasasvega1-1,5%.Vlasničkastrukturaoranicajeslijedeća:•a)privatnovlasništvo96,5%,b)državnovlasništvo3,5%.
1Prilog
12
Program razvoja poljoprivrede SBK
12
1.2.2. Livade i pašnjaci
ČetiriopćineSBK(Travnik,GornjiVakuf,JajceiBugojno)raspolažusapreko70%livada.•TriopćineSBK(Travnik,JajceiGornjiVakuf)raspolažusacca60%pašnjaka.•Livade:35.349ha,•Pašnjaci:25.338ha.•
Graf 1/1. Struktura važnijih zemljišnjih površina po općinama
Program razvoja poljoprivrede SBK
1313
2. VOĆARSKA PROIZVODNJA
Uvod
Osnovnicilj je realizacijaprogramaproizvodnje jagode,maline,kupine iborovniceod jagodastihvrstatešljive,trešnje,višnje,kajsije,jabukeikruškeoddrvenastihvoćnihkultura.Jedanodbitnihciljevajedasepokrenerobnaproizvodnjavoćaudvasubregiona:
a)Subregion„A“:Busovača,Vitez,NoviTravnik,Kiseljak,FojnicaiKreševo.b)Subregion„B“:GornjiVakuf,DonjiVakuf,Travnik,Bugojno,JajceiDobretići.
Odostalihbitnihciljevakojetrebaispunitinavodimosljedeće:
Aktiviranjeobradivogzemljištakojesesadanedovoljnoineadekvatnokoristi,uzprimjenuintenzivne•proizvodnjedrvenastihijagodastihvoćnihvrsta;Zapošljavanjepoljoprivrednihproizvođačanavlastitomimanju,uzangažovanjecijeleporodice;•BržiistabilnijiekonomskirazvojSrednjebosanskogkantona;•Povećanjematerijalneosnovenosilacaproizvodnjeizadrugakaoorganizatoraproizvodnje;•Razvijanjekooperantskihodnosanaprostorudijelovanjaodređenezadrugeilidrugogsubjektakojise•bavirazvojemvoćarskeproizvodnjeuprimarnomkompleksuilipreradi;
2.1. Zahtjevi kontinentalnih voćnih vrsta u odnosu na položaj, ekspoziciju i nadmorsku visinu
Za većinu voćnih vrsta, prije zasnivanja proizvodnih zasada, važno je pravilno odabrati položaj,ekspozicijuinadmorskuvisinu,jerseusuprotnom,bezobziranaprovedenemjereagropomotehnikeizaštiteodbolestiištetočinanemoguočekivativisokiproizvodnirezultati.Jabuka,kruška,šljiva,višnjai trešnja imaju određene zahtjeve u odnosu na izbor položaja.Najbolji su osvijetljeni južni položaji,a najmanje pogodni sjeverni. U većini poznatih proizvodnih reona jabuka daje najbolje rezultate nasjevernimekspozicijamaituostvarujevisokeprinoseidobarkvalitetplodova.
Blagejužnepadinepogodujuzagajenjejabukeikruške,doksešljivamožeuspješnogajitinaneštostrmijimterenima.
Nagibterenaimatakođeruticajnaosvijetljenost,količinuvlage,mogućnostmehanizovaneobradeinapojavuerozije.
Uspješnosegajevoćnizasadinanagibuod3-5%.Zavećeplantažnezasadejabuke,kruške,šljiveravniterenisuidealni,jerseintenzivnaproizvodnjananjimanajboljemožeorganizovatiisprovoditi.Međutim,ravnepovršinemoguimatiponekadinegativanuticaj,jerseuslabijeprovjetrenimkotlinamačešće javljajumrazevi a i visok nivo podzemne vode ima negativne posljedice, jer utiče na visinuprinosa,redovnostrađanjatedugovječnostzasada.Većinadrvenastihvoćnihvrstanajboljeuspijevananadmorskimvisinamaod300-400m, gdje je raspored padavina u tokuvegetacije zadovoljavajući, arelativnavlažnostzraka70-80%.Trebanapomenutidaseizborunavedenihfaktoratrebaposvetitivećapažnja,naročitoizrazlogaštoćekontinentalnevoćnevrsteostatinaodređenomprostoru(mjestu)15,20ili30godinaištoseučinjenegreškenemogulakoispraviti.
Jagodu treba forsirati uz rječne tokove, na plodnim i provjetrenim lokacijama, pomogućnosti od300do800metaranadmorskevisine,štoodgovaraimalini,doksaborovnicomtrebaićinaprostoreod1.000-1.200mnadmorskevisine,gdjeuspijevajuidivljeforme.
2.1.1. Zahtjevi kontinentalnog voća u odnosu na kvalitet i osobine zemljišta
Većinavoćnihvrstaimaodgovarajućezahtjeveuodnosunakvalitetiosobinezemljišta.Zemljištejevrlobitanfaktorzapostizanjevisokihistabilnihprinosa.
Tokomeksploatacijemogućega jepopravljatiprimjenomrazličitihagrotehničkihmjera, (čišćenje,
14
Program razvoja poljoprivrede SBK
14
nivelisanje, đubrenje, obrada, odvodnjavanje, navodnjavanje, kalcifikacija, i dr.).Kod raznih tipova iosobinazemljištastručnjacinaterenućevoditibrigudaprilikomizboralokacijeidonošenjaodlukeotomeštoćesegdjesaditinebudegrešaka.Izovihrazlogasepreporučujeuzimanjeuzorakazemljištanahemiskuanalizu,naosnovukojećeseodreditipotrebezemljištazastajnjakomimakroelementima,kojejepotrebnoprilikompripremezemljištadodati,premazahtjevimaodređenevoćnevrste.
TakonaprimjerborovnicatražiobezbjeđenjepHvrijednostiod4,3do4,8,štosekorištenjemborovihiglica,treseta,strugotinadrveta,stajnjakaipiljevinemožepostići.
2.1.2. Putna mreža i komunikacijska povezenost sa prihvatno-prerađivačkim kapacitetima, vodni tokovi i mogućnost navodnjavanja
Putna mreža i komunikacijska povezanost su vrlo važan faktor za normalno odvijanje procesaproizvodnjesvihvoćnihvrstakojećesegajitinaprostoruSrednjebosanskogkantona.Prijesvega,toseodnosinaprijevozsadnogmaterijala,repromaterijala,ambalažeplodovaizaobavljanjestručnepomoćinaterenu.Tamogdjesuputeviloši,plodovivoćatrpemehaničkaoštećenjatokomtransporta,panemogubitiiskorištenizasvježupotrošnjuilisušenje,većsemorajukoristitizaraznevidovetopleprerade.Zatoproizvodnezasadetrebakoncentrisatiuzdobruputnumrežuistalnoraditinapoboljšanjuunutrašnjegivanjskogtransporta,održavanjempostojećemrežeputevaiizgradnjomnovih,kakobisesirovinaštobržeprevoziladokapacitetazapreradukojisulociraniublizinivoćnihzasada.
MrežaregionalnihputevauSrednjebosanskomkantonujevrlorazvijena,takodaodSarajeva,prekoKiseljaka,Busovače,Viteza,Travnika,padoBugojna,GornjegiDonjegVakufa,JajcaiDobretićanijeteško doći dobrim asfaltnim putem. Sva navedena i druga mjesta povezana su asfaltnim i lokalnimputevima,takodapostojevrlodobriuslovizaproizvodnjuiprevoznapodručjucijelogkantona.
Ukolikosepodignuintenzivnivoćnizasadi,potrebnojeobezbijeditidovoljnukoličinuvodetokomvegetacije koja će se koristiti iz niza postojećih vodotokova rijeka, potoka ili akumulacija.Na širemprostoruegzistiravišerijeka:Lašva,Vrbas,Lepenica,kaoiniznjihovihpritoka,trajnogilisezonskogkaraktera.
Danasjezbogglobalnepromjeneklime(visoketemperature,smanjenevlageuzrakuitd.),potrebnogotovousvimvoćnimzasadimazavrijemevegetacijeobezbjeditisistemzanavodnjavanje„kappokap“,kakobiseproizvodnjavoćamoglanormalnoodvijatibezrizika.
2.1.3. Anketiranje potencijalnih proizvođača i stručni pregled područja
Dabisekvalitetnosnimilosadašnjestanjenaterenu,potrebnojeobavitianketiranjepotencijalnihproizvođačausvakojopćini.Ovimćesedobitirealnaslikaoželjama,stanjuimogućnostimasvakogdomaćinstvakojeseželibavitirobnomproizvodnjomvoća.Analizomupitnikasužavaseširikrugnaoneproizvođačekojiimajuvećinuuslovazabavljenjeproizvodnjomvoća.Toseuglavnomodnosinaposjedovanjekvalitetnogzemljišta,mehanizacije,odgovarajućeradnesnage,stočnogfondaidrugo.
Dabisenacijelojteritorijikantona(12općina)stekaobližiuviduambijentalnostanje,potrebanjeizlazakeksperatazavoćarstvoizaštitubiljakanateren,zajednosastručnjacimakojiradenaodređenomprostoru.Ovdjeseprijesvegamislinapravilnuprocjenu,zatimnapravilanizborsorti,lokacijuidrugefaktorebitnezauspješnoodvijanjeproizvodnjeipreraduvoća.Sručnjakzazaštitubiljakaupodručjuširenjasadnješljivetrebaprocijenitizaraženostpodručjašarkomilinekomdrugombolestikojamožebitilimitirajućifaktorzauspješnuproizvodnjuvoća.
2.1.4. Uređenje i priprema zemljišta
Dabiseparcelazavoćnjakpripremila,potrebnojenavrijemeikvalitetnoobavitisljedećeradove:
Obavitikrčenjeprethodnevišegodišnjekultureiiznijetibiljnedijelove,kaoštosukorijenje,kameni•ostalo,vanparcele.Ukolikojeparcela(krčevina)diošumskogprostora ili je tubiostarivoćnjak,sljedećedvijedotri•
Program razvoja poljoprivrede SBK
1515
godine treba gajiti okopavine i vršiti zelenišno đubrenje (djetelinsko-travnom smjesom) koja se ucvjetanjuzaorava.Uništavatikoroveupotrebomherbicida(nabaziglifosata),teobradomilifrezanjemnajmanjemjesec•danaprijesadnje.Ravnanjeterenabuldožerskomdaskomtakodanaparcelinebudeuvala(depresija).•Nastrmimterenimapreko5%nagibatrebapribjećiizraditerasaisadnjuobavitipoizohipsama.•Obavitimeliorativnođubrenjeunošenjemorganskemaseuvidudobrozgorjelogovčijegiligoveđeg•stajnjakapremahemijskojanaliziili40-60t/ha,kaoimineralnogđubrivaNPK10:20:30ukoličiniod800-1.000kg/ha.Akopostojipotrebapopravkekiselostitrebaizvršitikalcifikaciju.•Obaviti površinsku obradu (dublje oranje) najmanje mjesec dana pred sadnju voćnjaka sa teškim•gusjeničaromilijačimtočkašemnadubini40-50cm,aakotonijemoguće,obavitiručnokopanjerupa.Tamogdjeudijelovimaparceleimakamenatrebakoristitipodrivač(žizelu),radiuklanjanjaistog.•Udijeluparcelegdjećesesaditijagodazemljištemorabitiusitnjenoibezvećegkamena,jerćese•postavljatiPVC-folija.Zazasadeborovnicetrebaobezbijeditisvježistajnjak,piljevinu,treset,boroveiglice,šišarikečetinara,•šumskihumuskakobiseobezbijedilaodgovarajućakiselost(pH4,3-4,8),potrebnazanormalanrastiplodonošenje.
2.2. Organizacija teritorije, razmjeravanje sadnih mjesta i plan sadnje
Kadajeparcelapooranaiizfrezana,određujesepravacredovazasadnjuvoćnjaka.Akosepoložajmožebirati, onda sunajbolji pravci redova sjever– jug ili istok– zapad, jer se timenajboljekoristisunčevasvijetlostinedolazidozasjenjivanja.Naugluparceletrebaodreditipraviugao,apomoćunjegasenadužiniiširiniparcelenanosetačkepružanjaredovapomoćukraćihkočića.
Razmaciizmeđuredovasukodjabukeikruške3-4m,kodtrešnje3-4makodšljivenadžanarici4m,dokjekodslabobujnihpodlogarazmakkodšljive3m.Kodjagodesenafolijisadedvijetrake,jednaoddruge20-30cmaširinafolijeje120-130cm.
Borovnica se sadi između redova na razmaku 2,5 m. Nakon određivanja i obilježavanja redova,obilježavaju se sadnamjestapremazahtjevimaodređenevrste.Poslije sadnjeu svakomzasadu trebauraditiskicu(plan)zasadasarasporedomredovaisortinaparceli.Ucrtavajuseputeviuparceliiostaveseprostoriod3-4metrapriulaskuiizlaskuizparceleradilakšegradamašinauvrijemeobradeizaštitezasadaodbolestiištetočina.
2.3. Izbor sadnog materijala, sortiment i potrebne količine sadnica
Zazasnivanjenovihvoćnihzasadatrebakoristitijednogodišnjerazgranateilinerazgranatesadnice.Prinabavcitrebavoditiračunaomjestugdjejesadnimaterijalproizveden,kaoiosortamaipodlogamakoje su korištene kod proizvodnje. Za prostor općina Srednjebosanskog kantona trebalo bi uzimatisadnicerenomiranihrasadnikalociranihukontinentalnomdijeluBiH,kojesuadaptiranenasličnuklimui zemljište. Uz sadnimaterijal treba tražiti odgovarajuću dokumentaciju (uvjerenje o sortnoj čistoći,kvalitetu, te o zdravstvenom stanju, kao i deklaraciju). Prilikom preuzimanja većih količina sadnica,stručnolicemoravoditiračunadaslučajnonebismounijelizaraženmaterijal(rakkorijena,bakterijskupalež–Ervinia amilovora l.ilišarkušljive).Jednaodnavedenihbolestizastupljenauzasaduuvećemprocentumožebitilimitirajućifaktorzauspješnuproizvodnjuvoća.
16
Program razvoja poljoprivrede SBK
16
VRSTA: SORTA: PODLOGA:
Jagoda
MarmoladaArosaMayaCleryiRaurica
živićili„frigo“sadnica
Malina WillametteMeeker izdanak
Kupina
ThornfreeČačanskabestrnaDžamboLohness
izdanak
Borovnica
BerkleyBluecropBluereyCovilleHerbert
izdanak
Jabuka
ArkšamGalaSamaredBreburnAjdaredElstarJonagoldGrenysmithZlatnidelišes-Rajnders
M-9M-26iMM-106
Šljiva
ČačanskarodnaČačanskanajboljaČačanskaljepoticaStenleyValjevkaAženka707
Džanarika
Kruška
ViljamovkaButiraSantaMarijaKonferensAleksandarLukasCitronka
SijanaciposrednikMA-dunjaMA-dunjaMA-dunjaMA-dunjaMA-dunja
Višnja
OblačinskaRubinLotovaŠumadinkaRexelliKeleris
IzdanakGizelaG-677PrunusaviumPrunusaviumPrunusavium
Trešnja
SjuVanBingStelaLapinsBurlatSammitRegina
DivljatrešnjaGizelaG-3,G-5,G-6ICOLT
KajsijaKečkemetskaružaMađarskanajboljaPrekoče
DžanarikaDžanarikaGizela
Tabela 2/1. Prijedlog sorti i podloga za podizanje voćnih zasada
Program razvoja poljoprivrede SBK
1717
Voćn
evr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
sadn
ica
Jagoda
320.000
320.000
320.000
280.000
320.000
200.000
240.000
2.000.000
Malina
350.000
364.000
350.000
420.000
434.000
448.000
434.000
2.800.000
Kupina
23.331
19.998
26.664
23.331
23.331
23.331
26.664
166.650
Borovnica
24.000
24.000
24.000
20.000
24.000
20.000
24.000
160.000
Trešnja
1.250
1.250
1.250
1.250
1.250
625
937.5
7.812
Višnja
832
832
832
416
416
416
416
4.160
Kajsija
1.875
625
1.250
625
625
625
625
6.250
Šljiva
13.704
19.414
18.272
21.698
25.124
23.982
20.556
142.750
Jabuka
30.300
24.240
30.300
21.210
27.270
24.240
24.240
181.800
Kruška
5.712
3.808
1.904
1.904
1.904
1.904
1.904
19.040
SVE
GA
:77
1.00
477
8.16
777
4.47
279
0.43
485
7.92
074
3.12
377
3.34
25.
488.
462
Tabe
la 2
/2.
Preg
led
potre
bnih
kol
ičin
a sa
dnog
mat
erija
la za
real
izac
iju sa
dnje
voć
nih
zasa
da u
subr
egio
nu „
A“ za
per
iod
2009
-201
5 go
dine
18
Program razvoja poljoprivrede SBK
18
Predviđenekoličinesadnogmaterijala(Tabela2/2.iTabela2/3.)mogućejeobezbijeditiurenomiranimrasadnicimaFBiHito:
JagoduurasadnikuPZ„PrvaBrazda“-Čelići„Heko“Bugojno.•Malinu i kupinu u rasadnicimaZZ „Poljopromet“DonjiVakuf, PZ „PrvaBrazda“-Čelić, „Heko“•Bugojnoi„Rubus“Sapna.Borovnicuurasadniku„Heko“Bugojno.•Jabuku, krušku, šljivu, trešnju, višnju i kajsijumoguće je nabaviti u rasadnicima „Voćni rasadnik•Srebrenik“,„Poljokomerc“Kiseljak,ZZ„Visoko“,„Dominant“Čapljina,„Agrostenly“idr. Kada je riječ o kvalitetu i zravstvenom stanju obavezno dati prednost rasadnicima koji su pod
stručnomkontrolom,jersortnočistizdravsadnimaterijaljedanjeodbitnihfaktorazapostizanjeuspjehauproizvodnjisirovineodvoća.
Program razvoja poljoprivrede SBK
1919
Tabe
la 2
/3.
Preg
led
potre
bnih
kol
ičin
a sa
dnog
mat
erija
la za
real
izac
iju sa
dnje
voć
nih
zasa
da u
subr
egio
nu „
B“ za
per
iod
2009
-201
5 go
dine
Tabe
la 2
/4. D
inam
ika
podi
zanj
a vo
ćnih
zasa
da u
ha
za p
erio
d 20
09-2
015
godi
ne u
subr
egio
nu „
A“
Voćn
e vr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
sadn
ica
Jagoda
280.000
280.000
320.000
360.000
320.000
320.000
320.000
2.200.000
Malina
168.000
182.000
182.000
182.000
168.000
210.000
210.000
1.302.000
Kupina
23.331
19.998
19.998
16.665
19.998
16.665
16.665
133.320
Borovnica
40.000
44.000
44.000
32.000
36.000
40.000
56.000
292.000
Trešnja
--
--
--
--
Višnja
--
--
--
--
Kajsija
--
--
--
--
Šljiva
11.420
14.846
15.988
15.988
12.562
15.988
13.704
100.496
Jabuka
30.300
24.240
24.240
24.240
30.300
24.240
24.240
181.800
Kruška
7.616
5.712
5.712
1.904
3.808
1.904
1.904
28.560
SVE
GA
:56
0.66
757
0.79
661
1.93
863
2.79
759
0.66
862
8.79
764
2.51
34.
238.
176
Voćn
e vr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
hekt
ara
Jagoda
88
87
85
650
Malina
2526
2530
3132
31200
Kupina
76
87
77
850
Borovnica
66
65
65
640
UK
UPN
O:
4646
4749
5249
5134
0Trešnja
22
22
21
1,5
12,5
Višnja
11
10,5
0,5
0,5
0,5
5Kajsija
31
21
11
110
Šljiva
1217
1619
2221
18125
Jabuka
108
107
98
860
Kruška
32
11
11
110
UK
UPN
O:
3131
3230
,535
,532
,530
222,
5
20
Program razvoja poljoprivrede SBK
20
Napomena:Prilikom raspoređivanjaproizvodnje jagodastihvoćnihvrstapoopćinamadošlo sedoodređivanjaučešćaito:
područjeopćineBusovača40%•područjeopćineKiseljak20%iNoviTravnik20%•područjeopćineFojnica10%iVitez10%•
Kodrasporedaproizvodnjekoštičavogvoćapoopćinamaučešćejeslijedeće:Busovača30%iKiseljak25%•NoviTravnik10%,Fojnica15%,Kreševo15%iVitez10%•
Proizvodnjasirovinanabazijagodastogvoća,kaoijabučastogikoštičavogvoćabitćenaslonjenanakapacitetzapreradu„Zdravlje“izBusovače.
Program razvoja poljoprivrede SBK
2121
Tabe
la 2
/5. D
inam
ika
podi
zanj
a vo
ćnih
zasa
da u
hilj
adam
a h
a u
subr
egio
nu „
B“ za
per
iod
2009
-201
5 go
dine
Voćn
e vr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
hekt
ara
Jagoda
77
89
88
855
Malina
1213
1313
1215
1593
Kupina
76
65
65
540
Borovnica
1011
118
910
1473
UK
UPN
O:
3637
3835
3538
4226
1
Trešnja
--
--
--
--
Višnja
--
--
--
--
Kajsija
--
--
--
--
Šljiva
1013
1414
1114
1288
Jabuka
108
88
108
860
Kruška
43
31
21
115
UK
UPN
O:
2424
2523
2323
2116
3
22
Program razvoja poljoprivrede SBK
22
Napomena: Prilikomraspoređivanjaproizvodnjejagodastihvoćnihvrstapoopćinamadošlosedoučešćau%:
GornjiVakuf25%,DonjiVakuf25%,Bugojno30%,Travnik10%iJajce10%.•
Kodraspoređivanjaproizvodnjejabučastogikoštičavogvoća,učešćejesljedeće:GornjiVakuf25%,Bugojno25%,DonjiVakuf25%,Travnik20%iJajce10%.•Proizvedenesirovinenabazijagodastog,jabučastogikoštičavogvoćabitćenaslonjenenakapacitete
zapreradu„Heko“izBugojna,„IMB“-Bugojno,„Biser“Bugojnoiostale.
2.4. Uzgojni oblici i sistemi sadnje
Zajabukuikruškuprimjenitćesegustasadnjasauzgojnimoblikom„vitkovreteno“iuzprimjenu•sistemazanavodnjavanje„kappokap“,teupotrebuarmature(stubovi,žicailetve).Šljiva,višnja,trešnjaikajsijagajitćeseposistemujednoredogšpalira,auzgojnioblikćebitivitko•vretenoipoboljšanapiramida.Primjenitćesesistemzanavodnjavanje„kappokap“;JagodećesegajitinaPVCfoliji,udvorednojsadnji,sa„frigo“sadnicama(juli-avgust),iuzprimjenu•sistemazanavodnjavanje„kappokap“ispodfolije,Malinaćesegajitiposistemujednorednogšpalirasa2žiceistubovima,tesa6paralelnihžicakoje•idukrozletve(zasortuMeeker),Borovnicaćesegajitiposistemujednorednogšpalira.•
2.5. Održavanje zasada do roda
Uokviruodržavanjazasadavoćauprvetrigodineilidorodaprimjenitćeseslijedećeoperacije:
Uzgojnarezidbasaciljemformiranjaodgovarajućegoblikakrošnje,•Primjenarazličitihpomotehničkihmjeraizahvatanakrošnji,•Zelenarezidbautokuljetakaokorektivnamjerauklanjanjasuvišnihprirasta,•Redovnaobradarednogprostora,okopavanjemiprimjenomherbicida,•Međuredniprostorujabuke,kruške,šljive,trešnjeikajsijebitćezatravnjenikositćesemulčerom,•Uzasadimamaline,kupineiborovniceprimjenitćesesistemobrade• jalovi ugaruzčestofreziranje,Redovno đubrenje zasada NPK đubrivima preko zemljišta i folijarno preko lista, a kod jagode i•borovniceikristalonima,Redovnazaštitazasadaodbolestiištetočinatokomvegetacije,•Postavljanjesistemazanavodnajvanjeisistemaprotivgradnezaštite,•Ostaliradovikojićesepojavititokomperidapripremazarod.•
Program razvoja poljoprivrede SBK
2323
Tabela 2/6. Očekivani obim proizvodnje, vrijednost i dobit na 340 ha od jagodastog voća u punoj rodnosti za subregion „A“
Voćnevrste
Prinos ukg/ha
Cijena u KM/kg ploda
Proizvodnja kg
Vrijednost proizvodnje
KM
Troškoviproizvodnje
KM
Dobit KM
Jagoda 15.000 1.20 750.000 900.000 180.000 720.000Malina 15.000 1.50 3.000.000 5.400.000 1080.000 4.320.000Kupina 25.000 1.50 1.250.000 1.875.000 375.000 1.500.000Borovnica 15.000 3.60 600.000 2.760.000 432.000 1.728.000UKUPNO: 5.600.000 10.335.000 2.067.000 8.268.000
Tabela 2/7. Očekivani obim proizvodnje, vrijednost i dobit na 222,5 ha od jabučastog i koštičavog voća u punoj rodnosti za subregion „A“
Voćnevrste
Prinos ukg/ha
Cijena u KM/kg ploda
Proizvodnja kg
Vrijednost proizvodnje
KM
Troškoviproizvodnje
KM
Dobit KM
Trešnja 16.000 1.80 200.000 360.000 72.000 288.000Višnja 20.000 1.50 100.000 150.000 30.000 120.000Kajsija 20.000 1.00 200.000 200.000 40.000 160.000Šljiva 20.000 0.60 2.500.000 1.500.000 300.000 1.200.000Jabuka 30.000 0.80 1.800.000 1.440.000 288.000 1.152.000Kruška 30.000 1.00 300.000 300.000 60.000 240.000
UKUPNO: 5.100.000 3.950.000 790.000 3.160.000
Usubregionu“A“,ukomesuopćineBusovača,NoviTravnik,Vitez,Kiseljak,Fojnica iKreševo,očekujesena340hajagodastogvoćaproizvodnjasirovineupunomroduoko5.600.000kgdokćeuistojregijiproizvodnjajabučastogikoštičavogvoćabitioko5.100.000kg.Odobjegrupevoćnihvrstamožesepremadanašnjimcijenamaočekivatiostvarenadobitod11.428.000KM.
Tabela 2/8. Očekivani obim proizvodnje, vrijednost i dobit na 261 ha jagodastog voća u punoj rodnosti za subregion „B“ za period 2009-2015 godine
Voćnevrste
Prinos ukg/ha
Cijena u KM/kg ploda
Proizvodnja kg
Vrijednost proizvodnje
KM
Troškoviproizvodnje
KM
Dobit KM
Jagoda 15.000 1,20 825.000 990.000 198.000 792.000Malina 15.000 1,80 1.395.000 2.511.000 502.200 2.008.800Kupina 25.000 1,50 1.000.000 1.500.000 300.000 1.200.000Borovnica 15.000 3,60 1.095.000 3.942.000 788.400 3.153.600UKUPNO: 4.315.000 4.315.000 8.943.000 1.788.600 7.154.400
24
Program razvoja poljoprivrede SBK
24
Tabela 2/9. Očekivani obim proizvodnje, vrijednost i dobit ostvareni na 157 ha jabučastog i koštičavog voća u punoj rodnosti za subregion „B“ za period 2008-2015 godine
Voćnevrste
Prinos ukg/ha
Cijena u KM/kg ploda
Proizvodnja kg
Vrijednost proizvodnje
KM
Troškoviproizvodnje
KM
Dobit KM
Trešnja 16.000 1.80 - - - -Višnja 20.000 1.50 - - - -Kajsija 20.000 1.00 - - - -Šljiva 20.000 0.60 1.760.000 1.056.000 211.200 844.800Jabuka 30.000 0.80 1.800.000 1.440.000 288.000 1.152.000Kruška 30.000 1.00 270.000 270.000 54.000 216.000UKUPNO: 3.830.000 2.766.000 553.200 2.212.800
Ukupnaproizvodnjausubregionima„A“i„B“kretalabiseupunojrodnostizajagodastovoćeoko9.915.000kg.Ukupnaproizvodnjakoštičavog i jabučastogvoćazaobasubregiona kretalabiseoko8.930.000kg.Poodbitku troškovaproizvodnjeupunoj rodnostiza jagodičasto,koštičavo i jabučastovoćezaobaregiona„A“i„B“mogućejeostvarenjedobitiod20.795.200KM.
2.6. Predračuni troškova podizanja voćnih zasada sa pripremom zemljišta
Unarednimtabelamadatisupredračunitroškovazapodizanjevoćnihzasadasapripremomzemljištazadrvenasteijagodastevoćnevrste:
Program razvoja poljoprivrede SBK
2525
Tabela 2/10. Predračun troškova podizanja zasada jabuke sa pripremom zemljišta za 1 ha
Redni broj Vrsta radova i materijala Jedinica
mjere
Po 1 ha
Količina Cijena u KM
Ukupno u KM
I.ANALIZAZEMLJIŠTA uzorak 4 50.00 200.00II.MATERIJAL
1. Stajnjakovčijiiligoveđi kg 40.000 0,03 1.200,002. NPK10:20:30 kg 1.000 200,00 2.000,003. Herbicidi l 10 80,00 800,004. Zemljišniinsekticidi kg 50 12,00 600,005. Sadnicejabuke kom. 3.030 3,50 10.605,006. Mrežicezazaštituodzeca kom. 3.030 0,50 1.515,007. Koljezaobilježavanjesadnihmjesta kom. 150 0,50 75,008. Koljeuzsadnice kom. 3.030 0,80 2.424,009. VezivoPVC kom. 10 10,00 100,0010. Žicazanaslon kg 480 1,70 816,0011. Stubovizanaslondrveni kom. 820 12,00 9.840,0012. Letvezanaslon kom. 3.030 2,00 6.060,00
13. Sistremizavodu„kappokap“sapumpom kom. 1 6.500 6.500,00
14. Sistemzaprotivgradnuzaštitu kom. 1 28.000 28.000,00SvegaII(1-14) 70.535,00III.MAŠINSKIRAD15. Dubokooranje Rs. 12,0 30,00 360,0016. Tanjiranje Rs. 8,0 30,00 240,0017. Frezanje Rs. 10,0 30,00 300,0018. Razniprevozi Rs. 6,0 30,00 180,0019. Mašinskokopanjerupasasadnicama Rs. 8,0 30,00 240,0020. Kopanjerupazanaslon Rs. 8,0 30,00 240,0021. Kopanjerupazazaštituodgrada Rs. 6,0 30,00 180,00
Svega III (15-21) 1740,00IV.LJUDSKIRAD22. Razmjeravanjesadnihmjesta Rd. 5,0 35,00 175,0023. Sadnja Rd. 10,0 35,00 350,0024. Postavljanjekoljaimrežica Rd. 4,0 35,00 140,0025. Postavljanjearmature Rd. 8,0 35,00 280,00
26. Postavljanjesistemazavoduiprotivgradnezaštite Rd. 12,0 35,00 420,00
27. Razniutovariiistovari Rd. 3,0 35,00 105,0028. Stručninadzor 300,00V. Svega (22-28) 1.770,00Ukupno: (I+II+III+IV+V) 74.245,00
26
Program razvoja poljoprivrede SBK
26
Tabela 2/11. Predračun troškova podizanja zasada kruške sa pripremom zemljišta za 1 ha
Rednibroj Vrsta radova i materijala Jedinica mjere
Po 1 ha
Količina Cijena u KM Iznos u KM
ANALIZAZEMLJIŠTA uzorak 4 50.00 200.00II.MATERIJAL
1. Stajnjakovčijiiligoveđi kg 40.000 0,03 1.200,002. NPK10:20:30 kg 1.000 200,00 2.000,003. Herbicidi l 10 80,00 800,004. Zemljišniinsekticidi kg 50 12,00 600,005. Sadnicekruške kom. 1.904 3,50 6.664,006. Mrežicezazaštituodzeca kom. 1.904 0,50 1.515,007. Koljezaobiljež.sad.mjesta kom. 150 0,50 75,008. Koljeuzsadnice kom. 1.904 0,80 2.424,009. VezivoPVC kom. 10 10,00 100,0010. Žicazanaslon kg 480 1,70 816,0011. Stubovizanaslondrveni kom. 820 12,00 9.840,0012. Letvezanaslon kom. 1.904 2,00 6.060,00
13. Sistremizavodu„kappokap“sapumpom kom. 1 6.500 6.500,00
14. Sistemzaprotivgradnuzaštitu kom. 1 28.000 28.000,00
Svega II (1-14) 66.594,00III.MAŠINSKIRAD15. Dubokooranje Rs. 12,0 30,00 360,0016. Tanjiranje Rs. 8,0 30,00 240,0017. Frezanje Rs. 10,0 30,00 300,0018. Razniprevozi Rs. 6,0 30,00 180,00
19. Mašinskokopanjerupasasadnicama Rs. 8,0 30,00 240,00
20. Kopanjerupazanaslon Rs. 8,0 30,00 240,00
21. Kopanjerupazazaštituodgrada Rs. 6,0 30,00 180,00
Svega III (15-21) 1.740,00IV.LJUDSKIRAD
22. Razmjeravanjesadnihmjesta Rd. 5,0 35,00 175,00
23. Sadnja Rd. 10,0 35,00 350,0024. Postavljanjekoljaimrežica Rd. 4,0 35,00 140,0025. Postavljanjearmature Rd. 8,0 35,00 280,00
26. Postavljanjesistemazavoduiprotivgradnezaštite Rd. 12,0 35,00 420,00
27. Razniutovariiistovari Rd. 3,0 35,00 105,0028. Stručninadzor 300,00
V. Svega (22-28) 1.770,00Ukupno: (I+II+III+IV+V) 70.304,00
Program razvoja poljoprivrede SBK
2727
Tabela 2/12. Predračun troškova podizanja zasada šljive sa pripremom zemljišta za 1 ha
Rednibroj Vrsta radova i materijala Jedinica
mjere
Po 1 ha
količina Cijena u KM Iznos u KM
ANALIZAZEMLJIŠTAI. uzorak 4 50.00 200.00II.MATERIJAL
1. Stajnjakovčijiiligoveđi kg 30.000 0,03 900,002. NPK10:20:30 kg 800.00 200,00 1.600,003. Herbicidi l 10,00 80,00 800,004. Zemljišniinsekticidi kg 50,00 12,00 600,005. Sadnicešljive kom. 1.142 3,50 3.997,006. Mrežicezazaštituodzeca kom. 1.142 0,50 571,007. Koljezaobiljež.sad.mjesta kom. 100 0,50 50,008. Koljeuzsadnice kom. 1.142 0,80 913,609. VezivoPVC kom. 6 10,00 60,0010. Sistemzavodu„kappokap“ kg 1 6500 6.500,0011. Sistemzaprotivgradnuzaštitu kom. 1 28.000 28.000,00
Svega II (1-11) 43.991,60III.MAŠINSKIRAD12. Dubokooranje Rs. 12,00 30,00 360,0013. Tanjiranje Rs. 8,00 30,00 240,0014. Frezanje Rs. 10,00 30,00 300,0015. Razniprevozi Rs. 6,00 30,00 180,00
16. Mašinskokopanjerupasasadnicama Rs. 6,00 30,00 180,00
17. Kopanjerupazaprotivgradnuzaštitu Rs. 6,00 30,00 180,00
Svega III (12-17) . 30,00 1.440,00IV.LJUDSKIRAD18. Razmjeravanjesadnihmjesta Rd. 4 140,0019. Sadnja Rd. 12 35,00 420,0020. Postavljanjekoljaimrežica Rd. 2 35,00 70,00
21. Postavljanjeprotivgradnezaštite Rd. 8 35,00 280,00
22. Rasturanjestajnjaka Rd. 35 35,00 70,0023. Pripremairaznošenjesadnica Rd. 35 35,00 35,0024. Stručninadzor 300,00
V. Svega (18-24) 1.315,00Ukupno: (I+II+III+IV+V) 46.946,60
28
Program razvoja poljoprivrede SBK
28
Tabela 2/13. Predračun troškova podizanja zasada višnje sa pripremom zemljišta za 1 ha
RedBr. Vrsta radova i materijala Jedinica
mjerePo 1 ha
količina Cijena u KM Iznos u KMANALIZAZEMLJIŠTAI. uzorak 4 50.00 200.00
II.MATERIJAL1. Stajnjakovčijiiligoveđi kg 30.000 0,03 900,002. NPK10:20:30 kg 800.00 200,00 1.600,003. Herbicidi l 10,00 80,00 800,004. Zemljišniinsekticidi kg 50,00 12,00 600,005. Sadnicevišnje kom. 832,00 3,50 2.912,006. Mrežicezazaštituodzeca kom. 832,00 0,50 416,00
7. Koljezaobiljež.sadnihmjesta kom. 100 0,50 50,00
8. Koljeuzsadnice kom. 625 0,80 500,009. VezivoPVC kom. 4 10,00 40,0010. Sistemzavodu„kappokap“ kg 1 6500 6.500,00
11. Sistemzaprotivgradnuzaštitu kom. 1 28.000 28.000,00
Svega II (1-11) 42.318,00III.MAŠINSKIRAD12. Dubokooranje Rs. 12,00 30,00 360,0013. Tanjiranje Rs. 8,00 30,00 240,0014. Frezanje Rs. 10,00 30,00 300,0015. Razniprevozi Rs. 6,00 30,00 180,00
16. Mašinskokopanjerupasasadnicama Rs. 6,00 30,00 180,00
17. Kopanjerupazaprotivgradnuzaštitu Rs. 6,00 30,00 180,00
Svega III (12-17) 30,00 1.440,00IV.LJUDSKIRAD18. Razmjeravanjesadnihmjesta Rd. 3 105,0019. Sadnja Rd. 8 35,00 280,0020. Postavljanjekoljaimrežica Rd. 2 35,00 70,00
21. Postavljanjeprotivgradnezaštite Rd. 8 35,00 280,00
22. Rasturanjestajnjaka Rd. 2 35,00 70,0023. Pripremairaznošenjesadnica Rd. 1 35,00 35,0024 Stručninadzor Rd. 300,00
Svega V (18-24) 1.140,00Ukupno: (I+II+III+IV+V) 45.098,00
Program razvoja poljoprivrede SBK
2929
Tabela 2/14. Predračun troškova podizanja zasada trešnje sa pripremom zemljišta za 1 ha
RedBr. Vrsta radova i materijala Jedinica
mjerePo 1 ha
količina Cijena u KM Iznos u KMANALIZAZEMLJIŠTAI. uzorak 4 50.00 200.00
II.MATERIJAL1. Stajnjakovčijiiligoveđi kg 30.000 0,03 900,002. NPK10:20:30 kg 800.00 200,00 1.600,003. Herbicidi l 10,00 80,00 800,004. Zemljišniinsekticidi kg 50,00 12,00 600,005. Sadnicetrešnje kom. 625 3,50 2.187,006. Mrežicezazaštituodzeca kom. 625 0,50 312,50
7. Koljezaobiljež.sadnihmjesta kom. 100 0,50 50,00
8. Koljeuzsadnice kom. 625 0,80 500,009. VezivoPVC kom. 4 10,00 40,00
10. Sistemzavodu„kappokap“ kg 1 6500 6.500,00
11. Sistemzaprotivgradnuzaštitu kom. 1 28.000 28.000,00
Svega II (1-11) 41.489,50III.MAŠINSKIRAD
12. Dubokooranje Rs. 12,00 30,00 360,0013. Tanjiranje Rs. 8,00 30,00 240,0014. Frezanje Rs. 10,00 30,00 300,0015. Razniprevozi Rs. 6,00 30,00 180,00
16. Mašinskokopanjerupasasadnicama Rs. 6,00 30,00 180,00
17. Kopanjerupazaprotivgradnuzaštitu Rs. 6,00 30,00 180,00
Svega III (12-17) 1.440,00IV.LJUDSKIRAD
18. Razmjeravanjesadnihmjesta Rd. 3 105,00
19. Sadnja Rd. 8 35,00 280,0020. Postavljanjekoljaimrežica Rd. 2 35,00 70,00
21. Postavljanjeprotivgradnezaštite Rd. 8 35,00 280,00
22. Rasturanjestajnjaka Rd. 2 35,00 70,00
23. Pripremairaznošenjesadnica Rd. 1 35,00 35,00
24. Stručninadzor 300,00Svega V (18-24) 840,00Ukupno: (I+II+III+IV+V) 43.969,50
30
Program razvoja poljoprivrede SBK
30
Tabela 2/15. Predračun troškova podizanja zasada kajsije sa pripremom zemljišta za 1 ha
RedBr. Vrsta radova i materijala Jedinica
mjerePo 1 ha
količina Cijena u KM Iznos u KMANALIZAZEMLJIŠTAI. uzorak 4 50.00 200.00
II.MATERIJAL1. Stajnjakovčijiiligoveđi kg 30.000 0,03 900,002. NPK10:20:30 kg 800.00 200,00 1.600,003. Herbicidi l 10,00 80,00 800,004. Zemljišniinsekticidi kg 50,00 12,00 600,005. Sadnicekajsije kom. 625 3,50 2187,006. Mrežicezazaštituodzeca kom. 625 0,50 312,507. Koljezaobilježa.sad.mjest. kom. 100 0,50 50,008. Koljeuzsadnice kom. 625 0,80 500,009. VezivoPVC kom. 4 10,00 40,00
10. Sistemzavodu„kappokap“ kg 1 6500 6.500,00
11. Sistemzaprotivgradnuzaštitu kom. 1 28.000 28.000,00
Svega II (1-11) 41.489,50III.MAŠINSKIRAD
12. Dubokooranje Rs. 12,00 30,00 360,0013. Tanjiranje Rs. 8,00 30,00 240,0014. Frezanje Rs. 10,00 30,00 300,0015. Razniprevozi Rs. 6,00 30,00 180,00
16. Mašinskokopanjerupasasadnicama Rs. 6,00 30,00 180,00
17. Kopanjerupazaprotivgradnuzaštitu Rs. 6,00 30,00 180,00
Svega III (12-17) 1.440,00IV.LJUDSKIRAD
18. Razmjeravanjesadnihmjesta Rd. 3 105,00
19. Sadnja Rd. 8 35,00 280,0020. Postavljanjekoljaimrežica Rd. 2 35,00 70,00
21. Postavljanjeprotivgradnezaštite Rd. 8 35,00 280,00
22. Rasturanjestajnjaka Rd. 2 35,00 70,00
23. Pripremairaznošenjesadnica Rd. 1 35,00 35,00
24. Stručninadzor 300,00Svega V (18-24) 840,00Ukupno: (I+II+III+IV+V) 43.969,50
Program razvoja poljoprivrede SBK
3131
Tabela 2/16. Predračun troškova podizanja zasada jagode sa pripremom zemljišta za 1 ha
RedBr. Vrsta radova i materijala Jedinica
mjerePo 1 ha
količina Cijena u KM Iznos u KMANALIZAZEMLJIŠTAI. uzorak 4 50.00 200.00
II.MATERIJAL1. Stajnjakovčijiiligoveđi kg 40.000 0,03 1.200,002. NPK10:20:30 kg 800.00 200,00 1.600,00
3. Vodotopivađubrivakristaloni kg 70,00 80,00 560,00
4. Sadnice„frigo“ kom. 40.000,00 0,60 24.000,00
5.Kompletansistemzanavodnjavanjeifolija(1,3m)
kom. 1,0 1.400,00 1.400,00
6. Ostalimaterijali kom. 2,0 40,00 80,00Svega II (1-6) 28.840,00III.MAŠINSKIRAD
7. Oranje Rs. 12,0 30,00 360,008. Frezanja Rs 8,0 30,00 240,00
9. Pripremagredicaipostavljanjefolija Rs. 6,0 30,00 180,00
10. Razniprevozi Rs. 1,0 30,00 30,00Svega III (7-10) 810,00IV.LJUDSKIRAD
11. Pripremasadnica Rd. 4,0 35,00 140,0012. Popravkegrediceifolije Rd. 3,0 35,00 105,0013. Sadnja Rd. 10,0 35,00 350,0014. Dosadnja Rd. 2,0 35,00 70,0015. Stručninadzor 300,00
Svega IV (11-15) 965,00Ukupno: (I+II+III+IV+V) 30.815,00
32
Program razvoja poljoprivrede SBK
32
Tabela 2/17. Predračun troškova podizanja zasada maline sa pripremom zemljišta za 1 ha
Tabela 2/18. Predračun troškova podizanja zasada kupine sa pripremom zemljišta za 1 ha
RedBr. Vrsta radova i materijala Jedinica
mjerePo 1 ha
količina Cijena u KM Iznos u KMANALIZAZEMLJIŠTAI. uzorak 4 50.00 200.00
II.MATERIJAL1. Stajnjakovčijiiligoveđi kg 30.000,00 0,03 900,002. NPK10:20:30 kg 800,00 200,00 1.600,003. Sadnicemaline kom. 14.000,00 0,60 8.400,004. Koljezarazmjeravanje kom. 100,00 0,80 80,00
Svega II (1-4) 10.980III.MAŠINSKIRAD
5. Oranje Rs. 12,0 30,00 360,006 Frezanje Rs. 8,0 30,00 240,007. Razniprevozi Rs. 2,0 30,00 60,00
Svega III (5-7) 660,00IV.LJUDSKIRAD
8. Kopanjejarakazasadnice Rd. 8,0 35,00 280,009. Raznošenjestajnjaka Rd 3,0 35,00 105,0010. Pripremasadnica Rd 3,0 35,00 105,0011. Sadnja Rd. 20,0 35,00 700,0012. Postavljanjekoljaižica Rd. 10,0 35,00 350,0013. Stručninadzor 300,00
Svega (8-13) 1.840,00Ukupno: (I+II+III+IV+V) 13.680,00
RedBr. Vrsta radova i materijala Jedinica
mjerePo 1 ha
količina Cijena u KM Iznos u KMANALIZAZEMLJIŠTAI. uzorak 4 50.00 200.00
II.MATERIJAL1. Stajnjakovčijiiligoveđi kg 30.000,00 0,03 900,002. NPK10:20:30 kg 800,00 200,00 1.600,003. Sadnicekupine kom. 3.333 0,80 2.666,404. Koljezarazmjeravanje kom. 150 0,80 120,00
Svega II (1-4) 5.286,40III.MAŠINSKIRAD
5. Oranje Rs. 12,0 30,00 360,006 Frezanje Rs. 8,0 30,00 240,007. Razniprevozi Rs. 2,0 30,00 60,00
Svega III (5-7) 660,00IV.LJUDSKIRAD
8. Kopanjejarakazasadnice Rd. 5,0 35,00 175,009. Raznošenjestajnjaka Rd 2,0 35,00 70,0010. Pripremasadnica Rd 2,0 35,00 70,0011. Sadnja Rd. 10,0 35,00 350,0012. Postavljanjekoljaižica Rd. 10,0 35,00 350,0013. Stručninadzor 300,00
Svega (8-13) 1.315,00Ukupno: (I+II+III+IV+V) 7.461,40
Program razvoja poljoprivrede SBK
3333
Tabela 2/19. Predračun troškova podizanja zasada borovnice sa pripremom zemljišta za 1 ha
RedBr. Vrsta radova i materijala Jedinica
mjerePo 1 ha
količina Cijena u KM Iznos u KMANALIZAZEMLJIŠTAI. uzorak 4 50.00 200.00
II.MATERIJAL1. Stajnjakovčijiiligoveđi kg 30.000,00 0,03 900,002. NPK10:20:30 kg 800,00 200,00 1.600,003. Sadniceborovnice kom. 4.000,00 5,00 20.000,00
4. Piljevina,treset,boroveiglice,strugotinadrveta kom. 8.000,00 0,50 4.000,00
5. Koljezarazmjeravanje 100,00 0,80 80,00Svega II (1-5) 26.580,00III.MAŠINSKIRAD
6. Oranje Rs. 12,0 30,00 360,007. Frezanje Rs. 8,0 30,00 240,008. Razniprevozi Rs. 2,0 30,00 60,00
Svega III (6-8) 660,00IV.LJUDSKIRAD
9. Kopanjekanalazasadnice Rd 8,0 35,00 280,00
10.Raznošenjestajnjaka,piljevine,tresetaidr.
Rd 5,0 35,00 175,00
11. Pripremasadnica Rd. 2,0 35,00 70,0012. Sadnja Rd. 10,0 35,00 350,0013. Stručninadzor 300,00
Svega (9-13) 1.175,00Ukupno: (I+II+III+IV+V) 28.615,00
Napomena: Broj sadnica i razmak sadnje borovnice, vršit će se od bujnosti sorte i raspoloživemehanizacije.
34
Program razvoja poljoprivrede SBK
34
3. PROIZVODNJA ŽITA
Uvod
Srednjebosanski kanton, kao pretežno brdsko-planinski, nije značajniji proizvođač žita. Ipak,proizvodnjižitasemoraposvetitidalekovećapažnja,jernepostojedrugebiljnevrstekojemoguznačajnijeangažovatioranice.Ukolikoseneprihvatiovakavpristup,uSrednjebosanskomkantonućesenastavititrend daljnjeg uvećavanja neobrađenih oranica, slično kao u ostalom dijelu F BiH. U poslijeratnomperiodu,bezobzirananizdokumenata,nisudatiodgovorinapitanja:štasukočniceurazvojusektora,kakoihprevazići,kakoikojimbiljnimvrstamaangažovatioraničnepovršine,kakopodićipostojećinivoproizvodnje,zakogaproizvoditiitd.
3.1. Analiza postojeće proizvodnje
Ustrukturisjetvestrnogžita (3.620ha)ozimapšenicazauzina49,0%,ječam28,2%,raž10,8%,zob10,3%itritikale1,7%.Prinosisuizrazitoniski(Tabela3/2i3/3).Ovakviprinosiuglavnomsurezultatneorganizovanosti, sjetvenecertificiranog sjemena, pogrešne agrotehnike i dr.Ukupnaproizvodnja jevrloniskaiiznosi9.352tone.Nahljebnožito(pšenicairaž)otpada64,8%.Uglavnomseproizvodizavlastitepotrebeineštozamlinove,aostatakzamješaonestočnehrane.Računasedajepotrošnjazrna150kg/stanovniku,štoznačidasezapotrebestanovništauSBKizvlastiteproizvodnjeobezbjeđuje15,3%.Razlikaod84,7%seuvozi,sličnokaoiudrugimkantonimaFBiH.
Mlinoviimješaonestočnehranesuuprivatnomvlasništvu.Sirovinskubazuobezbjeđujuuglavnomizuvoza(MađarskaiHrvatska).Domaćuproizvodnjuhljebnogžitazamjenjujuzabrašnonaprincipu:100kgzrnaza50kgbrašna(tip500)ili60kgbrašna(tip850).
MlinuBugojnuimakapacitetod100t/24h.Trenutnaangažovanostkapacitetajecca50%.Proizvodibrašnoodpšeniceiraži.Oddomaćeproizvodnjeu2008.godinisuotkupilicca40tražii150tpšenice,pocijeniod0,43KM/kg,bezPDV-a.Ovakoličinasepreradiza48sati.
MlinuJajcuimakapacitetod55t/24h,trenutnoradipunimkapacitetom,proizvodisamopšeničnobrašno.Ovajmlinjeu2008.godiniotkupio2.500tpšeniceizPosavskogkantonapocijeniod0,45KM/kg,bezPDV-ai2.000tpšeniceizSBKpocijeniod0,40KM/kg,bezPDV-a.Dakle,domaćaproizvodnjasepreradizanepuna3mjeseca.
KukuruzseuSBKproizvodinacca1.600ha.Uglavomseproizvodikukuruzzazrno(74%),savrloniskimprosječnimprinosom.Silažnikukuruzseproizvodinaneštovišeod400ha,uzveomanizakprinoszelenemase(tabele3/2 i3/3).Nepovoljanodnosproizvodnjezrno/silaža jepokazatelj lošegstanjaustočarskojproizvodnji.Unaprednimzemljamaspremanjekukuruznesilažejezastupljenoudalekovećemprocentu.Naime,razvijenastočarskaproizvodnjačiniprimarnepoljoprivredneproizvodeznatno vrjednijim, kako sa gledišta ishrane, tako i sa gledišta novčane vrijednosti. S druge strane,silažnikukuruzranijenapuštanjivu,štojepovoljnosastanovištajesenjesjetve.Takođeseizbjegavajutroškovisušenjazrna.
Premapodacimaizanketekojusuprovelenadležnestručneslužbeusvimopćinama,Srednjebosanskikantonraspolažesa1.755traktora,2.429traktorskihpriključakatesa54žitnakombajna.Iakoseanketnimupitnikomnijedetaljnijeulazilouanalizustarostiistrukturemehanizacije,možeserealnopretpostavitida jemehanizacija zastarjela, nekompletna te da ne odgovara potebama savremene proiozvodnje. Ubudućnostibitrebaloizvršitidetaljnuanalizusvakoggazdinstvakaoinjegovesjetvenestrukture.Svakogazdinstvonebitrebalodaimasvemašine,većsemorajunadopunjavati,udruživati,uslužnoiznajmljivati.Za šire područjemehanizacija semora optimalizirati po principu kompletiranja proizvodnih linija ilitzv.mašinskihprstenova.Uočenojedanedostajusjetvospremači,pneumatskesijačice,silažnikombajni,ratarskeprskalice,priključcizaizuzimanjesilažeidr.
Program razvoja poljoprivrede SBK
3535
Tabela 3/1. Oranična površina po načinu korištenja u Srednjebosanskom kantonu (ha)
Općina
2006 2007Oranice, bašte i vrtovi
Ukupno ŽitoUgari, neobr.
oranice
Oranice, bašte i vrtovi
Ukupno ŽitoUgari, neobr.
oraniceBugojno 5.872 2.654 660 3.210 5.744 2.593 704 3.134Busovača 1.130 1.127 553 0 1.178 1.171 561 0Dobretići 1.637 5 0 1.632 1.637 5 0 1.633DonjiVakuf 4.857 578 127 4.267 5.658 573 152 5.068Fojnica 1.915 1.118 235 795 1.915 1.169 278 745GornjiVakuf 4.900 3.651 555 1.237 4.900 3.710 570 1.169Jajce 5.851 1.080 197 4.738 5.851 1.191 202 4.625Kiseljak 5.476 1.471 576 3.991 5.463 1.307 543 4.140Kreševo 2.160 683 68 1.470 2.229 702 55 1.518NoviTravnik 2.089 740 430 1.321 2.009 720 430 1.258Travnik 8.468 1.220 521 7.246 8.437 1.307 555 7.128Vitez 3.028 2.390 1.030 621 3.122 2.453 1.010 652UKUPNO: 47.383 16.717 4.952 30.528 48.143 16.901 5.060 31.070
Izvor: Statistički godišnjak Zavoda za statistiku F BiH, 2007
Tabela 3/2. Ostvareni prinosi žita u Srednjebosanskom kantonu
Žito2006 2007
Požnjevena površina u ha
Prinos, tona Požnjevena površina u ha
Prinos, tonaUkupno po ha Ukupno po ha
Pšenica 1.712 5.366 3,1 1.775 4.939 2,8Raž 387 1.198 3,1 391 1.123 2,9Ječam 1.045 2.999 2,9 1.021 2.214 2,2Zob 390 1.007 2,6 373 872 2,3Tritikale 0 0 0,0 60 204 3,4Kukuruz-zrno 1.161 3.849 3,3 1.181 1.393 1,2Kukruz-krma 342 6.226 18,2 414 5.318 12,8UKUPNO: 5.037 20.645 4,098 5.215 16.063 3,08
Izvor: Statistički godišnjak Zavoda za statistiku F BiH, 2007
Tabela 3/3. Prinos usjeva žita u SBK po općinama u 2007.godini
OpćinaPšenica Raž Ječam Zob Kukuruz za zrno Kukuruz za
krmut t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha
Bugojno 640 4,0 492 4,1 405 1,5 180 3,0 120 3,0 1.350 15,0Busovača 189 1,3 28 1,4 40 1,3 68 1,1 300 1,0 100 10,0Dobretići -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- --DonjiVakuf 80 4,0 20 4,0 36 3,0 15 3,0 106 2,0 480 12,0Fojnica 403 3,1 136 2,9 107 2,9 70 2,7 106 2,8 72 18,0GornjiVakuf 754 2,6 100 2,5 473 2,7 75 2,5 38 2,5 900 18,0Jajce 50 1,1 -- -- 74 1,3 12 1,2 158 1,8 105 7,0Kiseljak 599 2,7 186 2,0 106 1,9 10 1,0 198 1,3 340 10,0Kreševo 6 1,0 2 1,0 41 1,1 2 1,0 7 1,2 17 5,5
NovuTravnik 390 2,6 69 2,3 145 2,3 60 2,0 38 1,5 40 5,0
Travnik 906 2,7 50 2,5 250 2,5 30 2,0 120 1,5 1.580 15,2Vitez 1.002 3,6 60 3,2 573 3,0 364 2,8 209 0,5 334 6,0UKUPNO: 5.019 2,8 1.143 2,9 2.250 2,2 886 2,3 1.394 1,2 5.318 12,8
Izvor: Statistički bilten Federalnog zavoda za statistiku u 2007. godini
36
Program razvoja poljoprivrede SBK
36
Tabela 3/4. Koncentracija proizvodnje žita u SBK po općinama
OpćinaZastupljenost
oranicaDosadašnji obim proizvodnje
Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz-krmaha % t % t % t % t % t %
Travnik 8.437 17,53 2 18,06 4 11,12 1 29,71Jajce 5.851 12,16Bugojno 5.744 11,94 4 12,76 1 43,05 3 18,00 2 20,32 2 25,39DonjiVakuf 5.658 11,76 4 9,03Kiseljak 5.463 11,35 5 11,94 2 16,28 5 6,40GornjiVakuf 4.900 10,18 3 15,03 4 8,75 2 21,03 3 8,47 3 16,93Vitez 3.122 6,49 1 19,97 1 25,47 1 41,09Kreševo 2.229 4,63NoviTravnik 2.009 4,18 5 6,04Fojnica 1.915 3,98 3 11,90 5 4,76 4 7,90Dobretić 1.637 3,40Busovača 1.178 2,45 5 7,68UKUPNO: 48.143 100,0 77,76 86,02 80,38 85,46 87,46
Prvih 6 općina raspolažu sa 74,92% oranica, tako da se i koncept unaprjeđenja proizvodnje žitausmjeravapremanjima.Udrugomdijelutabelerangiranoje5općinasaukupnimobimomproizvodnjeiznad75%.Sobziromnarapoloživeoranicetenanizaknivoproizvodnježita,posebnupažnjutrebausmjeritinaopćineJajceiDonjiVakuf.
3.2. Ograničavajući faktori
Ograničavajućifaktoriuprimarnojproizvodnjižitasu:
nepostoji aktivnaulogaMinistarstvavanjske trgovine i ekonomskihodnosaBiH,kakobi seneki•ključnipoljoprivredniproizvodi/proizvodnjezaštitiliodvanjskekonkurencije,štoomogućavaisamsporazumCEFTA,nepostojijasnaikonzistentnaagrarnapolitikauSrednjebosanskomkantonu,uostalomkaoiuFBiH,•prisutnisurazličitipristupinanivoukantona,FBiHiRS-a,•nepostojizakonorestitucijiBiH,•usitnjenostposjedakaorezultatjošvažećegZakonaonasljeđivanjuizSFRJ• 2,općinskapolitikapretvorbepoljoprivrednogzemljištanijeadekvatnajersenajplodnijeoranicetrajno•uništavajuizgradnjomraznihobjekataiinfrastrukture,3udarizvanaiiznutranazadrugeizadružnuimovinukaoorganizatoreproizvodnjeiotkupa,•svaratarskaproizvodnjaseobavljautzv.suhomratarenju,štootežavastabilizacijuipovećanjeprinosa,•zapuštenostineuređenostoranicanakojimajeveomateškoprofitabilnoproizvoditi(jedandiooranica•slabijeplodnosti,sajačimnagibom,udolinamarijekapodložnesuplavljenjuuproljeće),neadekvatnapoticajnapolitikaukantonimaiFBiH(izjednačavanjerobnihproizvođačaisocijalnih•kategorija,nepostojanjekantonalnogZakonaopoticajima,izdvajanjesimboličnihsredstava,raspodjelaputemtzv.odluka,raspodjelafederalnihpoticajaputemtzv.kantonalnihkvotaidr.),zastarjeli mehanizacija i agrotehnička rješenja, necertificirano sjeme, neadekvatan sortiment,•nedostatakstručnihznanjaivještina,savjetodavnaiizvještajno-prognoznaslužbanisuufunkcijiprimarneproizvodnje,•
2 Uzadnjih50-takgodinauBiHjeprisutantrendkojijesuprotanprocesukoncentracijeposjedauzapadnojEvropi.Brojvlasnikasestalnopovećava,aveličinaposjedasesmanjuje.
3 PoZakonuopoljoprivrednomzemljištuiz1998.godine,učlanu60.jedatamogućnostdasepoljoprivrednozemljište,bezobziranakategoriju,ukolikonijeobuhvaćenoprostornimplanom,odlukomopćine,odnosnokantona,možekoristitiunepoljoprivrednesvrhe.
Program razvoja poljoprivrede SBK
3737
nedostatakregistarapolj.proizvođača,raznihevidencija,tržišnihinformatoraitd,•zemljišneknjigenisuažurirane(katastar,gruntovnica),takodastvarnostanjeneodgovarastanjuu•knjigama.
3.3. Prijedog koncepta i njegova analiza
Ukoncipiranjurazvojaiunaprjeđenjaprimarnepoljoprivredneproizvodnjepatakoiproizvodnježitamorasepočetiodsljedećihpremisa:
SBKraspolažesa48.143haoranica.Površinaod0,19haoranicapostanovnikupribližavaovajkanton•mogućemminimumu.4Uovomkantonuseneobrađujeilisenesije64,5%oranica,aodobrađenogdijelažitozauzimacca•30%oranica.Prosječniprinosisuvišestrukonižiupoređenjusaprinosimazemaljasasličnimzemljišno-klimatskim•prilikama(Slovenija,Austrijaidr.).Napodručjukantonasuufunkcijidvamlina(BugojnoiJajce)ipetmješaonastočnehranekojisvoju•proizvodnju baziraju na uvoznoj sirovini. S druge strane, pšenica i raž iz domaće proizvodnje seotkupljujupoprincipurobnerazmjene.Napodručjukantona(Kiseljak)senalazipostrojenjezadoradusjemenastrnogžitakojejevanfunkcije•od1998.godine.Napodručjukantonaegzistirajedanregistriraniproizvođačsjemenastrnogžitakojijeu2007/2008•godiniproizveocca17tonanaturalnogsjemenaozimepšenice,akojejedoradiou200kmudaljenomdoradbenomcentruuOdžaku.Napodručjukantonaseproizvodisjemenskikrompirnapovršinamaod70-80ha,navišimnadmorskim•visinama,štootvaramogućnostproizvodnjesjemenskeražiitritikalaudvopoljnomplodoredu.
Naosnovuprethodnoizloženogpredlažesesljedećikoncept:
Aktiviranje doradbenog kapaciteta i organizovanje proizvodnje sjemenske pšenice, ječma, raži i1.tritikalazapotrebeSBKišire.Organizovanje proizvodnje žita koja će biti u funkciji stočarske proizvodnje (ječam i tritikale za2.mješaonestočnehraneteproizvodnjasilažnogkukuruza),Proizvodnjahljebnogžita(pšenica,raž,teheljdakaopostrniusjev)3.Organskaproizvodnjažitazaljudskuishranu(kukuruz,pšenica,raž,heljda).4.
3.4. Sjemenska proizvodnja strnog žita (pšenica, ječam, raž i tritikale)
Netrebaposebnoisticativažnostsortekaofaktoraproizvodnje.Smatrasedasamosorta,upovećanjeprinosa učestvuje sa 50%, a svi ostali faktori 50%. S druge strane, u svim važnijim dokumentimaproizvodnjasjemenaisadnogmaterijalaseističukaostrateškoopredjeljenjezaFBiH.
4 Minimumje0,17haoranicapostanovniku.Manjupovršinuodminimuma1990.godineimalisuEgipat,Bangladeš,VijetnamiKenija.Predviđasedaće2025.god.brojtakvihdržavabiti29.MeđunjimaćesigurnobitiiBiH.
PremapodacimaVanjsko-trgovinskekomoreBiH,uvozsjemenastrnogžitau2007.godinijeiznosio4,6milonaKM.ZasadašnjinivoproizvodnjeFBiHpotrebeusjemenustrnogžitazadovoljavateksa11-12%.Uvozsjemenakukuruzau2007.godinije9,5milionaKM.FederacijaBosneiHercegovinejepotpuniovisnikosjemenuhibridakukuruza.Istajesituacijaisavećinomrepromaterijala:mineralnognojivo,pesticidiidr.UvozniciiekskluzivnidistributerisjemenasuuglavnomnapodručjuRS.Onidiktirajucijene,čestonatržišteplasirajusjemesumnjivogkvaliteta,predeklarisanosjeme,staroiponekolikogodina(slučaj„Heko“d.d.Bugojnoiz2008.godine).UFBiHnijezaživjelapermanentnakonrolakvalitetauvezenihpoljoprivrednihproizvoda.Takođesekoristineefikasnostinspekcijskihslužbi.PoštoBiHnemanacionalnusortnulistu,namećesejednorješenje:direktno prihvatanje Sortne liste EU.Natajnačinbiseriješilopitanjemanipulacijesasjemenomipojačalakonkurencija.Uvozilobisenajkvalitetnijesjemezanašeagroekološkeuslove(Slovenija,Austrija,Švicarskaidr.).
38
Program razvoja poljoprivrede SBK
38
Tokom1995.godine,odstraneGTZ-aopćiniKiseljakjedoniranopostrojenjezadoradusjemenastrnogžitarenomiranenjemačkefirmePetcus,čiji jekapacitet1.200kg/h.Uposlijeratnomperiodupokrenutajeproizvodnja,doradbenicentarjeuBrestovskomstavljenufunkciju,dorađenesuizvjesnekoličine sjemenske pšenice i raži, proizvedene na području Kiseljaka, Bugojna i Donjeg Vakufa.Zbogneispunjavanjazakonskihuslovafirma„Agraria“KiseljakjeizbrisanaizRegistraproizvođačaiRegistradorađivačasjemena,adoradbenicentarjevećnekolikogodinavanfunkcijeinalazisekodprivatnih lica. Prvi uslov za unaprjeđenje proizvodnje strnog žita je iznalaženje načina kako bi seovopostrojenjeponovostaviloufunkciju.Priodabirunovogkorisnika-dorađivačamorajuseutvrditikriterijizajednosapredstavnicimafederalnihstručnihslužbitesaUdruženjemproizvođačasjemenaisadnogmaterijalaFBiH:
Doradbenicentar lociratiuzglavneputnekomunikacijeSBK,ucentruproizvodnogpodručja radismanjenatransportnihtroškova(6općina),
Iskoristitinekiodvećpostojećih,običnodevastiranihobjekatazaadaptacijuismještajpostrojenja,skladišniprostor,prostorudvorištuzasmještajsilosazanaturalnurobutezakolskuvagu.
Slika 3/1. Postrojenje za doradu u Odžaku Slika 3/2.Izdvajanje nekvalitetnog zrna
Slika 3/3. Pakovanje dorađenog sjemena Slika 3/4.Sjeme spremno za transport
Da bi se zasijale postojeće površine certificiranim sjemenom potrebno je blizu 900 tona sjemenastrnogžita.Novčanavrijednostsjemena,prikazanautabeli3/5, iznosi806.600,00KM.Zbogizrazitoniskihprinosa,procjenjujesedase50%površinanesijecertificiranimsjemenom.
Program razvoja poljoprivrede SBK
3939
Tabela 3/5. Potrebne količine sjemena i njihova vrijednost za sadašnji nivo proizvodnje
Žito Potrebna količina sjemena (kg)
Norma sjetve(kg/ha)
MPC(KM/kg)
Ukupno(KM)
1.Pšenica 497.000 280(600z/m2) 0,90 447.300,02.Raž 78.200 200(350z/m2) 1,00 78.200,03.Ječam 224.620 220(400z/m2) 0,90 202.158,04.Zob 67.140 180(500z/m2) 1,00 67.140,05.Tritikale 13.200 220(550z/m2) 0,90 11.880,0Ukupno strno žito: 880.160 806.678,06.Kukuruzzazrno 18.896 60.000zrna 180,0KM/ha 212.580,07.Kukuruzzakrmu 6.831 75.000zrna 252,0KM/ha 104.328,0Ukupno kukuruz: 25.727 316.908,0SVEUKUPNO: 905.887 1.123.586,0
Napomena: MPC sjemena kukuruza su iz aprila 2008. godine, a MPC sjemena strnog žita su iz oktobra 2008.godine.
ZaorganizovanjesjemenskeproizvodnjenapodručjuSBKudvopoljnomplodoredupotrebnojeangažovati520hanajboljihoranica.Sapovršinaod260habisezadovoljilepoterbeSBKzasjemenomstrnogžita(tabela3/6.).Unarednojsjetvibisezasijalovlastitimsjemenom(SRIkategotija)višeod4.000ha,saočekivanimurodomod16.000tonazrna.
Površinepodsjemenskimkrompirom,nanadmorskimvisinamacca1.000m,koristilebisezasjetvuražiitritikala(70-80ha).Sjemenskaproizvodnjapšeniceiječmabiseorganizovalananajplodnijimzeljištimaudolinamarijeka(cca200ha-udvopolju400ha).Poželjnobibilodaparcelezaovuproizvodnjubuduminimalno4-5ha.
Tabela 3/6. Projekcija potrebnih površina i vrijednost proizvodnje sjemena strnog žita
Žito Potrebna površina(ha)
Planirani prinos(t/ha)
Količina sjemena (kg)
Vrijednost sjemena (KM)
Može se zasijati (ha)
1.Pšenica 150 5,0 675.000 607.500,00 2.4002.Raž 40 3,0 108.000 108.000,00 5403.Ječam 60 4,0 216.000 194.400,00 9824.Tritikale 10 5,0 45.000 40.500,00 205UKUPNO: 260 1.044.000 950.400,00 4.217
Količinasjemenautabeli3/6.jeobračunatauz10%gubitkaudoradi.Vrijednostlomljenogisitnog
zrnakojekoristemješaonestočnehraneje0,20KM/kg,štoukupnoiznosi23.200KM.Vrijednostslameseneobračunava jer se smatrada jenjenavrijednost jednaka troškovimaspremanja (baliranja).Kodprocjeneprinosazrnaislameuzimaseobračunskiodnos1:1.
Kalkulativnacijenadoradeje0,18KM/kg,štoznačidabicijenakoštanjadoradeiznosila208.800KM.Zakorištenjesistemičnogfungicida izpoticajabiseobezbijedilododatnih18.633,60KM.Zadoradu1.000tonasjemena,uz8-časovnoradnovrijemejepotrebno(1,2t/hx8h=9,6t=100dana)cca3,5mjeseca,štoznačidabisedoradamoralaobavljatiudvijesmjene,kakobisevrijemedoradeskratilona1,7-2,0mjeseca.Ujednojsmjenineophodnojeangažovanjetriradnika.
Izanalizeekonomičnostisjemenskeproizvodnjejevidljivodasezasvakuuloženu1,0KMostvaridobit0,18KM.
40
Program razvoja poljoprivrede SBK
40
Tabela 3/7. Planska kalkukacija proizvodnje sjemenske pšenice, OS-SRI, sa 14 % vlage, na bazi referentnog prinosa od 5.000 kg/ha
Pokazatelji Količina Jedinicamjere
Jedinična cijena(KM)
Ukupno(KM/ha)
I.PRIHODI1.Prinoszrna,SRI 4.500 kg 0,90 4.050,002.Slama -- kg -- --3.Poticaji -- KM/kg 0,16 800,004.Otpadizdorade(cca10%) 500 kg 0,20 100,00Ukupno prihodi: 4.950,00II.TROŠKOVIPROIZVODNJE1.Sjeme(OS) 250 kg 1,99 497,5,002.Mineralnognojivo:NPK15:15:15 450 kg 1,80 810,00KAN(27%N) 300 kg 1,05 315,00Ukupno mineralno gnojivo: 1.622,503.Pesticidi:Secator 0,33 l 40,0 40,00Fastac 0,01 l 15,0 15,00Duet 0,5 l 60,0 60,00Ukupno pesticidi: 115,004.Mehanizovaneoperacije:Oranje 1 200,00 200,00Tanjiranje 2 100,00 200,00Sjetvospremač 1 50,00 50,00Rasturanjemineralnoggnojiva 3 50,00 150,00Sjetva 1 100,00 100,00Prihrana 2 50,00 100,00Tretiranjepesticidima 2 100,00 200,00Kombajniranje 1 200,00 200,00Transport 1 50,00Ukupno troškovi mehanizacije: 1250,005.Zakupzemljišta ha 100,006.Osiguranjeusjeva ha 100,007.Uslugestručnognadzorailab.analize ha 50,00
8.Ostalitroškovi paušal 80,00Ukupno troškovi proizvodnje: 3.317,50III.TROŠKOVIDORADENATURALNEPŠENICEAmortizacija,plate,energija,fungicid,ambalaža,deklaracijeisl.
5.000 kg 0,18 900,00
IV . Ukupni troškovi proizvodnje sjemenske pšenice (II+III) 4.217,50
Finansijski rezultat:Dobit(ukupniprihod–ukupnitroškovi)........................................................................732,50KMCijenakoštanja(ukupnitroškovi/prinos)........................................................................0,85KM/kgStopaakumulacije(dobitx100/ukupnitroškoviproizvodnje)......................................17,37%Ekonomičnost(ukupniprihodi/ukupnitroškovi)...........................................................1,18
Sjemenskaproizvodnjapšeniceitritikalačini68,2%odukupnesjemenskeproizvodnje,saizračunatomdobitiod732,5KM/ha.Međutim,prosječnadobitcjelokupnesjemenskepoizvodnje je495,7KM/ha.Ovo nije čista dobit, jer u kalkulacijama nisu uračunati fiksni troškovi koji se obračunvaju na nivougazdinstva,anenanivoupojedinihproizvodnji.
Program razvoja poljoprivrede SBK
4141
Tabela 3/8. Akcioni plan proizvodnje sjemena strnog žita (Institucionalni okvir)
Cilj/aktivnost Nosioc aktivnostiROKOVI Izvor
finansiranjaPotrebnasredstvapočetak kraj
1.Prioritetzasjem.proizvoodnjukoddodjelezemljišta
-Općine-SBK 2009 2015 -- 0,0
2.Federalnipoticajizasjemenskuproizvodnju800KM/ha
-MPVŠSBK-MPVŠFBiH 2009 2009 BudžetFBiH 208.000,0
3.Federalnipoticajizasistemičnifungicidudoradi(20KM/t)
-MPVŠSBK-MPVŠFBiH 2009 2009 BudžetFBiH 20.880,0
4.SavjetodavnaiIzvještajno-prognoznaslužbauSBK
-MPVŠSBK-MPVŠFBiH 2009 Stalna
aktivnost BudžetSBK 150.000,0
5.ProgramspašavanjaI,II,III,IVaiIVbklasezemljištairejonizacijaproizvodnje
-MPVŠSBK-Općine-Inspekcija
2009 Stalnaaktivnost
BudžetSBKOpćinskibudžet
10.000,05.000,0
Tabela 3/9. Akcioni plan proizvodnje sjemena strnog žita (Organizacioni okvir)
Cilj/aktivnost NosiocaktivnostiROKOVI Izvor
finansiranjaPotrebnasredstvapočetak kraj
1.Opimalizacijamehanizacijeiodabirsubjekatazasj.proizvodnju
-FZZPSarajevo-MPVŠSBK 2009 Avgust
2009 Usklopuaktivnosti 0,0
1.IznalažnjerješenjazaponovnoaktiviranjedoradbenogcentraizKiseljaka
-MPVŠFBiH-MPVŠSBK-regis.dorađivač-donatori,općina
2009 Avgust2009
-MPVŠFBiH-MPVŠSBK
-regis.dorađivač-donatori,općina
50.000,0
2.Adaptacijapostojećegdevastiranogobjekta
-registriranidorađivač 2009 Juni
2009
-Općina,-donatori
registr.dorađivač15.000,0
3.Transportimontažadoradbenogcentra -registriranidorađivač
Avgust2009
Septembar2009
-registriranidorađivač 2.000,0
4.Nabavkaimontažasilosazanaturalnurobu(4silosa)
-registriranidorađivač 2009 Juni
2009
-Općina,-donatori
-registr.dorađivač150.000,0
5.Nabavkaimontažakolskevage -registriranidorađivač 2009 Juni
2009
-Općina,-donatori
-registr.dorađivač70.000,0
6.Materijalzadoradu(vreće,fungicid,deklaracije,konacidr.)
-registriranidorađivač
Juni2009
Avgust2009
-registriranidorađivač 90.000,0
Slika 3/ 5.Montažni silos za zrnate kulture Slika 3/ 6.Tlocrt montažnog silosa
Uz postrojenje za doradu strnog žita neophodna je nabavka imontaža silosa za skladištenjenaturalnerobe(slika5i6).Silosisunovegeneracije,jednostavniiekonomični,laganekonstrukcije,odpocinčanog lima, transportnog kapaciteta 50-70 tona/h, samočisteći, sa pomičnimusipnimkošem, samogućnošćuistovarakrozcjevastioblikitd.Naosnovuprojektovaneproizvodnjepredlažuse4silosakapaciteta:2x500t,1x300t,1x200t.
42
Program razvoja poljoprivrede SBK
42
3.5. Proizvodnja žita u funkciji stočarske proizvodnje a) Proizvodnja ječma i tritikala za mješaone stočne hrane
Ifaza(2009-2015)Od strnog žita tritikale ostvaruje najviši prosječanprinos zrna, pa je očekivati da bude značajnije
zastupljenustrukturisjeve.Površinepodječmomćesesmanjivatiukoristtritikalajerje56,5%oranicapotipueutričnikambisol.Ovajtipzemljištaseuranijimklasifikacijamaoznačavaokaogajnjača,aodlikujesepHreakcijomtlauH2Oiznad5,5.JečamseuspješnomožeuzgajatisamonazemljištimačijajepHreakcijatlauH2Oiznad6,daklenaaluvijalnimtlimakojaimajudubokoraničnislojikojapočetkomljetaimajuascedentni tokvlage.Na takvimzemljištimajemoguće,odmahnakonžetve ječma,proizvoditiheljdu.Osnovnaobradabiseobavilatanjiranjem,asjetvakrajemVIipočetkomVIImjeseca.Timebiseobezbijedilo1.473tonezrnaovekultureiostvariledviježetvegodišnje.Vrijednostoveproizvodnjeje2.209.500KM(1,5KM/kg–„Klas“Sarajevo),aonabimoglabitiiizvoznoorijentisana.Jedanodproblemaje–kakoosušitizrno?
Tabela 3/10. Projekcija proizvodnje merkantilnog ječma i tritikala od domaćeg sjemena
Merkantilnožito
Sjeme SRIkg
Zasijanoha
Prinoskg/ha
Ukupnot
Otkupna cijena KM/kg
VrijednostKM
Index2007/2015
Ječam 216.000 982 4.000 3.928,0 0,40 1.571.200,0 178
Tritikale 45.000 205 4.500 920 0,40 368.000,0 451
UKUPNO: 261.000 1.187 4.848 1.939.200,0 200
Napomena: Otkupna cijena je iz oktobra 2008.godine
Mješaonamastočnehranebiseponudilo4.848tonasirovinezapreradu,čijajeukupnavrijednost1,94milionKM.Akotomedodamocca100totpada–lomljenogzrnaizdoradesjemena,ondasekoličinapovećavanacca5.000tonailicca2,0milionaKM.
b) Proizvodnja kukuruza
Ifaza(2009-2015)Da bi se posijale postojeće površine pod kukuruzom hibridnim sjemenom, proizvođači moraju
izdvojiti više od300.000KMsamo za nabavku sjemena (Tabela 2/5).Zbog izrazito niskih prinosa izrnaizelenemase,procjenjujesedase40-50%površinanesijehibridnimsjemenom.UIfazijeciljizmijenitistrukturusjetveukoristproizvodnjekukuruzazasilažu,podićinivoproizvodnjeiangažovativećpostojećihcca2.000haoranicado550mn/v.
Unarednomperiodurealnojeočekivatisamodvijemjere:Značajnijanovčanapodrškaprimarnojproizvodnjisafederalnogikantonalnognivoa,itoregistriranim•farmerimakojisuusistemuPDV-a.Edukacija farmera, uvođenje novih hibrida i savremenih agrotehničkih rješenja, u cilju postizanja•maksimalnihprinosa.
Kodpodizanjanivoaproizvodnjesilažnogkukuruzatrebaobratitipažnjuna:
Obaveznokorištenjebaremdvopoljnogplodoreda.•Obaveznadubokajesenjailizimskabrazdauzzaoravanjestajnjakaijednogdijelamineralnoggnojiva•(NPK7:20:30)5.
5 Nasvjetskomtržištuenormnorastecijenafosfata,zbogčegaćeseubudućnostisvevišemoratikoristitignojidbastajnjakomizelenišnagnojidba.Primjer:MPCNPK7:20:30je16.10.2007.godineiznosila1,1KM/kg,a16.10.2008.godine2,6KM/kg(izvor„Agrikom“Sarajevo),štoznačidajeza1kgovoggnojivapotrebno7kgpšenice.
Program razvoja poljoprivrede SBK
4343
UproljećesadopunskomobradomkoristitiNPK15:15:15.•SapredsjetvenompropripremomkoristitiUREA-u(46%N).•Svukoličinugnojivaiskoristitizaključnosasjetvom.•Sjetvuobavitiod15.IV,najkasnijedo5.V(koristitiprednostranijesjetve),sapneumatskimsijačicama•uzobezbjeđenjeoptimalnogsklopa.Sijatibardvarazličitahibrida.•Koristitisamocertificiranosjeme,proizvedenouprethodnojgodini,nikakopredeklarisano.Uzsjeme•obaveznotražitiUvjerenjeokvalitetu(uzotpremnicu),Zdravstvenouvjerenje,Uvjerenjeopriznavanjusjemenskogusjeva.Kododabirahibridazaproizvodnjusilažemorajusepoznavati:•FAOgrupazrenja;zaoranicenapodručjuSBKdo550mn/v,sijatihibrideizFAO300,400ipočetka•500grupezrenja.Hibridiiznavedenihgrupamorajubiti:otporninalomipolijeganje,otporninasušu,biljnebolestii•štetočine,stay greenosobina,brzootpuštanjevodeizzrnatokomzriobeidr.Sobziromnaizuzetnuzakorovljenostparcela,suzbijanjekorovaobavitiherbicidima,uzkonsultaciju•sa specijalistima iz ove oblasti (u zavisnosti od stepena zakorovljenosti i sastava korovske flore,suzbijanjeobavljatiudvanavrata:odsjetevedonicanjainakonnicanja).Umjestomeđurednekultivacijeiprihranekoristitifolijarnuprihranu.•Obučitifarmereuprocesuspremanjaiizuzimanjasilaže.•
Tabela 3/11. Projekcija proizvodnje silažnog kukuruza i kukuruza za zrno
Kukuruz SjemeKM/ha
Zasijanoha
Prinoskg/ha
Ukupnot
Otkupna cijena KM/
kg
VrijednostKM
Index2007/2015
Zazrno 180,0 500 6.000 3.000 0,29 870.000,0 216Zakrmu 252,0 1.200 30.000 36.000 0,12 4.320.000,0 677UKUPNO: 1.700 39.000 5.190.000,0 582
Otkupne cijene su iz oktobra 2008.godine
Tabela 3/12. Pregled sadašnje i projektovane strukture sjetve kukuruza po godinama
Kukuruz 2007 2008 2012 2015 Index 2007/2015
ha t ha t ha t ha t ha tZazrno 1.181 1.393 1.132 3.736 700 3.500 500 3.000 43 216Zakrmu 414 5.318 585 10.413 1.000 25.000 1.200 36.000 290 677UKUPNO: 1.595 6.711 1.717 14.149 1.700 28.500 1.700 39.000 107 582
Jedininačindasepromjenisjetvenastrukturakukuruzaje:Forsiratistočarskuproizvodnju,•Rejoniziratiproizvodnju,•Uvesidirektninovčanipoticajzasilažnikukuruz,uvećemobimunegodosada,•Uvestipovoljnekreditnelinijekakobisemehanizacijaoptimaliziralaikompletiralapoproizvodnim•linijama.
44
Program razvoja poljoprivrede SBK
44
Tabela 3/13. Planska kalkulacija proizvodnje silaže od cijele biljke kukuruza sa 30-35 % suhe materije, udio klipa 40-50 %, prinos zelene mase 30.000 kg.
Pokazatelji Kg/ha,l/ha (l/100 kg) KM/kg,l KM
IPRIHOD1.Spremljenasilaža 30.000 0,12 3.600,002.Poticaji -- -- 250,00
Ukupno prihodi: 3.850,00
IITROŠKOVIPROIZVODNJE
1.Sjeme(3x25.000zrna/hax84,0KM) 252,00
2.Mineralnognojivo: 906,00
NPK7:20:30-podoranje 500 1,10 550,00NPK15:15:15-startno 200 0,93 186,00UREA(46%N)-podtanjiranje 200 0,85 170,00
Ukupno gnojivo: 906,00
3.Pesticidi:
Motivell 1 85,00 85,00Cambio 2,5 23,00 57,50MesurolFS500(tretiranjesjemenaprijesjetve) 1,75(0,3l) 105,30 31,60
Ukupno pesticidi: 174,10
4.Mehanizovaneoperacije:
Oranje(25-30cm) 1 200,00 200,00Tanjiranje 2 100,00 200,00Sjetvospremač 1 75,00 75,00Rasturanjemineralnoggnojiva 2 50,00 100,00Sjetvasastartnomgojidbom 1 100,00 100,00Primjenaherbicida 1 100,00 100,00Siliranje 1 300,00 300,00Transportsilažnemase(do3km) 8 15,00 120,00Sabijanjesilažnemase 5h/ha 20,00 100,00
Ukupno mehanizacija: 1.295,00
5.Folija(0,36kg/tx7KM/kg) 88,20
6.Gubiciprispremanju(7-10%) 385,00
7.Osiguranjeusjeva 120,00
8.Zakupzemljišta 100,00
9.Ostalitroškovi 80,00
Ukupno troškovi proizvodnje: 3.400,3
Napomena:Kalkukacija je rađena na bazi zakupa zemljišta, iznajmljene mehanizacije te obaveznog osiguranja usjeva. Cijene repromaterijala su iz aprila 2008. godine, a cijena spremljene silaže iz septembra 2008. godine. Novčani poticaj za silažni kukuruz u SBK, u 2008. godini je iznosio 300 KM/ha. Projekcija poticaja je 250 KM/ha
Finansijski rezultat:Dobit(ukupniprihod–ukupnitroškovi)................................................449,70KMCijenakoštanja(ukupnitroškovi/prinos)................................................0,12KM/kgStopaakumulacije(dobitx100/ukupitroškoviproizvodnje)................13,23%Ekonomičnost(ukupniprihodi/ukupnitroškovi)....................................1,14.
Program razvoja poljoprivrede SBK
4545
3.6. Proizvodnja hljebnog žita (pšenica, raž i heljda-postrno iza ječma)
PrednostSBKještonapodručjuBugojnaiJajcaimaufunkcijidvamlinazapreraduhljebnogžita.Osimtoga,uširemregionuFBiHsutakođeufunkcijimlinovikojinemajuograničenjaštosetičeotkupasirovinezapreradu.Njihovaglavnaprimjedbajedadomaćetržištenenudisirovinukojabipokvlitetuiobimuznačajnijezadovoljilanjihovepotrebe.Zbogtogasvojusirovinskubazuobezbjeđujusvanjskogtržišta.Uprojektovanomkonceptuupravosestavljaakcenatnaovedvijeprimjedbe.
Tabela 3/14. Projekcija proizvodnje merkantilne pšenice i raži od domaćeg sjemena
Merkantilnožito
Sjeme SRIkg
Zasijanoha
Prinoskg/ha
Ukupnot
Otkupna cijena KM/kg
VrijednostKM
Index2007/2015
Pšenica 675.000 2.400 4.000 9.600 0,45 4.320.000,0 195Raž 108.000 540 3.000 1.620 0,45 729.000,0 144UKUPNO: 783.000 2.940 11.220 5.049.000,0 185
Napomena: Otkupna cijena je iz oktobra 2008.godine
Mlinovimabisemogloponuditi11.220tonahljebnogžita.Akododamo1.473toneheljdeizpostrnesjetveondajeto12.693tone,čijajeotkupnavrijednostcca7,25milionaKM.
Kod podizanja nivoa proizvodnje merkantilnog i sjemenskog strnog žita treba obratiti pažnju naslijedeće:
Odmahsaskidanjempredusjevaobavitignojidbusa2/3NPKgnojivomiizvršitioranje,•Brazdu„rasjeći“jednimprohodomtanjiračeupravcuoranja,•Za predsjetvenu pripremu koristiti sjetvospremač. Prije drugog prohoda dodati 1/3 NPK gnojiva•(ukolikosijačicaimadepozitorovukoličinudodatisasjetvom-startno),Sjetvuobaviti3-4dananakonpredsjetvenepripreme,koristitisjemeprovjerenogkvaliteta,upoznati•sesaosobinamasorteiostvaritioptimalnisklop,PažnjuobratitinaIiIIprihranuusjeva(feno-fazarazvoja,vrstaikoličinagnojivaidr.),•Suzbijanjekorovaobavitiherbicidimauzkonsultacijusaspecijalistimaizoveoblasti,•U fenološkoj fazi kraj vlatanja – početakklasanja koristiti koktel: isekticid+ fungicid+ folijarna•prihranaratarskomprskalicom,uzavisnostiodstanjausjeva.
3.7. Novčani poticaji primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji
IzbudžetaSBKzapoljoprivreduje,u2008.godiniizdvojeno0,44%(700.000KM).Izfederalnogbudžeta,poosnovukantonalnihkvota,zaSBKjeizdvojenocca8,5%ili2,1milonKM.Ovasredstvanisudovoljnanitipoobimunitipostrukturizaozbiljnijutransformacijusektora.
Federalnipoticajzaregistriranogproizvođačasjemenastrnogžitabitrebalopodićisasadašjih600KM/hana800KM/ha,štoukupnoiznosi208.000KM.Osimtoga,registriranidorađivačisjemenazaupotrebusistemičnog,anekontaktnogfungicidaudoraditrebalibibitipoticanisa20KM/tonidorađenogsjemena,štoukupnoiznosi18.633,6KM.OveprijedlogejepotrebnougraditiunoviZakononovčanimpoticajimaFBiH.Zakonjetrenutnoufazinacrtaibitićepredmetomjavnerasprave.Očekujesedonošenjepočetkom2009.godine.
Sveinvesticijeiznad25.000KMulazeukategorijukapitalnihinvesticija.ZanjihseizbudžetaFBiHpredviđa25%bespovratnihsredstava.
46
Program razvoja poljoprivrede SBK
46
Tabela 3/15. Prijedlog poticaja za merkantilnu proizvodnju u 2009-2015. godini
Kultura Zasijanoha
Proizvodnjat
NOVČANI POTICAJI (KM/kg i ha)F BiH SBK F BiH SBK UKUPNO
Pšenica 2.400 9.600 0,10 0,01 960.000,0 96.000,0 1.056.000,0Raž 540 1.620 0,10 0,01 162.000,0 16.200,0 178.200,0Ječam 982 3.928 0,10 0,01 392.800,0 39.800,0 432.600,0Zob 400 900 -- 0,11 0,0 99.000,0 99.000,0Tritikale 205 920 -- 0,11 0,0 102.120,0 102.120,0Ukupno strno žito: 4.527 16.968 1.514.800,0 353.120,0 1.867.920,0Kukuruzzakrmu 1.200 36.000 -- 250 0,0 300.000,0 300.000,0Kukuruzzazrno 500 3.000 -- -- 0,0 0,0 0,0Ukupno kukuruz: 1.700 39.000 -- -- 0,0 300.000,0 300.000,0UKUPNO ŽITO: 6.227 55.968 1.514.800,0 653.120,0 2.167.920,0
Tabela 3/16. Rekapitulacija projektovanih proizvodnji žita i udio poticaja
VRIJEDNOST PROIZVODNJE KM %1. Proizvodnja sjemena strnog žita
Vrijednostsjemena• 950.400,00 97,6Vrijednostotpadaizdorade• 23.200,00 2,4
Ukupno sjeme: 973.600,00 100Posticajizasjemenskuproizvodnju• 208.000,00 90,9Poticajizakorištenjesistemičnogfugicidaudoradi(20•KM/t) 18.633,60 9,1
Ukupno poticaji: 226.633,60 1002. Proizvodnja silažnog kukuruza
Vrijednostproizvodnjesilažnogkukuruza• 4.320.000,00 100Kantonalnipoticaji• 300.000,00 6,9
3. Merkantilna proizovodnja ozime pšenice i ražiVrijednostproizvodnjeozimepšeniceiraži• 5.049.000,00 100Poticajizaproizvodnjupšeniceiraži• 1.234.200,00 24,4
UKUPNO: 12.103.433,60Učešće poticaja u proizvodnji sjemena strnog žita u odnosu na vrijednost sjemenske proizvodnje
iznosi23,28%.
Program razvoja poljoprivrede SBK
4747
4. PROIZVODNJA POVRĆA
Uvod
Povrtlarstvoomogućujeintenzivnokorištenjezemljištaisistemazanavodnjavanjeputemsmjenjivanjadvijedotrikulturepovrćautokugodinenaistojpovršini.Specifičnostivelikogbrojapovrćaomogućujeiproizvodnjuhraneuklimatskimizemljišnjimnepovoljnimuslovima,koristećirazličitenačineisistemeproizvodnje. Proizvodnja povrća na otvorenomu odnosu na proizvodnju pšenicemože dati nekolikoputavećudobit.Ostacipovrćapredstavljajujeftinuikvalitetnustočnuhranuvisokeenergetskeiukupnebiološkevrijednosti.Odvelikevažnostijepovezanostpovrtneistočarskeproizvodnje.
Intenzivnopovrtlarstvovezanojeuzkorištenjestajnjakakaoorganskogđubrivaikaobioenergetskogmaterijalazazagrijavanjezaštićenogprostora,abiljniostacipovrćaznačajnisuzađubrenjeikaoizvormineralnihmaterija.
Tabela 4/1. Površine i prinosi važnijih kultura na području Srednjebosanskog kantona
Kultura 2007ha Ukupni prinos (tona) t/ha
Krompir 3.474 22.837 6,6Grah/grahmahunar 563 665 1,2Kupusikelj 610 6.353 10,3Crniluk 304 1.406 4,7Paradajz 70 320 4,4Ukupno: 5.021 31.581 5,54
Tabela 4/2. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području Srednjebosanskog kantona 2007.godine ( po općinama)
OpćinaKrompir Grah Luk crni Kupus i kelj
ha Ukupno t t/ha ha Ukupno
t t/ha ha Ukupno t t/ha ha Ukupno
t t/ha
Bugojno 456 3.760 9,0 70 105 1,5 70 560 8,0 170 2.720 16,0Busovača 200 900 4,5 80 40 0,5 10 20 2,0 15 105 7,0Dobretić 2 - - - - - - - - - - -D.Vakuf 184 1.000 4,0 25 - - 12 40 4,0 6 70 7,0Fojnica 510 4.598 9,0 74 185 2,5 42 168 4,0 10 180 18,0G.Vakuf 750 4.500 6,0 7 7 1,0 7 56 8,0 150 2.250 15,0Jajce 410 3.280 8,0 153 168 1,1 30 90 3,0 46 368 8,0Kiseljak 200 1.600 8,0 40 80 2,0 60 210 3,5 95 247 2,6Kreševo 130 481 3,7 30 30 1,0 18 49 2,7 50 85 1,7N.Travnik 100 340 3,4 6 5 0,9 5 8 1,5 3 18 6,0Travnik 235 959 4,5 30 21 0,7 30 45 1,5 50 100 2,0Vitez 297 1.419 4,8 48 24 0,5 20 160 8,0 15 210 14,0
Ukupno: 3.474 563 304 610
48
Program razvoja poljoprivrede SBK
48
Tabela 4/3. Površine i proizvodnja sjemenskog krompira 2007.godine na području Srednjebosanskog kantona
Redni broj PROIZVOĐAČ POVRŠINE
haPROIZVEDNJA
t1. ZZ”PUP”FOJNICA 8 1682. ZZFOJNICA-FOJNICA 17,5 1993. IMBKOMERCBUGOJNO 13,9 340,64. ZZ“POLJOPRODUKT”BUGOJNO 21 2425. “PD“VLAŠIĆ”TRAVNIK 22 302
Ukupno: 82,4 1.251,6
Stanje povrtlarske proizvodnje na području Srednjebosanskog kantona može biti daleko bolje.Najboljiprimjerjeproizvodnjasjemenskogkrompira,gdjejeprinosza3-4putavišiuodnosunaprinosmerkantilnogkrompiranakantonu.Netrebazaboravitiitodaserastusjevasjemenskogkrompiraprekidakadagomoljidostignusjemenskuveličinu.
4.1. Način proizvodnje povrća
RazvojproizvodnjepovrćanaSrednjebosanskomkantonuuvjetovanjebiološkimkarakteristikamavrste,agroekološkimiekonomskimčiniocima.Biloškeosobineomogućujugajenjepojedinihvrstaiuzagroekološkeusloveodređujunačinproizvodnje.Ekonomskičiniociuvjetujunivoulaganjaiodređujuintenzitetproizvodnje.
Proizvodnja povrća na Srednjebosanskom kantonu ima sve karakteristike proizvodnje u drugimproizvodnimpodručjimaimogućejevremenskipozicioniratina:
Srednjeranaisrednjekasna(ljetna)proizvodnjapovrća–onajeinajrasprostranjenijanaopćinama.•Povrće je najčešće namijenjeno potrošnji u svježem stanju. Osnovu, posebno u ovim klimatskimuvjetima,činiiproizvodnjarasadaulejamailitunelimaisadnjanaotvorenompolju.Kasna(jesenja)proizvodnjapovrćamalojezastupljenanaopćinama.Namijenjenajezadomaćinstvo,a•dijelomizatržnekapacitete.Povrćesenajčešćeproizvodidirektnoizsjemenailiizkasnograsada,itouuvjetimanavodnjavanja,bezilisaprimjenommehanizacije.Topovrćeječestodrugakultura(kupus,krastavac,boranija),štoomogućujeintenzivnokorištenjezemljištairentabilnijuproizvodnju.Baštenskaproizvodnjapovrćanaopćinamajeuglavnomzastupljenanamalimpovršinama,narubnim•mjesnimzajednicama,agajesevrstepovrćanamijenjenezapotrošnjuuvlastitomdomaćinstvuilizalokalnotržište.Baštenskaproizvodnjajeznačajnaradizahtijevazapovećanjembrojaradnesnage(boranija,grašak,krastavacisl.).Ovojeintenzivninačinproizvodnjepovrćasasmjenom2-3vrsteutokugodine,uzuzgojsortiprikladnihzaručnobranje.Dobromorganizacijomonopostajeiznačajnarobnaproizvodnja.
Tabela 4/4. Projekcija proizvodnje povća u 2015. godini
KULTURA2007 2015
Površina Ukupan prinos, t Prinos t/ha Površina, ha Ukupan
prinos, t Prinos t/ha
Krompir 3.474 22.837 6,6 3.845 42.040 10,9Grah 563 665 1,2 637 1.043,5 1,6Lukcrni 610 6.353 10,3 677 8.090 12,0Kupusikelj 304 1.406 4,7 395 4.775 12,0Krastavac - - - 134 4.020 30Osatalopovrće - - - 300 3.000 10UKUPNO: 5.021 31.581 6.120 64.153,50
Program razvoja poljoprivrede SBK
4949
Tabela 4/5. Projekcije potreba rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta na području Srednjebosanskog kantona u tonama po vrstama povrća u 2015 godini
VRSTAPRIVREDNA DRUŠTVA Ukupno
tKM/kg
Iznosu KM„Zdravlje“
Busovača„Heko“Bugojno
IMBBugojno
„Biser“Bugojno Ostali
Kornišon 3.000 - - 400 600 4.000 0,80 3.200.000Krompir 900 - 500 600 1.000 3.000 0,40 1.200.000Korjen.povrće 1.000 - - - - 1.000 0,40 400.000
Ostalopovrće 600 - 100 600 1.000 2.300 0,70 1.610.000
Ukupno: 5.500 - 600 1.600 2.600 10.300 - 6.410.000
NapodručjuSrednjebosanskogkantonapodpovrćemseuzgaja5.021haiustrukturisjetvejecca30%.Odpovrtnihkulturanajzastupljenijekrompirkojičinipreko60%uodnosunaostalepovrtnekulture.Do2015.god.predviđasepovećanjezacca20%zemljištapodpovrćem.Uzprimjenusavremenihtehnologijaproizvodnjepovrća,ostvaritćeseznatnovećiprinosipojedinihkulturaidotriputa.
4.2. Kratki opis tehnologije proizvodnje važnijih vrsta povrća
4.2.1. Krompir
Zemljišta koja najbolje odgovaraju krompiru treba da su duboka, rastresita, humusno-pjeskovita.Zaranuproizvodnjupogodnasupjeskovito-humusnazemljištabogatahranivima,kojaseranoidobrozagrijavaju(reakcijapH5-7,5),zaklonjenaodhladnihvjetrova.
Potrebnatemperaturazemljištakodsadnjeje8-100C,azaproklijalikrompirmožebitii4-50C.Gomolji izmrznu na–1,7do–2 0C, anadzemnidio seoštećujena -10C, ana–2 0C izmrzne, štotrebaimatiuvidukododređivanjavremenasadnje.Okotrinedeljeprijecvatnjepaotprilikedosredinecvatnje,krompirpočinjedazamećegomoljeitadasunajpovoljnijetemperatureod15-180C.Iznad200Csmanjujeseporastgomolja,apreko300Cnjihovoobrazovanjeprestaje.
Najvećepotrebezavodomsuuvrijemecvjetanjaiobrazovanjagomolja.Teškazemljištaizemljištanamijenjenaproizvodnjiranogkrompiramorajusedubokoobraditiveću
jesen,dokselakazemljištamoguoratiiuranoproljeće.Stajnjaksenateškimzemljištimaplitkozaoravaprijejesenjegoranjailitekuproljeće,neposredno
predsadnju.Uproljećesezemljištetanjiraidrlja.Krompirspadameđukulturesavisokimzahtijevimazađubrivom.Stajnjakomseđubri ukoličini
od20-40t/ha.Mineralnađubrivadajusepredsadnju,možesepolovinarasturitipocijelojpovršini,aostatak,zajednosasadnjom,ubrazde.
Mineralnimđubrivimatrebaobezbijediti:80-120kgN,100-150kgP2O5i160-240kgK2Opohektaru,štosepostižeđubrenjemsa900-1.200kg/hamineralnogđubrivaformulacija8:12:26+2%MgO,10:12:26+1%MgO,10:20:30,20:10:10,KANisl.,kojasedodajuupripremizemljištazasadnju2/3i1/3zaprihranjivanje.
Prihranjivanje se obavlja po potrebi, i izvodi se u vrijeme prvog okopavanja (ogrtanja), odnosnokultiviranjausjevaazotnimiNPKđubrivima(20:8:5)ukoličiniod200kg/ha.
Količinasjemenazavisiodveličinegomolja(najboljaveličinaizmeđu30i50mm)irazmakasadnje,ikrećeseod900-3.000kg/ha.Krompirsesadiobičnonarazmak60-70x30-35cm,štoolakšavameđurednupovršinskuobradu.
Zaovuproizvodnjunajboljejedasekaopočetnisjemenskimaterijalnabaviatestiranikrompir.Najboljepretkulturezakrompirsu:livade,ozimiječamiuljanarepica,ozimaiproljetnagrahorica,
raž,grašak,ovas,pšenica.Utokuvegetacijevršese1-2međurednakultiviranja,prvonakonnicanjaidrugo10-15danaposlije.
50
Program razvoja poljoprivrede SBK
50
Kadusjevdostignevisinuod15cm,vršiseprvoogrtanje.Drugoogrtanjevršisepredcvatnjuionojejače,visinahumkejeoko20cm.
Zaštitaodbolestiištetočinaizvodiseredovno,primjenomfungicidaiinsekticida.Kasnasortavadisekadizumrenadzemnidiobiljke,štoubrdsko-planinskimdijelovimadolaziobično
ujesen(septembar-oktobar).Vađenjekrompiraobavljaseposuhomvremenu.Krompirzazimutreba,nakonvađenjaaprijeuskladištenja,prosušiti.Toseobavljautokustajanja
napoljuilizavrijemeprenošenja,aakojeizbilokojihrazlogajošvlažan,trebagarazastrijetiutankomslojuispodnekenastrešnicedabiseprosušio.
Čuvanjekrompirajedelikatanposao.Uskladištimasenajbolječuvaudubokimletvicamaisanducima.Vrećeukojejeupakovankrompirtrebaslagatiuspravno,jednuuzdrugu.
Temperaturačuvanja+1ºCdo+6ºC(najduže inajbolje+3ºCdo+5ºC),uzrelativnuvlagu85-90%.Dabisespriječiloranoproklijavanje,temperaturauskladištutrebadajeoko+4ºC.Prinosimladogkrompirauprosjekuiznose15-25t/ha,akasnihsorti25-40t/ha.
4.2.2. Mrkva
Mrkvajebiljkaumjereneklime,otpornananisketemperature,pamladebiljkemogupodnijetii–4°C.Minimalnatemperaturanicanjaje3-4°C,aoptimalnatemperaturazarastirazvojje15-20°C.Mrkvazahtijevaumjerenuiravnomjernuvlažnostzemljišta.Najvećezahtijevezavlagomimauvrijemenicanjaipočetkuporasta.Usljednedostatkavlage,korijense slabo razvija i slabog jekvaliteta (grub i slaboobojen),aprisuviškuvlagekorijenpucaitrune.Mrkvaimavelikezahtjevepremazemljištu.Najboljasudubokaplodnairastresitazemljišta.Nateškimzemljištimastvarasepokorica,tebiljkateženičeakorijenjedeformisanipuca.Uplodoredudolazinadrugomjesto,tj.poslijekulturakojeseđubrestajnjakom(poslijekupusa,krompira,paradajza,paprike).
Pripremazemljištazaproljetnusjetvupočinjeujesen,oranjemnaoko30cm.Uproljećesezemljištemora dobro pripremiti, jer mrkva sporo niče, te površinski sloj mora biti mrvičast. Prije proljetneobradedodajesemineralnođubrivo.Ukolikojezemljištesiromašnohumusom,možesedodatizgorjelistajnjak.
Mrkvaseđubrimineralnimđubrivima.Dodajeseoko500kg/haNPK7:14:21prijesjetveioko200kgKAN-a,uviduprihranjivanjauvrijemeprvogokopavanja.
Ukontinentalnimuslovimamrkvaseuzgajakaoproljetniipostrniusjev.Proljetnamrkvasijeseštojemogućeranijeuproljeće(februar-mart)pasvedomjesecamaja.Postrna
mrkvasesijeujunu,apredzimskasjetvaobavljaseunovembru.Sjetvasevršiuredove,narazmak20-30cmiudubinu1cm.Nalakomzemljištusijesedublje,ana
težempliće.Razmakunutarredaje5-8cm.idobijeseprorjeđivanjem.Za1hatrebaod4-8kgsjemena,zavisnoodrokaigustinesjetve.
Njegautokuvegetacijesastojiseodokopavanja,pljevljenja,prihranjivanja,navodnjavanjaizaštiteodbolesti ištetočina.Okopavanjesevrši1-2putapremapotrebi,dokselistovitolikonerazvijudazatvoreredove.Prihranjivanjesevršijedanput,azotnimđubrivom,uvrijemeprvogokopavanja.Postrnamrkvaseobaveznonavodnjava,aproljetniusjev–ukolikosusušnevremenskeprilike.
Berbaseobavljaručnoilimašinama,anajboljejedaseobavljaposuhomvremenu.Mrkvasemožečuvati5-6mjeseci,adapri tomenegubinakvalitetu.Najboljesečuvana temperaturiodoko0°C irelativnojvlažnostivazduha90-95%.
Ostvareniprinosizaviseodsorteivremenaberbe,akrećuseod20-60t/ha.
4.2.3. Kupus
Kupusjekulturakojanajboljeuspijevauprohladnomivlažnompodneblju.Optimalnatemperaturazarastje15-18ºC,inatojtemperaturisjemeklijainičeza3-4dana.Visoketemperature(iznad25ºC)štetnoutičuna rast i razvojglavice,naročitoako supraćenezemljišnom ivazdušnomsušom.U fazirozeteizdržavatemperaturuod–3do-5ºC,anekesortečaki–8ºC.
Sobziromnaklimatskeuslove,kodnassekupusobaveznonavodnjava.Najboljeuspijevanadubokim,
Program razvoja poljoprivrede SBK
5151
plodnim i strukturnim zemljištima slabo kisele do neutralne reakcije. Za ranu proizvodnju najvišeodgovarajulaka,topla,pjeskovitazemljišta,azakasnutežaiplodnijazemljištakojabojedrževlagu.
Kupus se obavezno gaji u plodosmjeni, a na istu površinu dolazi tek nakon 3-4 godine.Najboljepredkulturezaranikupussu:paradajz,krastavac,paprika,mrkva,pasulj,grašak,azakasnuproizvodnju:ranikrompir,grašak,pasulj,odnosnoboranija,strnežitarice(pšenicaiječam).
Kupusiznosiizzemljištavelikekoličinehranjivihmaterija.Orijentacionekoličinemineralnihđubrivanasrednjeplodnimzemljištimamogusepreporučiti:ujesen,
prilikomosnovneobrade,trebazaoratinekoodđubrivasanaglašenimsadržajemfosforailikalijumanpr.10:20:30,0:20:30,8:24:16isl.,ukoličiniod300-400kg/ha.Uproljeće,prilikompripremepredsadnju,možesedati300-400NPK15:15:15.Prvoprihranjivanjeseizvodiodmahnakonsadnje,odnosnonakonprijemabiljaka,azotnimđubrivima(KAN27%),150-200kg/ha,aveomajekorisnopredzalijevanjeglavicaizvršitiidrugaprihranjivanjakompleksnimđubrivima10:20:30ukoličiniod200kg/ha.Ukolikosekorististajnjak,navedenekoličinemineralnihđubrivamogusesmanjiti.
Unašojzemljisegotovoisključivogajiprekorasada,iakopostojemogućnostidaseuspješnogajiidirektnomsjetvomsjemenanastalnomjestouzgoja.Zaranuproizvodnjurasadseproizvodiutoplimlijehamaufebruaru,takodaumomentusadnjebudestar40-50dana.Zasjetvusekoristi8-10gsjemena/m2.Zakasnujesenjuproizvodnjusjetvarasadaseobavljakrajemmajaiuprvojdekadijuna.Zasadnju1hapotrebnoje300-400kgkvalitetnogsjemena.
Utokuvegetacijerasadtrebaredovnozalijevati,plijeviti,odnosnouništavatikorov,teobezbijeditizaštitumladihbiljaka.Prijesadnjerasadseobilnozalije,kakobiseprilikomčupanjaštomanjeoštetiokorijenovsistem.
Ranesortekojesupopravilumanjebujne,sadesenarazmak50-60x30-40cm,akasnije,bujnijesortenarazmak70x50-60cm.
Sadiseručno,sadnjaseobavljatakoštoserasadstavljauzemljudoprvoglista,stimštotjemenipupoljakmorabitiiznadpovršinezemljišta.
Najboljejetouraditiujutroiliposlijepodne.Nakonsadnje,biljkeseobaveznozalijevajupremapotrebi.Tokomvegetacijeprovodesemjerenjegeizaštiteusjeva.Veomavažnamjeranjegejeuništavanje
korova. Ono semože vršiti mehaničkim putem (kultiviranjem i okopavanjem) ili hemijskim putem,odnosnoupotrebomherbicida.Ukolikosevršimehaničkosuzbijanjekorova,tadasemoravoditiračunadatobudeplitko,poštokupusimaplitakkorijenovsistem,kojijesmještenupovršinskomslojuzemljišta.
Kupusseobičnobereu2-3navrata,itokadaglavicedostignunormalnuveličinuiočvrsnu.Ranikupusdospijevaukontinentalnompodručjukrajemmajaipočetkomjuna,akasnidospijevatokomoktobraili,eventualno,početkomnovembra.Glavicesesijekusa2-3ovojnalistakojaihštiteodoštećenjaprilikomtransporta.Prinosiranogkupusakrećuseod20do40t/ha,akasnogod40do60t/ha.
4.2.4. Crni luk
Sjemeničevećna3-5ºC,alijeoptimalnatemperaturanicanjaoko20ºC.Zarastirazvojzahtijevatemperaturuoko20-22ºC.Ufazinicanjaiukorijenjavanjanajpogodnijesunižetemperature(10-18ºC),azaobrazovanjelukovice22-25ºC.
Najboljeuspijevanalakimisrednjelakimstruktuiranimzemljištimaneutralnereakcije,aposlijevrstađubrenihstajnjakom.Zbogširenjabolestiištetočina,naistopoljemožedoćitekposlije3-4godine.
Uzosnovnujesenjuobradu(25-30cm),uranoproljećevršisepovršinskapripremazemljišta.Onamorabitikvalitetnapriproizvodnjiarpadžika.
Crni lukzahtijevadostaazotaikalijuma.Priproizvodnjikonzumnihlukovica,zanormalanprinoszahtijeva600-800kgNPKđubriva,(odnosno1:0,5:1ili1:0,5:2).Priproizvodnjikonzumnihlukovicađubrisepredsjetvuiuzjednododvaprihranjivanja(faza3listaipočetakobrazovanjaglavica),itoNPKđubrivom.
Proizvodnjaizarpadžika:sadnjajeutokumarta,najčešćeuredove(20-40x5cm)iliupantljike.Za1hapotrebnoje350-600kgarpadžika.
Lukovicesevademehanizovanoiliručno(malepovršine),kadaoko60%listovapolegne.Vađenjejekrajemjuladopolovineavgusta.Kasnijevađenjeumanjujekvalitet,jerlukovicačestoporaste.Lukovice
52
Program razvoja poljoprivrede SBK
52
seposlijevađenjamoraju5-10danasušitinasuncuiliusušari.Tektakoosušenilukseklasira,čistiodkorijena,odsijecajumusesuhi listovi,avrat lukoviceseostavljaudužinioko3cm.Prinoslukovicevarirauzavisnostiodsorteikrećeseod20-60t/ha.
4.2.5. Krastavac
Krastavac je toploljubiva kultura. Normalan razvoj u uzgoju odvija se kod srednjih dnevnihtemperaturavišihod15ºC,aoptimalna je25-27 ºC.Temperatureod3-10 ºC izazivajuzastoju rastu,smanjujuproduktivnost,aakoduljetraju,moguuzrokovatiiugibanje.Cvatnjapočinjekod15-17ºC,aoptimalnazaoprašivanjeje18-21ºC,odnosno30-40dananakonnicanja,azametnutiplodrazvijasedotehnološkezrelostiza6-12dana.
Zasvojrastirazvojtražidostavlagekakouzemljištu,takoiuvazduhu.Relativnavlažnostvazduhatrebadaje85-90%.
Organskimđubrivimađubrisepredosnovnupripremuzemljišta,pocijelojpovršini,ukoličiniod30-40t/ha.Odmineralnihđubriva,uzemljištetrebaunijeti80-120kg/haazota,80-100kg/hafosforai120-150kg
kalijuma.Đubrivoseunosipredsjetvu,stimdasediođubrivaostavizaprihranjivanje.Prihranjivanjeseobavljaprviputkadaseformiravriježa.Ukupnoseobave3-4prihranjivanjađubrivima,pazećidađubrivonepadanalistoveilidaseprihranavršisistemomkappokap.
Kaoglavniusjevsijesekrajemaprila,akaopostrnitokomjunado10-15.jula.Razmakredodreda150cm,iuredubiljkaodbiljke30cm,uzgojnamreži.Uzadnjevrijemeuzgojkrastavcakornišonasveseviševršiputemrasada.
Jedna od važnih mjera njege krastavaca je navodnjavanje. Najveće potrebe za vodom su u tokuporastaplodovaiberbe,kadatrebazalijevatisvakih4-5dana.Zalijevaseposlijeberbeplodova.Zalivnenormesuupočetkumale15-20mm,akasnije25-30mm.Intenzivnozalijevanjeutokuberbeprodužavaplodonošenje.
Zalijevanje hladnomvodom tokom toplih dana zadržava rast krastavaca, a plodovi postaju gorki.Tokomvegetacijepopotrebisevršimeđurednakultivacijaiokopavanje.
Berbakrastavacapočinje60dananakonsjetve.Upočetkuseberbakrastavacaobavljasvakidan,akasnijedvaputadnevno,ujutroinaveče.Krastavcisemorajuredovnobrati,jersetimeomogućavarazvojnovihplodova.Beresepažljivo,odsijecanjemplodovanožem.Tomprilikomtrebauklanjatibolesneideformidsaneplodove.Berbatraje1,5-2mjeseca.Prinosikrastavcakornišonaiznose30-60t/ha,aupojedinimslučajevimaiviše.
Program razvoja poljoprivrede SBK
5353
5. PROIZVODNJA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU
Uvod PodručjeopćinaNoviTravnik,Busovača,DonjiVakuf,GornjiVakuf,Bugojno,Fojnica,Travnik i
Vitezobilujekvalitetnimpoljoprivrednimpovršinamakojezasadanisudovedeneufunkcijuorganizovanei profitabilne poljoprivredne proizvodnje. Jedna od mogućnosti korištenja dijela ovog zemljišta naintenzivannačinjeproizvodnjauplastenicima(povrćeijagodastovoće).Proizvodnjapovrćaijagodastogvoćauplastenicimasatehnološkogaspektapredstavljavisokospecijalizovaniivrlosloženioblikbiljneproizvodnjekojaomogućava:
prispjećeplodovavansezone,•snadbjevenosttržištasvježimpovrćemtokomcjelegodine,•prinosipojedinicipovršinesu2-3putavećiuodnosunaotvorenopolje,•maksimalnaiskorištenostradnesnagetokomgodine,•berba2-3kultureujednojgodini,•postizanjevisokihcijenanatržištu,•supstitucijauvozasvježegpovrća,•sigurnoradnomjestoiživotodvlastitograda.•
Sve su ovo pretpostavke koje u startu upućuju da će projekt biti uspješan. Naše iskustvo u ovojproizvodnji,kaoiekonomsko-finansijskaanalizaprojektapotvrđujudaćeulaganjeuovuproizvodnjudatiočekivanerezultate.
Nakonsagledavanjarezultataanketepotencijalnihkorisnikaiklimatskihfaktorapodručja,predlažemopodizanjeobjekata(plastenika)ito2x200m2pokorisniku.Pomenutukvadraturupredlažemoizrazlogašto400m2plasteničkeproizvodnjepredstavljaekonomskiminimumzafunkcionisanjejednogporodičnogbiznisa.U2009.godinibiseizgradilopo2.000m2plastenika(5korisnika)usvakojodnavedenihOpćina,isti trend bi se nastavio narednih godina, što bi za cilj imalo u 2013.godini 10.000m2 plastenika posvakojodplaniranihopćina.Ovomdinamikombizasvakuopćinustvoriliuslovezazapošljavanjepo25 proizvođača na vlastitim imanjima.Zbog klimatskih uslova treba strogo voditi računa o kvalitetuobjekata,tepredlažemoobjektesljedećihtehničkihkarakteristikasagarancijama.
5.1. Karakteristike i opis plastenika
Dimenzijaplastenika:širina6,40xdužina31,5m,visina3,50m(200m1. 2),Temelji:betonskestope40x40x40cm(MB300),2.Konstrukcijaplastenika:vrućepocinčanecijevifi42mm,fi27mm/2,9mm,3.Svispojeviosiguranivrućimpocinčanimšelnama,4.Nastavljanjecijevispajanjemposistemucijevucijevosiguraneviskom,5.Lukovipostavljeninarazmakumaximalno150cm,6.Vanjskizidoviplastenikavisineminimalno170cm,7.Prednja i zadnja stranaplastenikakompletnoobloženeUVpolikarbonatomdebljine minimalno48.mm,Vratanaobječeonestranedimenzije130x200cmiventusotvoreniznadvrata,9.Bočnoventiliranjesaobjestranepocjelojdužinivisine80cmminimalno,10.Parapetnabočnimstranamavisine70cmobloženUVpolikarbonatomdebljine4mm,11.Pokrovplastenikaosigurandvostrukomupuhanomfolijomdebljine200mic.sa4aditiva(UV,IR,AF,12.AP),Dodatnaoprema:13.
sistemzanavodnjavanje«kappokap»,razmakkapaljki10cm,priključcisaventilima,dovodna•cijevsafilterom,cisterna2000l,crna• mulch folija,
54
Program razvoja poljoprivrede SBK
54
termometar-30do+70• 0C,340mpocinčanežice3,2mm.•
Ucijenusuuključenibetonskiradoviimontaža.Proizvođačobjekatakojibudeodabrantrebapriložitigarancijena:
konstrukciju20godina,•foliju3godine,•brzinuvjetrado120km/h•težinusnijegado95kg/m• 2.
Cijenaobjekataovihkarakteristikaza400m2jeoko15.400KM.Plasteniciupočetnojfazinećeimatiriješensistemzazagrijavanjetejeplanproizvodnjekoncipiran
natojosnovi.Uobjektimabiseproizvodilopovrćeito:paradajz,paparika,krastavacuproljetno-ljetnojproizvodnji,tesalata,mladilukišpinatujesenjsko-zimskojproizvodnji.Odvoćarskihkulturajagodabizauzelaodređenibrojobjekatazbogrentabilnostiiplodosmjene.
5.2. Mogućnost korištenja plastenika na području navedenih općina
Tabela 5/1. Plan četverogodišnje plodosmjene u plasteniku
Vrsta Sadnja Berba Prinos kg/m2
SalataParadajzSalata
15.11.20.04.15.11.
20.02.-10.03.10.06.-10.08.narednagodina
2,8163
SalataKrastavacBoranija
15.11.15.04.15.08.
20.02.-10.03.15.05.-15.08.01.10.-15.11.
2,8183
SalataPaprikaSalata
05.01.15.04.10.11.
15.03.25.05.-01.11.
2,3narednegodine
310-143
RasadParadajzJagoda
do01.04.15.04.15.08.
dvijegodine
01.06.-01.08.25.04.-25.05.
1043
TROŠKOVIPROIZVODNJEPAPRIKEUPLASTENIKUPOVRŠINE400m2
Analizazemljišta,2uzorka 110,00KMOranje 15,00KMFrezanje 20,00KMGalationG5,2kg 12,00KMSadnice,1.600komx0,65KM 1.040,00KMStajnjak,4tonex25KM 100,00KMNPK10:20:30,40kgx2,5KM 100,00KMPVCvezivoT80012kgx4KM 48,00KMKristaloni,28x3,30KM 92,00KMZaštitnasredstva 70,00KMPVCvreće,160komx0,30KM 48,00KMVoda+struja 55,00KM----------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno troškovi bez radne snage 1.710,40 KM
Program razvoja poljoprivrede SBK
5555
Tabela 5/2. Procjena dobiti u proizvodnji paprike na površini 400 m2
Klasa Količina Jed.mjere Cijena KM Ukupno KMI 3.600 kg 1,20 4.320II 400 kg 0,90 360
Ukupno 4.000 kg 4.680
Ukupnadobit:4.680–1.710,40=2.969,60KM
TROŠKOVIPROIZVODNJEPARADAJZAUPLASTENIKUPOVRŠINE400m2
Hemijskaanalizazemljišta 110,00KMStajnjak4t 100,00KMNPK10:20:30,40x2,50KM 100,00KMKristaloni,28x3,30KM 92,40KMOranje,400m2 15,00KMFrezanje,400m2 20,00KMGalationG5,4x6KM 24,00KMSadniceparadajza,1.400x0,65KM 910,00KMPVCvezivo,T800,12x4KM 48,00KMPrestenovi,1.400x0,02KM 28,00KMZaštitnasredstva 85,00KM----------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno: 1.532,40 KM
Tabela 5/3. Procjena dobiti u proizvodnji paradajza na površini 400 m2
Klasa Količina Jed.mjere Cijena KM Ukupno KMI 5.760 kg 0,95 5.472II 640 kg 0,80 512
Ukupno 6.400 kg 5.984
Ukupna dobit: 5.984 – 1.532,40 = 4.451,60 KM
TROŠKOVIPROIZVODNJEKRASTAVACAUPLASTENIKUPOVRŠINE400m2
Hemijskaanalizazemljišta 110,00KMStajnjak,5t 125,00KMNPK10:20:30,40x2,5Km 100,00KMKristaloni,32x3,20KM 105,60KMOranje 15,00KMFrezanje 20,00KMGalationG5,4x6KM 24,00KMSadnice,880x0,55KM 484,00KMPVCvezivoT800 24,00KMPrstenovi,1.120x0,02 22,00KMZaštitnasredstva 65,00KM----------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno: 1.089,60 KM
56
Program razvoja poljoprivrede SBK
56
Tabela 5/4. Procjena dobiti u proizvodnji krastavaca na površini 400 m2
Klasa Količina Jed.mjere Cijena KM Ukupno KMI 5.760 kg 0,80 4.608II 1.440 kg 0,40 576
Ukupno 5.184
Ukupna dobit: 5.184 – 1.089,60 = 4.094,40 KM.
TROŠKOVIPROIZVODNJESALATEUPLASTENIKUPOVRŠINE400m2
Stajnjak,3t 75,00KMNPK10:20:30,25x2,50KM 62,50KMFrezanje 20,00KMSadnice,6.400x0,05KM 320,00KMGalation,2x6KM 12,00KMZaštitnasredstva 38,00KMKart.ambalaža,166x1KM 166,00KM---------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno: 693,50 KM
Tabela 5/5. Procjena dobiti u proizvodnji salate na površini 400 m2
Klasa Količina Jed.mjere Cijena KM Ukupno KMI 1.000 kg 2,00 2.000
Ukupno 2.000
Ukupna dobit: 2.000 – 693,50 = 1.306,50 KM.
Iznaprednavedenogjeevidentnodajednapovratničkaporodicaproizvodnjomujednojkalendarskojgodinimože ostvariti, uz angažovanje jednog svog člana, dobit oko 5.500KM (jedna paprika i dvaturnusasalate).
Tabela 5/6. Predračun ulaganja za jednu općinu u vremenskom periodu od 5 godina
Ulaganja i prihodi 2009 2010 2011 2012 2013Izgradnjaplastenika4x500m2 70.000,00 70.000,00 70.000,00 70.000,00 70.000,00
Troškovi(repromaterijal) 14.595,00 29.910,00 43.785,00 58.380,00 72.975,00Prihod(Paradajz+Dvijesalate) 49.920,00 99.840,00 1.497.600,00 1.996.800,00 2.496.000,00
Iznavedenihpodatakasejasnovididaseinvesticijaisplatiupotpunostiutrećojproizvodnojgodini.
5.3. Paprika
Paprikaseuplastenikumožeuzgajatitokomčitavegodineukolikojojobezbjedimooptimalneuslove(temperatura, svjetlost, vlaga). Proizvodnja tokom zime je dosta skupa zbog visokih zahtjeva prematemperaturi,tesezimskaproizvodnjaobavljasamouobjektimakojiimajupovoljnucijenuenergenata(geotermalnavodailivišak toplotneenergijeodnekogprerađivačkogkapaciteta).Uplastenicimabezgrijanjapaprikaseuspješnouzgajaodapriladonovembra.
Paprikadajenajboljerezultatenaplodnomstrukturnomzemljištusaneutralnomreakcijom(pH6,5-7,2).Optimalnatemperaturazrakauplastenikutrebadaiznosi22-28oCtokomsunčanogdana.Akoje
Program razvoja poljoprivrede SBK
5757
oblačnovrijeme20-22oC.Optimalnenoćnetemperaturesuza4-5oCnižeoddnevnihitrebadaiznose16-20oC. Temperature zraka ispod 15o C negativno utiču na razvoj biljaka, što rezultuje smanjenimporastomioplodnjom,istotakotemperatureiznad30oCuzrokujuopadanjecvjetovapaprike.Optimalnarelativna vlažnost zraka u plasteniku je 60-70%. Povećana vlažnost zraka negativno utiče na razvojplodova (mogućnost pucanja plodova) te pogoduje razvoju bolesti na paprici. Pored vlažnosti zraka,papricijeneophodnoobezbjeditivlažnostzemljištaito70%PVKdoplodonošenja,a80%PVKufaziplodonošenja.
Kod izbora sorata-hibrida treba voditi računa o vremenu prispjeća, kvalitetu plodova, oplodnji teotpornosti nabolesti.Trenutnovodećihibridi paprikenaprostoruBiHuplasteničkojproizvodnji su:1-Istra2-Blondy3-Bijanca4-Planica.
Zaproizvodnjupaprikeuplastenikusadniceseproizvodeposistemuzaštićenogkorjena,uraznimkontejnerima,čašamailisaksijama.Poštosjemepaprikedostasporoniče(od10-12dana),preporučujesenaklijavanjesjemena,takoštosesjemenkesjemenastaveuplatnenuvrećicuipotopeparsatiutopluvodu+25oC.Nakonštosjemenkeprimevodu,vrećicasasjemenomsestaviporednekogtoplotnogizvorana temperaturi25-28oC.Unarednih4-5danasjemenkese redovnokvase i laganomješaju.Sjetva seobavljakadaje50%sjemenkiisklijano,sijeseustiroporneblokoveispunjenesupstratomzaproizvodnjurasada,itouredove2,5x2cm.Zasijanesjemenkeseprekriju1cmdebelimslojemsupstrat,laganozbijuizalijutoplomvodom+25oC.Temperaturaurasaduseodržava25-28oCdonicanja.Kadabiljkepočnunicatitemperaturaurasadusesmanjujena18oC,abiljkeseizložemaksimalnomosvjetljenjukakobiseizbjegloizduživanjeapospješiloukorjenjavanje.Nakon10danatemperaturaurasadusedižena22-25oCitakoostajedokrajaproizvodnjerasada.
Pikiranjepaprikeobavljaseuvrijemekadabiljkaimarazvijenadvaprvalista.Pikiraseublokoveilisaksije6-8cm,ito1cmdubljenegoštojebiljkabilaurasadu.
Pripremazemljištapočinjeuklanjanjembiljnihostatakaprethodnekulture,kakobiseizbjeglebolestiištetočine.Uočišćeniobjekatseunosiirasturadobrozgoriostajnjakito6-8kg/m2,apotomsevršioranjenadubini25-30cm.NaizoranozemljišterasturiseNPK-gnojivo.Količinagnojivazavisiodrezultatahemijskeanalizezemljišta,nakon togasezemljište isfreza iusitni.Ukolikoseplanirasadnjanacrnufoliju,rasturise0,5kg/100m2zemljišnoginsekticida(galation,volaton),zemljišteporavnaipotomsepristupapostavljanjusistemazazaljevanjeicrnefolije.
Sadnjapaprikeobavlja seudvorede trake50-60x40+70.Prilikomsadnjeobratitipažnjunadubinusadnjeasadise1-2cmdubljenegoštosubiljkebileusaksijama.
Slika 5/1. Paprika pod foliom u plasteniku
Nakon sadnjebiljke se zalijevajudvaputaudvadana sa10-12 l vodekakobi se sastavilavlagau zemljištu ispod folije. Naredno zaljevanje obavlja se 10-12 dana uz prvu prihranu kristalonom12:36:12+MgO+mikroelementi.Poštopaprikadosta sporo raste, imadovoljnovremenada sepostavižičanaarmaturaiznadsvakogredanavisini2-2,2m,avezanjebiljakaobavljasekadaseformirauzgojni
58
Program razvoja poljoprivrede SBK
58
obliknadvavrha.Ufazivegetativnograsta,15dananakonprvogobavljasedrugoprihranjivanjeitokristalonom19.19:19ili20:20:20,trećeprihranjivanjeseobavljanakon10danaistimgnojivom.Dofazeplodonošenjabiljkesezalijevajusvako5-6dana,aufaziplodonošenjasvako3-4danasa10-12l/m2vode.Poredzalijevanjaiprihranebiljkeseredovnopinciraju,obavijajuokošpage,ventilirajuištiteodbolestiištetočina.Ufaziplodonošenjaprihranaseobavljasvakih7danagnojivom16:18:32+mikroelementi.
Berbapaprikeobavljasesvakih7dana.Berusezreliplodoviipakujuukartonskuambalažukakobiseizbjeglaoštećenjaismanjilokalo.
5.4. Paradajz
Proizvodnjaparadajzauplastenikusemožeostvaritiudvaturnusa,itokaoranaproljetnaproizvodnjaikaoranajesenjaproizvodnja.Ovojeveomabitnozbogiskorištenostiplastenikatokomcijelegodine.Takojeranojproljetnojproizvodnjiobičnopredkulturasalata,auranojjesenjojproizvodnji,paradajzilikrastavac,boljajekombinacijasalata,paradajz,krastavac.
Sjetva paradajza za ranu proljetnu proizvodnju obavlja se oko 10-12-togmarta, početak berbe jekrajemmaja.Ukontinentalnimuslovimaovirokovisepomjerajuzamjesecdana,takodasjetvapočinjepočetkomfebruara.
Zaranujesenjuproizvodnjusjetvaje25-ogmaja,pikiranje20–25-ogoktobra.Zbogpotrebezadetaljnoplaniranjepotrebnojeznatiorjentacionevremenskeintervaleurazvojubiljkeito:
odnicanjadopočetkacvjetanja50-70dana•punocvjetanjetraje5-6dana•odcvjetanjadozametanjaploda5-6dana•odcvjetanjadopočetkazriobeoko45dana.•
Naovefazedostautičusortneosobineodređenihsorata/hibrida:izborpravihhibridajeveomabitanzauspješnostuovojproizvodnji.Uslovi zaproizvodnju ranouproljeće sudosta složenijiod jesenjeproizvodnje, zbog toga što u vrijeme sadnje za ranu proljetnu proizvodnju proizvođači ne moguobezbijeditioptimalneuslove,jersutadatemperatureniže,manjiintenzitetsvjetlosti,slabijiuslovizaoplodnju itd. Zbog svega ovoga treba izabrati sorte/hibride kojimogu u ovakvim uslovima ostvaritiželjenerezultate.Vodećihibridiuplasteničkojproizvodnjisu:BELLEF1,ARLETAF1,OPTIMAF1,MONROF1,LUSTRO.
Rasadseproizvodisjetvomustiroporneblokoveispunjenesupstratomzaproizvodnjurasada.Pikiranjeseobavljau saksije8-10cm ili tresetneblokove.Procesproizvodnje rasada traje60-65dana.U1gr.sjemenanalazise260-350sjemenkizavisnoodsorte/hibrida.
Tokom uzgoja sadnica treba voditi računa o temperaturi, vlazi, zdravstvenom stanju biljke,provjetravanju.Bitnojeznatidaukolikonepredviđenokasnisadnja,pikiranebiljkesemorajurazmaknutiparcmurasadukakoistenebiprerasle.
Potrebnetemperatureuproizvodnjirasada: danju noću
sjetva-nicanje 25• 0C 22-250Cnicanje-pikiranje 18-22• 0C 16-190Cpikiranje-sadnja 17-20• 0C 160Ctemperaturauuzgoju 18-25• 0C 16-180C
Noćnetemperaturesuupravilunižezaoko50Cuodnosunadnevne.Biljkesarazvijenih5-6listovasuspremnezasadnju.
Pripremaplastenikazasadnjupočinječišćenjemostatakaodprethodnekulture.Svisakupljenibiljniostaci se iznosevan izplastenika iunište.Ako jedezinfekcijaobavljenaprijepredkulture, ista seneponavlja,aakonijevršisedezinfekcijastaklenika.
PrijeobradetlapostavisežičanaarmaturaiznadredovazakojusekasnijevežePVCvezivouzkojesevodibiljka.Popostavljenjužičanearmaturepopovršiniserazbacistajnjakimineralnognojivozaosnovnuobraduito10tstajnjaka1.000m2i80kgmineralnoggnojivaNPK10:20:30/1.000m2.
Program razvoja poljoprivrede SBK
5959
Razbačenomineralnoistajskognojivosezaorenadubini25-30cm,potomsevršifrezanjekakobiseunesenognojivoštoboljeizmješalosazemljom.Naisfrezanozemljišteserazbacezemljišniinsekticidi(Galation,Volaton)iplitkoinkorporiraju.Naovakopripremljenomzemljištuvršisemarkiranjeredovaisadnihmjesta.
Sadnja se obavlja u dvorede trake 80+60+50, tako što se razmak između traka koristi kao put, arazmakizmeđuredovazazalijevanjebiljaka.Sadnjakodnormalnouzgojenihsadnicasa5-6razvijenihlistovaseobavljatakodasebiljkazasadi2-3cmdublje,tj.dasenasupstratizsaksijailikockunaneseslojod2-3cmzemlje.Ukolikojerasadprerastaoiizdužiose,sadnjaseobavljadublje,takodaseuneseidiostabla.
Nakonsadnjebiljkesedobrozalijusaneštomanjomkoličinomvodeuodnosunaprvozalijevanje.Dabiseizbjegloizduživanjeipospješilaoplodnjaprverodnegranebiljkesenezalijevajuunarednih15dana.UtomvremenusevršivezivanjePVCveziva(lika)zažicuibiljku.Uovojfazitrebaobratitipažnjuna relativnuvlažnostzraka,kakobi se izbjegleneželjeneposljedice.Relativnavlažnostzrakatrebadaiznosi60-65%atemperatura18-200C.
Slika 5/2. Paradajz pod foliom u plasteniku
Uperiodusadnjedopočetkaberbestalnotrebakontrolisatitemperaturu,vlažnostzraka,aobjekatsesvakodnevnoventilirazbogizmjenezraka.Prvoprihranjivanjeseobavlja15dananakonsadnje,itokombinacijom11:44:11+mikroelementi.Zalijevanjeseobavljasvakihsedamdanasa10-12lvodepom2.Poslijezalijevanjaobjekatobaveznodobroizventilirati.Narednaprihranaseobavlja7dananakonprveitognojivomNPK20:20:20.
Pinciranjejeveomabitnaoperacija,asastojiseuzakidanjusvihbočnihizdanaka,takodarastnastavljasamojedanglavnivrhkojisevodiuzšpagudoželjenevisine.Kadapostignemoodređenibrojgrana,pristupa se zalamanjuvrha.Timeprestajedalji rast biljke.U faziplodonošenjabiljke seprihranjujusvako7danakristalonomsanaznačenimsadržajemkalija(14:10:34).
Pojavomprvihzrelihplodovavršiseodstranjivanjedonjihogrubjelihlistova, i to takodaselistujutarnjimsatimapovlačipremagore,lahkopucaistvaraveomamaliožiljak.Obranolišćeseobaveznoiznosi van objekta.Ovom operacijom se povećava prozračnost u donjim etažama biljke a ujedno seodstranjujepotencijalnazarazabiljaka.
Berbaparadajzaobavljasekadplodovipostignubiološkuzrelost,atojeprijelazblijedožuteucrvenuboju.Naovajnačinubraniplodoviostajučvrstiilakšepodnosetransport,aunarednihdvadana(nakonberbe)dobijajuravnomjernucrvenuboju,tj.ulazeufazuupotrebnezrelosti.
Pakovanjeseobavljaudrvenegajbe,takodaseplodovi,zavisnoodkrupnoće,slažuudvareda,aizuzetnokrupniplodovi,slažuseujedanred,itotakodapeteljkabudeokrenutapremagore.
60
Program razvoja poljoprivrede SBK
60
5.5. Jagoda
U odnosu na gajenje jagode na otvorenom polju, sistem uzgoja u plasteniku na PVC foliji i sanavodnjavanjemimanizprednosti:
Izostajedostaljudskogradapotrebnogzaokopavanjeiborbuprotivkorova;•Boljesečuvavlažnostzemljištaiefikasnijejeiskorištavanjehraniva;•Šteteodmrazasuminimalne;•Plodovisazrijevajuranijeipostižuvećecijenenatržištui•Plodovisučisti,nepadajunazemlju,aimanjesupodložnitrulenju.•
Parcelaseočistiodbiljnihostatakaprethodnekultureikorova.Obaviseđubrenjepocijelojpovršinisadobrozgorjelimstajnjakomukoličini10kg/m2.Rasturisepocijelojpovršinimineralnođubrivo,ukoličinikojazavisiodhemijskeanalizezemljišta,obično(80-120kg/na1.000m2)saNPK10:20:30.Površinaseorenadubinu25-30cm.RasturiseposlijeoranjainsekticidgalaktionG-5radiuništvanjazemljišnihštetnikaukoličini0,5kgna100m2.Izatogaseobavifrezanjenadubinu10-12cmdositno-mrvičastestrukture.
Sadnice (živice) jagode nabaviti od priznatih matičnjaka koji izdaju certifikat o sortnoj čistoći izdravstvenomstanju.Vrijemenabavkeprilagoditiodgovarajućempodneblju (ljetnasadnja)običnozanašapodručjaod25.07.–15.08. tekućevegetacije.Sadnicezastaklenik isključivosu“frigo”čuvanena režimu -2 0Cu hladnjači. PVC folija crne ili tamnozeleneboje širine 1,2 – 1,3mperforirana ilibez rupa debljine 0,2 – 0,4mm, trajnosti do dvije godine. Sistem za navodnjavanje “kap po kap”satankimcrijevimaispodPVCfolije,sarazmakomkapaljki10cm,filteromzavodu,spojkama,slavinamaidovodnimsistemomcijevipriključenihzaizvorevode(bure,cisterna,potok,jezeroitd.).Sadilicezaprobijanjefolijeivađenjedijelazemljenamjestusadnjesapromjeromotvora5–7cmiakrilnafolijazazaštituodniskihtemperatura.
Slika 5/3. Jagoda na foliji Slika 5/4. Skladištenje jagode
Postavljanjefolijeobavljaseručnonapripremljenegredice(lijehe)kojesuširine80–90cm,blagouzdignutespadompremastazamaizmeđufolija.Folijaseblagozatežeupravcuredaibočno,gdjeseplitkopolažeukanaledubine15–20cm,zatrpazemljomiblagonagazi.Izmeđudvijetrakeostavljasestazaširine40cmkojomsehodauvrijemeradaikodberbeplodova.
Ispodfolije,aneposrednoporedredajagode(5-8cm)postavljasecrijevozanavodnjavanjesaplavimcrtamaokrenutimnagore.Popostavljanjufolijevršiseprobijanjerupazasadnjupromjera5-7cmsaspecijalnomsadiljkom,narazmkuureduod25-30cm(biljkadobiljke)savađenjemdijelazemljegdjećesezasaditiživić.Razmakizmeđudvaredanafolijije40cm.
Prijesadnjetrebaskratitikorjeniumočitiistiusmjesusvježegstajnaka,ilovače,vodeifungicida.Sadnjuu plastenikuobavljamo ručno,vraćanjemdijela zemljekoju smo izvadili sadiljkom.Sadniceposlije sadnje obilnije zalijevamo i prihranjujemo sredstvom za jačanje korjenovog sistema (NPK12:32:12+MgO+mikroelementi).
SortejagodekojesepreporučujuzagajenjenaPVCfolijisu:Marmolada,Kore,Maja,Roxana,Arosa,Raurica,Alba,Gemma,Madeleine,Elsantaidr.
Program razvoja poljoprivrede SBK
6161
Uprva3danaobilnozalijevanje,svakidansa10–12lvodena1m2,uzistovremenoorošavanjenadzemnogdijela(lista)uvišenavratazbogpotrebeodržavanjavećerelativnevlažnostizrakauplasteniku.Zakidanje svih cvijetova i bočnih stolona (vriježa) u više navrata sa ciljem razvoja bokora za rod unarednojgodini.Početkommjesecadecembraobavitiuklanjanjestarogibolesnoglišćaiiznošenjevanplastenika.Akrilnomfolijomprekrititrakesajagodomuciljuzaštiteodizmrzavanja.Tokomvegetacijevršitiredovnuzaštituzasadaodbolestiištetočina.
Krajemfebruara,kadsutemperatureiznad100Cizvršitiprvoproljetnoprihranjivanjesakristalonom19:19:19ukoličini7–10g/m2.Narednoprihranjivanjeseobavlja10–15danaizaprvogistimsredstvimaiistomkoličinom.PočetkomaprilaizvršitiprihranubiljakakristalonomnabaziCa(kalcija),askidanjeakrilnefolijeobavljasekadaprestaneopasnostodkasnihproljetnihmrazeva.
Berba jagode proizvedene u plasteniku na PVC foliji i uz primjenu navodnjavanja obavlja se unamjensku(plastičnu)ambalažuod0,5–1,0kg.Berusezreliizdraviplodovisakarakterističnombojomzapojedinusortu.Ubraniplodovidotransportanatržištelagerujuseunamjenskimhladnijimprostorimailikomorama,kakobiseizbjeglooštećenjeistih.
5.6. Salata
Salatajepovrtlarskakulturakojadobropodnosiniskezimsketemperaturetejeuzšpinatimladilukredovnakulturauplastenicimaodjesenidoproljeća.Proizvodiseudvaturnusa.Prviturnussalateuobjektimabezgrijanjazasnivasesredinomseptembra,takodadospijezaberbutokomdecembra,kadajenatržištuizražennedostataksvježegpovrća.Drugiturnuszasnivaseujanuaru,tetakodospijevazaberbutokommarta.
Optimalnatemperaturazauzgojsalatekrećeseod18-200C.Međutim,ipritemperaturi10-150Csalatadajezadovoljavajućerezultate.Visoketemperaturenegativnoutičunarazvojsalate.Takopritemperaturiiznad 28 0C salata zaustavlja rast, te formira generativne organe (cvjetno stablo). Pored temperature,salatajeosjetljivanamanjakvlage,štoimazaposljedicuzastojuporastu,abiljkedobijutamnozelenuboju.Optimalnavlažnostzemljištajeoko70-75%PVK.Pretjeranavlažnostzemljištapospješujerazvojbolesti(trulež),naštojesalatajakoosjetljiva.
Salata daje najbolje rezultate na plodnom, dobro ocjeditom zemljištu, blago kisele do neutralnereakcijepH6,5-7,2.
Rasadsalatezaplasteničkuproizvodnjusije se30-35danaprijeplaniranog rokasadnje.Sjetvaseobavljaukontejnereispunjenesupstratomzaproizvodnjurasadailiukocke4x4cmodistogsupstrata.
Potrebnojeobratitipažnjuprilikomsjetvepiliranogsjemena,poštoseistonesmijezatrpavativećsesjemenkaostavinapovršiniivišeputatokomdanaorošava,kakobisepospješilonicanje.Ukolikosesijeklasičnosjeme,sjemenkeseprekrijusa0,5cmdebelimslojemsupstratairedovnoorošavaju.
Temperaturaurasaduseodržavaod16-180C.Sadnicesuspremnezasadnjusa4-6normalnorazvijenihlistova.
TrenutnovodećesortesalateuplasteničkojproizvodnjinapodručjuBiHsu:Puterice:Brigade,Dobra,Seter,Ravel,Jessy,Emerald,ŠangoreiĆentore.Kristalnesalate: Endži,Flavi,Fanvei. Pripremazemljištapočinječišćenjemobjektaodostatakaprethodnekultureikorova.Slijedećamjera
jerasturanjezgorjelogstajnjaka3-4kg/m2iNPK10:20:30S60-80kg/1.000m2.Rasturenagnojivasezaorunadubinu20-25cm,nakončegasezemljištefreza(usitni) iporavna.
Ukolikosesadnjaobavljanacrnufoliju,prijepostavljanjaisterazbacisejedanodinsekticida(Galation,Volaton)iplitkoinkorporira,potomsepostavljasistemzanatapanjeicrnafolijasaizbušenimrupamazasadnju.Ukolikorupenisutvorničkiizbušene,pristupasebušenjuistihneposrednopredsadnju.
Sadnjasalateobavljasekadasadnicaima4-6razvijenihlistova.Razmaksadnjejerazličitizavisiodsorteirokaperiodasadnje.Zimskiturnussalatesadiseurazmaku20x20ili20x25cm.Uproljetnomrokusadnjaseobavljaurazmaku20-25x30cm.Akosusadniceuzgajaneposistemuzaštićenogkorijenaukockamailikontejnerima,sadnjaseobavljatakoštoseuzemljišteunosi¾kockedok¼viriizzemlje.Ovakvomsadnjomizbjegavaseprevelikavlažnostuzonikorijenovogvrata,štobitnosmanjujemogućnostobolijevanjabiljakaodtruleži.Nakonsadnjebiljkesezalijusa10-12l/m2vode.
62
Program razvoja poljoprivrede SBK
62
Utokuvegetacijesalatijepotrebnoobezbijeditisljedećeuslove:vlažnostzemljišta70-75%PKVufazirasta,aufazizavijanjaglavicavlažnostsesmanjujena60%.Relativnavlažnostzrakatrebadaiznosi70-80%,temperaturatokomdana12-18°C,atokomnoći8-12°C.Prihranaseobavljadvaputatokomvegetacije,prviput20-25dananakonsadnje,adrugiputufaziformiranjaglavica.
Prihranjujesesajednimodazotnihgnojiva(amonnitrat).Berbaseobavljakadaglavicedobijuželjenioblikiveličinu.Prilikomodsijecanjaglavicesečisteod
žutoglistaiprevrnunafolijudabiistekaovišaktečnosti(vode).Nakon10-15minutaubraneglavicesepakujuukartonskuambalažu,itoudvareda2x12komadauzčišćenjerezačistomvodom.Poštobiljketrebadopremitidotržištauzimskomperiodu,obaveznojezimskopakovanje(zaštita)nakamionukakonebiizmrzleutransportu.
5.7. Krastavac
Krastavacseuplastenikuuzgajakaoranaproljetnakulturailikaojesenjakultura.Običnoseproizvodisalatni krastavac, mada se i kornišoni mogu uspješno uzgajati u plastenicima. Sjetva krastavaca zaproljetnuproizvodnjuobavlja seoko20. februara, sadnja20.marta, početakberbeoko01.maja.Zajesenjuproizvodnju sjetva seobavlja15 juna, sadnjado10. jula,početakberbeoko10. augusta.Odsorata-hibridasenajčešćekoriste:DarinaF1,JazzerF1,Ekron,EncoreF1.
Proizvodnjarasadajemogućanavišenačinaito:direktnomsjetvomusaksije,klasičnomsjetvomipikiranjemilikombinovano.Direktnasjetvausaksijeobavljasetakoštoseusaksijeispunjenesupstratomzaproizvodnjurasadastavljajednasjemenka,apotomprekrijeistimsupstratomdebljine1cm.Zasijanesjemenkesedobrozalijumlakomvodomipodvrgnutemperaturi25-280C.
Kodklasičnesjetvesjemesesijeustiroporneblokoveispunjenesupstratom,itouredove2x3cm,apotomprekrijecentimetardebelimslojemsupstrataizalijemlakomvodom.Uobaslučajapritemperaturi25-280Cbiljkeničuza5-7dana.Nakonnicanjabiljkesepažljivočupajuizstiropornihblokovaipikirajuu saksije (prije pojave prvog pravog lista), dok se biljke iz direktne sjetve u saksije ne diraju.Zbogsigurnostinajčešćeseprimjenjujekombinovanisistem,takoštosesjemesijeusaksije,aistovremenosezasijeijedanstiroporniblokkakobiseiznjegapopunilamjestausaksijamagdjesjemenijeniklo.
Odmah nakon nicanja temperatura u rasadu se smanjuje na 18 do 20 0C do pojave prvog pravoglista.Naovaj način dobijamobiljke jakog stabla sa kratkim internodijama.Nakon formiranogprvogpravoglistatemperaturaseodržava22-250Ctokomdana,a18-200Ctokomnoći.Utokuproizvodnjerasadaneophodnojeodržavatirelativnuvlažnostzraka85-90%.Visoketemperatureivisokavlažnostzrakapogoduju razvojubolesti, pa je potrebno redovnovršiti zaštitu protivplamenjače, antraknoze ipepelnice.
Kvalitetanrasadkrastavcaima5-6razvijenihlistovaivisokje20-25cm.Krastavacjekulturakojazahtijevaneštodubljeoranjedo40cm,tedostavelikekoličinezgorjelogilipolu
zgorjelogstajnjaka15tona/1.000m2uosnovnojgnojidbiuzdodatak80-100kg/1.000m2NPK10:20:30.Nakonoranjapristupaseusitnjavanjuzemljištafrezanjem,apotommarkiranjaredovazasadnju.Sadnjaseobavljaudvoredetrakesarastojanjemreddoreda60-70cm,arazmakodtrakedotrakeje
80-90cmirazmakureduje50–60cm.Poslijesadnjebiljkesedobrozalijuvodomkojatrebadaimatemperaturuoko250C.
Unarednih7danavršisevezanješpagezažicuibiljku,čimesebiljciobezbjeđujuvertikalnapotporazanormalanrast.
Temperaturauplastenikuseodržavaoko250C,tokomdana180Ctokomnoćiuzrelativnuvlažnostzraka80-90%ivlažnostizemljišta80%PVK.
Zalijevanjeseobavljasvakih3-5danadoformiranjaplodova,apoformiranjuplodovasvakih2-3dana.Prvoprihranjivanjeseobavlja15dananakonsadnjesakristalonom12:36:12+mikroelementi.Naredna dva prihranjivanja se obavljaju svakih 7 dana sa kristalonom 20:20:20. Prihrana u toku
plodonošenjaobavljasesvakih7danakristalonomsanaznačenimsadržajemkalija.Krastavcidobropodnosefolijarnoprihranjivanjekojesemožeobavljatisvakih10-15danajednim
odfolijarnihgnojiva.Posebnotrebaobratitipažnjunanedostatakmagnezija,štosemanifestujepojavombijelihpoljadužnervaturelista.
Program razvoja poljoprivrede SBK
6363
Regulisanjerastastablaobezbjeđujeseranozrelost ivećiukupniprinos.Nastabludovisine50cmodstranjusesvebočnevriježeod50cmdožicevršiseprikraćivanjebočnihvriježana4lista.
Vriježedrugogitrećegredaskraćujesenadvalista.Vrhglavnogstablakadadospijedožicenekidasevećprebaciprekožiceiokrenepremazemlji,takogubidominacijurastaipospješujerazvojbočnihvriježa.
Berbapočinje6sedmicanakonsadnjeiobavljaseupočetkusvako5dana,apotomsvakihdvadana.Ubraniplodovi sepakujuukartonskuambalažuzbol lakšeg transporta, temanjegoštećenjaplodova.Tokomberbemorasevoditiračunadaseplodovinavrijemeuberuinesmijesedozvolitidaplodpožuti(sazrije)nabiljci,jeristaprestajedaljecvjetatiidavatinoveplodove.
6. ORGANSKA PROIZVODNJA
Uvod
Stanjeprimarnepoljoprivredneproizvodnjeuvećinipodručjajeveomaloše,uprvomredusastanovištakorištenjazemljišnihkapaciteta.Zbogtogabiiusegmentuprimarnepoljoprivredneproizvodnjetrebalopristupiti revitalizaciji, obnovi i razvoju, ali ne sa tendencijomda se dovedu u prvobitno stanje, većda se, uz primjenu suvremenih tržišnih, tehnološko-tehničkih, ekonomskih i svih drugih dostignuća,pratesvjetskakretanja.Osimtoga,pogrešnojeićinanekaprivremenarješenja(popravljanje,krpljenjepostojećegstanja),jertoupraviluiziskujerazmjernovelikaulaganja,aefektisumaliinakratakrok.
Ovojeprilikaivrijeme,aliimogućnostirealnašansadaseiprivatnapoljoprivrednaimanjapodignuna jedan viši nivo, suglasno suvremenim dostignućima i tendencijama u tom pogledu u razvijenimzemljama.Prakticiranjeorganskepoljoprivredneproizvodnjejenovi,usvijetuprihvaćenmodel,kojimse u našim proizvodnim uslovimamože unaprijediti proizvodnja hrane putem ponude tržištu novogkvalitetnogproizvoda.
InapodručjuSrednjebosanskogkantonabi trebalo ićiupravcudaseumjestoseoskih imanjakojise bave poljoprivrednom proizvodnjom, osposobe farme sa razvijenom infrastrukturom, potrebnommehanizacijom, pratećim objektima, savremenom organizacijom koja bi rezultirala stvaranjem jedneproizvodnecjeline;odprimarneproizvodnjedopreradeiplasmanaprepoznatljivihgotovihproizvodanadomaćemtržištu,paitržištudrugihzemalja.
USrednjeročnojrazvojnojstrategijiBiH,kaoiStrategijirazvojaSrednjebosanskogkantona,stavljase najveći naglasak na ekonomski razvoj poljoprivrednog sektora, podrazumijevajući iskorištavanjeprirodnihiljudskihresursa,otvarajućiprilikuzasmanjenjesiromaštvaruralnogstanovništva.,čimesepoljoprivrednapolitikamorazasnivatinaojačavanjukonkurentnostiunutarsektora.
Definirajući prioritet u ovompodručju, poseban naglasak se stavlja na uspostavljanje zakonskih iinstitucionalnihokvirazacertificiranjeproizvodauskladusastandardimaEU,čimebisestvoriliuvjetizanoveproizvodnjeprepoznatljiveinameđunarodnomtržištu.
S tim ciljem je i u okviru ovoga Programa razvoja poljoprivrede na području dvanaest općina Srednjebosanskog kantona u periodu od 2009. do 2015.godine, odabrana organska proizvodnja kaosredstvo kojim bi trebalo uticati na promjenu pristupa pri definiranju razvojnih pravaca, a posebnopromjeneshvaćanjakakopoljoprivrednihproizvođačatakoiostalihsubjekatakojitrebajudadajusvojudoprinosipodrškuovakvimpristupimaitimeubrzajurazvojusvojihlokalnihzajednicairegija.
6.1. Svjetska kretanja
Organskaproizvodnjapostajesveaktualnijaučitavomsvijetu.Potrošačiželeorganskeproizvodeispremnisuplatitiivećucijenuzanjih.
Svakegodineseprodaorganskihproizvodausvijetuuvrijednostiodpreko20milijardieura.Sadavećvišeodmilijunpoljoprivrednikaobrađujevišeod20milionahektaranaorganskinačin.UnekimzemljamaEvropeodnosorganskogzemljištadoseže10%paivišeuodnosunaukupnezasijanepovršine.UŠvedskojjeto15%.Organskapoljoprivredajepokazaladajemogućeproizvestidovoljno«zdrave»
64
Program razvoja poljoprivrede SBK
64
hranebezzagađivanjaokoline,adasefarmerimaomogućipristojanživot.Iztihrazlogavladeumnogimzemljamasuiniciraleprogramepodrškeorganskojpoljoprivredi.VladaNjemačkejeodlučiladapodstičeorganskuproizvodnjukakobiu2010.godini20%zemljištapostaloorgansko.
6.2. Stanje organske poljoprivrede u BiH
UposljednjihdesetakgodinauBosni iHercegovinipostojalo jenizaktivnostivezanihzarazvoj iuvođenjeorganskepoljoprivrede.VlademnogihEvropskihzemaljadavalesuidajupotporunašimnevladinimorganizacijamakojeputemdomaćihekspertnihtimovastvarajupretpostavkezaodrživrazvojovognačinaproizvodnjehrane.
Najveća vrijednost apliciranih projekata je u animiranju značajnog broja proizvođača od kojih sumnogisavladaliiprimijeniliStandardezaorganskuproizvodnjuidobilicertifikatezaimanja,proizvodnjeiorganskeproizvode.Utomperiodu,organskaproizvodnjajeverificiranacertifikacijomdrugihdržava(Švedska, Njemačka, Velika Britanija, Italija), a paralelno s tim formirano je certifikacijsko tijelo –Organska kontrola za BiHsastandardimazadomaćetržište,kojejeu2007.godinidostiglomeđunarodnestandardeuovojoblasti(usaglašenisaIFOAMBasicStandardsiEEC2092/91)ipredstavljatijeločijicertifikattrebadabudeprepoznatljivinameđunarodnomtržištuorganskihproizvoda(IFOAM/IOAS,ISO65,EN45011,SAD-NOP,JAS-Japan).
Uz sve te aktivnosti, značajni pomaci su napravljeni i kroz popularizaciju organskih proizvoda iplasmannadomaćemtržištu.Većiefektiseočekujuuovojinarednimgodinamakadasetrebazatržišteosigurativećekoličineorganskihproizvoda.Nekiproizvođačiimajusvojevlastiterazvojneplanove,uokvirukojihsuuspjeliosmislitispecifičneproizvodnje,prepoznatljive ikvalitetneproizvodeivlastitioriginalanprepoznatljivimidžsvojihfarmi,pačakzainteresiratikupceizdrugihzemalja.
Od2006.godine,uperiodukadavećinuorganskihproizvodnjicertificiraOK,evidentiranisumjerljivipokazatelji o obimu i strukturi u ovom poljoprivrednom sektoru u BiH. U 2006. godini, u sistemucertificiranjaorganskihproizvodnji je39operatoraodkojihsu:ubiljnojproizvodnji16pojedinačnihfarmi iosamkolektivnih (249proizvođača), jedna farmau stočarskojproizvodnji, četiriupčelarstvu–proizvodnjimeda,dvaprerađivačaorganskihproizvodaiosamusegmentusakupljanjasekundarnihšumskihproizvoda(2.455sakupljača).Izraženoupovršinama,primarnaorganskaproizvodnjaobuhvata209,67ha.Vrijednostizvezenihproizvoda(produktisakupljačkeorganskeproizvodnje)jeu2006.godiniiznosila1.512.315€,štojeuodnosunapredhodnugodinupovećanjeod331,5%.
Već2007.organskisektoripremakvalitativnimpokazateljima,aliipoobimucertificiranihproizvođačapokazuje značajne pozitivne pomake, što se može vidjeti iz slijedećih pokazatelja (bez evidencijecertificiranjakojenapodručjuBiHobavljajustranecertifikacijskekuće):
Područje certifikacije: Broj operatora:Sakupljačkaproizvodnja 9(angažovanopreko2.500ljudi)•Pčelarstvo 15•Stočarstvo 4•Preradairukovanje 3•Biljnaproizvodnja–individualno 25•Biljnaproizvodnja–kolektivno 10(=298farmera)•
Izprikazanihpokazateljajevidljivodajeuprocesucertificiranjaučestvovaloukupno66operatora.Dokaz nastavka tendencije povećanja učesnika u organskom prakticiranju proizvodnje i preradepoljoprivrednihproizvodajeipodatakdajeu2008.godinisamonapodručjufederacijeBiHbilovišeod70apliciranihoperatora.
U BiH je sve veći interes za organsku poljoprivredu,mnogi proizvođači već prakticiraju organskuproizvodnju,alizbogteškihfinancijskihuvjetanisuustanjupodnijeticijenucertificiranja.Utomsegmentuveomasuvrijedni poteziVladeFederacijedau2007. i2008.godini izdvojidiosredstavazapoticanje
Program razvoja poljoprivrede SBK
6565
organskeproizvodnje.Vrijednojeistaćidajeuovojgodinipripremljennacrtzakonaoorganskojproizvodnjiidajeuzavršnojformiusaglašenosti,predproceduramausvajanjanakompetentnimnivoimavlasti.
BitnazabudućezainteresiraneproizvođačejeičinjenicadaFederalnizavodzapoljoprivreduSarajevo,uokvirusvojihdjelatnosti,adekvatnimkadrompokrivaiovuproizvodnuoblastidauperiodudokZakonneurediovuoblast,pružapotporuoperatorimausvimsegmentimasavjetodavnihuslugaiedukacije.
6.3. Organska proizvodnja na području Srednjebosanskog kantona
NapodručjuopćinaSrednjebosanskogkantonauprethodnimgodinamadodanas,usistemucertificiranjaorganskeproizvodnjejeznačajanbrojfarmiiprivrednihsubjekata,kojivećsadapredstavljajuokosnicurazvojapojedinihlokalnihsredinauovomsegmentuproizvodnjeiprerade.
Ovomprilikomposebnopodsjećamodasutoupojedinimgodinamabiliilisuidanas:„Vranicabilje“GornjiVakuf,•„Fruktuspak“Travnik,•NUPBugojno,zasakupljanje,preraduiprodajuljekovitogbiljaišumskihplodova,•ZZ„Pavlovica“Rostovo,•Farma„Barišić“Kreševo,•Farma„Herceg“NoviTravnik,•PP“Ahmić“Vitez,•„Poljorad“Travnik,•FarmaSejadaŠalakasaVlašićazabiljnuproizvodnju,te•AhmetBalići•MiralemImamovićizTravnika,saširokompaletompčelinjihproizvoda.•
SobziromdajeorganskaproizvodnjauBiHufazirazvoja,ovakorelativnoznačajanbrojorganskihproizvođačanapodručjunavedenihopćinapredstavljarespektabilanpotencijal.Tojeprijesvegaznakdasuovapodručjaustartuprepoznatakaomogućazadaljnirazvojorganskogpokretaidaubudućnostitrebadapredstavljajuznačajanizvororganskihproizvodazalokalnotržište,aposebnozatržištavelikihgradovakojasutrenutnoiubudućeglavnikonzumentiovihproizvoda.
Slika 6/1. Autohtoni proizvod kao organski Slika 6/2. Certificirani organski proizvod Pritome,lakojeuočitidanekapodručjaSrednjebosanskogkantonakojapoprirodnimpotencijalima,
prirodnom biodiverzitetu, nezagađenim područjima i tradiciono opredjeljenim stanovnišrvom zapoljoprivrednu proizvodnju, imaju kvalitetnije predispozicije pri proizvodnji zdravstveno bezbijednehrane,anisuobuhvaćenanisimboličnimobimomusegmentuorganskecertifikacije.
Naovimpodručjimapostojeudruženjaizadrugekojenastavljajutradicijuproizvodnjehranebaziranenaautohtonimiskustvimaisvojerazvojneciljeveusmjeravajukaiznalaženjuadekvatnogtržištauokvirusvojihlokalnihzajednica,povezujućiproizvodnjuhranesapotrebamarazvojadrugihprivrednihgrana(turizam,trgovina,prehrambenaindustrija,kućnaradinostisl.).
66
Program razvoja poljoprivrede SBK
66
6.4. Mogućnosti i uslovi za uvođenje organske poljoprivrede
Prijesvega,organskapoljoprivredajeproizvodnimetodpogodanzaprirodnuokolinuikojimsenastojeiskoristiti postojeći potencijali ekosistema stimulirajući, jačajući i harmonizirajući biološke procese.Organskapoljoprivredanijepovrataknastaro,povrataknapoljoprivredunašihdjedova,iakoimadostaelemenata koji su podudarni sa standardima, odnosnopravilimapokojima se prakticira.Prije svega,organskapoljoprivredajediomodernepoljoprivredneproizvodnje,trgovine,poljoprivrednenauke,teseupravoitemeljinanjihovimnajnovijimdostignućima.
ZaprimarnupoljoprivreduuBiHjesretnaokolnostdauranijemperiodu,izuzevnekihpodručjasaintenzivnomkonvencionalnomproizvodnjom,nisukorišteneznačajnovisokedozemineralnihđubriva.PoprimjenipesticidapojedinicipovršinebilismonaposljednjemmjestuuEvropi.TosujedniodrazlogadaobrađivanozemljištenijekontaminiranokaoudrugimzemljamaEvrope,tesuisatogaspektavećemogućnostizaprakticiranjeorganskepoljoprivrede.
Sa aspekta nauke, ova proizvodnja se zasniva na primjeni i poznatihmetoda u okviru integralneproizvodnje, kada se za svaku uzgajanu biljnu vrstu i konkretne uslove lokaliteta izrađuju modeliagrotehničkihzahvat,prijesvegabaziraninapreventivnimmjerama,kakozasistemđubrenjaipopravkeplodnosti tla, tako i za sistem zaštite od bolesti i štetočina. Sve proizvodne tehnologije moraju bitiprilagođeneodređenimstandardimaorganskeproizvodnje,uokvirukojihseorganizirajuaktivnostinafarmi.
6.5. Motivi za uvođenje organske proizvodnje
Poljoprivredna proizvodnja kao i sve druge privredne aktivnosti u BiH je stagnirala posljednjihgodina. Posebno je to izraženo u planinskimpodručjima, gdje su stanovnicimalobrojnih selamoralinapustitisvojaimanja,apovrataknijemogućzbogneobnovljenih,ratomdevastiranihimanja.
Područja koja su po svojim agroekološkim odlikama interesantna za uvođenje organskog sistemauzgojausegmentustočarstvailipojedinihodgovarajućihbiljnihvrstasuuglavnomdijelovisvihopćinaSrednjebosanskogkantonakojapripadajubrdskoj ili planinskoj regiji,prije svegazbognepostojanjaeventualnihkontaminiranostihemijskimmineralnimđubrivimaipesticidimausljedranijihintenzivnihproizvodnji, jer se smatralo da na tim područjima zbog klimatskih uslova nije moguće intenziviratipoljoprivrednuproizvodnju.Semtoga,većinastanovništvaovihpodručjajebilazaposlenauindustriji,takoda je zamnogepoljoprivredabiladopunskozanimanje.Nešto intenzivnijekorištenje obradivihpovršinaevidentiranojenalokalitetimasanižomnadmorskomvisinomnapodručjuvećineopćina.Neremetećipravcerazvojakonvencionalnepoljoprivredneproizvodnje,zauspješnuorganskupoljoprivreduinjenbržirazvoj,preporučujuseobradivepovršinekojeduginizgodinanisukorištenenaplaninskimibrdskoplaninskimpodručjima,teprirodnepovršine(šume,prirodnipašnjaciilivade)nalokalitetimagdjenijebilointenzivneeksploatacije.
Slika 6/3. Organsko ovčarstvo Slika 6/4. Certificirani organski proizvod
Program razvoja poljoprivrede SBK
6767
Naciljanimpodručjimazaorganiziranjeorganskeproizvodnje,uzgojpoljoprivrednogbiljaseuglavnomsvodionamaleparcele,saograničenimbrojembiljnihvrsta,gdjejeuztradicionalninačinproizvodnjebilomogućeostvaritiprinosekojiuvećini slučajevazadovoljavali samopotrebedomaćinstva.Tržniviškovisudijelomostvarivaniustočarskojproizvodnji,gdjesuvelikaprostranstvaprirodnih livada ipašnjakadavalavećemogućnostiuobezbjeđenjudovoljnihkoličinahraneuperioduvegetacije.
Nitiprirodniresursinisuupotpunostiiskorištavani,prijesvegazbogekstenzivnognačinaprakticiranjapoljoprivredneproizvodnje,bezadekvatneagrotehnikeprilagođenedatimproizvodnimuslovima.
Današnjasvjetskadostignućauproizvodnjihranedajušansuiovakvimpodručjimakrozspecifičnetehnologije,aufaziobnoveiunapređenjakompleksahraneunašojdržavitosupodobnostidaseodaberunovipristupirješavanjaovogproblema.
Prilikajedaseotpočnesamaksimalnimiskorištavanjemprirodnihresursaekološkičistihpodručja,izoliranih od industrijskih centara i frekventnih saobraćajnica kao potencijalnih zagađivača, bogatihprirodnim staništima različitih biljnih i životinjskih vrsta, nezagađenim planinskim vodotocima ipogodnomkonfiguracijomtla.TakvihpodručjaimadovoljnoinapodručjuopćinaBugojno,Busovača,Dobretić,DonjiiGornjiVakuf,Jajce,Kiseljak,Kreševo,NoviTravnikiVitez,akojamogubitiosnovaza budući razvoj privrede ovog kraja bazirane na razvoju turizma i organske hrane. Time se pružašansa domicilnom stanovništvuda postanu aktivni dio zacrtanih razvojnih projekata na nivoudržaveiužih regija.Toprijesvegapodrazumijevamogućnostproizvodnje iplasmana tržišnihviškovahraneproizvedenenatradicionalannačin,uskladusazahtjevimaorganskeproizvodnje,akrozprepoznatljivproizvodstandardiziranogkvalitetapremazahtjevimasvjetskogtržišta.
Govorećiomogućimpravcimarazvojakrozjačanjesektoraorganskehrane,nesmijusezanemaritidostignuti nivoi u pojedinimpodručjima i postojeći ili javnosti predstavljani novi proizvodi nazivani«zdravi»,«eko»,«bio»,alisemoraistaćidasutoteknaznakeeventualnihbudućihorganskihproizvodnjikoji su u svijetu prepoznatljivi pod nazivom «organski», što opet podrazumijeva jedino certificiraniproizvodnastaousistemukontrolisanihiprihvaćenihstandarda.
Obnovom porušenih stambenih i poljoprivrednih objekata očuvanjem karakteristične arhitektureovogpodručja,štonezahtijevaizuzetnovelikasredstvakaouvelikimurbanimnaseljima,stvorilebisemogućnostiodrživogpovratkadomicilnogstanovništva,razvojkućneradinosti,seoskogturizmaidrugihsadržajakojibibiliprivlačniizamladeljudeinjihoveporodice.
Znajućidaentuzijazam ljudi jestebitnaodlikaupočetnimfazamaprovjere ideja, alipri stvaranjudugoročnoprofitabilneiodrživestruktureuztosemoraićinabrzaiznačajnamaterijalnaulaganjakojamoguanimiratikritičnumasuproizvođača iobjediniti ih saciljem izradevlastitogprepoznatljivog iprofitabilnogproizvodainjegovogdirektnogplasiranjanatržištu.
Ovdje se u, smislu interesnih skupina za organsku proizvodnju, u većini slučajeva imaju u vidusiromašnepopulacijestanovništvakojisvojušansuvideusamozapošljavanju,austartunisuustanjusamiosiguratipočetnikapital.Projektiovakvogisličnogkarakteramorajukoristitinepovratnasredstvailisredstvazainteresiranihdomaćihistranihinvestitorakojisuspremniuložitiuzajedničkuproizvodnju.
6.6. Odlike područja
Ciljani lokaliteti na kojima se nalaze parcele na kojima jemoguć uzgoj poljoprivrednog bilja postandardimaorganskeproizvodnjeizuzetisuodekstremnihklimatskihuticaja,iakoseuglavnomnalazenaoko800do1000mnadmorskevisine.Seoskaimanjasesastojeodvećegbrojamanjihparcelanapodručjupojedinihselaipovršinesuuglavnomdostupneosnovnimpoljoprivrednimmašinamaipriključcima.
Ne postoje izvori mogućih onečišćenja, jer se radi o području bez aktivnih industrijskih kapaciteta i frekventnih putova. Do sada većina poljoprivrednih proizvođača nisu koristili hemikalije u biljnoj proizvodnji. Gnojidba se sastoji uglavnom u primjeni stajnjaka pred sjetvu. Plodnost tala se održavala: zaoravanjem prirodne livade, “odmaranjem” parcele par godina bez usjeva, te zaoravanjem strnjike i drugih biljnih ostataka. Uzgajane vrste životinja na imanju se hrane prirodno hranom, sijenom sa imanja i putem ispaše. Velika prostranstva za ispašu su dostupna farmeru za cijeli period vegetacije i nisu ograničavajući faktor u pogledu brojnosti stada.
Karakteristikasadašnjeproizvodnjejeprisustvotradicionalnihnačinauzgoja(bezhemikalija)kojise
68
Program razvoja poljoprivrede SBK
68
moguiskoristitiinajlakšeukomponiratiuodgovarajućestandarde,auztocijeliprocesoplemenitinovimdostignućimanaukeitehnologijeuproizvodnjiipreradi,aizahtjevimatržištaudomenuprakticiranjaorganskeproizvodnje.
Postoje farmeri koji su orjentirani na poljoprivrednu proizvodnju i videmogućnosti prakticiranjuorganskoguzgojakulturnihbiljaka,apotomistoke(ovoiradiobezbjeđenjastajnjakaizvlastitihizvorazaorganskubiljnuproizvodnju),zatimupčelarenju, tedijelomupreradisirovinaizvlastiteprimarneproizvodnjeiprirodnihresursaužegokruženja(šumskovoće,gljive,ljekovitobilje..).Prematome,nizaovaproizvodnapodručjaorganskaproizvodnjanijeusuštinistranmodelmogućegbudućegrazvoja.
Osimtoga,naregijipostojeprerađivačkikapacitetizadoraduipreraduljekovitogbiljakojisuvećuprocesucertificiranjaorganskihproizvodnji(«Fruktuspak»-Travniki„Vranicabilje“GornjiVakuf),aidrugilokalnikapaciteti(proizvodnjasira,mesa,preradažita,hladnjačeisl.)kojiseveomabrzomogu,dijelomiliucjelosti,uvestiusistemcertificiranjaisvojimrazvojempredstavljatiokosnicuokrupnjavanjaorganskeproizvodnje.
Mogući plasman organskih prerađevina u većim gradskim centrima i povećan interes domaćihpotrošača prepoznatljivog organskog proizvoda i bez osvajanja šireg nacionalnog i međudržavnogtržišnog prostora, daju šansu proširenju obima proizvodnje i na području općina Srednjebosanskogkantona.Posebnapodobnostovogpodručjasuirespektabilnipomacinaunapređenjasektoraturizma,kojibiusvojimponudamatrebalodakoristiorganskiproizvodkaonovuvrijednost.
Proizvođačibitrebalipostatisvjesnidaiuokviruorganskeproizvodnje,postati“netkoinešto”natržištuje,uovakvimuslovimaprivređivanja,mogućesamokoncentracijomponudeuvelikimkoličinama,ponudomproizvodastandardnekvaliteteiuzadekvatnuprodajnucijenu.Zbogtogauokviruplaniranihaktivnosti,posebanakcentsemorastavitinaaktivnostikojimaćeseanimiratiznačajanbrojneangažiranogradnosposobnogstanovništvaruralnihprigradskihpodručja(cijeleporodice)isanjihovim(usvjetskimrazmjerima)malim imanjimastvoritimakroorganizacionikompleks,nenaosnovifizičke integracije,negonaintegracijiinteresa(zajedničkinastupnatržištuorganskihproizvoda).
Kao rezime prethodnih navoda i sagledanih uslova za prakticiranje organske poljoprivredneproizvodnje,možemodefiniratiosnovne motive i pogodnosti za realizaciju projekta:
Interes proizvođača za prakticiranje organske poljoprivrede,• Ranije stečena znanja u poljoprivrednoj proizvodnji,• Očuvanje tradicije u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i preradi,• Prirodni nezagađen ambijent,• Bogatstvo prirodnog biodiverziteta,• Ne postojanje potencijalnih izvora zagađenja,• Zapošljavanje domicilnog stanovništva i stvaranje ambijenta za održivi povratak,• Doprinos kompletiranju aktivnosti u zacrtanim projekcijama na nivou države, u smislu stvaranja • turističkih i rekreativnih kompleksa u budućim zaštićenim zonama dijelova općina Srednjebosanskog kantona.
Iztogaproizilazerealnoostvarivi ciljevi: Paletaorganskihproizvodasastandardiziranimkvalitetom,nastalihnabaziautohtonihiskustava.•Organiziranjesamoodrživefarmepougledunapraksusličnihproizvodnihpodručjauužemiširem•okruženjuBosneiHercegovine.Oživljavanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje planinskih područja radi snabdjevanje•turističkihirekreativnihkapacitetaorganskomhranom,Iskorištavanjepogodnostiekološkičistihpodručja(obradivatla,prirodnipašnjaci,samoniklobilje),•Seoskiturizamusaradnjisapostojećimturističkimkapacitetimaužeregije,•Noviproizvodi(organskahrana)zadomaćeisvjetskotržište.•
Program razvoja poljoprivrede SBK
6969
6.7. Moguće proizvodnje
Uokviruorganskeproizvodnjehrane,anaosnovupostojećihiskustavaistečenihznanjapoljoprivrednihproizvođača, kao i tradicije u uzgoju određenih biljnih vrsta uslovljenih, prije svega, agroekološkimodlikamaovogpodručja,definirajusemogućebazneproizvodnje:
Uzgojžitaipovrća•Uzgojvoća•Stočarskaproizvodnja•Pčelarstvo•Sakupljanjesamoniklogbilja(ljekovitobilje)išumskihplodova(gljive,šumskovoće),•Organskiproizvodinabaziorganskihsirovina(prerada).•
Uzto,mogućesudopunskedjelatnostinafarmikojestvarajuodrživsistemorganskeproizvodnjenavlastitomimanju,aujednoiprilikuzaponuduviškaproizvodatržištuiliuslugedrugimfarmerima.Takvedjelatnostimogubiti:
Proizvodnjalumbrihumusa,•Proizvodnjakomposta,•Proizvodnjaorganskograsadaisjemena,•Pakirnicazaorganskeproizvode,•Minipogonizapreraduorganskihsirovina–domaćaradinost,•Seoskiturizamuzorganskeproizvode...•
6.8. Obim proizvodnje
Strategijarazvojaorganskeproizvodnjemnogihrazvijenihzemaljasebaziranadostizanjuciljadaovomproizvodnjombudeobuhvaćeno20%ukupnepoljoprivredneproizvodnje.
Za područje općinaBugojno,Busovača,Donji iGornjiVakuf, Jajce iVitez, a posebnoDobretić,Kiseljak,Kreševo,NoviTravnikkarakterističnojedadosadanijebilouključenouorganskuproizvodnjuu obimu koji bi omogućio značajnije kvantitativne pokazatelje, pa se pristup ovom modelu možeposmatratisavišeaspekata.
Trenutnosumaleobradivepovršineufunkcijipoljoprivredneproizvodnjeuopće,alisadrugestranetosuiprednostidasenadugogodinaneobrađivanimparcelamaprinjihovojrevitalizacijistartaodmahsaorganskomproizvodnjom.Osimtoga,postojezainteresiraniproizvođačikojinačinomdosadašnjeguzgojapoljoprivrednogbilja i njihovompodudarnošču sa standardimaorganskeproizvodnje te nezagađenimprirodnimambijentommoguveomabrzopostaticertificiraniproizvođačiorganskehrane.
Takvoilijošpovoljnijestanjejeustočarskojproizvodnji,kojabiposebnousektoruovčarstvaveomalakomogla biti usklađena sa standardima organske proizvodnje. Tim više što se pod tradicionalnimovčarenjem podrazumijeva korištenje prirodnih pašnjaka, slobodna ispaša u većem dijelu godine(organskoovčarenjeneprihvata„nomađenje“zbognemogućnostiuspostavesistemapraćenjakretanjastoke; potrebni dokazi da se ispaša organizira na nezagađenimpodručjima).Uz to su i tradicionalnepreradeizopusastočarstva,prepoznatljivenapojedinimregijamaovogkantona,potencijalniorganskicertificiraniproizvodikojiposebnuvrijednostdobijajuuspojuponudaspecifične/visokokvalitetnehraneiturističkihusluga.
SvenavedenodajeizuzetneprednostipojedinimpodručjimaSBK,aznačajnovećiobimcertificiranihproizvodnji i prerađevina na bazi organskih sirovina doprinio bi novim kvalitetnijim ponudama nadomaćemiinostranomtržištu.
NajvećimjerljivipokazateljiuorganskomsektorunapodručjuSBK,kaoinapodručjucijeleBiH,satendencijompovećanjaizvozaodmosesenasakupljačkuorganskuproizvodnjukojapodrazumijevasakupljanje,doraduipreraduljekovitogbiljaisamoniklihšumskihproizvoda,gljivaišumskogvoća.Usektoruvoćarstva,potvrđenesumogućnostiuzgojajagodičastogvoćanaorganskinačin,apotrebetržištasuneograničene(svježesmrznutovoće).
70
Program razvoja poljoprivrede SBK
70
Upočetnimplanskimgodinama,akcenattrebadatinabiljnuproizvodnjuikorištenjeprirodnihreursasamoniklihbiljnihvrsta.
Tabela 6.1. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godini
OPĆINE VRSTA PROIZVODNJE 2009. godina ( ha)
Bugojno
Uzgojžitaipovrća 13,0Uzgojvoća 1,10Stočarskaproizvodnja 21,3(livade)+18,3(pašnjaci)Pčelarstvo 190košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 4.286(3grupesakupljača-sapo50ljudi)
Busovača
Uzgojžitaipovrća 5,8Uzgojvoća 6,2Stočarskaproizvodnja 46(livade)+82(pašnjaci)Pčelarstvo 80košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 1.860(1grupasakupljača–sapo50ljudi)
Dobretić
Uzgojžitaipovrća 3,3Uzgojvoća 0,8Stočarskaproizvodnja 23(livade)+81(pašnjaci)Pčelarstvo 10košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 1.800(1grupasakupljača-sapo50ljudi)
DonjiVakuf
Uzgojžitaipovrća 10,3Uzgojvoća 1,0Stočarskaproizvodnja 47(livade)+20(pašnjaci)Pčelarstvo 100košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 4.104(2grupesakupljača-sapo50ljudi)
Fojnica
Uzgojžitaipovrća 3,8Uzgojvoća 0,9Stočarskaproizvodnja 8(livade)+20(pašnjaci)Pčelarstvo 100košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 4.540(3grupesakupljača-sapo50ljudi)
GornjiVakuf
Uzgojžitaipovrća 9,8Uzgojvoća 0,7Stočarskaproizvodnja 36(livade)+32(pašnjaci)Pčelarstvo 100košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 4.300(3grupesakupljača-sapo50ljudi)
Jajce
Uzgojžitaipovrća 11,7Uzgojvoća 0,5Stočarskaproizvodnja 23,3(livade)+48(pašnjaci)Pčelarstvo 110košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 4.074(2grupesakupljača-sapo50ljudi)
Kiseljak
Uzgojžitaipovrća 11,0Uzgojvoća 0,6Stočarskaproizvodnja 60(livade)+80(pašnjaci)Pčelarstvo 70košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 1.597(1grupasakupljača-sapo50ljudi)
Kreševo
Uzgojžitaipovrća 2,3Uzgojvoća 0,4Stočarskaproizvodnja 63(livade)+59(pašnjaci)Pčelarstvo 30košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 2.212(1grupasakupljača-sapo50ljudi)
NoviTravnik
Uzgojžitaipovrća 6,4Uzgojvoća 0,4Stočarskaproizvodnja 6,6(livade)+15(pašnjaci)Pčelarstvo 90košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 3.463(2grupesakupljača-sapo50ljudi)
Travnik
Uzgojžitaipovrća 12,7Uzgojvoća 2,0Stočarskaproizvodnja 42(livade)+63(pašnjaci)Pčelarstvo 150košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 5.643(3grupesakupljača-sapo50ljudi)
Program razvoja poljoprivrede SBK
7171
Ove procjene podrazumijevaju angažman do 5% radno sposobnog stanovništva (u sakupljačkojproizvodnjigraniceradnosposobnogstanovništvaseproširujunamlađuistarijupopulaciju)uokviruorganskeproizvodnje.
Tosutrenutnoznačajnikapacitetinakojimabisedugoročnoprakticiralaorganskaproizvodnjahrane,uzpovećanjeoraničnihpovršinaipovršinapodorganskimvoćnjacima,povećanjebrojakošnicapčelauzgajanih po standardima organske proizvodnje, a posebno proširenjem obima korištenja pašnjaka ilivadazauzgojstoke.
Uz aktivnosti na certificiranjupostojećih i odabranihpovršina zaorganskuproizvodnju, paralelnobiseradilonacertificiranjufarminakojimajeosnovastočarskaproizvodnja,gdjesurealnoinajvećipotencijalirazvojaproizvodnjeorganskehranenapodručjuvećineopćinaSrednjebosanskogkantona,aipotrebetržištazacertificiranimorganskimproizvodimanabazistočarskeproizvodnje.
Uovommodeluprojekcijerazvojaorganskeproizvodnjeusegmentusakupljanjasamoniklogbiljaišumskihplodova,neplanirasepovećanjepovršinanitibrojasakupljača,negoseakcenatdaje(štojejedanod osnovnih postulata organske proizvodnje) na očuvnje prirodnogbiodiverziteta i poboljšanjesocioekonomskogstatusastanovništvauvođenjempreradeismanjenjatrgovinesirovinom.
Vitez
Uzgojžitaipovrća 4,9Uzgojvoća 0,8Stočarskaproizvodnja 4,3(livade)+5,5(pašnjaci)Pčelarstvo 68košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 2.016(1grupasakupljača-sapo50ljudi)
Ukupno za sve općine
Uzgoj žita i povrća 95,0Uzgoj voća 17,0Stočarska proizvodnja 380,5 (livade) + 523,8 (pašnjaci)Pčelarstvo 1.098 košnicaSakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova 39.895 (23 grupe sakupljača-sa po 50 ljudi)
72
Program razvoja poljoprivrede SBK
72
Tabela 6/2. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2015. godini
Općine Vrsta proizvodnji 2015.GODINI (HA)
Bugojno
Uzgojžitaipovrća 22,1Uzgojvoća 1,87Stočarskaproizvodnja 36,21(livade)+31,11(pašnjaci)Pčelarstvo 323košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 4.286(3grupesakupljača-sapo50ljudi)
Busovača
Uzgojžitaipovrća 9,9Uzgojvoća 1,54Stočarskaproizvodnja 78,2(livade)+139,4(pašnjaci)Pčelarstvo 136košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 1.860(1grupasakupljača–sapo50ljudi)
Dobretić
Uzgojžitaipovrća 5,6Uzgojvoća 1,4Stočarskaproizvodnja 39,1(livade)+137,7(pašnjaci)Pčelarstvo 100košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 1.800(1grupasakupljača-sapo50ljudi)
DonjiVakuf
Uzgojžitaipovrća 17,5Uzgojvoća 1,7Stočarskaproizvodnja 79,7(livade)+34(pašnjaci)Pčelarstvo 170košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 4.104(2grupesakupljača-sapo50ljudi)
Fojnica
Uzgojžitaipovrća 6,5Uzgojvoća 1,5Stočarskaproizvodnja 288(livade)+36(pašnjaci)Pčelarstvo 170košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 4.540(3grupesakupljača-sapo50ljudi)
GornjiVakuf
Uzgojžitaipovrća 16,7Uzgojvoća 1,2Stočarskaproizvodnja 61,2(livade)+54,4(pašnjaci)Pčelarstvo 170košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 4.300(3grupesakupljača-sapo50ljudi)
Jajce
Uzgojžitaipovrća 19,9Uzgojvoća 0,9Stočarskaproizvodnja 39,6(livade)+81,6(pašnjaci)Pčelarstvo 187košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 4.074(2grupesakupljača-sapo50ljudi)
Kiseljak
Uzgojžitaipovrća 18,7Uzgojvoća 1,0Stočarskaproizvodnja 102(livade)+136(pašnjaci)Pčelarstvo 119košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 1.597(1grupasakupljača-sapo50ljudi)
Kreševo
Uzgojžitaipovrća 3,9Uzgojvoća 0,7Stočarskaproizvodnja 107(livade)+100(pašnjaci)Pčelarstvo 51košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 2.212(1grupasakupljača-sapo50ljudi)
NoviTravnik
Uzgojžitaipovrća 10,9Uzgojvoća 0,8Stočarskaproizvodnja 11,2(livade)+25,5(pašnjaci)Pčelarstvo 153košniceSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 3.463(2grupesakupljača-sapo50ljudi)
Travnik
Uzgojžitaipovrća 21,6Uzgojvoća 3,4Stočarskaproizvodnja 71(livade)+107(pašnjaci)Pčelarstvo 255košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 5.643(3grupesakupljača-sapo50ljudi)
Program razvoja poljoprivrede SBK
7373
6.9. Putevi i dinamika implementacije projekta
MogućnostikrozprakticiranjeorganskepoljoprivrededajuvelikešansupodručjunavedenihopćinaSrednjebosanskogkantona.
Preporukajedasezapočneprakticiranjeorganskepoljoprivredeodmahidaseuhvatikorakrazvojaoveoblastiunašojdežavi.
Najbržiputjedaseodržipostojećaiproširiorganskaproizvodnja,bezustartuznačajnijihulaganja:
Korištenjepostojećihpodobnostiuokvirupostojećihpotrebaprerađivačkihkapacitetakojisuusistemu1.certifikacijeiliprojekatakojiseinplementirajuunarednimgodinamaakojitrebadaobuhvate:
Odabirzainteresiranihproizvođačakojiimajuuslovedaseodmahnjihovaproizvodnjauključiu•procescertificiranja,Odabirgrupasakupljačasamoniklogbilja(ljekovitobilje)išumskihplodovapremastandardima•organskepoljoprivrede,PrijavezacertifikacijuuokvirukorištenjaplaniranihpoticajananivoukantonaiVladefederacije•BosneiHercegovine.Dobivanjecertifikatazaproizvodnepovršine,•Dobivanjecertifikatazauzgojpoljoprivrednogbilja,•Dobivanjecertifikatazaproizvode,•Edukacijapoljoprivrednihproizvođačazaorganskuproizvodnjuuokvirusavjetodavnihaktivnosti•FederalnogzavodazapoljoprivreduSarajevo,AsocijacijeORGANSKOuBiH,telokalneNVOizadruge(programpotrebneedukacijeuprilogu).
Adugoročno,do2015.godine,kroz:
2.Jačanjeproizvodnihmogućnostiuokviruorganskepoljoprivrede:Uključivanjenovihproizvođačauorganskupoljoprivredu,•Stvaranjemodelasamoodrživihfarmi(izradainvesticionihprograma),•Uvođenje/odabirproizvodnjizakojepostojeobezbijeđenatržišta(prerađivačkikapaciteti),•Novetehnologijeproizvodnje,•Izgradnjainfrastruktureiobezbijeđenostpotrebnommehanizacijom,•Uvođenje dorađivačkih i prerađivačkih kapaciteta na farmi (domaća radinost ili centralizirani•pogoni),Edukacijanovihpoljoprivrednihproizvođačazaorganskuproizvodnju.•
3.Okrupnjavanjeorganskeproizvodnjesaciljemostvarivanjadovoljnihkoličinaproizvodaza•domaćeistranotržištekroz:
Proširenjeproizvodnjenapojedinimimanjima,•Udruživanjeproizvođačasaciljemzajedničkognastupanatržištu,•Unapređivanjemarketinškihpristupa.•Edukacijupoljoprivrednihproizvođača,prerađivačaisudionikamarketinškemrežezaorgansku•proizvodnju.
Vitez
Uzgojžitaipovrća 8,3Uzgojvoća 1,4Stočarskaproizvodnja 7,3(livade)+9,4(pašnjaci)Pčelarstvo 116košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 2.016(1grupasakupljača-sapo50ljudi)
Ukupno za sve općine
Uzgoj žita i povrća 161,3Uzgoj voća 28,9Stočarska proizvodnja 920,5 (livade) + 892 (pašnjaci)Pčelarstvo 1.950 košnicaSakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova 39.895 (23 grupe sakupljača-sa po 50 ljudi)
74
Program razvoja poljoprivrede SBK
74
6.10. Mogući izvori sredstava
KorištenjepostojećihprogramaorganskeproizvodnjenapodručjuBiH,•Korištenjedonatorskihsredstavauokvirumeđunarodnihorganizacija(putemprojekata),•Budžetskasredstvaraznihnivoaupravljanja(općine,entiteti,država),•Vlastitaulaganjapoljoprivrednihproizvođača,•Kreditnasredstva.•
7. STOČARSTVO
Uvod
Stočarstvo, kao najvažnija grana poljoprivrede, svojim proizvodima (mlijeko, meso) snabdjevastanovništvosavisokokvalitetnimbjelančevinamaidrugimsastojcimaneophodnimuishraničovjeka.Premaoskudnimraspoloživimpodacima,potrošnjapoljoprivrednihproizvodapoglavistanovnikauBiHodslikavanepovoljnudruštvenoekonomskusituaciju.Previsokajepotrošnjabrašna,aniskapotrošnja:voća,mesa,mliječnihproizvodaijaja.Relativnojeniskaipotrošnjašećera.Energetskiunosjeprosječnozadovoljavajući,alijesastavishranenepovoljan.Većidioenergijedobijaseizžitarica,samo20%ukupneenergijepotičeizanimalnihizvora.
Procjenjujesedastočarstvoučestvujesaoko50%uukupnojpoljoprivrednojproizvodnji.Ovoučešćeznatnojenižeuodnosunapredratnostanje,apogotovouodnosunarazvijenezemlje.
Analizapotražnjezapoljoprivrednimproizvodimatrebapolazitiodsljedećihparametara:potrošnjepoljoprivrednihproizvodapoglavistanovnika,•zadovoljavanjapotražnjedomaćimpoljoprivrednimproizvodimai•zadovoljavanjapotražnjeuvezenimpoljoprivrednimproizvodima.•Zadovoljavanje potreba domaćim proizvodima nije ni izbliza iskorišteno, pa se oko 2/3 potreba
zadovoljavaizuvoza.Razlozizbogkojihpotrošačidajuprednostuvoznimpoljoprivrednimproizvodimasu prvenstveno: niska cijena, jaka propaganda, bolji dizajn i pomodarstvo. Iza niske cijene uvoznihproizvodačestostojislabijikvalitet.Sadrugestranekontrolahranepredstavljadodatniproblemisveskupadovodidotogadajedemohranunajnižeklaseisumnjivogporijeklaisastava,arealnomožemodaproizvedemomnogovišekvalitetnehrane.
Stočarskaproizvodnjaimavišestrukiznačajzaukupnuekonomijusvakezemlje.Tajznačajproizlaziizsljedećeg:
Stokaiskorištavabiljneproizvodekojeljudinemogudakoristeiličijajehranjivavrijednostuishraniljudimanja, adajeproizvodevisokehranljivevrijednosti.Stočarstvozapošljavakontinuirano,u tokucijele godine, radnu snagu na gazdinstvu povećavajući tako ukupan dohodak gazdinstava, smanjujesiromaštvoijačaekonomijudržave.
Stočarskaproizvodnjauvećemdijeluopćina(reljef,nagib,strukturazemljištaidr.)praktičnojejedininačinkorištenjazemljištakaopoljoprivrednogresursatejezato,utimpodručjima,osnovnadjelatnost.
Poštoje90%državnihfarmipropalo,aprivatnefarmenisupodsticanekaouzemljamaEU,sporosevraćanjihovopredratnoučešćenatržištu.Procjenujesedajeučešćesitnihuzgajivačastokenadomaćemtržištubilo30%,društvenisektorjeučestvovaosa45%,aizuvozajedolazilo25%.Uprvompolugodištu2004.godineseprocjenjujedajeuvezenomesozadovoljavalo60%,državnefarme15%,aprivatnefarme25%potreba.Stoka,meso,prerađevineodmesa,mastiuljasujedneodnajnepovoljnijihtarifaBiHutrgovinskoj razmjeni sa inostranstvom.Odukupnoguvoza stoke,mesa,mesnihprerađevina, temastiiuljauBiH,čakdo80%seodnosinaFBiH.Sumirajućistavkekoduvozaživihživotinja,uočavasevelikiuvozgoveda(oko80%),zatimsvinja,ovaca,koza,teperadi.UbjedljivonajvišestokesedobaviizPoljske(63%),zatimMađarske,AustrijeiRumunije.
PojedinestočarskegraneimajujačuorganskuvezusaprirodnimresursimaBiH.Tosu:govedarstvo,ovčarstvo, svinjogojstvo, uzgoj ribe i pčelarstvo.Bržim razvojemovih grana stočarstva postići će sevećeangažovanjedomaćihresursaipovećatidomaćaproizvodnjasadadeficitarnihproizvoda(mlijeko
Program razvoja poljoprivrede SBK
7575
iprerađevine,goveđemeso).Pored togapostoje ivelikemogućnostiza izvozproizvodaživotinjskogporekla(ovčijiproizvodi,riba,med).
InstaliranikapacitetizapreradumlijekauBiHsuoko500milionalitaramlijekagodišnjeiprevazilazesirovinskuosnovu,odnosnokoličinemlijekakojeseotkupljujukaotržišniviškovi.Sdrugestrane,BiHuvozivišeod50%svojihpotrebazamlijekomimliječnimproizvodima.Rješenjejeupovećanjustočnogfonda, izmjeni pasminskog sastava, povećanju mliječnosti po grlu i povećanju količine otkupljenogmlijeka. Proizvodnja mlijeka je u BiH uslovima „motor” razvoja ukupne poljoprivrede, te je uslovza radni angažman velikog broja poljoprivrednih gazdinstava.Ovu proizvodnjumoramo tretirati kaostrateškoopredjeljenje
7.1. Brojno stanje stoke
Tokomratadošlojedodrastičnogsmanjenjastočnogfonda.Poslijeratadošlojedoobnoveiuvećanjaosnovnogstadaustočarstvuuokviruprojekatasameđunarodnomfinancijskompodrškomisamostalnourežijisamihstočara.Kodsvihvrstastokebrojjedalekomanjinegoupredratnomperioduidalekomanjiodbrojakojibisemogaoishranitina1,4milionahalivadaipašnjakauBiH.
Zabrinjavajućejetoštouposljednjevrijemedolazidosmanjenjabrojastokeiukupneproizvodnje.
Tabela 7/1. Brojno stanje stoke u BiH
Kategorija životinja 1990 2006 2007Goveda 873.605 515.000 468.000Ovce 1.319.000 100.400 1.033.000Svinje 613.586 709.000 535.000Konji 99.803 25.000 25.000Koze 76.000 70.000Perad 8.544.000 10.340.000Košnicepčela 74.901 283.000 310.000
Izvor: Statistički zavod BiH
PremapodacimaStatističkogzavodaFBiHbrojgovedauFBiHje2006.godineiznosio233.289grla,a2007.godine224.847grla,odčegaje172.645kravaisteonihjunica.PremapodacimaistogzavodauFBiHjeu2006.godiniuzgajanoukupno545.356,a2007.godine549.490ovaca,odčegaje421.501ovacazapriplod.PremainformacijamaAgronomskogfakultetaizMostarabrojovacau2008.godiniuFederacijiBiHiznosi436.330grlaipribližnoistibrojjeiuRS.Dugoročnogledano,tj.uperioduposlijeDrugogsvjetskogratapadopočetka90-ihgodina,uBiHsebrojgrlastokesmanjiokodgovedazaoko300.000,konjazaoko85.000,aovacaoko500.000grla.Povećanje jezabilježenokodsvinjazaoko300.000iživineoko600.000.
TrendopadanjestočnogfondajeprisutankodsvihčlanicaEUpajeEvropa,odnekadašnjegizvoznika,postala uvoznik mesa. Prema nekim procjenama, deficit mesa u EU iznosi oko 300.000 tona. Ovajpodatakmožebitivažankadaseznadanašazemljamožepovećatistočarskuproizvodnju,apotražnjazastočarskimproizvodimaćebitisveveća.
StanjestočarstvauSrednjebosanskomkantonujeistotakoteškokaoiucijelojdržavi,sadodatnimproblemompopitanjubrucelozekojapoprimaozbiljnerazmjereipremakojojsetrebajupoduzetihitneienergičnemjere.
76
Program razvoja poljoprivrede SBK
76
Tabela 7/2. Brojno stanje stoke na području SBK
Općine
Goveda Ovce SvinjePerad(hilj.)
Košnice pčelaUkupno
Krave i steone junice
Ukupno Plotkinje Ukupno Krmače i nazimice
Bugojno 7.175 5.023 11.390 9.112 112 78 1.050Busovača 4.414 3.089 2.951 2.361 414 280 761Dobretići 175 123 595 476 22 6 -D.Vakuf 1.918 1.343 2.400 1.920 134 90 650Fojnica 3.500 2.450 4.250 3.400 280 213 400G.Vakuf 2.713 1.899 8.959 7.167 840 526 620Jajce 1.663 1.164 3.740 2.992 504 56 1.120Kiseljak 2.975 2.083 1.785 1.428 3.920 504 320Kreševo 866 606 884 707 1.456 560 170N.Travnik 4.652 3.256 6.003 4.802 1.247 137 540Travnik 8.916 6.241 35.850 28.680 1.641 185 1.100Vitez 2.100 1.470 935 748 1.590 694 200Ukupno: 41.067 28.747 79.742 63.793 12.160 3.329 1.531 6.931
Izvor: Strategija razvoja poljoprivrede SBK-a 1998-2010
Tabela 7/3. Bilans proizvodnje i potrošnje animalnih proizvoda u 1998.godini i ciljni bilans u 2010 na području SBK
Proizvodi
Proizvodnja PotrošnjaUkupno
(tona,hiljada,komada)
kg/ stanovnikuUkupno
(tona,hiljada,komada)
kg/ stanovniku
Mlijeko(1998) 27.299 117,6 38.964 155Mlijeko(2010) 58.250 180 53.295 165Jaja(1998) 10824 46,6 36.451 145Jaja(2010) 54.910 170 50.065 155Goveđemeso‘(1998) 1.156 4,5 3.394 13,5Goveđemeso(2010) 2.794 8,6 4.684 14Ovčijemeso(1998) 637 2,5 1.006 4,0Ovčijemeso(2010) 1.193 3,7 1.454 4,5Svinjskomeso(1998) 678 2,7 1.634 6,5Svinjskomeso(2010) 1.025 3,2 3.069 9,5Mesoperadi(1998) 173 0,7 2.639 10,5Mesoperadi(2010) 1.615 5 4.522 14Riba(1998) 155 0,6 628 2,5Riba(2010) 895 2,8 1.001 3,1
7.2. Krmno bilje
Osnovnipreduslovrentabilneprozvodnjemesaimlijekajeunapređenjeproizvodnjevoluminoznestočnehranenavlastitomposjedu,kojajeuovomtrenutkukodvećinepoljoprivrednihproizvođačanavrloniskomnivo.Tojesvakakojedanodglavnihfaktoraniskerentabilnostiproizvodnjekodpoljoprivrednihproizvođača.UvremenunemilosrdnekonkurencijeizzemaljaEUizemaljaneposrednogokruženja,čijajeproizvodnjaznatnovišepoticana(uređenjezemljišta,sjetvakrmnihkultura,izgradnjaobjekataitd.),primjetnojesnažnoprisustvoproizvodaizuvozanatržištuFBiH,čimejeznačajnougroženaproizvodnjanašihproizvođača.Osnovniciljuborbizavlastitotržištemesaimlijekajepovećanjeprinosakrmnihkultura,kaoipoboljšanjenjihovogkvaliteta,čimećeseznatnosmanjitiučešćekoncentrovanehraneustrukturiobroka.Polazećiodčinjenicedaustrukturitroškovaproizvodnjemesaimlijekaishranastokeučestvujesapreko70%ukupnihtroškova,neophodnojepoduzetisvemjerekojemogudoprinjetipovećanjuproizvodnjeikvalitetakrmnihkultura,čimećesepovećatikonkurentskasposobnostnašihproizvođača.
Program razvoja poljoprivrede SBK
7777
Značajnepovršinelivada,pašnjakaidegradiranihpovršinaprimjenomagrotehničkihmijeraneophodnojeosposobitizavećuproizvodnjubiomasei timesmanjitidiooraničnihpovršinakojesadaproizvodevoluminoznuikoncentrovanustočnuhranunavišeod60%sjetvenihpovršina.
Slika 7/1. Spremanje kabaste stočne hrane
Samomali procenat povećanja prinosa krmnih kultura oslobodio bi značajnije površine za sjetvuostalihkulturakojezbogblizinetržištamogubitivrloprofitabilne.
Uciljurealizacijepovećanjaprinosaikvalitetakrmnihkulturaatimeiuspješneproizvodnjemesaimlijeka,neophodnojeunarednomperiodukodpoljoprivrednihproizvođačapoduzetislijedećemjere:
Intenzivirati proizvodnju stočne hrane na livadama i pašnjacima (meliorativne mjere, planiranje-•ravnanje,uklanjanjekamenja,šiblja,odvodnjavanje,navodnjavanjeđubrenje,podsijavanje,formiranjepregonaitd.).Zasnivanjenovihpovršinaleguminozamaidjetelinskotravnimsmjesama.•Uvođenjejednogodišnjihkrmnihkultura.•Organizacijapregonskeispaše.•Spremanjesjenažeisilažeodjednogodišnjihivišegodišnjihkrmnihkultura.•Izgradnjasilo-objekata.•Opremanjepoljoprivrednihgazdinstavasalinijamamehanizacijezaspremanjesijena,sjenažeisilaže.•Permanentna edukacija poljoprivrednih proizvođača u tehnološko-tehničkim dostignućima u•proizvodnjikrmnihkultura.
7.3. Govedarstvo
Govedarstvopredstavljanajvažnijugranustočarskeproizvodnje,aindirektnoijednuodnajvažnijihgranapoljoprivredneproizvodnjeuopšte.Unekimevropskimzemljamaučešćestočarskeproizvodnjejeoko50-60%uukupnojvrijednosti.
Goveda su najveći proizvođačimlijeka imesa, a takođe su značajni i njihovi sporedni proizvodi(stajsko đubrivo, koža, iznutrice i dr.). Savremena proizvodnja u govedarstvu postavlja životinjskimorganizmimamaksimalnezahtjeveuodnosunaproduktivnost(proizvodnjamlijekaimesa).Intenzivnaproizvodnjaugovedarstvupostavljapredsavremenunaukuipraksučitavniznovihproblemaipotreburješavanjaovihproblemauodnosunaranijuekstenzivnuproizvodnju(smještaj,higijena,ishranaidr).
Imajući u vidu značaj govedarstva, neophodno je postojanje uzgojnih programa na osnovu
78
Program razvoja poljoprivrede SBK
78
kojihće sepostavljeniciljevi realizirati.Oviciljevidefinirani suStrategijom razvoja poljoprivrede Srednjebosanskog kantona.
7.3.1. Sadašnje stanje
Govedarskaproizvodnja jeuSrednjebosanskomkantonuuznačajnojmjeriodrazstanjauukupnojbosanskohercegovačkoj poljoprivrednoj proizvodnji.U zadnjevrijemedošlo je dopojaveparmanjihmljekaraiproširenjesirovinskebazevećihmljekaračimesepostigloodređenopovećanjeproizvodnjemlijeka.Međutim,ovaproizvodnjajeidaljezadržalasvojnaturalnikarakter,usitnjenostpoljoprivrednihpovršina,tehnološkuzaostalostitradicionalnimenadžment.Uposebnoteškompoložajusumaleporodičnefarmekojesuuglavnomprepuštenesamesebi,kaoistihijitržišta.
Posebniproblemisejavljajuuprodajipoljoprivrednihproizvodaiorganiziranjuproizvodnje,odnosnonjenomkreditiranju.
7.3.2. Prednosti i ograničenja za razvoj govedarstva
Prirodni resursi mogu osigurati znatne proizvodne mogućnosti u oblasti govedarske proizvodnje.Također, s kvalitetnom strategijom popraćenom saradnjom vlasti i proizvođača, govedarstvo uSrednjebosanskomkantonumožeitrebapredstavljativažnijugranustočarstvazajednosturizmomkaobitnom privrednom granom.Usporedno s programom razvoja govedarske proizvodnj, treba voditi iračuna o osposobljavanju stručnjaka i farmera bez kojih će biti nemoguće zamisliti savremen razvojgovedarstva.
Poredprirodnihresursa,karakteristikatzv.agrarnogambijentairaspoloživihljudskihresursa,tržište za stočarske proizvodejepresudanrazvojnifaktor.
Činjencajedasejošuvjekuvozioko60%mlijekaiprerađevinakojiseplasirajukroztrgovačkumrežu.Mesnoprerađivačkaindustrijaokrenutajeskoroisključivouvozu,takodajeopskrbavlastitimstočarskimproizvodimaminimalna.Ovečinjenicesemoguiskoristitizarazvojdomaćestočarskeproizvodnje.
Ograničenjazarazvojgovedarstvasuobjektivneprirode,aispoljavajusekroznemogućnostplasmanamlijeka,slabuineadekvatnuzaštitudomaćeproizvodnjeuodnosunaokruženje,nemogućnostdobivanjapovoljnih kredita zbog nezainteresiranosti poslovnih banaka za kreditna ulaganja u ovu djelatnost,nepostojanjestimulativnogizvoza,nedovoljnueduciranoststočarazaprimjenusavremenijihijeftinijihtehnologija, vrlo skupu i pogrešnu tehnologija uzgoja domaćih životinja, što ima za posljedicu lošmanagementnafarmama,maleiusitnjeneporodičnefarme, atujejoši,nepovoljnadobnastrukturastočara–staračkagospodarstva,teskupadokumentacijaisporabirokracijazaishođenjekreditnihlinijazaadaptacijuiliizgradnjunovihštala.
Sdrugestrane,uključenostnašezemljeuregionalno“slobodnotržište”stavljadomaćuproizvodnjuuveomanekonkurentnipoložaj,zbogmalenovčanepodrškeuodnosunazemljeuokruženju.
Iporedspomenutihnepovoljnihokolnosti,posljednjihpargodina,zahvaljujućiradunekolikovelikihmljekara,količinaotkupljenogmlijekauBiHpovećalasezapreko50%,uzprisutnudaljnjuekspanziju.Ovemljekare relativnouspješnosuodoljelepritiskuuvozamlijekabezcarina, anekeodnjih sevećpojavljujuikaoizvoznici.Njimajeograničavajućifaktor–nedostataksvježegmlijeka.NaovojčinjenicitrebaraditikonceptrazvojagovedarstvanapodručjuSBK-a.
NosiocarazvojamogućejeriješitiuključenjemSrednjebosanskogkantonau“krug”ukojemnekaodtržišnoekonomskivećafirmisanihmljekaraorganiziraotkupmlijeka.
Naovompodručjuotkupmlijekavrševećemljekarekaoštosu„Milkos“Sarajevoi„Zeničkamljekara“Zenica,„EastMilk“Sarajevo,temanjemljekarenapodručjuSrednjebosanskogkantona„Agrocentar“GornjiVakuf, „Poljorad“Travnik i „Vlašić-milk“Karaula.Takođe, treba napomenuti da jemljekara„Milkos“proširilasvojekapacitetesadnevnimulazommlijekanaoko70.000litara.
Do sada, na žalost, na ovom području nije se pojavio značajniji subjekat kao “nosilac razvoja”govedarstva te je ova grana ostala tehnološki i organizaciono nerazvijena, sa naturalnim obilježjem.Kaotakva,nijenimoglapokrenutiintenzivnijekorištenjeprirodnihresursanitijemoglabitiosnovza“održivost”seoskihdomaćinstava,atimenizasprečavanjedepopulacijeprostora.
Program razvoja poljoprivrede SBK
7979
7.3.3. Koncept razvoja govedarstva
Glavni cilj je stvaranje održivih i konkurentnih tržno orijentisanih govedarskih farmi, razvojno iproizvodnointegrisanihsa“nosiocimarazvoja”kojiobezbjeđujuplasmanproizvoda.Ovakvefarmetrebatakotehnološkiosposobitidapreživešoknašegulaskauevropskeisvjetskeekonomskeasocijacije.
Sporedniciljevibiseočitovaliumaksimalnomiskorištavanjuprirodnihresursailjudskihpotencijala,upošljavanje ruralne populacije i smanjenje napuštanja seoskog prostora, osiguravanje sirovina zaprerađivačkuindustrijuisupstitucijauvoza.
Pretpostavku razvitka bazirati kroz optimalizaciju agrarnog ambijenta (Zakonom o poticajimadugoročnodefinisatiproizvodneprioritete,kaoštosu:mlijeko,odgojžensketeladi,tovjunadi,matičnostado goveda i ovaca, te predvidjeti budžetska sredstva za njih), dostupnost kapitala za investicije,rješavanjepravnogstatusapoljoprivrednikateboljistručniservis.
7.3.4. Potrebna infrastruktura za razvoj proizvodnje mlijeka
Organizator otkupa mlijeka. Nosilacrazvojamožedabudeiorganizatorotkupa.Drugavarijantajedatoradiuslužnonekidrugi
privrednisubjekt(zadruga,nekafirma,udruženje,itd.).Uovomdrugomslučajuuslugasevršinabaziugovorasanosiocemproizvodnje,najednojstrani,tesafarmerima,nadrugoj.
Instalacije za sakupljanje-hlađenje mlijeka (laktofrizi)Mreža laktofriza je neophodni uslov.Oni se postavljaju u prostorije koje zadovoljavaju sanitarne
propise.Tosuujednoi“sabirnamjesta”.Laktofrizisepostavljajunalokacijamadostupnimvozilimautokucijelegodineikojesulogičanizborsagledištakoncentracijefarmi.Mrežalaktofrizajeproceskojiseširisaširenjemproizvodnjemlijeka.Kapacitetlaktofrizaod500–2000l,ovisnooplaniranomobimuproizvodnje.NaosnovupodatakadobijenihodopćinaSrednjebosanskogkantona,brojlaktofrizaje136,štojeveomamalibrojzaadekvatanotkupnaovompodručju.
Vozilo s cisternom za preuzimanje mlijeka iz laktofrizaKapacitetcisternedo3.000litaramlijeka(napočetkuprocesarazvoja).Naosnovupodatakadobijenih
odopćinaSrednjebosanskogkantona,brojcisternizatransportmlijekajenezadovoljavajućizaadekvatanotkupmlijeka.
Poredpomenutog,potrebnojeosiguratiineophodanpriborzakontrolukvalitetamlijeka.
7.3.5. Modeli farmi za proizvodnju mlijeka
Prema iskustvima razvijenihzemalja i zemaljau tranzicijikoje su razvojno isprednas,uukupnojpoljoprivredi, a umljekarskom sektoru naročito, evidentni su procesi brze koncentracije proizvodnjeumanjibrojkrupnih,modernihgazdinstava.Procesnestajanjamalihfarmipodudarasesadinamikombiološkognestajanjastaračkihdomaćinstava.Takodomaćinstva,beznasljednikaupoljoprivredi,prvoseodričugoveda,zbogtežineposlaokonjih.Pomenutezemljeuzadnjihdesetakgodinavišestrukosusmanjilebrojfarmisakojihseotkupljujemlijeko,aistovremenosupovećaleproizvodnjumlijeka.Razlogpovećanjaproizvodnjemlijekaležiučinjenicidasepovećalaproizvodnjamlijekapokravi–kvalitetnaishranaidobrobalansiranjeobroka,čimesekoristigenetskipotencijalkravezaproizvodnjumlijeka.
Potrebnojeizraditipregledankatalogfarmizaproizvodnjumlijekaimesanamijenjenporodičnomdomaćinstvu,teponuditicjelovitorješenjezaizgradnjufarme.Natajnačinomogućitisadašnjimibudućimpotencijalnimproizvođačimalakšidostupdogotovihidejnihrješenjaporodičnojfarmiiomogućitiimdonošenjepravilneodlukekojimodeliveličinufarmeizabrati.Prilikomosmišljavanjaidejnihprojekatazaizgradnjuiliadaptacijuobjekatazadržanjemliječnihkravatrebavoditiračunaoslijedećem:
Objektimorajubitiizgrađeniiopremljenitakodaseživotinjedrženaštoprirodnijinačin.Pritome1.trebavoditiračunaoosiguravanjutakvihuvjetadaživotinjenebuduizloženenikakvimstresovima.
80
Program razvoja poljoprivrede SBK
80
Trebagraditifunkcionalneobjekte,akapitalulagatiuopremukojamoraosigurativisokuproduktivnostrada.2.Unutrašnjeuređenjeobjektamoraosiguratilogičantoksvihdnevnihoperacija,adapritomeneremeti3.normalnoponašanježivotinja.
Slobodannačindržanjagoveda(spojedinačnimboksovimazaležanjeilizajedničkimprostoromzaležanjenadubokoj stelji) jenajbolji načindržanjagoveda.Na svimnovijim farmama (sagrađenimuposljednjih10godina)kravesedržeslobodno.
SamoNjemačkadanasima2.500takvihfarmi,anjemačkistručnjacipreporučujusvimuzgajateljimaadaptacijustarihobjekata(svezanimnačinomdržanja)ustajesaslobodnimnačinomdržanja.
Osnovnastrategijaprilikomizgradnještalazamliječnekravemorabitišto jeftinija izgradnja(nije problem graditi skupo – graditi jeftino je umjetnost).
Osnovnekarakteristiketihfarmisu:Specijalizacija za proizvodnju mlijeka s modernom opremom i maksimalnom mehanizacijom i•automatizacijom,tamogdjejetomogućeiisplativo,slobodannačindržanja,•funkcionalnoizmuzište(„ribljakost“ili„tandem“)•tekuće(rešetkastipod)ilikrutoizđubravanje(automatskipotiskivačđubra–„skriper“ilidubokastelja).•
Slika 7/2. Savremeni stajski objekat
7.3.6. Sistemi držanja mliječnih krava
Pojedinačno držanje na vezu jednoredneštaledo15,advorednedo30krava•prednosti:individualnitretman(ishrana,osjemenjivanje,pregledi,telenje,mirustaji)•nedostaci:otežanoutvrdititjeranje,čestooštećenjevimenainogu,većiutrošakrada,težainapornija•muža,puštanjekravanapašnjaksloženokratkaležišta160-170cm,širine120-130cm•srednjedugaležišta225-235cmx120-130cm(ovisnoodužinikrave)•jaslepokravi60-70cm,uzdignutodno40-45cm•muža(ukanteilimljekovod)•
Program razvoja poljoprivrede SBK
8181
OvajsistemdržanjamliječnihkravatrenutnopreovladavanapodručjuSrednjebosanskogkantona,aligapostepenotrebatransformiratiusistemslobodnogdržanja.
Slobodni sistem držanjazavećibrojkrava,brojboksova(ležišta)jednakbrojukrava•dužinaležištacca.225-230cm(dužinatrupax0,922+0,2m)•širinaležištacca.130cm•ležište uzdignuto od blatnog hodnika 15-20 cm sa zaobljenim pragom, podloga je od betona sa•termoizolacijskimslojemipadom1-2%blatnihodniciširineispredkrmnoghodnika340cm(mimoilaženje2krave),aizmeđudvaredaležišta•250-300cmuvećim stadimablatni hodnici od betonske podloge, a čiste se traktorom i daskom ili strugačem•(„skriper“)najmanjesvakih4-5satikravesenapajajuizkorita(valova)sregulacijomdotokavode•jasleistokaonavezu,hranidbenihodnikcca.250cm•rodilište-ležište250x230cm,mužaukante,obilataprostirka•smještajkravausuhostaju–ležišta225-230cm,širine150cm,obavezanispust15-20m• 2
muža(sistem„ribljakost“ili„tandem“)•
Slika 7/3.Štala za 20 muznih krava i 40 kom. teladi
Slika 7/5. Kratko ležište uz kanal sa rešetkastim podom
Slika 7/4. Štala za 50 muznih krava- slobodan sistem držanja
Slika 7/6. Kratko ležište sa mehaniziranim čišćenjem
82
Program razvoja poljoprivrede SBK
82
Naskicamasupredstavljenimodelifarmisa20grlavezanisistemi50grlaslobodnisistemtetipoviležišta za krave. Pored veličine farme posebnu pažnju treba posvetiti proizvodnji mlijeka po kravi.Sadašnjaprosječnaproizvodnjapokravijeveomaniskauodnosunazemaljeuokruženju,apogotovuzemljeEU.
Unarednojtabeliprikazanisumodelimliječnihfarmiu4varijante.Prvedvijevarijantesuproizvodnjamlijekasa10krava–podizanjenovefarmeiproširenjepostojeće,adrugedvijevarijantesuproizvodnjamlijekasa15krava–podizanjenoveiproširenjepostojećefarme.67
Tabela 7/4. Proizvodnja mlijeka – proizvodni modeli
Razmatrana je ekonomičnost proizvodnje mlijeka na farmama veličine 10 ili 15 krava, sa dvijepodvarijante–novafarma,isključivokreditnimsredstvimaiproširenjevećpostojećefarme.Vidisedaekonomičnostrastesarastomveličinefarmeaopadasavisinomkreditnogzaduženja.Pretpostavljasedajecijenamlijekaod0,75KM/l(sapremijom).
UpojedinimpodručjimaBiHvećsuzapočeliprocesi“prestrukturiranja”usektorumljekarstva.Već su podignute brojne farme sa deset i više krava. Jasno je da se veličina farmimora prilagoditiraspoloživomzemljištu(računajući inazakupzemlje) iraspoloživomkapitaluzainvestiranje.OvićerazlozivjerovatnoograničitiveličinufarmiuSBK-una3-6krava,uznaglasaknaadaptacijipostojećihštalainanabavkukrava.Usvakomslučaju,ovakavpočetakrazvojamljekarstvabiobiosnovazanjegovobudućetransformisanjeukonkurentnuiodrživuproizvodnugranu.
Unarednimtabelamaprikazanajekalkulacijaproizvodnjemlijekanafarmisa25kravaudvijevarijante–saposječnomproizvodnjomod3.000i5.000litaramlijeka.Vidljivojedajeekonomičnostvećaudrugojvarijantijerjeiskorištengenetskipotencijalkravekojijeveomavažanfaktoruproizvodnjimlijeka.
6 Cijenamlijekasapremijom7 Usvimvarijantamaukalkulisanajeplaćaod8.000KM/god.
Pokazatelj
Veličina farme10 krava 15 krava
nove farme proširenje proizvodnje nove farme proširenje
proizvodnjeI Investicije (kredit), KM(štala,stoka,oprema) 75.000 35.000 95.000 45.000
II Obim proizvodnje/god-mlijeko(4.300l/krava),0,75KM/l 6 32.250 32.250 48.375 48.375-telad(muška), 5.625 5.625 6.642 6.642Ukupno proizvodnja: 37.875 37.875 55.017 55.017III Troškovi, (KM)-kabastakrma(sijeno–0,18KM/kg) 9.000 9.000 9.000 9.000-koncentrati(prosječno6kg/kravinadan-0,63KM/kg) 11.264,4 11.264,4 16.896,6 16.896,6
-struja 800 800 1.300 1.300-voda 100 100 150 150-veterinarskeusluge 600 600 1.300 1.300-osiguranje:
štalastoka
600800
600800
1.1001.400
1.1001.400
-investicionoodržavanje 650 650 1.200 1.200-otplatakredita(7g,9%) 12.000 5.500 15.000 7.000-naknadazarad(1radnik-vlasnikfarme)7 8.000 8.000 8.000 8.000Ukupno troškovi: 43.814.4 37.314,4 55.346,6 47.346,6Razlika -5.939,4 560,6 -329 +7.670,4
Program razvoja poljoprivrede SBK
8383
Tabela 7/5. Planska kalkulacija za proizvodnju mlijeka na farmi od 25 krava sa proizvodnjom mlijeka od 3.000 litara
Pokazatelji Količina Jed. mjere KM/jed.mj.KM KM
po kravi za stado1. Mlijeko 3.000 litara 0,45 1.350 33.7502. Remontstada(0,3stada) 180 kg 2,5 441 11.0253. Muškatelad(0,5krda5%gubitak) 21,4 kg 5 107 2.6754. Junice(0,2krda5%gubitak) 8,5 kg 5 42 1.0415. Subvencije(uFBiH) 3.000 litara 0,1 300 7.500
UKUPNI PRIHODI 2.240 55.991VARIJABILNI TROŠKOVI 6. Uzgojzamjenskihjunica 0,3 grla 1.600 480 12.000
7. Kupovinazamjenskihjunicagrla 2.500 0 0
HRANA
8. Ispaša 0 kg 0,04 0 09. Sijeno 2.500 kg 0,15 375 9.37510. Kukuruznasilaža 3.160 kg 0,06 190 4.74011. Kukuruznozrno 650 kg 0,25 163 4.06312. Proteini 1.100 kg 0,35 385 9.62513. Soliminerali 66 kg 0,46 30 759
OSTALO
14. Prostirka 500 kg 0,15 75 1.87515. Veterinarilijekovi 1 krava 150 150 3.75016. Gorivo 1 krava 32 32 80017. Opravkaobjekata 43.000 Int.Invest. 0,017 29 73118. Opravkaopreme 26.500 Int.Invest 0,021 22 55719. Uzgojno-selekcijskirad(vj.os) 1,5 ampula 25 38 93820. Računovodstvo 1 krava 10 10 25021. Praćenjeproizvodnostimlijeka 1 krava 55 55 1.37522. Telefonistruja 1 krava 100 100 2.50023. Ograda 1 krava 10 10 25024. Materijalirazno 1 krava 29 29 725UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI 2.172 54.312FIKSNI TROŠKOVI
25. Radnasnaga(nesezonska) 0 0
26. Amortizacijaobjekta 1.720 0,12 206 5.160
27. Osiguranjezaobjekte 1.720 0,005 9 215
28. Amortizacijaopreme 1.060 0,12 127 3.180
29. Osiguranjeopreme 1.060 0,03 32 795
UKUPNI FIKSNI TROŠKOVI 374 9.350UKUPNI FIKSNI I VARIJABILNI TROŠKOVI 2.546 63.662POVRAT NAKON VARIJABILNIH TROŠKOVA 68 1.679POVRAT ZA RAD I KAPITAL NAKON SVIH PRIKAZANIH TROŠKOVA -306 -7.671
84
Program razvoja poljoprivrede SBK
84
Tabela 7/ 6. Planska kalkulacija za proizvodnju mlijeka na farmi od 25 krava sa proizvodnjom mlijeka od 5.000 litara
Pokazatelji Količina Jed. mjere KM/jed.mj.KM KM
po kravi za stado1. Mlijeko 5.000 litara 0,45 2.250 56.250
2. Remontstada(0,3stada) 180 kg 2,5 441 11.0253. Muškatelad(0,5krda5%gubitak) 21,4 kg 5 107 2.6754. Junice(0,2krda5%gubitak) 8,5 kg 5 42 1.0415. Subvencije(uFBiH) 5.000 litara 0,1 500 12.500UKUPNI PRIMICI 3.340 83.491VARIJABILNI TROŠKOVI 6. Uzgojzamjenskihjunica 0,3 grla 1.600 480 12.000
7. Kupovinazamjenskihjunicagrla 2.500 0 0
HRANA
8. Ispaša 0 kg 0,04 0 09. Sijeno 2.500 kg 0,15 375 9.37510. Kukuruznasilaža 3.160 kg 0,06 190 4.74011. Kukuruznozrno 900 kg 0,25 225 5.62512. Proteini 1.530 kg 0,35 536 13.38813. Soliminerali 78 kg 0,46 36 897
HRANA
14. Prostirka 500 kg 0,15 75 1.87515. Veterinarilijekovi 1 krava 150 150 3.75016. Gorivo 1 krava 32 32 80017. Opravkaobjekata 43.000 Int.Invest. 0,017 29 73118. Opravkaopreme 26.500 Int.Invest 0,021 22 55719. Uzgojno-selekcijskirad(vj.os) 1,5 ampula 25 38 93820. Računovodstvo 1 krava 10 10 25021. Praćenjeproizvodnostimlijeka 1 krava 55 55 1.37522. Telefonistruja 1 krava 100 100 2.50023. Ograda 1 krava 10 10 25024. Materijalirazno 1 krava 29 29 725UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI 2.391 59.775
FIKSNI TROŠKOVI
25. Radnasnaga(nesezonska) 0 0
26. Amortizacijaobjekta 1.720 0,12 206 5.160
27. Osiguranjezaobjekte 1.720 0,005 9 215
28. Amortizacijaopreme 1.060 0,12 127 3.180
29. Osiguranjeopreme 1.060 0,03 32 795
UKUPNI FIKSNI TROŠKOVI 374 9.350UKUPNI FIKSNI I VARIJABILNI TROŠKOVI 2.765 69.125POVRAT NAKON VARIJABILNIH TROŠKOVA 949 23.716POVRAT ZA RAD I KAPITAL NAKON SVIH PRIKAZANIH TROŠKOVA 575 14.366
Program razvoja poljoprivrede SBK
8585
Obrazloženjetabela:Mlijeko–količinaproizvedenogmlijekakaoicijenapolitrumogubitipromijenjeni.Količinamlijeka
trebaodgovaratiprosječnojgodišnjojproizvodnjimlijekapokravizasvekrave.Remont stada–ovakalkulacijapodrazumijevastopuremontastada(zamjenukrava)od30%utoku
godine.Dakle,toznačidaćesvaka0,30kravabitizamijenjena.Ovakalkulacijatakođerpretpostavljadajetežinajednekrave600kg.Dakle,pokravi,remontiznosi600x0,3=180kg.
Muška telad – ova stavka pretpostavlja da će 50% godišnjeg podmlatka bitimuška telad i da ćenjihovatežinaprirođenjubiti45kgsa5%stopomsmrtnosti.Dakle,pokravitoizgledaovako:0,5x45x0,95=21,4kg.(Podpretpostavkomdaseteleprodaubrzonakonrođenja.)
Junice–sobziromdaovakalkulacijapretpostavljaremontstadaod30%,farmermorazadržati30%podmlatka(junicanaravno)kakobizamijeniokravekojesuotpisane.Dakle,onzadržava3odsvakih5teladizazamjenu(kakojeprikazanopodstavkom6).Toznačidaćeuprosjekuimatisamo0,2teletaodsvakekravezaprodaju.
Subvencije –subvencijezamlijekosudatepremaprogramusubvencioniranjaproizvodnjemlijekauFBiH.Važnojevidjetikolikibibiopovratzaporodičniradivlasnikovuinvesticijubezsubvencija,jerćesetomoratidesitijednogdana.
Uzgoj zamjenskih junica –akofarmeruzgajavlastitezamjenskejunice,ondaovdjetrebakoristitionajprocenatjunicakojeonzadržavazauzgoj.Primjetisedaovakalkulacijapodrazumijevatrošakod1.600KMpojunicizauzgojzamjenskihjunica.
Hrana -Ovestavkepredstavljajuuobičajnukoličinuprehrane ikoncentratakojekonzumira jednakravautokujednegodine.Stavka“Proteini”uključujepšeničnemekinje,sojinusačmu,pivskitropitd.Korištenecijenesutržišnecijene,anefarmeroveproizvodnecijeneobziromdajeovokalkulacijasamozaproizvodnjumlijekaodmliječnihkrava,anekalkulacijazacijelufarmuisvenjenedjelatnosti.
Gorivo–odnosisenagorivokojesekoristiutraktorimaikamionimavezanoisključivozaproizvodnjumlijeka.(npr.zamljevenjehrane,rukovanjeđubrivomitd.,ovastavkaneuključujegorivozaradtraktoranapolju.)
Opravka objekata–Ovastavkapredstavljapredvideni trošaknoveštaleza25krava,prostorijezamužuteobjektazasmještajpodmlatka.Tajpredviđenitrošaksemnožisastandardnimkoeficijentomzaprocijenjenitrošakodržavanjaiopravki.
Opravka opreme–ovastavkapredstavljapredviđenitrošakopremezaživotinjeuštali(opremezamužu,opremezahranjenje),tesvedrugeopremedirektnovezanezaproizvodnjumlijeka.
Računovodstvo–ovastavkajezavanjskeračunovodstveneusluge,ukolikoseonekoriste.Praćenje proizvodnosti mlijeka – ova stavka je predviđena za troškove testiranja kojima se prate
proizvodnostiparametrimlijekaodsvakogpojedinačnoggrlaustadu.Ograda–uključujeograđivanjedvorištaštaleikapije.Radna snaga (nesezonska)–ovojezatrošakunajmljeneradnesnage.Amortizacija objekta –ovojeuosnoviamortizacijaobjekatazamliječnekrave.Tojenegotovinski
trošak,alisetrebapromatratikaotrošakposlovanjausmisluiskorištenjajošjednegodineživotnogvijekatihobjekata.
Amortizacija opreme – ovo je u osnovi amortizacija opreme za mliječne krave. Iste napomene iobjašnjenjakaozastavku16.
Povrat za rad i kapital nakon svih prikazanih troškova –ovastavkapredstavljapovratzaporodičnirad i vlasničku investiciju ili “kapital”.Akoodovog iznosaoduzmeteplatu za sve članoveporodiceuključeneubiznis,ondaostatak(akopostoji)predstavljapovratzakapital.
7.3.7. Proizvodnja goveđeg mesa
Razvojproizvodnjetovnihgovedanapodručjupetopćinaogrančenjeveličinomikvalitetomresursapoljoprivrednog zemljišta i mogućnostima obezbjeđenja ulaznogmaterijala za tov. Polazeći od ovihograničenja ipostojećegstanjauproizvodnjiživemjeregoveda,aktivnosti imjere trebausmjeritinastimuliranjeproizvođačadausmjeravajumuškuteladutov,umjestoranogklanjasamalomtežinom,teorganiziranjespecijaliziranihproizvođača/farmisavećimproizvodnimjedinicamazatovteladi/junadi.
Dabisestvoriliuslovizaprihvatanjeviškovateladiodproizvođača,trbalobiićiuformiranje3–4
86
Program razvoja poljoprivrede SBK
86
specijaliziranefarmezatovteladi,kapaciteta20–30grlauturnusuukojimabiseorgniziralaprvafazatova(250-280kg).Ovufazutova,zbogmanjihpotrebazavoluminoznomhranom,mogućejeorganiziratiupodručjimaSrednjebosanskogkantonasavećomnamorskomvisinom(općinaDobretić)
Razvojproizvodnjeudrugojfazitovajunadi(480-550kg)ograničenjezbogznačajnihzahtjevauishranizavoluminoznomhranom(kukuruznasilaža),takodaseovaproizvodnjamožeuograničenomobimu uspješno organizirati u nižim dijelovima. Takve farme već postoje na pojedinim općinama –Bugojno,Vitez.
Tabela 7/7 . Tovno june do 250 kg
Pokazatelji VrijednostiNivoproizvodnje:masakg/grlu 250PRIHOD KM/grluJune 950Minus
Vrijednostjunetado120kg 624UKUPAN PRIHOD 326VARIJABILNITROŠKOVI
Koncentrat 166Vet.uslugeilijekovi 20Ostalitroškovi 20UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI (bez varijabilnih troškova KSH*) 206UKUPNA DOBIT (bez varijabilnih troškova KSH*) 120VARIJABILNI TROŠKOVI KSH* 18UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI 224DOBIT 102Zabilješke
Junaddo250kg 3,80KM/kgž.v.Početnamasa 120kgProdajnamasa 250kgProsječanprirast 1.083kg/danPeriodishrane 120danaMortalitet 2%Brojturnusa 2
DOBIT x BROJ TURNUSA = DOBIT U GODINI
*kabastastočnahrana
Program razvoja poljoprivrede SBK
8787
Tabela 7/8. Tovno june do 450 kg
Pokazatelji VrijednostNivoproizvodnje:masakg/grlu 450PRIHOD KM/grluJune 1.620Minus
Vrijednostjunetado250kg 950UKUPAN PRIHOD 670VARIJABILNITROŠKOVI
Koncentrat 380Vet.uslugeilijekovi 20Ostalitroškovi 20UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI (bez varijabilnih troškova KSH*) 420UKUPNA DOBIT (bez varijabilnih troškova KSH*) 250VARIJABILNI TROŠKOVI KSH* 73UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI 493DOBIT 177Zabilješke
Junaddo450kg 3,60KM/kgž.v.Početnamasa 250kgProdajnamasa 450kgProsječanprirast 1.053kg/danPeriodishrane 190danaMortalitet 1%Brojturnusa 1
DOBIT x BROJ TURNUSA = DOBIT U GODINI*kabastastočnahrana
7.3.8. Pasminska orjentacija
NapodručjuSBK-adominira“domaćešarenogoveče”tj.govečesadominantnimfenotipskimkarakteristikama simentalca,baremkad jeupitanjubojakože.Pasminska rejonizacijaugovedarstvuSBK-amora poći od prirodnih karakteristika područja, odnosnood raznovrsnosti tih karakteristika upogledureljefa,visineiklime.
Našegovedarstvouuzgojnomsmislujeovisnooočevskojkomponentiuvezenojsastrane(uoblikusmrznutogsjemena). Importiranagrlagoveda(krave)nečinepopulacijuuuzgojnomsmislu, jerseradiomalombrojujedinkikojenepripadajuzajedničkomgenpuluukojembisevršilosparivanjeroditelja(jer se za očeve koristi smrznuta sperma).Dakle, vještačkimosjemenjavanjempreko očeva, postiže segenetskopoboljšanje.UpodručjimadostupnimzaVOtrebaizvršitirigoroznolicenciranjebikova,kojimbisetolerisalodržanjesamoregistriranihgrla.Podrazumijevajusegrlasapedigreominatprosječnomocjenomzafenotip.Kakobisepovećaobiološkikapacitetpopulacije,proširitimaksimalnovještačkoosjemenjavanjesakvalitetnimbikovskimsjemenom. Imajućiuvidudominantnekarakteristikepodručjakao i zatečenostanje,predlažeseorijentacijanadvijedominantnepasmine–simentalskuismeđualpsku,uzprisustvocrno-bijeloggenomanadolinskimgazdinstvimakojaimajuzemljišneuslovezanjegovodržanje.
Svakuodnavedenihpasmina trebakoncipirati na poboljšanjukonstitucije (primarni zadatak)korištenjem sjemena odgovarajućih bikova sa planski odabranim svojstvima, poboljšanju masnoćemlijekaikodsimentalcaismeđegalpskoggovečetabalansiranjumliječnostiitovnihosobina,odnosnopremaforsiranjuorijentacijenakombinovanitip.UBiH,kaoiuvećinievropskihdržava,proizvodnjakravljegmlijekaijunećeg,odnosnogoveđegmesaorganizujesegajenjemspecijaliziranihmliječnihrasa,kaoirasadvojnogpravcaproizvodnje.Specijalizovanetovnerase,kojesuznatnozastupljenijeuEvropi,uBiHimajuminorniznačaj.Poticatiopredjeljenostfarmerazaproizvodnjumesa–tov,orijentiratisenasimentalcailinaneketipičnemesnepasminekaoštoješarole,limuzenidr.
88
Program razvoja poljoprivrede SBK
88
7.3.9. Procjena potrebnih investicija na području Srednjebosanskog kantona
Tabela 7/9. Očekivani obim i vrijednost proizvodnje kravljeg mlijeka i goveđeg/junećeg mesa na području Srednjebosanskog kantona za period 2009-20158
Naosnovuplaniraneproizvodnjekabastestočnehrane(sijeno,kukuruznaitravnasilaža)projektovanaproizvodnjaseuvećavaza20,9%zaproizvodnjumlijekaizaproizvodnjumesa8,5%zaproizvodnjumesa.
Tabela 7/10. Potrebne investicije u podizanju farmi muznih krava u periodu 2009-2015 na području Srednjebosanskog kantona (u milionima KM) 9
Predloženepotrebneinvesticije,uiznosuodcca72,2milionaKM,suza246farmipo20grlaili82%,15farmipo50grlaili12%,teza3farmeod100grlaili6%.
Tabela 7/11. Potrebne investicije u podizanju farmi za proizvodnu mesa u periodu 2009-2015 na području SBK-a (u milionima KM)
Predloženepotrebneinvesticije,uiznosuodcca39,5milionaKM,suza70farmizatovsa50grla.
8 Cijenamlijekasapremijom9 Kodrasporedapodizanjapredloženogbrojafarmi,jedanodkriterijatrebadabudezastupljenostioranicapoopćinamaodnosnoproizvod-
njakukuruznesilaže
Vrsta proizvodnje Jed.mjere Po grlu Ukupno
grlaUkupna
proizvodnja
Cijena po jed.mjere
(KM) 8Ukupan iznos
u KM
Kravljemlijeko lit 3.200 5.993 19.177.600 0.75 14.383.200Meso kg 400 3.500 1.400.000 6,00 8.400.000,00Ukupna proizvodnja: 22.783.200
Vrsta investicije
Veličina farme (broj muznih krava)
Ukupno20 grla 50 grla 100 grlaPo
farmi Ukupno Po farmi Ukupno Po
farmi Ukupno
A)Izgradnja-Objekti 0,125 30,750 0,300 4,500 0,750 2,250 37,500-Oprema 0,012 2,9520 0,035 0,525 0,065 0,195 3,6720-Ukupnoizgradnja 0,137 33,702 0,335 5,025 0,815 2,445 41,172B)Nabavkagrla 0,104 25,584 0,260 3,900 0,520 1,560 31,044
Ukupne investicije: 59,286 8,925 4,005 72,216
Vrsta investicije Farme za proizvodnu mesaPo farmi Ukupno (mil. KM)
A)Izgradnja-Objekti 0.350 24,50-Oprema 0,015 1,05Ukupnoizgradnja 0,365 25,55B)Nabavkagrla 0,200 14,00Ukupne investicije: 0,565 39,55
Program razvoja poljoprivrede SBK
8989
7.4. Ovčarstvo
Brdsko planinska područja BiH obiluju livadama i pašnjacima.Mogu se optimalno valorizovatigajenjemovaca.Sobziromnazemljišneiklimatskeprilike,uSBK-udominirajuvisokiplaninskimasiviinjihoviobroncisaprostranimpašnjacimailivadama,pajetopodručjeunajvećemdijelupredodređenozastočarskuproizvodnju.
7.4.1. Prednosti i nedostaci ovčarske proizvodnje
Upredjelimavišihnadmorskihvisina(1.000miviše),ovčarstvojepraktičnojedininačineksploatacijeplaninskih pašnjaka, te je tako jedina značajna poljoprivredna djelatnost u ovom području.OvčarskiproizvodiuBiH(janjadisir)nemajustranekonkurencijezbogsvogsuperiornogkvaliteta,štonijeslučajni sa jednimdrugimproizvodom stočarstva.Domaće tržište, zbog niske kupovnemoći, ne bimogloapsorbiratiznatnijepovećanuovčarskuproizvodnju,teseuplanoverazvojamoraukalkulisatiizvoz.Sadajetopraktičnonemoguće,jerBiHjošnijeosposobilainstitucijezacertifikacijuanimalnihproizvoda.
Velikiproblemuovčarstvupredstavljapraksanomađenja,kojajeblokiralanjegovutransformacijuumodernuovčarskuproizvodnju.Dinamičkepromjeneuovojproizvodnjiusvijetuirazličitiodgajivačkiciljevizahtijevajuu našemovčarstvu iznalaženjenovihmodela zaprovođenjeuzgojno-selekcijskograda.UovčarstvuSrednjebosanskogkantonasenepostavljapitanjetzv.pasminskerejonizacije,jerjeonavećzadata.Trebaunaprijeditipostojećisojpramenke.Primjenomorganizovaneselekcijeuzkorištenjesavremenihsaznanjaizoblastigenetikeupoboljšanimuslovimaishrane,trebalobiistovremenopodizatikoličinuproizvedenogmesa,mlijekaivunepojednomgrlu.Organizovanimtovomjagnjadimoglabisepovećatiživamjerajagnjadipriklanju.Primjenomselekcijenamliječnostmožesepovećatimliječnost.Provedbuovihprogramatrebadavršiuzgojno-selekcijskaslužba.
7.4.2. Proizvodnja mlijeka-sira
Vlašićkisirjevrlocijenjenproizvodkojipriostajanjunadosadašnjojtehnologijinebimogaoračunatinasnažnijeuvećanjeproizvodnjenitinaširenjetržišta.Moraseizvršitinjegovatehnološkastandardizacijai modernizacija pakovanja, što bi bez sumnje omogućilo njegovu promociju znatno izvan sadašnjihtradicionalnih tržišta. Veliki problem predstavlja to što se vlašićki sir mora proizvoditi tamo gdje seproizvodimlijeko,daklenaseoskomgazdinstvu.Dabisegovoriloomodernizacijivlašićkogsira,moradoćidopoboljšanjakrvnebaze,stalnovršitiselekcijuunutarpostojećepopulacijenapovećanjeproizvodnjemlijeka.Takođertrebauvestimašinskumužu,kaopreduslovpoboljšanjamikrobiološkekvalitetemlijekai olakšavanje ovog posla zamuzače. Zajamčiti otkupne cijenemlijeka i prerađevina, poboljšati procesproizvodnjesastandardizacijomkvalitetaitipičneproizvodezaštititizakonskimpropisima.Procjenjujesedajesadašnjaproizvodnjavlašićkogsiraoko250-300tonagodišnje(oko15kgpoovci).
7.4.3. Proizvodnja vune
Vuna je do sadavažila kao sporedanproizvodbezodgovarajućeg tržišta i prihoda za uzgajivačeovaca.VunaPramenkejegrubazapreradu.Njenekarakteristikesu:niskaproizvodnostpoovci,runootvorenoisastavljenooddugačkihoštrihpramenova,debelevunskeniti,slabaelastičnostivalovitostvunskihvlakana.Treba raditi na iznalaženju izvoznih tržišta zagrubuvunukakvudajepramenka, teproizvoditi odjevne i kućanskepredmete, suvenire za turizamudomaćoj radinosti.Proizvodnjavunepogrluiznosi1,5kg.Trenutno,postojipredionicavuneuBrezipodnazivom„Breteks“kojaotkupljujeopranuvunu.Uzizdatudozvoluodnadležneveterinarskeslužbedapotičeodzdravogstada,vunaseplaćapocijeniod2KM/kg.„Breteks“proizvodipredivozaproizvodnju,ručnočvoranetepihe,jambolijeidrugepredmeteizdomaćeradinosti.Teproizvodeplasiranadomaćem,aliinastranomtržištu.Vunutrebaopratiitransportovatidopredionice.Najboljebibilodaotkupvršezadrugekojebiugovorilesveštojepotrebnosavlasnikompredionice.
90
Program razvoja poljoprivrede SBK
90
VlasniciovacauSrednjebosanskomkantonutrenutnosvojuvununigdjeneplasiraju.Vunasespaljuje,bacajaupotokeirijekeitimezagađujuokoliš,takodaseinaovajnačinvršiširenjebruceloze.Najvećiproblempredstavljanedostatakperionicazavunu.Nadležnedržavneinstitucijetrebajuuložitinovčanasredstvadabiseovajekološkiproblemriješio.
Zapranje1kgvunetrošise20-30lvode.Otpadnavodaodvunesesmatranajprljavijominajzagađenijomvodomu industriji. Potrebno je primjeniti najnovije tehnologije za ponovnopročišćavanje vodeposlijepranjavune.Izotpadnevodeizdvajasepijesakimulj.Pijesaksemožeiskoristitizapravljenjecigli,amuljzakompostiranje.UBiHjepostojalaperionicavuneuVisokomitousklopufabrike„Viteks“.OrganizovaniotkupipreradavuneriješilibivelikiekološkiproblemsakojimBiHnemožepristupitiEU.
Vunasabolesnogstadamorasepropisnouništavati.Državneinstitucijenovčanimulaganjimamoguučinitidadomaćavunabudekorisnasirovina,aneotpad.
Slika 7/7. Vlašićka pramenka
7.4.4. Proizvodnja mesa
Srednjebosanskikantonraspolažedovoljnimklaoničnimkapacitetimazakrupnustoku,dokzajagnjadpostojidomaćetržišteitakviodgovarajućikapacitetiumjestimanjihoveprodaje-potrošnje.Najvećibrojklaonicaradisavrloniskimstepenomiskorištenja,izčegasedazaključitidanemapotrebezaizgradnjomnovihzadoglednobudućevrijeme.
Možeserećidajeproizvodnjaovčijegmesabila2,5kg,apotrošnja4,0kgpostanovniku.CiljnibilansproizvodnjeovčijegmesauSrednjebosanskomkantonuu2015godinibibio3,7kgpoglavistanovnika,apotrošnjaovčijegmesa4,5kg.
Tabela 7/12. Ciljni bilans proizvodnje i potrošnje mesa 2015. god u SBK
ProizvodiProizvodnja Potrošnja Podmirenje
potreba(%)
Stoka u kom.
tona(000) kg/stanovniku tona
(000) kg/stanovniku Bilans(+/-)
Goveđemeso 41.067 2.794 8.6 4.684 14.0 -1.890 60
Ovčijemeso 79,742 1,193 3,7 1,454 4,5 -261 82
Svinjskomeso 12,160 1,025 3,2 3,069 9,5 -2,044 33
Živinskomeso 1.531.0000 1.615 5,0 4.522 14.0 -2.907 36
Riba - 895 2,8 1.001 3,1 -106 89
Program razvoja poljoprivrede SBK
9191
VrijednostpoljoprivredneproizvodnjeuSBKu1998.godbila4.083000KM,ado2015godtrebalabi se obezbijediti sredstva u iznosu od 3.292000KM da bi vrijednost poljoprivredne proizvodnje uovčarstvusepovećalana7.375000KM..
7.4.5. Opravdanost proizvodnje
Značajovčarskeproizvodnjejevelikiekonomskiopravdan.Svatriproizvoda(meso,mlijeko,vuna)moguseplasiratinatržište.Ovcenisuzahtjevneuishrani.ZbogtogasemožeposvetitiposebnapažnjarazvojuovčarstvauSrednjebosanskomkantonu.Tajrazvojtrebabitiplanskiištovišemodernizovan.Farmerimorajuprećisaekstenzivnenaintenzivnupoljoprivrednuproizvodnju.Nomadskioblikstočarstvatrebazaboraviti,bezobziraštopredstavljatradicijuinavikuuživotuovčaraSBK.Osnovniprihodinafarmiod200ovacasuznatnovećiodosnovnihtroškovaproizvodnje.
Tabela 7/13. Prihodi na farmi od 200 ovaca
Vrsta proizvodnje Prihodi po ovci u KM Prihodi po farmi u KMJagnjad(plod.%) 1,20x150=180,00 180KMx200=36.000,00Sir 15kgx8KM=120,00 120KMx200=24.000,00Vuna 1,5kgx1,0KM=1,50 1,5KMx200=300,00UKUPNO: 301,50 60.300,00
Tabela 7/14.Varijabilni troškovi na farmi (200) ovaca
Vrsta troškova Troškovi po ovci u KM Farma od 200 ovacaSijeno 1,5kgx90danax0,20KM=27,00 27KMx200=5.400,00Žito 50kgx0.9KM=45,00 45KMx200=9.000,00Koncentratzajag. 90danax6,5kgx0,20KM=117,00 117KMx200=23.400,00Zdravstvenazaštita 5,00 1.000,00Amortizacijagrla 14,00 2.800,00UKUPNO: 208,00 41.600,00
DOBIT: 60.300,00 – 41.600,00 = 18.700,00 KM godišnje
7.4.6. Objekti za ovce
Planiranjemizgradnjenovihiadaptacijevećpostojećihstajatedrugihobjekataiopremezasmještajovaca,mogusepostićiznačajnirezultatipriraduovčarskefarme.Objektizasmještajovacanemorajubitiveomasloženiiizgrađeniodskupogmaterijala.Onitrebajuodgovaratiklimatskimuvjetima,veličinistada,načinuodgajanjairaspoloživoggrađevinskogmaterijala.Farmatrebabitiizgrađenananačindasmanjinegativnefaktorekojidjelujunazdravlje,fiziološkostanje,kondiciju,produkcijuovaca(stresoviprouzrokovanizboglošihvremenskihuvjeta,prenapučenosti,zagađenja),kakobipovećaliproduktivnostrada.Temperaturauovčarnikutrebadabudeod-5do+150C.
Potrebni prostor za ovce ovisi od njihove veličine i proizvodne faze u kojoj se nalaze. Ovce usuhostajukod srednjevelike rase imajupotrebu0,9m2podnepovršine,dok je zaovcu sa jagnjetompotrebnoobezbjediti1,2–1,3m2podnepovršine.Zajagnjadtrebaobezbijediti0,5m2podnepovršine.Pri obračunu ukupne površine objekta za smještaj ovaca, na podnoj površini, vrijednosti dobivenojmnoženjemnormativaibrojaovacazauzgojtrebadodatiipovršinukojaćebitizahvaćenaodopreme(hranilice,pojilice,ograde,hodnici).
Površinaovčarskefarmeza300ovacatrebalabidaiznosi820m2,zajednosapratećomopremom.Danasjezaovakavobjekatpotrebnoizdvojitinajmanje80.000,00KM.Uovomobjektusenalaziprostorzaovcesajaganjcima,prostorzapodmladak,porodilište,prostorzaovnove,magacin,sobazapastireitorkojinijenatkriven.Izgradnjaovakvihobjekataiziskujeznatnasredstva,štoposkupljujeovčarskuproizvodnju.Međutim,beznjihnemanimodernizacijeovčarstva,kaoniintenzivnognačinaproizvodnje.Dabiovčariizgradilijedanovakavobjekatpotrebnisuipovoljnikrediti.
92
Program razvoja poljoprivrede SBK
92
Tabela 7/15. Potrebna podna površina za jedno grlo
Kategorija min. - max. (u m2) Prosječno (m2)Ovca 0,7–1,0 1,0Ovcasajagnjetom 0,9-1,6 1,3Jagnjedoodbijanja 0,2–0,4 0,3Jagnjeuodbijanjuitovu 0,5–0,9 0,7Dviska 0,5–1,2 0,8Priplodniovan 1,0–2,0 1,5
7.4.7. Model usavršavanja postojećeg soja autohtone pramenke
Neophodnojedaseorganizujeizvjestanbrojgazdinstavakaouzorakzagajenjepriplodnihgrlaradiproizvodnjenesamomesa,mlijekaivune,većipriplodnogmaterijala.Priplodnimaterijalbisekoristiozaočuvanje autohtonog sojapramenke.Zamatična stada trebaodabrati nekolikopostojećih stadanaprivatnimgazdinstvimakojanenomade.Naprimjer,8farmisapo250ovaca.Takobisestvoriomatičninukleuskojibibrojaonajmanje2.000ovaca.Ovajmatičninukleusfunkcioniraobikaozatvorensistemukojegseneuvodigenetskimaterijalsastrane,alikoji jeotvorenpremakomercijalnimstadima, jerihsnadbijevatestiranimovnovima.Umatičninukleusnebimogleućiživotinjekojenisupedigriraneitestirane(ovnovi).
Uzgojno-selekcijska služba bi na njima realizirala stručne uzgojne mjere (stručni odabir ovaca iovnova,njihovomarkiranje,uvođenjesistemaevidencijeustadu,prikupljanjepodatakaoperfomansi,planparenja,testovnoviitd).
Dabiseovoostvarilo,trebaorganizovatiiedukovatifarmerekojićesavjesnopristupitiovomposlu.Onibisemeđusobnoudruživaliuviduzadruge.Naosnovuproračunamožeseorganizovatipetzadruga.Poredulaganjauosnovnasredstvapotrebnojesvakojzadruzidodijelitipojedantraktor.Članovizadrugebisemeđusobnopomagali(mehanizacija,spravljanjehranezaovce,itd).
Državneinstitucijetrebajuputemraznihpoticajapružitiekonomskupomoćfarmerima.Trebauticatidasenjihoviproizvodištoboljeplasirajunatržištu,zatimomogućitikupovinuzemljištaradistvaranjavlastitihpašnjaka.Samonaovajnačinmoglibiusavršitipostojećisojpramenkeitouzgojemučistojkrvi.
Prematome,potrebnojeučinitisljedeće:udruživanjemanjegbrojaminifarmiistvaranjezadruge(8farmi/250ovaca-min),•stvaranjematičnognukleusaodnajmanje2.000ovaca•sprovođenjeuzgojno-selekcijskogradanadmatičnimnukleusom•međusobnapomoćmeđufarmerima•ekonomskapomoćodstranedržaveuvidukredita,povećanjapremija•
Tabela 7/16. Ulaganja u osnovna sredstva za 5 nukleusa
Opis investicije KM/ objekat1 nukleus-zadruga
( 8 farmi x 250 ovaca)
5 nukleusa u KM
Izgradnjafarmekapaciteta250ovaca 80.000,00 640.000,00 3.200.000,00Mehanizacija–traktorisapriključcima(1nasvakuzadrugu) 25.000,00 125.000,00
Ukupno: 665.000,00 3.325.000,00
7.4.8. Bruceloza
DanasseovčarstvouBiH,anaročitouSrednjebosanskomkantonusuočilosaopasnombolešću–brucelozomkojajenanijela,aidaljenanosivelikešteteovčarskojproizvodnji.
NapodručjuSrednjebosanskogkantonaodbrucelozejeoboljelo136osoba,štojedalekovišeuodnosu
Program razvoja poljoprivrede SBK
9393
nalanikadajeregistrirano75oboljelih.Premaprocjenamastručnjaka,uproljećeseočekujedodatnopogoršanjesituacije,odnosnopovećanbrojoboljelihižiivotinjailjudi.Odoko600pregledanihživotinjau2008godini,136ihjebilopozitivnonabrucelozu.PremapodacimaZavodazajavnozdravstvoFBiH,istovremenojeodbrucelozeoboljelo28ljudi,anajvišeupravouSrednjebosanskomkantonu,15osoba,većinomizopćineTravnik.Najvećiproblemiuborbiprotivovebolestijenepostojanjestočnihgrobaljai nomadsko stočarenje.U 2007. godini je na području Srednjebosanskog kantona od 59.643 ispitaneživotinje, 956 bilo pozitivno na brucelozu. Pored ovog Zavod za javno zdravstvo Srednjebosanskogkantonanijenabavioaparatzadijagnosticiranjebrucelozekodljudi,kojiomogućavaranijeotkrivanjebolestiipreventivnodjelovanje.Uovakvojsituacijimorasehitnodjelovati.Uvestikontrolukretanjasvihživotinjaizabranitinomađenje.Uzgojno-selekcijskaslužbatrebauvestijedinstvensistemobilježavanjastoke i primjeniti uzgojno- selekcijskemetodena farmama.Ovčari treba da poštuju zakonskemjere.Bolesnu stoku treba izlučiti i uništiti. Najbolji način jeste izgradnja centralne spalionice. Izgradnjaspalionicejeveomaskupa.Unjojbiseporedostalogotpadaspaljivalesvezaraženeživotinje.Cijenajednogovakvogobjektasekrećeod15do20milionaeura.Državabimoralaobezbjeditisredstvazaizgradnju.
Usvijetusebolesneživotinjekoljuuspecijalnimklaonicama.Njihovomesosetermičkiobrađujeipraveserazniproizvodiodmesazaishranuljudi.Poredtogaodtogmesasemožepravitiihranazakućneljubimce(pse,mačke,...).Uklaonicamaseradnicimorajuobučitizaradibitizaštićeninaradu.
BilokojinačindaseprimjeniuBiH,bićepotrebnavelikamaterijalnasredstva.Najbitnijejeiskorjenitiovuopasnubolest.BezprimjeneadekvatnihmjeranasuzbijanjuoveboletiovčarstvouBiH,kao iuSrednjebosanskomkantonunemabudućnosti.
MožesezaključitidajestanjeuovčarstvuSrednjebosanskogkantonaalarmantno.Pojavabrucelozeiniskepremijezapodsticajoveporizvodnjedovelesudotogadasvevišeovčarasmanjujebrojovacaustaduiliprelazinanekudruguproizvodnju.Klima,reljef,tradicija,postojanjeautohtonepasmineovaca(pramenka)trebadabududovoljanpodsticajdasesviproblemiuovčarstvuSBKotkloneiuskorijojbudućnostidadođedonjegovogmodernizovanja.
7.5. Peradarstvo
Pored dvije najvažnije grane stočarstva govedarstva i ovčarstva, koje su i tradicijski najdužei u najvećem obimu zastupljeni u poljoprivredi ovih krajeva, Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona(2001–2010)dajevelikuvažnostirazvojuperedarstva.Ovajrazvojpredviđapovećanjeproizvodnjepilećegmesaikonzumnihjaja,kaoizvorevisokokvalitetnihhranjivihsastojakaneophodnihzaishranuljudi.Iakoseovaproizvodnjaneoslanjanapoljoprivredneresurseiisključivojeufunkcijiobezbjeđenjasirovinazaklaoničkekapacitete,imaveomavažansocio-ekonomskiznačaj.Sa stanovišta zaštite okoline vrlo je važno peradarsku proizvodnju locirati na prostore koji neće bitipotencijalnizagađivačiokolineiukupnogekološkogambijenta.
UEvropiisvijetumesopilićadobijasvevišenaznačajuuishrani,kakoradisvojihnutritivnihsvojstava,takoiradisvojecijene–jerseradiojeftinijojhraniuodnosunamesodrugihdomaćihživotinja.Satestranemožemorećidajeovajproizvodpristupačnijizasvekategorijestanovništva.
Prednostikodproizvodnjepilećegmesaikonzumnihjaja:Zaovuproizvodnjunijepotrebna„vlastita“hrana•Postojidovoljnaponudasvihinputazaovuproizvodnju•Obezbijeđenotkuppilećegmesaijajakrozpostojanjedovoljnoprerađivačkihkapaciteta•Relativnomaliudiovremenailjudskesnagezajedinicuproizvodnje•Proizvodnjomsemogubavitiikategorijestanovništvasaumanjenomradnomsposobnošću(invalidne•istarijeosobe)Brzobrtipovratuloženihsredstava•Mogućnostsaradnje-kooperacijeproizvođačasavećimprerađivačimauregiji•
94
Program razvoja poljoprivrede SBK
94
Nedostacikodproizvodnjepilećegmesaikonzumnihjaja:Skupahrana(izuvoza)•Ovisnostodsnabdjevačaskorosvihinputauovojproizvodnji(izuvoza)•Nedostataktradicijekodovihproizvodnji•Zapošljavanjeusektoruminimalno.•
7.5.1. Plasman pilećeg mesa i konzumnih jaja
KakouSrednjebosanskomkantonunemavećihprerađivačkihkapaciteta za ovuvrstumesa, ondabiseproizvodnjamoralabaziratinaprerađivačkimkapacitetimauSarajevskomiZeničko-Dobojskomkantonuilizapotrebedrugihvećihprerađivačauzemlji.
Na području Zeničko-Dobojskog kantona postoje registrovane 3 manje klaonice peradi zanatskogkapaciteta,2valionicesrednjegobimaproizvodnje(oko30.000uloženihjaja)i4mješaonestočnehrane.
Takođe, na području Sarajevskog kantona postoje dva veća kapaciteta za preradu pilećegmesa –“Akova” i ”Brojler”, kod kojih postoji još slobodnog kapaciteta za preradu pilećegmesa.Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona(2001–2010),predviđaiizgradnjujedneklaonicezapiliće,štobidalovećizamahuulaganjuuovajsektor.
Plasmanjajabisemogaoorganizovatikrozosnivanjezadrugakojebioveproizvodeplasiralaprekopostojećihtržnicailiprekonovoizgrađenih.
7.5.2. Opis predviđenih ulaganja kod proizvodnje pilećeg mesa
Prema podacima iz Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001 – 2010),potrošnjapilećegmesauSrednjebosanskomkantonuiznosi10,5kgpostanovniku,aproizvodnjasamo0,7 kg po stanovniku.Očekivati je da se u narednomperiodu potrošnja pilećegmesa po stanovnikupovećaiunašojzemljijerseusvijetuonakrećeido30kgpostanovnikugodišnje.
Da bi se ublažio veliki deficit kod proizvodnje pilećeg mesa, neophodno je intenzivirati ovuproizvodnjukrozosnivanjeminifarminapodručjuSrednjebosanskogkantonaištovišesmanjitirazlikuizmeđupotrošnjeiproizvodnje.(2001–2010),predviđadado2010godinedođedoStrategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantonapovećanjaoveproizvodnjesanavedenih0,7kgna5kgpilećegmesapostanovniku,aistotakopredviđaseipovećanjepotrošnjesasadšnjih10,5kgna14kgpostanovnikugodišnje,štoznačidabitrebalodoćidopovećanjaukupneproizvodnjeza7,8kgpostanovniku,štojegodišnjaproizvodnjaod2.574.000kg.
Zaovajnivoproizvodnjejepotrebnoutovitioko1.500.000pilićagodišnje,računajući3%smrtnosti izlaznu težinu očišćenog pileta od 1,75 – 2,0 kg.Računajući 5,5 turnusa godišnje po proizvodnomobjektu,tojeproizvodnjaod273.000komadapoturnusu.Akoseuzmeuobzirdajeozbiljnijaproizvodnjamoguća sa većim proizvodnim kapacitetima, a što je preporuka i Strategije razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona(2001–2010),predlažemofarmezatovpilićakapacitetaodnajmanje5.000komadapoturnusu.
Prematome,zapredviđenugodišnjuproizvodnjuod2.574tonapilećegmesapotrebnojeizgraditiiopremiti55farmikapaciteta5.000tovnihpilića.
Navedenaulaganjajepotrebnoizvestikroztrisegmenta:Objektiiopremazatovpilića1.Sredstvazaobrtipokretanjeproizvodnje2.SredstvazapokretanjeklaonicenapodručjuSBK3.
7.5.3. Objekti i oprema za tov pilića
Objekti prdstavljaju najveću investiciju u ovom segmentu. Površina objekta za tov 5.000 pilićatrebadaiznosinajmanje320m2.Objekatjepotrebnoizraditipremasvimstandardimaizahtjevimaza
Program razvoja poljoprivrede SBK
9595
ovuproizvodnju,računajućinapoložajobjektauokruženju, toplotuobjekta,osvjetljenost, instalacije,provjetravanje, odvoz đubriva...Oprema ne predstavlja veliki izdatak, ali je važan činilac u ukupnojproizvodnji.
Tabela 7/17. Investicije u osnovna sredstva za predloženi model 55 farmi
Opis investicije KM/objektu Ukupno KM
Izgradnjaobjektadimenzijaoko330m2 80.000 4.400.000
Opremazatovpilića(Sistemizanapajanjeihranjenje,ventilatori...) 20.000 1.100.000
Ukupno: 100.000 5.000.000
Tabela 7/18. Godišnji troškovi i izdaci kod proizvodnje pilića kapaciteta 5.000 komada
Opis troškova i izdataka KM/farmi Ukupno u KM za 5,5 turnusa /
godišnje
Ukupni troškovi za 50 farmi u
KMJednodnevnipilići(5.000x0,9KM) 4.500 24.750 1.361.250Hranazatov(4.850x4,5kgx0,8KM) 18.000 99.000 5.445.000Struja,voda,prostirka,lijekovi 800 4.400 242.000Plate2mjesecapojedanzaposlenx750KM 1.500 9.000 450.000Ukupno: 24.800 137.150 7.498.250
Tabela 7/19. Tržišna vrijednost proizvodnje
Opis proizvodnje KM/turnusu Godišnje KM/turnusu
Za sve farme godišnje KM
Pilići4.850x1.9KMx6KM/kg 55.290 304.095 16.725.225Ukupno: 55.290 304.095 16.725.225
Tabela 7/20. Godišnji prihodi kod proizvodnje pilića za farmere u kooperaciji (5.000 kom.)
Opis prihoda KM/turnusu Za 5,5 turnusa u godini
Za 55 predviđenih farmi na području
SBKBrutodobit(4.850pilićax0,57KM/kom) 2.765 15.207 836.4121.500KM(2plate)+850KM(struja,voda,piljevina) 2.350 12.925 710.875
Ekstra dobit: 415 2.282 125.537
7.5.4. Klaonica za piliće
Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001–2010),predviđaizgradnjujedneklaonicekapacitetanajmanje200pilićanasat.
Ovakvaklaonicabipružalauslugesamozaodređenibrojkooperanata,alibizapočetakbiladovoljnaizaposlilabiodređenibrojljudi.Zapotrebeoveproizvodnjebilabipotrebnaklaonicavećegkapacitetailidvijeklaonicenavedenihkapaciteta.OstatakproizvodnjebiseoslonionanavedenekapaciteteuSarajevu,Visokomiudrugimmjestima.
Klaonicakapaciteta200pilićanasatmoglabizaposliti10-15radnikaizanjenuinvesticijubibilopotrebnooko250.000KM.
96
Program razvoja poljoprivrede SBK
96
Tabela 7/21. Ukupna potrebna investicija u osnovna sredstva
Opis investicije KM/ objektu Ukupna investicija u KMIzgradnjaobjekataioprema za55farmi 100.000 5.500.000Klaonicakapaciteta200komada/sat 250.000Ukupno: 100.000 5.750.000
Odsredstavaextraprofitaidijelaplata(do250KMmjesečnoporadniku)godišnjebisemogloizdvajatioko300.000KM.Prematome,akobisepristupalokreditnimfondovima,ondajezavraćanjekreditacca5.500000KM+minimalakamata(2%),potrebnihzaosnovnasredstvaipočetakproizvodnje,potrebno18-20godina.Ukolikobiseadaptiraliiprilagodilipostojećiobjekti,ovazaduženjabimoglabitimanjaiotplatniperiodbibiokraći,pa jeu tomsmislupotrebnonapraviti inventurupostojećihobjekatanapodručjuSrednjebosanskogkantona.
7.5.5. Opis predviđenih investicija kod proizvodnje konzumnih jaja
Kakoikoddrugihproizvodnji, iovdjese javljaproblemnegativnogbilansa izmeđuproizvodnje ipotrošnje,štodovodiutežakpoložajpoljoprivredneproizvođačeipotrošačeovogproizvoda.Jošjedansegmentkoji trebanapomenuti je inedostatak tradicije i iskustvau intenzivnojproizvodnji jajakao ipilećegmesa.Ubližojprošlosti jedininačinproizvodnjepilećegmesa i jaja jebio ekstenzivninačinproizvodnje,gdjeseperadhranilanaotvorenom,uzmanjidodatakkoncentrovanoghraniva.Međutim,porast broja stanovništva, posebno u gradovima zahtjeva i ozbiljniji pristup ovoj proizvodnji pa jeneophodnoosnivatifarmevećihkapacitetasaučinkovitijimnačinomiskorištavanjahraneiprostora.
Prema Strategiji razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001–2010), potrošnja jaja uSrednjebosanskomkantonuiznosi145komadapostanovnikugodišnje,aproizvodnjasamo46,6komadapostanovniku.Očekivatijedaćeseunarednomperiodu,do2015.godine,potrošnjajajapostanovnikupovećatina155komadagodišnje.
Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona(2001–2010)predviđadado2010.godineintenziviraproizvodnju jaja idadostignevećuproizvodnjuodpotrošnje, čimebi sepostigaoprincipsamodovoljnosti,tebisedioproizvodnjemogaoraspoređiavtipodrugimkantonimaidijelovimaBiH.
Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001–2010), predviđeno je da seproizvodi170jajapostanovniku,takodabiukupnuproizvodnjutrebalopovećatizanovih133,4komadapostanovniku,štobiiznosilooko44.000.000jajagodišnje.Zaovuproizvodnjujeneophodnoobezbjeditinajmanje135.000kokanosiljaikaveze-baterijezaistibrojživotinja,kaoismještajnekapacitete.
Postojinekolikovarijantikojesumogućezaproizvodnjuovogbrojajaja:
Izgradnjamanjegbrojfarmivećegkapaciteta•Adaptacijaiiskorištenjevećegbrojapostojećihkapacitetasamanjimkapacitetom•Kombinacijaprvadvanačina• Kodprvognačinapotrebnojeizgraditiobjektekapacitatanajmanje10.000komadakoka,površine
700m2tebinakantonubilopotrebnoizgraditi14takvihobjekata.Poredobjekta,poterbnojeobezbjeditikavezeidruguopremu,jatokokanosiljaihranuzanjih.Utabeli
7/24.prikazanajepotrebnaulaganjauosnovnasredstvakodprvognačinazapočetakproizvodnje.
Program razvoja poljoprivrede SBK
9797
Tabela 7/22. Ulaganja u osnovna sredstva za farme kapaciteta 10.000 koka nosilja
Opis investicije KM /objektu Ukupna investicijska ulaganja za 14 farmi
OSNOVNASREDSTVAIzgradnjaobjektadimenzija750m2 150.000 2.100.000Kavezi(7KM/koki) 70.000 980.000Ukupno: 220.000 3.080.000
Koddrugognačinajepotrebnouložitimanjesredstavazaobjekteimoglobiseuposlitivišeljudi.
Tabela 7/23. Ulaganje o osnovna sredstva za farme kapaciteta 500 koka nosilja
Opis investicije KM/objektu Ukupna investicijska ulaganja za 270 farmi
Adaptacijaobjekata(270) 2.000 540.000Kavezi(7KMpokoki) 3.500 945.000Ukupno: 5.500 1.485.000
Tabela 7/24. Godišnje prihodi za farmu kapaciteta 500 koka nosilja
Opis prihoda KM/fami KM/270 farmiJaja 3.6135 9.756.450Iznešenekoke(2KM/koki) 1.000 270.000Ukupno prihodi: 37.135 10.026.450
Tabela 7/25. Godišnji rashodi za farmu kapaciteta 500 koka nosilja
Opis KM / farma KM/270 farmiKoncentrovanahrana(0.13kg/kokix500kokax365x0.8KM/kg) 18.980 5.124.600
Kokenosilje(10KM)pokomadu) 5.000 1.350.000Struja,voda 1.500 405.000Ambalaža 2.200 594.000Plate(1plata750KM/farmi) 9.000 2.430.000Ukupno rashodi: 36.680 9.903.600
Tabela 7/26. Prihodi – Rashodi
Opis KM / farma KM/ 270 farmiUkupnoprihodi 37.135 10.026.450Ukupnorashodi 36.680 9.903.600Prihodi – rashodi 455 122.850
Tabela 7/27. Tržišna vrijednost proizvodnje
Opis proizvodnje Po farmi komada 0.22 KM/jaje KM/270 farmiJaja(328jaja/kokix500) 164.000 36.135 9.756.450Ukupno: 164.000 36.135 9.756.450
98
Program razvoja poljoprivrede SBK
98
Polazećiodčinjenicedakokenosiljedržanekaveznimnačinomnezauzimajupunoprostora(do16kokanam2),tedanaterenupostojivelikibrojslobodnihobjekata,prostorazasmještajiproizvodnjujaja,predlažemodruginačininvestiranjačijebiprednostibile:
Mogućnostzaposlenjavećegbrojaljudi(najmanje270)•Manjainvesticijapoproizvodnomobjektu–lakšejedoćidosredstava•Mogućnostosnivanjazadrugezaplasmanproizvedenihjaja•Manjaukupnaulaganja•Boljaiskorištenostslobodnihobjekata•Boljaraspoređenostproizvodnjenaširemterenu•Uštedauvremenuzapočinjanjaproizvodnje.•
Izoveproizvodnjebisegodišnjemogloizdvajatizavraćanjekreditaoko250.000KM(dioizplata–250KMpoplatiidioizekstraprofita),tebisekreditodcca1.500000mogaovratitiza12godina.
Tabela 7/28. Ukupna investicija za osnovna sredstva u peredarstvu
Opis investicije KMOsnovnasredstvazaproizvodnjupilića 5.500.000Osnovnasredstvazaproizvodnjukonzumnihjaja 1.500.000Ukupno: 7.000.000
Moguseočekivativišestrukiefektiovakvogulaganja,alisuosnovni:Zaposlenje(ostvarivanjedobiti)najmanje340ljudi(270uproizvodnjijajai70uproizvodnjipilića)•Smanjenjesiromaštva•Smanjenjetrgovinskogdeficita•Ostvarivanjeciljevastrategije•DostupnostdomaćihproizvodastanovništvuSrednjebosanskogkantonaišire•Stvarenjeneovisnostiismanjenjeuvozapoljoprivrednihproizvoda.•
7.6. Uzgoj ribe
Meso ribe bi trebalo da se jede najmanje dva puta sedmično, a prema zvaničnimpodacima ribljemeso jezastupljenona trpezamakodnašegstanovništva.UBiH ribadugonećebiti sportski trofejustilu–uloviš,poljubiš,papustiš.Usiromašnojdržavikaoštojenašasveštoseupeca–toseipojede.StatističkepodatkedaustomakusvakoggrađaninaBiHzavršisamooko2,5kgribegodišnje(uEvropi14,5kg),stručnjaciosporavaju,uztvrdnjudajetajprosjekveći,itoradiulovasportskihribolovaca.USrednjebosanskomkantonuimaoko1.500sportskihribolovaca,teinjihovulovtrebadodatizvaničnojstatisticiod2,5kgpostanovniku.
UBiH trenutno imaneštopreko45većih ribnjaka, sagodišnjomproizvodnjomod1800 tona,pričemuseoko35%proizvodnjeizvezeiplasiranaokolnatržišta.Cjelokupanizvozseodvijaposredstvom4 najveća proizvođača: „Blagaj“ Mostar; „Tropic“ Banja Luka, „RIZ“ Bihać i „Burteks“ Trebinje.„Blagaj“i„Tropic“suorijentisaninaprodajuprerađenepastrmke,jerzatoimajukapacitete.Ovedvijefirmesobziromnaizvoznuorijentacijuivelikupotražnjuovihproizvodamogubitiipartneribudućiminvestitorima.
Ribljemesoponutritivnimkarakteristikamaspadaunajkvalitetnijenamirnicezbog:
bjelančevinavisokebiološkevrijednosti•malogsadržajamasti•obiljamineralnihsastojakaivitamina•mesoribesadrži100putavišejodaodmesasisara•lahkosevari,aapsorbujesečak95odstoproteina.•
Program razvoja poljoprivrede SBK
9999
USrednjebosanskomkantonu, prema izvorimaStrategije razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona(2001–2010),godišnjaproizvodnjaribesekrećeoko155tona,štojesa0,56kgpostanovnikudalekoispodlokalnihpotreba.PrikazbilanasaproizvodnjeipotrošnjeuSrednjebosanskomkantonuu1998.godiniiciljanibilansjedatuTabeli7/29.
Tabela 7/29. Bilans i ciljani bilans proizvodnje i potrošnje ribe u SBK
BilansProizvodnja Potrošnja Stepen
podmirenjaha tona kg/stanovniku tona kg/stanovniku Bilans (+/-)
Bilans1998 0,9 155 0,6 628 2,5 -473 25Ciljanibilans2010 - 895 2.8 1.001 3,1 -106 89
7.6.1. Plasman ribe
Plasman ribe se odvija kroz postojeće tržnice i ugostiteljske objekte te proizvodnja novonastalihkapacitetanebitrebaladapredstavljavećiproblem.
U ovom pravcu je išla iStrategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001–2010)i dala je predlog za izgradnju jednog pogona za preradu ribe kapaciteta 300 – 350 tona. Predlog zaizgradnjuovogkapacitetajedatobudepodručjeBugojnailiTravnika,sobziromnapostojećekapaciteteivećstečenuproizvodnutradiciju.
UtokujezavršetakizgradnjepogonazapreraduribeuBugojnu,začijuizgradnjusuuloženaogromnasredstva,akapacitetzapreraduje3.000tonagodišnje,štojeznatnovišeodpredviđenogiodtrenutneproizvodnje.TodajemogućnostzaizgradnjuznatnovišemalihribnjakauSrednjebosanskomkantonuiregionu.Ovajpogonjejednastrateškainvesticijaipotrebnoimjepomoćidaštoprijepočnusaradom,štoćedatijednunovudimenzijuizamahuovojproizvodnjinesamouBiHnegoišire.
Plasman ribe bi se pored već postojećih prodajnih mjesta mogao organizovati izgradnjom novihribarnicaitržnicanaprostoruSrednjebosanskogkantona,aprerađenaribaimasvojemjestoiučlanicamaEUpaišire.
7.6.2. Opis predviđenih investicija i visina ulaganja
SrednjebosanskikantonzahvaljujućisvomhidropotencijaluspadaupodručjagdjejemogućeproizvoditivelikekoličineribezapotrebecjelokupnogtržištaBiH.DužinavodotokaglavnihslivovarijekaVrbasa,LašveiFojniceiznosipreko1.000km.Ovevodeposvojimbiološkimihemijsko-fizičkimsvojstvimaimaprvuklasukvalitetavode,štoobezbjeđujeizvanredneuslovezauzgojsalmonidnihvrstaribe.
Uzgojniribnjacikojibisetrebaligraditispadajuuredporodičnihribnjakasapovršinamado100m2 gdjebijednodomaćinstvoimaloznačajneprihodeimoglobidazaposlinajmanjepojednogčlanasvojeporodice.
100
Program razvoja poljoprivrede SBK
100
Tabela 7/30. Kapaciteteti i proizvodnja ribe u SBK 2000. godineRedni broj Lokacija Površina u ha Proizvodnja u tonama
1 Bugojno1 0,6 802 Bugojno2 0,05 83 Busovača1 0,003 2,44 Busovača2 0,007 4,35 Busovača3 0,005 3,66 GVakuf 0,025 157 Kreševo 0,12 208 Ntarvnik-Rostovo - -9 Ntravnik-Opava - -10 Travnik 0,03 1011 Fojnica 0,06 12
Ukupno: 0,9 155Izvor: Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001 – 2010)
Tabela 7/31. Projekcija izgradnje pastrmskih ribnjaka u 2008 – 2012
Općina Kategorija ribnjaka Broj ribnjaka Ukupni kapacitet (t)
Bugojno
Okašnica–reprocentar 1 5000000kommlađiPogonzapreraduribe 1 1.5Linijazaproiz.hrane 1 2000Uzgojniribnjak 6 120
Busovača Uzgojniribnjak 2 40DonjiVakuf Uzgojniribnjak 3 60Fojnica Uzgojniribnjak 3 60GornjiVakuf Uzgojniribnjak 3 60Kiseljak Uzgojniribnjak 3 60Kreševo Uzgojniribnjak 2 40Jajce Uzgojniribnjak 6 120NoviTravnik Uzgojniribnjak 3 60Travnik Uzgojniribnjak 3 60Vitez Uzgojniribnjak 3 60Ukupno: 37 740
Izvor: Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001 – 2010)
Zaproizvodnjupredviđenedodatnekoličineribeod740tonaplaniranoje37ribnjakasapovršinomodoko4,0hapovršine.Predviđeniprosječniribnjakbibiopovršine100m2,sakojegbisegodišnjemogloproizvoditi20tonaribe.
Tabela 7/32. Investicije uu model ribnjaka od 100 m2i proizvodnjom ribe od 20 tona godišnje
Opis investicije KM/ribnjaku Ukupna investicijska ulaganja u KM
Izgradnjaprosječnogribnjakapovršine100m2iproizvodnjom20tonaudvaturnusa-godišnje
50.000 1.850.000,00
Ukupno: 50.000 1.850.000,00
Program razvoja poljoprivrede SBK
101101
Tabela 7/33. Godišnji troškovi kod proizvodnje konzumne ribe na ribnjaku 100 m2
Opis KM/ribnjaku/turnusu Godišnji troškovi (2 turnusa)
Godišnji troškovi(37 ribnjaka)
Ribljamlađ(500kg/turnusux20KM/kg) 10.000 20.000 740.000
Ribljahrana(7t/turnusux2.36KM/kg 16.500 33.000 1.221.000
Ostalitroškovi 2.000 4.000 148.000Ukupno: 28.500 57.000 2.109.000
Tabela 7/34. Godišnji prihodi kod proizvodnje konzumne ribe na ribnjaku 100 m2
Opis KM/turnusu KM/godini (2 turnusa) Ukupni prihodi za sve ribnjake
Konzumnariba(8tonaribe/turnusux5,3KM) 42.400 84.800 3.137.600
Tabela 7/35. Godišnja dobit na jednom ribnjaku p 100 m2 Opis KM / ribnjak KM/ 37 ribnjaka
Totalprihodi 84.800 3.137.600Totalrashodi 57.000 2.109.000Prihodi – rashodi 27.800 1.028.600
Napomena: U troškove nisu uračunate plate
Prematome,možesezaključitidabiulaganjeu uzgojribebiloveomaprofitabilnoistrateškiciljSrednjebosanskogkantonabitrebaobitiulaganjaovuvrstuproizvodnje,posebnokadaseznadapostojiveliki neiskorišteni hidro-potencijal. Otvorile bi se mogućnosti za razvoj i turizma i ugostiteljstva imogućnostzapošljavanja,kaoidodatniprihodizavećspomenuteporodičneribnjake.Uloženeinvesticijebisemoglevratitikroznekolikogodinaradaribnjaka.
7.7. Dinamika i ukupna ulaganja u stočarskoj proizvodnji 2009–2015
Razvoj stočarstva na području Srednjebosanskog kantona će svakako zavisiti od obezbjeđenjasredstava, investiranja u osnovna sredstva te dinamike raspodjele tih sredstava u pojedine segmentestočarske proizvodnje. Uzimajući u obzir vrstu proizvodnje, brzinu povrata sredstava kao i drugefaktore, u narednoj tabeli je predložena dinamika i obim investicija u osnovna sredstva za područjeSrednjebosanskogkantonauperiodu2009–2015.godine.
Tabela 7/36. Dinamika i visina ulaganja u osnovna sredstva u SBK (2009-2015) Ulaganja u
osnovna sredstvaVisina ulaganja ( u 000 KM)
2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 UkupnoGovedarstvo 5.000 15.000 30.000 20.000 16.766 15.000 10.000 111.766Ovčarstvo 665 665 665 665 665 0 0 3.325Proizvodnjapilića 750 600 700 800 900 1.000 500 5.500Proizvodnjakonzumnihjaja 500 500 500 0 0 0 0 1.500
Uzgojribe 300 300 250 500 500 0 0 1.850Ukupno: 7.215 17.065 32.115 21.965 18.831 16.000 10.500 123.691
102
Program razvoja poljoprivrede SBK
102
8. PČELARSTVOPodručjeopćinaBugojno,Busovača,Dobretić,D.Vakuf,Fojnica,G.Vakuf,Jajce,Kiseljak,Kreševo,
N.TravnikiVitezimaizvanredneuslovezarazvojpčelarstva.Značajnepovršinešuma,livada,pašnjakaobraslešumskimrastinjem,obiljevoćnihvrsta,ljekovitihtrava–predstavljakvalitetanresursmedonosnogbiljakojiomogućavaznatnovećibrojproizvodnihkošnicauodnosunapostojećestanje.Obiljeirazličitostmedonosnogbilja,kaoirazličitaklimatskapodručja,omogućavajuproizvodnjuviševrstamedova(sortnimedovi),svevišetraženihnatržištu.Velikaprostranstvačinepotpunoekološkičistecjelinenakojimasemoguproizvestipčelinjiproizvodiorganskogporijekla.
Slika 8/1. Košnice pčela Slika 8/2. Pčele na ispaši Pčelarstvokaodjelatnost indirektnoučestvujeuproizvodnjivoća iostalihpoljoprivrednihkultura.
Svojom oprašivačkom djelatnošću, pčele povećavaju prinose i kvalitet mnogih vrsta poljoprivrednihkulturai,premanekimprocjenama,ekonomskiefektisuveći20–60putaodefekatakojisemjerekrozcijenupčelinjihproizvoda.
Premapodacimanadležnihopćinskihslužbi,trenutnostanjebrojapčelinjihdruštavaprezentiranojeusljedećojtabeli.
Tabela.8/1 Broj pčelinjih društava
OPĆINA Košnica/kom.Bugojno 1.900Busovača 800Dobratić 20DonjiVakuf 1.000Fojnica 2.000GornjiVakuf 1.600Jajce 1.120Kiseljak 700Kreševo 300NoviTravnik 900Travnik 9.040Vitez 682UKUPNO: 20.062
Većjenaglašenodaoveopćineimajuizvanredneuslovezaproizvodnjupčelinjihproizvoda; ipak,brojpčelinjihdruštavajevrlomaliuodnosunamogućnostiupogledupčelinjepaše.Prosječniprinosimedapoproizvodnomdruštvusuoko10kg.Međutimpotrebnojenaglasitidanaovimopćinamaimaizvanrednihpčelarakojiostvarujuznatnovećeprinose.
Projekcijapčelarstvado2015godinekoncipiraa jenaosnovupostojećegstanjapčelarstvau2009godini.Trebanapomenutidajevrlomalibrojpčelarakojimajetoosnovnozanimanje,alidapojedini
Program razvoja poljoprivrede SBK
103103
pčelarivećsadauzprimjenusavremenihtehnologijapčelarenjaostvarujuprinoseido40kgmedapokošnici.Osnovniciljprojekcijerazvojajepovećanjebrojakošnica,profesionalnihpčelaraidostizanjeprosječnihprinosamedaod20kgpokošnici,kolikisusadašnjiprinosiuzemljamakojeimajurazvijenuovuproizvodnju.
8.1. Proizvodni modeli
Proizvodni modeli su koncipirani na bazi izuzetno povoljnih agroekoloških uslova cjelokupnogpodručjaSrednjebosanskogkantona,interesaproizvođačakojibiseopredijelilizabavljenjepčelarstvomkao osnovnom djelatnošću i proizvodnje sa kombinovanom proizvodnjom pčelarstvo-ljekovito bilje,voćeipovrće.Dugogodišnjimpraćenjemnapodručjuopćinaujednomdesetogodišnjemvremenskomperioduuprosjekuima:
1do3bespašnegodine,•2do3godinesanatprosječnimprinosom,•3do4godinesaprosječnimprinosom.•
Tabela 8/2. Model I – Osnovna djelatnost- pčelarstvo-100 proizvodnih košnicaI godina
Investiciona ulaganja Iznos u KM Proizvodnja-prihodi Iznos u KM1.Košnice 10.000 Med3.000kg×8KM/kg 24.0002.Rojevi 8.000 Rojevi20×50 1.0003.Satneosnove 6.000
4.Rešetke 1.000
5.Žicazaokvirove 300
6.Pogačezaprihranu 800
7.Ambalažainalijepnice 2.400
8.Lijekovi 500
9.Ostalitroškovi 500Ukupno: 29.500 25.000
Tabela 8/3. Model I – Osnovna djelatnost pčelarstvo 100 proizvodnih košnicaII godina
Investiciona ulaganja Iznos u KM Proizvodnja-prihodi Iznos u KM1.Košnicezaproširenje(20kom.) 2.000 Med30kg/košnici3.600kgx8KM 28.800
2.Satneosnove 1.200 Rojevi20×50KM 1.0003.Rešetke 200 Vosak80kgx10KM 8004.Žicazaokvirove 60
5.Ambalažainalijepnice 2.400
6.Lijekovi 600
7.Transport-novedestinacije 2.000Ukupno: 9.420 30.600
104
Program razvoja poljoprivrede SBK
104
Tabela 8/4. Rekapitulacija proizvodnog modela IPokazatelji Prva godina proizvodnje Druga godina proizvodnje Ukupno
Troškovi 29.500 9.420 38.920Prihod 25.000 30.600 55.600Dobit 16.680
Tabela 8/5. Model II - 50 proizvodnih košnicaI godina
Investiciona ulaganja Iznos KM Proizvodnja -prihod Iznos KM1.Košnica 5.000 Med1.500kgx8KM 12.0002.Rojevi 4.000 Rojevi10x50KM 5003.Satneosnove 3.000
4.Rešetke 1.500
5.Pogačezaprihranu 400
6.Žicezaokvire 150
7.Ambalažainaljepnice 1.200
8.Lijekovi 250
9.Ostalitroškovi 250UKUPNO: 14.750 12.500
Tabela 8/6. Model II - 50 proizvodnih košnicaII godina
Investiciona ulaganja Iznos KM Proizvodnja -prihod Iznos KM1.Košnicazaproširenje 1.000 Med1.800kgx8KM 14.4002.Satneosnove 600 Rojevi-10x50KM 5003.Rešetke 100 Vosak30kgx10KM 3004.Žicezaokvire 30
5.Ambalažainaljepnice 1.200
6.Lijekovi 300
7.Transport-novedestinacije 1.000UKUPNO: 4.720 15.200
Tabela 8/7. Rekapitulacija proizvodnog modela IIPokazatelji Prva godina proizvodnje Druga godina proizvodnje UkupnoTroškovi 14.750 4.720 19.470Prihod 12.500 15.200 27.700Dobit 8.230
Program razvoja poljoprivrede SBK
105105
Tabela 8/8. Model III - 20 proizvodnih košnicaI godina
Investiciona ulaganja Iznos KM Proizvodnja -prihod Iznos KM1.Košnica 2.000 Med500kgx8KM 4.0002.Rojevi 1.600 Rojevi5x50KM 2503.Satneosnove 1.200
4.Rešetke 200
5.Žicezaokvir 60
6.Pogače 160
7.Ambalažainalj. 480
8.Lijekovi 100
9.Ostalitroškovi 100Ukupno: 5.740 4.250
Tabela 8/9. Model III -20 proizvodnih košnicaII godina
Investiciona ulaganja Iznos KM Proizvodnja -prihod Iznos KM1.Košnicazaproširenje5kom. 500 Med625kg.x8KM 5.000
2.Satneosnove 300 Rojevi5x50KM 2503.Rešetke 50
4.Žicezaokvire 30
5.Pogače 40
6.Ambalažainalj. 600
7.Lijekovi 125
8.Transport 500Ukupno: 2.485 5.250
Tabela 8/10. Rekapitulacija proizvodnog modela IIIPrva godina proizvodnje Druga godina proizvodnje Ukupno
Troškovi 5.740 2.485 8.225Prihod 4.250 5.250 9.500Dobit 1.275
Izponuđenihproizvodnihmodelavidljivojedajepčelarstvoprofitabilnaproizvodnja,auslovizatosupermanentnaedukacijaproizvođačaiodgovarajućakreditnasredstvasagraceperiodomod12mjeseciikamatnomstopomod2%tekontinuitetpoticajapopčelinjemdruštvu.
106
Program razvoja poljoprivrede SBK
106
9. INDUSTRIJA ZA PRERADU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Napodručjuprojektapostojinekolikoznačajnihkapacitetazapreradumesa,mlijekaižita(Kreševo,Dolac, Turbe, Bugojno, Gornji Vakuf), koji izuzev pogona za preradu mlijeka najvećim dijelomobezbijeđujupotrebnesirovineizdrugihdijelovaBosneiHercegovineiliizuvoza.
Napodručjuprojektapraktičnonepostojinekiznačajnijikapacitetzapreraduvoća ipovrća, iakopostojeizuzetnopovoljneprirodneidrugepogodnostizaproizvodnjukvalitetnogvoćaipovrća.Satanjeje gotovo identično i na području Sarajevskog i Zeničko-dobojskog kantona, a zbog toga se velikekoličinesvježegigotovosvekoličineprerađenogvoćaipovrćaobezbjeđujusadrugihpodručjaBosneiHercegovineiliuvozeiznovonastalihdržava.
9.1. Rashladno-skladišni kapaciteti
Postojanjeodgovarajućihkapacitetasavremenihrashladnihskladištatemeljnijepreduslovstabilnograzvojaprimarneproizvodnjeiuspješnogmarketingasvježegvoćaipovrća.
Isto tako, postojanje odgovarajućih savremenih rashladnih kapaciteta za smrzavanje i distribucijubrojnihvrstavoćaipovrćapradstavljajedinupouzdanugarancijustabilneproizvodnjeikontinuiranogsnabdjevanjapotrošačautokucijelegodine.
9.2. Stanje rashladnih kapaciteta u Bosni i Hercegovini i na području projekta
Bosna i Hercegovina kao bivša republika u okviru Jugoslavije bila je na posljednjemmjesta poizgrađenostirashladnihkapacitetamjerenom³na100.000stanovnika,sasamo50%prosjekazajedničkedržave. Od 1992. godine do danas, rashladno skladišni ili proizvodno skladišni kapaciteti znatno supovećaniucjelojEvropi,uključujućiinovonastaledržaveodbivšihjugoslovenskihRepublika.UtompogleduBosnaiHercegovinajeizuzetak.
Izuzev„Klas“-ovehladnjačeuSarajevuodoko1.000tonaskladišnogkapacitetaujednovremenomunosuihladnjačeŠvedskekompanije„OleNilssen“uPotočarimakodSrebrenicekapaciteta1.200tona,nije izgrađena nijedna industrijska hladnjača za smrzavanje poljoprivrednih proizvoda. Izgrađeno jenekolikomanjihkapacitetazaskladištenjesvježihproizvoda–Bijeljina,Čapljina,Ljubuški,Berkovići.
Umeđuvremenu su neki svojevremeno savremeni i vrlo značajni industrijski rashladni kapaciteti(Goražde,Zvornik,Bijeljina,BosanskiŠamac)amortizovani i tehničkiprevaziđeni,aneki rashladno-skladišni kapaciteti kao što je Sarajevka tržnica, višespratna hladnjača „Simes“-a, hladnjača uTuzli,porušeniilisupromijenilinamjenukorištenja.Toznačidajesadašnjestanjevećihrashladnihkapacitetapribližnonanivouodprije20godina.
Stanje na području Srednjebosanskog kantona je nepovoljnije i u odnosu na prosjek Bosne iHercegovine, s obzirom da još uvijek ne postoje rashladni industrijski kapaciteti za smrzavanje iskladištenjepoljoprivrednihproizvoda.
Zbog toga se nameće potreba planski osmišljene izgradnje odgovarajućih industrijskih rashladnihkapaciteta,jersesamotakomožeračunatinabržiistabilnijirazvojpoljoprivrede,aposebnoproizvodnjevoća i povrća i kontinuirano snabdjevanje potrošača kvalitetnim poljoprivredno-prehrambenimproizvodima.
9.3. Stanje primarne proizvodnje voća i povrća Uposljednjihnekolikogodinapodignutesuznačajnepovršinenovihzasadarazličitihvoćnihvrstana
područjucijeleBosneiHercegovine:jabuka,kruška,šljiva,višnja,malina,jagodaibreskva.Inapodručjuprojektasupodignuteodređenepovršinesavremenihzasada:jabuke,maline,šljiveijagode.Istotako,postojiinteresvećegbrojapoljoprivrednikazapodizanjesavremenihvoćnjaka,alizbogneorganizovanognastupanatržištuinemogućnostiproizvođačadakvalitetnoriješepitanjeskladištenja,nudisejabukaneposredno nakon berbe kada je ponuda najveća, a cijene najniže. Proizvođači koji imaju uglavnom
Program razvoja poljoprivrede SBK
107107
malepovršinevoćnjakaizlazenatržišteneorganizovano,rušerealnecijeneproizvoda,proizvodinisunaodgovarajućinačinsortirani,upakirani,deklariraniikvalitetnoispitani,tekaotakvinemogubitiznačajnipartneriupregovorimasavelikimmaloprodajnimlancima,veletržnicamailizaeventualniizvoz.
Drugo,nedostajeipotrebnaopremazapripremuproizvodazatržište,uređajizasortiranjeipakovanje,boxpaleteidrugo,kojajeizuzetnoskupaiimauglavnomprevelikekapacitetezanašemaleproizvođače,teoniupravilunemoguindividualnoinvestirati.
IziskustvasusjednihzemaljaizemaljautranzicijikojesuvećpostalečlaniceEvropskeunije,uspjehodnosno neuspjeh svake markentiške organizacije (veletržnice, logistički centri, zadruge, asocijacijeproizvđača)ovisitćeoodlučnostidržavedastriktnokontroliramarkentiškekanaleionemogućinelojalnukonkurenciju.
Drugiparalelanprocesjeprisustvomeđunarodnihmaloprodajnihlanacaibrzaekspanzijanjihovihmaloprodajnihsupermarketa,štorezultirabrzimpovećanjemnjihovihudjelanatržištunamalo,posebnou urbanim sredinama; očekuje se njihova dalja ekspanzija, kao što je to već situacija u razvijenimzemljamaEvropskeunije.Analizirajući trenutnemogućnostiponudebh. roba,evidentno jedaonenemoguzadovoljavatizahtjeveistandardemaloprodajnihsupermarketa,štorezultiradaljimpadomudjelabh.proizvodanatržištu.
Zbog toga je neophodno da se proizvodne organizacije čvrsto ugovorno vežu sa veletrgovcima,prerađivačimaiizvoznicima,adabisetoostvarilo,proizvođačimorajuzadovoljitibrojnekriterije.
9.4. Konkurentnost i opstanak proizvodnje svježeg voća i povrća na području projekta i Bosne i Hercegovine
Najvažnijizadataksvihnivoavlasti(općine,kantoni,entiteti,BiH)jestedapreduzmumjerekojećeosiguratiopstanakidugoročnukonkurentnostpoljoprivrednihproizvođača.
Osnovnipreduslovizaostvarivanjetogaciljasusljedeći:koncentracijaproizvodaputemosnivanjamarkentiškihorganizacijaproizvođača-kooperanata;•maksimalnoočuvanjekvalitetaproizvodaizgradnjomsavremenihrashladnihkapaciteta;•standardizacijaukvalitetiipakovanjuputemulaganjauopremuzasortiranjeipakiranje.•
Međutim,vrlovažanpreduslovzauspješnurealizacijuprojektajeeliminisanjesivogtržištaiefikasnoprovođenje tržnihpropisakojićeosiguratizakonitu, transparentnu ikorektnukonkurentnost.Ukolikotajuslovnebudeispunjen,proizvođačinećemoćiispunitizahtjevemaloprodajnihsupermarketakojićeimatisvevećiudionatržištu,povećatćesedominacijauvoznogvoćaipovrćaipostupnoćesegubitiipostojećiudionatržištu.
9.5. Prijedlog optimalnog rješenja
Naosnovupostojećegstanjaiočekivanih,svebržihpromjenaustrukturipotrošnjehraneivećegudjelasupermarketausnabjevanjupotrošačasvježomhranom,predlažeseslijedećinačinizgradnjerashladnihkapacitetanapodručjuprojekta.
dasenapodručjuprojektaizaberulokacijeiobezbijedegrađevinskeparcelezaizgradnjurashladnih1.kapacitetazaskladištenje,pakeraj idistribucijusvježegvoća ipovrća ikapacitetazasmrzavanje ipripremuzadomaćeiinostranotržištesmrznutogvoćaipovrća.da seprojekat rashladnihkapacitetakoncipirakaopermanentniprojekat sa faznom realizacijomu2.pogledu povećanja kapaciteta, tehničke opremljenosti, te dopune asortimana svježih i smrznutihproizvodanamjenjenihdomaćemiinostranomtržištu.daseprojekatfinansirauglavnomizjavnogiprivatnogkapitala,atekkasnije,udrugojfaziakobude3.trebalo,izodgovarajućihkredita.da nosioci projekta budu asocijacije poljoprivrednika i da se nakon realizacije prve faze projekta4.formiranovaoranizacija–pravnolice.
108
Program razvoja poljoprivrede SBK
108
daseupravljanjeskladišno-rashladnimkapacitetomprepustineposrednimkorisnicimailiasocijacijama5.poljoprivrednihproizvođača.daseuzrashladnekapaciteterazvijaju idrugikomplementarniprogramisaciljemdaseformiraju6.finansijskisamoodrživi,profitabilni,prerađivačko-rashladnikapacitetisadvostrukimulogom:
dabudupouzdangarant stabilnog razvojaproizvodnjevoća ipovrća i stvaranjemogućnostiza•formiranjevelikogbrojasamoodrživihpoljoprivrednihdomaćinastava;da se obezbijede uslovi za kontinuirano snabdjevanje potrošača kvalitetnim, savremeno•pripremljenimsvježimismrznutimvoćemipovrćempokonkurentnimcijenama.
dasvirelevantnisubjekti:općine,kanton,Federacija,asocijacijepoljoprivrednikaidioničariprihvate7.predloženikonceptiidejnorješenjekaotemeljnidokumenatkojisetokomfaznerealizacijemožepopotrebikorigovati.daopćine,kantoniFederacijaprioritetnorazličitimpotporama,finansijskimgrantovimaiolakšicama8.pomažu realizaciju ovakvih projekata i da ovakvi kapaciteti budu opremljeni odgovarajućomtehnološkom opremom za pripremu i pakiranje svježeg i smrznutog voća i povrća po aktuelnimkriterijimakojivaženapodručjuzemaljaEU.
Posebnu pogodnost u korištenju različitih potpora i finansijskih olakšica treba omogućiti većimrashladno-skladišnim i rashladno prerađivačkim kapacitetima kojima se finansijski isplati instaliranjeskupe tehnološkeopreme,a takvaoprema jeosnovnipreduslovdobijanjaproizvodakojizadovoljavakriterijekojivaženapodručjuzemaljaEvropskeunije.
9.6. Osnovni podaci o privrednim društvima-prerađivačima na području projekta
„Zdravlje“ d.o.o. Busovača-Kaćuni za primarnu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvodaima obezbijeđen projekat, investicioni program i prostorno povoljno lociranu građevinsku parcelu.Prerađivačkikapacitetjenamanjenzapripremusvježegvoćaipovrćazatržište,zasmrzavanjeipripremuza tržište jagodastogvoća inekihvrstapovrća izaprogramsušenja ipripremuza tržištesuhešljive,šumskihplodovailjekovitogbilja.Projekatjefleksibilnopostavljen,takodasemogunesmetanopovećatikapaciteti,proširitiasortimanpreradeiprimijenitinovitehnološkipostupci,kaoštosutzv.ULO-haldnjače.Razvojniprogram„Zdravlje“d.o.o.predstavljapotpunigarantrazvojaobimneproizvodnjevoćaipovrćaiuključenjevelikogbrojapoljoprivrednihproizvođačauprogramiranuproizvodnju.
„Heko“ d.o.o.Bugojno za primarnu proizvodnju i preradu: u fazi je izgradnja rashladno-skladišnogkapacitetazahlađenje,pripremuipakovanjesvježegvoćaipovrća.Projekatjefleksibilnopostavljen,takodaseprvafazaodoko500tonaskladišnogkapacitetaujednovremenomunosumoževišestrukopovećati.Projektomjepredviđentzv.ULO-postupak,štojejedanodbitnihpreduslovazavisokkvalitetproizvoda.
„IMB-komerc“ Bugojno je već afirmisano poljoprivredno preduzeće sa razvijenom proizvodnjomkvalitetnogsjemenskogimerkantilnogkrompira,jabuke,malineivoćnihsadnica.Trenutnorealizujeprojekatrashladno-skladišnogkapacitetaod300tonaujednovremenomunosu,uzmogućnostdogradnjekapaciteta.
„Biser“d.o.o.Bugojnozaprimarnuproizvodnjuipreraduvoćaipovrćaposjedujeprojekatiinvesticioniprogramrashladno-skladišnogirashladno-proizvodnogkapaciteta1.200tonaujednovremenomunosu.Sobziromdaneplanirajuvećiobimproizvodnjenavlastitomzemljištu,dugoročniplanovi izgradnjepreradnihkapacitetapredstavljajugarancijuzauključivanjevelikogbrojapoljoprivrednihproizvođačauorganizovanuproizvodnjuvoćaipovrća.
„Flores“ d.o.o. Gornji Vakuf – Uskoplje je već afirmisana kompanija za proizvodnju, preradu iplasman voća, povrća, šumskih plodova i ljekovitog bilja. „Flores“ d.o.o. uporedo podiže rashladno-skladišnekapacitetekojićeomogućitivelikombrojupoljoprivrednihproizvođačadugoročnuproizvodnuorijentacijunapodručjuvoćaipovrća.
9.7. Kratka informacija o ULO hladnjačama
ULO (Ultra low oxygen) hladnjače su hladnjače III generacije za dugotrajno čuvanje nekih vrstavoća ipovrća. IIIgeneracijahladnjača iliULOhladnjača, rezultat jeproučavanjafiziologijeplodova.
Program razvoja poljoprivrede SBK
109109
OsnovniprincipradaULOhladnjačasvodisenakontroluplinova(krajnjesmanjenjeučešćakiseonikaiznatnijegpovećanjaugljičnogdioksidaCO2),kontroluvlage(povećanjevlage)ikontrolutemperature(smanjenjetemperature).OvatehnologijaserazlikujeodtehnologijehladnjačaIIgeneracijeutomeštoseradikalnimsmanjenjemučešćakisika ipovećanjemugljičnogdioksidauatmosferi rashladnećelijesmanjuje intenzitet disanja ploda i eliminiraju sekundarni štetni uticaji ugljičnog dioksida.U takvimuslovimausporavaju se svibiološkiprocesiuplodovima, takoda sunekekulture (npr.jabuka)moguuskladištiti12ivišemjeseci,adanedođedoznačajnijihkvalitativnihpromjenauplodu,aujednojeumanjenaopasnostnekihfiziološkihbolesti.
Mogućnost tako dugotrajnog kvalitetnog skladištenja voća i povrća produžava sezonu tražnje i
garantira snabdijevanje kvalitetnim svježim voćem i povrćem tokom cijele godine, što ima značajnemarkentiškeefekte.
UBosniiHercegoviniizgrađenajeuzpomoćznačajnogpodsticajaUSAID-LAMPprojekta,prijetri
godine,prvaULOhladnjačauBijeljinikapaciteta500tonaskladišnogprostora.Primjeraradi,Hrvatska,koja znatno zaostaje u tom pogledu za Slovenijom i zemljama Evropske unije, već je realizovala75%kapacitetaULOhladnjačadržavnogprojekta izgradnje40.000 tonakapacitetaULOhladnjačaujednovremenomunosu.
110
Program razvoja poljoprivrede SBK
110
Tabe
la 9
/1. P
roje
kcije
pot
reba
rash
ladn
o-sk
ladi
šnih
i pr
erađ
ivač
kih
kapa
cite
ta n
a po
druč
ju p
roje
kta
u to
nam
a po
vrs
tam
a vo
ća i
povr
ća u
201
5. g
odin
i
R.b
r.V
RST
A
PRIV
RE
DN
A D
RU
ŠTVA
UK
UPN
OK
M/k
gIz
nos u
KM
„Zdr
avlje
“ B
usov
ača
„Hek
o“B
ugoj
no
„IM
B-
Kom
erc“
Bug
ojno
„Bis
er“
Bug
ojno
Ost
ali
prer
ađiv
ači
1Jagoda
750
100
100
120
500
1.570
1,20
1.884.000
2Malina
3.000
200
100
600
500
4.400
1,80
7.920.000
3Kupina
750
100
-120
500
1.470
1,50
2.205.000
4Borovnica
600
200
100
300
500
1.700
3,60
6.120.000
Ukupno(1-4)
5.100
600
300
1.140
2.000
9.140
-18.129.000
5Trešnja
200
--
--
200
1,80
360.000
6Višnja
100
--
--
100
1,50
150.000
7Kajsija
200
--
--
200
1,00
200.000
8Šljiva
2.500
200
200
360
1.000
4.260
0,60
2.556.000
9Jabuka
1.800
600
400
600
200
3.600
0,80
2.880.000
10Kruška
300
100
-150
-550
1,00
550.000
Ukupno(5-10)
5.100
900
600
1.110
1.200
8.910
-6.696.000
Svega(1-10)
10.200
1.500
900
2.250
3.200
18.050
-24.825.000
11Kornišoni
3.000
--
400
600
4.000
0,80
3.200.000
12Krompir
900
-500
600
1.000
3.000
0,40
1.200.000
13Korjenastopovrće
1.000
--
--
1.000
0,40
400.000
14Ostalopovrće
600
-100
600
1.000
2.300
0,70
1.610.000
Ukupno(11-14)
5.500
-600
1.600
2.600
10.300
-6.410.000
Sveukupno(1-14)
15.700
1.500
1.500
3.850
5.800
28.350
-31
.235
.000
Program razvoja poljoprivrede SBK
111111
9.8. Prerada, dorada i pakovanje šumskih plodova ljekovitog bilja
PodručjeSrednjebosanskogkantonaraspolažeznačajnimkoličinamakvalitetnogšumskogvoća,gljivailjekovitogbiljakaoštosu:borovnica,brusnica,drenjina,kupina,šipurak,vrganj,lisičarka,srijemoš,zova i dr.Ovo je područje srazmjernopovršini dalekonajbogatije ovim sirovinamau cijelojBosni iHercegovini.Zbogizuzetnodobrogkvalitetaipermanentnetražnjenadomaćem,aposebnoinostranomtržištu,ovevrstesirovinapredmetsuinteresabrojnihnakupacaiprerađivačaizdrugihdijelovaBosneiHercegovine.Ovakvostanjedirektnajeposljedicanedostatkanekogznačajnijegprerađivačkogkapacitetana ovom području. Zbog toga najveći dio ukupnog profita na tržištu prodaje ostvaruju kompanije izdrugihdijelovaBosneiHercegovine.
Zbogtogajeneophodnoodgovarajućimpotporamaifinansijskimpogodnostimamaterijalno-tehničkiosposobiti 4-5 privrednih društava za prihvat cjelokupnih količina ovih sirovina, kvalitetnu preraduprimjenomsavremenihtehnologijasušenjaismrzavanja,odgovarajućeskladištenjeipripremuzadomaćeiinostranotržište.
9.9. Skladišta za krompir
KrompirjenajvišezastupljenopovrćeuishraniljudiuBosniiHercegoviniicijelojEvropi.BosnaiHercegovina,aposebnopodručjeSrednjebosanskogkantona,posjedujepovoljneprirodneuslovezaproizvodnjudovoljnihkoličinakvalitetnogsjemenskogimerkantilnogkrompirazapotrebetržišauBosniiHercegoviniizaizvoz.Zbognedostatkaodgovarajućeagrarnepolitike,BosnaiHercegovinajestalniuvoznikpreko50%količinasjemenskogkrompiraipovremenovećihkoličinamerkantilnogkrompiraitakopogoršavapoložajsvojihpoljoprivrednikaiplatno-deviznibilanszemlje.
JedanodbitnihpreduslovazaproizvodnjudovoljnihkoličinakvalitetnogsjemenskogimerkantilnogkrompirazapotrebetržištaBiHizaizvozjepostojanjeodgovarajućihskladištazakrompir.
Zbog toga bi trebalo postojeće namjenski građeno skladište zemljoradničke zadruge Fojnicaosposobitizatakvunamjenu,anapodručjuBugojnazapotrebepostojećih,većafirmisanihproizvođačaodgovarajućompotporompomoćiizgradnjusavremenogskladištazasjemenskiimerkantilnikrompir.
Zbog izrazite privredne nerazvijenosti, područje općine Dobretić treba biti posebna brigaSrednjebosanskog kantona i FBiH. U okviru ovog programa neophodno je različitim potporamamaterijalno-tehničkiikadrovskiosposobitipostojećupotpunone,učinkovitupoljoprivrednuzadrugu.Takoosposobljenazadrugatrebadugoročnoprogramiratirealnoostvarivuproizvodnjusjemenskogkrompiraigovedarskuproizvodnjumesaimlijeka.Zaovevrsteproizvodnjepostojenajpogodnijiprirodniidrugiuslovi.Značajnijiobimproizvodnjesjemenskogkrompira,mlijekaigoveđegmesaomogućiobiotvaranjevećegbrojanovihradnihmjestaupoljoprivrediiubrzaoekonomskirazvojpodručjeopćineDobretići.
112
Program razvoja poljoprivrede SBK
112
10. PRIJEDLOZI MODELA SAMOODRŽIVE, RADNO-INTENZIVNE PROIZVODNJE NA MALOM POLJOPRIVREDNOM POSJEDU
I PrimjerTabela 10/1. Posjed površine do 1 haRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u
haPrinos u
kg KM/kg Iznos KM
1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Kornišonnamreži 0,10 4000 0,80 3.2005 Duhan-Berlej 0,10 300 3,60 1.0806 Ljekovitobilje 0,10 100 6,50 650
UKUPNO: 0,70 14.830
II PrimjerTabela 10/2. Posjed površine do 1 ha
Rednibroj Vrsta proizvodnje Površine u
haPrinos u
kg KM/kg Iznos KM
1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kornišonnamreži 0,20 8000 0,80 6.4004 Duhan-Berlej 0,10 300 3,60 1.0805 Ljekovitobilje 0,10 100 6,50 650
UKUPNO: 0,70 15.630
III PrimjerTabela 10/3. Posjed površine do 2 ha
Rednibroj Vrsta proizvodnje Površine u
haPrinos u
kg/l KM/kg/l Iznos KM
1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Kornišonnamreži 0,10 4000 0,80 3.200
UKUPNO (1-4): 0,50 10500 13.1005 1Krava-mlijeko 1,20 3000 0,75 2.2506 1Juneživamjera - 220 6,00 1.320
UKUPNO (1-6): 1,70 16.670
Program razvoja poljoprivrede SBK
113113
IV PrimjerTabela 10/4. Posjed površine do 2 ha
Rednibroj Vrsta proizvodnje Površine u
haPrinos u
kg/l KM/kg/l Iznos KM
1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Kornišonnamreži 0,10 4000 0,80 3.2005 Ljekovitobilje 0,10 100 6,50 650
UKUPNO (1-5): 0,60 10500 13.7506 1Krava-mlijeko 1,20 3000 0,75 2.2507 1Juneživamjera - 220 6,00 1.320
UKUPNO (1-6): 1,70 17.320
V PrimjerTabela 10/5. Posjed površine do 3 haRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u
haPrinos u
kg/l KM/kg/l Iznos KM
1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Ljekovitobilje 0,10 100 6,50 6505 Šljiva 0,80 20000 0,60 12.000
UKUPNO (1-5): 1,30 22.5506 1Krava-mlijeko 1,20 3000 0,75 2.2507 1Juneživamjera - 220 6,00 1.320
UKUPNO (1-7): 2,50 26.120
VI PrimjerTabela 10/6. Posjed površine do 3 haRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u
haPrinos u
kg/l KM/kg/l Iznos KM
1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Kornišonnamreži 0,10 4000 0,80 3.2005 Ljekovitobilje 0,10 100 6,50 650
UKUPNO (1-5): 0,60 13.7506 2Krava-mlijeko 2,40 6000 0,75 4.5007 2Juneživamjera - 220 6,00 2.640
UKUPNO (1-7): 3,00 20.890
114
Program razvoja poljoprivrede SBK
114
VII PrimjerTabela 10/7. Posjed površine do 3 haRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u
haPrinos u
kg/l KM/kg/l Iznos KM
1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Jabuka 0,80 20.000 0,80 16.000
UKUPNO (1-4): 1,20 25.9005 1Krava-mlijeko 1,20 3000 0,75 2.2506 1Juneživamjera - 220 6,00 1.320
UKUPNO (1-6): 2,40 29.470
VIII PrimjerTabela 10/8. Posjed površine do 4 haRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u
haPrinos u
kg/l KM/kg/l Iznos KM
1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Ljekovitobilje 0,10 100 6,50 6505 Šljiva 0,80 20000 0,60 12.000
UKUPNO (1-5): 1,30 22.5506 2Krave-mlijeko 2,40 6000 0,75 4.5007 2Junetaživamjera - 220 6,00 2.640
UKUPNO (1-7): 3,70 29.690
IX PrimjerTabela 10/9. Posjed površine do 4 haRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u
haPrinos u
kg/l KM/kg/l Iznos KM
1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Ljekovitobilje 0,10 4000 3.2005 Šljiva 0,80 20000 0,60 12.000
UKUPNO (1-5): 1,30 25.1006 2Krave-mlijeko 2,40 6000 0,75 4.5007 2Junetaživamjera - 220 6,00 2.640
UKUPNO (1-7): 3,70 32.240
Program razvoja poljoprivrede SBK
115115
X PrimjerTabela 10/10. Posjed površine do 5 haRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u
haPrinos u
kg/l KM/kg/l Iznos KM
1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Ljekovitobilje 0,10 100 6,50 6505 Šljiva 0,80 20000 0,60 12.000
UKUPNO (1-5): 1,30 22.5506 3Krave-mlijeko 3,60 9000 0,75 6.7507 3Junetaživamjera - 660 6,00 3.960
UKUPNO (1-7): 4,90 33.260
XI PrimjerTabela 10/11. Posjed površine do 5 haRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u
haPrinos u
kg/l KM/kg/l Iznos KM
1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Kornišonnamreži 0,10 4000 0,80 3.2005 Šljiva 0,80 20000 0,60 12.000
UKUPNO (1-5): 1,30 22.5506 3Krave-mlijeko 3,60 9000 0,75 6.7507 3Junetaživamjera - 660 6,00 3.960
UKUPNO (1-7): 4,90 35.810
XII PrimjerTabela 10/12. Posjed površine do 5 haRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u
haPrinos u
kg/l KM/kg/l Iznos KM
1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Kornišonnamreži 0,10 4000 0,80 3.2005 Ljekovitobilje 0,10 100 6,50 650
UKUPNO (1-5): 0,60 13.7506 3Krave-mlijeko 3,60 9000 0,75 6.7507 3Junetaživamjera - 660 6,00 3.960
UKUPNO (1-7): 4,20 20.890
Mogućesuidrugekombinacijeproizvodnihmodela,uzuslovdatakvaproizvodnjaimaobezbijeđenplasman.
116
Program razvoja poljoprivrede SBK
116
11. PREGLED STATISTIČKIH PODATAKA I TEMELJNIH POKAZATELJA RAZVOJA PO OPĆINAMA
Uovomsegmentuprezentiranisukaoanexzasvakuopćinupojedinačnosljedećipodaci:osnovnistatističkipodatci;•prijedlograzvojavoćarskeproizvodnje;•pregledpotrebnihkoličinasadnogmaterijala;•proizvodnjažita;•prijedlograzvojaproizvodnjepovrća;•organskaproizvodnja;•pregledstanjastočarstva;•projekcijarazvojapčelarstva;•projekcijapotrebarashladno-skladišnihiprerađivačkihkapacitetau2015.godini;•tabelarnipregledpovrstama,godinama,obimu,investicionimulaganjimaiproračunomvrijednosti•projeciraneproizvodnjeu2015.godini.
Program razvoja poljoprivrede SBK
117117
ANEXOPĆINA BUGOJNO
118
Program razvoja poljoprivrede SBK
118
Tabela 11/1. Osnovni statistički podaci za područje općine BugojnoRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina
1 Površinakm2iliha 361 3612 Oraniceuha 6.616 6.5173 Voćnjakauha 568 554
rodnihstabalašljiva / 27.000rodnihstabalajabuka / 18.000rodnihstabalakrušaka / 7.000rodnihstabalatrešanja / 12.000rodnihstabalaoraha / 400sadnicamalina / 70.000
4 Livadauha 4.273 4.2555 Pašnjakauha 1.836 1.8276 Šumauha 21.453 21.4307 Neplodnozemljište 1.334 1.4978 Brojstanovnika-ukupno 46.889 37.4819 Utomemuškaraca 23.383 /10 Utomežena 23.507 /11 Brojdomaćinstava 11.794 9.30012 Brojraseljenihiizbjeglihosoba / 1.16813 Brojpovratnika / 16.44214 Brojinvalida / 44715 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava 4.599 2.90016 Brojzaposlenihudržavnomsektoru
15.454 4.11817 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru18 Brojnezaposlenihnabirourada 600 5.39919 Učešćestarosnegrupeod15-64god. 31.328 25.62520 Goveda-ukupno 6.800 4.10021 Odtogakravamuzara 2.85022 Brojovaca 9.300 8.50023 Brojsvinja / 90024 Brojkonja / 16025 Brojkoza / 44026 Brojperadi 25.000 15.00027 Brojtraktora / 49028 Brojtraktorskihpriključaka / /29 Brojmotokultivatora / 15030 Brojpriključakazamotokultivator / /31 Brojtravokosačica / 5032 Brojžitnihkombajna / 1633 Brojkamionazatransport / 12034 Brojlaktofrizazamlijeko / 2035 Brojmagacinazaotkupisnadbjevanje / /36 Brojpoljoprivrednihapoteka 1 437 Brojkošnicapčela 1.500 1.90038 Tržnaproizvodnjapovrća-tona / 2.30039 Tržnaproizvodnjavoća-tona / 21040 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / 40041 Tržnaproizvodnjamlijeka(lit+temp) / 2.300.00042 Tržnaproizvodnjajunećegmesaž.mj. / 40043 Tržnaproizvodnjaovčijegmesaž.mj. / 12044 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. / 13.000
Program razvoja poljoprivrede SBK
119119
Redni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina
45 Mlinovizažito-brašnout/8časova / /
46 Pogonizastočnekoncentrateut/8časova / /
47 Klaonicezakrupnuisitnustokuut/8časova / /
48 Pogonizapreradumesaut/8časova / /
49 Mljekarepogonizapreradumlijekal/8časova / /
50 Pogonizapreraduvoćaipovrćaut/8časova / /
51 Hladnjače(0oC)um3skladišniprostor / /
52 Hladnjače(-200C)um3skladišniprostor / /
53 Punionicemineralnihvodal/8časova / /
54 Smrznutagotovajelaut/8časova / /
55 Brojpoljoprivrednihinženjera / 18
56 Brojpoljoprivrednihtehničara / 2
57 Brojveterinara / 10
58 Brojzemljoradničkihzadruga 1 3
59 Brojudruženjapoljoprivrednika / 2
60 BrutodruštveniproizvodpostanovnikugodišnjeuKM / /
Tabela 11/2. Osnovni statistički podaci za područje općine Bugojno -nastavak
120
Program razvoja poljoprivrede SBK
120
1. V
OĆ
AR
SKA
PR
OIZ
VO
DN
JA
Tabe
la 1
1/3.
Din
amik
a po
diza
nja
voćn
ih za
sada
u h
a za
u su
breg
ionu
„B“
za p
erio
d 20
09-2
015
godi
ne
Prilikomraspoređivanjaproizvodnjejagodastihvoćnihvrstapoopćinam
a,određujeseučešćeopćineBugojnona30%.
KodrasporedaproizvodnjekoštičavogvoćaodređujeseučešćeopćineBugojnona25%.
Voćn
e vr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
hekt
ara
Jagoda
77
89
88
855
Malina
1213
1313
1215
1593
Kupina
76
65
65
540
Borovnica
1011
118
910
1473
UK
UPN
O:
3637
3835
3538
4226
1
Trešnja
--
--
--
--
Višnja
--
--
--
--
Kajsija
--
--
--
--
Šljiva
1013
1414
1114
1288
Jabuka
108
88
108
860
Kruška
43
31
21
115
UK
UPN
O:
2424
2523
2323
2116
3
Program razvoja poljoprivrede SBK
121121
Tabe
la 1
1/4.
Pre
gled
pot
rebn
ih k
olič
ina
sadn
og m
ater
ijala
za re
aliz
aciju
sadn
je v
oćni
h za
sada
u su
breg
ionu
„B“
za p
erio
d 20
09-2
015
godi
ne
Sadnim
aterijalm
ogućejenabaviti:
-jagoduurasadnicimaPZ
„PR
VABRAZD
A“Čelići„H
EKO“Bugojno,
-malinuikupinuurasadnicimaZZ
“POLJOPR
OMET
“DonjiVakuf,PZ
„PR
VABRAZD
A“Čelić,„HEK
O“Bugojnoi„RUBUS“Sapna
-borovnicuurasadniku„H
EKO“Bugojno
-jabuku,krušku,trešnju,šljivu,višnjuikajsijumogućejenabavitiuvoćnimrasadnicima„V
OĆNIR
ASA
DNIKSREB
REN
IK“,„PO
LJOKOMER
C“
Kiseljak,ZZ„V
ISOKO“,„DOMINANT“Čapljina,„AGROST
ENLE
J“idr.
Voćn
e vr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
sadn
ica
Jagoda
280.000
280.000
320.000
360.000
320.000
320.000
320.000
2.200.000
Malina
168.000
182.000
182.000
182.000
168.000
210.000
210.000
1.302.000
Kupina
23.331
19.998
19.998
16.665
19.998
16.665
16.665
133.320
Borovnica
40.000
44.000
44.000
32.000
36.000
40.000
56.000
292.000
Trešnja
--
--
--
--
Višnja
--
--
--
--
Kajsija
--
--
--
--
Šljiva
11.420
14.846
15.988
15.988
12.562
15.988
13.704
100.496
Jabuka
30.300
24.240
24.240
24.240
30.300
24.240
24.240
181.800
Kruška
7.616
5.712
5.712
1.904
3.808
1.904
1.904
28.560
SVE
GA
:56
0.66
757
0.79
661
1.93
863
2.79
759
0.66
862
8.79
764
2.51
34.
238.
176
122
Program razvoja poljoprivrede SBK
122
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/5. Oranična površina po načinu korištenja u općini Bugojno (u ha)2006 2007
Oranice,baštevrtovi
UKUPNO ŽITO Neobrađeneoranice
Oranice,bašteivrtovi
UKUPNO ŽITO Neobrađeneoranice
5.872 2.654 660 3.210 5.774 2.593 704 3.134
Tabela 11/6. Ostvarenje prinosa žita u općini Bugojno u tonama
Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz za zrno Kukuruz za krmu
t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha640 4,0 492 4,1 405 1,5 180 3,0 120 3,0 1.350 15,0
UopćiniBugojnozastupljenostoranicazažitopredstavlja1,38%(660ha)odukupnepovršineoranicaopćinaSBK(48.143ha).PoređenjemproizvodnježitaopćineBugojnosaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaBugojnoučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasaslijedećimprocentima:
pšenica 12,75%•raž 43,00%•ječam 18,00%•kukuruzzazrno 8,60%•kukuruzzakrmu 25,40%•
OdsvihvrstažitaprimjetnojedaopćinaBugojnoznačajnoučestvujeuukupnojproizvodnjikantonakukuruzazakrmusa25%,ražisa43%iječmasa18%.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/7. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine BugojnoKrompir Grah Luk crni Kupus i kelj
ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha
456 3.700 9,0 70 105 1,5 70 560 8,0 170 2.720 16,0
U općini Bugojno zastupljenost površina pod povrćem predstavlja 15,4 % (766 ha) od ukupnepovršinepodpovrćemnapodručjuSBK-a(4.951ha).PoređenjemproizvodnjepovrćaopćineBugojnosaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaBugojnoučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:
krompir 16,50%•grah 11,70%•lukcrni 5,00%•kupusikelj 2,70%•
•OdsvihpovrtnihkulturaprimjetnojedaopćinaBugojnoznačajnijeučestvujeuukupnojproizvodnji
kantonasakrompirom16,50%.
Program razvoja poljoprivrede SBK
123123
Tabela 11/8. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Bugojno
Kultura2007 2015
Površina ha
Ukupan prinos, t Prinos t/ha Površina ha Ukupan
prinos, t Prinos t/ha
Krompir 456 3.760 9,0 500 5.500 11Grah 70 105 1,5 85 144,5 1,7Lukcrni 70 560 8,0 90 1.350 15Kupusikelj 170 2.720 16,0 200 4.000 20Paradajz 10 80 8,0 15 375 25Krastavac - - - 13 390 30Ostalopovrće - - - 100 1.000 10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/9. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godini
KULTURA 2009. godina (ha) 2015. godina (ha)
Uzgojžitaipovrća 13,0 22,1Uzgojvoća 1,10 1,87
Stočarskaproizvodnja 21,3(livade)+18,3(pašnjaci) 36,2(livade)+31,1(pašnjaci)Pčelarstvo 190košnica 323košnice
Samoniklobiljeišumskiplodovi 4.286(3grupepo50ljudi)
4.286(3grupesakupljačapo50ljudi)
5. STOČARSTVO
Tabela 11/10. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine BugojnoRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u
haPrinos u
kg/l KM/kg/l Iznos KM
1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Ljekovitobilje 0,10 4000 3.2005 Šljiva 0,80 20000 0,60 12.000
UKUPNO (1-5): 1,30 25.1006 2Krave-mlijeko 2,40 6000 0,75 4.5007 2Junetaživamjera - 220 6,00 2.640
UKUPNO (1-7): 3,70 32.240
Poređenjemstanjastoke,peradiipčelaopćineBugojnosaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaBugojnoučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:
goveda 17,50%•ovce 14,30%•svinje 0,92%•perad -•košnicepčela 18,07%•
124
Program razvoja poljoprivrede SBK
124
NaosnovupokazateljaizpregledaprimjetnojedaopćinaBugojnoznačajnijeučestvujeuukupnombrojugovedasa17,50%iovacasa14,30%.
StanjeuzgojaribenapodručjuopćineBugojnojaza2000.godinubilo88tona,stimdaprojekcijeuzgojaribeza2015.godinuzaopćinuBugojnoiznosi120tona.
6. PČELARSTVO
Tabela 11/11. Projekcija razvoja pčelarstva općine Bugojno 2009-2015. godineRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u
haPrinos u
kg/l KM/kg/l Iznos KM
1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Ljekovitobilje 0,10 100 6,50 6505 Šljiva 0,80 20000 0,60 12.000
UKUPNO (1-5): 1,30 22.5506 3Krave-mlijeko 3,60 9000 0,75 6.7507 3Junetaživamjera - 660 6,00 3.960
UKUPNO (1-7): 4,90 33.260
Program razvoja poljoprivrede SBK
125125
7. I
ND
UST
RIJ
A Z
A P
RE
RA
DU
PO
LJO
PRIV
RE
DN
IH P
RO
IZV
OD
A
Tabe
la 1
1/12
. Pro
jekc
ije p
otre
ba ra
shla
dno-
skla
dišn
ih i
prer
ađiv
ački
h ka
paci
teta
na
podr
učju
pro
jekt
a u
tona
ma
po v
rsta
ma
voća
i po
vrća
u 2
015
godi
ni
R.b
r.V
RST
A
PRIV
RE
DN
A D
RU
ŠTVA
UK
UPN
OK
M/k
gIz
nos u
KM
„Zdr
avlje
“ B
usov
ača
„Hek
o“B
ugoj
no
„IM
B-
Kom
erc“
Bug
ojno
„Bis
er“
Bug
ojno
Ost
ali
prer
ađiv
ači
1Jagoda
750
100
100
120
500
1.570
1,20
1.884.000
2Malina
3.000
200
100
600
500
4.400
1,80
7.920.000
3Kupina
750
100
-120
500
1.470
1,50
2.205.000
4Borovnica
600
200
100
300
500
1.700
3,60
6.120.000
Ukupno(1-4)
5.100
600
300
1.140
2.000
9.140
-18.129.000
5Trešnja
200
--
--
200
1,80
360.000
6Višnja
100
--
--
100
1,50
150.000
7Kajsija
200
--
--
200
1,00
200.000
8Šljiva
2.500
200
200
360
1.000
4.260
0,60
2.556.000
9Jabuka
1.800
600
400
600
200
3.600
0,80
2.880.000
10Kruška
300
100
-150
-550
1,00
550.000
Ukupno(5-10)
5.100
900
600
1.110
1.200
8.910
-6.696.000
Svega(1-10)
10.200
1.500
900
2.250
3.200
18.050
-24.825.000
11Kornišoni
3.000
--
400
600
4.000
0,80
3.200.000
12Krompir
900
-500
600
1.000
3.000
0,40
1.200.000
13Korjenastopovrće
1.000
--
--
1.000
0,40
400.000
14Ostalopovrće
600
-100
600
1.000
2.300
0,70
1.610.000
Ukupno(11-14)
5.500
-600
1.600
2.600
10.300
-6.410.000
Sveukupno(1-14)
15.700
1.500
1.500
3.850
5.800
28.350
-31
.235
.000
126
Program razvoja poljoprivrede SBK
126
8. P
RE
GL
ED
TE
ME
LJN
IH P
OK
AZ
ATE
LJA
PR
OG
RA
MA
RA
ZV
OJA
OPĆ
INE
BU
GO
JNO
200
9 - 2
015
Tabe
la 1
1/13
. Pro
gram
razv
oja
proi
zvod
nje
za o
pćin
u Bu
gojn
o
Red
nibr
ojVr
sta
proi
zvod
nje
Inve
stic
.K
M/h
a,
grlu
,koš
nici
Povr
šina
u h
a, b
roju
grl
a i k
ošni
ca p
o go
dina
ma
Uku
pno
(ha,
grl
a,
košn
ica)
Uku
pno
inve
st. u
KM
Vrije
dnos
t pr
oizv
odnj
e u
KM
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
1.Jagodanafoliji
26.000
22
22
22
214
364.000
252.000
2.Malina
18.000
33
34
43
324
432.000
648.000
3.Kupina
12.000
11
12
21
110
120.000
375.000
4.Borovnica
28.000
22
23
33
318
504.000
972.000
5.Šljiva
21.000
33
43
33
322
462.000
264.000
6.Jabuka
40.000
22
32
22
215
600.000
360.000
7.Kruška
38.000
-1
11
--
3114.000
90.000
Sveg
a vo
će (1
-7)
1314
1817
1614
1410
62.
596.
000
2.96
1.00
0
8.Kornišonnamreži
4.000
12
22
22
213
52.000
316.000
9.Krompir
10.
Korjenastopovrće
11.
Ostalopovrće
12.
Sjem
enskikrompir
20.000
55
55
55
535
700.000
770.000
Sveg
a po
vrće
(8-1
2)6
77
77
77
4875
2.00
01.
086.
000
13.
Sjem
estrnogžita
4.120,57
4016
1410
--
-80
329.645,60
369.465,20
14.
Muznekrave
12.050
7090
90100
120
120
120
710
8.555.500
1.704.000
15.
Brojkošnicapčela
125
200
400
950
650
200
200
300
2.900
362.500
580.000
UK
UPN
O: (
1-15
)12
.595
.645
,60
6.70
0.46
5,20
Programom
razvojaprvenstvenosepredlažejagodastovoće(jagoda,malina,kupina,borovnica),šljiveijabuke,aodpovrćaproizvodnjasjemenskog
krom
piraikornišona.Uoblastianimalneproizvodnjeznatnijepovećanjebrojamuznihkravaikošnicapčelaprezentiranojeupredhodnojtabeli.
Program razvoja poljoprivrede SBK
127127
ANEXOPĆINA BUSOVAČA
128
Program razvoja poljoprivrede SBK
128
Tabela 11/14. Osnovni statistički podaci za područje općine BusovačaRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina
1 Površinakm2 157,5 157,5
2 Oraniceuha / 2922
3 Voćnjakauha / 579
rodnihstabalašljiva / 140.000
rodnihstabalajabuka / 54.000
rodnihstabalakrušaka / 20.000
rodnihstabalatrešanja / 21.600
rodnihstabalaoraha / 18.000
sadnicamalina / 96.000
4 Livadauha / 921
5 Pašnjakauha / 816
6 Šumauha / 9.798
7 Neplodnozemljište / 721
8 Brojstanovnika-ukupno 18.847 17.053
9 Utomemuškaraca / 9.516
10 Utomežena / 7.537
11 Brojdomaćinstava / 4.529
12 Brojraseljenihiizbjeglihosoba / /
13 Brojpovratnika / 4037
14 Brojinvalida / 97
15 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava / 182
16 Brojzaposlenihudržavnomsektoru / 297
17 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru / 522
18 Brojnezaposlenihnabirourada / 1.336
19 Učešćestarosnegrupeod15-64god. / 1.336
20 Goveda-ukupno / 3.745
21 Odtogakravamuzara / 2.115
22 Brojovaca / 5.731
23 Brojostalestoke 1.536 1.536
24 Brojperadi 16.700 16.700
25 Brojtraktora 82 82
26 Brojtraktorskihpriključaka 266 266
27 Brojmotokultivatora 120 120
28 Brojpriključakazamotokultivator 250 250
29 Brojtravokosačica 190 190
30 Brojžitnihkombajna 5 5
31 Brojkamionazatransport 120 120
32 Brojlaktofrizazamlijeko / 800
33 Brojmagacinazaotkupisnadbjevanje / 300
34 Brojpoljoprivrednihapoteka / 217
35 Brojkošnicapčela / 12
36 Tržnaproizvodnjapovrća-tona / 7.614.000
37 Tržnaproizvodnjavoća-tona / 63.000
38 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / 448.119
39 Tržnaproizvodnjamlijeka(lit+temp) / 700.000
40 Tržnaproizvodnjajunećegmesaž.mj. / 800
41 Tržnaproizvodnjaovčijegmesaž.mj. / 300
42 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. / 217
Program razvoja poljoprivrede SBK
129129
Tabela 11/15. Osnovni statistički podatci za područje općine Busovača -nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina
43 Mlinovizažito-brašnout/8časova / /
44 Pogonizastočnekoncentrateut/8časova / 1
45 Klaonicezakrupnuisitnustokuut/8časova / 2
46 Pogonizapreradumesaut/8časova / /
47 Mljekarepogonizapreradumlijekal/8časova / 1
48 Pogonizapreraduvoćaipovrćaut/8časova / /
49 Hladnjače(0oC)um3skladišniprostor / /
50 Hladnjače(-200C)um3skladišniprostor / /
51 Punionicemineralnihvodal/8časova / /
52 Smrznutagotovajelaut/8časova / /
53 Brojpoljoprivrednihinženjera / 5
54 Brojpoljoprivrednihtehničara / 88
55 Brojveterinara / 5
56 Brojzemljoradničkihzadruga / /
57 Brojudruženjapoljoprivrednika / 2
58 BrutodruštveniproizvodpostanovnikugodišnjeuKM /
130
Program razvoja poljoprivrede SBK
130
1. V
OĆ
AR
SKA
PR
OIZ
VO
DN
JA
Tabe
la 1
1/16
. Din
amik
a po
diza
nja
voćn
ih za
sada
u h
a za
per
iod
2009
-201
5 go
dine
u su
breg
ionu
Prilikomraspoređivanjaproizvodnjejagodastihvoćnihvrstapoopćinam
a,određujeseučešćeopćineBusovačana40%
.KodrasporedaproizvodnjejabučastogikoštičavogvoćaodređujeseučešćeopćineBusovačana30%
.
Voćn
e vr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
hekt
ara
Jagoda
88
87
85
650
Malina
2526
2530
3132
31200
Kupina
76
87
77
850
Borovnica
66
65
65
640
UK
UPN
O:
4646
4749
5249
5134
0
Trešnja
22
22
21
1,5
12,5
Višnja
11
10,5
0,5
0,5
0,5
5
Kajsija
31
21
11
110
Šljiva
1217
1619
2221
18125
Jabuka
108
107
98
860
Kruška
32
11
11
110
UK
UPN
O:
3131
3230
,535
,532
,530
222,
5
Program razvoja poljoprivrede SBK
131131
Tabe
la 1
1/17
. Pr
egle
d po
trebn
ih k
olič
ina
sadn
og m
ater
ijala
za re
aliz
aciju
sadn
je v
oćni
h za
sada
u su
breg
ionu
„A“
za p
erio
d 20
09-2
015
godi
ne
Voćn
evr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
sadn
ica
Jagoda
320.000
320.000
320.000
280.000
320.000
200.000
240.000
2.000.000
Malina
350.000
364.000
350.000
420.000
434.000
448.000
434.000
2.800.000
Kupina
23.331
19.998
26.664
23.331
23.331
23.331
26.664
166.650
Borovnica
24.000
24.000
24.000
20.000
24.000
20.000
24.000
160.000
Trešnja
1.250
1.250
1.250
1.250
1.250
625
937.5
7.812
Višnja
832
832
832
416
416
416
416
4.160
Kajsija
1.875
625
1.250
625
625
625
625
6.250
Šljiva
13.704
19.414
18.272
21.698
25.124
23.982
20.556
142.750
Jabuka
30.300
24.240
30.300
21.210
27.270
24.240
24.240
181.800
Kruška
5.712
3.808
1.904
1.904
1.904
1.904
1.904
19.040
SVE
GA
:77
1.00
477
8.16
777
4.47
279
0.43
485
7.92
074
3.12
377
3.34
25.
488.
462
Sadnim
aterijalm
ogućejenabaviti:
-jagoduurasadnicimaPZ
„PR
VABRAZD
A“Čelići„H
EKO“Bugojno,
-malinuikupinuurasadnicimaZZ
“POLJOPR
OMET
“DonjiVakuf,PZ
„PR
VABRAZD
A“Čelić,„HEK
O“Bugojnoi„RUBUS“Sapna
-borovnicuurasadniku„H
EKO“Bugojno
-jabuku,krušku,trešnju,šljivu,višnjuik
ajsijum
ogućejenabavitiuvoćnimrasadnicima„V
OĆNIRASA
DNIKSREB
REN
IK“,„PO
LJOKOMER
C“
Kiseljak,ZZ„V
ISOKO“,„DOMINANT“Čapljina,„AGROST
ENLE
J“idr.
132
Program razvoja poljoprivrede SBK
132
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/18. Oranična površina po načinu korištenja u općini Busovača (u ha)
2006 2007Oranice,baštevrtovi
UKUPNO ŽITO Neobrađeneoranice
Oranice,bašteivrtovi
UKUPNO ŽITO Neobrađeneoranice
5.872 2.654 660 3.210 5.872 2.654 660 3.210
Tabela 11/19. Ostvarenje prinosa žita u općini Busovača u tonama
Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz za zrno
Kukuruz za krmu
t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha189 1,3 28 1,4 40 1,3 68 1,1 300 1,0 100 10,0
UopćiniBusovačazastupljenostoranicazažitopredstavlja2,45%(1.178ha)odukupnepovršineoranicaopćinaSBK(48.143ha).PoređenjemproizvodnježitaopćineBusovačasaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaBusovačaučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:
pšenica 3,80%•raž 2,44%•ječam 1,80%•zob 7,70%•kukuruzzazrno21,50%•kukuruzzakrmu 1,90%•
OdsvihvrstažitaprimjetnojedaopćinaBusovačaznačajnoučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasazobi7,7%,kukuruzazazrnosa21,5%.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/20. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine BusovačaKrompir Grah Luk crni Kupus i kelj
ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha
200 900 4,5 80 40 0,5 10 20 2,0 15 105 7,0
UopćiniBusovačazastupljenostpodpovrćempredstavlja6,2%(305ha)odukupnepovršinepodpovrćemnapodručjuSBK-a(4.951ha).PoređenjemproizvodnjepovrćaopćineBusovačasaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaBusovačaučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:
krompir 3,9%•grah 6,0%•lukcrni 1,4%•kupusikelj 1,7%•
OdsvihpovrtnihkulturaprimjetnojedaopćinaBusovačaznačajnijeučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasagrahom6,0%.
Program razvoja poljoprivrede SBK
133133
Tabela 11/21. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Busovača
Kultura2007 2015
Površina ha
Ukupan prinos, t Prinos t/ha Površina ha Ukupan
prinos, t Prinos t/ha
Krompir 200 900 4,5 250 2.500 10Grah 80 40 0,5 100 100 1Lukcrni 10 20 2,0 20 500 25Kupusikelj 15 105 7,0 20 300 15Paradajz 10 40 4,0 15 150 10Krastavac - - - 20 600 30Ostalopovrće - - - 50 500 10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/22. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godini
KULTURA 2009. godina (ha) 2015. godina (ha)
Uzgojžitaipovrća 5,8 9,9
Uzgojvoća 6,2 10,54
Stočarskaproizvodnja 46(livade)+82(pašnjaci) 78,2(livade)+139,4(pašnjaci)
Pčelarstvo 80košnica 136košnice
Samoniklobiljeišumskiplodovi
1.860(1grupapo50ljudi)
1.860(3grupesakupljačapo50ljudi)
5. STOČARSTVO
Tabela 11/23. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Busovača
Goveda Ovce Svinje Perad Košnicepčela
UkupnoKraveisteonejunice
Ukupno Plotkinje Ukupno Krmačeinazimice
4.414 3.089 2.951 2.361 414 280 16.700 761
Poređenjemstanjastoke,peradiipčelaopćineBusovačasaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaBusovačaučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:
goveda17,50%ovce 3,7%svinje 3,4%perad 1,1%košnicepčela 13,1%
134
Program razvoja poljoprivrede SBK
134
NaosnovupokazateljaizpregledaprimjetnojedaopćinaBusovačaznačajnijeučestvujeuukupnombrojugovedasa10,1%ikošnicamapčelasa13,1%.
StanjeuzgojaribenapodručjuopćineBugojnojaza2000.godinubilo10,3tone,stimdaprojekcijeuzgojaribeza2015.godinuzaopćinuBusovačaiznosi40tonauribnjaka.
6. PČELARSTVO
Tabela 11/24. Projekcija razvoja pčelarstva općine Busovača 2009-2015. godineGodina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 800 10 82010 1.400 12 16,82011 1.800 15 272012 2.100 20 422013 2.500 20 502014 2.700 20 542015 3.000 20 60
Program razvoja poljoprivrede SBK
135135
7. IN
DU
STR
IJA
ZA
PR
ER
AD
U P
OL
JOPR
IVR
ED
NIH
PR
OIZ
VO
DA
Tabe
la 1
1/25
. Pro
jekc
ije p
otre
ba ra
shla
dno-
skla
dišn
ih i
prer
ađiv
ački
h ka
paci
teta
na
podr
učju
pro
jekt
a u
tona
ma
po v
rsta
ma
voća
i po
vrća
u 2
015.
god
ini
R.b
r.V
RST
A
PRIV
RE
DN
A D
RU
ŠTVA
UK
UPN
OK
M/k
gIz
nos u
KM
„Zdr
avlje
“ B
usov
ača
„Hek
o“B
ugoj
no
„IM
B-
Kom
erc“
Bug
ojno
„Bis
er“
Bug
ojno
Ost
ali
prer
ađiv
ači
1Jagoda
750
100
100
120
500
1.570
1,20
1.884.000
2Malina
3.000
200
100
600
500
4.400
1,80
7.920.000
3Kupina
750
100
-120
500
1.470
1,50
2.205.000
4Borovnica
600
200
100
300
500
1.700
3,60
6.120.000
Ukupno(1-4)
5.100
600
300
1.140
2.000
9.140
-18.129.000
5Trešnja
200
--
--
200
1,80
360.000
6Višnja
100
--
--
100
1,50
150.000
7Kajsija
200
--
--
200
1,00
200.000
8Šljiva
2.500
200
200
360
1.000
4.260
0,60
2.556.000
9Jabuka
1.800
600
400
600
200
3.600
0,80
2.880.000
10Kruška
300
100
-150
-550
1,00
550.000
Ukupno(5-10)
5.100
900
600
1.110
1.200
8.910
-6.696.000
Svega(1-10)
10.200
1.500
900
2.250
3.200
18.050
-24.825.000
11Kornišoni
3.000
--
400
600
4.000
0,80
3.200.000
12Krompir
900
-500
600
1.000
3.000
0,40
1.200.000
13Korjenasto
povrće
1.000
--
--
1.000
0,40
400.000
14Ostalopovrće
600
-100
600
1.000
2.300
0,70
1.610.000
Ukupno(11-14)
5.500
-600
1.600
2.600
10.300
-6.410.000
Sveukupno(1-14)
15.700
1.500
1.500
3.850
5.800
28.350
-31
.235
.000
136
Program razvoja poljoprivrede SBK
136
8. P
RE
GL
ED
TE
ME
LJN
IH P
OK
AZ
ATE
LJA
PR
OG
RA
MA
RA
ZV
OJA
OPĆ
INE
BU
SOVA
ČA
200
9-20
15.
Tabe
la 1
1/26
. Pro
gram
razv
oja
proi
zvod
nje
za o
pćin
u Bu
sova
ča
Programom
razvojazapodručjeopćineBusovačapredlažeseznačajanobimrazvojabiljneproizvodnje(jagoda,m
alina,kupina,borovnica,šljive,jabukei
kornišona)napovršiniod215hektara..
Uoblastianimalneproizvodnjepredlažeseznačajanrazvojproizvodnjemlijekaim
eda.
Red
.br
ojVr
sta
proi
zvod
nje
Inve
stic
.K
M/h
a,
grlu
,koš
nici
Povr
šina
u h
a, b
roju
grl
a i k
ošni
ca p
o go
dina
ma
Uku
pno
(ha,
grl
a,
košn
ica)
Uku
pno
inve
st. u
KM
Vrije
dnos
t pr
oizv
odnj
e u
KM
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
1.Jagodanafoliji
26.000
23
33
33
320
520.000
360.000
2.Malina
18.000
510
1212
1314
1480
1.440.000
2.160.000
3.Kupina
12.000
23
33
33
320
240.000
750.000
4.Borovnica
28.000
22
22
23
316
448.000
864.000
5.Šljiva
21.000
55
55
66
638
798.000
456.000
6.Jabuka
40.000
33
33
22
218
720.000
432.000
7.Kruška
38.000
-1
11
--
-3
114.000
90.000
Sveg
a vo
će (1
-7)
1927
2929
2931
3119
54.
280.
000
5.11
2.00
0
8.Kornišonnamreži
4.000
23
33
33
320
80.000
480.000
9.Krompir
10.
Korjenastopovrće
11.
Ostalopovrće
12.
Sjem
enskikrompir
Uku
pno
povr
će (8
-12)
23
33
33
320
80.0
0048
0.00
0
13.
Sjem
estrnogžita
14.
Muznekrave
12.050
2020
4050
100
100
100
430
5.181.500
1.032.000
15.
Brojkošnicapčela
125
300
300
400
300
400
200
300
2.200
275.000
440.000
UK
UPN
O: (
1-15
)9.
816.
500
7.06
4.00
0
Program razvoja poljoprivrede SBK
137137
ANEXOPĆINA DOBRETIĆ
138
Program razvoja poljoprivrede SBK
138
Tabela 11/27. Osnovni statistički podaci za područje općine DobretićRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina
1 Površinakm2 66.1 66.1
2 Oraniceuha 1.637 1.637
3 Voćnjakauha 42 41
rodnihstabalašljiva / 700
rodnihstabalajabuka / 100
rodnihstabalakrušaka / 50
rodnihstabalatrešanja / 10
rodnihstabalaoraha / 50
sadnicamalina / /
4 Livadauha 450 450
5 Pašnjakauha 819 819
6 Šumauha 3.623 3.623
7 Neplodnozemljište 146 146
8 Brojstanovnika-ukupno 4790 798
9 Utomemuškaraca
10 Utomežena
11 Brojdomaćinstava 1.200 130
12 Brojraseljenihiizbjeglihosoba 153
13 Brojpovratnika 798
14 Brojinvalida 81
15 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava 800 15
16 Brojzaposlenihudržavnomsektoru 75 30
17 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru 800 70
18 Brojnezaposlenihnabirourada / 266
19 Učešćestarosnegrupeod15-64god. 3.353 638
20 Goveda-ukupno 90
21 Odtogakravamuzara 40
22 Brojovaca 880
23 Brojostalestoke 140
24 Brojperadi 1.000
25 Brojtraktora 36 28
26 Brojtraktorskihpriključaka 36 35
27 Brojmotokultivatora 15
28 Brojpriključakazamotokultivator 15
29 Brojtravokosačica 10
30 Brojžitnihkombajna /
31 Brojkamionazatransport /
32 Brojlaktofrizazamlijeko 2 /
33 Brojmagacinazaotkupisnadbjevanje 2 /
34 Brojpoljoprivrednihapoteka / /
35 Brojkošnicapčela 300 20
36 Tržnaproizvodnjapovrća-tona / /
37 Tržnaproizvodnjavoća-tona / /
38 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / 5,5
39 Tržnaproizvodnjamlijeka(lit+temp) 20.000
40 Tržnaproizvodnjajunećegmesaž.mj. 39junadi
41 Tržnaproizvodnjaovčijegmesaž.mj. 193ovce
42 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. 1.500 100
Program razvoja poljoprivrede SBK
139139
Tabela 11/28. Osnovni statistički podaci za područje općine Dobretić - nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina
43 Mlinovizažito-brašnout/8časova / /
44 Pogonizastočnekoncentrateut/8časova / /
45 Klaonicezakrupnuisitnustokuut/8časova / /
46 Pogonizapreradumesaut/8časova / /
47 Mljekarepogonizapreradumlijekal/8časova / /
48 Pogonizapreraduvoćaipovrćaut/8časova / /
49 Hladnjače(0oC)um3skladišniprostor / /
50 Hladnjače(-200C)um3skladišniprostor / /
51 Punionicemineralnihvodal/8časova / /
52 Smrznutagotovajelaut/8časova / /
53 Brojpoljoprivrednihinženjera / /
54 Brojpoljoprivrednihtehničara / /
55 Brojveterinara / /
56 Brojzemljoradničkihzadruga / 1
57 Brojudruženjapoljoprivrednika / /
58 BrutodruštveniproizvodpostanovnikugodišnjeuKM / /
140
Program razvoja poljoprivrede SBK
140
1. V
OĆ
AR
SKA
PR
OIZ
VO
DN
JA
Tabe
la 1
1/29
. Din
amik
a po
diza
nja
voćn
ih za
sada
u h
a za
u su
breg
ionu
„B“
za p
erio
d 20
09-2
015
godi
ne
Zbogsp
ecifičnihprirodnihidrugihuslovaprogram
omrazvojanijepredloženorganizovanirazvojvoćarskeproizvodnje.
Voćn
e vr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
hekt
ara
Jagoda
77
89
88
855
Malina
1213
1313
1215
1593
Kupina
76
65
65
540
Borovnica
1011
118
910
1473
UK
UPN
O:
3637
3835
3538
4226
1
Trešnja
--
--
--
--
Višnja
--
--
--
--
Kajsija
--
--
--
--
Šljiva
1013
1414
1114
1288
Jabuka
108
88
108
860
Kruška
43
31
21
115
UK
UPN
O:
2424
2523
2323
2116
3
Program razvoja poljoprivrede SBK
141141
2. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/30. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Dobretić
Kultura2007 2015
Površina ha
Ukupan prinos, t Prinos t/ha Površina ha Ukupan
prinos, t Prinos t/ha
Krompir 2 - - 5 50 10Grah - - 0,5 - - -Lukcrni - - - 2 20 10Kupusikelj - - - - - -Paradajz - - - - - -Krastavac - - - - - -Ostalopovrće - - - 5 50 10
3. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/31. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godiniKULTURA 2009. godina (ha) 2015. godina (ha)
Uzgojžitaipovrća 3,3 5,6Uzgojvoća 0,8 1,4Stočarskaproizvodnja 23(livade)+81(pašnjak) 39,1(livade)+137,7(pašnjaci)Pčelarstvo 10košnica 100košnicaSamoniklobiljeišumskiplodovi
1.800(1grupasa50ljudi)
1.800(1grupesa50ljudi)
4. STOČARSTVO
Tabela 11/32. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Dobretić
Goveda Ovce Svinje Perad Košnicepčela
UkupnoKraveisteonejunice
Ukupno Plotkinje Ukupno Krmačeinazimice
175 123 595 476 22 6 - -
Poređenjemstanjastoke,peradi ipčelaopćine saopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaDobretićučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:
goveda0,30%•ovce0,75%•svinje0,02%•
142
Program razvoja poljoprivrede SBK
142
5. PČELARSTVO
Tabela 11/33. Projekcija razvoja pčelarstva općine Dobretić 2009-2015. godine
Godina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 20 10 0,22010 120 12 1,442011 240 15 3,62012 680 20 13,62013 1.500 20 302014 1.600 20 322015 1.700 20 34
Program razvoja poljoprivrede SBK
143143
6. P
RE
GL
ED
TE
ME
LJN
IH P
OK
AZ
ATE
LJA
PR
OG
RA
MA
RA
ZV
OJA
OPĆ
INE
DO
BR
ET
IĆ 2
009-
2015
.
Tabe
la 1
1/34
. Pro
gram
razv
oja
proi
zvod
nje
za o
pćin
u D
obre
tić
Red
.br
ojVr
sta
proi
zvod
nje
Inve
stic
.K
M/h
a,
grlu
,koš
nici
Povr
šina
u h
a, b
roju
grl
a i k
ošni
ca p
o go
dina
ma
Uku
pno
(ha,
grl
a,
košn
ica)
Uku
pno
inve
st. u
KM
Vrije
dnos
t pr
oizv
odnj
e u
KM
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
1.Jagodanafoliji
2.Malina
3.Kupina
4.Borovnica
5.Šljiva
6.Jabuka
7.Kruška
Sveg
a vo
će (1
-7)
8.Kornišonnamreži
9.Krompir
55
55
55
535
525.000
10.
Korjenastopovrće
11.
Ostalopovrće
12.
Sjem
enskikrompir
20.714
1010
1010
1010
1070
1.450.000
1.540.000
Uku
pno
povr
će (8
-12)
1515
1515
1515
1510
51.
450.
000
2.06
5.00
0
13.
Sjem
estrnogžita
14.
Muznekrave
12.050
1010
1320
2020
20113
1.361.650
271.200
15.
Brojkošnicapčela
125
20100
120
440
820
100
100
1.700
361.250
340.000
UK
UPN
O: (
1-15
)3.
172.
900
2.67
6.20
0
Zbogspecifičnihpriro
dnihidrugihuslovaprogram
omrazvojasepredlažedaopćinaD
obretićbudeznačajnopodručjeproizvodnjesjem
enskogi
merkantilogkrom
pira.
Uoblastianimalneproizvodnjepredlažeseznačajnopovećanjeproizvodnjebrojamuznihkravaivišestrukopovećanjebrojakošnicapčela.
144
Program razvoja poljoprivrede SBK
144
Program razvoja poljoprivrede SBK
145145
ANEXOPĆINA DONJI VAKUF
146
Program razvoja poljoprivrede SBK
146
Tabela 11/35. Osnovni statistički podaci za područje općine Donji VakufRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina
1 Površinakm2 / 315
2 Oraniceuha / 5.135
3 Voćnjakauha / 500
rodnihstabalašljiva / 8.900
rodnihstabalajabuka / 7.500
rodnihstabalakrušaka / 3.700
rodnihstabalatrešanja / 750
rodnihstabalaoraha / 2.800
sadnicamalina / /
4 Livadauha / 3.498
5 Pašnjakauha / 2.000
6 Šumauha / 20.519
7 Neplodnozemljište / 717
8 Brojstanovnika-ukupno / 14.167
9 Utomemuškaraca / /
10 Utomežena / /
11 Brojdomaćinstava / 3.820
12 Brojraseljenihiizbjeglihosoba / /
13 Brojpovratnika / /
14 Brojinvalida / /
15 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava / 1.928
16 Brojzaposlenihudržavnomsektoru / /
17 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru / /
18 Brojnezaposlenihnabirourada / /
19 Učešćestarosnegrupeod15-64god. / /
20 Goveda-ukupno / 2.100
21 Odtogakravamuzara / 1.100
22 Brojovaca / 7.000
23 Brojostalestoke / 970
24 Brojperadi / 8.000
25 Brojtraktora / 100
26 Brojtraktorskihpriključaka / 300
27 Brojmotokultivatora / 200
28 Brojpriključakazamotokultivator / 400
29 Brojtravokosačica / /
30 Brojžitnihkombajna / 2
31 Brojkamionazatransport / /
32 Brojlaktofrizazamlijeko / 5
33 Brojmagacinazaotkupisnadbjevanje / /
34 Brojpoljoprivrednihapoteka / 2
35 Brojkošnicapčela 300 20
36 Tržnaproizvodnjapovrća-tona / /
37 Tržnaproizvodnjavoća-tona / /
38 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / 5,5
39 Tržnaproizvodnjamlijeka(lit+temp) 20.000
40 Tržnaproizvodnjajunećegmesaž.mj. 39junadi
41 Tržnaproizvodnjaovčijegmesaž.mj. 193ovce
42 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. 1.500 100
Program razvoja poljoprivrede SBK
147147
Tabela 11/36. Osnovni statistički podaci za područje općine Donji Vakuf - nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina
43 Mlinovizažito-brašnout/8časova / /
44 Pogonizastočnekoncentrateut/8časova / /
45 Klaonicezakrupnuisitnustokuut/8časova / /
46 Pogonizapreradumesaut/8časova / /
47 Mljekarepogonizapreradumlijekal/8časova / /
48 Pogonizapreraduvoćaipovrćaut/8časova / /
49 Hladnjače(0oC)um3skladišniprostor / /
50 Hladnjače(-200C)um3skladišniprostor / /
51 Punionicemineralnihvodal/8časova / /
52 Smrznutagotovajelaut/8časova / /
53 Brojpoljoprivrednihinženjera / /
54 Brojpoljoprivrednihtehničara / /
55 Brojveterinara / /
56 Brojzemljoradničkihzadruga / 1
57 Brojudruženjapoljoprivrednika / /
58 BrutodruštveniproizvodpostanovnikugodišnjeuKM / /
148
Program razvoja poljoprivrede SBK
148
1. V
OĆ
AR
SKA
PR
OIZ
VO
DN
JA
Tabe
la 1
1/37
. Din
amik
a po
diza
nja
voćn
ih za
sada
u h
a za
u su
breg
ionu
„B“
za p
erio
d 20
09-2
015
godi
ne
Voćn
e vr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
hekt
ara
Jagoda
77
89
88
855
Malina
1213
1313
1215
1593
Kupina
76
65
65
540
Borovnica
1011
118
910
1473
UK
UPN
O:
3637
3835
3538
4226
1
Trešnja
--
--
--
--
Višnja
--
--
--
--
Kajsija
--
--
--
--
Šljiva
1013
1414
1114
1288
Jabuka
108
88
108
860
Kruška
43
31
21
115
UK
UPN
O:
2424
2523
2323
2116
3
Prilikomraspoređivanjaproizvodnjejagodastihvoćnihvrstapoopćinam
a,određujeseučešćeopćineDonjiVakufna25%
.KodrasporedaproizvodnjekoštičavogvoćaodređujeseučešćeopćineDonjiVakufna25%.
Program razvoja poljoprivrede SBK
149149
Tabe
la 1
1/38
. Pr
egle
d po
trebn
ih k
olič
ina
sadn
og m
ater
ijala
za re
aliz
aciju
sadn
je v
oćni
h za
sada
u su
breg
ionu
„B“
za p
erio
d 20
09-2
015
godi
ne
Voćn
e vr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
sadn
ica
Jagoda
280.000
280.000
320.000
360.000
320.000
320.000
320.000
2.200.000
Malina
168.000
182.000
182.000
182.000
168.000
210.000
210.000
1.302.000
Kupina
23.331
19.998
19.998
16.665
19.998
16.665
16.665
133.320
Borovnica
40.000
44.000
44.000
32.000
36.000
40.000
56.000
292.000
Trešnja
--
--
--
--
Višnja
--
--
--
--
Kajsija
--
--
--
--
Šljiva
11.420
14.846
15.988
15.988
12.562
15.988
13.704
100.496
Jabuka
30.300
24.240
24.240
24.240
30.300
24.240
24.240
181.800
Kruška
7.616
5.712
5.712
1.904
3.808
1.904
1.904
28.560
SVE
GA
:56
0.66
757
0.79
661
1.93
863
2.79
759
0.66
862
8.79
764
2.51
34.
238.
176
Sadnim
aterijalm
ogućejenabaviti:
-jagoduurasadnicimaPZ
„PR
VABRAZD
A“Čelići„H
EKO“Bugojno,
-malinuikupinuurasadnicimaZZ
“POLJOPR
OMET
“DonjiVakuf,PZ
„PR
VABRAZD
A“Čelić,„HEK
O“Bugojnoi„RUBUS“Sapna
-borovnicuurasadniku„H
EKO“Bugojno
-jabuku,krušku,trešnju,šljivu,višnjuik
ajsijum
ogućejenabavitiuvoćnimrasadnicima„V
OĆNIRASA
DNIKSREB
REN
IK“,„PO
LJOKOMER
C“
Kiseljak,ZZ„V
ISOKO“,„DOMINANT“Čapljina,„AGROST
ENLE
J“idr.
150
Program razvoja poljoprivrede SBK
150
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/39. Oranična površina po načinu korištenja u općini Donji Vakuf (u ha)2006 2007
Oranice,baštevrtovi
UKUPNO ŽITO Neobrađeneoranice
Oranice,bašteivrtovi
UKUPNO ŽITO Neobrađeneoranice
4.857 578 127 4.267 5.658 573 152 5.068
Tabela 11/40. Ostvarenje prinosa žita u općini Donji Vakuf u tonama
Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz za zrno
Kukuruz za krmu
t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha80 4,0 20 4,0 36 3,0 15 3,0 106 2,0 480 12,0
UopćiniDonjiVakufzastupljenostoranicazažitopredstavlja10,25%(4.857ha)odukupnepovršineoranica općina SBK (48. 143 ha). Poređenjem proizvodnje žita općine Donji Vakuf sa općinama uSBK,možesezaključitidaopćinaDonjiVakufučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:
pšenica1,60%•raž1,75%•ječam1,62%•zob1,70%•kukuruzzazrno7,60%•kukuruzzakrmu9,02%•
Od svih vrsta žita primjetno je da općinaDonjiVakuf značajno učestvuje u ukupnoj proizvodnjikantonakukuruzazakrmusa9,02%.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/41. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine Donj VakufKrompir Grah Luk crni Kupus i kelj
ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha
184 1000 4,0 25 / / 12 40 4,0 10 70 7
UopćiniDonjiVakufzastupljenostpovršinapodpovrćempredstavlja5,23%(259ha)odukupnepovršinepodpovrćemnapodručjuSBK-a (4.951ha).Poređenjemproizvodnjepovrća općineDonjiVakufsaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaDonjiVakufučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasaslijedećimprocentima:
krompir 5,30%•grah 4,50%•lukcrni 4,00%•kupusikelj 1,60%•
Odsvihpovrtnihkulturaprimjetnojedasamokrompirzuzimaneštoznačajnijupovršinu.
Program razvoja poljoprivrede SBK
151151
Tabela 11/42. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Donji Vakuf
Kultura2007 2015
Površina ha
Ukupan prinos, t Prinos t/ha Površina ha Ukupan
prinos, t Prinos t/ha
Krompir 25 1.000 4,0 250 2.500 10Grah 25 - - 30 30 1Lukcrni 12 40 4,0 20 200 10Kupusikelj 6 70 7,0 10 150 15Paradajz 2 35 7,0 5 50 10Krastavac - - - 8 240 30Ostalopovrće - - - 20 200 10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/43. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godiniKULTURA 2009. godina (ha) 2015. godina (ha)
Uzgojžitaipovrća 10,3 17,5Uzgojvoća 1,0 1,7Stočarskaproizvodnja 47(livade)+20(pašnjaci) 79,7(livade)+34(pašnjaci)Pčelarstvo 100košnica 170košniceSamoniklobiljeišumskiplodovi
4.104(2grupepo50ljudi)
4104(2grupesakupljačapo50ljudi)
5. STOČARSTVO
Tabela 11/44. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Donji Vakuf
Goveda Ovce Svinje Perad Košnicepčela
UkupnoKraveisteonejunice
Ukupno Plotkinje Ukupno Krmačeinazimice
2.713 1.809 8.959 7.167 840 526 - 620
Poređenjemstanjastoke,peradiipčelaopćineDonjiVakufsaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaDonjiVakufučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:
goveda 6,70%•ovce 11,20%•svinje 7,00%•perad -•košnicepčela 10,70%•
NaosnovupokazateljaizpregledaprimjetnojedaopćinaDonjiVakufznačajnijeučestvujeuukupnombrojuovacasa11,20%ikošnicapčelasa10,70%.
152
Program razvoja poljoprivrede SBK
152
6. PČELARSTVO
Tabela 11/45. Projekcija razvoja pčelarstva općine Donji Vakuf 2009-2015. godineGodina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 1.000 10 102010 1.400 12 16,82011 1.950 15 29,252012 2.550 20 512013 3.000 20 602014 3.300 20 662015 3.500 20 70
Program razvoja poljoprivrede SBK
153153
7. IN
DU
STR
IJA
ZA
PR
ER
AD
U P
OL
JOPR
IVR
ED
NIH
PR
OIZ
VO
DA
Tabe
la 1
1/46
. Pro
jekc
ije p
otre
ba ra
shla
dno-
skla
dišn
ih i
prer
ađiv
ački
h ka
paci
teta
na
podr
učju
pro
jekt
a u
tona
ma
po v
rsta
ma
voća
i po
vrća
u 2
015.
god
ini
R.b
r.V
RST
A
PRIV
RE
DN
A D
RU
ŠTVA
UK
UPN
OK
M/k
gIz
nos u
KM
„Zdr
avlje
“ B
usov
ača
„Hek
o“B
ugoj
no
„IM
B-
Kom
erc“
Bug
ojno
„Bis
er“
Bug
ojno
Ost
ali
prer
ađiv
ači
1Jagoda
750
100
100
120
500
1.570
1,20
1.884.000
2Malina
3.000
200
100
600
500
4.400
1,80
7.920.000
3Kupina
750
100
-120
500
1.470
1,50
2.205.000
4Borovnica
600
200
100
300
500
1.700
3,60
6.120.000
Ukupno(1-4)
5.100
600
300
1.140
2.000
9.140
-18.129.000
5Trešnja
200
--
--
200
1,80
360.000
6Višnja
100
--
--
100
1,50
150.000
7Kajsija
200
--
--
200
1,00
200.000
8Šljiva
2.500
200
200
360
1.000
4.260
0,60
2.556.000
9Jabuka
1.800
600
400
600
200
3.600
0,80
2.880.000
10Kruška
300
100
-150
-550
1,00
550.000
Ukupno(5-10)
5.100
900
600
1.110
1.200
8.910
-6.696.000
Svega(1-10)
10.200
1.500
900
2.250
3.200
18.050
-24.825.000
11Kornišoni
3.000
--
400
600
4.000
0,80
3.200.000
12Krompir
900
-500
600
1.000
3.000
0,40
1.200.000
13Korjenastopovrće
1.000
--
--
1.000
0,40
400.000
14Ostalopovrće
600
-100
600
1.000
2.300
0,70
1.610.000
Ukupno(11-14)
5.500
-600
1.600
2.600
10.300
-6.410.000
Sveukupno(1-14)
15.700
1.500
1.500
3.850
5.800
28.350
-31
.235
.000
154
Program razvoja poljoprivrede SBK
154
8. P
RE
GL
ED
TE
ME
LJN
IH P
OK
AZ
ATE
LJA
PR
OG
RA
MA
RA
ZV
OJA
OPĆ
INE
DO
NJI
VA
KU
F 20
09 –
201
5
Tabe
la 1
1/47
. Pro
gram
razv
oja
proi
zvod
nje
za o
pćin
u D
onji
Vaku
f
Red
.br
ojVr
sta
proi
zvod
nje
Inve
stic
.K
M/h
a,
grlu
,koš
nici
Povr
šina
u h
a, b
roju
grl
a i k
ošni
ca p
o go
dina
ma
Uku
pno
(ha,
grl
a,
košn
ica)
Uku
pno
inve
st. u
KM
Vrije
dnos
t pr
oizv
odnj
e u
KM
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
1.Jagodanafoliji
26.000
11
22
22
212
364.000
252.000
2.Malina
18.000
33
33
44
424
432.000
648.000
3.Kupina
12.000
11
11
22
210
120.000
180.000
4.Borovnica
28.000
22
23
33
318
504.000
972.000
5.Šljiva
21.000
33
33
43
322
462.000
264.000
6.Jabuka
40.000
22
22
32
215
600.000
360.000
7.Kruška
38.000
--
11
1-
-3
114.000
114.000
Sveg
a vo
će (1
-7)
1212
1415
1916
1610
42.
596.
000
2.79
0.00
0
8.Kornišonnamreži
4.000
11
21
11
18
32.000
192.000
9.Krompir
10.
Korjenastopovrće
11.
Ostalopovrće
12.
Sjem
enskikrompir
16.666
33
33
33
321
350.000
462.000
Sveg
a po
vrće
(8-1
2)4
44
44
44
2938
2.00
065
4.00
0
13.
Sjem
estrnogžita
4.120,57
1010
--
--
-20
82.411,40
92.325,60
14.
Muznekrave
12.050
2030
5080
100
100
100
480
5.784.000
1.152.000
15.
Brojkošnicapčela
125
150
250
550
600
450
300
200
2.500
312.500
500.000
UK
UPN
O: (
1-15
)9.
156.
911,
405.
188.
325,
60
Program razvoja poljoprivrede SBK
155155
ANEXOPĆINA FOJNICA
156
Program razvoja poljoprivrede SBK
156
Tabela 11/48. Osnovni statistički podaci za područje općine FojnicaRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina
1 Površinakm2iliha / 308
2 Oraniceuha / 1.920
3 Voćnjakauha / 146
rodnihstabalašljiva / 4.000
rodnihstabalajabuka / 28.000
rodnihstabalakrušaka / 9.000
rodnihstabalatrešanja / 700
rodnihstabalaoraha / 4.000
sadnicamalina / 2
4 Livadauha / 1.347
5 Pašnjakauha / 2.031
6 Šumauha / 22.700
7 Neplodnozemljište / 378
8 Brojstanovnika-ukupno 16.300 13.500
9 Utomemuškaraca / /
10 Utomežena / /
11 Brojdomaćinstava / 3.600
12 Brojraseljenihiizbjeglihosoba / 2.400
13 Brojpovratnika / /
14 Brojinvalida / /
15 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava / 1.260
16 Brojzaposlenihudržavnomsektoru / 900
17 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru / 1.500
18 Brojnezaposlenihnabirourada / 2.300
19 Učešćestarosnegrupeod15-64god. / /
20 Goveda-ukupno / 2.800
21 Odtogakravamuzara / 1.850
22 Brojovaca / 7.000
23 Brojostalestoke / 1.200
24 Brojperadi / 14.000
25 Brojtraktora / 112
26 Brojtraktorskihpriključaka / 450
27 Brojmotokultivatora / 120
28 Brojpriključakazamotokultivator / 360
29 Brojtravokosačica / 60
30 Brojžitnihkombajna / 1
31 Brojkamionazatransport / /
32 Brojlaktofrizazamlijeko / 0
33 Brojmagacinazaotkupisnadbjevanje / 3
34 Brojpoljoprivrednihapoteka / 2
35 Brojkošnicapčela / 2.000
36 Tržnaproizvodnjapovrća-tona / 2.100
37 Tržnaproizvodnjavoća-tona / 300
38 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / 300
39 Tržnaproizvodnjamlijeka(lit+temp) / 1.500.000
40 Tržnaproizvodnjajunećegmesaž.mj. / 67
41 Tržnaproizvodnjaovčijegmesaž.mj. / 43,5
42 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. / 16
Program razvoja poljoprivrede SBK
157157
Tabela 11/49. Osnovni statistički podaci za područje općine Fojnica -nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina
43 Mlinovizažito-brašnout/8časova / /
44 Pogonizastočnekoncentrateut/8časova / /
45 Klaonicezakrupnuisitnustokuut/8časova / 3kom
46 Pogonizapreradumesaut/8časova / /
47 Mljekarepogonizapreradumlijekal/8časova / /
48 Pogonizapreraduvoćaipovrćaut/8časova / /
49 Hladnjače(0oC)um3skladišniprostor / 70
50 Hladnjače(-200C)um3skladišniprostor / 70
51 Punionicemineralnihvodal/8časova / /
52 Smrznutagotovajelaut/8časova / /
53 Brojpoljoprivrednihinženjera / 3
54 Brojpoljoprivrednihtehničara / 7
55 Brojveterinara / 2
56 Brojzemljoradničkihzadruga / 3
57 Brojudruženjapoljoprivrednika / 2
58 BrutodruštveniproizvodpostanovnikugodišnjeuKM / /
158
Program razvoja poljoprivrede SBK
158
1. V
OĆ
AR
SKA
PR
OIZ
VO
DN
JA
Tabe
la 11
/50.
Din
amik
a po
diza
nja
voćn
ih za
sada
u h
a za
per
iod
2009
-201
5 go
dine
u su
breg
ionu
„A“
Voćn
e vr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
hekt
ara
Jagoda
88
87
85
650
Malina
2526
2530
3132
31200
Kupina
76
87
77
850
Borovnica
66
65
65
640
UK
UPN
O:
4646
4749
5249
5134
0
Trešnja
22
22
21
1,5
12,5
Višnja
11
10,5
0,5
0,5
0,5
5
Kajsija
31
21
11
110
Šljiva
1217
1619
2221
18125
Jabuka
108
107
98
860
Kruška
32
11
11
110
UK
UPN
O:
3131
3230
,535
,532
,530
222,
5
Prilikomraspoređivanjaproizvodnjejagodastihvoćnihvrstapoopćinam
a,određujeseučešćeopćineFojnicana10%.
Kodrasporedaproizvodnjekoštičavogvoćapoopćinam
aodređujeseučešćeopćineFojnicana15%.
Program razvoja poljoprivrede SBK
159159
Tabe
la 1
1/51
. Pr
egle
d po
trebn
ih k
olič
ina
sadn
og m
ater
ijala
za re
aliz
aciju
sadn
je v
oćni
h za
sada
u su
breg
ionu
„A“
za p
erio
d 20
09-2
015
godi
ne
Voćn
evr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
sadn
ica
Jagoda
320.000
320.000
320.000
280.000
320.000
200.000
240.000
2.000.000
Malina
350.000
364.000
350.000
420.000
434.000
448.000
434.000
2.800.000
Kupina
23.331
19.998
26.664
23.331
23.331
23.331
26.664
166.650
Borovnica
24.000
24.000
24.000
20.000
24.000
20.000
24.000
160.000
Trešnja
1.250
1.250
1.250
1.250
1.250
625
937.5
7.812
Višnja
832
832
832
416
416
416
416
4.160
Kajsija
1.875
625
1.250
625
625
625
625
6.250
Šljiva
13.704
19.414
18.272
21.698
25.124
23.982
20.556
142.750
Jabuka
30.300
24.240
30.300
21.210
27.270
24.240
24.240
181.800
Kruška
5.712
3.808
1.904
1.904
1.904
1.904
1.904
19.040
SVE
GA
:77
1.00
477
8.16
777
4.47
279
0.43
485
7.92
074
3.12
377
3.34
25.
488.
462
Sadnim
aterijalm
ogućejenabaviti:
-jagoduurasadnicimaPZ
„PR
VABRAZD
A“Čelići„H
EKO“Bugojno,
-malinuikupinuurasadnicimaZZ
“POLJOPR
OMET
“DonjiVakuf,PZ
„PR
VABRAZD
A“Čelić,„HEK
O“Bugojnoi„RUBUS“Sapna
-borovnicuurasadniku„H
EKO“Bugojno
-jabuku,krušku,trešnju,šljivu,višnjuik
ajsijum
ogućejenabavitiuvoćnimrasadnicima„V
OĆNIRASA
DNIKSREB
REN
IK“,„PO
LJOKOMER
C“
Kiseljak,ZZ„V
ISOKO“,„DOMINANT“Čapljina,„AGROST
ENLE
J“idr.
160
Program razvoja poljoprivrede SBK
160
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/52. Oranična površina po načinu korištenja u općini Fojnica (u ha)2006 2007
Oranice,baštevrtovi
UKUPNO ŽITO Neobrađeneoranice
Oranice,bašteivrtovi
UKUPNO ŽITO Neobrađeneoranice
1.915 1.118 235 795 1.915 1.169 278 745
Tabela 11/53. Ostvarenje prinosa žita u općini Fojnica u tonama
Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz za zrno
Kukuruz za krmu
t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha403 3,1 136 2,9 107 2,9 70 2,7 106 2,8 72 18,0
U općini Fojnica zastupljenost oranica za žito predstavlja 0,50% (4.857 ha) od ukupne površineoranicaopćinaSBK(48.143ha).PoređenjemproizvodnježitaopćineFojnicasaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaFojnicaučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:
pšenica8,00%•raž12,00%•ječam5,00%•zob8,00%•kukuruzzazrno7,60%•kukuruzzasilažu1,50%•
Od svihvrstažitaprimjetno jedaopćinaFojnicasamoneštoznačajnijeprocentualnoučestvujeuukupnojproizvodnjikantonaražisa12%.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/54. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine FojnicaKrompir Grah Luk crni Kupus i kelj
ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha
510 4.598 9,0 74 185 2,5 42 168 4,0 10 180 18,0
UopćiniFojnicazastupljenostpodpovrćempredstavlja12,85%(636ha)odukupnepovršinepodpovrćemnapodručjuSBK-a(4.951ha).PoređenjemproizvodnjepovrćaopćineFojnicasaopćinamau SBK,može se zaključiti da općina Fojnica učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećimprocentima:
krompir14,70%•grah13,20%•lukcrni14,00%•kupusikelj1,60%•
OdsvihpovrtnihkulturaprimjetnojedaopćinaFojnicaznačajnijeučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasakrompirom14,70%ilukomsa14%.
Program razvoja poljoprivrede SBK
161161
Tabela 11/55. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Fojnica
Kultura2007 2015
Površina ha
Ukupan prinos, t Prinos t/ha Površina ha Ukupan
prinos, t Prinos t/ha
Krompir 510 4.598 9,0 550 7.700 14Grah 74 185 2,5 90 225 2,5Lukcrni 42 168 4,0 50 500 10Kupusikelj 10 180 18,0 12 240 20Paradajz 3 15 5,0 5 50 10Krastavac - - - 8 240 30Ostalopovrće - - - 20 200 10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/56. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godiniKULTURA 2009. godina (ha) 2015. godina (ha)
Uzgojžitaipovrća 3,8 6,5Uzgojvoća 0,9 1,5Stočarskaproizvodnja 8(livade)+20(pašnjaka) 288(livade)+36(pašnjaci)Pčelarstvo 100košnica 170košniceSamoniklobiljeišumskiplodovi
4.540(3grupepo50ljudi)
4.540(3grupesakupljačapo50ljudi)
5. STOČARSTVO
Tabela 11/57. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Fojnica
Goveda Ovce Svinje Perad Košnicepčela
UkupnoKraveisteonejunice
Ukupno Plotkinje Ukupno Krmačeinazimice
3.500 2.450 4.250 3.400 280 213 - 400
Poređenjemstanjastoke,peradi ipčelaopćineFojnicasaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaFojnicaučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:
goveda 8,50%•ovce 5,30%•svinje 2,30%•perad-•košnicepčela 6,90%•
NaosnovupokazateljaizpregledaprimjetnojedaopćinaFojnicaučestvujesamosabrojnimstanjemgovedauneštoznačajnijemprocentu8,50%.
StanjeuzgojaribenapodručjuopćineFojnicajeza2000.godinubilo12tona,s timdaprojekcijauzgojaribeza2015.godinuzaopćinuFojnicaiznosi60tona.
162
Program razvoja poljoprivrede SBK
162
6. PČELARSTVO
Tabela 11/58. Projekcija razvoja pčelarstva općine Fojnica 2009-2015. godineGodina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 2.000 10 202010 2.650 12 31,82011 3.200 15 482012 4.100 20 822013 4.900 20 982014 5.300 20 1062015 5.700 20 114
Program razvoja poljoprivrede SBK
163163
7. IN
DU
STR
IJA
ZA
PR
ER
AD
U P
OL
JOPR
IVR
ED
NIH
PR
OIZ
VO
DA
Tabe
la 1
1/59
. Pro
jekc
ije p
otre
ba ra
shla
dno-
skla
dišn
ih i
prer
ađiv
ački
h ka
paci
teta
na
podr
učju
pro
jekt
a u
tona
ma
po v
rsta
ma
voća
i po
vrća
u 2
015
godi
ni
R.b
r.V
RST
A
PRIV
RE
DN
A D
RU
ŠTVA
UK
UPN
OK
M/k
gIz
nos u
KM
„Zdr
avlje
“ B
usov
ača
„Hek
o“B
ugoj
no
„IM
B-
Kom
erc“
Bug
ojno
„Bis
er“
Bug
ojno
Ost
ali
prer
ađiv
ači
1Jagoda
750
100
100
120
500
1.570
1,20
1.884.000
2Malina
3.000
200
100
600
500
4.400
1,80
7.920.000
3Kupina
750
100
-120
500
1.470
1,50
2.205.000
4Borovnica
600
200
100
300
500
1.700
3,60
6.120.000
Ukupno(1-4)
5.100
600
300
1.140
2.000
9.140
-18.129.000
5Trešnja
200
--
--
200
1,80
360.000
6Višnja
100
--
--
100
1,50
150.000
7Kajsija
200
--
--
200
1,00
200.000
8Šljiva
2.500
200
200
360
1.000
4.260
0,60
2.556.000
9Jabuka
1.800
600
400
600
200
3.600
0,80
2.880.000
10Kruška
300
100
-150
-550
1,00
550.000
Ukupno(5-10)
5.100
900
600
1.110
1.200
8.910
-6.696.000
Svega(1-10)
10.200
1.500
900
2.250
3.200
18.050
-24.825.000
11Kornišoni
3.000
--
400
600
4.000
0,80
3.200.000
12Krompir
900
-500
600
1.000
3.000
0,40
1.200.000
13Korjenastopovrće
1.000
--
--
1.000
0,40
400.000
14Ostalopovrće
600
-100
600
1.000
2.300
0,70
1.610.000
Ukupno(11-14)
5.500
-600
1.600
2.600
10.300
-6.410.000
Sveukupno(1-14)
15.700
1.500
1.500
3.850
5.800
28.350
-31
.235
.000
164
Program razvoja poljoprivrede SBK
164
8. P
RE
GL
ED
TE
ME
LJN
IH P
OK
AZ
ATE
LJA
PR
OG
RA
MA
RA
ZV
OJA
OPĆ
INE
FO
JNIC
A 2
009
– 20
15
Tabe
la 1
1/60
. Pro
gram
razv
oja
proi
zvod
nje
za o
pćin
u Fo
jnic
a
Programom
razvojaprvenstvenosepredlažerazvojproizvodnjekvalitetnogsjem
enskogkrompira,jagodastogvoćaapotom
jabukeišljive.
Uanimalnojproizvodnjipredlažeseznačajnijirazvojproizvodnjemlijekaim
eda.
Red
.br
ojVr
sta
proi
zvod
nje
Inve
stic
.K
M/h
a,
grlu
,koš
nici
Povr
šina
u h
a, b
roju
grl
a i k
ošni
ca p
o go
dina
ma
Uku
pno
(ha,
grl
a,
košn
ica)
Uku
pno
inve
st. u
KM
Vrije
dnos
t pr
oizv
odnj
e u
KM
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
1.Jagodanafoliji
26.000
--
11
11
15
130.000
90.000
2.Malina
18.000
23
33
33
320
380.000
540.000
3.Kupina
12.000
--
11
11
15
60.000
187.500
4.Borovnica
28.000
--
-1
11
14
112.000
216.000
5.Šljiva
21.000
22
33
33
319
399.000
228.000
6.Jabuka
40.000
11
11
12
29
360.000
216.000
7.Kruška
38.000
--
11
--
-2
76.000
60.000
Sveg
a vo
će (1
-7)
56
1011
1011
1164
1.51
7.00
01.
537.
500
8.Kornišonnamreži
4.000
11
21
11
18
32.000
192.000
9.Krompir
10.
Korjenastopovrće
11.
Ostalopovrće
12.
Sjem
enskikrompir
18.000
55
55
57
850
900.000
1.100.000
Sveg
a po
vrće
(8-1
2)6
66
76
89
5893
2.00
01.
292.
000
13.
Sjem
estrnogžita
4.120,57
1010
--
--
-20
82.411,40
92.325,60
14.
Muznekrave
12.050
1020
4060
80100
100
410
4.940.500
984.000
13.
Brojkošnicapčela
125
300
350
650
550
900
800
400
3.700
462.500
740.000
UK
UPN
O: (
1-15
)7.
934.
411,
404.
645.
825,
60
Program razvoja poljoprivrede SBK
165165
ANEXOPĆINA GORNJI VAKUF
166
Program razvoja poljoprivrede SBK
166
Tabela 11/61. Osnovni statistički podaci za područje općine Gornji VakufRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina
1 Površinakm2iliha 402 402
2 Oraniceuha 5.800 4.900
3 Voćnjakauha 130 350
rodnihstabalašljiva 59.000 115.000
rodnihstabalajabuka 7.500 50.000
rodnihstabalakrušaka 5.000 22.000
rodnihstabalatrešanja 2.500 4.100
rodnihstabalaoraha 3.000 7.000
sadnicamalina / 11
4 Livadauha 7.730 7.192
5 Pašnjakauha 4.000 3.200
6 Šumauha 21.540 21.547
7 Neplodnozemljište 1.000 3.000
8 Brojstanovnika-ukupno / /
9 Utomemuškaraca / /
10 Utomežena 5.800 4.500
11 Brojdomaćinstava / 2.800
12 Brojraseljenihiizbjeglihosoba / 3.600
13 Brojpovratnika / 700
14 Brojinvalida / 700
15 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava 800 1.300
16 Brojzaposlenihudržavnomsektoru 5.000 600
17 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru 500 1.400
18 Brojnezaposlenihnabirourada 2.700 3.500
19 Učešćestarosnegrupeod15-64god. 17.100 13.200
20 Goveda-ukupno 5.180 2.800
21 Odtogakravamuzara 3.450 2.450
22 Brojovaca 13.000 12.000
23 Brojostalestoke 4.000 3.000
24 Brojperadi 16.000 10.000
25 Brojtraktora 450 290
26 Brojtraktorskihpriključaka 410 260
27 Brojmotokultivatora 380 310
28 Brojpriključakazamotokultivator 350 290
29 Brojtravokosačica 90 80
30 Brojžitnihkombajna 5 7
31 Brojkamionazatransport / /
32 Brojlaktofrizazamlijeko 3 15
33 Brojmagacinazaotkupisnadbjevanje 4 3
34 Brojpoljoprivrednihapoteka 2 4
35 Brojkošnicapčela 500 1.600
36 Tržnaproizvodnjapovrća-tona 1.000 3.500
37 Tržnaproizvodnjavoća-tona 300 850
38 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / /
39 Tržnaproizvodnjamlijeka(lit+temp) 1.800.000 2.787.500
40 Tržnaproizvodnjajunećegmesaž.mj. 300t 230t
41 Tržnaproizvodnjaovčijegmesaž.mj. 200t 180t
42 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. 4.000kg 15.000kg
Program razvoja poljoprivrede SBK
167167
Tabela 11/62. Osnovni statistički podaci za područje općine Gornji Vakuf - nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina
43 Mlinovizažito-brašnout/8časova / /
44 Pogonizastočnekoncentrateut/8časova / /
45 Klaonicezakrupnuisitnustokuut/8časova 3 4
46 Pogonizapreradumesaut/8časova / /
47 Mljekarepogonizapreradumlijekal/8časova / /
48 Pogonizapreraduvoćaipovrćaut/8časova / /
49 Hladnjače(0oC)um3skladišniprostor / /
50 Hladnjače(-200C)um3skladišniprostor / /
51 Punionicemineralnihvodal/8časova / /
52 Smrznutagotovajelaut/8časova / /
53 Brojpoljoprivrednihinženjera 6 6
54 Brojpoljoprivrednihtehničara 40 22
55 Brojveterinara 2 2
56 Brojzemljoradničkihzadruga / /
57 Brojudruženjapoljoprivrednika / /
58 BrutodruštveniproizvodpostanovnikugodišnjeuKM / /
168
Program razvoja poljoprivrede SBK
168
1. V
OĆ
AR
SKA
PR
OIZ
VO
DN
JA
Tabe
la 1
1/63
. Din
amik
a po
diza
nja
voćn
ih za
sada
u h
a za
per
iod
2009
-201
5 go
dine
u su
breg
ionu
„A“
Voćn
e vr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
hekt
ara
Jagoda
77
89
88
855
Malina
1213
1313
1215
1593
Kupina
76
65
65
540
Borovnica
1011
118
910
1473
UK
UPN
O:
3637
3835
3538
4226
1
Trešnja
--
--
--
--
Višnja
--
--
--
--
Kajsija
--
--
--
--
Šljiva
1013
1414
1114
1288
Jabuka
108
88
108
860
Kruška
43
31
21
115
UK
UPN
O:
2424
2523
2323
2116
3
Prilikomraspoređivanjaproizvodnjejagodastihvoćnihvrstapoopćinam
a,određujeseučešćeopćineGornjiVakufna25%.
KodrasporedaproizvodnjedrvenastogvoćaodređujeseučešćeopćineGornjiVakuf-Uskopljena25%
.
Program razvoja poljoprivrede SBK
169169
Tabe
la 1
1/64
. Pr
egle
d po
trebn
ih k
olič
ina
sadn
og m
ater
ijala
za re
aliz
aciju
sadn
je v
oćni
h za
sada
u su
breg
ionu
„B“
za p
erio
d 20
09-2
015
godi
ne
Voćn
e vr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
sadn
ica
Jagoda
280.000
280.000
320.000
360.000
320.000
320.000
320.000
2.200.000
Malina
168.000
182.000
182.000
182.000
168.000
210.000
210.000
1.302.000
Kupina
23.331
19.998
19.998
16.665
19.998
16.665
16.665
133.320
Borovnica
40.000
44.000
44.000
32.000
36.000
40.000
56.000
292.000
Trešnja
--
--
--
--
Višnja
--
--
--
--
Kajsija
--
--
--
--
Šljiva
11.420
14.846
15.988
15.988
12.562
15.988
13.704
100.496
Jabuka
30.300
24.240
24.240
24.240
30.300
24.240
24.240
181.800
Kruška
7.616
5.712
5.712
1.904
3.808
1.904
1.904
28.560
SVE
GA
:56
0.66
757
0.79
661
1.93
863
2.79
759
0.66
862
8.79
764
2.51
34.
238.
176
Sadnim
aterijalm
ogućejenabaviti:
-jagoduurasadnicimaPZ
„PR
VABRAZD
A“Čelići„H
EKO“Bugojno,
-malinuikupinuurasadnicimaZZ
“POLJOPR
OMET
“DonjiVakuf,PZ
„PR
VABRAZD
A“Čelić,„HEK
O“Bugojnoi„RUBUS“Sapna
-borovnicuurasadniku„H
EKO“Bugojno
-jabuku,krušku,trešnju,šljivu,višnjuik
ajsijum
ogućejenabavitiuvoćnimrasadnicima„V
OĆNIRASA
DNIKSREB
REN
IK“,„PO
LJOKOMER
C“
Kiseljak,ZZ„V
ISOKO“,„DOMINANT“Čapljina,„AGROST
ENLE
J“idr.
170
Program razvoja poljoprivrede SBK
170
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/65. Oranična površina po načinu korištenja u općini Gornji Vakuf (u ha)2006 2007
Oranice,baštevrtovi
UKUPNO ŽITONeobrađeneoranice
Oranice,bašteivrtovi
UKUPNO ŽITO Neobrađeneoranice
4.900 3.651 555 1.237 4.900 3.710 570 1.169
Tabela 11/66. Ostvarenje prinosa žita u općini Gornji Vakuf u tonama
Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz za zrno
Kukuruz za krmu
t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha754 2,6 100 2,5 473 2,7 75 2,5 38 2,5 900 18,0
UopćiniGornjiVakufzastupljenostoranicazažitopredstavlja1,16%(555ha)odukupnepovršineoranica općina SBK (48.143 ha). Poređenjem proizvodnje žita općine Gornji Vakuf sa općinama uSBK,možesezaključitidaopćinaGornjiVakufučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:
pšenica15,00%•raž8,90%•ječam21,00%•zob8,50%•kukuruzzazrno2,80%•kukuruzzakrmu17,00%•
Od svihvrstažitaprimjetno jedaopćinaGornjiVakufznačajnoučestvujeuukupnojproizvodnjikantonapšenicesa15,00,%,ječma21,00%ikukuruzazakrmu17,00%.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/67. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine Gornji Vakuf
Krompir Grah Luk crni Kupus i kelj
ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha
750 4.500 6,0 7 7 1,0 7 56 8,0 150 2.250 15,0
UopćiniGornjiVakufzastupljenostpodpovrćempredstavlja18,50%(914ha)odukupnepovršinepodpovrćemnapodručjuSBK-a(4.951ha).PoređenjemproizvodnjepovrćaopćineGornjiVakufsaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaGornjiVakuf-Uskopljeučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:
krompir 21,50%•grah 1,20%•lukcrni 2,30%•kupusikelj 24,50%•
Program razvoja poljoprivrede SBK
171171
Od svih povrtnih kultura primjetno je da općina Gornjio Vakuf značajno učestvuje u ukupnojproizvodnjikantonasakrompirom(21,50%)ikupusom(24,50%).
Tabela 11/68. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Gornji Vakuf
Kultura2007 2015
Površina ha
Ukupan prinos, t Prinos t/ha Površina ha Ukupan
prinos, t Prinos t/ha
Krompir 750 4.500 6,0 800 8.000 10Grah 7 7 1,0 10 15 1,5Lukcrni 7 56 8,0 15 225 15Kupusikelj 150 2.250 15,0 150 300 20Paradajz 2 10 5,0 5 50 10Krastavac - - - 10 300 30Ostalopovrće - - - 20 200 10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/69. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godiniKULTURA 2009. godina (ha) 2015. godina (ha)
Uzgojžitaipovrća 9,8 16,7Uzgojvoća 0,7 1,2Stočarskaproizvodnja 36(livade)+32(pašnjaci) 61,2(livade)+54,4(pašnjaci)Pčelarstvo 100košnica 170košniceSamoniklobiljeišumskiplodovi
4.300(3grupepo50ljudi)
4.300(3grupesakupljačapo50ljudi)
5. STOČARSTVO
Tabela 11/70. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Gornji Vakuf
Goveda Ovce Svinje Perad Košnicepčela
UkupnoKraveisteonejunice
Ukupno Plotkinje Ukupno Krmačeinazimice
2.713 1.899 8.959 7.167 840 526 - 620
Poređenjemstanjastoke,peradiipčelaopćineGornjiVakufsaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaGornjiVakufučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:
goveda6,60%•ovce11,20%•svinje7,00%•perad-•košnicepčela10,70%•
NaosnovupokazateljaizpregledaprimjetnojedaopćinaGornjiVakufznačajnijeučestvujeuukupnombrojuovacaikošnicapčela.
StanjeuzogjaribenapodručjuopćineGornjiVakufjeza2000.godinubilo15tona,stimdaprojekcijeuzgojaribeza2015.godinuzaopćinuGornjiVakuf-Uskopljeiznosi60tona.
172
Program razvoja poljoprivrede SBK
172
6. PČELARSTVO
Tabela 11/71. Projekcija razvoja pčelarstva općine Gornji Vakuf 2009-2015. godineGodina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 1.600 10 162010 2.300 12 27,62011 3.000 15 452012 3.800 20 762013 4.300 20 862014 4.500 20 902015 4.800 20 96
Program razvoja poljoprivrede SBK
173173
7. IN
DU
STR
IJA
ZA
PR
ER
AD
U P
OL
JOPR
IVR
ED
NIH
PR
OIZ
VO
DA
Tabe
la 1
1/72
. Pro
jekc
ije p
otre
ba ra
shla
dno-
skla
dišn
ih i
prer
ađiv
ački
h ka
paci
teta
na
podr
učju
pro
jekt
a u
tona
ma
po v
rsta
ma
voća
i po
vrća
u 2
015.
god
ini
R.b
r.V
RST
A
PRIV
RE
DN
A D
RU
ŠTVA
UK
UPN
OK
M/k
gIz
nos u
KM
„Zdr
avlje
“ B
usov
ača
„Hek
o“B
ugoj
no
„IM
B-
Kom
erc“
Bug
ojno
„Bis
er“
Bug
ojno
Ost
ali
prer
ađiv
ači
1Jagoda
750
100
100
120
500
1.570
1,20
1.884.000
2Malina
3.000
200
100
600
500
4.400
1,80
7.920.000
3Kupina
750
100
-120
500
1.470
1,50
2.205.000
4Borovnica
600
200
100
300
500
1.700
3,60
6.120.000
Ukupno(1-4)
5.100
600
300
1.140
2.000
9.140
-18.129.000
5Trešnja
200
--
--
200
1,80
360.000
6Višnja
100
--
--
100
1,50
150.000
7Kajsija
200
--
--
200
1,00
200.000
8Šljiva
2.500
200
200
360
1.000
4.260
0,60
2.556.000
9Jabuka
1.800
600
400
600
200
3.600
0,80
2.880.000
10Kruška
300
100
-150
-550
1,00
550.000
Ukupno(5-10)
5.100
900
600
1.110
1.200
8.910
-6.696.000
Svega(1-10)
10.200
1.500
900
2.250
3.200
18.050
-24.825.000
11Kornišoni
3.000
--
400
600
4.000
0,80
3.200.000
12Krompir
900
-500
600
1.000
3.000
0,40
1.200.000
13Korjenastopovrće
1.000
--
--
1.000
0,40
400.000
14Ostalopovrće
600
-100
600
1.000
2.300
0,70
1.610.000
Ukupno(11-14)
5.500
-600
1.600
2.600
10.300
-6.410.000
Sveukupno(1-14)
15.700
1.500
1.500
3.850
5.800
28.350
-31
.235
.000
174
Program razvoja poljoprivrede SBK
174
8. P
RE
GL
ED
TE
ME
LJN
IH P
OK
AZ
ATE
LJA
PR
OG
RA
MA
RA
ZV
OJA
OPĆ
INE
GO
RN
JI V
AK
UF
2009
.-201
5.
Tabe
la 1
1/73
. Pro
gram
razv
oja
proi
zvod
nje
za o
pćin
u G
ornj
i Vak
uf
Red
.br
ojVr
sta
proi
zvod
nje
Inve
stic
.K
M/h
a,
grlu
,koš
nici
Povr
šina
u h
a, b
roju
grl
a i k
ošni
ca p
o go
dina
ma
Uku
pno
(ha,
grl
a,
košn
ica)
Uku
pno
inve
st. u
KM
Vrije
dnos
t pr
oizv
odnj
e u
KM
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
1.Jagodanafoliji
26.000
22
22
22
214
364.000
252.000
2.Malina
18.000
33
33
44
424
432.000
648.000
3.Kupina
12.000
11
11
22
210
120.000
180.000
4.Borovnica
28.000
22
23
33
318
504.000
972.000
5.Šljiva
21.000
33
33
33
422
462.000
264.000
6.Jabuka
40.000
22
22
22
315
600.000
360.000
7.Kruška
38.000
--
11
1-
-3
114.000
114.000
Sveg
a vo
će (1
-7)
1313
1414
1716
1810
62.
596.
000
2.79
0.00
0
8.Kornišonnamreži
4.000
12
22
11
110
40.000
240.000
9.Krompir
10.
Korjenastopovrće
11.
Ostalopovrće
12.
Sjem
enskikrompir
16.666
33
33
33
321
350.000
462.000
Sveg
a po
vrće
(8-1
2)4
55
54
44
3139
0.00
070
2.00
0
13.
Sjem
estrnogžita
14.
Muznekrave
12.050
7080
100
120
130
130
130
760
9.158.000
1.824.000
15.
Brojkošnicapčela
300
400
700
800
500
200
300
3.200
400.000
640.000
UK
UPN
O: (
1-15
)12
.544
.000
5.95
6.00
0
GornjiVakufjeopćinasaizuzetnopovoljnimprirodnimuslovimazavoćarstvo,zbogtogasepredlažeznačajanrazvojproizvodnjejagodastogvoća,šljive
ijabukenapovršiniod106ha.
Uoblastianimalneproizvodnjepredložeseznačajanrazvojproizvodnjemlijekaim
eda.
Program razvoja poljoprivrede SBK
175175
ANEXOPĆINA JAJCE
176
Program razvoja poljoprivrede SBK
176
Tabela 11/74. Osnovni statistički podaci za područje općine JajceRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina
1 Površinakm2iliha 377.17 377.17
2 Oraniceuha 5.884 5.841
3 Voćnjakauha 280 250
rodnihstabalašljiva 100.000 29.450
rodnihstabalajabuka 15.000 11.940
rodnihstabalakrušaka 10.000 8.120
rodnihstabalatrešanja / 1.930
rodnihstabalaoraha / 2.560
sadnicamalina / 2,2
4 Livadauha 4.666 4.666
5 Pašnjakauha 4.807 4.807
6 Šumauha 20.368 20.368
7 Neplodnozemljište 1.712 1.712
8 Brojstanovnika-ukupno 45.007 24.383
9 Utomemuškaraca 22.803 11.602
10 Utomežena 22.204 12.133
11 Brojdomaćinstava 11.426 7.389
12 Brojraseljenihiizbjeglihosoba / 20.000
13 Brojpovratnika / 24.383
14 Brojinvalida / /
15 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava / 800
16 Brojzaposlenihudržavnomsektoru / 872
17 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru / 1.690
18 Brojnezaposlenihnabirourada / 4.120
19 Učešćestarosnegrupeod15-64god. / 16.138
20 Goveda-ukupno 7.566 2.975
21 Odtogakravamuzara / 2.230
22 Brojovaca 13.680 4.880
23 Brojostalestoke 4.265 2.948
24 Brojperadi 26.104 22.400
25 Brojtraktora / 68
26 Brojtraktorskihpriključaka / 250
27 Brojmotokultivatora / 120
28 Brojpriključakazamotokultivator / 400
29 Brojtravokosačica / 60
30 Brojžitnihkombajna / 2
31 Brojkamionazatransport / 329
32 Brojlaktofrizazamlijeko / 10
33 Brojmagacinazaotkupisnadbjevanje / /
34 Brojpoljoprivrednihapoteka / 1
35 Brojkošnicapčela / 1.120
36 Tržnaproizvodnjapovrća-tona / 100
37 Tržnaproizvodnjavoća-tona / 50
38 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / 25
39 Tržnaproizvodnjamlijeka(lit+temp) / 2.000.000
40 Tržnaproizvodnjajunećegmesaž.mj. / 125
41 Tržnaproizvodnjaovčijegmesaž.mj. / 90
42 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. / 16
Program razvoja poljoprivrede SBK
177177
Tabela 11/75. Osnovni statistički podaci za područje općine Jajce - nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina
43 Mlinovizažito-brašnout/8časova / 30
44 Pogonizastočnekoncentrateut/8časova / 2,8
45 Klaonicezakrupnuisitnustokuut/8časova / 50
46 Pogonizapreradumesaut/8časova / /
47 Mljekarepogonizapreradumlijekal/8časova / /
48 Pogonizapreraduvoćaipovrćaut/8časova / /
49 Hladnjače(0oC)um3skladišniprostor / /
50 Hladnjače(-200C)um3skladišniprostor / /
51 Punionicemineralnihvodal/8časova / /
52 Smrznutagotovajelaut/8časova / /
53 Brojpoljoprivrednihinženjera / 6
54 Brojpoljoprivrednihtehničara / /
55 Brojveterinara / 3
56 Brojzemljoradničkihzadruga / 2
57 Brojudruženjapoljoprivrednika / 5
58 BrutodruštveniproizvodpostanovnikugodišnjeuKM / /
178
Program razvoja poljoprivrede SBK
178
1. V
OĆ
AR
SKA
PR
OIZ
VO
DN
JA
Tabe
la 11
/76.
Din
amik
a po
diza
nja
voćn
ih za
sada
u h
a za
per
iod
2009
-201
5 go
dine
u su
breg
ionu
„A“
Voćn
e vr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
hekt
ara
Jagoda
77
89
88
855
Malina
1213
1313
1215
1593
Kupina
76
65
65
540
Borovnica
1011
118
910
1473
UK
UPN
O:
3637
3835
3538
4226
1
Trešnja
--
--
--
--
Višnja
--
--
--
--
Kajsija
--
--
--
--
Šljiva
1013
1414
1114
1288
Jabuka
108
88
108
860
Kruška
43
31
21
115
UK
UPN
O:
2424
2523
2323
2116
3
Prilikomraspoređivanjaproizvodnjejagodastihvoćnihvrstapoopćinam
a,određujeseučešćeopćineJajceu10%.
Kodrasporedaproizvodnjedrvenastogvoćapoopćinam
aodređujeseučešćeopćineJajceistotakona10%.
Program razvoja poljoprivrede SBK
179179
Tabe
la 1
1/77
. Pr
egle
d po
trebn
ih k
olič
ina
sadn
og m
ater
ijala
za re
aliz
aciju
sadn
je v
oćni
h za
sada
u su
breg
ionu
„B“
za p
erio
d 20
09-2
015
godi
ne
Voćn
e vr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
sadn
ica
Jagoda
280.000
280.000
320.000
360.000
320.000
320.000
320.000
2.200.000
Malina
168.000
182.000
182.000
182.000
168.000
210.000
210.000
1.302.000
Kupina
23.331
19.998
19.998
16.665
19.998
16.665
16.665
133.320
Borovnica
40.000
44.000
44.000
32.000
36.000
40.000
56.000
292.000
Trešnja
--
--
--
--
Višnja
--
--
--
--
Kajsija
--
--
--
--
Šljiva
11.420
14.846
15.988
15.988
12.562
15.988
13.704
100.496
Jabuka
30.300
24.240
24.240
24.240
30.300
24.240
24.240
181.800
Kruška
7.616
5.712
5.712
1.904
3.808
1.904
1.904
28.560
SVE
GA
:56
0.66
757
0.79
661
1.93
863
2.79
759
0.66
862
8.79
764
2.51
34.
238.
176
Sadnim
aterijalm
ogućejenabaviti:
-jagoduurasadnicimaPZ
„PR
VABRAZD
A“Čelići„H
EKO“Bugojno,
-malinuikupinuurasadnicimaZZ
“POLJOPR
OMET
“DonjiVakuf,PZ
„PR
VABRAZD
A“Čelić,„HEK
O“Bugojnoi„RUBUS“Sapna
-borovnicuurasadniku„H
EKO“Bugojno
-jabuku,krušku,trešnju,šljivu,višnjuik
ajsijum
ogućejenabavitiuvoćnimrasadnicima„V
OĆNIRASA
DNIKSREB
REN
IK“,„PO
LJOKOMER
C“
Kiseljak,ZZ„V
ISOKO“,„DOMINANT“Čapljina,„AGROST
ENLE
J“idr.
180
Program razvoja poljoprivrede SBK
180
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/78. Oranična površina po načinu korištenja u općini Jajce (u ha)2006 2007
Oranice,baštevrtovi
UKUPNO ŽITONeobrađeneoranice
Oranice,bašteivrtovi
UKUPNO ŽITO Neobrađeneoranice
5.851 1.080 197 4.738 5.851 1.191 202 4.625
Tabela 11/79. Ostvarenje prinosa žita u općini Jajce u tonama
Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz za zrno
Kukuruz za krmu
t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha50 1,1 / / 74 1,3 12 1,2 158 1,8 105 7
UopćiniJajcezastupljenostoranicazažitopredstavlja0,40%(197ha)odukupnepovršineoranicaopćinaSBK(48.143ha).PoređenjemproizvodnježitaopćineJajcesaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaJajceučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:
pšenica1,00%•raž/•ječam3,00%•zob1,50%•kukuruzzazrno11,00%•kukuruzzasilažu2,00%•
Primjetnojedasamoproizvodnjakukuruzauzrnuučestvujeneštoznačajnijeuukupnojproizvodnjikantona.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/80. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine JajceKrompir Grah Luk crni Kupus i kelj
ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha
750 4.500 6,0 7 7 1,0 7 56 8,0 150 2.250 15,0
UopćiniJajcezastupljenostpovršinapodpovrćempredstavlja12,50%(639ha)odukupnepovršinepodpovrćemnapodručjuSBK-a(4.951ha).PoređenjemproizvodnjepovrćaopćineJajcesaopćinamau SBK, može se zaključiti da općina Jajce učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećimprocentima:
krompir11,80%•grah27,00%•lukcrni10,00%•kupusikelj7,50%•
Od svih povrtnih kultura primjetno je da općina Jajce značajnije učestvuje u ukupnoj proizvodnjigrahasa27%apotomkrompiraicrnogluka.
Program razvoja poljoprivrede SBK
181181
Tabela 11/81. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Jajce
Kultura2007 2015
Površina ha
Ukupan prinos, t Prinos t/ha Površina ha Ukupan
prinos, t Prinos t/ha
Krompir 410 3.280 8,0 450 4.950 11Grah 153 168 1,1 180 270 1,5Lukcrni 30 90 3,0 40 400 10Kupusikelj 46 368 8,0 50 750 15Paradajz 12 48 4,0 15 150 10Krastavac - - - 8 240 30Ostalopovrće - - - 20 200 10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/82. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godiniKULTURA 2009. godina (ha) 2015. godina (ha)
Uzgojžitaipovrća 11,7 19,9Uzgojvoća 0,5 0,9Stočarskaproizvodnja 23,3(livade)+48(pašnjaka) 39,6(livade)+81,6(pašnjaci)Pčelarstvo 110košnica 187košniceSamoniklobiljeišumskiplodovi
4.074(2grupepo50ljudi)
4.074(2grupesakupljačapo50ljudi)
5. STOČARSTVO
Tabela 11/83. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Jajce
Goveda Ovce Svinje Perad Košnicepčela
UkupnoKraveisteonejunice
Ukupno Plotkinje Ukupno Krmačeinazimice
1.663 1.164 3.740 2.992 504 56 - 1.120
Poređenjemstanjastoke,peradiipčelaopćineJajcesaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaJajceučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:
goveda 4,00%•ovce 4,70%•svinje 4,20%•perad -•košnicepčela 16,20%•
NaosnovupokazateljaizpregledaprimjetnojedaopćinaJajceznačajnoučestvujeuukupnombrojukošnicapčelasa16,20%.
UzgojuribenapodručjuopćineJajcedo2000.godinenijedavanznačaj.Projekcijomplanarazvojaza2015.godinupredviđenajemogućnostproizvodnjeod120tona.
182
Program razvoja poljoprivrede SBK
182
6. PČELARSTVO
Tabela 11/84. Projekcija razvoja pčelarstva općine Jajce 2009-2015. godineGodina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 1.120 10 11,22010 1.750 12 212011 2.150 15 32,252012 3.000 20 602013 3.300 20 662014 3.400 20 682015 3.600 20 72
Program razvoja poljoprivrede SBK
183183
7. IN
DU
STR
IJA
ZA
PR
ER
AD
U P
OL
JOPR
IVR
ED
NIH
PR
OIZ
VO
DA
Tabe
la 1
1/85
. Pro
jekc
ije p
otre
ba ra
shla
dno-
skla
dišn
ih i
prer
ađiv
ački
h ka
paci
teta
na
podr
učju
pro
jekt
a u
tona
ma
po v
rsta
ma
voća
i po
vrća
u 2
015.
god
ini
R.b
r.V
RST
A
PRIV
RE
DN
A D
RU
ŠTVA
UK
UPN
OK
M/k
gIz
nos u
KM
„Zdr
avlje
“ B
usov
ača
„Hek
o“B
ugoj
no
„IM
B-
Kom
erc“
Bug
ojno
„Bis
er“
Bug
ojno
Ost
ali
prer
ađiv
ači
1Jagoda
750
100
100
120
500
1.570
1,20
1.884.000
2Malina
3.000
200
100
600
500
4.400
1,80
7.920.000
3Kupina
750
100
-120
500
1.470
1,50
2.205.000
4Borovnica
600
200
100
300
500
1.700
3,60
6.120.000
Ukupno(1-4)
5.100
600
300
1.140
2.000
9.140
-18.129.000
5Trešnja
200
--
--
200
1,80
360.000
6Višnja
100
--
--
100
1,50
150.000
7Kajsija
200
--
--
200
1,00
200.000
8Šljiva
2.500
200
200
360
1.000
4.260
0,60
2.556.000
9Jabuka
1.800
600
400
600
200
3.600
0,80
2.880.000
10Kruška
300
100
-150
-550
1,00
550.000
Ukupno(5-10)
5.100
900
600
1.110
1.200
8.910
-6.696.000
Svega(1-10)
10.200
1.500
900
2.250
3.200
18.050
-24.825.000
11Kornišoni
3.000
--
400
600
4.000
0,80
3.200.000
12Krompir
900
-500
600
1.000
3.000
0,40
1.200.000
13Korjenastopovrće
1.000
--
--
1.000
0,40
400.000
14Ostalopovrće
600
-100
600
1.000
2.300
0,70
1.610.000
Ukupno(11-14)
5.500
-600
1.600
2.600
10.300
-6.410.000
Sveukupno(1-14)
15.700
1.500
1.500
3.850
5.800
28.350
-31
.235
.000
184
Program razvoja poljoprivrede SBK
184
8. P
RE
GL
ED
TE
ME
LJN
IH P
OK
AZ
ATE
LJA
PR
OG
RA
MA
RA
ZV
OJA
OPĆ
INE
JA
JCE
200
9 –
2015
Tabe
la 1
1/86
. Pro
gram
razv
oja
proi
zvod
nje
za o
pćin
u Ja
jce
Programom
razvojaopćineJajcepredlažeseneštomanjiobimrazvojabiljneproizvodnje(jagoda,m
alina,kupina,borovnicašljivaijabuka)46haiod
povrćakornišoninapovršiniod8ha.
Uoblastianimalneproizvodnjepredlažeseznačajnijiobimrazvojaproizvodnjemlijekaim
eda.
Red
.br
ojVr
sta
proi
zvod
nje
Inve
stic
.K
M/h
a,
grlu
,koš
nici
Povr
šina
u h
a, b
roju
grl
a i k
ošni
ca p
o go
dina
ma
Uku
pno
(ha,
grl
a,
košn
ica)
Uku
pno
inve
st. u
KM
Vrije
dnos
t pr
oizv
odnj
e u
KM
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
1.Jagodanafoliji
26.000
22
22
22
214
364.000
252.000
2.Malina
18.000
33
33
44
424
432.000
648.000
3.Kupina
12.000
11
11
22
210
120.000
180.000
4.Borovnica
28.000
22
23
33
318
504.000
972.000
5.Šljiva
21.000
33
33
33
422
462.000
264.000
6.Jabuka
40.000
22
22
22
315
600.000
360.000
7.Kruška
38.000
--
11
1-
-3
114.000
114.000
Sveg
a vo
će (1
-7)
1313
1414
1716
1810
62.
596.
000
2.79
0.00
0
8.Kornišonnamreži
4.000
12
22
11
110
40.000
240.000
9.Krompir
10.
Korjenastopovrće
11.
Ostalopovrće
12.
Sjem
enskikrompir
16.666
33
33
33
321
350.000
462.000
Sveg
a po
vrće
(8-1
2)4
55
54
44
3139
0.00
070
2.00
0
13.
Sjem
estrnogžita
14.
Muznekrave
12.050
7080
100
120
130
130
130
760
9.158.000
1.824.000
15.
Brojkošnicapčela
300
400
700
800
500
200
300
3.200
400.000
640.000
UK
UPN
O: (
1-15
)12
.544
.000
5.95
6.00
0
Program razvoja poljoprivrede SBK
185185
ANEXOPĆINA KISELJAK
186
Program razvoja poljoprivrede SBK
186
Tabela 11/87. Osnovni statistički podaci za područje općine KiseljakRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina
1 Površinakm2 164 164
2 Oraniceuha 5.733 5.498
3 Voćnjakauha 306 297
rodnihstabalašljiva 42.574 28.000
rodnihstabalajabuka 12.054 12.000
rodnihstabalakrušaka 5.154 5.000
rodnihstabalatrešanja 919 /
rodnihstabalaoraha 534 1.000
sadnicamalina / 80.000
4 Livadauha 889 1.200
5 Pašnjakauha 894 827
6 Šumauha 7.987 7.987
7 Neplodnozemljište 591 591
8 Brojstanovnika-ukupno 24.081 23.980
9 Utomemuškaraca / 11.300
10 Utomežena / 12.680
11 Brojdomaćinstava 6.354 6.200
12 Brojraseljenihiizbjeglihosoba / 534
13 Brojpovratnika / 7.700
14 Brojinvalida / /
15 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava 3.891 2000
16 Brojzaposlenihudržavnomsektoru 3.000 1.000
17 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru 1.500 2.500
18 Brojnezaposlenihnabirourada / 2.490
19 Učešćestarosnegrupeod15-64god. / 66
20 Goveda-ukupno 3.819 1.700
21 Odtogakravamuzara 2.600 1.140
22 Brojovaca 3.254 3.000
23 Brojostalestoke 4.000 3.000
24 Brojperadi 21.411 15.000
25 Brojtraktora / 140
26 Brojtraktorskihpriključaka / 200-300
27 Brojmotokultivatora / 100
28 Brojpriključakazamotokultivator / 150-200
29 Brojtravokosačica / 105
30 Brojžitnihkombajna / 8
31 Brojkamionazatransport / 200
32 Brojlaktofrizazamlijeko / 18
33 Brojmagacinazaotkupisnadbjevanje / 50
34 Brojpoljoprivrednihapoteka 2 2
35 Brojkošnicapčela / 700
36 Tržnaproizvodnjapovrća-tona / 2.200
37 Tržnaproizvodnjavoća-tona / 300
38 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / 1.100
39 Tržnaproizvodnjamlijeka(lit+temp) / 1.800.000
40 Tržnaproizvodnjajunećegmesaž.mj. / /
41 Tržnaproizvodnjaovčijegmesaž.mj. / /
42 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. / /
Program razvoja poljoprivrede SBK
187187
Tabela 11/88. Osnovni statistički podaci za područje općine Kiseljak - nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina
43 Mlinovizažito-brašnout/8časova 2 1
44 Pogonizastočnekoncentrateut/8časova / /
45 Klaonicezakrupnuisitnustokuut/8časova / 6
46 Pogonizapreradumesaut/8časova / /
47 Mljekarepogonizapreradumlijekal/8časova / /
48 Pogonizapreraduvoćaipovrćaut/8časova / /
49 Hladnjače(0oC)um3skladišniprostor / 3
50 Hladnjače(-200C)um3skladišniprostor / 3
51 Punionicemineralnihvodal/8časova / 240.000
52 Smrznutagotovajelaut/8časova / /
53 Brojpoljoprivrednihinženjera / 6
54 Brojpoljoprivrednihtehničara / /
55 Brojveterinara / 6
56 Brojzemljoradničkihzadruga 1 1
57 Brojudruženjapoljoprivrednika / 2
58 BrutodruštveniproizvodpostanovnikugodišnjeuKM / 2.500
188
Program razvoja poljoprivrede SBK
188
1. V
OĆ
AR
SKA
PR
OIZ
VO
DN
JA
Tabe
la 1
1/89
. Din
amik
a po
diza
nja
voćn
ih za
sada
u h
a za
per
iod
2009
-201
5 go
dine
u su
breg
ionu
„A“
Voćn
e vr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
hekt
ara
Jagoda
88
87
85
650
Malina
2526
2530
3132
31200
Kupina
76
87
77
850
Borovnica
66
65
65
640
UK
UPN
O:
4646
4749
5249
5134
0
Trešnja
22
22
21
1,5
12,5
Višnja
11
10,5
0,5
0,5
0,5
5
Kajsija
31
21
11
110
Šljiva
1217
1619
2221
18125
Jabuka
108
107
98
860
Kruška
32
11
11
110
UK
UPN
O:
3131
3230
,535
,532
,530
222,
5
Prilikomraspoređivanjaproizvodnjejagodastihvoćnihvrstapoopćinam
a,određujeseučešćeopćineKiseljakna20%
.Kodrasporedaproizvodnjekoštičavogvoćapoopćinam
aodređujeseučešćeopćineKiseljakna25%.
Program razvoja poljoprivrede SBK
189189
Tabe
la 1
1/90
. Pr
egle
d po
trebn
ih k
olič
ina
sadn
og m
ater
ijala
za re
aliz
aciju
sadn
je v
oćni
h za
sada
u su
breg
ionu
„A“
za p
erio
d 20
09-2
015
godi
ne
Voćn
evr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
sadn
ica
Jagoda
320.000
320.000
320.000
280.000
320.000
200.000
240.000
2.000.000
Malina
350.000
364.000
350.000
420.000
434.000
448.000
434.000
2.800.000
Kupina
23.331
19.998
26.664
23.331
23.331
23.331
26.664
166.650
Borovnica
24.000
24.000
24.000
20.000
24.000
20.000
24.000
160.000
Trešnja
1.250
1.250
1.250
1.250
1.250
625
937.5
7.812
Višnja
832
832
832
416
416
416
416
4.160
Kajsija
1.875
625
1.250
625
625
625
625
6.250
Šljiva
13.704
19.414
18.272
21.698
25.124
23.982
20.556
142.750
Jabuka
30.300
24.240
30.300
21.210
27.270
24.240
24.240
181.800
Kruška
5.712
3.808
1.904
1.904
1.904
1.904
1.904
19.040
SVE
GA
:77
1.00
477
8.16
777
4.47
279
0.43
485
7.92
074
3.12
377
3.34
25.
488.
462
Sadnim
aterijalm
ogućejenabaviti:
-jagoduurasadnicimaPZ
„PR
VABRAZD
A“Čelići„H
EKO“Bugojno,
-malinuikupinuurasadnicimaZZ
“POLJOPR
OMET
“DonjiVakuf,PZ
„PR
VABRAZD
A“Čelić,„HEK
O“Bugojnoi„RUBUS“Sapna
-borovnicuurasadniku„H
EKO“Bugojno
-jabuku,krušku,trešnju,šljivu,višnjuik
ajsijum
ogućejenabavitiuvoćnimrasadnicima„V
OĆNIRASA
DNIKSREB
REN
IK“,„PO
LJOKOMER
C“
Kiseljak,ZZ„V
ISOKO“,„DOMINANT“Čapljina,„AGROST
ENLE
J“idr.
190
Program razvoja poljoprivrede SBK
190
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/91. Oranična površina po načinu korištenja u općini Kiseljak (u ha)2006 2007
Oranice,baštevrtovi
UKUPNO ŽITONeobrađeneoranice
Oranice,bašteivrtovi
UKUPNO ŽITO Neobrađeneoranice
5.476 1.476 576 3.991 5.463 1.307 543 4.140
Tabela 11/92. Ostvarenje prinosa žita u općini Kiseljak u tonama
Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz za zrno
Kukuruz za krmu
t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha599 2,7 186 2,0 106 1,9 10 1,0 198 1,3 340 10,0
UopćiniKiseljakzastupljenostoranicazažitopredstavlja1,20%(576ha)odukupnepovršineoranicaopćinaSBK(48.143ha).PoređenjemproizvodnježitaopćineKiseljaksaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaKiseljakučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:
pšenica12,00%•raž2,50%•ječam4,70%•zob1,00%•kukuruzzazrno14,00%•kukuruzzasilažu6,40%•
OdsvihvrstažitaprimjetnojedaopćinaKiseljakznačajnoučestvujeuukupnojproizvodnjipšenicesa12%ikukuruzazazrnosa14%.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/93. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine KiseljakKrompir Grah Luk crni Kupus i kelj
ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha
200 1600 8,0 40 80 2,0 60 210 3,5 95 247 2,6
UopćiniKiseljakzastupljenostpovršinapodpovrćempredstavlja8,0%(395ha)odukupnepovršinepodpovrćemnapodručjuSBK-a(4.951ha).PoređenjemproizvodnjepovrćaopćineKiseljaksaopćinamauSBK,može se zaključiti da općinaKiseljak učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećimprocentima:
krompir 6,00%•grah 7,00%•lukcrni 20,00%•kupusikelj 16,00%•
OdsvihpovrtnihkulturaprimjetnojedaopćinaKiseljakznačajnijeučestvujeuproizvodnjicrnoglukasa20%ikupusasa16%.
Program razvoja poljoprivrede SBK
191191
Tabela 11/94. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Kiseljak
Kultura2007 2015
Površina ha
Ukupan prinos, t Prinos t/ha Površina ha Ukupan
prinos, t Prinos t/ha
Krompir 200 1.600 8,0 220 2.640 12Grah 40 80 3,5 70 700 2,2Lukcrni 60 210 3,5 70 700 10Kupusikelj 95 247 2,6 100 1.000 10Paradajz 5 5 1,0 6 60 10Krastavac - - - 12 360 30Ostalopovrće - - - 25 250 10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/95. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godiniKULTURA 2009. godina (ha) 2015. godina (ha)
Uzgojžitaipovrća 11,0 18,7Uzgojvoća 0,6 1,0Stočarskaproizvodnja 60(livade)+8(pašnjaka) 102(livade)+136(pašnjaci)Pčelarstvo 70košnica 119košniceSamoniklobiljeišumskiplodovi
1.597(3grupepo50ljudi)
1.597(3grupesakupljačapo50ljudi)
5. STOČARSTVO
Tabela 11/96. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Kiseljak
Goveda Ovce Svinje Perad Košnicepčela
UkupnoKraveisteonejunice
Ukupno Plotkinje Ukupno Krmačeinazimice
1.663 1.164 3.740 2.992 504 56 - 1.120
Poređenjemstanjastoke,peradiipčelaopćineKiseljaksaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaKiseljakučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:
goveda 7,20%•ovce 2,20%•svinje 32,00%•perad-•košnicepčela4,60%•
NaosnovupokazateljaizpregledaprimjetnojedaopćinaKiseljakznačajnoučestvujeuukupnombrojusvinjasa32,00%.
NaosnovupodatakanapodručjuopćineKiseljaku2000.godininijebilouzgojaribe,stimdaprojekcijauzgojaribeza2015.godinuzaopćinuKiseljakiznosi60tona.
192
Program razvoja poljoprivrede SBK
192
6. PČELARSTVO
Tabela 11/97. Projekcija razvoja pčelarstva općine Kiseljak 2009-2015. godineGodina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 700 10 72010 1.400 12 16,82011 2.950 15 44,252012 3.400 20 682013 3.950 20 792014 4.100 20 822015 4.400 20 88
Program razvoja poljoprivrede SBK
193193
7. IN
DU
STR
IJA
ZA
PR
ER
AD
U P
OL
JOPR
IVR
ED
NIH
PR
OIZ
VO
DA
Tabe
la 1
1/98
. Pro
jekc
ije p
otre
ba ra
shla
dno-
skla
dišn
ih i
prer
ađiv
ački
h ka
paci
teta
na
podr
učju
pro
jekt
a u
tona
ma
po v
rsta
ma
voća
i po
vrća
u 2
015.
god
ini
R.b
r.V
RST
A
PRIV
RE
DN
A D
RU
ŠTVA
UK
UPN
OK
M/k
gIz
nos u
KM
„Zdr
avlje
“ B
usov
ača
„Hek
o“B
ugoj
no
„IM
B-
Kom
erc“
Bug
ojno
„Bis
er“
Bug
ojno
Ost
ali
prer
ađiv
ači
1Jagoda
750
100
100
120
500
1.570
1,20
1.884.000
2Malina
3.000
200
100
600
500
4.400
1,80
7.920.000
3Kupina
750
100
-120
500
1.470
1,50
2.205.000
4Borovnica
600
200
100
300
500
1.700
3,60
6.120.000
Ukupno(1-4)
5.100
600
300
1.140
2.000
9.140
-18.129.000
5Trešnja
200
--
--
200
1,80
360.000
6Višnja
100
--
--
100
1,50
150.000
7Kajsija
200
--
--
200
1,00
200.000
8Šljiva
2.500
200
200
360
1.000
4.260
0,60
2.556.000
9Jabuka
1.800
600
400
600
200
3.600
0,80
2.880.000
10Kruška
300
100
-150
-550
1,00
550.000
Ukupno(5-10)
5.100
900
600
1.110
1.200
8.910
-6.696.000
Svega(1-10)
10.200
1.500
900
2.250
3.200
18.050
-24.825.000
11Kornišoni
3.000
--
400
600
4.000
0,80
3.200.000
12Krompir
900
-500
600
1.000
3.000
0,40
1.200.000
13Korjenastopovrće
1.000
--
--
1.000
0,40
400.000
14Ostalopovrće
600
-100
600
1.000
2.300
0,70
1.610.000
Ukupno(11-14)
5.500
-600
1.600
2.600
10.300
-6.410.000
Sveukupno(1-14)
15.700
1.500
1.500
3.850
5.800
28.350
-31
.235
.000
194
Program razvoja poljoprivrede SBK
194
8. P
RE
GL
ED
TE
ME
LJN
IH P
OK
AZ
ATE
LJA
PR
OG
RA
MA
RA
ZV
OJA
OPĆ
INE
KIS
EL
JAK
200
9 - 2
015
Tabe
la 1
1/99
. Pro
gram
razv
oja
proi
zvod
nje
za o
pćin
u K
isel
jak
Red
.br
ojVr
sta
proi
zvod
nje
Inve
stic
.K
M/h
a,
grlu
,koš
nici
Povr
šina
u h
a, b
roju
grl
a i k
ošni
ca p
o go
dina
ma
Uku
pno
(ha,
grl
a,
košn
ica)
Uku
pno
inve
st. u
KM
Vrije
dnos
t pr
oizv
odnj
e u
KM
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
1.Jagodanafoliji
26.000
22
22
22
214
364.000
252.000
2.Malina
18.000
33
33
44
424
432.000
648.000
3.Kupina
12.000
11
11
22
210
120.000
180.000
4.Borovnica
28.000
22
23
33
318
504.000
972.000
5.Šljiva
21.000
33
33
33
422
462.000
264.000
6.Jabuka
40.000
22
22
22
315
600.000
360.000
7.Kruška
38.000
--
11
1-
-3
114.000
114.000
Sveg
a vo
će (1
-7)
1313
1414
1716
1810
62.
596.
000
2.79
0.00
0
8.Kornišonnamreži
4.000
12
22
11
110
40.000
240.000
9.Krompir
10.
Korjenastopovrće
11.
Ostalopovrće
12.
Sjem
enskikrompir
16.666
33
33
33
321
350.000
462.000
Sveg
a po
vrće
(8-1
2)4
55
54
44
3139
0.00
070
2.00
0
13.
Sjem
estrnogžita
14.
Muznekrave
12.050
7080
100
120
130
130
130
760
9.158.000
1.824.000
15.
Brojkošnicapčela
300
400
700
800
500
200
300
3.200
400.000
640.000
UK
UPN
O: (
1-15
)12
.544
.000
5.95
6.00
0
ZapodručjeopćineKiseljaksepredlažeznačajanrazvojuoblastibiljneianimalneproizvodnje.U
biljnojproizvodnjinajvećiobimrazvojasepredlažeu
voćarstvu(jagoda,m
alina,kupina,borovnica,šljivaijabuka)ipovrtlarstvuproizvodnjakornišona.U
oblastianimalneproizvodnjenajvećiobimrazvojase
predlažeuproizvodnjimlijekaim
eda.
Program razvoja poljoprivrede SBK
195195
ANEXOPĆINA KREŠEVO
196
Program razvoja poljoprivrede SBK
196
Tabela 11/100. Osnovni statistički podaci za područje općine KreševoRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina
1 Površinakm2 146 146
2 Oraniceuha 2.228 1.131
3 Voćnjakauha 102 165
rodnihstabalašljiva 16.500 15.000
rodnihstabalajabuka 4.500 3.100
rodnihstabalakrušaka 3.850 3.500
rodnihstabalatrešanja 230 350
rodnihstabalaoraha 660 700
sadnicamalina 2 4
4 Livadauha 639 1.258
5 Pašnjakauha 577 588
6 Šumauha 11.091 11.060
7 Neplodnozemljište 241 471
8 Brojstanovnika-ukupno 6.699 6.400
9 Utomemuškaraca / /
10 Utomežena / /
11 Brojdomaćinstava 1.919 /
12 Brojraseljenihiizbjeglihosoba / 72
13 Brojpovratnika / /
14 Brojinvalida / 364+240
15 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava / /
16 Brojzaposlenihudržavnomsektoru / 295
17 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru / /
18 Brojnezaposlenihnabirourada / 512
19 Učešćestarosnegrupeod15-64god. / 70
20 Goveda-ukupno 1.135 610
21 Odtogakravamuzara / 530
22 Brojovaca 1.832 3.000
23 Brojostalestoke 416 955
24 Brojperadi 4.586 3.500
25 Brojtraktora / 36
26 Brojtraktorskihpriključaka / 108
27 Brojmotokultivatora / 49
28 Brojpriključakazamotokultivator / 123
29 Brojtravokosačica / 25
30 Brojžitnihkombajna 1 2
31 Brojkamionazatransport 1 /
32 Brojlaktofrizazamlijeko 2 /
33 Brojmagacinazaotkupisnadbjevanje 1 /
34 Brojpoljoprivrednihapoteka 1 /
35 Brojkošnicapčela / 300
36 Tržnaproizvodnjapovrća-tona / 689
37 Tržnaproizvodnjavoća-tona / 118
38 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / 58
39 Tržnaproizvodnjamlijeka(lit+temp) / 1.050.000
40 Tržnaproizvodnjajunećegmesaž.mj. / /
41 Tržnaproizvodnjaovčijegmesaž.mj. / /
42 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. / 1.200
Program razvoja poljoprivrede SBK
197197
Tabela 11/101. Osnovni statistički podaci za područje općine Kreševo - nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina
43 Mlinovizažito-brašnout/8časova / /
44 Pogonizastočnekoncentrateut/8časova / /
45 Klaonicezakrupnuisitnustokuut/8časova / /
46 Pogonizapreradumesaut/8časova / /
47 Mljekarepogonizapreradumlijekal/8časova / /
48 Pogonizapreraduvoćaipovrćaut/8časova / /
46 Hladnjače(0oC)um3skladišniprostor / /
50 Hladnjače(-200C)um3skladišniprostor / /
51 Punionicemineralnihvodal/8časova / /
52 Smrznutagotovajelaut/8časova / /
53 Brojpoljoprivrednihinženjera 3 /
54 Brojpoljoprivrednihtehničara 1 4
55 Brojveterinara 1 2
56 Brojzemljoradničkihzadruga 1 0
57 Brojudruženjapoljoprivrednika 1 1
58 BrutodruštveniproizvodpostanovnikugodišnjeuKM / /
198
Program razvoja poljoprivrede SBK
198
1. V
OĆ
AR
SKA
PR
OIZ
VO
DN
JA
Tabe
la 1
1/10
2. D
inam
ika
podi
zanj
a vo
ćnih
zasa
da u
ha
za p
erio
d 20
09-2
015
godi
ne u
subr
egio
nu „
A“
Voćn
e vr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
hekt
ara
Jagoda
88
87
85
650
Malina
2526
2530
3132
31200
Kupina
76
87
77
850
Borovnica
66
65
65
640
UK
UPN
O:
4646
4749
5249
5134
0
Trešnja
22
22
21
1,5
12,5
Višnja
11
10,5
0,5
0,5
0,5
5
Kajsija
31
21
11
110
Šljiva
1217
1619
2221
18125
Jabuka
108
107
98
860
Kruška
32
11
11
110
UK
UPN
O:
3131
3230
,535
,532
,530
222,
5
Zbogsp
ecifičnihprirodnihidrugihuslovaprogram
omrazvojasepredlažerazvojjagodastogvoćanapodručjuopćineKreševo.
Kodrasporedaproizvodnjejabučastogikoštičavogvoćapoopćinam
aodređujeseučešćeopćineKreševona15%.
Program razvoja poljoprivrede SBK
199199
Tabe
la 1
1/10
3. P
regl
ed p
otre
bnih
kol
ičin
a sa
dnog
mat
erija
la za
real
izac
iju sa
dnje
voć
nih
zasa
da u
subr
egio
nu „
A“ za
per
iod
2009
-201
5 go
dine
Voćn
evr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
sadn
ica
Jagoda
320.000
320.000
320.000
280.000
320.000
200.000
240.000
2.000.000
Malina
350.000
364.000
350.000
420.000
434.000
448.000
434.000
2.800.000
Kupina
23.331
19.998
26.664
23.331
23.331
23.331
26.664
166.650
Borovnica
24.000
24.000
24.000
20.000
24.000
20.000
24.000
160.000
Trešnja
1.250
1.250
1.250
1.250
1.250
625
937.5
7.812
Višnja
832
832
832
416
416
416
416
4.160
Kajsija
1.875
625
1.250
625
625
625
625
6.250
Šljiva
13.704
19.414
18.272
21.698
25.124
23.982
20.556
142.750
Jabuka
30.300
24.240
30.300
21.210
27.270
24.240
24.240
181.800
Kruška
5.712
3.808
1.904
1.904
1.904
1.904
1.904
19.040
SVE
GA
:77
1.00
477
8.16
777
4.47
279
0.43
485
7.92
074
3.12
377
3.34
25.
488.
462
Sadnim
aterijalm
ogućejenabaviti:
-jagoduurasadnicimaPZ
„PR
VABRAZD
A“Čelići„H
EKO“Bugojno,
-malinuikupinuurasadnicimaZZ
“POLJOPR
OMET
“DonjiVakuf,PZ
„PR
VABRAZD
A“Čelić,„HEK
O“Bugojnoi„RUBUS“Sapna
-borovnicuurasadniku„H
EKO“Bugojno
-jabuku,krušku,trešnju,šljivu,višnjuik
ajsijum
ogućejenabavitiuvoćnimrasadnicima„V
OĆNIRASA
DNIKSREB
REN
IK“,„PO
LJOKOMER
C“
Kiseljak,ZZ„V
ISOKO“,„DOMINANT“Čapljina,„AGROST
ENLE
J“idr.
200
Program razvoja poljoprivrede SBK
200
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/104. Oranična površina po načinu korištenja u općini Kreševo (u ha)2006 2007
Oranice,baštevrtovi
UKUPNO ŽITONeobrađeneoranice
Oranice,bašteivrtovi
UKUPNO ŽITO Neobrađeneoranice
2.160 683 68 1.470 2.229 702 55 1.518
Tabela 11/105. Ostvarenje prinosa žita u općini Kreševo u tonama
Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz za zrno
Kukuruz za krmu
t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha6 1,0 2,0 1,0 41 1,1 2 1,0 7 1,2 17 5,5
UopćiniKreševozastupljenostoranicazažitopredstavlja0,15%(75ha)odukupnepovršineoranicaopćinaSBK(48.143ha).PoređenjemproizvodnježitaopćineKreševosaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaKreševoučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:
pšenica 0,12%•raž 0,20%•ječam 1,80%•zob 0,20%•kukuruzzazrno 0,50%•kukuruzzasilažu 0,30%•
IzpregledasemožeprimjetitidaučešćežitaricauukupnojproizvodnjiSBK-anijeznačajna.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/106. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine KreševoKrompir Grah Luk crni Kupus i kelj
ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha
130 481 3,7 30 30 1,0 18 49 2,7 50 85 1,7
UopćiniKiseljakzastupljenostpovršinapodpovrćempredstavlja8,0%(395ha)odukupnepovršinepodpovrćemnapodručjuSBK-a(4.951ha).PoređenjemproizvodnjepovrćaopćineKiseljaksaopćinamauSBK,može se zaključiti da općinaKiseljak učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećimprocentima:
krompir 6,0%•grah 7,0%•lukcrni 20,00%•kupusikelj 16,00%•
Od svihpovrtnihkultura primjetno je daopćinaKiseljak značajnije učestvujeu proizvodnjicrnoglukasa20%ikupusasa16%.
Program razvoja poljoprivrede SBK
201201
Tabela 11/107. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Kreševo
Kultura2007 2015
Površina ha
Ukupan prinos, t Prinos t/ha Površina ha Ukupan
prinos, t Prinos t/ha
Krompir 130 481 3,7 150 1.500 10Grah 30 30 1,0 35 45 1,5Lukcrni 18 49 2,7 20 200 10Kupusikelj 50 85 1,7 55 550 10Paradajz 7 4 0,5 8 80 10Krastavac - - - 10 300 30Ostalopovrće - - - 10 100 10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/108. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godiniKULTURA 2009. godina (ha) 2015. godina (ha)
Uzgojžitaipovrća 2,3 3,9Uzgojvoća 0,4 0,7Stočarskaproizvodnja 63(livade)+59(pašnjaka) 107(livade)+100(pašnjaci)Pčelarstvo 30košnica 51košniceSamoniklobiljeišumskiplodovi
2.212(1grupapo50ljudi)
2.212(1grupasakupljačapo50ljudi)
5. STOČARSTVO
Tabela 11/109. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Kreševo
Goveda Ovce Svinje Perad Košnicepčela
UkupnoKraveisteonejunice
Ukupno Plotkinje Ukupno Krmačeinazimice
866 606 884 707 1.456 560 - 170
Poređenjemstanjastoke,peradiipčelaopćineKreševosaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaKreševoučestvujeuukupnombrojustokekantonasaslijedećimprocentima:
goveda 2,15%•ovce 1,10%•svinje 12,0%•perad-•košnicepčela 2,50%•
Naosnovupokazatelja izpregledaprimjetno jedaopćinaKreševoznačajnoučestvujeuukupnombrojusvinjasa12,00%.
StanjeuzgojaribenapodručjuopćineKreševojeza2000.godinubilo20tona,stimštoprojekcijauzgojaribeza2015.godinuzaopćinuKreševoiznosi40tona.
202
Program razvoja poljoprivrede SBK
202
6. PČELARSTVO
Tabela 11/110. Projekcija razvoja pčelarstva općine Kreševo 2009 – 2015 godineGodina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 300 10 32010 600 12 7,22011 1.200 15 182012 2.400 20 482013 3.200 20 642014 3.300 20 662015 3.400 20 68
Program razvoja poljoprivrede SBK
203203
7. IN
DU
STR
IJA
ZA
PR
ER
AD
U P
OL
JOPR
IVR
ED
NIH
PR
OIZ
VO
DA
Tabe
la 11
/111
. Pro
jekc
ije p
otre
ba ra
shla
dno-
skla
dišn
ih i
prer
ađiv
ački
h ka
paci
teta
na
podr
učju
pro
jekt
a u
tona
ma
po v
rsta
ma
voća
i po
vrća
u 2
015.
god
ini
R.b
r.V
RST
A
PRIV
RE
DN
A D
RU
ŠTVA
UK
UPN
OK
M/k
gIz
nos u
KM
„Zdr
avlje
“ B
usov
ača
„Hek
o“B
ugoj
no
„IM
B-
Kom
erc“
Bug
ojno
„Bis
er“
Bug
ojno
Ost
ali
prer
ađiv
ači
1Jagoda
750
100
100
120
500
1.570
1,20
1.884.000
2Malina
3.000
200
100
600
500
4.400
1,80
7.920.000
3Kupina
750
100
-120
500
1.470
1,50
2.205.000
4Borovnica
600
200
100
300
500
1.700
3,60
6.120.000
Ukupno(1-4)
5.100
600
300
1.140
2.000
9.140
-18.129.000
5Trešnja
200
--
--
200
1,80
360.000
6Višnja
100
--
--
100
1,50
150.000
7Kajsija
200
--
--
200
1,00
200.000
8Šljiva
2.500
200
200
360
1.000
4.260
0,60
2.556.000
9Jabuka
1.800
600
400
600
200
3.600
0,80
2.880.000
10Kruška
300
100
-150
-550
1,00
550.000
Ukupno(5-10)
5.100
900
600
1.110
1.200
8.910
-6.696.000
Svega(1-10)
10.200
1.500
900
2.250
3.200
18.050
-24.825.000
11Kornišoni
3.000
--
400
600
4.000
0,80
3.200.000
12Krompir
900
-500
600
1.000
3.000
0,40
1.200.000
13Korjenastopovrće
1.000
--
--
1.000
0,40
400.000
14Ostalopovrće
600
-100
600
1.000
2.300
0,70
1.610.000
Ukupno(11-14)
5.500
-600
1.600
2.600
10.300
-6.410.000
Sveukupno(1-14)
15.700
1.500
1.500
3.850
5.800
28.350
-31
.235
.000
204
Program razvoja poljoprivrede SBK
204
8. P
RE
GL
ED
TE
ME
LJN
IH P
OK
AZ
ATE
LJA
PR
OG
RA
MA
RA
ZV
OJA
OPĆ
INE
KR
EŠE
VO
200
9 - 2
015
Tabe
la 1
1/11
2. P
rogr
am ra
zvoj
a pr
oizv
odnj
e za
opć
inu
Kre
ševo
Red
.br
ojVr
sta
proi
zvod
nje
Inve
stic
.K
M/h
a,
grlu
,koš
nici
Povr
šina
u h
a, b
roju
grl
a i k
ošni
ca p
o go
dina
ma
Uku
pno
(ha,
grl
a,
košn
ica)
Uku
pno
inve
st. u
KM
Vrije
dnos
t pr
oizv
odnj
e u
KM
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
1.Jagodanafoliji
26.000
22
22
22
214
364.000
252.000
2.Malina
18.000
33
33
44
424
432.000
648.000
3.Kupina
12.000
11
11
22
210
120.000
180.000
4.Borovnica
28.000
22
23
33
318
504.000
972.000
5.Šljiva
21.000
33
33
33
422
462.000
264.000
6.Jabuka
40.000
22
22
22
315
600.000
360.000
7.Kruška
38.000
--
11
1-
-3
114.000
114.000
Sveg
a vo
će (1
-7)
1313
1414
1716
1810
62.
596.
000
2.79
0.00
0
8.Kornišonnamreži
4.000
12
22
11
110
40.000
240.000
9.Krompir
10.
Korjenastopovrće
11.
Ostalopovrće
12.
Sjem
enskikrompir
16.666
33
33
33
321
350.000
462.000
Sveg
a po
vrće
(8-1
2)4
55
54
44
3139
0.00
070
2.00
0
13.
Sjem
estrnogžita
14.
Muznekrave
12.050
7080
100
120
130
130
130
760
9.158.000
1.824.000
15.
Brojkošnicapčela
300
400
700
800
500
200
300
3.200
400.000
640.000
UK
UPN
O: (
1-15
)12
.544
.000
5.95
6.00
0
Zbogskrom
nihprirodnihidrugihpotencijalazapodručjeopćineKreševosepredlaženeštom
anjiobimrazvojabiljneproizvodnje(šljiva,jabuka)i
kornišonanaukupnojpovršinaodoko40ha.
Uoblastianimalneproizvodnjenajvećiobimrazvojasepredlažeuproizvodnjim
lijekaim
eda.
Program razvoja poljoprivrede SBK
205205
ANEXOPĆINA NOVI TRAVNIK
206
Program razvoja poljoprivrede SBK
206
Tabela 11/113. Osnovni statistički podaci za područje općine Novi TravnikRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina
1 Površinakm2/ 242
2 Oraniceuha 2.629 3.212
3 Voćnjakauha / /rodnihstabalašljiva 21.050 5.714rodnihstabalajabuka 9.890 2.697rodnihstabalakrušaka 3.495 600rodnihstabalatrešanja 6.025 1.400rodnihstabalaoraha 1.227 889sadnicamalina 1.416 15
4 Livadauha 2.000 1.320
5 Pašnjakauha / 1.484
6 Šumauha / 17.214
7 Neplodnozemljište 30.713 705
8 Brojstanovnika-ukupno 50,7% 25.137
9 Utomemuškaraca 49,3% /
10 Utomežena / /
11 Brojdomaćinstava / 7.380
12 Brojraseljenihiizbjeglihosoba / 6.000
13 Brojpovratnika / 3.500
14 Brojinvalida / /
15 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava / 3.476
16 Brojzaposlenihudržavnomsektoru / 3.050
17 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru / 3.813
18 Brojnezaposlenihnabirourada / 3.813
19 Učešćestarosnegrupeod15-64god. / /
20 Goveda-ukupno / 3.000
21 Odtogakravamuzara / 1.950
22 Brojovaca / 5.000
23 Brojostalestoke / 2.500
24 Brojperadi / 24.500
25 Brojtraktora / 101
26 Brojtraktorskihpriključaka / 200
27 Brojmotokultivatora / 85
28 Brojpriključakazamotokultivator / /
29 Brojtravokosačica / 52
30 Brojžitnihkombajna / 3
31 Brojkamionazatransport / /
32 Brojlaktofrizazamlijeko / 15
33 Brojmagacinazaotkupisnadbjevanje / /
34 Brojpoljoprivrednihapoteka / 900
35 Brojkošnicapčela / 81,5
36 Tržnaproizvodnjapovrća-tona / 50
37 Tržnaproizvodnjavoća-tona / 370
38 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / 1.141.872
39 Tržnaproizvodnjamlijeka(lit+temp) / 36.000
40 Tržnaproizvodnjajunećegmesaž.mj. / 7.000
41 Tržnaproizvodnjaovčijegmesaž.mj. / 6.000
42 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. / 900
Program razvoja poljoprivrede SBK
207207
Tabela 11/114. Osnovni statistički podaci za područje općine Novi Travnik - nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina
43 Mlinovizažito-brašnout/8časova / /
44 Pogonizastočnekoncentrateut/8časova / /
45 Klaonicezakrupnuisitnustokuut/8časova / 0,2
46 Pogonizapreradumesaut/8časova / 0,1
47 Mljekarepogonizapreradumlijekal/8časova / 30(sirara)
48 Pogonizapreraduvoćaipovrćaut/8časova / /
49 Hladnjače(0oC)um3skladišniprostor / /
50 Hladnjače(-200C)um3skladišniprostor / /
51 Punionicemineralnihvodal/8časova / /
52 Smrznutagotovajelaut/8časova / /
53 Brojpoljoprivrednihinženjera / 5
54 Brojpoljoprivrednihtehničara / /
55 Brojveterinara / 5
56 Brojzemljoradničkihzadruga / 3
57 Brojudruženjapoljoprivrednika / 2
58 BrutodruštveniproizvodpostanovnikugodišnjeuKM 4.073 /
208
Program razvoja poljoprivrede SBK
208
1. V
OĆ
AR
SKA
PR
OIZ
VO
DN
JA
Tabe
la 1
1/11
5. D
inam
ika
podi
zanj
a vo
ćnih
zasa
da u
ha
za p
erio
d 20
09-2
015
godi
ne u
subr
egio
nu „
A“
Voćn
e vr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
hekt
ara
Jagoda
88
87
85
650
Malina
2526
2530
3132
31200
Kupina
76
87
77
850
Borovnica
66
65
65
640
UK
UPN
O:
4646
4749
5249
5134
0
Trešnja
22
22
21
1,5
12,5
Višnja
11
10,5
0,5
0,5
0,5
5
Kajsija
31
21
11
110
Šljiva
1217
1619
2221
18125
Jabuka
108
107
98
860
Kruška
32
11
11
110
UK
UPN
O:
3131
3230
,535
,532
,530
222,
5
Prilikomraspoređivanjaproizvodnjejagodastihvoćnihvrstapoopćinam
a,određujeseučešćeopćineNoviTravnikna20%.
Kodrasporedaproizvodnjekoštičavogijabučastogvoćapoopćinam
aodređujeseučešćeopćineNoviTravnikna10%.
Program razvoja poljoprivrede SBK
209209
Tabe
la 1
1/11
6. P
regl
ed p
otre
bnih
kol
ičin
a sa
dnog
mat
erija
la za
real
izac
iju sa
dnje
voć
nih
zasa
da u
subr
egio
nu „
A“ za
per
iod
2009
-201
5 go
dine
Voćn
evr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
sadn
ica
Jagoda
320.000
320.000
320.000
280.000
320.000
200.000
240.000
2.000.000
Malina
350.000
364.000
350.000
420.000
434.000
448.000
434.000
2.800.000
Kupina
23.331
19.998
26.664
23.331
23.331
23.331
26.664
166.650
Borovnica
24.000
24.000
24.000
20.000
24.000
20.000
24.000
160.000
Trešnja
1.250
1.250
1.250
1.250
1.250
625
937.5
7.812
Višnja
832
832
832
416
416
416
416
4.160
Kajsija
1.875
625
1.250
625
625
625
625
6.250
Šljiva
13.704
19.414
18.272
21.698
25.124
23.982
20.556
142.750
Jabuka
30.300
24.240
30.300
21.210
27.270
24.240
24.240
181.800
Kruška
5.712
3.808
1.904
1.904
1.904
1.904
1.904
19.040
SVE
GA
:77
1.00
477
8.16
777
4.47
279
0.43
485
7.92
074
3.12
377
3.34
25.
488.
462
Sadnim
aterijalm
ogućejenabaviti:
-jagoduurasadnicimaPZ
„PR
VABRAZD
A“Čelići„H
EKO“Bugojno,
-malinuikupinuurasadnicimaZZ
“POLJOPR
OMET
“DonjiVakuf,PZ
„PR
VABRAZD
A“Čelić,„HEK
O“Bugojnoi„RUBUS“Sapna
-borovnicuurasadniku„H
EKO“Bugojno
-jabuku,krušku,trešnju,šljivu,višnjuik
ajsijum
ogućejenabavitiuvoćnimrasadnicima„V
OĆNIRASA
DNIKSREB
REN
IK“,„PO
LJOKOMER
C“
Kiseljak,ZZ„V
ISOKO“,„DOMINANT“Čapljina,„AGROST
ENLE
J“idr.
210
Program razvoja poljoprivrede SBK
210
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/117. Oranična površina po načinu korištenja u općini Novi Travnik (u ha)2006 2007
Oranice,baštevrtovi
UKUPNO ŽITO Neobrađeneoranice
Oranice,bašteivrtovi
UKUPNO ŽITO Neobrađeneoranice
2.089 740 430 1.321 2.009 720 430 1.258
Tabela 11/118. Ostvarenje prinosa žita u općini Novi Travnik u tonama
Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz za zrno
Kukuruz za krmu
t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha390 2,6 69 2,3 145 2,3 60 2,0 38 1,5 40 5,0
UopćiniNoviTravnik zastupljenost oranica za žito predstavlja 1% (430 ha) od ukupne površineoranica općina SBK (48. 143 ha). Poređenjem proizvodnje žita općineNoviTravnik sa općinama uSBK,možesezaključitidaopćinaNoviTravnikučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:
pšenica 7,80%•raž 6,00%•ječam 6,50%•zob 6,80%•kukuruzzazrno3,00%•kukuruzzasilažu23,00%•
Od svihvrsta žitaprimjetno jedaopćinaNoviTravnikznačajnoučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasamosakukuruzomzakrmusa23,00%.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/119. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine Novi TravnikKrompir Grah Luk crni Kupus i kelj
ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha
100 340 3,4 6 5 0,9 5 8 1,5 3 18 6,0
UopćiniNoviTravnikzastupljenostpovršinapodpovrćempredstavlja2,00%(114ha)odukupnepovršine pod povrćemna području SBK-a (4.951 ha). Poređenjemproizvodnje povrća općineNoviTravniksaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaNoviTravnikučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:
krompir 3,00%•grah 1,00%•lukcrni 1,50%•kupusikelj 0,50%•
PrimjetnojedapovrtnekultureneučestvujuznačajnijeuukupnojproizvodnjiSBK-a.
Program razvoja poljoprivrede SBK
211211
Tabela 11/120. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Novi Travnik
Kultura2007 2015
Površina ha
Ukupan prinos, t Prinos t/ha Površina ha Ukupan
prinos, t Prinos t/ha
Krompir 100 340 3,4 110 1.100 10Grah 6 5 0,9 8 12 1,5Lukcrni 5 8 1,5 8 80 10Kupusikelj 3 18 6,0 5 50 10Paradajz 2 3 3,0 3 30 10Krastavac - - - 15 450 30Ostalopovrće - - - 10 100 10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/121. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godiniKULTURA 2009. godina (ha) 2015. godina (ha)
Uzgojžitaipovrća 6,4 10,9Uzgojvoća 0,4 0,8Stočarskaproizvodnja 6,6(livade)+15(pašnjaka) 11,2(livade)+25,5(pašnjaci)Pčelarstvo 90košnica 153košniceSamoniklobiljeišumskiplodovi
3.463(2grupepo50ljudi)
3.463(2grupesakupljačapo50ljudi)
5. STOČARSTVO
Tabela 11/122. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Novi Travnik
Goveda Ovce Svinje Perad Košnicepčela
UkupnoKraveisteonejunice
Ukupno Plotkinje Ukupno Krmačeinazimice
4.652 3.256 6.003 4.802 1.247 137 - 540
Poređenjemstanjastoke,peradiipčelaopćineNoviTravniksaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaNoviTravnikučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:
goveda 11,30%•ovce 8,40%•svinje 10,00%•perad-•košnicepčela 8,00%•
NaosnovupokazateljaizpregledaprimjetnojedaopćinaNoviTravnikznačajnoučestvujeuukupnombrojugovedasa11,30%.
NapodručjuopćineNoviTravniku2000.godininijeregistrovanaproizvodnjaribe,stimdaprojekcijauzgojaribeza2015.godinuzaopćinuNoviTravnikiznosi60tona.
212
Program razvoja poljoprivrede SBK
212
6. PČELARSTVO
Tabela 11/123. Projekcija razvoja pčelarstva općine Novi Travnik 2009 – 2015 godineGodina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 900 10 92010 1.500 12 182011 2.100 15 31,52012 2.900 20 582013 3.600 20 722014 3.700 20 742015 3.800 20 76
Program razvoja poljoprivrede SBK
213213
7. IN
DU
STR
IJA
ZA
PR
ER
AD
U P
OL
JOPR
IVR
ED
NIH
PR
OIZ
VO
DA
Tabe
la 11
/124
. Pro
jekc
ije p
otre
ba ra
shla
dno-
skla
dišn
ih i
prer
ađiv
ački
h ka
paci
teta
na
podr
učju
pro
jekt
a u
tona
ma
po v
rsta
ma
voća
i po
vrća
u 2
015.
god
ini
R.b
r.V
RST
A
PRIV
RE
DN
A D
RU
ŠTVA
UK
UPN
OK
M/k
gIz
nos u
KM
„Zdr
avlje
“ B
usov
ača
„Hek
o“B
ugoj
no
„IM
B-
Kom
erc“
Bug
ojno
„Bis
er“
Bug
ojno
Ost
ali
prer
ađiv
ači
1Jagoda
750
100
100
120
500
1.570
1,20
1.884.000
2Malina
3.000
200
100
600
500
4.400
1,80
7.920.000
3Kupina
750
100
-120
500
1.470
1,50
2.205.000
4Borovnica
600
200
100
300
500
1.700
3,60
6.120.000
Ukupno(1-4)
5.100
600
300
1.140
2.000
9.140
-18.129.000
5Trešnja
200
--
--
200
1,80
360.000
6Višnja
100
--
--
100
1,50
150.000
7Kajsija
200
--
--
200
1,00
200.000
8Šljiva
2.500
200
200
360
1.000
4.260
0,60
2.556.000
9Jabuka
1.800
600
400
600
200
3.600
0,80
2.880.000
10Kruška
300
100
-150
-550
1,00
550.000
Ukupno(5-10)
5.100
900
600
1.110
1.200
8.910
-6.696.000
Svega(1-10)
10.200
1.500
900
2.250
3.200
18.050
-24.825.000
11Kornišoni
3.000
--
400
600
4.000
0,80
3.200.000
12Krompir
900
-500
600
1.000
3.000
0,40
1.200.000
13Korjenastopovrće
1.000
--
--
1.000
0,40
400.000
14Ostalopovrće
600
-100
600
1.000
2.300
0,70
1.610.000
Ukupno(11-14)
5.500
-600
1.600
2.600
10.300
-6.410.000
Sveukupno(1-14)
15.700
1.500
1.500
3.850
5.800
28.350
-31
.235
.000
214
Program razvoja poljoprivrede SBK
214
8. P
RE
GL
ED
TE
ME
LJN
IH P
OK
AZ
ATE
LJA
PR
OG
RA
MA
RA
ZV
OJA
OPĆ
INE
NO
VI T
RAV
NIK
200
9 - 2
015
Tabe
la 1
1/12
5. P
rogr
am ra
zvoj
a pr
oizv
odnj
e za
opć
inu
Nov
i Tra
vnik
Program
razvojapredlažeznačajanobimrazvojaubiljnojianimalnojproizvodnji.
Ubiljnojproizvodnjisepredlažerazvojvoćarstv
a(jagoda,m
alina,kupina,borovnicašljivaijabuka)napovršin
iod87haikornišonanapovršin
iod15ha.
Uoblastianimalneproizvodnjepredložeseznačajanobimrazvojaproizvodnjemlijekaim
eda.
Red
.br
ojVr
sta
proi
zvod
nje
Inve
stic
.K
M/h
a,
grlu
,koš
nici
Povr
šina
u h
a, b
roju
grl
a i k
ošni
ca p
o go
dina
ma
Uku
pno
(ha,
grl
a,
košn
ica)
Uku
pno
inve
st. u
KM
Vrije
dnos
t pr
oizv
odnj
e u
KM
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
1.Jagodanafoliji
26.000
22
22
22
214
364.000
252.000
2.Malina
18.000
33
33
44
424
432.000
648.000
3.Kupina
12.000
11
11
22
210
120.000
180.000
4.Borovnica
28.000
22
23
33
318
504.000
972.000
5.Šljiva
21.000
33
33
33
422
462.000
264.000
6.Jabuka
40.000
22
22
22
315
600.000
360.000
7.Kruška
38.000
--
11
1-
-3
114.000
114.000
Sveg
a vo
će (1
-7)
1313
1414
1716
1810
62.
596.
000
2.79
0.00
0
8.Kornišonnamreži
4.000
12
22
11
110
40.000
240.000
9.Krompir
10.
Korjenastopovrće
11.
Ostalopovrće
12.
Sjem
enskikrompir
16.666
33
33
33
321
350.000
462.000
Sveg
a po
vrće
(8-1
2)4
55
54
44
3139
0.00
070
2.00
0
13.
Sjem
estrnogžita
14.
Muznekrave
12.050
7080
100
120
130
130
130
760
9.158.000
1.824.000
15.
Brojkošnicapčela
300
400
700
800
500
200
300
3.200
400.000
640.000
UK
UPN
O: (
1-15
)12
.544
.000
5.95
6.00
0
Program razvoja poljoprivrede SBK
215215
ANEXOPĆINA TRAVNIK
216
Program razvoja poljoprivrede SBK
216
Tabela 11/126. Osnovni statistički podaci za područje općine TravnikRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina
1 Površinakm2iliha / 528
2 Oraniceuha / 6340
3 Voćnjakauha / 1.007
rodnihstabalašljiva / 82.770
rodnihstabalajabuka / 24.200
rodnihstabalakrušaka / 20.525
rodnihstabalatrešanja / 615
rodnihstabalaoraha / 4.505
sadnicamalina / 15.000
4 Livadauha / 8.398
5 Pašnjakauha / 6.396
6 Šumauha / 28.304
7 Neplodnozemljište / 1.307
8 Brojstanovnika-ukupno / 53.621
9 Utomemuškaraca / /
10 Utomežena / /
11 Brojdomaćinstava / 8.074
12 Brojraseljenihiizbjeglihosoba / 17.666
13 Brojpovratnika / 1.282
14 Brojinvalida / /
15 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava / /
16 Brojzaposlenihudržavnomsektoru / 3.000
17 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru / 10.000
18 Brojnezaposlenihnabirourada / 7.632
19 Učešćestarosnegrupeod15-64god. / /
20 Goveda-ukupno / 5.280
21 Odtogakravamuzara / 3.130
22 Brojovaca / 26.800
23 Brojostalestoke / 3.168
24 Brojperadi / 39.000
25 Brojtraktora / /
26 Brojtraktorskihpriključaka / /
27 Brojmotokultivatora / /
28 Brojpriključakazamotokultivator / /
29 Brojtravokosačica / /
30 Brojžitnihkombajna / /
31 Brojkamionazatransport / /
32 Brojlaktofrizazamlijeko / /
33 Brojmagacinazaotkupisnadbjevanje / /
34 Brojpoljoprivrednihapoteka / 5
35 Brojkošnicapčela / 9.040
36 Tržnaproizvodnjapovrća-tona / 82
37 Tržnaproizvodnjavoća-tona / 50
38 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / 370
39 Tržnaproizvodnjamlijeka(lit+temp) / 1.142
40 Tržnaproizvodnjajunećegmesaž.mj. / 3
41 Tržnaproizvodnjaovčijegmesaž.mj. / 7
42 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. / 6.000
Program razvoja poljoprivrede SBK
217217
Tabela 11/127. Osnovni statistički podaci za područje općine Travnik - nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina
43 Mlinovizažito-brašnout/8časova / /
44 Pogonizastočnekoncentrateut/8časova / /
45 Klaonicezakrupnuisitnustokuut/8časova 2 /
46 Pogonizapreradumesaut/8časova 1 /
47 Mljekarepogonizapreradumlijekal/8časova 30 /
48 Pogonizapreraduvoćaipovrćaut/8časova / /
49 Hladnjače(0oC)um3skladišniprostor / /
50 Hladnjače(-200C)um3skladišniprostor / /
51 Punionicemineralnihvodal/8časova / /
52 Smrznutagotovajelaut/8časova / /
53 Brojpoljoprivrednihinženjera / /
54 Brojpoljoprivrednihtehničara / /
55 Brojveterinara / /
56 Brojzemljoradničkihzadruga / /
57 Brojudruženjapoljoprivrednika / /
58 BrutodruštveniproizvodpostanovnikugodišnjeuKM 4.073 /
218
Program razvoja poljoprivrede SBK
218
1. V
OĆ
AR
SKA
PR
OIZ
VO
DN
JA
Tabe
la 1
1/12
8. D
inam
ika
podi
zanj
a vo
ćnih
zasa
da u
ha
za p
erio
d 20
09-2
015
godi
ne u
subr
egio
nu „
A“
Voćn
e vr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
hekt
ara
Jagoda
77
89
88
855
Malina
1213
1313
1215
1593
Kupina
76
65
65
540
Borovnica
1011
118
910
1473
UK
UPN
O:
3637
3835
3538
4226
1
Trešnja
--
--
--
--
Višnja
--
--
--
--
Kajsija
--
--
--
--
Šljiva
1013
1414
1114
1288
Jabuka
108
88
108
860
Kruška
43
31
21
115
UK
UPN
O:
2424
2523
2323
2116
3
Prilikomraspoređivanjaproizvodnjejagodastihvoćnihvrstapoopćinam
a,određujeseučešćeopćineTravnikna10%.
Kodrasporedaproizvodnjekoštičavogijabučastogvoćapoopćinam
aodređujeseučešćeopćineTravnikna20%.
Program razvoja poljoprivrede SBK
219219
Tabe
la 1
1/12
9. P
regl
ed p
otre
bnih
kol
ičin
a sa
dnog
mat
erija
la za
real
izac
iju sa
dnje
voć
nih
zasa
da u
subr
egio
nu „
B“ za
per
iod
2009
-201
5 go
dine
Voćn
e vr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
sadn
ica
Jagoda
280.000
280.000
320.000
360.000
320.000
320.000
320.000
2.200.000
Malina
168.000
182.000
182.000
182.000
168.000
210.000
210.000
1.302.000
Kupina
23.331
19.998
19.998
16.665
19.998
16.665
16.665
133.320
Borovnica
40.000
44.000
44.000
32.000
36.000
40.000
56.000
292.000
Trešnja
--
--
--
--
Višnja
--
--
--
--
Kajsija
--
--
--
--
Šljiva
11.420
14.846
15.988
15.988
12.562
15.988
13.704
100.496
Jabuka
30.300
24.240
24.240
24.240
30.300
24.240
24.240
181.800
Kruška
7.616
5.712
5.712
1.904
3.808
1.904
1.904
28.560
SVE
GA
:56
0.66
757
0.79
661
1.93
863
2.79
759
0.66
862
8.79
764
2.51
34.
238.
176
Sadnim
aterijalm
ogućejenabaviti:
-jagoduurasadnicimaPZ
„PR
VABRAZD
A“Čelići„H
EKO“Bugojno,
-malinuikupinuurasadnicimaZZ
“POLJOPR
OMET
“DonjiVakuf,PZ
„PR
VABRAZD
A“Čelić,„HEK
O“Bugojnoi„RUBUS“Sapna
-borovnicuurasadniku„H
EKO“Bugojno
-jabuku,krušku,trešnju,šljivu,višnjuik
ajsijum
ogućejenabavitiuvoćnimrasadnicima„V
OĆNIRASA
DNIKSREB
REN
IK“,„PO
LJOKOMER
C“
Kiseljak,ZZ„V
ISOKO“,„DOMINANT“Čapljina,„AGROST
ENLE
J“idr.
220
Program razvoja poljoprivrede SBK
220
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/130. Oranična površina po načinu korištenja u općini Travnik (u ha)2006 2007
Oranice,baštevrtovi
UKUPNO ŽITO Neobrađeneoranice
Oranice,bašteivrtovi
UKUPNO ŽITO Neobrađeneoranice
8.468 1.220 521 7.246 8.437 1.307 555 7.128
Tabela 11/131. Ostvarenje prinosa žita u općini Travnik u tonama
Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz za zrno
Kukuruz za krmu
t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha906 2,7 50 2,5 250 2,5 30 2,0 120 1,5 1580 15,2
UopćiniTravnikzastupljenostoranicazažitopredstavlja1%(521ha)odukupnepovršineoranicaopćinaSBK(48.143ha).PoređenjemproizvodnježitaopćineTravniksaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaTravnikučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:
pšenica18,00%•raž4,50%•ječam11,00%•zob3,50%•kukuruzzazrno8,50%•kukuruzzasilažu30,00%•
OdsvihvrstažitaprimjetnojedaopćinaTravnikznačajnoučestvujeuproizvodnjipšenicesa18%ikukuruzazakrmusa30%.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/132. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine Travnik
Krompir Grah Luk crni Kupus i kelj
ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha
235 959 4,5 30 21 0,7 30 45 1,5 50 100 2,0
UopćiniTravnikzastupljenostpovršinapodpovrćempredstavlja7,00%(345ha)odukupnepovršinepodpovrćemnapodručjuSBK-a(4.951ha).PoređenjemproizvodnjepovrćaopćineTravniksaopćinamau SBK,može se zaključiti da općinaTravnik učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećimprocentima:
krompir 7,00%•grah 5,00%•lukcrni 10,00%•kupusikelj 8,00%•
Program razvoja poljoprivrede SBK
221221
OdsvihpovrtnihkulturaprimjetnojedaopćinaTravnikznačajnijeučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasacrnimlukom10%.
Tabela 11/133. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Travnik
Kultura2007 2015
Površina ha
Ukupan prinos, t Prinos t/ha Površina ha Ukupan
prinos, t Prinos t/ha
Krompir 235 959 4,5 250 2.500 10Grah 30 21 0,7 35 42 1,2Lukcrni 30 45 1,5 35 42 1,2Kupusikelj 50 100 2,0 55 550 10Paradajz 6 3 0,5 7 70 10Krastavac - - - 15 450 30Ostalopovrće - - - 10 100 10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/134. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godiniKULTURA 2009. godina (ha) 2015. godina (ha)
Uzgojžitaipovrća 12,7 21,6Uzgojvoća 2,0 3,4Stočarskaproizvodnja 42(livade)+63(pašnjaka) 71(livade)+107(pašnjaci)Pčelarstvo 150košnica 255košniceSamoniklobiljeišumskiplodovi
5.643(3grupepo50ljudi)
5.643(3grupesakupljačapo50ljudi)
5. STOČARSTVO
Tabela 11/135. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Travnik
Goveda Ovce Svinje Perad Košnicepčela
UkupnoKraveisteonejunice
Ukupno Plotkinje Ukupno Krmačeinazimice
8.916 6.241 35.850 28.680 1.641 189 - 1.100
Poređenjemstanjastoke,peradi ipčelaopćineTravniksaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaTravnikučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:
goveda 22,00%•ovce 45,00%•svinje 14,00%•perad-•košnicepčela16,00%•
Naosnovupokazatelja izpregledaprimjetno jedaopćinaTravnikznačajnoučestvujeuukupnombrojugovedasa22,00%iovacasa45%.
StanjeuzgojaribenapodručjuopćineTravnikjeza2000.godinubilo10tona,stimdaprojekcijauzgojaribeza2015.godinuzaopćinuTravnikiznosi60tona.
222
Program razvoja poljoprivrede SBK
222
6. PČELARSTVO
Tabela 11/136. Projekcija razvoja pčelarstva općine Travnik 2009-2015. godineGodina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 9.040 10 90,42010 12.800 12 153,62011 14.500 15 217,52012 15.400 20 3082013 16.500 20 3302014 16.700 20 3342015 16.900 20 338
Program razvoja poljoprivrede SBK
223223
7. IN
DU
STR
IJA
ZA
PR
ER
AD
U P
OL
JOPR
IVR
ED
NIH
PR
OIZ
VO
DA
Tabe
la 11
/137
. Pro
jekc
ije p
otre
ba ra
shla
dno-
skla
dišn
ih i
prer
ađiv
ački
h ka
paci
teta
na
podr
učju
pro
jekt
a u
tona
ma
po v
rsta
ma
voća
i po
vrća
u 2
015.
god
ini
R.b
r.V
RST
A
PRIV
RE
DN
A D
RU
ŠTVA
UK
UPN
OK
M/k
gIz
nos u
KM
„Zdr
avlje
“ B
usov
ača
„Hek
o“B
ugoj
no
„IM
B-
Kom
erc“
Bug
ojno
„Bis
er“
Bug
ojno
Ost
ali
prer
ađiv
ači
1Jagoda
750
100
100
120
500
1.570
1,20
1.884.000
2Malina
3.000
200
100
600
500
4.400
1,80
7.920.000
3Kupina
750
100
-120
500
1.470
1,50
2.205.000
4Borovnica
600
200
100
300
500
1.700
3,60
6.120.000
Ukupno(1-4)
5.100
600
300
1.140
2.000
9.140
-18.129.000
5Trešnja
200
--
--
200
1,80
360.000
6Višnja
100
--
--
100
1,50
150.000
7Kajsija
200
--
--
200
1,00
200.000
8Šljiva
2.500
200
200
360
1.000
4.260
0,60
2.556.000
9Jabuka
1.800
600
400
600
200
3.600
0,80
2.880.000
10Kruška
300
100
-150
-550
1,00
550.000
Ukupno(5-10)
5.100
900
600
1.110
1.200
8.910
-6.696.000
Svega(1-10)
10.200
1.500
900
2.250
3.200
18.050
-24.825.000
11Kornišoni
3.000
--
400
600
4.000
0,80
3.200.000
12Krompir
900
-500
600
1.000
3.000
0,40
1.200.000
13Korjenastopovrće
1.000
--
--
1.000
0,40
400.000
14Ostalopovrće
600
-100
600
1.000
2.300
0,70
1.610.000
Ukupno(11-14)
5.500
-600
1.600
2.600
10.300
-6.410.000
Sveukupno(1-14)
15.700
1.500
1.500
3.850
5.800
28.350
-31
.235
.000
224
Program razvoja poljoprivrede SBK
224
8. P
RE
GL
ED
TE
ME
LJN
IH P
OK
AZ
ATE
LJA
PR
OG
RA
MA
RA
ZV
OJA
OPĆ
INE
TR
AVN
IK 2
009
- 201
5
Tabe
la 1
1/13
8. P
rogr
am ra
zvoj
a pr
oizv
odnj
e za
opć
inu
Trav
nik
Red
.br
ojVr
sta
proi
zvod
nje
Inve
stic
.K
M/h
a,
grlu
,koš
nici
Povr
šina
u h
a, b
roju
grl
a i k
ošni
ca p
o go
dina
ma
Uku
pno
(ha,
grl
a,
košn
ica)
Uku
pno
inve
st. u
KM
Vrije
dnos
t pr
oizv
odnj
e u
KM
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
1.Jagodanafoliji
26.000
22
22
22
214
364.000
252.000
2.Malina
18.000
33
33
44
424
432.000
648.000
3.Kupina
12.000
11
11
22
210
120.000
180.000
4.Borovnica
28.000
22
23
33
318
504.000
972.000
5.Šljiva
21.000
33
33
33
422
462.000
264.000
6.Jabuka
40.000
22
22
22
315
600.000
360.000
7.Kruška
38.000
--
11
1-
-3
114.000
114.000
Sveg
a vo
će (1
-7)
1313
1414
1716
1810
62.
596.
000
2.79
0.00
0
8.Kornišonnamreži
4.000
12
22
11
110
40.000
240.000
9.Krompir
10.
Korjenastopovrće
11.
Ostalopovrće
12.
Sjem
enskikrompir
16.666
33
33
33
321
350.000
462.000
Sveg
a po
vrće
(8-1
2)4
55
54
44
3139
0.00
070
2.00
0
13.
Sjem
estrnogžita
14.
Muznekrave
12.050
7080
100
120
130
130
130
760
9.158.000
1.824.000
15.
Brojkošnicapčela
300
400
700
800
500
200
300
3.200
400.000
640.000
UK
UPN
O: (
1-15
)12
.544
.000
5.95
6.00
0
ZapodručjeopćineTravniksepredlažeskrom
nijirazvojbiljneproizvodnje(jagoda,malina,kupina,borovnica,šljiva,jabukaikornišoni)nau
kupnoj
površiniodoko60ha.
Uoblastianimalneproizvodnjepredložesenajvećirazvojproizvodnjemlijekaiznačajanobimproizvodnjem
eda.
Program razvoja poljoprivrede SBK
225225
ANEXOPĆINA VITEZ
226
Program razvoja poljoprivrede SBK
226
Tabela 11/139. Osnovni statistički podaci za područje općine Vitez Redni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina
1 Površinakm2 159 154
2 Oraniceuha / 2.972
3 Voćnjakauha / 390
rodnihstabalašljiva / 22.580
rodnihstabalajabuka / 5.300
rodnihstabalakrušaka / 5.100
rodnihstabalatrešanja / /
rodnihstabalaoraha / 970
sadnicamalina / 1,3
4 Livadauha / 852
5 Pašnjakauha / 548
6 Šumauha / 10.080
7 Neplodnozemljište / 12
8 Brojstanovnika-ukupno 27.728 27.293
9 Utomemuškaraca / /
10 Utomežena / /
11 Brojdomaćinstava 8.665 8.529
12 Brojraseljenihiizbjeglihosoba / 9.621
13 Brojpovratnika / 7.255
14 Brojinvalida / 1.133
15 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava / 6.218
16 Brojzaposlenihudržavnomsektoru / 5.468
17 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru /
18 Brojnezaposlenihnabirourada / 4.472
19 Učešćestarosnegrupeod15-64god. / 65
20 Goveda-ukupno 1.750 2.350
21 Odtogakravamuzara 900 1.500
22 Brojovaca 600 2.300
23 Brojostalestoke / /
24 Brojperadi / 18.480
25 Brojtraktora / 308
26 Brojtraktorskihpriključaka / 200
27 Brojmotokultivatora / 120
28 Brojpriključakazamotokultivator / /
29 Brojtravokosačica / 80
30 Brojžitnihkombajna 4 8
31 Brojkamionazatransport / /
32 Brojlaktofrizazamlijeko / 6
33 Brojmagacinazaotkupisnadbjevanje / /
34 Brojpoljoprivrednihapoteka 2 6
35 Brojkošnicapčela 400 682
36 Tržnaproizvodnjapovrća-tona / /
37 Tržnaproizvodnjavoća-tona / /
38 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / /
39 Tržnaproizvodnjamlijeka(lit+temp) / /
40 Tržnaproizvodnjajunećegmesaž.mj. / /
41 Tržnaproizvodnjaovčijegmesaž.mj. / /
42 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. / /
Program razvoja poljoprivrede SBK
227227
Tabela 11/140. Osnovni statistički podaci za područje općine Vitez - nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina
43 Mlinovizažito-brašnout/8časova / /
44 Pogonizastočnekoncentrateut/8časova / /
45 Klaonicezakrupnuisitnustokuut/8časova 1 2
46 Pogonizapreradumesaut/8časova / /
47 Mljekarepogonizapreradumlijekal/8časova / /
48 Pogonizapreraduvoćaipovrćaut/8časova / /
49 Hladnjače(0oC)um3skladišniprostor / /
50 Hladnjače(-200C)um3skladišniprostor / /
51 Punionicemineralnihvodal/8časova / /
52 Smrznutagotovajelaut/8časova / /
53 Brojpoljoprivrednihinženjera / 7
54 Brojpoljoprivrednihtehničara / 20
55 Brojveterinara / 5
56 Brojzemljoradničkihzadruga 1 /
57 Brojudruženjapoljoprivrednika / 1
58 BrutodruštveniproizvodpostanovnikugodišnjeuKM / /
228
Program razvoja poljoprivrede SBK
228
1. V
OĆ
AR
SKA
PR
OIZ
VO
DN
JA
Tabe
la 1
1/14
1. D
inam
ika
podi
zanj
a vo
ćnih
zasa
da u
ha
za p
erio
d 20
09-2
015
godi
ne u
subr
egio
nu „
A“
Voćn
e vr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
hekt
ara
Jagoda
88
87
85
650
Malina
2526
2530
3132
31200
Kupina
76
87
77
850
Borovnica
66
65
65
640
UK
UPN
O:
4646
4749
5249
5134
0
Trešnja
22
22
21
1,5
12,5
Višnja
11
10,5
0,5
0,5
0,5
5
Kajsija
31
21
11
110
Šljiva
1217
1619
2221
18125
Jabuka
108
107
98
860
Kruška
32
11
11
110
UK
UPN
O:
3131
3230
,535
,532
,530
222,
5
Prilikomraspoređivanjaproizvodnjejagodastihvoćnihvrstapoopćinam
a,određujeseučešćeopćineVitezna10%
.Kodrasporedaproizvodnjekoštičavogijabučastogvoćapoopćinam
aodređujeseučešćeopćineVitezistotakona10%
Program razvoja poljoprivrede SBK
229229
Tabe
la 1
1/14
2. P
regl
ed p
otre
bnih
kol
ičin
a sa
dnog
mat
erija
la za
real
izac
iju sa
dnje
voć
nih
zasa
da u
subr
egio
nu „
A“ za
per
iod
2009
-201
5 go
dine
Voćn
evr
ste
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Uku
pno
sadn
ica
Jagoda
320.000
320.000
320.000
280.000
320.000
200.000
240.000
2.000.000
Malina
350.000
364.000
350.000
420.000
434.000
448.000
434.000
2.800.000
Kupina
23.331
19.998
26.664
23.331
23.331
23.331
26.664
166.650
Borovnica
24.000
24.000
24.000
20.000
24.000
20.000
24.000
160.000
Trešnja
1.250
1.250
1.250
1.250
1.250
625
937.5
7.812
Višnja
832
832
832
416
416
416
416
4.160
Kajsija
1.875
625
1.250
625
625
625
625
6.250
Šljiva
13.704
19.414
18.272
21.698
25.124
23.982
20.556
142.750
Jabuka
30.300
24.240
30.300
21.210
27.270
24.240
24.240
181.800
Kruška
5.712
3.808
1.904
1.904
1.904
1.904
1.904
19.040
SVE
GA
:77
1.00
477
8.16
777
4.47
279
0.43
485
7.92
074
3.12
377
3.34
25.
488.
462
Sadnim
aterijalm
ogućejenabaviti:
-jagoduurasadnicimaPZ
„PR
VABRAZD
A“Čelići„H
EKO“Bugojno,
-malinuikupinuurasadnicimaZZ
“POLJOPR
OMET
“DonjiVakuf,PZ
„PR
VABRAZD
A“Čelić,„HEK
O“Bugojnoi„RUBUS“Sapna
-borovnicuurasadniku„H
EKO“Bugojno
-jabuku,krušku,trešnju,šljivu,višnjuik
ajsijum
ogućejenabavitiuvoćnimrasadnicima„V
OĆNIRASA
DNIKSREB
REN
IK“,„PO
LJOKOMER
C“
Kiseljak,ZZ„V
ISOKO“,„DOMINANT“Čapljina,„AGROST
ENLE
J“idr.
230
Program razvoja poljoprivrede SBK
230
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/143. Oranična površina po načinu korištenja u općini Vitez (u ha)2006 2007
Oranice,baštevrtovi
UKUPNO ŽITONeobrađeneoranice
Oranice,bašteivrtovi
UKUPNO ŽITO Neobrađeneoranice
3.028 2.390 1.030 621 3.122 2.453 1.010 652
Tabela 11/144. Ostvarenje prinosa žita u općini Vitez u tonama
Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz za zrno
Kukuruz za krmu
t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha1.022 3,6 60 3,2 573 3,0 364 2,8 209 0,5 334 6,0
UopćiniVitezzastupljenostoranicazažitopredstavlja2,15%(1030ha)odukupnepovršineoranicaopćinaSBK(48.143ha).PoređenjemproizvodnježitaopćineVitezsaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaVitezučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:
pšenica20,00%•raž5,00%•ječam25,00%•zob42,00%•kukuruzzazrno15,00%•kukuruzzasilažu6,30%•
OdsvihvrstažitaprimjetnojedaopćinaVitezznačajnoučestvujeuproizvodnjipšenicesa20,00%,ječmasa25,00%izobisa42,00%.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/145. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine VitezKrompir Grah Luk crni Kupus i kelj
ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha ha Ukupnot t/ha ha Ukupno
t t/ha
297 1.419 4,8 48 24 0,5 20 160 8,0 15 210 14,0
UopćiniVitezzastupljenostpovršinapodpovrćempredstavlja7,80%(380ha)odukupnepovršinepodpovrćemnapodručjuSBK-a(4.951ha).PoređenjemproizvodnjepovrćaopćineVitezsaopćinamau SBK, može se zaključiti da općina Vitez učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećimprocentima:
krompir 8,50%•grah 9,00%•lukcrni 6,50%•kupusikelj 2,50%•
Primjetnojedasamokrompirigrahučestvujuznačajnijeuukupnojproizvodnjikantonasa8,50%i9%.
Program razvoja poljoprivrede SBK
231231
Tabela 11/146. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Vitez
Kultura2007 2015
Površina ha
Ukupan prinos, t Prinos t/ha Površina ha Ukupan
prinos, t Prinos t/ha
Krompir 297 1.419 4,8 310 3.100 10Grah 48 24 0,5 50 50 1,0Lukcrni 20 160 8,0 25 250 10Kupusikelj 15 210 14,0 20 200 10Paradajz 11 77 7,0 12 120 10Krastavac - - - 15 450 30Ostalopovrće - - - 10 100 10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/147. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godiniKULTURA 2009. godina (ha) 2015. godina (ha)
Uzgojžitaipovrća 4,9 8,3Uzgojvoća 0,8 1,4Stočarskaproizvodnja 4,3(livade)+5,5(pašnjaka) 7,3(livade)+9,4(pašnjaci)Pčelarstvo 68košnica 116košniceSamoniklobiljeišumskiplodovi
2.016(1grupapo50ljudi)
2.016(1grupasakupljačapo50ljudi)
5. STOČARSTVO
Tabela 11/148. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Vitez
Goveda Ovce Svinje Perad Košnicepčela
UkupnoKraveisteonejunice
Ukupno Plotkinje Ukupno Krmačeinazimice
2.100 1.470 935 748 1.590 694 - 200
Poređenjemstanjastoke,peradiipčelaopćineVitezsaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaVitezučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:
goveda 5,00%•ovce 1,20%•svinje12,60%•perad-•košnicepčela3,00%•
NaosnovupokazateljaizpregledaprimjetnojedaopćinaVitezznačajnoučestvujesamouukupnombrojusvinjanapodručjukantonasa12,60%.
U2000.godininijeregistrovanaproizvodnjaribenapodručjuopćineVitez,stimdaprojekcijauzgojaribeza2015.godinuzaopćinuViteziznosi60tona.
232
Program razvoja poljoprivrede SBK
232
6. PČELARSTVO
Tabela 11/149. Projekcija razvoja pčelarstva općine Vitez 2009 – 2015 godineGodina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 682 10 6,822010 1.100 12 13,22011 1.550 15 23,252012 2.100 20 422013 3.200 20 642014 3.300 20 662015 3.400 20 68
Program razvoja poljoprivrede SBK
233233
7. IN
DU
STR
IJA
ZA
PR
ER
AD
U P
OL
JOPR
IVR
ED
NIH
PR
OIZ
VO
DA
Tabe
la 11
/150
. Pro
jekc
ije p
otre
ba ra
shla
dno-
skla
dišn
ih i
prer
ađiv
ački
h ka
paci
teta
na
podr
učju
pro
jekt
a u
tona
ma
po v
rsta
ma
voća
i po
vrća
u 2
015.
god
ini
R.b
r.V
RST
A
PRIV
RE
DN
A D
RU
ŠTVA
UK
UPN
OK
M/k
gIz
nos u
KM
„Zdr
avlje
“ B
usov
ača
„Hek
o“B
ugoj
no
„IM
B-
Kom
erc“
Bug
ojno
„Bis
er“
Bug
ojno
Ost
ali
prer
ađiv
ači
1Jagoda
750
100
100
120
500
1.570
1,20
1.884.000
2Malina
3.000
200
100
600
500
4.400
1,80
7.920.000
3Kupina
750
100
-120
500
1.470
1,50
2.205.000
4Borovnica
600
200
100
300
500
1.700
3,60
6.120.000
Ukupno(1-4)
5.100
600
300
1.140
2.000
9.140
-18.129.000
5Trešnja
200
--
--
200
1,80
360.000
6Višnja
100
--
--
100
1,50
150.000
7Kajsija
200
--
--
200
1,00
200.000
8Šljiva
2.500
200
200
360
1.000
4.260
0,60
2.556.000
9Jabuka
1.800
600
400
600
200
3.600
0,80
2.880.000
10Kruška
300
100
-150
-550
1,00
550.000
Ukupno(5-10)
5.100
900
600
1.110
1.200
8.910
-6.696.000
Svega(1-10)
10.200
1.500
900
2.250
3.200
18.050
-24.825.000
11Kornišoni
3.000
--
400
600
4.000
0,80
3.200.000
12Krompir
900
-500
600
1.000
3.000
0,40
1.200.000
13Korjenastopovrće
1.000
--
--
1.000
0,40
400.000
14Ostalopovrće
600
-100
600
1.000
2.300
0,70
1.610.000
Ukupno(11-14)
5.500
-600
1.600
2.600
10.300
-6.410.000
Sveukupno(1-14)
15.700
1.500
1.500
3.850
5.800
28.350
-31
.235
.000
234
Program razvoja poljoprivrede SBK
234
8. P
RE
GL
ED
TE
ME
LJN
IH P
OK
AZ
ATE
LJA
PR
OG
RA
MA
RA
ZV
OJA
OPĆ
INE
VIT
EZ
200
9 - 2
015
Tabe
la 1
1/15
1. P
rogr
am ra
zvoj
a pr
oizv
odnj
e za
opć
inu
Vite
z
Red
.br
ojVr
sta
proi
zvod
nje
Inve
stic
.K
M/h
a,
grlu
,koš
nici
Povr
šina
u h
a, b
roju
grl
a i k
ošni
ca p
o go
dina
ma
Uku
pno
(ha,
grl
a,
košn
ica)
Uku
pno
inve
st. u
KM
Vrije
dnos
t pr
oizv
odnj
e u
KM
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
1.Jagodanafoliji
26.000
22
22
22
214
364.000
252.000
2.Malina
18.000
33
33
44
424
432.000
648.000
3.Kupina
12.000
11
11
22
210
120.000
180.000
4.Borovnica
28.000
22
23
33
318
504.000
972.000
5.Šljiva
21.000
33
33
33
422
462.000
264.000
6.Jabuka
40.000
22
22
22
315
600.000
360.000
7.Kruška
38.000
--
11
1-
-3
114.000
114.000
Sveg
a vo
će (1
-7)
1313
1414
1716
1810
62.
596.
000
2.79
0.00
0
8.Kornišonnamreži
4.000
12
22
11
110
40.000
240.000
9.Krompir
10.
Korjenastopovrće
11.
Ostalopovrće
12.
Sjem
enskikrompir
16.666
33
33
33
321
350.000
462.000
Sveg
a po
vrće
(8-1
2)4
55
54
44
3139
0.00
070
2.00
0
13.
Sjem
estrnogžita
14.
Muznekrave
12.050
7080
100
120
130
130
130
760
9.158.000
1.824.000
15.
Brojkošnicapčela
300
400
700
800
500
200
300
3.200
400.000
640.000
UK
UPN
O: (
1-15
)12
.544
.000
5.95
6.00
0
Programrazvojapredlažeznačajanobimrazvojaubiljnojianimalnojproizvodnji.Ubiljnojproizvodnjisepredlažerazvojvoćarstva(jagoda,m
alina,
kupina,borovnicašljivaijabuka)napovršiniod87haikornišonanapovršiniod15ha.
Uoblastianimalneproizvodnjepredložeseznačajanobimrazvojaproizvodnjemlijekaim
eda.
Program razvoja poljoprivrede SBK
235235
12. REDOSLIJED AKTIVNOSTI NA REALIZACIJI ZADATAKA U PROGRAMU RAZVOJA
Red.broj Vrsta aktivnosti Nosilac aktivnosti Rok
1. PrezentacijaProgramarazvojauTravniku
MinistarstvopoljoprivredeSBK-a.-REZ-Zenica-Federalnizavodzapoljoprivredu-Sarajevo-
do30.06.2009g.
2. PrezentacijaProgramarazvojapoopćinama
općine-Federalnizavodzapoljoprivredu-Sarajevo-
do30.06.2009g.
3.Programmaterijalnogikadrovskogosposobljavanjaasocijacijapoljoprivrednika
MinistarstvopoljoprivredeSBK-a.-REZ-Zenica-općine-Federalnizavodzapoljoprivredu-Sarajevo-
do30.09.2009g.
4.
ProgramrazvojaprimarnepoljoprivredneproizvodnjepoAsocijacijamapoljoprivrednikazaperiod2009-2015
Asocijacijepoljoprivrednika-MinistarstvopoljoprivredeSBK-a-Federalnizavodzapoljoprivredu-Sarajevo-
do30.11.2009g.
5. Izradaidejnihiinvesticionihprojekataza2010.godinu.
Nosiociinvesticija-MinistarstvopoljoprivredeSBK-a-općine-Federalnizavodzapoljoprivredu-Sarajevo-
do30.03.2010g.
6. Razgovorisaprerađivačimaifinansijskiminstitucijama
Investitori-MinistarstvopoljoprivredeSBK-a- do30.12.2009g.
7. Posjetapoljoprivrednicima Investitori-Stručneslužbeopćineikantona-
Periodrealizacijeprojekta-permanentno
8. Stručnaobukapoljoprivrednikaiprerađivača
StručneslužbeSBK-a-Federalnizavodzapoljoprivredu-Sarajevo-
Periodrealizacijeprojekta-permanentno
9.Stučninadzornadprimarnomproizvodnjomipreradompoljoprivrednihproizvoda
Kantonalnestručneslužbe-Federalnizavodzapoljoprivredu-Sarajevo-
Periodrealizacijeprojekta-permanentno
236
Program razvoja poljoprivrede SBK
236
REZIME
NaosnovuobimneanalizeprimarnepoljoprivredneproizvodnjeipreradeuuslovimaSrednjebosanskogkantona, izvodi se zaključak da se proizvodnjamože uspješno organizirati po ponuđenomProgramurazvojabaremnatrinivoa,naravnouzobezbjeđenjepotrebnihpreduslovazapredloženemodele.
I nivo: tržišnoprofitabilna,radnointenzivnaidijelomizvoznoorjentisanaproizvodnjaustočarstvu,voćarstvuipovrtarstvuzasnovanunasavremenimprincipimanaukeiprakse.
a)Proizvodnjamlijeka imesa (ovčarstvo i govedarstvo) je svakakoključnaprivrednadjelatnost iokosnica razvoja ukupne privredne djelatnosti SBK. Jedan od uslova podizanja produktivnosti uproizvodnjimesaimlijekajeobezbjeđenjekvalitetnogobroka.Ubrdsko-planinskomregionuakcenattrebastavitinamodelefarmiukojimćese,štosetičekabastestočnehrne,intenzivnokoristitiprirodnelivadeipašnjaci,odnosnotravnasilažaisjenaža,audolinskomregionukukuruznasilažailikombinovaniobrok. Izgradnjom novih objekata, prema predloženimmodelima i adaptacijom postojećih objekata,neophodnojeobezbijeditioptimalneuslovezadobruproizvodnuihigijenskupraksu.
Proizvodnjaipreradanekihvrstapoljoprivrednihproizvoda(mlijeko,meso,voćeipovrće)predstavljaznačajnurazvojnušansuzaprivrednesubjekteivelikibrojpoljoprivrednihdomaćinstavaisastavnisudiorazvojatržišnepoljoprivredneproizvodnjeuskladusausvojenomStrategijom razvoja poljoprivrede Srednjebosanskog kantona.
b) Savremena plantažna proizvodnja kontinentalnog, posebno jagodastog voća i nekih vrstapovrća,vrlosupogodnikaoglavnoilidopunskozanimanjeupoljoprivrednojproizvodnjinaimanjimapoljoprivrednihgazdinstavakojaimajuograničeneresursepoljoprivrednogzemljišta.Oveproizvodnjenarelativnomalimpovršinama(0,5-0,6ha),zarazlikuoddrugihpoljoprivrednihproizvodnji,mogudatiodgovarajućeekonomskeefekte sakojimapoljoprivrednogazdinstvomožezadovoljiti svojeosnovneegzistencijalne potrebe. U programima razvoja voća i povrća neophodno je dati podršku i prednostprogramimazasnovanimna integralnimprincipima, takoštobiseuvezalesveaktivnostiodprimarneproizvodnjedopotrošnje.
c)UpripremamaBiHzaulazakuEU,proizvodnjivoća,naročitojagodastog,trebaposvetitiposebnupažnju, s obzirom da se radi o proizvodima kojimogu biti veoma konkurentni na tržištu EU i šire.Stoga treba blagovremenopripremiti drugemjere s ciljempodizanja konkurentske sposobnosti našihpoljoprivrednikazanastupnaevropskomisvjetskomtržištu.PripremljenimprojektimastvarasevećamogućnostzakorištenjepredpristupnihfondovaEU,kojisepretežnousmjeravajuuprojekteizoblastiruralnograzvoja.Uprkosrelativnopovoljnimuslovimaiznačajnimekonomskimprednostimanaddrugimpoljoprivrednimproizvodnjama, ova proizvodnja u prethodnomperiodu bila je znatno zapostavljena,dobrimdjelomizbogopćepolitikeuagraruusmjereneuglavnomnaratarstvoipovrtlarstvo.
d)ZasnivanjenovihzasadavoćauSBKumnogomezavisioinfrastrukturnimobjektimakojiprateovuproizvodnjukaoštosu:hladnjače,sortirnice,pakirnice,distributivnicentri,marketingslužbeidr.Premaistraživanjima,povećanjeplaniraneproizvodnjeuzstvaranjeuslovazanjihovooptimalnoskladištenjeidistribuciju,nebitrebalobitirizično,jerjepotražnjazaovimproizvodimanadomaćemiinostranomtržištu neupitna.To isto važi i za tržno orjentisanu proizvodnju povrća. Integralni projekti zasnovaninapovezanostiprimarneproizvodnjesa rashlađivanjemi rashladnimskladištima,doradom,preradomi pakovanjem u prihvatljivu ambalažu i ugovorenim plasmanom, garantuju racionalnost investiranja,primjenu savremenih tehnologija, kvalitet proizvodakoji zadovoljava aktuelnekriterije zemaljaEU inatprosječnuprofitabilnost.
II nivo: radno intenzivna i izvozno orijentisana proizvodnja, prerada i tzv. brendiranje gotovihproizvodarađenihnaprincipuorganskepoljoprivrede,uključujućidirektnuvezusaruralnimrazvojemkojegforsiraEU,kaoi sa turističkomponudomSrednjebosanskogkantona.
III nivo : podizanjenivoa postojećeratarskeproizvodnjekojajeufunkcijistočarskogsektora.Modelikojidajurješnjepopravkekvalitetalivadaipovećanjaprinosauzkorištenjelinijamehanizacijezaprocesspremanjakvalitetne travnesilaže isjenaže.Udolinamarijekapotrebno je intenziviratiproizvodnju i
Program razvoja poljoprivrede SBK
237237
promjnitistrukturusjetveukoristsilažnogkukuruza.Modeliratarskeproizvodnjekojombisepostizaliindirektniefektikaoštosu:supstitucijauvoza,smanjenjeuvoznogdeficita,angažovanjeneobrađenogzemljištaidr.Oveproizvodnjese,takođe,moguorganizovatitakodazadovoljeprofitabilnost,dijelomuzučešćedržaveupočetnimfazamarazvoja.
Zasvepomenutenivoepotrebnojeobezbijeditiinstitucionalne(stručneslužbeupoljoprivrediidr.),zakonske,organizaciono-tehničke,poticajneidrugeuslove.Kododabirakorisnikaidodjelenovčanihsredstavastriktnokoristitiunprijedutvređenekriterije.Nekiodnjihsu:
- dodjelu podsticajnih sredstava iz raznih finansijskih izvora treba prvenstveno usmjeriti u onapoljoprivrednagazdinstvakojaprihvatajutržišnonajprihvatljivijeproizvodnemodelekojiobezbjeđujusamoodrživuekonomijuinormalnoživljenjepoljoprivrednimdomaćinstvima.
da Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine prilikom odobravanja kredita za investicionaulaganjatrebapribavitimišljenjeoprojektuizakogaćestajatiekspertnitimovistručnih institucijauFBiH,anepojedinaca.
Izpredhodnogsemožezaključiti,dasviizvedbeniprojektikojiispunjavajupomenutekriterijeizovogProgramarazvoja,zavređujudodjelurazličitihpodsticajnihsredstava,finansijskihpotporainajpovoljnjihinvesticionihsredstavaRazvojnebankeBosneiHercegovine.
238
Program razvoja poljoprivrede SBK
238
Program razvoja poljoprivrede SBK
239239
PRILOZI
240
Program razvoja poljoprivrede SBK
240
PRIL
OG
1MET
EOROLO
ŠKIP
ODACIS
ASTA
NICEBUGOJNO(1996-2005)
Para
met
arM
jese
ciSr
edG
od.
Max
God
.M
ingo
dG
od.
sum
aI
IIII
IIV
VV
IV
IIV
III
IXX
XI
XII
Srednjemjesečne
temperaturezraka
(0 C)
-0,61
0,61
4,9
9,26
14,8
18,7
19,56
19,31
13,94
10,64
6,42
0,38
9,8242
Maksimalne
mjesečne
temperaturezraka
(0 C)
17,2
20,2
24,8
28,4
3335
38,3
38,1
30,9
28,2
2217,4
38,3
Minimalne
mjesečne
temperaturezraka
(0 C)
-26,4
-18
-20,4
-7,5
-1,4
-12,7
4,5
-0,4
-6-11,8
-19,2
-26,4
Prosječne
mjesečnesume
oborina
(1/m²)
59,6
46,3
49,2
81,3
64,1
71,2
62,5
53,7
106,8
73,3
102
83,3
853,4
Prosječanbroj
danasa
mrazom
24,3
22,9
17,9
6,5
0,1
0,1
00
0,1
3,8
11,4
21,9
109,0
Prosječanbroj
danasa
gradom
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,1
0,2
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,3
Program razvoja poljoprivrede SBK
241241
PRIL
OG
2A.O
SNOVNIS
TATIST
IČKIP
ODACIP
OOPĆ
INAMASRED
NJEBOSA
NSK
OGKANTO
NA
R.
br.
POD
ATA
KO
P Ć
I N
EU
KU
PNO
(1-1
2)B
ugoj
noB
usov
ača
Dob
retić
D. V
akuf
Fojn
ica
G.V
akuf
Jajc
eK
isel
jak
Kre
ševo
N.T
ravn
ikTr
avni
kV
itez
12
34
56
78
910
1112
1.Površinaukm²
361
157
66315
308
402
377
164
147
242
528
154
3.221
2.Oranicauha
6.517
2.922
1.637
5.135
1.920
4.900
5.841
5.498
1.131
3.212
6.340
2.472
47.525
3.Voćnjakuha
554
579
41500
146
350
250
297
165
-1.007
390
4.279
Rodnihstabalavoća
-349.600
910
-45.700
-54.450
46.000
23.050
-134.675
39.500
693.885
Šljiva
27.000
140.000
700
8.900
4.000
115.000
29.450
28.000
15.000
5.714
82.770
22.580
479.114
Jabuka
18.000
54.000
100
7.500
28.000
50.000
11.940
12.000
3.100
2.697
24.200
5.300
216.837
Kruška
7.000
20.000
503.700
9.000
22.000
8.120
5.000
3.600
600
20.525
5.100
104.695
Trešnja
1.200
21.600
10750
700
4.100
1.930
-350
1.400
615
-32.655
Orah
400
18.000
502.800
4.000
7.000
2.560
1.000
700
889
4.505
970
42.874
Malina
70.000
96.000
--
26.000
1130.000
80.000
60.000
700.000
15.000
18.000
1.095.011
4.Livadauha
4.256
921
450
3.489
1.347
7.192
4.666
1.200
1.258
1.320
8.398
852
35.349
5.Pašnjakauha
1.827
816
814
2.000
2.031
3.200
4.807
827
588
1.484
6.396
548
25.338
6.Šumauha
21.430
9.798
3.623
20.519
22.700
21.547
20.368
7.987
11.060
17.214
28.364
10.080
194.690
7.Neplodnozemljišteuha
1.497
721
146
717
378
3.000
1.712
397
471
705
1.307
1211.263
8.Govedaukupno
4.100
3.745
902.100
2.800
2.800
2.975
1.700
610
3.000
5.280
2.350
31.550
9.Odtogakravamuzara
2.850
2.515
401.100
1.850
2.450
2.230
1.140
530
1.950
3.130
1.500
21.285
10.
Brojovaca
8.500
5.731
880
7.000
7.000
12.000
4.880
3.000
3.000
5.000
26.800
2.300
86.091
11.
Brojostalestoke
-1.536
140
970
1.200
3.000
2.948
3.000
955
2.500
3.168
-19.417
12.
Brojperadi
15.000
16.700
1.000
8.000
14.000
10.000
22.400
15.000
3.500
24.500
39.000
18.480
187.580
13.
Brojtraktora
490
8228
100
112
290
68140
36101
-308
1.755
14.
Brojtraktorsk.priklj.
-266
35300
450
260
250
300
108
200
-200
2.429
15.
Brojm
otokultivatora
150
120
15200
120
310
120
100
4985
-120
1.389
16.
Brojpriklj.zamotokult.
-250
15400
360
290
400
200
123
--
-2.038
17.
Brojtravokosačica
5090
10-
6080
60105
2552
-80
612
18.
Brojžitnihkom
bajna
165
-2
17
28
23
-8
5419.
Brojkam
ionazatransp.
120
120
--
--
329
200
--
--
769
20.
Brojlaktofriza
2045
25
-15
1018
-15
-6
136
21.
Brojotkupnihmagacina
--
--
33
-50
--
--
5622.
Brojpolj.apoteka
43
-2
24
12
-4
56
3323.
Brojkošnicapčela
1.900
800
201.000
2.000
1.600
1.120
700
300
900
9.040
682
20062
242
Program razvoja poljoprivrede SBK
242
B.O
SNOVNIS
TATIST
IČKIP
ODACIP
OOPĆ
INAMASRED
NJEBOSA
NSK
OGKANTO
NA
R.
br.
POD
ATA
K
O P
Ć I
N E
UK
UPN
O(1
-12)
Bug
ojno
Bus
ovač
aD
obre
tićD
. Vak
ufFo
jnic
aG
.Vak
ufJa
jce
Kis
elja
kK
reše
voN
.Tra
vnik
Trav
nik
Vite
z
12
34
56
78
910
1112
1.
Bojstanovnika
ukupno
37.481
17.053
798
14.167
13.500
20.000
24.383
23.980
6.400
25.137
53.621
27.293
263.813
2.Utomemuškaraca
--
--
--
--
--
--
-
3.Utomežena
--
--
--
--
--
--
-
4.Brojdom
aćinstava
9.300
4.529
130
3.820
3.600
4.500
7.389
6.200
1.593
7.380
8.074
8.529
65.044
5.BrojraseljenihI
izbjeglihlica
1.168
-153
-2.400
2.800
20.000
534
726.000
17.666
9.621
60.414
6.Brojpovratnika
16.442
4.037
798
--
3.600
24.383
7.700
-3.500
1.282
7.255
68.997
7.Brojinvalida
447
9728
--
700
--
504
--
1.133
2.909
8.Broj
poljoprivrednih
domaćinstava
2.900
182
151.928
1.260
1.300
800
2.000
-3.476
-6.218
20.079
9.Brojzaposlenihu
državnom
sektoru
-297
30-
900
600
872
1.000
295
3.050
3.000
5.468
15.512
10.
Brojzaposlenih
uprivrednom
sektoru
-522
70-
1.500
1.400
1690
2.500
-6.810
10.000
-24.492
11.
Brojnezaposlenih
nabirourada
5.399
1.336
266
-2.300
3.500
4.120
2.490
512
3.813
7.632
4.472
35.840
12.
Učešćest.sk
up.og
15-64g.
68%
-638
--
65%
65%
66%
70%
--
65%
67%
Program razvoja poljoprivrede SBK
243243
C.O
SNOVNIS
TATIST
IČKIP
ODACIP
OOPĆ
INAMASRED
NJEBOSA
NSK
OGKANTO
NA
R.
br.
POD
ATA
KO
P Ć
I N
EU
KU
PNO
(1-1
2)B
ugoj
noB
usov
ača
Dob
retić
D.V
akuf
Fojn
ica
G.V
akuf
Jajc
eK
isel
jak
Kre
ševo
N.T
ravn
ikTr
avni
kV
itez
12
34
56
78
910
1112
1.Tržnaproizvodnja
povrća-t.
2.300
300
-4.250
2.100
3.500
100
2.200
689
82-
-15.521
2.Tržnaproizvodnja
voća-t.
210
217
-105
300
850
50300
118
50-
-2.200
3.Tržnaproizvodnja
žitarica-t.
400
-6
50300
-25
1.100
58370
--
2.309
4.Tržnaproizvodnja
mlijeka-l.
2.300
7.614
20-
1.500
2.787
2.000
1.800
1.050
1.142
--
20.213
5.Tržnaproizvodnja
junećegmesa-t.
400
6310
-67
230
125
--
36-
-931
6.Tržnaproizvodnja
ovčijegmesaž.m.t.
120
448
12-
43180
90-
-7
--
900
7.Tržnaproizvodnja
meda-kg.
13.000
7.000
1.000
1.000
16.000
15.000
--
1.200
6.000
--
60.200
8.Mlinovizabrašno
ut/8č.
1-
--
--
30-
--
--
31
9.Pogonistočnehrane
t/8č.
-1
-1
--
3-
--
--
32
10.
Klaonicezastoku
t/8č.
-2
-3
34
506
-0,2
-2
70,2
11.
Pogonizapreradu
mesat/8č.
--
--
--
--
-0,1
--
0,1
12.
Mljekareoool/8č
--
--
--
--
-30
--
30
13.
Preradavoćaipovrća
t/8č.
--
--
--
--
--
--
-
14.
Hladnjače(0°C)um³
skladištu
--
--
70-
-3
--
--
73
15.
Hladnjače(-20°C)u
m³skladištu
--
--
70-
-3
--
--
73
16.
Punionkeminer.voda
l/8č.
--
--
--
-240
--
--
240
17.
Smrznutagotova
jelat/8č
--
--
--
--
--
--
-
244
Program razvoja poljoprivrede SBK
244
D.O
SNOVNIS
TATIST
IČKIP
ODACIP
OOPĆ
INAMASRED
NJEBOSA
NSK
OGKANTO
NA
R.
br.
POD
ATA
K
O P
Ć I
N E
UK
UPN
O
(1-1
2)
Bugojno
Busovača
Dobretić
D.Vakuf
Fojnica
G.Vakuf
Jajce
Kiseljak
Kreševo
N.Travnik
Travnik
Vitez
12
34
56
78
910
1112
1.Stanovnikapo1m
²104
109
1245
4450
65146
44104
102
177
82
2.Polj.zem
ljišteha/
stanovniku
0,35
0,33
3,70
0,83
0,40
0,78
0,64
0,33
0,47
0,25
0,41
0,16
0,43
3.Oraniceha/
stanovniku
0,17
0,17
2,05
0,36
0,14
0,25
0,24
0,23
0,18
0,13
0,12
0,09
0,18
4.Polj.zem
ljišteha/
domaćinstva
1,41
1,16
22,63
2,91
1,51
3,48
2,11
1,26
1,97
0,82
2,03
0,50
1,73
5.Oranicaha/
domaćinstvu
0,70
0,65
12,60
1,46
0,54
1,09
0,79
0,89
0,71
0,44
0,79
0,29
0,73
6.Prosjekčlanovapo
domaćinstvu
4,03
3,77
6,14
3,71
3,75
4,45
3,30
3,87
4,02
3,41
6,65
3,20
4,06
7.Govedapo1ha
poljop.zem
ljišta
0,31
0,70
0,03
0,19
0,52
0,18
0,18
0,22
0,20
0,48
0,22
0,65
0,28
8.%nezaposlenih
158
3414
1717
1710
815
1416
14
Program razvoja poljoprivrede SBK
245245
PRILOG 3
KOORDINACIONIODBORZAREALIZACIJUPROGRAMARAZVOJAPOLJOPRIVREDE
Saciljemda seefikasno i racionalno realizujuplanirani ciljevi, formira seKoordinacioniodborusljedećemsastavu:
Koordinatorprogramarazvoja–predstavnikVladeSBK-a1.Zamjenikkoordinatora–predstavnikR.E.Z.Zenica2.Stručnikonsultant–predstavnikFederalnogzavodazapoljoprivreduSarajevo3.
Članovi:Član----------------------------PredstavnikopćineBugojno1.Član---------------------------PredstavnikopćineBusovača2.Član---------------------------PredstavnikopćineDobretić3.Član---------------------------PredstavnikopćineDonjiVakuf4.Član---------------------------PredstavnikopćineFojnica5.Član---------------------------PredstavnikopćineGornjiVakuf6.Član---------------------------PredstavnikopćineJajce7.Član---------------------------PredstavnikopćineKiseljak8.Član---------------------------PredstavnikopćineKreševo9.Član---------------------------PredstavnikopćineN.Travnik10.Član---------------------------PredstavnikopćineTravnik11.Član---------------------------PredstavnikopćineVitez12.
Obavezekoordinacionogodborasuslijedeće:Aktivno angažovanje u dogradnji zakonske regulative, koja olakšava rad poljoprivrednika i•onemogućavanelegalnoištetnodjelovanjepojedinacaidrugihorganizacija;Aktivnosti kod obezbjeđenja najpovoljnijih sredstava od domaćih i inostranih finansijskih•institucija;Aktivnosti kod obezbjeđenja različitih potpora i nepovratnih sredstava – općina, kantona,•FederacijeBiHisredstavaEUnamjenjenihruralnomrazvoju;Aktivnostikodmaterijalnotehničkogikadrovskogosposobljavanjaasocijacijapoljoprivrednika;•Aktivnosti nadugoročnomdefinisanjuoptimalnih ekonomskihodnosa izmeđupoljoprivrednih•proizvođačaiasocijacijapoljoprivrednika,kaoiizmeđuasocijacijapoljoprivrednikaiprerađivačkihorganizacija;
Koordinacioniodborseorganizujepopotrebi,anajmanjejedanpututrimjeseca.Sjednicekoordinacionogodboraorganizujepredsjednik,aunjegovomodsustvuzamjenik.
246
Program razvoja poljoprivrede SBK
246
PRILOG 4
PRIMJERANKETNOGUPITNIKA
FederacijaBosneiHercegovine Općina_________________ ANKETNIUPITNIKbr.__________1.Osnovni podaci:Imeiprezime:__________________;naselje________________rođen/a_____________god.Broj članova _______; muških _________; ženskih _________; radno sposobnih____________;zemljišta__________dunuma;oranica___________dunuma;voćnjak___________________dunuma;pašnjak+livada____________________dunuma.
2. Rodna stabla i voća u komadima:Šljiva________kom;Jabuka_______kom;Kruška________kom;Trešnja________kom;Orah__________kom;Jagoda_______kom;Malina_________kom;Kupina______kom;Ostalovoće_____________________________________________3. Stočni fond:Goveda_______;Muznekrave_______;Ovce_______;Ostalastoka___________kom.;
4. Poljoprivredna mehanizacija:Traktor____________ks.;Motokultivator________________ks;Priključci____________;Travokosačica_______________;Ostalamehanizacija_____________________________;Plastenika__________________m2;
5. Postojeća proizvodnja za tržište u kg:Krompir_________kg.;Luk__________kg.;Paradajz_________kg.;Paprika_______kg.;Ostalovoće__________________________kg.;Žitarice_________________________kg.;Šljiva_________kg.;Jabuka________kg.;Trešnja__________kg.;Jagoda_________kg.;Malina__________kg.;Kupina___________kg.;Ostalovoće____________________kg.;Zatvoreniprostori________________kg.;Certifikovanaorganskaproizvodnja___________kg.;
6. Želje-mogućnosti nove proizvodnje u ha:Šljiva______ha.;Jabuka_______ha.;Malina______ha.;Kupina______ha.;Kruška________ha.;Višnja________ha.;Jagoda_________ha.;Ostalovoće___________ha.;Krompir______ha.;Luk__________ha.;Paprika_________ha.;Kornišon(krastavac)_______________ha.;Ostalopovrće_______________________ha.;organskeproizvodnje__________dunuma;VodosnabdjevanjeDA-NE_________________.
7. Želi nabaviti:Motokultivator _________________ ks.; Prskalica ______________ ks.; Plastenik ___________ m2
Košnica pčela ______________ kom.; Uređaj za mužu ____________; Muzne krave ___________kom;Rasneovce___________kom.;Travokosačica________________;Ostalo_______________;
NAPOMENA:Temeljniciljanketejemogućnostkorištenjapovoljnihfinansijskihsredstavaistvaranjauslovazasamozapošljavanjeupoljoprivrediinaovlastimaimanju.Istovremeno,podacitrebajuposlužitizaplaniranjepodizanjaprerađivačkihkapaciteta.
Datum:________________________ Anketuproveo:______________________________
Program razvoja poljoprivrede SBK
247247
PRIL
OG
4PO
LJOPR
IVRED
NIC
ENTA
R
Poreddimenzijeobjektadatjepopisneophodneoprem
eiuređajazaovakavjedancentar.
Dimenzijeobjekta:
Oprem
aiuređaji:
24x12x3,20m=288m
2
1.Vagaautomatska
6.Izbijačicakošpica
11.B
irooprem
a–Računar,tel/fax,+
Nastrešica12x4m=48m
2
2.Uređajzapranje
7.Vagazamalapakovanja
kopiraparat,namještaj
+Visokopotkrovlje(1,40m)za
3.Rezalicazavoće
8.Ručnirefraktometar
skladištenjeambalažeiosušenih
4.Sušara2000kg/dan
9.Hidrauličniručniviljuškar
proizvoda
5.Balirpresa
10.Laktofrizzamlijeko
248
Program razvoja poljoprivrede SBK
248
PRILOG 5
PROGRAMSTRUČNEOBUKEPOLJOPRIVREDNIHPROIZVOĐAČAISTRUČNJAKA
U cilju unapređenja poljoprivredne proizvodnje na području općina Srednjebosanskog kantona,predhodnica svemu i permanentna aktivnost je edukacija proizvođača i stručnih radnika koji bi biliangažiraninaotpočinjanjuirazvojuorganskepoljoprivredneproizvodnje.
1. ORGANSKAPOLJOPRIVREDA–prednostiimogućnosti
2. KAKOOTPOČETIORGANSKUPROIZVODNJU–odabirlokaliteta/farmi
3. STANDARDIORGANSKEPROIZVODNJE–lokalniimeđunarodni
4. PROCESCERTIFICIRANJA(biljnaproizvodnja,stočarskaproizvodnja,pčelarstvo,sakupljanjeljekovitogbiljaišumskihplodova)
5. ĐUBRIVA U ORGANSKOJ POLJOPRIVREDI (vrste, načini primjene, načini pripremanja,kontrolaplodnostitla)
6. SISTEMODRŽAVANJAPLODNOSTITLAIPRIRODNOGBIODIVERZITETA(obrada tla,smjenausjeva,izborusjeva)
7. SISTEM SUZBIJANJA BOLESTI (preventivne mjere, biljni preparati, dozvoljeni biološkipreparati)
8. SISTEMSUZBIJANJABILJNIHŠTETOČINAIKOROVA(preventivnemjere,biljnipreparati,dozvoljenibiološkipreparati..)
9. SISTEMODRŽAVANJAIDENTITETAPROIZVODA(odsjetvedoskladištenja,transportadoprodaje)
10. PRERADAUORGANSKOJPOLJOPRIVREDI(dozvoljenetehnikeiimputi,pakovanje)
Program razvoja poljoprivrede SBK
249249
PRILOG 6
A.PRIMJERUGOVORAIZMEĐUPOLJOPRIVREDNEZADRUGEIPOLJOPRIVREDNOGPROIZVOĐAČA
POLJOPRIVREDNAZADRUGA____________________iz__________________________
UGOVORbr.______
Zaključen dana_______________________20_______godine između poljoprivredne zadruge_____________iz_________________ipoljoprivrednogproizvođača__________________iz_______________________________. (mjestoiopćina)
Predmetugovora:Dugoročnasaradnjauproizvodnjiiisporucivoća.Ovimugovoromregulišusepravaiobavezeugovornihstranakojesusesporazumjeleosljedećimobavezama.
I
Obaveze poljoprivredne zadruge________________________________________________ iz_________________________.
daproizvođačublagovremenoobezbjedikreditzapodizanjezasadavoća(jagoda,malina,1.kupina, borovnica, jabuka, kruška, šljiva, trešnja, višnja i kajsija) na površini od _______dunuma;dapreuzme-otkupisveproizvodekojisupredmetovogugovoranaotkupnimmjestimakojeodredi2.stručnaslužbapoljoprivrednezadruge;daprekosvojestručneslužbedajestručnauputstvaisavjetezasadnju,njegu,berbu,klasiranje,3.pakovanjeu ambalažu, čuvanjeubranihplodovadomomentapredaje i transportaprerađivaču-kupcu;daprizvođačuobezbjedipotrebnuambalažuzasveugovorenekoličinevoća;4.da preko svoje stručne službe prati svaki zasad, odredi vrijeme početka berbe i organizacije5.preuzimanja-otkupproizvedenihkoličinavoća;daproizvođačimaodrediotkupnucijenukojanećebitinižaodprosječnetržnecijene;6.cijeneseodnosenakvalitetutvrđenpravilnikomokvalitetukojićebitidostavljenproizvođaču7.(izvodizpravilnika)prijepočetkaberbe;daobezbjediuputstvoinadzoroprovođenjuhigijensko-tehničkihmjeraprilikomberbe,pakovanja8.ičuvanjaplodova;daizvršiplaćanjepreuzetihplodovaudvanavrataito:9.prvoplaćanje15(petnaest)dananakonpočetkaberbazapreuzetekoličine,10.ostatak isplate je na kraju berbe u roku od 10 (deset) dana po sravnjenju predatih količina11.plodova.daobezbijedikreditzanabavkusadnogmaterijalairepromaterijalaakozatoispunjavauslove,12.kakojenavedenoutabelibr.1.13.
250
Program razvoja poljoprivrede SBK
250
Tabela 1.Red.broj Sadnice i repromaterijali Jedinica
mjera Količina Cijena u KM Iznos u KM
1 Sadnicejagode kom.
2 Sadnicemaline kom.
3 Sadnicekupine kom.
4 Sadniceborovnice kom.
5 Sadnicešljive kom.
6 Sadnicejabuke kom.
7 Sadnicekruške kom.
8 Sadnicetrešnje kom.
9 Sadnicevišnje kom.
10 Sadnicekajsije kom.
11 NPK kg
12 KAN kg
13 Zaštitnasredstva kg
14 Pocinčanažica kg
15 Leđnaprskalica kg
16 PVCfolija kg
17 Sistemzanavodnjavanje kompl.UKUPNO ZADUŽENJE:
Napomena: Otplata kredita vršit će se godišnje isporukama ugovorenog voća.
II
Obavezeproizvođača:
da na vrijeme pripremi parcele zemljišta, preuzme i zasadi sadnimaterijal, a prema uputstvu1.stručneslužbezadruge_______________napovršiniod________dunuma;dautokuproizvodnogciklusaprimjenjujeodgovarajućeagrotehničkemjereuzasadu,aprema2.uputstvustručneslužbe;daproizvedeipredazadrugi_____________sveproizvedenekoličinevoćakojenemogubitipo3.godinamamanjeod:
jagoda 1.200kg/dunuma•malina 1.200kg/dunuma•kupina 1.500kg/dunuma•borovnica 1.500kg/dunuma•Drvenastovoćauzavisnostiodsistemasadnje;•
dasepriberbipridržavaodređenihkriterijaokvalitetuplodovaihigijensko-tehničkihmjeraprema4.uputstvustručneslužbezadruge__________________.proizvođačseobavezujedaćepredatizadrugi__________________sveproizvedenekoličine5.plodovakojisupredmetovogugovorauperioduod:zajagodu3(tri)godine;zamalinu,kupinuiborovnicu14(četrnaest)godina,azadrvenastovoće18(osamnaest)godina.da poslije zavešene berbe-otkupa izvrši sravnjavanje i povrat očišćene ambalaže zadrugi6.________________________.proizvođač je dužan izvršiti osiguranje radaod elementarnih nepogoda svakegodine, kakobi7.mogaonaplatitieventualnuštetu;uprotivnomsamsnosirizik.
Program razvoja poljoprivrede SBK
251251
da izvršipedološkuanalizuzemljišta (parcelenakojimasepodižuzasadi)nasadržajhumusa,8.NPKipHvrijednosti.Ukupnozaduženjenaosnovukojegćesevršitiotplatakreditapredajomplodovavoćadatojeu9.tabelibr.2.
Tabela 2.Red.broj GODINA GODIŠNJA
OTPLATAGODIŠNJA KAMATA
UKUPAN GODIŠNJI DUG
1
2
3
4
5
6
7UKUPNO (KM):
III
Zajedničkeodredbe:
Godišnjakamatanauloženasredstvaje_______________%;1.Kreditsevraćauratamanavedenimutabeli2.ovogugovora;2.Ugovor je zaključen na: 3 (tri) godine za jagodu, 14 (četrnaest) godinu za malinu, kupinu i3.borovnicui18(godina)zadrvenastovoće;Akokorisnikkreditapoovomugovorusamovoljnoibezrazlogaraskineugovorilineisporuči4.ugovorene količine plodova, dužan je izmiriti obaveze u roku od 60 dana po osnovu duga izTabele2.;Proizvođačgarantujeotplatukreditaputemzaključivanjaposebnogugovorasazadrugom„Kaćuni“5.kojijesastavnidioovogugovora;Ugovorstupanasnagukadagapotpišuugovornestraneiisključivjeuslovzapodizanjezasada6.voća.Proizvođačusenemoguisporučitisadniceidrugirepromaterijaliprijepotpisivanjaugovoraodugoročnojsaradnjiuproizvodnjivoća;Eventualnisporoviizovogugovorarješavatćesesporazumno,auslučajunepostizanjasporazuma7.nadležanjesudumjestutužitelja;Ovajugovorjezaključenu4(četiri)istovjetnaprimjerka,odkojihjedanzadržavaproizvođač,a8.triprimjerkazadruga„Kaćuni“.
U______________dana____________20___godine
Poljoprivredniproizvođač: Poljoprivrednazadruga___________________________________________
L.k.br.____________izdatau__________L.k.br._____________izdatau_________
252
Program razvoja poljoprivrede SBK
252
B.PRIMJERUGOVORAIZMEĐUPRERAĐIVAČKOGKAPACITETAIPOLJOPRIVREDNEZADRUGE
Prerađivačkorashladnikapacitetiz________________________________
UGOVORbr._____
Zaključen dana________20____godine između prerađivačko rashladnog kapaciteta______________________iz____________kojizastupadirektor__________________ipoljoprivrednezadruge_______________________iz______________kojuzastupadirektor___________________.
Predmetugovora:Dugoročnaposlovnasaradnjauproizvodnjiiisporucivoćazapotrebeprerađivačkihkapaciteta_______________________iz________________.
Ovimugovorom regulišu semeđusobneobaveze i pravaugovornih stranakoje su se sporazumjeleuslijedećimobavezama.
IObaveze prerađivača:
dapoljoprivrednojzadruziblagovremenoobezbijedisveugovorenekoličinekvalitetnihsadnica1.voća(jagoda,malina,kupina,borovnica,šljiva,jabuka,kajsija,kruška,trešnja,višnjaikajsija);dablagovremenoobezbijedipoljoprivrednojzadrugiodgovarajućekreditezapoljoprivrednikekoji2.podižuzasadevoća;dapreuzme-otkupi sveproizvodekoji supredmetovogugovoranamjestima-lokalitetimakoje3.zajedničkidogovoregodišnjimoperativnimplanom;da za svaku godinu blagovremeno obezbijedi kriterije kvaliteta za vrste voća i da preko svoje4.sirovinskeslužbedajestručnaupustvaisavjetezasadnju,njegu,zaštitu,berbu,klasiranje,pakovanjeuambalažu,čuvanjeubranihplodovadomomentapredajeitransportaubranihplodova;daobezbijedipotrebnuambalažuzasveugovorenekoličinevoća;5.da blagovremeno sa zadrugom odredi otkupne cijene za prerađivače, koje neće biti manje od6.prosječnetržišnecjenezasvevoćnevrsteikategorijekvalteta;daizvršiblagovremenoplaćanjezasvepreuzeteplodove;7.da obezbijedi početkom svake godine kreditna sredstva za finansiranje materijalnih troškova8.proizvodnje;otplatakreditavršitćesegodišnjeisporukomplodovavoćakojisupredmetovogugovora.9.
Program razvoja poljoprivrede SBK
253253
II Obaveze zadruge
Daizradikvalitetanprogramrazvojazadrugezaperiod2009do2015-egodine.Programrazvojatrebadasadržiizmeđuostalog:
projekcijurastabrojazadrugaraikooperanatapogodinamazaplanskiperiod;1.strukturu i obimproizvodnje voća po vrstama, hektarima i tonama za svaku godinu planskog2.perioda;davlastitaprogamiranjarazvojabudupoobimuistrukturiuprvomreduusklađenasaprogramom3.razvojaprerađivača_________________;daistotakosazadrugamaikooperantimasklopidugoročneugovoreoproizvodnjisaobostrano4.utvrđenimobavezamaipravima;dakodorganizovanjaproizvodnjeprimjenjujeusvimfazamakriterijeistandardekojivažena5.područjuzemaljaEvropskeunije;dasepriberbiiisporucipridržavaodređenihkriterijaokvalitetiplodovaihigijensko-tehničkih6.mjerapremaupustvusirovinskeslužbe„Zdravlja“d.o.o.;da u ugovornom roku sveproizvedenekoličinevoćau ugovornoj proizvodnji sa zadrugama i7.kooperantimapredajeisključivoprerađivaču.
UGOVORNIROKOVIZAPOJEDINAČNEVRSTEIZNOSE:
Vrsta voća ugovornirok -godina-Zajagodu 3Zamalinu,kupinuiborovnicu 14Zajabuku,šljivu,krušku,trešnju, Višnjuikajsiju 18 Tabela 1. Projekcija razvoja broja zadrugara kooperanata i proizvodnje voća u ha i tonama po
godinama.Red.broj
G O D I N E2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Ukupno
1 Brojkooperanata
2 Površina(ha)
3 Jagoda(tona)
4 Malina(tona)
5 Kupina(tona)
6 Borovnica(tona)
7 Jabuka(tona)
8 Šljiva(tona)
9 Kruška(tona)
10 Trešnja(tona)
11 Višnja(tona)
12 Kajsija(tona)UKUPNO (3-12):
254
Program razvoja poljoprivrede SBK
254
III
Zajedničkeodredbe:
godišnjekamatenaodobrenasredstvazadruzinemogubitivećeodbankarskekamateza iste1.namjene;vraćanjekreditanemožebitinepovoljnijeodbankarskihuslovazaistenamjene;2.ugovorsezaključujezaproizvodnjujagodenaperiodod3(tri)godine,zaproizvodnjumaline,3.kupineiribizlenaperiodod14(četrnaest)godina,azaproizvodnjušljive,jabuke,kruške,trešnje,višnjeikajsijenaperiodod18(osamnaest)godina;ugovorstupanasnagukadagapotpišuugovornestrane;4.eventualnisporoviizovogugovorarješavatćesesporazumno,auslučajunepostizanjasporazuma5.nadležanjesudumjestutužitelja;Ovajugovorjezaključenu4(četiri)istovjetnaprimjerka,podvazasvakustranu.6.
U________________dana,___________20___godine
PoljoprivrednazadrugaPrerađivač_________________________________________DirektorDirektor_________________________________________
Program razvoja poljoprivrede SBK
255255
PRILOG 8
KARTA SREDNJEBOSANSKOG KANTONA