PRIVREDNI VJESNIK POSEBNO IZDANJE FINANCIJSKA 2017. … FI2017.pdfosiguranja i rast bruto premije FONDOVI Imovinu povećale sve kategorije fondova osim novčanih listopad 2018., godina

BANKARSTVOUkupni krediti i dalje u padu, no 2018. donijela naznake oporavka

OSIGURANJEPozitivni trendovi tržišta osiguranja i rast bruto premije

FONDOVIImovinu povećale sve kategorije fondova osim novčanih

listo

pad

20

18.,

go

din

a LX

V, b

roj 4

04

1w

ww

.pri

vre

dn

i.h

r p

rvi h

rvat

ski p

osl

ovn

o-f

inan

cijs

ki t

jed

nik

Financijski sektor i lani poslovao u postkriznom kontekstu

PRIVREDNI VJESNIK

FINANCIJSKAINDUSTRIJA2017.

P O S E B N OI Z D A N J E

SADRŽAJ 3

01 UVODFinancijska industrija u 2017. godini: Zaustavljen negativni trend 4-7Kako do iskoraka?: Važno je krenuti naprijed 8-9SEPA aktualnosti: Najava novih trendova u platnom prometu – instant plaćanja 10-11

02 BANKARSTVO U 2017.Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima 13Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2017. godinu 14-15Bankovni sustav u 2017.: Ukupni krediti i dalje u padu 16-23Bankarstvo u 2017.: Prvi mjeseci 2018. donijeli su naznake oporavka kredita poduzećima 24-25Bankarske ljestvice za 2017. 26-29Konsolidirane bilance 30Uspjesi banaka po raznim pokazateljima 31-50Depoziti u 2017.: I opet uzlazno 51Krediti u 2017.: Pad kreditiranja 52-53Štednja u 2017.: U laganom padu, ali ipak... 54-55Kartično poslovanje: Broj kartica raste 56-57Anketa 58-70Tko je tko u hrvatskom bankarstvu 71-73Stambene štedionice u 2017.: Malo, pomalo do stana 74Tko je tko u hrvatskim stambenim štedionicama 75

03 OSIGURANJA U 2017.Rang-ljestvica osiguranja za 2017. godinu 77Osiguranja: Očekivani rast bruto premije 78-83Hrvatsko tržište osiguranja: Pozitivni trendovi tržišta osiguranja 84-85Uspjesi osiguravatelja po raznim pokazateljima 86-93Anketa 94Tko je tko u hrvatskom osiguranju 95-97

04 LEASING U 2017.Rang-ljestvica leasinga za 2017. godinu 99Uspjesi leasing društava po raznim pokazateljima 100-101Leasing 2017.: Rast gospodarstva donio pozitivu 102-104Vladimir Kristijan: Nastavak oporavka leasing tržišta 105-107Tko je tko u hrvatskom leasingu 108-109

05 FONDOVI U 2017.Broj investicijskih fondova u 2017. godini 111Tržišta kapitala i investicijski fondovi u 2017. godini: Imovinu povećale sve kategorije fondova, osim novčanih 112-119Fondovska industrija u 2017.: Sazrijevanje tržišta 120-121Mirovinski fondovi u 2017. godini: Prinosi manji nego u 2016. 122-124Anketa 125-127Tko je tko u hrvatskim fondovima 128-130

Sadržaj:

Priredili:

Privredni vjesnik u suradnji sa Sektorom za financijske institucije i ekonomske analize HGK

Prikupljanje podataka:

Podaci prikupljeni izravno od financijskih društava tijekom svibnja i lipnja 2018. godine

Lektura:

Sandra Baksa

PV grafika:

Stanislav Bohač[email protected]

Marketing i prodaja:Svjetlana Peć[email protected]@privredni.hr

Poslovna asistentica:

Bruna Ivić BajamićTel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001Faks: +385 1 5600 [email protected]@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Direktorica:

Martina Sokač Saraga

Tisak:

Slobodna Dalmacija d.d.

www.privredni.hr

IMPRESSUM

UVOD4

FINANCIJSKA INDUSTRIJA U 2017. GODINI

inancijska industrija (definirana kao pod-ručje K Nacionalne klasifikacije djelatno-sti) u 2017. godini proizvela je 18,7 milijar-

di kuna bruto dodane vrijednosti što je bilo 6,2 posto ukupne bruto dodane vrijednosti hrvatskoga gospo-darstva. Time je ova industrija pridonijela nešto manje hrvatskome BDV-u nego prethodne godine (za 0,1 po-stotni bod), a ujedno i najmanje od 2007. godine. Za-pravo se sada njen udio u BDV-u, odnosno njen dopri-nos stvaranju ukupne dodane vrijednosti hrvatskoga gospodarstva, polako vraća prema nižim razinama iz razdoblja prije krize, odnosno prije 2009. godine.

PROMJENA SMJERA TRENDA UDJELA

Naime, kako je financijsku industriju s odgodom i manjim intenzitetom pogodila opća gospodarska kriza u odnosu na većinu ostalih djelatnosti, u po-četnim godinama krize (od 2008. do 2012.) rasla je njena bruto dodana vrijednost, kao i njen udio u uku-pnome BDV-u do rekordnih 7,2 posto udjela, odnosno 20,5 milijardi kuna 2011. godine. Od tada se vidi pro-mjena smjera trenda udjela. Iako se u zadnje dvije godine ipak ostvaruje rast vrijednosti, on je vrlo ni-zak (0,9 posto) odnosno ispod razine rasta ostalih djelatnosti zbog čega udio u ukupnome BDV-u pada.Kretanja BDV-a financijskoga sektora uvjetuju tren-dovi u bankarskom sektoru, temelju cijeloga finan-cijskog sektora (banke čine više od dvije trećine vrijednosti ukupne imovine financijskog sektora).Imovina banaka je, naime, kao i BDV financijskoga

U 2018. imovina banaka porasla prvi put nakon pet godina, iako samo skromnih 0,7 posto. Upravo je toliko (0,7 posto) porasla i imovina ukupnoga financijskoga sektora, čemu su pridonijele gotovo sve vrste financijskih društava

Zaustavljen negativni trend

Dubravka Zubak, viša stručna savjetnica

Sektor za financijske institucije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore

Izvor: DZS, izračun autora

Udio financijske djelatnosti (K) u BDV-u

8,0

7,0

6,0

5,0

4,0

3,0

2,0

1,0

0,0

%

prosjek 2000. - 2008. = 5,5%

prosjek 2009. - 2017. = 6,6%

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

FNajveće apsolutno povećanje imovine očekivano su ostvarili obvezni mirovinski fondovi (za 7,7 milijardi kuna) i banke (za 2,5 milijardi kuna) koji zajedno čine 83,2 posto imovine cijelog finan-cijskog sektora. Tako je vrijednost imovine financijskih društava u 2017. godini iznosila 580,9 milijardi kuna, te je prelazila vrijednost BDP-a za 59 posto

UVOD 5

sektora, kontinuirano rasla do 2012. godine, nakon čega se trend mijenja prema opadajućem odnosno stagnirajućem. Na takav višegodišnji nepovoljni

trend kretanja bankarske imovine utjecali su mno-gobrojni faktori, od konverzije kredita u švicarskim francima u eurske kredite, tečajnih kretanja, većih prodaja nenaplativih potraživanja, izlaska nekoliko banaka iz sustava, slabe kreditne aktivnosti, do

razduživanja banaka. U 2017. godini negativni trend je zaustavljen te je imovina banaka porasla prvi put nakon pet godina, iako samo skromnih 0,7 posto. Upravo je toliko (0,7 posto) porasla i imovina uku-pnoga financijskoga sektora, čemu su pridonijele gotovo sve vrste financijskih društava. No najveće apsolutno povećanje imovine očekivano su ostvarili obvezni mirovinski fondovi (za 7,7 milijardi kuna) i banke (za 2,5 milijardi kuna) koji zajedno čine 83,2 posto imovine cijelog financijskog sektora. Tako je vrijednost imovine financijskih društava u 2017. godini iznosila 580,9 milijardi kuna, te je prelazila vrijednost BDP-a za 59 posto.

UMJEREN RAST POTRAŽNJE

Kontekst u kojem je hrvatski financijski sektor poslovao bio je još uvijek postkrizni, na dnu

Izvor: DZS

Godišnje realne stope rasta bruto dodane vrijednosti financijske djelatnosti (K)

Financijska industrija u 2017. godini proizvela je 18,7 milijardi kuna BDV-a što je bilo 6,2 posto ukupnog BDV-a hrvatskoga gospodarstva

12,0

10,0

8,0

6,0

4,0

2,0

0,0

-2,0

-4,0

%

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Banke su imale rekordne viškove likvidnosti - prosječna kunska novčana slobodna sredstva iznosila su više od 15 milijardi kuna što je bilo dvostruko više nego prethodne godine. Nacionalna referentna stopa (NRS) i EURIBOR, koje banke koriste pri formiranju svojih aktivnih kamatnih stopa, bile su povijesno niske, što je utjecalo i na rekordno nisku cijenu domaćih kredita

UVOD6

kamatnog ciklusa i s još uvijek (iako pobolj-šanom) slabijom transmisijom prema drugim sektorima. Rast potražnje je bio umjeren te nije u većoj mjeri utjecao na rast cijena, pa je inflacija ostvarena na vrlo niskoj razini (1,1 posto). U tom je kontekstu monetarna politika središnje banke ostala izrazito ekspanzivna s ciljem podržavanja rasta gospodarske aktiv-nosti. Banke su imale rekordne viškove likvid-nosti - prosječna kunska novčana slobodna sredstva iznosila su više od 15 milijardi kuna što je bilo dvostruko više nego prethodne go-dine. Nacionalna referentna stopa (NRS) i EU-RIBOR, koje banke koriste pri formiranju svojih aktivnih kamatnih stopa, bile su povijesno ni-ske, što je utjecalo i na rekordno nisku cijenu domaćih kredita.U okruženju povijesno niskih kamatnih sto-pa i niske inflacije poslovalo se i na područ-ju eurozone, a Europska je središnja banka (ESB) prolongirala ekspanzivnu politiku s nekonvencionalnim monetarnim stimulansi-ma (kvantitativno popuštanje – kupnja vri-

jednosnih papira na sekundarnom tržištu), iako smanjenima u obujmu u odnosu na ra-nije razdoblje. Istodobno, središnja je banka

Imovina financijskog sektora (u mil. HRK)

2016. 2017.

Banke i štedne banke 388.722 391.304

Stambene štedionice 7.811 7.918

Obvezni mirovinski fondovi 84.179 91.925

Dobrovoljni mirovinski fondovi 4.325 4.745

Društva za osiguranje i reosiguranje 39.801 40.818

UCITS investicijski fondovi 18.441 18.500

Alternativni Investicijski fondovi 3.236 3.574

Investicijski fondovi osnovani po posebnim zakonima (braniteljski i umirovljenički)

1.010 789

Investicijska društva 73 115

Leasing društva 17.905 18.147

Faktoring društva 5.900 2.614

Mirovinsko osiguravajuće društvo 464 498

UKUPNO 571.867 580.947

UKUPNA VRIJEDNOST IMOVINE U BDP-u (%) 163 159

Izvor: HANFA, HNB, obrada HGK Napomena: Umirovljenički fond je izbrisan iz registra fondova 29.12.2017.

Izvor: HANFA, HNB, obrada HGK

Struktura financijskog sektora 2017. godine

SAD-a (Fed) zaključila razdoblje “jeftinog” novca još krajem 2015. godine kada je, na-kon osam godina minimalnih, gotovo nultih kamatnih stopa prvi put podignula njihovu razinu. Od tada do sredine ove godine, još je u šest navrata Fed postupno podizao ključnu kamatnu stopu te se njena razina sada vratila na onu iz 2008. godine. Podizanje ključnih ka-matnih stopa za SAD znači njihovu postupnu normalizaciju (Fed smatra optimalnima stope od dva do pet posto, koje potiču investicije) u kontekstu ostvarenih ciljeva održavanja

temeljne inflacije na razini od dva posto i po-stizanja pune zaposlenosti. Kako američko gospodarstvo bilježi solidno ubrzanje rasta, Fed je najavio još dva povećanja ove godine.

SLIJEDI LI NAM SKUPLJE

ZADUŽIVANJE?

S druge strane, ESB, koji je “kasnio” za Fedom u labavljenju monetarne politike i uvođenju nestandardnih mjera, “kasni” i s procesom normalizacije kamatnih stopa. ESB sada tek najavljuje kraj programa kvantitativnog

Kontekst u kojem je hrvatski financijski sektor poslovao bio je još uvijek postkrizni, na dnu kamatnog ciklusa i s još uvijek slabijom transmisijom prema drugim sektorima

*Napomena: Umirovljenički fond je izbrisan iz registra fondova 29.12.2017.

Banke i štedne banke

Obvezni mirovinski fondovi

Investicijska društva

Mirovinsko osiguravajuće društvo

Investicijski fondovi osnovani po posebnim zakonima

(braniteljski i umirovljenički*)

Društva za osiguranje i reosiguranje

UCITS investicijski fondovi

Leasing društva

Dobrovoljni mirovinski fondoviStambene štedioniceAlternativni investicijski fondoviFaktoring društva

67%

16%

7%

3%

3%1%1%1%1%

0%

0%

0%

UVOD 7

popuštanja krajem godine, od jeseni u pre-polovljenom iznosu od 15 milijuna eura mje-sečno u odnosu na sadašnjih 30 milijuna eura. Isto tako je najavio da kamatne stope ne očekuje podizati do kraja ljeta sljedeće 2019. godine. Stoga, iako Europa “kasni” za SAD-om, i na području eura polako završava

dno kamatnog ciklusa. Iako to ujedno reflek-tira gospodarski oporavak, s druge strane to nije dobra vijest za visokozadužene zemlje poput Hrvatske kojoj će se možda otežati uvjeti refinanciranja i novog zaduživanja, a opteretit će je više nego druge članice EU-a iz Srednje i Istočne Europe, ako ne poboljša premiju rizičnosti zemlje (CDS). Naime, iako poboljšana u odnosu na prethodno razdoblje, Hrvatska je još uvijek među članicama EU-a iz Srednje i Istočne Europe s najvišom premijom rizika, a mogući izostanak njenog poboljšanja u kontekstu “normalizacije” kamatnih stopa na europodručju stvorit će uvjete skupljeg za-duživanja Hrvatske na inozemnom tržištu.

Ključne kamatne stope ESB-a

godina datumdepoziti kod

središnje banke

glavne operacije

refinanciranja

granične posudbe

od središnje banke

2016. 16.3. -0,40 0,00 0,25

2015. 9.12. -0,30 0,05 0,30

2014. 10.9. -0,20 0,05 0,30

11.6. -0,10 0,15 0,40

2013. 13.11. 0,00 0,25 0,75

8.5. 0,00 0,50 1,00

2012. 11.6. 0,00 0,75 1,50

2011. 14.12. 0,25 1,00 1,75

9.11. 0,50 1,25 2,00

13.6. 0,75 1,50 2,25

13.4. 0,50 1,25 2,00

2009. 13.5. 0,25 1,00 1,75

8.4. 0,25 1,25 2,25

11.3. 0,50 1,50 2,50

21.1. 1,00 2,00 3,00

2008. 10.12. 2,00 2,50 3,00

12.11. 2,75 3,25 3,75

15.10. 3,25 3,75 4,25

9.8. 3,25 - 4,25

8.8. 2,75 - 4,75

9.7. 3,25 - 5,25

Izvor: ESB, obrada HGK

Ključne kamatne stopa Feda

godina datum raspon ključne kamatne stope

2018. 15.6. 1,75 - 2,00

22.3. 1,50 - 1,75

2017. 16.3. 0,75 - 1,00

15.6. 1,00 - 1,25

14.12. 1,25 - 1,50

2016. 15.12. 0,50 - 0,75

2015. 17.12. 0,25 - 0,50

2008. 16.12. 0 - 0,25

29.10. 1,00

8.10. 1,50

30.4. 2,00

18.3. 2,25

30.1. 3,00

22.1. 3,50

Izvor: Fed, obrada HGK

Monetarna politika središnje banke ostala izrazito ekspanzivna s ciljem podržavanja rasta gospodarske aktivnosti

Izvor: HNB, DZS

Imovina banaka i BDV financijske djelatnosti (K)

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

23

21

19

17

15

13

11

9

7

5

450

400

350

300

250

200

150

100

50

0

milijarde kuna milijarde kuna

BDV financijskih djelatnosti (lijevo) Imovina banaka (desno)

UVOD8

Razina korporativne transparentnosti i kulture izni-mno je niska, unatoč pozitivnim primjerima pojedi-nih kompanija. Upravo ćemo edukacijom budućih sudionika na tržištu smanjiti eventualne neželjene situacije u budućnosti te nećemo morati iznova vraćati povjerenje u tržište. Ako se vratimo na temu novih izdanja, IPO aktivnost u svijetu u 2017. godini

bila je najveća od financijske krize, dok je kod nas taj segment u potpunosti izostao. Nužno je osvije-stiti investitore, ali i potencijalne nove izdavatelje na tržištu, o tome koje su mogućnosti za financiranje putem Burze i koji su kasniji pozitivni učin-ci za same kompanije uvrštene na Burzu. Edukacija i usmjeravanje kompanija prema Burzi želja je i cilj kojem moramo težiti. Moramo nastaviti ulagati u daljnji razvoj, nove proizvode, modele trgova-nja, tehnološki razvoj i unapre-đenje sigurnosti od čega će profitirati i ulagači i kompanije.

KAKO DO ISKORAKA?

rotekla godina za domaće tržište kapitala bila je prepuna izazova. Iako je početkom godine zabilježen rast i velika aktivnost

investitora, tržište je još jednom pokazalo svu svoju nepredvidljivost.Vraćanje investitora i oporavak dioničkog tržišta napokon se činilo kao izgledna situacija, nažalost zbog okolnosti koje su se dogodile vezane uz Agro-kor narušena je slika na tržištu te smo se vratili korak unatrag. Upravo to konstantno vraćanje te nemogućnost domaćeg dioničkog tržišta da napravi taj važan iskorak, zabrinjava sve sudionike, od inve-stitora do investicijskih društava, burze i regulatora.Pitanje je što napraviti za tržište koje ne privlači investitore i ne prati gospodarski rast u zemlji, bez obzira na to koliko on iznosio... Identificirali smo bezbroj puta probleme koji nas pogađaju, ali još uvi-jek nismo pronašli rješenje koje bi potaknulo novi, stabilan rast.

POTICAJ SAMO S JEDNE STRANE

NIJE DOVOLJAN

Svake godine otvara se tema privatizacije velikih kompanija iz državnog portfelja, ali pitanje je bi li eventualni veliki državni IPO dugoročno donio sta-bilnost i rast ili bi nakon nekog vremena tržište po-novno zaronilo u prosječnost. Poticaj samo s jedne strane nije dovoljan. Nužne su korjenite promjene kako bi se domaće tržište kapitala izdiglo iz te pro-sječnosti u koju je zapalo te kako bismo se vratili na staze i reputaciju koje je tržište imalo prije te privukli investitore, domaće i strane.Edukacija je važan faktor koji je godinama zanema-rivan, a koji je podloga za bilo kakav daljnji razvoj.

Pitanje je što napraviti za tržište koje ne privlači investitore i ne prati gospodarski rast u zemlji, bez obzira na to koliko on iznosio... Identificirali smo bezbroj puta probleme koji nas pogađaju, ali još uvijek nismo pronašli rješenje koje bi potaknulo novi, stabilan rast

Važno je krenuti naprijed

Tamas Nagy

predsjednik Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK

Nužno je osvijestiti investitore, ali i potencijalne nove izdavatelje na tržištu, o tome koje su mogućnosti za financiranje putem Burze i koji su kasniji pozitivni učinci za same kompanije uvrštene na Burzu. Edukacija i usmjeravanje kompanija prema Burzi želja je i cilj kojem moramo težiti

Nužne su korjenite promjene kako bi se domaće tržište kapitala izdiglo iz te prosječnosti u koju je zapalo

P

UVOD 9

S obzirom na veličinu i kompleksnost promjena koje dolaze, investicijska društva će u narednom razdoblju veliki fokus staviti upravo na usklađivanje s novom regulativom, što znači značajno povećanje troškova te dodatni teret društvima koja ionako u ovom okruženju posluju otežano

SLIJEDE IZAZOVNE GODINE

Godine 2018. i 2019. bit će pune izazova za investi-cijska društva. Regulatorne promjene već su zapo-čele, stiže nam novi zakon o tržištu kapitala te mo-gući početak rada SKDD CCP-a. S obzirom na veličinu

i kompleksnost promjena koje dolaze, investicijska društva će u narednom razdoblju veliki fokus sta-viti upravo na usklađivanje s novom regulativom, što znači značajno povećanje troškova te dodatni teret društvima koja ionako u ovom okruženju po-

sluju otežano. Bez obzira na to što nova regulativa postrožuje trenutačno poslovanje, važno je u toj si-tuaciji iskoristiti mogućnosti koje nam se otvaraju te pokušati izvući najbolje za tržište.Sudionici tržišta svjesni su kakva je situacija te su određeni koraci napravljeni, kroz radne skupine za unapređenje pojedinih elemenata na tržištu, poput trgovinskog modela na ZSE, radne skupine za SKDD te kroz aktivnosti koje je poduzela regulatorna agen-cija Hanfa o mogućnostima za tržište koje nam se pružaju implementacijom novog zakona. Vjerujem da će rad i zalaganje svih sudionika pridonijeti rastu i razvoju tržišta u budućnosti te da će se ključne odluke koje će biti donesene pokazati ispravnima. Nije bitno tko je i na kojem polju u prošlosti zakazao, važno je krenuti naprijed. Ne želimo da budućnost domaćeg tržišta kapitala bude neizvjesna i nepred-vidiva.

Razina korporativne transparentnosti i kulture iznimno je niska unatoč pozitivnim primjerima pojedinih kompanija

UVOD10

SEPA AKTUALNOSTI

Ubrzani tehnološki razvoj i sveprisutna digitalizaci-ja uvjetuju promjenu navika i očekivanja potrošača i nepotrošača – korisnika platnih usluga prilikom plaćanja i kupovine. Očekivanja su da se plaćanja izvršavaju u realnom ili gotovo realnom vremenu, u svega nekoliko sekundi, kako bi roba ili usluga bila odmah dostupna za korištenje. Bitne odrednice pla-ćanja tako postaju brzina izvršenja i (gotovo) tre-nutna dostupnost sredstava primatelju plaćanja, a roba i usluga korisniku. Upravo digitalizacija omogu-ćava korisnicima dostupnost plaćanja s bilo kojeg mjesta (mobilna plaćanja), na bilo koji način i bilo kada (i vikendom, u noćnim satima, praznikom). Ovi postulati odmah ili gotovo odmah, bilo gdje, bilo kada, na bilo koji način i što jednostavnije doveli su do razvoja instant plaćanja poznatima i pod nazivi-ma immediate payments, real-time / near real-time payments, 24/7/365 payments. Uspostava instant plaćanja, pak, stvara platformu za daljnji razvoj novih i inovativnih načina plaćanja. Upravo karakte-

ristike instant plaćanja upućuju na to da se radi o alternativi gotovinskom ili kartičnom plaćanju.Kao odgovor na ove trendove, Europsko platno vije-će (EPC) zaduženo za harmonizaciju plaćanja unu-tar Europe, donijelo je novu platnu shemu za euro – SCI Inst platna shema koja je u primjeni od studenog 2017. godine.Ove trendove prati i hrvatska bankovna zajednica koja zajedno s FINOM intenzivno radi na pripremi za uvođenje nove platne sheme u Republici Hrvatskoj za HRK SCTInst plaćanja, kako bi hrvatski korisnici platnih usluga imali mogućnost obavljati plaćanja prema potrebama i zahtjevima tržišta i trendova.

PITATE SE ČEMU SVE OVO I KOJA JE RAZLIKA

OD TRENUTNIH MOGUĆNOSTI PLAĆANJA?

HRK SCTinst plaćanja znači da ćete svoja plaćanja moći izvršiti u roku od 10 sekundi od kada vaš nalog za plaćanje prođe provjere u vašoj poslovnoj banci, odnosno, osoba (fizička ili pravna) kojoj ste poslali sredstva u roku od 10 sekundi moći će raspolagati tim sredstvima na svom transakcijskom računu. Dodat-no, usluga će biti omogućena 24/7/365 odnosno stal-no, bez obzira na to radi li se o neradnom danu ili noći.

Najava novih trendova u platnom prometu – instant plaćanja

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Hrvatski SEPA forum

BUDUĆNOST

INSTANT PLAĆANJA (HRK SCTInst plaćanja)

GLAVNE KARAKTERISTIKE

max vrijeme izvršenja 10 sec

TKO

Plaćanja potrošača (fizičkih osoba)

P2P P2B

max iznos 100.000 HRK (samo za HRK) Plaćanja poslovnih subjekata

B2BB2P

dostupno 24/7/365

Plaćanja prema državi

P2G B2G

(gotovo) trenutno odobrenje računa primatelja

(gotovo) trenutna isporuka robe ili usluge

jednostavnost korištenja

razvoj novih proizvoda i usluga

Sve novosti i detalje oko HRK SCTInst plaćanja možete pratiti na sepa stranicama www.sepa.hr

UVOD 11

Najvažnije promjene za poslovne korisnike:

Dokument Promjena Primjena Napomena

SCT - Uputa za klijente pain.001

Nova xsd shema za pain.001

1.6.2019.

xsd shema će biti objavljena u rujnu 2018. godine na www.sepa.hr

Promjena pravila popunjavanja Informacije o vrsti plaćanja

Obveznost popunjavanja podataka iz Informacije o vrsti plaćanja ili na razini grupe ili na razini pojedinačnog naloga

Jedinstveni pregled modela i poziva na broj

Novi model poziva na broj HR19očekivano od

4.8.2018.

Novi model poziva na broj HR19 bit će obvezan podatak kod predujmljivanja naknade za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima u Fini, po stupanju na snagu novog Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.

Najznačajnija izmjena u Pravilima HRK SCT sheme odnosi se na mogućnost da pružatelji platnih usluga (banke) iniciraju zahtjev za opoziv, osim za postojeće i za nove razloge: pogrešan račun primatelja, pogrešan iznos, na zahtjev platitelja .

Puna implementacija Osnovne HRK SDD sheme – završetak prijelaznog razdoblja

Promjene u HRK SCT platnoj shemi

Nacionalnim planom migracije na SEPA - Dodatkom 3 propisano je prijelazno razdo-blje od dvije godine (5.6.2017. - 3.6.2019.), u kojem se primatelji sredstava (poslov-ni subjekti) moraju uskladiti s Pravilima osnovne HRK SDD sheme.

Prijelazno razdoblje uključuje pet unapri-jed definiranih rokova u kojima primatelji sredstava, ovisno o spremnosti svakog od njih, trebaju obaviti prelazak na SEPA izrav-no terećenje, a po završetku prijelaznog razdoblja izvršavat će se isključivo SEPA izravna terećenja.

Prijelazno razdoblje se bliži kraju te su preostala još dva roka za prelazaka na SEPA izravno terećenje, 9. veljače 2019. i 3. lipnja 2019. godine.

Aktivnosti

početak primjene HRK

SDD sheme1. termin migracije

2. termin migracije

3. termin migracije

4. termin migracije

5. termin migracije

datum od kojeg primatelj započinje koristiti SEPA izravno terećenje

5.6.2017. 9.10.2017. 9.4.2018. 10.9.2018. 9.2.2019. 3.6.2019.

Prethodne aktivnosti

potpisivanje ugovora za uslugu SEPA izravno terećenje s PPU i aneks postojećeg ugovora sa svim bankama

- 7.7.2017. 8.1.2018. 8.6.2018. 9.11.2018. 1.3.2019.

banka - šalje obavijest platiteljima-do-

- 9.8.2017. 7.2.2018. 9.7.2018. 7.12.2018. 1.4.2019.

primatelj šalje obavijest platiteljima-do-

- 9.9.2017. 12.3.2018. 9.8.2018. 9.1.2019. 3.5.2019.

*Nacionalni plan migracije na SEPA – Dodatak 3

Zbog usklađenja sa SEPA dokumentaci-jom Europskog platnog vijeća došlo je do promjene u HRK SCT platnoj shemi, te je izmijenjena sljedeća dokumentacija:

Pravila HRK SCT sheme – nova verzija verzija 1.2 s primjenom od 18. studenoga 2018.

SCT - Uputa za klijente pain.001 s primjenom od 1. lipnja 2019.

Jedinstveni pregled modela i poziva na broj s očekivanom primjenom od 4. kolovoza 2018.

Sve informacije o SEPA izravnom terećenju nalaze se na www.sepa.hr ili kod vaše banke, a upite možete poslati na [email protected].

BANKARSTVONakon pet godina pada, imovina banaka lani je blago porasla za 0,7 posto te je iznosila 391,3 milijarde kuna

2017.

Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima(brojke označavaju poziciju na ljestvici)

Napomene:

- Dana 27.12.2017. pokrenuta je likvidacija Štedbanke- Dana 21.6.2018. pokrenuta je likvidacija Primorske banke- Dana 30.3.2018. otvoren je stečaj Tesla štedne banke

- Veneto banka nije u mogućnosti dostaviti podatke. U tijeku je proces pripajanja Privrednoj banci Zagreb, a planirani rok integracije je do 30. listopada 2018. godine, po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti.

Banka 2017. 2016. 2015. 2014. 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008.

ZAGREBAČKA BANKA 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

PRIVREDNA BANKA 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK 3 3 3 3 3 3 3 5 4 4

RAIFFEISENBANK AUSTRIA 4 5 4 5 4 5 5 4 5 3

SPLITSKA BANKA 5 4 5 6 6 6 6 6 6 6

ADDIKO BANK 6 6 6 4 5 4 4 3 3 5

OTP BANKA HRVATSKA 7 7 7 7 7 7 8 8 8 9

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA 8 8 8 9 8 9 9 9 9 10

SBERBANK 9 9 9 8 9 8 7 7 7 8

PODRAVSKA BANKA 10 11 11 11 11 10 11 12 12 12

BANKARSTVO14

Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2017. g.Podaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja 2018. godine

Rang

Banka

Osnovni kapital Temeljni kapital Koeficijent

adekvatnosti

kapitala (%)2017. 2016. 000 kn%

promjene000 kn

%

promjeneRang

1 1 ZAGREBAČKA BANKA 14.556.156 2,13 6.404.839 0,00 1 28,06

2 2 PRIVREDNA BANKA ZAGREB 13.084.143 8,40 1.907.477 0,00 5 25,39

3 3 ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK 6.535.566 6,88 1.698.418 0,00 6 22,36

4 5 RAIFFEISENBANK AUSTRIA 3.759.003 2,04 3.633.632 0,00 3 22,48

5 4 SPLITSKA BANKA 3.510.735 -6,32 991.426 0,00 9 21,20

6 6 ADDIKO BANK 2.362.640 -2,08 2.558.898 -48,75 4 0,28

7 7 OTP BANKA HRVATSKA 1.734.125 3,54 4.165.015 319,21 2 16,94

8 8 HRVATSKA POŠTANSKA BANKA 1.653.861 8,78 1.214.775 0,00 8 18,10

9 9 SBERBANK 981.502 -14,75 1.530.668 0,00 7 19,68

10 11 PODRAVSKA BANKA 363.351 8,48 267.500 0,00 13 16,75

11 13 ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG 283.380 6,78 162.800 0,00 16 19,36

12 12 KENTBANK 280.149 3,58 278.012 3,61 12 18,92

13 14 KREDITNA BANKA ZAGREB 259.358 2,65 243.200 0,00 14 17,17

14 19 PARTNER BANKA 166.738 6,54 89.100 0,00 20 15,48

15 18 SLATINSKA BANKA 164.820 -2,07 91.897 0,00 19 18,16

16 16 CROATIA BANKA 152.008 -19,84 474.600 0,00 10 15,85

17 22 KARLOVAČKA BANKA 131.552 3,27 176.678 0,00 15 15,57

18 21 IMEX BANKA 126.704 -9,99 143.335 0,00 17 15,29

19 20 J&T BANKA 120.951 -18,02 307.085 0,00 11 19,13

20 23 BANKA KOVANICA 103.835 1,05 106.962 2,90 18 17,28

21 25 PRIMORSKA BANKA 63.689 -1,66 70.000 0,00 21 33,89

22 24 SAMOBORSKA BANKA 58.912 -10,69 47.762 0,00 23 23,70

23 26 JADRANSKA BANKA 11.166 -72,57 50.000 0,00 22 1,95

24 15 BKS BANK AG n.p. - n.p. - 24 -

BANKARSTVO 15

Aktiva Aktiva po

zaposlenom

(000 kn)

Dobit prije

oporezivanja

(000 kn)

Dobit poslije

oporezivanja

(000 kn)

Broj

zaposlenih

31.12.

Cost

income

ratio (%)

Kapital /

aktiva x

100 (%)

Dobit prije /

kapital x 100

(%)

Dobit prije /

aktiva x 100

(%)000 kn%

promjeneRang

102.184.085 -2,80 1 26.047 1.006.125 839.360 3.923 43,01 14,25 6,91 0,98

75.497.214 4,78 2 20.543 1.674.477 1.443.444 3.675 35,30 17,33 12,80 2,22

57.205.625 1,94 3 24.447 811.729 649.495 2.340 43,40 11,42 12,42 1,42

31.378.851 -0,12 4 15.604 475.060 395.617 2.011 56,40 11,98 12,64 1,51

26.875.465 -0,59 5 18.676 (98.096) (84.870) 1.439 60,00 13,06 - -

21.199.217 0,49 6 18.760 153.204 229.654 1.130 57,60 11,14 6,48 0,72

19.599.039 24,45 8 16.867 65.347 52.188 1.162 - 8,85 3,77 0,33

19.777.095 2,55 7 17.627 12.460 8.333 1.122 54,40 8,36 0,75 0,06

8.893.439 -3,99 9 17.235 (158.529) (135.816) 516 66,85 11,04 - -

3.273.141 -5,25 12 14.811 17.400 14.096 221 71,06 11,10 4,79 0,53

3.367.617 4,84 11 15.101 31.892 26.273 223 57,21 8,41 11,25 0,95

2.078.596 -2,38 15 10.605 5.238 5.238 196 76,75 13,48 1,87 0,25

3.383.193 -4,71 10 17.529 25.512 20.765 193 58,45 7,67 9,84 0,75

1.791.765 12,09 17 14.567 8.285 6.799 123 62,43 9,31 4,97 0,46

1.593.861 -0,85 20 8.855 1.269 649 180 68,00 10,34 0,77 0,08

2.490.816 -19,91 13 13.041 (31.287) (30.631) 191 72,70 6,10 - -

2.181.373 1,96 14 12.324 7.669 7.669 177 60,00 6,03 5,83 0,35

1.746.597 -13,16 18 10.585 (14.188) (14.188) 165 77,62 7,25 - -

1.280.503 -16,84 21 13.919 (29.073) (29.073) 92 83,71 9,45 - -

1.145.090 -4,63 22 11.567 5.308 5.308 99 63,90 9,07 5,11 0,46

567.739 -12,12 23 13.203 (6.177) (9.059) 43 96,00 11,22 - -

469.407 -2,10 24 8.857 (7.052) (7.052) 53 104,64 12,55 - -

1.729.274 -12,39 19 8.960 (31.001) (31.001) 193 83,13 0,65 - -

1.895.604 9,98 16 30.574 19.322 16.032 62 48,94 0,00 n.p. 1,02

BANKARSTVO16

BANKBAN

BANKOVNI SUSTAV U 2017.

rema podacima Hrvatske narodne banke blagi trend smanjivanja broja kreditnih institucija, prisutan od 2010., nastavio se

i u 2017. Tako je potkraj protekle godine u Republi-ci Hrvatskoj poslovalo 30 kreditnih institucija – 25 banaka (što uključuje i jednu štednu banku) i pet stambenih štedionica – odnosno jedna kreditna in-stitucija manje nego na kraju 2016. Osim domaćih kreditnih institucija, poslovala je i jedna podružnica kreditne institucije iz EU-a, a gotovo 150 institucija iz EU-a (i Europskoga gospodarskog prostora) oba-vijestilo je HNB o neposrednom pružanju uzajamno priznatih usluga na području Republike Hrvatske.U odnosu na kraj 2016. broj banaka smanjio se za jedan jer je u prosincu 2017. u Štedbanci započeo postupak redovne likvidacije. Slični su trendovi na-stavljeni i u 2018. U ožujku je nad Tesla štednom

bankom otvoren stečajni postupak. U lipnju je Za-grebačka banka pripojila članicu svoje grupe bana-ka, Prvu stambenu štedionicu, a u Primorskoj banci započeo je postupak redovne likvidacije. Deset je banaka poslovalo s gubicima. Tri su banke bile ope-rativno neprofitabilne – njihovi opći troškovi poslo-vanja bili su veći od ukupnoga operativnog prihoda.

NASTAVAK DOMINACIJE VELIKIH BANAKA U

STRANOM VLASNIŠTVU

Sustavom i nadalje dominiraju velike banke u stra-nom vlasništvu, njih 15, a njihov se udio u ukupnoj imovini sustava blago smanjio na 90,1 posto. Osta-tak se odnosio na banke u domaćem vlasništvu, pri čemu je udio imovine banaka u domaćem držav-nom vlasništvu osjetno porastao (za dva postotna boda), na 6,1 posto, ističe HNB.

Kod ukupnih kredita nastavio se negativan trend opadanja, pa su se oni smanjili za još 9,3 milijarde kuna ili 3,9 posto neto. To je imalo za posljedicu nastavak pada udjela kredita u imovini na 57,9 posto, što je najniža vrijednost ovog pokazatelja od ožujka 2005. godine

Ukupni krediti i dalje u padu

P

Lani je u Republici Hrvatskoj poslovalo 30 kreditnih institucija – 25 banaka i pet stambenih štedionica

BANKARSTVO 17

Najveći dio imovine banaka, 46,6 posto, od-nosio se na kreditne institucije u talijanskom vlasništvu, zbog vlasništva dviju vodećih ba-naka – Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb. Udio njihove imovine na kraju 2017. bio je 45,5 posto i zajedno s pokazateljem udjela imovine prvih pet banaka, koji duži niz godina oscilira na razini od oko 75 posto, upu-ćivao je na visoku koncentriranost sustava.Nakon pet godina pada, imovina banaka lani je blago porasla za 0,7 posto te je iznosila 391,3 milijarde kuna. Na to je ponajviše utje-

cala dokapitalizacija OTP banke Hrvatska radi preuzimanja Splitske banke. To je zbivanje nadmašilo utjecaje koje su na imovinu bana-ka imale snažno narasle prodaje potraživa-nja, tečajna kretanja, likvidacija Štedbanke

i, posebice, poteškoće u poslovanju Grupe Agrokor. One su usporile oporavak kvalitete kreditnoga portfelja banaka i utjecale na pad njihove profitabilnosti. No unatoč tome, ban-kovni je sustav ostao stabilan, visokolikvidan i visokokapitaliziran.Nominalno najveća promjena u imovini bio je rast gotovine i depozita kod središnje banke za 14,4 milijarde kuna ili 25,5 posto. Glavnina toga povećanja odnosila se na povećanje ži-ro-računa banaka, za 13,1 milijardu kuna, od-nosno 48,1 posto, pa su ta sredstva na kraju

prošle godine iznosila 40,3 milijardi kuna ili čak 10,3 posto ukupne imovine banaka.

RAST KREDITA NEFINANCIJSKIH

DRUŠTAVA I STANOVNIŠTVA

Kreditna aktivnost prema nefinancijskim društvima i stanovništvu lani je osjetno po-rasla, pri čemu su se investicijski i stambeni krediti blago oporavili.U 2017. krediti nefinancijskim društvima pora-sli su 4,3 posto (na osnovi transakcija), najvi-še društvima povezanima s turizmom

Vlasnička struktura banaka i udio njihove imovine u imovini svih banaka, na kraju razdoblja

XII. 2015. XII. 2016. XII. 2017.

Broj banaka Udio Broj banaka Udio Broj banaka Udio

Domaće vlasništvo 12 9,7 11 10,3 10 9,9

Domaće privatno vlasništvo 10 4,4 8 4,0 7 3,7

Domaće državno vlasništvo 2 5,3 3 6,3 3 6,1

Strano vlasništvo 16 90,3 15 89,7 15 90,1

Ukupno 28 100,0 26 100 25 100

Izvor: HNB

ARSTVOTVO

Bankovni je sustav ostao stabilan, visokolikvidan i visokokapitaliziran

BANKARSTVO18

(djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane), a osjetna povećanja ostvarena su i kod prerađivačke industrije i poljoprivrede. Rast kredita stanovništvu od četiri posto na osnovi transakcija uglavnom je bio generiran povećanjem gotovinskih ne-namjenskih kredita, a i stambeni krediti blago su porasli, prekinuvši višegodišnji trend pada. Tome su vjerojatno pridonijele i mjere subven-cioniranja stambenih kredita iz srpnja 2017.I kod stambenih i kod gotovinskih nenamjen-skih kredita rasla je isključivo kunska kompo-nenta, a kunski krediti dosegnuli su gotovo polovinu iznosa ukupnih kredita stanovniš-tvu. Nastavio se i rast udjela kredita ugovo-renih s fiksnim kamatnim stopama, čemu su zasigurno pridonijele i preporuke HNB-a u vezi s rizicima mogućih promjena kamatnih stopa. Unatoč povećanju kredita domaćem privat-nom sektoru, ukupni dani krediti banaka smanjili su se za 5,9 posto odnosno 2,3 po-sto na osnovi transakcija, dok se njihov udio u imovini spustio na 57,9 posto, što je najniža vrijednost zabilježena od 2005. Kad je riječ o viškovima likvidnosti, oni su bili visoki što se očitovalo u neuobičajeno velikim iznosima pohranjenima na žiro-računima banaka kod HNB-a i visokim vrijednostima pokazatelja kojima se mjeri kratkoročna likvidnost. Na to je, među ostalim, utjecalo i snažno razduži-vanje središnje države kod domaćih banaka, posebice cestarskih poduzeća, pred sam kraj godine. Osim toga, smanjilo se i kreditiranje

stranih matica, uglavnom putem obratnih repo kredita.

NASTAVAK RAZDUŽIVANJA

Kod ukupnih kredita nastavio se negativan trend opadanja, pa su se oni smanjili za još 9,3 milijarde kuna ili 3,9 posto neto. To je imalo za posljedicu nastavak pada udjela kredita u imovini na 57,9 posto, što je najniža vrijednost ovog pokazatelja od ožujka 2005. godine. Istodobno je omjer kredita i depozita pao na 76,1 posto, a vrijednosti niže od ove posljednji put zabilježene su 2002. godine.Visinom negativnog utjecaja na kredite u pro-tekloj godini prednjačilo je razduživanje drža-ve te financijskih institucija, kako domaćih tako i stranih. Padu kredita državnim jedinica-ma od 11,1 milijardu kuna ili 21,8 posto najvi-še je pridonio povrat kredita javnih poduzeća iz djelatnosti cestogradnje koja ulaze u sektor opće države. Smanjenju kredita ovog sekto-ra pridonijela je i država smanjenjem svojih izravnih kreditnih zaduženja, uglavnom na osnovi tzv. klupskih kredita. Na pad kredita fi-nancijskim institucijama, domaćima (za 30,5 posto) i stranima (za 42,5 posto), odlučujući utjecaj imali su obratni repo krediti koji su se smanjili gotovo za 40 posto.Inače, prema našim podacima, lani su odobre-ni krediti premašili 250,958 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije smanjenje od 5,38 posto. Naime, iznos kredita koje su poslovne banke odobrile prethodne godine

bio je nešto veći od 265,222 milijarde kuna. Rang-ljestvicu banaka po iznosu odobrenih kredita predvodi Zagrebačka banka sa 69,984 milijarde kuna uz pad od 10,43 posto, slijedi je Privredna banka Zagreb sa 46,784 milijarde kuna uz pad od 1,82 posto, dok je treća Erste banka s nešto više od 38,603 milijarde odo-brenih kreditnih kuna što je 0,74 posto manje nego u 2016. godini.Kvaliteta kredita se pak poboljšala: udio dje-lomično nadoknadivih i potpuno nenadokna-divih kredita (krediti rizičnih skupina B i C) smanjio se sa 13,8 na 11,3 posto, ponajviše zahvaljujući prodaji potraživanja. Agrokorove

financijske poteškoće i s time povezano po-većano prepoznavanje gubitaka zamaglilo je učinak pozitivnih pomaka u gospodarskom okruženju i usporilo oporavak kvalitete kre-dita. U sektoru nefinancijskih društava udio kredita skupina B i C smanjio se za čak šest postotnih bodova, ali je i nadalje ostao relativ-no visok (22,2 posto). Unatoč velikim iznosi-ma prodaje potraživanja građevinarstvo je i nadalje činilo najveći dio kredita skupina B i C u tom sektoru, a više od polovine kredita toj

Kreditna aktivnost prema nefinancijskim društvima i stanovništvu lani je osjetno porasla

Struktura imovine banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocimaXII. 2015. XII. 2016. XII. 2017.

Iznos Udio Iznos Udio Promjena(%) Iznos Udio Promjena(%)

Gotovina i depoziti kod HNB-a 49.425,30 12,6 56.355,20 14,5 14,0 70.735,50 18,1 25,5

Gotovina 7.289,70 1,9 7.706,90 2,0 5,7 8.440,20 2,2 9,5

Depoziti kod HNB-a 42.135,60 10,7 48.648,20 12,5 15,5 62.295,30 15,9 28,1

Depoziti kod financijskih institucija 27.727,60 7,0 21.162,50 5,4 –23,7 19.250,20 4,9 –9,0

Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a 12.258,70 3,1 8.783,90 2,3 –28,3 8.607,10 2,2 –2,0

Vrijednosni papiri 37.901,30 9,6 47.158,80 12,1 24,4 44.373,30 11,3 –5,9

Derivatna financijska imovina 2.431,10 0,6 2.665,80 0,7 9,7 1.075,10 0,3 –59,7

Krediti 246.949,20 62,8 235.954,50 60,7 –4,5 226.674,10 57,9 –3,9

Krediti financijskim institucijama 5.002,30 1,3 5.076,10 1,3 1,5 3.528,30 0,9 –30,5

Krediti ostalim komitentima 241.946,90 61,5 230.878,50 59,4 –4,6 223.145,90 57,0 –3,3

Ulaganja u podružnice, pridružena društva i

zajedničke pothvate4.185,30 1,1 4.365,70 1,1 4,3 8.524,70 2,2 95,3

Preuzeta imovina 1.550,00 0,4 1.265,50 0,3 –18,4 1.095,50 0,3 –13,4

Materijalna imovina (minus amortizacija) 4.456,10 1,1 4.256,20 1,1 –4,5 4.214,90 1,1 –1,0

Kamate, naknade i ostala imovina 6.509,50 1,7 6.753,80 1,7 3,8 6.786,00 1,7 0,5

UKUPNO IMOVINA 393.394,30 100 388.721,90 100 –1,2 391.336,40 100 0,7

Izvor: HNB

BANKARSTVO 19

djelatnosti bilo je upravo u tim rizičnim skupi-nama. Nova kreditna aktivnost poboljšala je kvalitetu kredita turističkoj djelatnosti – udio kredita skupina B i C kod te je djelatnosti izno-sio 13 posto, što je, uz poljoprivredu, bio najni-ži pokazatelj među djelatnostima vodećima u

distribuciji kredita tog sektora. Na poboljšanje kvalitete kredita stanovništvu, gdje se udio skupina B i C spustio na 8,1 posto, najviše su utjecala kretanja kod stambenih kredita i poboljšanje spomenutoga pokazatelja na 6,2 posto, kažu u središnjoj banci.Trend rasta razine prepoznatih gubitaka po kreditima ili, tehnički rečeno, pokrivenosti kredita skupina B i C ispravcima vrijednosti, prisutan od 2011., prekinut je, naglašava se u HNB-ovu Biltenu o bankama. Njihova se

pokrivenost, naime, smanjila sa 63,7 na 61,5 posto pod utjecajem prodaja visokopokrivenih potraživanja te priljeva novih kredita s poteš-koćama u naplati. Aktivnosti prodaja potraži-vanja u 2017. nastavile su rasti, a tri četvrtine njihova iznosa odnosilo se na nefinancijska društva. Posljednjih je godina pokrivenost kredita skupina B i C u sektoru nefinancijskih društava snažno rasla, pod utjecajem pravila o postupnom povećavanju ispravaka vrijed-nosti za dugotrajno neuredne plasmane, što je potaknulo banke da aktivnije pristupe rješa-vanju problematičnih kredita, među ostalim i njihovom prodajom na sekundarnom tržištu.

PRODAJA POTRAŽIVANJA

Intenzivna kupoprodaja prisutna još od 2012. protekle se godine dodatno pojačala i rezulti-rala prodajom gotovo 8,4 milijarde kuna dje-lomično nadoknadivih ili potpuno nenadokna-divih bilančnih potraživanja (bruto iznos). Višegodišnji trend rasta prodanih potraživa-nja posljedica je intenzivnih aktivnosti bana-ka usmjerenih na smanjenje neprihodonosnih potraživanja u svojim portfeljima, a posebice dugoročno problematičnih potraživanja koja

opterećuju njihove sustave naplate i poslovne rezultate. Gotovo tri četvrtine iznosa prodanih potraživanja u 2017. odnosilo se na nefinan-cijska društva. Zadnjih je godina pokrivenost neprihodonosnih kredita toga sektora snaž-no rasla, što je potaknulo banke da aktivnije krenu u rješavanje kredita, među ostalim i njihovom prodajom na sekundarnom tržištu na koje je od 2010. preneseno više od 26,7 milijardi kuna problematičnih bilančnih potra-živanja banaka.Lani je nastavljen trend supstitucije stranih sredstava domaćima te rast udjela depozita po viđenju i kunskih depozita. Prema mišlje-nju HNB-a, rast domaćih izvora financiranja uvelike je bio povezan s učincima dobre turi-stičke sezone, odnosno s kretanjima iz trećeg tromjesečja prošle godine, kada su snažno rasli depoziti nefinancijskih društava iz dje-latnosti turizma i trgovine te stanovništva iz priobalnih županija i Grada Zagreba.U strukturi depozita, koji su blago porasli, nastavljen je rast udjela depozita po viđenju. Dosegnuli su gotovo polovinu ukupnih de-pozita, a dominirao je učinak njihova rasta u sektoru kućanstava. Tome pridonosi pad

www.ersteplavi.hr Info telefon: 0800 31 31 31, 0800 50 55

Živimo sve dulje. Mogli bismo i bolje.

Odlaskom u mirovinu napokon ćete imati vremena za sve ono što ste oduvijek željeli raditi. Bilo bi lijepo kad biste imali i više novaca.Ugovaranjem dobrovoljne mirovinske štednje već danas postavite temelje većoj fi nancijskoj sigurnosti i dodatnim prihodima u mirovini. Erste Plavi Protect i Erste Plavi Expert vas očekuju!

Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita (krediti rizičnih skupina B i C) smanjio se sa 13,8 na 11,3 posto

BANKARSTVO20

Dani krediti banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocimaXII. 2015. XII. 2016. XII. 2017.


KREDITI

Opća država 57.544,80 20,9% 50.997,20 19,5% –11,4% 39.883,90 16,2% –21,8%

Nefinancijska društva 87.269,50 31,7% 83.378,80 31,9% –4,5% 81.808,30 33,3% –1,9%

Građevinarstvo 12.157,80 4,4% 9.945,00 3,8% –18,2% 7.626,90 3,1% –23,3%

Informacije i komunikacije 2.256,20 0,8% 1.769,00 0,7% –21,6% 1.540,80 0,6% –12,9%

Poljoprivreda 4.620,00 1,7% 4.972,00 1,9% 7,6% 5.245,70 2,1% 5,5%

Poslovanje nekretninama 6.599,30 2,4% 6.009,90 2,3% –8,9% 5.358,20 2,2% –10,8%

Prerađivačka industrija 19.916,10 7,2% 19.245,00 7,4% –3,4% 18.849,00 7,7% –2,1%

Prijevoz i skladištenje 2.931,20 1,1% 3.057,10 1,2% 4,3% 3.055,40 1,2% –0,1%

Smještaj i priprema hrane 7.906,50 2,9% 8.530,80 3,3% 7,9% 9.923,70 4,0% 16,3%

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 4.110,80 1,5% 4.865,80 1,9% 18,4% 5.059,60 2,1% 4,0%

Trgovina 17.361,40 6,3% 16.364,20 6,3% –5,7% 15.535,60 6,3% –5,1%

Ostale djelatnosti 9.410,20 3,4% 8.619,90 3,3% –8,4% 9.613,50 3,9% 11,5%

Stanovništvo 120.426,70 43,7% 113.246,00 43,4% –6,0% 114.531,70 46,6% 1,1%

Stambeni krediti 54.998,80 20,0% 48.236,00 18,5% –12,3% 48.439,30 19,7% 0,4%

Hipotekarni krediti 2.599,40 0,9% 2.207,00 0,8% –15,1% 1.940,50 0,8% –12,1%

Krediti za investicije 2.503,30 0,9% 2.326,30 0,9% –7,1% 2.314,20 0,9% –0,5%

Krediti po kreditnim karticama 3.716,20 1,3% 3.607,90 1,4% –2,9% 3.528,90 1,4% –2,2%

Prekoračenja po transakcijskim računima 7.856,80 2,9% 7.422,10 2,8% –5,5% 6.993,30 2,8% –5,8%

Gotovinski nenamjenski krediti 39.808,80 14,5% 40.734,70 15,6% 2,3% 42.940,90 17,5% 5,4%

Ostali krediti stanovništvu 8.943,40 3,2% 8.712,00 3,3% –2,6% 8.374,60 3,4% –3,9%

Ostali sektori 10.180,40 3,7% 13.577,60 5,2% 33,4% 9.641,30 3,9% –29,0%

Ukupno 275.421,40 100,0% 261.199,50 100,0% –5,2% 245.865,30 100,0% –5,9%

ISPRAVAK VRIJEDNOSTI DJELOMIČNO NADOKNADIVIH I POTPUNO NENADOKNADIVIH KREDITA

Opća država 4,2 0,0% 3,7 0,0% –13,5% 2,2 0,0% –40,1%


Građevinarstvo 4.843,20 18,6% 4.405,20 19,2% –9,0% 3.058,90 17,8% –30,6%

Informacije i komunikacije 531,7 2,0% 527,6 2,3% –0,8% 159,1 0,9% –69,8%

Poljoprivreda 382,7 1,5% 390,8 1,7% 2,1% 356,2 2,1% –8,8%

Poslovanje nekretninama 1.324,00 5,1% 1.364,80 5,9% 3,1% 772 4,5% –43,4%


Prijevoz i skladištenje 250,7 1,0% 186,7 0,8% –25,5% 173,4 1,0% –7,1%

Smještaj i priprema hrane 620,1 2,4% 615,7 2,7% –0,7% 586 3,4% –4,8%

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 804,2 3,1% 813,6 3,5% 1,2% 615,7 3,6% –24,3%

Trgovina 3.587,60 13,8% 3.152,40 13,7% –12,1% 2.252,00 13,1% –28,6%

Ostale djelatnosti 732,7 2,8% 551,9 2,4% –24,7% 1.091,30 6,4% 97,7%

Stanovništvo 8.745,20 33,5% 7.566,70 32,9% –13,5% 5.611,10 32,7% –25,8%

Stambeni krediti 2.812,80 10,8% 2.506,40 10,9% –10,9% 1.759,20 10,2% –29,8%

Hipotekarni krediti 459,7 1,8% 396,7 1,7% –13,7% 320,9 1,9% –19,1%

Krediti za investicije 336,3 1,3% 346,5 1,5% 3,0% 275,1 1,6% –20,6%

Krediti po kreditnim karticama 130 0,5% 107,9 0,5% –17,0% 65,4 0,4% –39,4%

Prekoračenja po transakcijskim računima 915,4 3,5% 697,9 3,0% –23,8% 379 2,2% –45,7%

Gotovinski nenamjenski krediti 2.586,70 9,9% 2.138,30 9,3% –17,3% 1.736,10 10,1% –18,8%


Ostali sektori 589,9 2,3% 487,8 2,1% –17,3% 302,8 1,8% –37,9%

Ukupno 26.078,80 100,0% 22.970,60 100,0% –11,9% 17.166,60 100,0% –25,3%

Izvor: HNB

BANKARSTVO 21

atraktivnosti oročene štednje u bankama, pa se kućanstva okreću drugim oblicima ulaga-nja.Izvori od većinskih stranih vlasnika smanjili su se za četvrtinu, pa se njihov mali doprinos dodatno smanjio, na 2,9 posto ukupnih izvo-ra. Dobit banaka i pokazatelji profitabilnosti zamjetljivo su se smanjili, za više od trećine, zbog rasta troškova ispravaka vrijednosti i re-zerviranja povezanih s Grupom Agrokor.

SMANJENJE DOBITI

Stopa ukupnoga kapitala je porasla i dose-gnula 23,8 posto. Gotovo podjednak utjecaj na povećanje te stope imali su rast regu-latornoga kapitala i smanjenje izloženosti rizicima ostvareni pod utjecajem povećanja zadržane dobiti odnosno smanjenja prosječ-noga pondera kreditnog rizika. Na pad ponde-ra ponajviše su utjecale prodaje potraživanja i rast nerizičnih stavki (koje se ponderiraju ponderom rizika od 0 posto), poput iznosa na žiro-računima kod HNB-a. Izloženosti

koje se ponderiraju tim ponderom osjetno su porasle te su na kraju 2017. činile gotovo 40 posto svih izloženosti koje se ponderiraju ponderima rizika. One se većinom odnose na izloženosti prema središnjoj državi, a počev-ši od 2018. godine za onaj dio tih izloženosti koji nije nominiran i financiran u kunama, primjenjivat će se ponder ovisan o kreditno-me rejtingu domaće središnje države, što konkretno znači primjenu pondera od 20 po-sto u 2018. Ta će regulatorna promjena rezul-tirati rastom izloženosti rizicima, no snažna kapitalna osnovica kojom raspolažu domaće banke može apsorbirati takav rast kapitalnih zahtjeva, kažu u HNB-u. Neiskorišteni regu-latorni kapital banaka, dakle regulatorni ka-pital koji nije iskorišten za pokriće kapitalnih zahtjeva potkraj prošle godine iznoio je 18,3 milijarde kuna što je više od trećine ukupnoga regulatornoga kapitala.U 2017. godini dobit banaka se smanjila po-najprije zbog problema Grupe Agrokor. Tako su lani banke ostvarile dobit od 3,9 milijardi

kuna prije oporezivanja što je za 2,3 milijarde kuna ili 36,7 posto manje nego godinu dana ranije. Rezultat je to nepovoljnih kretanja go-

tovo svih sastavnica računa dobiti i gubitka, a posebice pada kamatnih prihoda i rasta troš-kova ispravaka vrijednosti i rezerviranja.Prinos na imovinu (ROAA) i prinos na kapital (ROAE) iznosili su jedan odnosno 5,9 posto. Slabljenju zarada u 2017. pridonijelo je i išče-zavanje učinaka baznog razdoblja, osobito onih povezanih s prihodima od prodaje vla-sničkih uloga tijekom 2016. Zanemari li se učinak prodaje dionica Vise iz 2016., opera-tivna profitabilnost u 2017. godini bilježi re-kordnu vrijednost, a porast u odnosu na

Lani je u Republici Hrvatskoj poslovalo 30 kreditnih institucija – 25 banaka i pet stambenih štedionica

Dani krediti banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocimaXII. 2015. XII. 2016. XII. 2017.


DJELOMIČNO NADOKNADIVI I POTPUNO NENADOKNADIVI KREDITI

Opća država 14,7 0,0% 8,6 0,0% –41,2% 7,9 0,0% –8,1%


Građevinarstvo 8.169,30 17,8% 6.534,30 18,1% –20,0% 4.226,70 15,2% –35,3%

Informacije i komunikacije 1.048,90 2,3% 925,6 2,6% –11,8% 296,7 1,1% –67,9%

Poljoprivreda 782,6 1,7% 640,9 1,8% –18,1% 596,7 2,1% –6,9%

Poslovanje nekretninama 2.479,20 5,4% 2.154,00 6,0% –13,1% 1.388,50 5,0% –35,5%


Prijevoz i skladištenje 402,7 0,9% 338,1 0,9% –16,0% 473 1,7% 39,9%

Smještaj i priprema hrane 1.575,90 3,4% 1.333,10 3,7% –15,4% 1.294,80 4,6% –2,9%

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1.572,50 3,4% 1.318,70 3,7% –16,1% 988,2 3,5% –25,1%

Trgovina 6.069,20 13,2% 4.646,50 12,9% –23,4% 3.435,90 12,3% –26,1%

Ostale djelatnosti 1.280,30 2,8% 880,8 2,4% –31,2% 1.889,00 6,8% 114,5%

Stanovništvo 14.673,80 32,0% 11.699,90 32,5% –20,3% 9.230,10 33,1% –21,1%

Stambeni krediti 5.374,50 11,7% 3.941,70 10,9% –26,7% 2.990,40 10,7% –24,1%

Hipotekarni krediti 871,6 1,9% 664,4 1,8% –23,8% 520,1 1,9% –21,7%

Krediti za investicije 618,7 1,3% 510,9 1,4% –17,4% 386,9 1,4% –24,3%

Krediti po kreditnim karticama 140,1 0,3% 116,4 0,3% –16,9% 80,4 0,3% –30,9%

Prekoračenja po transakcijskim računima 960,7 2,1% 741,5 2,1% –22,8% 416,5 1,5% –43,8%

Gotovinski nenamjenski krediti 3.674,70 8,0% 3.062,80 8,5% –16,7% 2.560,10 9,2% –16,4%


Ostali sektori 917,4 2,0% 750,7 2,1% –18,2% 484,1 1,7% –35,5%

Ukupno 45.862,50 100,0% 36.045,40 100,0% –21,4% 27.894,50 100,0% –22,6%

Izvor: HNB

BANKARSTVO22

Teritorijalna raširenost poslovnih jedinica i bankomata banaka po županijama, na kraju razdoblja

XII. 2015. XII. 2016. XII. 2017.

Poslovne jedinice

BankomatiPoslovne jedinice

BankomatiPoslovne jedinice

Bankomati

Zagrebačka i Grad Zagreb 270 1.183 264 1.252 255 1.306

Krapinsko-zagorska 29 101 30 106 30 114

Sisačko-moslavačka 32 112 32 113 31 118

Karlovačka 28 106 28 105 27 112

Varaždinska 36 140 33 135 32 137

Koprivničko-križevačka 27 69 26 66 23 67

Bjelovarsko-bilogorska 25 75 25 73 25 75

Primorsko-goranska 99 433 98 400 98 427

Ličko-senjska 17 71 17 68 17 73

Virovitičko-podravska 30 49 25 52 22 57

Požeško-slavonska 26 51 25 54 23 55

Brodsko-posavska 30 87 28 86 26 94

Zadarska 53 267 53 257 50 299

Osječko-baranjska 72 209 72 209 71 256

Šibensko-kninska 43 175 43 173 39 203

Vukovarsko-srijemska 31 113 30 112 30 126

Splitsko-dalmatinska 138 546 130 588 132 668

Istarska 101 418 101 391 99 413

Dubrovačko-neretvanska 59 215 58 212 58 247

Međimurska 26 90 24 91 24 94

Ukupno 1.172 4.510 1.142 4.543 1.112 4.941

Izvor: HNB

2016. ponajviše je rezultat jačanja prihoda od provizija i naknada, osobito onih povezanih s kreditnim karticama. Pozitivni su bili i učinci prihoda od dividenda društava kćeri, dok je nepovoljan utjecaj imala troškovna efika-snost koja je oslabjela, ponajviše zbog rasta troškova zaposlenika.Kamatni prihodi nastavili su pad, dodatno osnažen manjim kamatnim prihodima od Grupe Agrokor. Ipak, neto kamatna marža za-držala je istu razinu, pod utjecajem snažnih ušteda na kamatnim troškovima, osobito u sektoru stanovništva.Na rast troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja ključno su utjecali troškovi povezani s Grupom Agrokor. Naime, kod preostalih su dužnika zabilježeni prihodi od ukidanja troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja, i to zbog poboljšanja u gos-podarskom okružju, vidljivih u boljoj kre-ditnoj sposobnosti klijenata i boljoj naplati potraživanja te zbog intenzivnih aktivnosti rješavanja nenaplativih potraživanja, oso-bito putem prodaja. Prodaje potraživanja u 2017. snažno su narasle, te time ostvareni prihod koji je u poslovnim knjigama većine banaka evidentiran kao prihod od ukidanja troškova ispravaka vrijednosti i samo je donekle ublažio ranije pretrpljene gubitke.

Izvor: HNB

Struktura ukupne izloženosti banaka riziku, na dan 31. prosinca 2017.

Standardizirani pristup

Pristup zasnovan na internim rejting-sustavima

88,2%

9,5%

75,7%

12,5%

Prilagodba kreditnom vrednovanju

Pozicijski, valutni i robni rizici

Kreditni rizik, kreditni rizik druge ugovorne strane i razrjeđivački rizik,

te rizik slobodne isporuke

Operativni rizik

0,1%

2,3%

BANKARSTVO 23

Zanemari li se učinak Vise ostvaren u 2016., neto prihod iz poslovanja (prije rezerviranja za gubitke) u 2017. bilježi povećanje, ponaj-više zahvaljujući učincima dobre turističke sezone. Ako se isključi učinak Vise u 2016., neto prihod iz poslovanja u 2017. godini bi-lježi povećanje od tri posto najvećim dijelom kao rezultat jačanja prihoda od provizija i naknada, osobito onih povezanih s kredit-nim karticama. Prihodi od provizija i naknada povezanih s kreditnim karticama porasli su

za 16,6 posto, a čak 43,7 posto toga prihoda ostvaren je u trećem kvartalu prošle godine. Pritom su se izdvajali prihodi od usluga DCC-a. I dobici od trgovanja valutama porasli su

za 4,1 posto. U okviru nekamatnih prihoda zamjetljiv doprinos još su dali i prihodi od dividenda društava kćeri porastom od 6,8 posto. Blago je porastao i neto kamatni pri-hod banaka koji je, kao i u 2016. godini, bio zasnovan na snažnim uštedama na kamat-nim troškovima.

RAST NETO PRIHODA OD PROVIZIJA I

NAKNADA

Neto prihod od provizija i naknada ostvario je u 2017. solidan porast. Prihodi od provizi-ja i naknada porasli su za 6,4 posto, a osim prihoda povezanih s kreditnim karticama, ojačali su i prihodi od provizija i naknada za aranžiranje državnih obveznica (zahvalju-jući jačoj aktivnosti središnje države na tr-žištima kapitala), za platni promet, kao i za sklopljene ugovore za društva za osiguranje (zahvaljujući policama osiguranja otplate kredita). Prihodi povezani s platnim prome-tom porasli su kod svih sektora, a najviše kod stanovništva i imali su udio od 36,4 po-sto u ukupnim prihodima koje banke ostva-

ruju od različitih oblika provizija i naknada.Prošle se godine, četvrtu godinu za redom, nastavio i rast neto kamatnog prihoda, do-duše po vrlo skromnoj stopi od 0,7 posto. On se, kažu u HNB-u, i dalje zasnivao na snaž-nom smanjenju kamatnih troškova od 33,8 posto), koje je bilo izrazitije negoli u 2016., dok su kamatni prihodi nastavili pad, dodat-no osnažen manjim kamatnim prihodima od Grupe Agrokor.U 2017. prekinut je trend pada općih troško-va poslovanja. Opći administrativni troškovi i amortizacija blago su porasli (2,1 posto), najviše pod utjecajem rasta troškova zapo-slenika od 2,4 posto i amortizacije nemate-rijalne imovine od 21,6 posto. Rast troškova zaposlenika ostvaren je u uvjetima stagnacije njihova broja, pa je možda, smatraju u HNB-u, povezan s potrebama za visokoobrazovanim zaposlenicima. Veći zahtjevi povezani s in-formacijskim tehnologijama vidljivi su iz kre-tanja troškova nematerijalne imovine, gdje su banke iskazale rast troškova povezanih s aplikativnim softverom.

U 2017. banke su ostvarile dobit od 3,9 milijardi kuna prije oporezivanja što je za 2,3 milijardi kuna ili 36,7 posto manje nego godinu dana ranije

BANKARSTVO24

BANKARSTVO U OVOJ GODINI

ako je 2017. godina počela prilično dra-matično uslijed zbivanja u Agrokoru koja su potaknula mnoge nedoumice u vezi

s mogućim utjecajem na cjelokupno gospodarstvo, ostvarena je solidna stopa rasta od 2,9 posto. Ove godine očekujemo nastavak rasta od tri posto na go-dišnjoj razini, a trendovi koji najviše govore tome u prilog su snažna privatna potrošnja i rast investici-

ja, uz naznaku još jedne rekordne turističke sezone.Bankarski je sektor ostvario slabiji rezultat primar-no pod utjecajem većih troškova rezervacija u vezi s restrukturiranjem Agrokora. Nesigurnosti izazvane tim slučajem utjecale su i na kreditnu aktivnost, no na kredite poduzeća ipak je najviše utjecala prodaja neprihodujućih plasmana. Iako je korporativni sek-tor nastavio s razduživanjem, možemo primijetiti da je tempo znatno sporiji nego prijašnjih godina, uglavnom uslijed jačanja ekonomske i investicijske aktivnosti te financiranja iz EU fondova, uz veće ostvarene profite poduzeća i rekordni poslovni op-timizam.

Bez obzira na povoljne tržišne okolnosti, i dalje treba obraćati pažnju na visoki udio nenaplativih potraživanja korporativnog sektora koji znatno ograničava rast kreditne aktivnosti u tom dijelu

Prvi mjeseci 2018. donijeli su naznake oporavka kredita poduzećima

Ivan Jandrić

predsjednik Udruženja banaka HGKi član Uprave Addiko Banka

I

BANKARSTVO 25

Prvi mjeseci 2018. već su donijeli naznake oporavka kredita poduzećima uz snažniji rast novih odobre-nja u odnosu na prethodnu godinu, posebice u dijelu kredita za investicijsku aktivnost. Uvjeti na tržištu

izuzetno su povoljni, likvidnost sustava je visoka, a kamatne stope banaka nalaze se na rekordno niskim razinama. To možemo zahvaliti nastavku monetarne politike Europske središnje banke i Hr-vatske narodne banke, ali i nastavku izrazite konku-rencije između banaka.

BANKE ĆE MORATI PRIGRLITI NOVE

TEHNOLOGIJE

No bez obzira na povoljne tržišne okolnosti, i dalje treba obraćati pažnju na visoki udio nenaplativih po-traživanja korporativnog sektora koji znatno ograni-čava rast kreditne aktivnosti u tom dijelu. Banke su tijekom proteklih godina same krenule u čišćenje svojih bilanci te je samo u prošloj godini prodano više od 6,1 milijarde kuna nenaplativih potraživanja korporativnog sektora, no udio loših kredita u tom segmentu još uvijek je na visokih 22 posto. Najveći napredak ostvaren je u SME dijelu gdje je udio loših

kredita smanjen za otprilike 10 postotnih bodova, te sada iznosi nešto više od 24 posto. Ovo su svaka-ko dobre vijesti s obzirom na značaj SME segmen-ta za rast našeg gospodarstva, no tim više ističe se potreba za sustavnijim pristupom rješavanju problema nenaplativih potraživanja jer u konačnici veća ocjena rizika znatno utječe na cijenu kredita.Uostalom, rješavanje ovog problema svakako bi oslobodilo dio resursa i za osnaživanje fokusa na ono što je bankama najbitnije, a to su klijenti. Fokus na klijenta i njegove potrebe danas je važniji nego ikada jer, osim oštre međubankarske konkurencije, financijska globalizacija i digitalizacija otvorile su vrata i drugim igračima. Digitalne tehnologije već su pokrenule novu eru u bankarstvu i u tom smislu banke će morati prigrliti nove tehnologije kako bi mo-gle adekvatno odgovoriti na potrebe svojih klijenata za brzim, jeftinijim i stalno dostupnim uslugama.

Uvjeti na tržištu izuzetno su povoljni, likvidnost sustava je visoka, a kamatne stope banaka nalaze se na rekordno niskim razinama

Bankarski je sektor ostvario slabiji rezultat primarno pod utjecajem većih troškova rezervacija u vezi s restrukturiranjem Agrokora

Fokus na klijenta i njegove potrebe danas je važniji nego ikada jer, osim oštre međubankarske konkurencije, financijska globalizacija i digitalizacija otvorile su vrata i drugim igračima

BANKARSTVO26

Bankarske ljestvice za 2017.

Rang po temeljnom kapitalu

Banka 2016.(000 kn)

2017.(000 kn)

% promjene

1 Zagrebačka banka 6.404.839 6.404.839 0,00

2 OTP banka Hrvatska 993.539 4.165.015 319,21

3 Raiffeisenbank Austria 3.633.632 3.633.632 0,00

4 Addiko Bank 4.992.972 2.558.898 -48,75

5 Privredna banka Zagreb 1.907.477 1.907.477 0,00

6 Erste&Steiermärkische Bank 1.698.418 1.698.418 0,00

7 Sberbank 1.530.668 1.530.668 0,00

8 Hrvatska poštanska banka 1.214.775 1.214.775 0,00

9 Splitska banka 991.426 991.426 0,00

10 Croatia banka 474.600 474.600 0,00

11 J&T banka 307.085 307.085 0,00

12 Kentbank 268.333 278.012 3,61

13 Podravska banka 267.500 267.500 0,00

14 Kreditna banka Zagreb 243.200 243.200 0,00

15 Karlovačka banka 176.678 176.678 0,00

16 Istarska kreditna banka Umag 162.800 162.800 0,00

17 Imex banka 143.335 143.335 0,00

18 Banka Kovanica 103.944 106.962 2,90

19 Slatinska banka 91.897 91.897 0,00

20 Partner banka 89.100 89.100 0,00

21 Primorska banka 70.000 70.000 0,00

22 Jadranska banka 50.000 50.000 0,00

23 Samoborska banka 47.762 47.762 0,00

24 BKS Bank AG -

Ukupno: 25.863.980 26.614.079 2,90

Rang po osnovnom kapitalu

Banka 2016.(000 kn)

2017.(000 kn)

% promjene





5 Splitska banka 3.747.578 3.510.735 -6,32

6 Addiko Bank 2.412.797 2.362.640 -2,08

7 OTP banka Hrvatska 1.674.782 1.734.125 3,54


9 Sberbank 1.151.376 981.502 -14,75

10 Podravska banka 334.962 363.351 8,48


12 Kentbank 270.470 280.149 3,58


14 Partner banka 156.499 166.738 6,54

15 Slatinska banka 168.301 164.820 -2,07

16 Croatia banka 189.635 152.008 -19,84


18 Imex banka 140.774 126.704 -9,99

19 J&T banka 147.532 120.951 -18,02

20 Banka Kovanica 102.761 103.835 1,05

21 Primorska banka 64.767 63.689 -1,66

22 Samoborska banka 65.964 58.912 -10,69

23 Jadranska banka 40.714 11.166 -72,57

24 BKS Bank AG -

Ukupno: 48.956.686 50.464.344 3,08

Rang po jamstvenom kapitalu

Banka 2016.(000 kn)

2017.(000 kn)

% promjene




4 Raiffeisenbank Austria 4.437.107 4.373.066 -1,44

5 Splitska banka 3.233.865 3.393.869 4,95

6 Addiko Bank 3.693.623 3.277.564 -11,26



9 Sberbank 1.151.376 1.056.638 -8,23

10 Podravska banka 411.756 414.298 0,62

11 Banka Kovanica 137.726 369.392 168,21

12 Kreditna banka Zagreb 334.662 334.487 -0,05


14 Kentbank 206.247 251.750 22,06

15 Partner banka 170.424 177.455 4,13


17 J&T banka 194.005 166.391 -14,23

18 Imex banka 178.878 159.588 -10,78

19 Slatinska banka 156.889 156.543 -0,22

20 Croatia banka 173.654 146.181 -15,82

21 Primorska banka 68.360 66.799 -2,28


23 Jadranska banka 40.714 11.166 -72,57

24 BKS Bank AG - - -

Ukupno: 51.978.365 53.691.656 3,30

Napomene:


Banka 2016.(000 kn)

2017.(000 kn)

% promjene

- Veneto banka nije u mogućnosti dostaviti podatke. U tijeku je proces pripa-janja Privrednoj banci Zagreb, a planirani rok integracije je do 30. listopada 2018. godine, po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti.

BANKARSTVO 27

Rang po aktivi

Banka 2016.(000 kn)

2017.(000 kn)

% promjene

1 Zagrebačka banka 105.128.281 102.184.085 -2,80




5 Splitska banka 27.035.692 26.875.465 -0,59

6 Addiko Bank 21.095.990 21.199.217 0,49



9 Sberbank 9.263.450 8.893.439 -3,99

10 Kreditna banka Zagreb 3.550.592 3.383.193 -4,71

11 Istarska kreditna banka Umag 3.212.280 3.367.617 4,84

12 Podravska banka 3.454.582 3.273.141 -5,25

13 Croatia banka 3.110.015 2.490.816 -19,91

14 Karlovačka banka 2.139.429 2.181.373 1,96

15 Kentbank 2.129.355 2.078.596 -2,38

16 BKS Bank AG 1.723.582 1.895.604 9,98

17 Partner banka 1.598.452 1.791.765 12,09

18 Imex banka 2.011.251 1.746.597 -13,16

19 Jadranska banka 1.973.729 1.729.274 -12,39

20 Slatinska banka 1.607.449 1.593.861 -0,85

21 J&T banka 1.539.785 1.280.503 -16,84

22 Banka Kovanica 1.200.710 1.145.090 -4,63

23 Primorska banka 646.072 567.739 -12,12


Ukupno: 387.519.928 391.604.606 1,05

Rang po dobiti prije oporezivanja

Banka 2016.(000 kn)

2017.(000 kn)

% promjene

1 Privredna banka Zagreb 1.984.993 1.674.477 -15,64


3 Erste&Steiermärkische Bank 830.177 811.729 -2,22

4 Raiffeisenbank Austria 584.832 475.060 -18,77

5 Addiko Bank 79.385 153.204 92,99

6 OTP banka Hrvatska 152.284 65.347 -57,09



9 BKS Bank AG 26.004 19.322 -25,70

10 Podravska banka 36.897 17.400 -52,84

11 Hrvatska poštanska banka 153.170 12.460 -91,87

12 Partner banka 11.439 8.285 -27,57

13 Karlovačka banka (6.076) 7.669 -

14 Banka Kovanica 433 5.308 1125,87

15 Kentbank 8.129 5.238 -35,56

16 Slatinska banka (1.176) 1.269 -

17 Primorska banka 9.814 (6.177) -

18 Samoborska banka (9.428) (7.052) -

19 Imex banka (5.362) (14.188) -

20 J&T banka (86.568) (29.073) -

21 Jadranska banka (155.709) (31.001) -

22 Croatia banka 2.664 (31.287) -

23 Splitska banka 467.943 (98.096) -

24 Sberbank 69.054 (158.529) -

Ukupno: 6.587.658 4.320.297 -34,42

Gubitak: -264.319 -375.403 42,03

Dobit: 6.323.339 3.944.894 -37,61

Rang po dobiti poslije oporezivanja

Banka 2016.(000 kn)

2017.(000 kn)

% promjene


2 Zagrebačka banka 1.709.330 839.360 -50,90

3 Erste&Steiermärkische Bank 626.514 649.495 3,67

4 Raiffeisenbank Austria 460.215 395.617 -14,04

5 Addiko Bank 59.219 229.654 287,80

6 OTP banka Hrvatska 123.418 52.188 -57,71



9 BKS Bank AG 20.849 16.032 -23,10

10 Podravska banka 26.032 14.096 -45,85


12 Karlovačka banka (6.076) 7.669 -

13 Partner banka 9.051 6.799 -24,88

14 Banka Kovanica 433 5.308 1125,87

15 Kentbank 8.129 5.238 -35,56

16 Slatinska banka (1.506) 649 -

17 Samoborska banka (9.428) (7.052) -

18 Primorska banka 12.696 (9.059) -

19 Imex banka (5.362) (14.188) -

20 J&T banka (86.568) (29.073) -

21 Croatia banka 1.638 (30.631) -

22 Jadranska banka (155.709) (31.001) -

23 Splitska banka 365.119 (84.870) -

24 Sberbank 43.123 (135.816) -

Ukupno: 5.286.421 3.720.920 -29,61

Gubitak: -264.649 -341.690 29,11

Dobit: 5.021.772 3.379.230 -32,71

Banka 2016.(000 kn)

2017.(000 kn)

% promjene

BANKARSTVO28

Rang po odobrenim kreditima

Banka 2016.(000 kn)

2017.(000 kn)

% promjene



3 Erste&Steiermärkische Bank 38.893.148 38.603.457 -0,74


5 Splitska banka 17.724.650 16.827.651 -5,06

6 Hrvatska poštanska banka 12.772.508 12.310.362 -3,62


8 Addiko Bank 13.940.725 11.791.570 -15,42

9 Sberbank 7.748.575 7.354.833 -5,08

10 Podravska banka 2.501.138 2.421.173 -3,20


12 Istarska kreditna banka Umag 1.701.752 1.744.829 2,53

13 Croatia banka 1.843.889 1.413.552 -23,34

14 BKS Bank AG 1.226.813 1.310.555 6,83

15 Kentbank 1.099.930 1.265.037 15,01

16 Karlovačka banka 1.259.931 1.253.472 -0,51

17 Imex banka 1.204.122 1.185.888 -1,51

18 Banka Kovanica 1.025.364 1.052.876 2,68

19 Partner banka 958.674 1.031.305 7,58

20 Slatinska banka 736.950 890.454 20,83

21 J&T banka 984.314 822.054 -16,48

22 Jadranska banka 637.087 511.505 -19,71


24 Primorska banka 240.196 108.512 -54,82

Ukupno: 265.222.529 250.958.079 -5,38

Rang po ukupnoj štednji stanovništva

Banka 2016.(000 kn)

2017.(000 kn)

% promjene





5 Splitska banka 12.321.296 12.018.465 -2,46


7 Addiko Bank 11.148.636 10.548.741 -5,38


9 Sberbank 3.406.990 3.351.222 -1,64

10 Podravska banka 1.882.669 1.906.024 1,24


12 Karlovačka banka 1.629.947 1.704.302 4,56

13 Croatia banka 1.752.811 1.596.734 -8,90

14 Jadranska banka 1.633.049 1.431.506 -12,34

15 Imex banka 1.584.395 1.404.051 -11,38

16 Kentbank 1.383.848 1.263.752 -8,68

17 Istarska kreditna banka Umag 904.550 1.101.937 21,82

18 Slatinska banka 1.108.377 1.084.583 -2,15

19 Banka Kovanica 995.039 936.225 -5,91

20 Partner banka 827.875 866.927 4,72

21 J&T banka 1.075.631 779.678 -27,51

22 Primorska banka 461.456 399.954 -13,33

23 BKS Bank AG 368.603 393.957 6,88


Ukupno: 194.599.475 193.929.216 -0,34

Dobit prije oporezivanja / kapital x 100

Banka D/K

1 Privredna banka Zagreb 87,78

2 Erste&Steiermärkische Bank 47,79

3 Istarska kreditna banka Umag 19,59

4 Zagrebačka banka 15,71

5 Raiffeisenbank Austria 13,07

6 Kreditna banka Zagreb 10,49

7 Partner banka 9,30

8 Podravska banka 6,50

9 Addiko Bank 5,99

10 Banka Kovanica 4,96

11 Karlovačka banka 4,34

12 Kentbank 1,88

13 OTP banka Hrvatska 1,57

14 Slatinska banka 1,38

15 Hrvatska poštanska banka 1,03

16 BKS Bank AG 0,00

- Croatia banka -

- Imex banka -

- J&T banka -

- Jadranska banka -

- Primorska banka -

- Samoborska banka -

- Sberbank -

- Splitska banka -

Ukupno: 14,82

Banka D/K

Napomene:


- Veneto banka nije u mogućnosti dostaviti podatke. U tijeku je proces pripa-janja Privrednoj banci Zagreb, a planirani rok integracije je do 30. listopada 2018. godine, po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti.

BANKARSTVO 29

Dobit prije oporezivanja / aktiva x 100

Banka D/A




4 BKS Bank AG 1,02




8 Addiko Bank 0,72






Rang po aktivi po zaposlenom

Banka 2016.(000 kn)

2017.(000 kn)

% promjene

1 BKS Bank AG 30.238 30.574 1,11

2 Zagrebačka banka 26.171 26.047 -0,47

3 Erste&Steiermärkische Bank 25.302 24.447 -3,38

4 Privredna banka Zagreb 19.794 20.543 3,79

5 Addiko Bank 17.109 18.760 9,65

6 Splitska banka 18.280 18.676 2,17


8 Kreditna banka Zagreb 18.987 17.529 -7,68

9 Sberbank 18.271 17.235 -5,67

10 OTP banka Hrvatska 13.695 16.867 23,16

11 Raiffeisenbank Austria 15.310 15.604 1,92


13 Podravska banka 15.491 14.811 -4,39

14 Partner banka 14.022 14.567 3,89

15 J&T banka 13.274 13.919 4,86

16 Primorska banka 14.045 13.203 -5,99

17 Croatia banka 14.601 13.041 -10,68


19 Banka Kovanica 11.545 11.567 0,18

20 Kentbank 12.099 10.605 -12,34

21 Imex banka 12.811 10.585 -17,37

22 Jadranska banka 9.628 8.960 -6,94


24 Slatinska banka 9.238 8.855 -4,15

Prosjek: 15.956 15.846 -0,69

Kapital / aktiva x 100

Banka K/A

1 J&T banka 23,98


3 Croatia banka 19,05

4 Sberbank 17,21

5 Kentbank 13,37

6 Primorska banka 12,33

7 Addiko Bank 12,07


9 Samoborska banka 10,17


11 Imex banka 8,21









20 Splitska banka 3,69


22 Jadranska banka 2,89


24 BKS Bank AG 0,00

Ukupno: 6,80

14 Kentbank 0,25



- Croatia banka -

- Imex banka -

- J&T banka -

- Jadranska banka -

- Primorska banka -

- Samoborska banka -

- Sberbank -

- Splitska banka -

Ukupno: 1,01

Banka D/A

BANKARSTVO30

Konsolidirane bilancena 31.12.2017., abecednim redom (000 kn)

Banka Grupa Članice Grupe Aktiva Grupe

Ukupan

prihod

Grupe

Broj zapo-

slenih u

Grupi

Ukupni

temeljni

kapital

Grupe

Bruto dobit

Grupe

Ukupan broj

podružnica,

poslovnica...

Imovina na

upravljanju

Addiko Bank Addiko Bank d.d. Zagreb

•Addiko Bank d.d.•Hypo Alpe-Adria-Leasing d.o.o. – u

likvidaciji

21.199.217 1.166.967 1.141 2.558.898 153.204 60 25.503

Erste& Steiermärkische Bank

Erste & Steiermärkische bank d.d.

•Erste & Steiermärkische bank d.d.•Erste Bank Podgorica•Erste nekretnine d.o.o.•Erste Factoring d.o.o.•Erste Card Club Group•Erste&Steiermärkische S-Leasing

d.o.o.•Izbor nekretnina d.o.o.•Erste Group IT HR d.o.o

65.924.912 3.993.211 3.169 8.206.391 639.775 153 10.136.764

Hrvatska poštanska banka

HPB Grupa •HPB - nekretnine d.o.o.•HPB Invest d.o.o.•HPB Stambena štedionica d.d.

20.048.090 1.300.049 1.162 1.214.775 7.898 61 5.270.000

Privredna banka Zagreb

PBZ Grupa •Privredna banka Zagreb d.d.•PBZ Leasing•PBZ Card•PBZ Stambena štedionica•PBZ Nekretnine•ISP Bosna i Hercegovina•Intesa Sanpaolo banka d.d. Koper•PBZ Croatia osiguranje – metoda

udjela

102.911.731 5.782.067 5.355 1.907.477 1.650.025 301 -

Raiffeisenbank Austria

RBA Grupa •Raiffeisen stambena štedionica d.d.•Raiffeisen društvo za upravljanje

obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d.

•Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d.

•Raiffeisen Invest d.o.o•Raiffeisen Factoring d.o.o.•Raiffeisen Leasing d.o.o.•Raiffeisen Consulting d.o.o.

34.177.901 1.873.837 2.261 3.633.632 289.867 76 31.267.835

Zagrebačka banka Grupa Zagrebačke banke

•UniCredit Bank d.d., Mostar•PRVA STAMBENA ŠTEDIONICA d.d.•ZB Invest d.o.o.•CENTAR KAPTOL d.o.o.•POMINVEST d.d.•SUVREMENE POSLOVNE

KOMUNIKACIJE d.o.o.•ZAGREB NEKRETNINE d.o.o.•ZANE BH d.o.o.•ZABA Partner d.o.o.•UniCredit Leasing Croatia d.o.o.•LOCAT CROATIA d.o.o.•BACAL ALPHA d.o.o.•ALLIB NEKRETNINE d.o.o.•UniCredit Partner d.o.o.•UniCredit Leasing d.o.o.•Allianz ZB d.o.o., društvo za

upravljanje obveznim mirovinskim fondom

•Allianz ZB d.o.o., društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima

•MULTIPLUS CARD d.o.o.•UniCredit Broker d.o.o.

126.892.799 7.488.368 5.424 6.404.839 2.748.988 204 47.607.687

Napomene:

- Podaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja 2018. godine

BANKARSTVO 31

Vlasništvo (000 kn)

BankaUplaćeni temeljni kapital %

promjene

Inozemni Domaći

2016. 2017. 2016. % 2017. % 2016. % 2017. %

Addiko Bank 4.992.972 2.558.898 -48,75 4.992.972 100,00 2.558.898 100,00 - - - -

Banka Kovanica 103.944 106.962 2,90 345.390 332,28 355.451 332,32 1.088 1,05 1.088 1,02

BKS Bank AG 200.000 200.000 0,00 200.000 100,00 200.000 100 - - - -

Croatia banka 474.600 474.600 0,00 - - - - 474.600 100,00 474.600 100,00

Erste&Steiermärkische Bank 1.698.418 1.698.418 0,00 1.698.418 100,00 1.698.418 100,00 - - - -

Hrvatska poštanska banka 1.214.775 1.214.775 0,00 - - - - 1.214.775 100,00 1.214.775 100,00

Imex banka 143.335 143.335 0,00 - - - - 143.335 100,00 143.335 100,00

Istarska kreditna banka Umag 162.800 162.800 0,00 16.232 9,97 15.871 9,75 146.568 90,03 146.930 90,25

J&T banka 307.085 307.085 0,00 253.500 82,55 253.500 82,55 53.585 17,45 53.585 17,45

Jadranska banka 50.000 50.000 0,00 - - - - 50.000 100,00 50.000 100,00

Karlovačka banka 176.678 176.678 0,00 6.466 3,66 6.466 3,66 170.212 96,34 170.212 96,34

Kentbank 278.012 278.012 0,00 276.515 99,46 278.012 100,00 1.497 0,54 - -

Kreditna banka Zagreb 243.200 243.200 0,00 24 0,01 17.880 7,35 243.176 99,99 225.320 92,65

OTP banka Hrvatska 822.280 3.993.755 385,69 822.280 100,00 3.993.755 100,00 - - - -

Partner banka 89.100 89.100 0,00 - - - - 89.100 100,00 89.100 100,00

Podravska banka 267.500 267.500 0,00 233.893 87,44 231.657 86,60 33.606 12,56 35.843 13,40

Primorska banka 68.360 66.799 -2,28 66.248 96,91 64.735 96,91 2.112 3,09 2.064 3,09

Privredna banka Zagreb 1.907.477 1.907.477 0,00 1.859.790 97,50 1.859.790 97,50 47.687 2,50 47.687 2,50

Raiffeisenbank Austria 3.621.432 3.621.432 0,00 3.621.432 100,00 3.621.432 100,00 - - - -

Samoborska banka 49.248 49.248 0,00 - - - - 49.248 100,00 49.248 100,00

Sberbank 1.530.668 1.530.668 0,00 1.530.668 100,00 1.530.668 100,00 - - - -

Slatinska banka 91.897 91.897 0,00 1.078 1,17 1.055 1,15 90.819 98,83 90.842 98,85

Splitska banka 991.426 991.426 0,00 991.426 100,00 - - - - 991.426 100,00

Zagrebačka banka 6.404.839 6.404.839 0,00 6.162.096 96,21 6.162.096 96 242.743 3,79 242.743 3,79

Ukupno: 25.890.046 26.628.905 2,85 23.078.428 22.849.685 3.054.151 4.028.798

U dobrim ste rukama.

BANKARSTVO32

Internet bankarstvo

BankaUkupno korisnika Pravne osobe Fizičke osobe Obrtnici

2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017.

Addiko Bank 65.887 58.874 8.094 6.870 46.183 41.618 11.610 10.386

Banka Kovanica 1.336 1.423 278 275 951 1.038 107 110

BKS Bank AG 825 887 492 511 333 337 - 39

Croatia banka 2.440 2.448 1.237 1.329 960 883 243 236

Erste&Steiermärkische Bank 214.121 220.188 33.923 37.085 168.713 170.708 11.485 12.395

Hrvatska poštanska banka 70.094 75.514 5.648 6.802 64.446 68.712 - -

Imex banka 3.138 2.596 1.937 1.565 733 657 468 374

Istarska kreditna banka Umag 8.531 9.230 1.982 2.068 5.582 6.108 967 1.054

J&T banka 1.681 1.297 546 459 882 635 253 203

Jadranska banka 2.302 2.216 631 644 1.397 1.322 274 250

Karlovačka banka 3.228 3.357 664 736 2.197 2.237 367 384

Kentbank 2.611 4.085 835 1.128 1.591 2.699 185 258

Kreditna banka Zagreb 3.188 3.232 1.058 1.130 1.926 1.877 204 225

OTP banka Hrvatska 73.979 78.841 6.397 7.260 62.600 66.030 4.982 5.551

Partner banka 1.748 1.744 1.331 1.265 311 357 106 122

Podravska banka 8.837 9.218 2.924 3.016 5.913 6.202 - -

Primorska banka 611 591 368 352 195 193 48 46

Privredna banka Zagreb 330.133 344.318 29.711 36.054 283.730 289.565 16.692 18.699

Raiffeisenbank Austria 96.823 69.041 23.826 22.276 66.831 46.765 6.166 -

Samoborska banka 410 422 176 190 103 102 131 130

Sberbank 12.146 13.545 3.098 3.396 9.048 10.149 - -

Slatinska banka 1.093 1.316 486 601 381 424 226 291

Splitska banka 84.197 81.082 1.891 2.063 71.848 68.938 10.458 10.081

Zagrebačka banka 530.853 568.429 33.762 38.585 482.792 515.308 14.299 14.536

Ukupno: 1.520.212 1.553.894 161.295 175.660 1.279.646 1.302.864 79.271 75.370

BANKARSTVO 33

Mobilno bankarstvo


2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017.

Addiko Bank 33.529 42.947 677 716 30.678 39.677 2.174 2.554

Banka Kovanica - - - - - - - -

BKS Bank AG 173 274 - - 173 274 - -

Croatia banka 424 634 - - 424 634 - -


Hrvatska poštanska banka 58.114 71.354 - 766 58.114 70.588 - -

Imex banka - - - - - - - -

Istarska kreditna banka Umag 711 1.419 65 121 616 1.222 30 76

J&T banka - - - - - - - -

Jadranska banka 642 862 103 135 459 629 80 98

Karlovačka banka 2.434 4.035 - 2 2.434 4.027 - 6

Kentbank - 1.736 - 250 - 1.430 - 56

Kreditna banka Zagreb 1.609 2.320 102 151 1.482 1.944 25 225

OTP banka Hrvatska 36.132 52.009 417 1.505 35.300 48.971 415 1.533

Partner banka - - - - - - - -

Podravska banka 1.867 2.743 - - 1.867 2.743 - -

Primorska banka - - - - - - - -


Raiffeisenbank Austria 43.584 51.329 - 3.244 43.584 48.085 - -

Samoborska banka - - - - - - - -

Sberbank - - - - - - - -

Slatinska banka 426 711 60 102 322 536 44 73

Splitska banka 17.782 30.051 - 4 17.184 29.021 598 1.026


Ukupno: 875.727 1.081.344 25.340 43.087 831.680 1.010.810 18.707 27.447

BANKARSTVO34

Klasifikacija odobrenih kredita 31.12.2017. (%)

Rezervacije za kreditne rizike prema ukupnim kreditima 31.12.2017.(identificirane i neidentificirane)

Banka Potpunonadoknadivi

Djelomičnonadoknadivi Nenadoknadivi

Addiko Bank 84,73 14,04 1,23

Banka Kovanica 73,45 12,10 14,45

BKS Bank AG 97,15 2,52 0,33

Croatia banka 68,00 25,90 6,10

Erste&Steiermärkische Bank 90,04 7,80 2,16

Hrvatska poštanska banka 82,80 12,50 4,60

Imex banka 68,97 24,30 6,73

Istarska kreditna banka Umag 82,84 15,64 1,52

J&T banka 56,89 39,90 3,20

Jadranska banka 60,03 36,69 3,28

Karlovačka banka 83,00 15,00 2,00

Kentbank 91,80 3,97 4,23

Kreditna banka Zagreb 79,98 16,36 4,66

OTP banka Hrvatska n.p. n.p. n.p.

Partner banka 83,17 15,19 0,94

Podravska banka 76,54 15,53 7,93

Primorska banka 43,40 55,50 1,10

Privredna banka Zagreb 90,99 5,72 3,30

Raiffeisenbank Austria 89,40 7,60 3,00

Samoborska banka 87,22 11,41 1,36

Sberbank 87,80 10,40 1,80

Slatinska banka 86,07 9,54 4,39

Splitska banka 88,72 4,81 6,47

Zagrebačka banka 89,13 8,85 2,02

Banka %

Addiko Bank 10,56

Banka Kovanica 22,97

BKS Bank AG 2,64

Croatia banka 18,30

Erste&Steiermärkische Bank 7,35

Hrvatska poštanska banka 11,20

Imex banka 15,66

Istarska kreditna banka Umag 11,54

J&T banka 20,60

Jadranska banka 20,70

Karlovačka banka 11,00

Kentbank 7,76

Kreditna banka Zagreb 24,36

OTP banka Hrvatska n.p.

Partner banka 10,98

Podravska banka 12,88

Primorska banka 22,61

Privredna banka Zagreb 5,60

Raiffeisenbank Austria 8,00

Samoborska banka 12,00

Sberbank 13,81

Slatinska banka 9,20

Splitska banka 9,70

Zagrebačka banka 7,77

BANKARSTVO 35

Broj bankomata 31.12. Transakcije obavljene karticama u godini

Banka 2016. 2017.

Addiko Bank - -

Banka Kovanica 9 8

BKS Bank AG 2 3

Croatia banka 16 14

Erste&Steiermärkische Bank 638 705

Hrvatska poštanska banka 402 498

Imex banka 12 10

Istarska kreditna banka Umag - -

J&T banka 2 2

Jadranska banka 34 33

Karlovačka banka 35 35

Kentbank 18 21

Kreditna banka Zagreb 72 72

OTP banka Hrvatska 252 255

Partner banka 7 7

Podravska banka 30 30

Primorska banka 1 1

Privredna banka Zagreb 722 753

Raiffeisenbank Austria 423 438

Samoborska banka 12 12

Sberbank 42 39

Slatinska banka 18 16

Splitska banka 262 259

Zagrebačka banka 881 845

Ukupno: 3.890 4.056

BankaBroj transakcija Vrijednost transakcija (000 kn)

2016. 2017. 2016. 2017.

Addiko Bank 11.989.927 13.016.943 5.332.619 5.156.786

Banka Kovanica 309.783 369.016 134.937 165.553

BKS Bank AG 30.183 40.007 14.623 19.683

Croatia banka 272.707 311.568 137.175 159.167

Erste&Steiermärkische Bank 36.852.247 42.492.632 14.375.059 16.405.190

Hrvatska poštanska banka 17.904.339 19.167.783 9.439.321 9.800.345

Imex banka 181.628 270.015 74.102 105.200

Istarska kreditna banka Umag 797.201 890.158 797.201 890.158

J&T banka 217.399 161.050 74.497 57.297

Jadranska banka 1.057.876 1.048.737 560.632 403.642

Karlovačka banka 2.234.988 2.394.682 765.562 810.561

Kentbank 130.650 304.700 59.053 131.236

Kreditna banka Zagreb 709.252 747.990 268.441 281.089

OTP banka Hrvatska 14.407.519 16.587.156 4.709.184 5.316.281

Partner banka 70.931 80.968 39.938 46.365

Podravska banka 2.525.494 2.766.600 842.556 899.559

Primorska banka 21.787 21.158 9.055 9.252

Privredna banka Zagreb 118.833.798 129.691.549 38.013.452 40.533.811

Raiffeisenbank Austria 24.017.654 25.912.910 9.042.368 9.324.652

Samoborska banka 69.078 47.417 35.405 31.342

Sberbank 1.783.283 2.070.031 634.849 730.865

Slatinska banka 307.905 431.616 140.329 167.634

Splitska banka 19.984.951 21.900.377 7.111.711 7.550.677

Zagrebačka banka 93.100.976 101.375.197 34.077.925 35.923.377

Ukupno: 347.811.556 382.100.260 126.689.994 134.919.722Napomena: Štedbanka nema razvijenu uslugu kartičnog poslovanja sa svojim klijentima

BANKARSTVO36

Ukupni broj izdanih kartica 31.12.

BankaUkupno Kreditne Debitne

2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017.

Addiko Bank 339.625 341.344 51.297 48.283 288.328 293.061

Banka Kovanica 7.594 7.479 1.099 1.085 6.495 6.394

BKS Bank AG 562 730 56 67 506 663

Croatia banka 10.030 11.540 - - 10.030 11.540

Erste&Steiermärkische Bank 812.236 829.011 19 20 812.217 828.991

Hrvatska poštanska banka 726.838 728.950 102.165 106.957 624.673 621.993

Imex banka 3.357 4.326 457 790 2.900 3.536

Istarska kreditna banka Umag 21.301 21.847 2.105 2.288 19.196 19.559

J&T banka 3.970 2.589 430 - 3.540 2.589

Jadranska banka 19.904 19.946 20 19 19.884 19.927

Karlovačka banka 46.783 49.858 2.369 3.648 44.414 46.210

Kentbank 8.080 11.560 1.550 2.660 6.530 8.900

Kreditna banka Zagreb 10.934 11.769 1.736 2.097 9.198 9.672

OTP banka Hrvatska 398.546 401.136 51.050 52.763 347.496 348.373

Partner banka 2.339 2.549 1.560 1.681 779 868

Podravska banka 37.612 39.537 4.887 5.055 32.725 34.482

Primorska banka 981 947 - - 981 947

Privredna banka Zagreb 2.381.250 2.418.435 588.498 596.012 1.792.752 1.822.423

Raiffeisenbank Austria 410.154 417.655 105.224 109.463 304.930 308.192

Samoborska banka 7.161 7.338 - - 7.161 7.338

Sberbank 44.732 43.122 17.707 14.678 27.025 28.444

Slatinska banka 13.672 14.677 1.181 1.320 12.491 13.357

Splitska banka 326.381 325.401 61.422 60.763 264.959 264.638

Zagrebačka banka 2.609.687 2.653.024 370.060 368.660 2.239.627 2.284.364

Ukupno: 8.243.729 8.364.770 1.364.892 1.378.309 6.878.837 6.986.461

BANKARSTVO 37

Broj otvorenih žiroračuna


2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017.

Addiko Bank 75.928 73.271 10.789 10.600 47.500 48.771 17.639 13.900

Banka Kovanica 743 750 310 318 276 276 157 156

BKS Bank AG 3.038 3.001 886 949 2.046 1.943 106 109

Croatia banka 9.714 8.907 3.973 3.918 4.147 3.430 1.594 1.559


Hrvatska poštanska banka 68.038 57.612 6.142 8.220 60.010 47.327 1.886 2.065

Imex banka 6.147 4.916 3.063 2.450 2.172 1.737 912 729

Istarska kreditna banka Umag 15.353 15.828 3.597 3.622 8.997 9.540 2.759 2.666

J&T banka 2.312 2.007 761 641 1.268 1.154 283 212

Jadranska banka 25.300 25.155 1.894 1.776 22.061 22.074 1.345 1.305

Karlovačka banka 25.354 25.703 2.466 2.388 21.415 22.067 1.473 1.248

Kentbank 4.386 6.056 1.533 2.324 2.414 3.225 439 507

Kreditna banka Zagreb 7.245 6.991 1.492 1.381 5.312 328 441 5.282

OTP banka Hrvatska 125.386 131.247 15.711 16.100 97.716 102.315 11.959 12.832

Partner banka 3.147 3.048 2.019 1.732 867 895 261 421

Podravska banka 36.229 32.050 5.261 5.245 27.312 24.739 3.656 2.066

Primorska banka 446 455 273 290 87 82 86 83


Raiffeisenbank Austria 112.869 117.196 32.568 32.442 70.627 75.158 9.674 9.596

Samoborska banka 5.845 5.083 497 318 708 565 4.640 4.200

Sberbank 11.095 13.817 4.177 6.338 5.569 6.249 1.349 1.230

Slatinska banka 11.924 11.800 1.682 1.732 8.741 8.524 1.501 1.544

Splitska banka 134.172 134.936 2.892 2.803 109.845 110.578 21.435 21.555


Ukupno: 1.789.287 1.802.637 234.877 245.162 1.402.019 1.405.592 152.391 151.883

BANKARSTVO38

Ulaganje u obrazovanje djelatnika (000 kn)

BankaUkupno

2016. 2017.

Addiko Bank 1.795 2.929

Banka Kovanica 32 44

BKS Bank AG 67 123

Croatia banka - -

Erste&Steiermärkische Bank 7.028 8.671

Hrvatska poštanska banka 2.155 1.717

Imex banka 46 54

Istarska kreditna banka Umag 128 140

J&T banka - -



Kentbank 440 258


OTP banka Hrvatska - -

Partner banka 115 87


Primorska banka 125 132

Privredna banka Zagreb - -

Raiffeisenbank Austria 4.695 5.938


Sberbank 820 977


Splitska banka 758.890 621.049

Zagrebačka banka 5.736 6.369

Ukupno: 782.590 648.962

Broj otvorenih tekućih računa

BankaUkupno

2016. 2017.

Addiko Bank 229.751 229.869

Banka Kovanica 8.185 8.822

BKS Bank AG 1.596 1.826

Croatia banka 7.050 8.378

Erste&Steiermärkische Bank 539.913 555.445

Hrvatska poštanska banka 429.364 412.947

Imex banka 6.978 5.582

Istarska kreditna banka Umag 26.406 27.926

J&T banka 3.383 2.473

Jadranska banka 27.410 27.189

Karlovačka banka 38.677 38.951

Kentbank 17.131 20.634

Kreditna banka Zagreb 18.319 18.132

OTP banka Hrvatska 605.683 602.389

Partner banka 5.929 6.230

Podravska banka 58.009 56.486

Primorska banka 1.502 1.495

Privredna banka Zagreb 825.561 841.461

Raiffeisenbank Austria 292.386 292.130

Samoborska banka 7.367 6.952

Sberbank 48.718 39.293

Slatinska banka 12.574 11.183

Splitska banka 264.711 263.160

Zagrebačka banka 1.046.070 973.908

Ukupno: 4.522.673 4.452.861

BANKARSTVO 39

Ulaganje u informacijske i druge tehnologije (000 kn)

BankaUkupno IT tehnologije Bankarske tehnologije

2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017.

Addiko Bank 19.223 33.388 11.779 18.801 7.444 14.587

Banka Kovanica 1.355 889 60 266 1.295 623

BKS Bank AG 860 2.816 46 2.003 814 813

Croatia banka 4.127 1.313 936 141 3.191 1.172

Erste&Steiermärkische Bank 48.248 21.190 4.868 7.810 43.380 13.380

Hrvatska poštanska banka 26.259 22.883 26.259 22.883 - -

Imex banka 1.320 1.682 918 1.544 402 138

Istarska kreditna banka Umag 1.963 2.995 1.554 2.070 409 925

J&T banka - - - - - -

Jadranska banka 2.514 1.938 1.461 1.769 1.053 169

Karlovačka banka 2.241 1.815 1.687 1.120 554 695

Kentbank 1.439 612 415 429 1.024 183

Kreditna banka Zagreb 3.344 2.907 2.562 2.384 782 523

OTP banka Hrvatska - - - - - -

Partner banka 1.921 4.036 412 1.066 1.509 2.970

Podravska banka 1.863 1.565 457 355 1.406 1.210

Primorska banka 449 4.206 233 504 216 3.703

Privredna banka Zagreb - - - - - -

Raiffeisenbank Austria 84.361 74.104 57.984 45.103 26.377 29.001

Samoborska banka 1.196 2.715 961 1.920 235 795

Sberbank 18.540 19.960 18.540 19.960 - -

Slatinska banka 2.785 2.690 2.676 2.357 109 333

Splitska banka 40.858 28.183 23.614 10.127 17.244 18.056

Zagrebačka banka 195.938 117.349 94.103 85.893 101.835 31.456

Ukupno: 460.804 349.237 251.525 228.505 209.279 120.732

BANKARSTVO40

Izvanbilančne stavke (000 kn)

Banka 2016. 2017.

Addiko Bank 1.913.096 1.923.234


BKS Bank AG 100.198 117.568


Erste&Steiermärkische Bank 5.763.814 6.047.797

Hrvatska poštanska banka 2.362.226 2.042.056

Imex banka 113.319 106.698


J&T banka 67.180 19.398



Kentbank 66.251 121.889


OTP banka Hrvatska 1.299.951 1.401.295




Privredna banka Zagreb 13.340.647 14.634.645

Raiffeisenbank Austria 8.081.858 7.783.787


Sberbank 749.918 580.720


Splitska banka 5.551.519 5.439.635

Zagrebačka banka 19.689.861 17.319.187

Ukupno: 60.660.155 59.252.877

Ukupni prihodi banaka

BankaUkupni prihodi %

promjene

Kamatni

2016. 2017. 2016.

Addiko Bank 1.194.134 1.042.129 -12,73 842.625

Banka Kovanica 89.383 84.362 -5,62 76.834

BKS Bank AG 80.641 78.007 -3,27 70.947

Croatia banka 160.812 135.230 -15,91 131.425

Erste&Steiermärkische Bank 3.215.483 2.998.058 -6,76 2.314.247

Hrvatska poštanska banka 1.334.233 1.276.405 -4,33 720.255

Imex banka 99.344 84.636 -14,81 87.746

Istarska kreditna banka Umag 159.720 149.101 -6,65 107.325

J&T banka 93.901 86.234 -8,16 75.278

Jadranska banka 105.708 82.331 -22,11 80.018

Karlovačka banka 119.150 110.292 -7,43 80.791

Kentbank 109.757 109.122 -0,58 79.327

Kreditna banka Zagreb 202.828 178.169 -12,16 143.236

OTP banka Hrvatska 975.159 899.182 -7,79 687.126

Partner banka 105.654 92.012 -12,91 76.910

Podravska banka 214.724 184.725 -13,97 148.973

Primorska banka 45.356 30.939 -31,79 23.182

Privredna banka Zagreb 4.532.035 4.304.598 -5,02 2.907.891

Raiffeisenbank Austria 2.055.110 1.929.061 -6,13 1.147.810

Samoborska banka 19.840 17.936 -9,60 14.163

Sberbank 521.660 486.834 -6,68 399.324

Slatinska banka 81.359 90.765 11,56 62.207

Splitska banka 1.539.597 1.346.513 -12,54 1.046.353

Zagrebačka banka 7.229.545 6.149.756 -14,94 5.145.601

Ukupno: 24.285.133 21.946.397 -9,63 16.469.594

BANKARSTVO 41

(000 kn)

prihodi %promjene

Prihodi od provizija %promjene

Neto tečajne razlike %promjene

Ostali prihodi %promjene2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017.

742.498 -11,88 211.487 205.267 -2,94 (77.381) (39.114) - 217.403 133.478 -38,60

74.855 -2,58 6.667 7.589 13,83 (627) (638) - 6.509 2.556 -60,73

71.085 0,19 5.908 5.269 -10,82 (451) 1.170 - 4.237 483 -88,60

98.156 -25,31 12.056 10.453 -13,30 3.219 2.743 -14,79 14.112 23.878 69,20

2.112.107 -8,73 560.512 609.668 8,77 32.985 156.972 375,89 307.739 119.311 -61,23

662.753 -7,98 493.880 520.964 5,48 (4.100) 1.747 - 124.198 90.941 -26,78

76.173 -13,19 6.259 7.356 17,53 - - - 5.339 1.107 -79,27

99.456 -7,33 46.877 46.331 -1,16 (362) 874 - 5.880 2.440 -58,50

60.790 -19,25 7.515 7.454 -0,81 465 (917) - 10.643 18.907 77,65

44.941 -43,84 13.026 12.935 -0,70 1.178 (730) - 11.486 25.185 119,27

76.485 -5,33 22.398 24.166 7,89 (638) (327) - 16.599 9.968 -39,95

83.467 5,22 10.773 13.388 24,27 4.982 4.659 -6,48 14.675 7.608 -48,16

129.474 -9,61 28.716 27.449 -4,41 (90) 735 - 30.966 20.511 -33,76

635.749 -7,48 164.447 171.819 4,48 2.999 11.045 268,29 120.587 80.569 -33,19

67.871 -11,75 7.518 7.385 -1,77 (680) (371) - 21.906 17.127 -21,82

110.775 -25,64 37.703 37.238 -1,23 5.867 4.518 -22,99 22.181 32.194 45,14

13.246 -42,86 12.336 7.914 -35,85 1.516 526 -65,31 8.323 9.254 11,19

2.748.050 -5,50 753.620 811.334 7,66 213.160 215.128 0,92 657.364 530.086 -19,36

1.025.868 -10,62 543.458 628.984 15,74 (36.631) 139.381 - 400.473 134.828 -66,33

11.703 -17,37 4.310 4.277 -0,77 1.080 694 -35,74 287 1.262 339,72

365.377 -8,50 84.984 82.911 -2,44 22.955 26.793 16,72 14.397 11.753 -18,36

63.391 1,90 12.797 12.829 0,25 2.631 3.387 28,73 3.724 11.158 199,62

917.658 -12,30 295.948 299.734 1,28 92.642 105.767 14,17 104.654 23.354 -77,68

4.461.573 -13,29 1.132.622 1.212.727 7,07 292.809 52.843 -81,95 658.513 422.613 -35,82

14.753.501 -10,42 4.475.817 4.775.441 6,69 557.528 686.885 23,20 2.782.195 1.730.571 -37,80

BANKARSTVO42

Broj zaposlenih 31.12.

Banka 2016. 2017. % promjene

Addiko Bank 1.233 1.130 -8,35

Banka Kovanica 104 99 -4,81

BKS Bank AG 57 62 8,77

Croatia banka 213 191 -10,33

Erste&Steiermärkische Bank 2.218 2.340 5,50

Hrvatska poštanska banka 1.067 1.122 5,15

Imex banka 157 165 5,10

Istarska kreditna banka Umag 227 223 -1,76

J&T banka 116 92 -20,69

Jadranska banka 205 193 -5,85

Karlovačka banka 177 177 0,00

Kentbank 176 196 11,36

Kreditna banka Zagreb 187 193 3,21

OTP banka Hrvatska 1.150 1.162 1,04

Partner banka 114 123 7,89

Podravska banka 223 221 -0,90

Primorska banka 46 43 -6,52

Privredna banka Zagreb 3.640 3.675 0,96

Raiffeisenbank Austria 2.052 2.011 -2,00

Samoborska banka 55 53 -3,64

Sberbank 507 516 1,78

Slatinska banka 174 180 3,45

Splitska banka 1.479 1.439 -2,70

Zagrebačka banka 4.017 3.923 -2,34

Ukupno: 19.594 19.529 -0,33

Ukupni rashodi banaka

BankaUkupni rashodi

2016. 2017.

Addiko Bank 1.114.749 888.925


BKS Bank AG 54.637 58.685


Erste&Steiermärkische Bank (2.385.306) (2.186.329)

Hrvatska poštanska banka (1.181.063) (1.263.945)

Imex banka 104.705 98.824


J&T banka 180.469 115.308



Kentbank 101.628 103.884


OTP banka Hrvatska 822.875 833.835




Privredna banka Zagreb 2.547.042 2.630.121

Raiffeisenbank Austria (1.470.278) (1.454.001)


Sberbank (452.606) (645.363)


Splitska banka 1.071.656 1.444.609

Zagrebačka banka 4.333.832 3.709.208

Ukupno: 6.214.309 5.467.806

BANKARSTVO 43

(000 kn)

%promjene

Kamatni troškovi %promjene

Troškovi provizija %promjene

Ostali troškovi %promjene2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017.

-20,26 425.409 288.922 -32,08 45.828 36.087 -21,26 643.512 563.916 -12,37

-11,13 26.880 18.934 -29,56 2.120 2.402 13,30 59.950 57.718 -3,72

7,41 16.902 13.190 -21,96 1.260 1.393 10,56 36.475 44.102 20,91

5,29 69.569 45.079 -35,20 4.360 4.753 9,01 84.219 116.685 38,55

- (732.521) (455.790) - (150.349) (164.945) - (1.502.436) (1.565.594) -

- (205.858) (131.418) - (309.110) (328.837) - (666.095) (803.690) -

-5,62 40.881 24.688 -39,61 2.376 2.408 1,35 61.448 71.728 16,73

-11,97 38.882 25.199 -35,19 5.123 4.868 -4,98 89.145 87.142 -2,25

-36,11 43.367 23.503 -45,80 3.267 1.783 -45,42 133.835 90.022 -32,74

-56,65 39.382 18.970 -51,83 3.251 2.961 -8,92 218.784 91.401 -58,22

-18,05 31.117 19.847 -36,22 7.422 7.289 -1,79 86.687 75.487 -12,92

2,22 30.372 23.491 -22,66 2.835 3.110 9,70 68.421 77.283 12,95

-17,79 81.309 43.862 -46,06 7.894 8.239 4,37 96.487 100.556 4,22

1,33 141.120 77.617 -45,00 42.922 47.433 10,51 638.833 708.785 10,95

-11,13 36.027 24.329 -32,47 2.536 2.322 -8,44 55.652 57.076 2,56

-5,91 49.107 34.540 -29,66 13.710 14.078 2,68 115.010 118.707 3,21

4,43 10.884 10.629 -2,34 1.411 1.958 38,77 23.248 24.529 5,51

3,26 572.757 373.832 -34,73 119.967 126.215 5,21 1.854.318 2.130.074 14,87

- (250.109) (170.493) - (246.030) (319.977) - (974.139) (963.531) -

-14,62 4.271 2.958 -30,74 1.454 1.411 -2,96 23.543 20.619 -12,42

- (126.262) (80.491) - (30.684) (25.775) - (295.660) (539.097) -

8,43 31.189 22.546 -27,71 3.124 3.632 16,26 48.222 63.318 31,31

34,80 277.810 157.792 -43,20 58.456 59.284 1,42 735.390 1.227.533 66,92

-14,41 2.416.485 1.739.801 -28,00 145.789 167.598 14,96 1.771.558 1.801.809 1,71

-12,01 3.068.970 2.151.537 -29,89 (261.068) (340.310) 30,35 3.406.407 3.656.578 7,34

BANKARSTVO44

Broj podružnica, poslovnica i sl.

Banka 2016. 2017.

Addiko Bank n.p. n.p.

Banka Kovanica 13 12

BKS Bank AG 2 3

Croatia banka 18 16

Erste&Steiermärkische Bank 132 132

Hrvatska poštanska banka 60 61

Imex banka 19 15

Istarska kreditna banka Umag n.p. n.p.

J&T banka 2 2



Kentbank 15 15


OTP banka Hrvatska 103 102

Partner banka 7 7


Primorska banka 2 2

Privredna banka Zagreb 195 195

Raiffeisenbank Austria 70 68


Sberbank 31 31


Splitska banka 96 92

Zagrebačka banka 125 119

Ukupno: 1.003 979

Krediti stanovništvu

BankaUkupno %

promjene

Stambeni

2016. 2017. 2016.

Addiko Bank 7.342.413 6.845.761 -6,76 4.942.103

Banka Kovanica 710.185 797.335 12,27 33.393

BKS Bank AG 206.358 240.789 16,69 144531

Croatia banka 414.975 415.736 0,18 57.895

Erste&Steiermärkische Bank 14.791.474 15.408.696 4,17 5.397.934

Hrvatska poštanska banka 4.786.388 5.153.062 7,66 1.437.072

Imex banka 271.516 360.753 32,87 29.076

Istarska kreditna banka Umag 572.973 591.984 3,32 266.759

J&T banka 159.179 124.180 -21,99 12.930

Jadranska banka 250.037 226.764 -9,31 74.873

Karlovačka banka 630.330 640.916 1,68 139.898

Kentbank 479.872 589.499 22,85 -

Kreditna banka Zagreb 529.461 518.255 -2,12 87.930

OTP banka Hrvatska 7.623.508 7.832.733 2,74 -

Partner banka 199.215 255.695 28,35 1.073

Podravska banka 1.048.335 1.208.929 15,32 654.857

Primorska banka 37.213 24.315 -34,66 878

Privredna banka Zagreb 23.843.048 24.832.524 4,15 -

Raiffeisenbank Austria 10.210.860 10.136.505 -0,73 4.199.019

Samoborska banka 76.522 80.564 5,28 19.961

Sberbank 3.142.645 3.325.248 5,81 704.280

Slatinska banka 404.461 479.775 18,62 14.004

Splitska banka 7.983.279 7.973.303 -0,12 2.902.396

Zagrebačka banka 27.794.662 26.847.028 -3,41 15.391.558

Ukupno: 113.508.909 114.910.349 1,23 36.512.420

novi portal za poduzetnike

Europska unijaZajedno do fondova EU

BANKARSTVO 45

(000 kn)

%promjene

Auto krediti %promjene

Gotovinski %promjene

Ostali %promjene2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017.

4.109.466 -16,85 100.280 69.948 -30,25 1.081.979 1.702.860 57,38 1.218.051 963.487 -20,90

27.972 -16,23 37 37 0,00 - - - 676.755 769.326 13,68

184819 27,87 - - - 10903 12501 14,66 50.924 43.469 -14,64

56.910 -1,70 - - - 168.905 170.883 1,17 188.175 187.943 -0,12

5.527.929 2,41 2.043 1.128 -44,79 7.069.981 7.775.003 9,97 2.321.516 2.104.636 -9,34

1.731.910 20,52 6 - - - - - 3.349.310 3.421.152 2,14

31.567 8,57 - - - 175.435 244.466 39,35 67.005 84.720 26,44

272.000 1,96 3.748 2.772 -26,04 26.943 26.311 -2,35 275.523 290.901 5,58

9.156 -29,19 - - - 114.556 97.660 -14,75 31.693 17.364 -45,21

67.384 -10,00 36 16 -55,56 173.876 157.679 -9,32 1.252 1.685 34,58

157.413 12,52 8.300 12.930 55,78 296.512 298.718 0,74 185.620 171.855 -7,42

- - - - - - - - 479.872 589.499 22,85

118.290 34,53 - - - 234.241 278.978 19,10 207.290 120.987 -41,63

- - - - - - - - 7.623.508 7.832.733 2,74

5.045 370,18 - - - - - - 198.142 250.650 26,50

746.336 13,97 111.752 117.590 5,22 10.294 10.100 -1,88 271.432 334.903 23,38

635 -27,71 - - - 10.315 18.208 76,53 26.020 5.472 -78,97

- - - - - - - - 23.843.048 24.832.524 4,15

4.078.452 -2,87 77.558 37.014 -52,28 4.192.101 4.308.413 2,77 1.742.182 1.712.626 -1,70

19.206 -3,78 689 762 10,60 12.579 12.104 -3,78 43.293 48.492 12,01

644.051 -8,55 20.306 9.561 -52,92 1.997.428 2.298.877 15,09 420.631 372.759 -11,38

16.466 17,58 120 120 0,00 382.948 449.809 17,46 7.389 13.380 81,08

2.933.770 1,08 468.342 450.828 -3,74 3.455.947 3.447.795 -0,24 1.156.594 1.140.910 -1,36

15.074.975 -2,06 263.192 218.919 -16,82 7.486.212 6.995.801 -6,55 4.653.700 4.557.333 -2,07

35.813.752 -1,91 1.056.409 921.625 -12,76 26.901.155 28.306.166 5,22 49.038.925 49.868.806 1,69

Prema istraživanju koje je objavio Forbes, u prvoj godini propadne 25 posto start-upa, u drugoj propadne 36 posto, dok u trećoj nesta-ne 44 posto tvrtki. Taj postotak raste u daljnjim godinama, a procje-njuje se da od ukupnog broja start-upa njih samo 25-30 posto uspije preživjeti petu godinu, što je poražavajuće. Poduzetnici koji su imali mentora i kvalitetnu podršku na svom poduzetničkom putu imaju do tri puta veće šanse za uspjeh. To je upravo svrha projekta “Men-torica.biz - portal za poduzetnike” koji je nedavno lansirala tvrtka Androlić konzalting.

Portal je namijenjen mikro, malim i srednjim poduzetnicima radi po-drške njihovu poslovanju kako bi što lakše došli do informacija te brže pronašli odgovore na pitanja koja ih muče na putu razvoja svoje po-duzetničke priče. Uz edukativni sadržaj i poslovne vijesti, tvrtka nudi i pomoć pri izradi poslovnih i marketing planova, bazu pitanja i odgo-vora koja će se redovno nadopunjavati (od pitanja računovodstva, upravljanja, motivacije, trgovačkog i radnog prava, poreza, subvenci-ja za poduzetnike...), sve s ciljem dodatne podrške poduzetnicima.

Projekt “Mentorica.biz – portal za poduzetnike” referentne oznake KK.03.2.1.06.0033 sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konku-rentnost i kohezija 2014.-2020. temeljem Poziva “E-impuls 2016.”

Provedba projekta traje od 10. listopada 2017. do 10. listopada 2018. Ukupna vrijednost projekta je 71.500 kuna od čega se 56.000 kuna odnosi na financiranje iz EU bespovratnih sredstava ili 78,32 posto, a 15.500 kuna tvrtka financira iz vlastitih sredstava.

Portal već sad obiluje mnoštvom korisnih savjeta poslovne te-matike, a pokriva teme od prodaje, marketinga, otvaranja tvrtke, upravljanja ljudima, pa do financiranja poduzetničkih projekata. Uz korisne članke koji se mogu pronaći, na portalu se nalazi baza pita-nja i odgovora koja se redovno ažurira. Poduzetnici ili oni koji to tek žele postati mogu postaviti pitanje koje se odnosi na neku poslovnu temu na koje će odgovoriti netko od poslovnih savjetnika. Odgovori na pitanja su potpuno besplatni, a baza je slobodna za pretraživa-nje, pa je lako i jednostavno doći do odgovora. Poslovni savjetnici portala su osobe koji imaju iskustvo u raznim područjima ekono-mije i radnog prava te su spremni svoja znanja podijeliti s drugima. Portal je nadogradnja redovnom poslovanju i jača konkurentnost tvrtke Androlić konzalting koja se redovno bavi izradom projektnih prijava te provedbom projekata sufinanciranih iz EU fondova, po-slovnim savjetovanjem i edukacijama.

“Sadržaj materijala isključiva je odgovornost tvrtke ANDROLIĆ konzalting j. d. o. o.“

BANKARSTVO46

Cost income ratio* (%)

Banka 2016. 2017.

Addiko Bank 59,40 57,60

Banka Kovanica 69,30 63,90

BKS Bank AG 47,35 48,94

Croatia banka 71,50 72,70

Erste&Steiermärkische Bank 41,40 43,40

Hrvatska poštanska banka 53,70 54,40

Imex banka 84,40 77,62

Istarska kreditna banka Umag 60,20 57,21

J&T banka 176,92 83,71

Jadranska banka 131,65 83,13

Karlovačka banka 62,00 60,00

Kentbank 75,01 76,75

Kreditna banka Zagreb 61,42 58,45

OTP banka Hrvatska - -

Partner banka 59,80 62,43

Podravska banka 61,50 71,06

Primorska banka 112,00 96,00

Privredna banka Zagreb 38,36 35,30

Raiffeisenbank Austria 54,71 56,40

Samoborska banka 98,19 104,64

Sberbank 68,93 66,85

Slatinska banka 77,79 68,00

Splitska banka 51,00 60,00

Zagrebačka banka 40,50 43,01 Depoziti stanovništva

BankaUkupno %

promjene

Po viđenju

2016. 2017. 2016.

Addiko Bank 11.148.636 10.548.741 -5,38 1.154.990

Banka Kovanica 995.039 936.225 -5,91 36.972

BKS Bank AG 368603 393957 6,88 88624

Croatia banka 1.752.811 1.596.734 -8,90 86.856

Erste&Steiermärkische Bank 27.696.778 27.861.473 0,59 3.407.582

Hrvatska poštanska banka 9.054.348 9.140.233 0,95 2.300.802

Imex banka 1.584.395 1.404.051 -11,38 29.641

Istarska kreditna banka Umag 904.550 1.101.937 21,82 300.732

J&T banka 1.075.631 779.678 -27,51 24.781

Jadranska banka 1.633.049 1.431.506 -12,34 195.109

Karlovačka banka 1.629.947 1.704.302 4,56 243.685

Kentbank 1.383.848 1.263.752 -8,68 31.595

Kreditna banka Zagreb 2.613.117 1.816.458 -30,49 335.540

OTP banka Hrvatska 10.812.625 10.830.042,00 0,16 1.663.733

Partner banka 827.875 866.927 4,72 36.222

Podravska banka 1.882.669 1.906.024 1,24 325.097

Primorska banka 461.456 399.954 -13,33 11.424

Privredna banka Zagreb 39.443.749 40.757.477 3,33 6.217.377

Raiffeisenbank Austria 13.194.531 13.202.717 0,06 1.474.327

Samoborska banka 347.199 355.250 2,32 72.735

Sberbank 3.406.990 3.351.222 -1,64 170.174

Slatinska banka 1.108.377 1.084.583 -2,15 93.440

Splitska banka 12.321.296 12.018.465 -2,46 1.878.637

Zagrebačka banka 48.951.956 49.177.508 0,46 8.739.531

Ukupno: 194.599.475 193.929.216 -0,34 28.919.606

* Cost income ratio = operativni troškovi (plaće, administrativni troškovi, materijal, amortizacija...) / operativni prihodi (neto kamate, neto provizije, bez tečajnih razlika i troškova rezerviranja) x 100

BANKARSTVO 47

(000 kn)

kunska %promjene

Po viđenju devizna %promjene

Oročena kunska %promjene

Oročena devizna %promjene2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017.

1.427.628 23,61 1.747.565 2.492.210 42,61 1.129.290 1.023.646 -9,35 7.116.791 5.605.257 -21,24

36.615 -0,97 109.832 113.056 2,94 169.142 143.515 -15,15 679.093 643.039 -5,31

101085 14,06 53775 53167 -1,13 38285 54198 41,56 187919 185507 -1,28

93.099 7,19 78.566 83.318 6,05 161.764 146.294 -9,56 1.425.625 1.274.023 -10,63

4.368.037 28,19 3.034.621 4.405.680 45,18 3.738.234 3.684.235 -1,44 17.516.341 15.403.521 -12,06

2.675.470 16,28 633.939 894.026 41,03 2.181.076 2.015.772 -7,58 3.938.531 3.554.965 -9,74

45.140 52,29 31.004 44.755 44,35 285.033 244.541 -14,21 1.238.717 1.069.615 -13,65

370.338 23,15 414.993 542.081 30,62 188.825 189.518 0,37 - - -

23.307 -5,95 31.183 23.512 -24,60 204.564 150.249 -26,55 815.103 582.610 -28,52

212.287 8,80 314.841 341.300 8,40 156.595 131.613 -15,95 966.504 746.306 -22,78

322.129 32,19 184.915 214.438 15,97 348.816 344.703 -1,18 852.531 823.032 -3,46

45.256 43,24 61.948 84.037 35,66 222.203 234.260 5,43 1.068.102 900.199 -15,72

103.796 -69,07 117.894 103.547 -12,17 557.151 397.772 -28,61 1.602.532 1.211.343 -24,41

2.078.646,00 24,94 2.339.694 3.001.271,00 28,28 1.333.096 1.254.006,00 -5,93 5.476.102 4.496.119,00 -17,90

36.397 0,48 60.851 84.279 38,50 92.271 99.275 7,59 638.531 646.976 1,32

390.441 20,10 243.881 287.730 17,98 370.423 354.837 -4,21 943.268 873.016 -7,45

8.714 -23,72 44.739 42.868 -4,18 40.246 36.139 -10,20 365.047 312.232 -14,47

7.589.013 22,06 7.889.855 9.570.757 21,30 4.077.971 4.616.007 13,19 21.258.546 18.981.700 -10,71

1.977.152 34,11 3.114.756 4.011.909 28,80 1.263.466 1.138.760 -9,87 7.341.982 6.074.896 -17,26

81.157 11,58 53.792 62.923 16,97 37.608 42.308 12,50 183.064 168.862 -7,76

206.267 21,21 414.408 463.505 11,85 378.293 521.951 37,98 2.444.115 2.159.499 -11,64

120.462 28,92 95.826 122.033 27,35 253.305 225.449 -11,00 665.806 616.639 -7,38

2.194.787 16,83 2.970.114 3.730.900 25,61 880.043 825.895 -6,15 6.592.502 5.266.883 -20,11

10.612.467 21,43 8.102.759 9.817.664 21,16 4.487.502 4.225.461 -5,84 27.622.164 24.521.916 -11,22

35.119.690 21,44 32.145.751 40.590.966 26,27 22.595.202 22.100.404 -2,19 110.938.916 96.118.155 -13,36

BANKARSTVO48

Zarada po dionici (%)

Banka 2016. 2017.

Addiko Bank - 8,97

Banka Kovanica 0,13 1,50

BKS Bank AG - -

Croatia banka 0,35 -6,45

Erste&Steiermärkische Bank 36,89 38,24

Hrvatska poštanska banka 89,56 4,12

Imex banka -3,74 -9,89

Istarska kreditna banka Umag 12,68 16,14

J&T banka - -

Jadranska banka - -

Karlovačka banka - -

Kentbank - -

Kreditna banka Zagreb 7,01 10,72

OTP banka Hrvatska 7,03 1,39

Partner banka 10,16 7,63

Podravska banka 9,73 5,27

Primorska banka 14,51 -10,35

Privredna banka Zagreb 84,00 76,00

Raiffeisenbank Austria 12,70 10,90

Samoborska banka - -

Sberbank - -

Slatinska banka -1,64 0,71

Splitska banka 37,00 -9,00

Zagrebačka banka 5,34 2,62

Isplaćena dividenda po dionici (% i kn)

Banka % 2016. 2017.

kn 2016. 2017.

Addiko Bank - 4,00 - 82,00

Banka Kovanica 0,87 - - -

BKS Bank AG - - - -

Croatia banka - - - -

Erste&Steiermärkische Bank 12,87 9,43 12,87 9,43

Hrvatska poštanska banka - - - -

Imex banka - - - -

Istarska kreditna banka Umag 5,45 6,36 60,00 70,00

J&T banka - - - -

Jadranska banka - - - -

Karlovačka banka - - - -

Kentbank - - - -

Kreditna banka Zagreb - - 6007,00 -

OTP banka Hrvatska - - - -

Partner banka - - - -

Podravska banka - - - -

Primorska banka - - - -

Privredna banka Zagreb 30,00 20,00 25,33 15,19

Raiffeisenbank Austria 10,60 10,90 106,00 109,00

Samoborska banka -0,20 -0,15 - -

Sberbank - - - -

Slatinska banka - - - -

Splitska banka - - - -

Zagrebačka banka - 27,00 - 5,30

BANKARSTVO 49

Revizori

Banka 2016. 2017.

Addiko Bank Deloitte d.o.o. Deloitte d.o.o.

Banka KovanicaPricewaterhouse Coopers d.o.o. Zagreb

Pricewaterhouse Coopers d.o.o. Zagreb

BKS Bank AGErnst &Young d.o.o. Zagreb

KPMG Croatia d.o.o. Zagreb

Croatia banka Deloitte d.o.o. Deloitte d.o.o.

Erste&Steiermärkische Bank Ernst and Young PWC

Hrvatska poštanska banka Deloitte d.o.o., Zagreb Ernst & Young d.o.o., Zagreb

Imex banka BDO Croatia d.o.o. BDO Croatia d.o.o.

Istarska kreditna banka Umag Deloitte d.o.o. Zagreb Deloitte d.o.o. Zagreb

J&T bankaKPMG Croatia d.o.o. za reviziju

KPMG Croatia d.o.o. za reviziju

Jadranska bankaHLB Revidicon d.o.o., Varaždin

HLB Revidicon d.o.o., Varaždin

Karlovačka banka BDO Croatia d.o.o. Deloitte d.o.o.

Kentbank KPMG Ernst&Young

Kreditna banka ZagrebPriceWaterhouse Coopers Delloite

OTP banka Hrvatska Deloitte d.o.o. Deloitte d.o.o.

Partner banka Krako-revizija d.o.o. Krako-revizija d.o.o.

Podravska banka Deloitte d.o.o. Deloitte d.o.o.

Primorska banka BDO Croatia, Zagreb BDO Croatia, Zagreb

Privredna banka Zagreb KPMG Croatia d.o.o. KPMG Croatia d.o.o.

Raiffeisenbank Austria KPGM KPGM

Samoborska banka HLB Revidicon d.o.o. HLB Revidicon d.o.o.

SberbankErnst & Young d. o. o., Zvonimir Madunić

Ernst & Young d. o. o., Zvonimir Madunić

Slatinska bankaBDO Croatia d.o.o. Zagreb

BDO Croatia d.o.o. Zagreb

Splitska banka Deloitte d.o.o. Deloitte d.o.o.

Zagrebačka banka Deloitte d.o.o. Deloitte d.o.o.

Raspodjela dobiti (000 kn)

Banka2016. 2017.

Dividenda Zadržana dobit Dividenda Zadržana dobit

Addiko Bank - - 102 127.298

Banka Kovanica 3.018 - - 5.308

BKS Bank AG - 20.849 - 16.032

Croatia banka - 1.638 - (30.631)

Erste&Steiermärkische Bank 218.586 407.928 160.160 489.334

Hrvatska poštanska banka - 181.261 - 8.333

Imex banka - (5.362) - (14.188)

Istarska kreditna banka Umag 8.880 11.751 10.360 15.913

J&T banka - (86.568) - (29.073)

Jadranska banka - - - -

Karlovačka banka - - - -

Kentbank - 8.129 - 5.238

Kreditna banka Zagreb 6.007 7.568 - -

OTP banka Hrvatska - 123.418 - 52.188

Partner banka - - - -

Podravska banka - 26.032 - 14.096

Primorska banka - 12.696 - (9.059)

Privredna banka Zagreb 481.526 1.123.662 288.764 1.154.680

Raiffeisenbank Austria 385.215 75.000 395.600 17

Samoborska banka - (9.377) - (7.052)

Sberbank - - - -

Slatinska banka - - - -

Splitska banka 186.725 178.394 - (84.870)

Zagrebačka banka 1.697.283 12.047 839.033.922 326.017

BANKARSTVO50

BANKARSKA GRUPA (Podaci iz konsolidiranih bilanci, 31.12.2017.)Grupa: HBOR

Kapital banke 31.12.2016. 31.12.2017. % promjene

Temeljni kapital (000 kn) - dionički 6.959.632,00 7.009.632,00 0,72%

Ukupni kapital (000 kn) - dionički + rezerve 10.025.605,00 10.256.528,00 2,30%

Dopunski kapital (000 kn) 12.375,00 12.303,00 -0,58%

Jamstveni kapital (000 kn) 10.288.859,00 10.485.928,00 1,92%

Koefi cijent adekvatnosti kapitala (%) 60,36 64,35 6,61%

Aktiva banke (000 kn) 27.374.916,00 28.055.803,00 2,49%

Izvanbilančne stavke (000 kn) 5.991.933,00 5.515.538,00 -7,95%

Kreditni rejting bankeBa1(Moody’s)

BB (Standard & Poor’s)Ba2(Moody’s)

BB (Standard & Poor’s)

Broj zaposlenih 332,00 336,00 1,20%

Ukupni prihodi 924.004,00 919.364,00 -0,50%

- kamatni prihodi 870.344,00 866.198,00 -0,48%

- prihodi od provizija 28.332,00 45.539,00 60,73%

- neto prihodi/rashodi od fi nancijskih aktivnosti 7.312,00 - -

- ostali prihodi 18.016,00 7.627,00 -57,67%

Ukupni rashodi -455.938,00 -393.604,00 -13,67%

- kamatni troškovi -452.673,00 -390.460,00 -13,74%

- troškovi provizija -3.265,00 -3.144,00 -3,71%

- neto prihodi/rashodi od fi nancijskih aktivnosti - - -

- ostali troškovi -154.541,00 -364.977,00 136,17%

Dobit prije oporezivanja 313.525,00 160.783,00 -48,72%

Dobit poslije oporezivanja 313.525,00 160.783,00 -48,72%

Zadržana dobit 313.525,00 160.783,00 -48,72%

Cost income ratio (%) 34,40 28,80 -16,28%

Odobreni krediti ukupno (000 kn) - bruto,

stanje 31. 12.26.343.123,00 26.332.993,00 -0,04%

- državi 1.528.564,00 1.744.426,00 14,12%

- privredi 12.562.131,00 13.514.500,00 7,58%

- ostalo (bankama, fi nancijskim institucijama itd.) 12.252.428,00 11.074.067,00 -9,62%

Članice Grupe za koje se daju konsolidirani podaci:Hrvatska banka za obnovu i razvitak (matično društvo), Hrvatsko kreditno osiguranje d.d. i

Poslovni info servis d.o.o. (ovisna društva)

Aktiva Grupe (000) 28.075.561

Ukupan prihod Grupe (000) 930.810

Broj zaposlenih u Grupi 353

Ukupni temeljni kapital Grupe (000) 10.263.484

Bruto dobit Grupe (000) 162.303

BANKARSTVO 51

Depoziti (u 000 kn)

BankaUkupno % Depoziti države % Depoziti privrede % Depoziti stanovništva %

2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene

Addiko Bank 15.514.732 15.503.397 -0,07 161.542 235.201 45,60 4.204.554 4.719.455 12,25 11.148.636 10.548.741 -5,38

Banka Kovanica 1.013.915 948.364 -6,47 - - - 18.876 12.139 -35,69 995.039 936.225 -5,91

BKS Bank AG 748.512 787.086 5,15 61 60.979 99865,57 379.848 332.150 -12,56 368603 393957 6,88

Croatia banka 2.608.592 2.156.283 -17,34 99.110 91.426 -7,75 756.671 468.123 -38,13 1.752.811 1.596.734 -8,90

Erste&Steiermärkische Bank 41.298.461 42.307.249 2,44 2.920.235 2.850.086 -2,40 10.681.448 11.595.690 8,56 27.696.778 27.861.473 0,59

Hrvatska poštanska banka 16.224.722 16.911.707 4,23 2.411.069 2.254.434 -6,50 4.759.305 5.517.040 15,92 9.054.348 9.140.233 0,95

Imex banka 1.699.010 1.503.880 -11,48 920 923 0,33 113.695 98.906 -13,01 1.584.395 1.404.051 -11,38

Istarska kreditna banka Umag 1.476.559 1.751.557 18,62 101.036 101.233 0,19 470.973 548.387 16,44 904.550 1.101.937 21,82

J&T banka 1.223.688 927.374 -24,21 4.352 8.007 83,98 143.705 139.689 -2,79 1.075.631 779.678 -27,51

Jadranska banka 1.732.191 1.539.719 -11,11 241 521 116,18 98.901 107.692 8,89 1.633.049 1.431.506 -12,34

Karlovačka banka 1.874.808 1.931.834 3,04 53.935 45.759 -15,16 190.926 181.773 -4,79 1.629.947 1.704.302 4,56

Kentbank 1.741.615 1.679.134 -3,59 5.483 9.152 66,92 352.284 406.230 15,31 1.383.848 1.263.752 -8,68

Kreditna banka Zagreb 3.112.587 2.312.759 -25,70 20.410 1.360 -93,34 479.060 494.941 3,32 2.613.117 1.816.458 -30,49

OTP banka Hrvatska 12.619.633 13.209.424 4,67 99.033 314.105 217,17 1.707.975 2.065.277 20,92 10.812.625 10.830.042 0,16

Partner banka 1.217.118 1.354.302 11,27 45.892 36.996 -19,38 343.351 450.379 31,17 827.875 866.927 4,72

Podravska banka 2.373.649 2.416.653 1,81 48.573 67.717 39,41 442.407 442.912 0,11 1.882.669 1.906.024 1,24

Primorska banka 505.478 435.296 -13,88 45 2 -94,72 43.977 35.340 -19,64 461.456 399.954 -13,33

Privredna banka Zagreb 55.484.222 58.236.754 4,96 3.864.008 4.703.378 21,72 12.176.465 12.775.899 4,92 39.443.749 40.757.477 3,33

Raiffeisenbank Austria 23.284.709 23.019.618 -1,14 79.734 40.815 -48,81 10.010.444 9.776.086 -2,34 13.194.531 13.202.717 0,06

Samoborska banka 410.062 406.357 -0,90 1 - - 62.862 51.107 -18,70 347.199 355.250 2,32

Sberbank 6.356.664 6.067.153 -4,55 48.111 468 -99,03 2.901.563 2.715.463 -6,41 3.406.990 3.351.222 -1,64

Slatinska banka 1.282.528 1.259.164 -1,82 27.503 34.403 25,09 146.648 140.178 -4,41 1.108.377 1.084.583 -2,15

Splitska banka 20.909.552 21.889.643 4,69 168.973 287.340 70,05 8.419.283 9.583.838 13,83 12.321.296 12.018.465 -2,46

Zagrebačka banka 76.293.145 77.549.829 1,65 2.714.265 4.060.972 49,62 24.626.924 24.311.349 -1,28 48.951.956 49.177.508 0,46

Ukupno: 291.006.152 296.104.536 1,75 12.874.532 15.205.277 18,10 83.532.145 86.970.043 4,12 194.599.475 193.929.216 -0,34

DEPOZITI U 2017.

ani su ukupni depoziti kod poslovnih ba-naka nastavili s rastom, kao što su uosta-lom rasli i u vrijeme najjačeg kriznog uda-

ra. Bilo kako bilo, depoziti u poslovnim bankama lani su premašili 296,105 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije, kada su iznosili 291,006 mili-jardi, povećanje od 1,75 posto.Kad je riječ o depozitima stanovništva, oni su prote-kle godine zabilježili blagi pad od 0,34 posto te su bili nešto viši od 193,929 milijardi kuna. Naime, u 2016. depoziti građana su iznosili 194,599 milijardi kuna.Ako promatramo ukupne iznose depozita, onda je više nego očito da depoziti stanovništva uvelike nadmašuju depozite gospodarstva, koji su lani sko-

čili za 4,12 posto. Tako su prošle godine depoziti pri-vrede dosegnuli 86,970 milijardi kuna za razliku od preklanjske 83,532 milijarde kuna. Depoziti države su pak protekle godine zabilježili rast od 18,10 po-sto te su iznosili nešto više od 15,205 milijardi kuna za razliku od preklanjskih 12,875 milijardi kuna.Inače, najviše depozita, kao i godinu dana ranije, ima Zagrebačka banka – više od 77,549 milijardi kuna što je povećanje od 1,65 posto u odnosu na 2016. Na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb s iznosom depozita od 58,237 milijardi kuna i uz go-dišnji rast od 4,96 posto, dok je treća Erste banka sa 42,307 milijardi kuna depozita i rast od 2,44 po-sto u odnosu na 2016. godinu.

Depoziti u poslovnim bankama lani su premašili 296,105 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije, kada su iznosili 291,006 milijardi, povećanje od 1,75 posto

I opet uzlazno

L

BANKARSTVO52

KREDITI U 2017.

kupni odobreni krediti poslovnih banaka, dakle oni odobreni državi, gospodarstvu, građanima te onome što se vodi pod

“ostalo”, protekle su godine premašili 250,958 mi-lijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije smanjenje od 5,38 posto. Naime, iznos kredita koje su poslovne banke odobrile prethodne 2016. godine bio je nešto veći od 265,222 milijarde kuna. Prema podacima s kojima raspolažemo, tijekom protekle godine povećan je samo iznos kredita odobren sta-novništvu i to za 1,23 posto, dok su krediti odobreni državi, gospodarstvu i “ostalima” zabilježili pad.Protekle je godine, uostalom kao i pretprošle, najvi-še kredita odobreno stanovništvu 114,910 milijardi kuna što je rast od 1,23 posto u odnosu na godinu

ranije kada su njihovi krediti iznosili 113,509 mi-lijardi kuna. Gospodarstvu su pak banke odobrile 88,628 milijardi kreditnih kuna što je smanjenje od 2,97 posto u odnosu na 2016. kada su ti krediti pre-mašivali 91,337 milijardi kuna. Državi su u 2017. pak odobreni krediti bili ukupno teški 38,677 milijardi kuna ili 20,86 posto manje nego godinu dana ranije kada je taj iznos bio 48,874 milijarde kuna. Najviše je kredita u prošloj godini odobrila Zagrebač-ka banka, 69,984 milijarde kuna uz pad od 10,43 po-sto. Na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb sa 46,784 milijarde kuna uz pad od 1,82 posto, dok je treća Erste banka s nešto više od 38,603 milijarde kuna što je 0,74 posto manje nego u 2016. godini.Najviše kredita gospodarstvu tijekom protekle godi-

Protekle je godine najviše kredita odobreno stanovništvu 114,910 milijardi kuna, gospodarstvu 88,628 milijardi, a državi 38,677 milijardi kuna

Pad kreditiranja

Odobreni krediti

BankaUkupno

% promjeneDržavi

% promjene2016. 2017. 2016. 2017.

Addiko Bank 13.940.725 11.791.570 -15,42 1.671.225 391.825 -76,55

Banka Kovanica 1.025.364 1.052.876 2,68 - 2.766 -

BKS Bank AG 1.226.813 1.310.555 6,83 32812 - -

Croatia banka 1.843.889 1.413.552 -23,34 169.269 18.250 -89,22

Erste&Steiermärkische Bank 38.893.148 38.603.457 -0,74 9.631.006 7.623.292 -20,85

Hrvatska poštanska banka 12.772.508 12.310.362 -3,62 4.006.755 3.163.463 -21,05

Imex banka 1.204.122 1.185.888 -1,51 113.367 112.705 -0,58

Istarska kreditna banka Umag 1.701.752 1.744.829 2,53 128.290 74.271 -42,11

J&T banka 984.314 822.054 -16,48 15.841 9.516 -39,93

Jadranska banka 637.087 511.505 -19,71 1.698 1.350 -20,49

Karlovačka banka 1.259.931 1.253.472 -0,51 213.343 208.739 -2,16

Kentbank 1.099.930 1.265.037 15,01 - - -

Kreditna banka Zagreb 1.820.143 1.769.980 -2,76 74.510 58.147 -21,96

OTP banka Hrvatska 11.837.013 12.020.897 1,55 551.696 624.525 13,20

Partner banka 958.674 1.031.305 7,58 - - -

Podravska banka 2.501.138 2.421.173 -3,20 - - -

Primorska banka 240.196 108.512 -54,82 - - -

Privredna banka Zagreb 47.650.529 46.783.593 -1,82 9.438.755 7.388.536 -21,72

Raiffeisenbank Austria 19.110.171 18.309.640 -4,19 553.143 528.571 -4,44

Samoborska banka 175.970 191.293 8,71 - - -

Sberbank 7.748.575 7.354.833 -5,08 777.067 276.472 -64,42

Slatinska banka 736.950 890.454 20,83 23.043 20.042 -13,02

Splitska banka 17.724.650 16.827.651 -5,06 3.027.242 2.161.099 -28,61

Zagrebačka banka 78.128.937 69.983.591 -10,43 18.444.628 16.013.013 -13,18

Ukupno: 265.222.529 250.958.079 -5,38 48.873.690 38.676.582 -20,86

U

BANKARSTVO 53

ne odobrila je Zagrebačka banka, 24,769 mili-jardi kuna što je smanjenje od 11,05 posto u odnosu na 2016. kada je ta banka gospodar-stvenicima odobrila kredita u iznosu od goto-vo 27,845 milijardi kuna. Na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb s odobrene 14,423 milijarde kreditnih kuna, što je rast od 1,90 posto u odnosu na prethodnu godinu (goto-vo 14,154 milijardi odobrenih kredita). Slijedi Erste banka s rastom od 13,93 posto, na više od 13,479 milijardi kuna odobrenih kredita, za razliku od 11,831 milijarde u 2016.Redoslijed banaka se ne mijenja ni kad je riječ

o kreditima odobrenim stanovništvu. Dakle, na čelu rang-ljestvice je Zagrebačka banka kod koje su se građani tijekom prošle godine kreditno zadužili za 26,847 milijardi kuna što je 3,41 posto manje nego pretprošle godine (27,795 milijardi kuna). Potom slijedi Privred-na banka Zagreb sa 24,833 milijarde kuna ili rastom od 4,15 posto na godišnjoj razini,

dok je treća Erste banka koja je građane lani kreditirala s gotovo 15,409 milijardi kuna, uz godišnji rast od 4,17 posto.Zagrebačka je banka lani odobrila i najviše kredita državi – 16,013 milijardi kuna ili 13,18 posto manje nego pretprošle godine kada je državu kreditirala s oko 18,445 milijardi kuna. Na drugom je mjestu Erste banka sa 7,623 mi-lijarde kuna uz smanjenje na godišnjoj razini od 20,85 posto, dok je treća Privredna banka Zagreb koja je državi lani odobrila kredita u visini od 7,389 milijardi kuna uz pad od 21,72 posto u odnosu na 2016. godinu.

(u 000 kn)

Privredi% promjene

Ostalo% promjene

Stanovništvu% promjene

2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017.

4.487.396 4.327.541 -3,56 439.691 226.443 -48,50 7.342.413 6.845.761 -6,76

309.007 246.609 -20,19 6.172 6.166 -0,10 710.185 797.335 12,27

987.643 1.069.766 8,32 - - - 206.358 240.789 16,69

1.237.581 973.466 -21,34 22.064 6.100 -72,35 414.975 415.736 0,18

11.831.420 13.479.687 13,93 2.639.248 2.091.782 -20,74 14.791.474 15.408.696 4,17

3.876.349 3.907.132 0,79 103.016 86.705 -15,83 4.786.388 5.153.062 7,66

819.239 712.430 -13,04 - - - 271.516 360.753 32,87

985.487 1.078.568 9,45 15.002 6 -99,96 572.973 591.984 3,32

747.174 651.110 -12,86 62.120 37.248 -40,04 159.179 124.180 -21,99

381.847 282.931 -25,90 3.505 460 -86,88 250.037 226.764 -9,31

397.623 394.000 -0,91 18.635 9.817 -47,32 630.330 640.916 1,68

615.133 675.538 9,82 4.925 - - 479.872 589.499 22,85

1.060.947 1.037.816 -2,18 155.225 155.762 0,35 529.461 518.255 -2,12

3.661.809 3.563.639 -2,68 - - - 7.623.508 7.832.733 2,74

715.536 748.365 4,59 43.923 27.245 -37,97 199.215 255.695 28,35

16.429 17.643 7,39 1.436.374 1.194.601 -16,83 1.048.335 1.208.929 15,32

201.369 80.582 -59,98 1.615 3.615 123,88 37.213 24.315 -34,66

14.153.981 14.422.936 1,90 214.745 139.597,00 -34,99 23.843.048 24.832.524 4,15

7.227.068 6.491.773 -10,17 1.119.100 1.152.791 3,01 10.210.860 10.136.505 -0,73

99.448 110.729 11,34 - - - 76.522 80.564 5,28

2.924.591 2.766.327 -5,41 904.272 986.786 9,12 3.142.645 3.325.248 5,81

293.366 382.311 30,32 16.080 8.326 -48,22 404.461 479.775 18,62

6.461.924 6.438.273 -0,37 252.205 254.976 1,10 7.983.279 7.973.303 -0,12

27.844.810 24.769.041 -11,05 4.044.837 2.354.509 -41,79 27.794.662 26.847.028 -3,41

91.337.177 88.628.213 -2,97 11.502.754 8.742.935 -23,99 113.508.909 114.910.349 1,23

K R E D I T

ZAJMODAVAC

DUŽNIK

KREDIT

BANKARSTVO54

Štednja stanovništva kunska i devizna (u 000 kn)

BankaUkupno % Kunska % Devizna %

2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene

Addiko Bank 11.148.636 10.548.741 -5,38 2.284.280 2.451.274 7,31 8.864.356 8.097.467 -8,65

Banka Kovanica 995.039 936.225 -5,91 206.114 180.130 -12,61 788.925 756.095 -4,16

BKS Bank AG 368.603 393.957 6,88 126.909 155.283 22,36 241.694 238.674 -1,25

Croatia banka 1.752.811 1.596.734 -8,90 248.620 239.393 -3,71 1.504.191 1.357.341 -9,76

Erste&Steiermärkische Bank 27.696.778 27.861.473 0,59 7.145.816 8.052.272 12,69 20.550.962 19.809.201 -3,61

Hrvatska poštanska banka 9.054.348 9.140.233 0,95 4.481.878 4.691.242 4,67 4.572.470 4.448.991 -2,70

Imex banka 1.584.395 1.404.051 -11,38 314.674 289.681 -7,94 1.269.721 1.114.370 -12,24

Istarska kreditna banka Umag 904.550 1.101.937 21,82 489.557 559.856 14,36 414.993 542.081 30,62

J&T banka 1.075.631 779.678 -27,51 229.345 173.556 -24,33 846.286 606.122 -28,38

Jadranska banka 1.633.049 1.431.506 -12,34 351.704 343.900 -2,22 1.281.345 1.087.606 -15,12

Karlovačka banka 1.629.947 1.704.302 4,56 592.501 666.832 12,55 1.037.446 1.037.470 0,00

Kentbank 1.383.848 1.263.752 -8,68 253.798 279.516 10,13 1.130.050 984.236 -12,90

Kreditna banka Zagreb 2.613.117 1.816.458 -30,49 892.691 501.568 -43,81 1.720.426 1.314.890 -23,57

OTP banka Hrvatska 10.812.625 10.830.042 0,16 2.996.829 3.332.652 11,21 7.815.796 7.497.390 -4,07

Partner banka 827.875 866.927 4,72 128.493 135.672 5,59 699.382 731.255 4,56

Podravska banka 1.882.669 1.906.024 1,24 695.520 745.278 7,15 1.187.149 1.160.746 -2,22

Primorska banka 461.456 399.954 -13,33 51.670 44.854 -13,19 409.786 355.101 -13,34

Privredna banka Zagreb 39.443.749 40.757.477 3,33 10.295.348 12.205.020 18,55 29.148.401 28.552.457 -2,04

Raiffeisenbank Austria 13.194.531 13.202.717 0,06 2.737.793 3.115.912 13,81 10.456.738 10.086.805 -3,54

Samoborska banka 347.199 355.250 2,32 110.343 123.465 11,89 236.856 231.785 -2,14

Sberbank 3.406.990 3.351.222 -1,64 548.467 728.218 32,77 2.858.523 2.623.004 -8,24

Slatinska banka 1.108.377 1.084.583 -2,15 346.745 345.911 -0,24 761.632 738.672 -3,01

Splitska banka 12.321.296 12.018.465 -2,46 2.758.680 3.020.682 9,50 9.562.616 8.997.783 -5,91

Zagrebačka banka 48.951.956 49.177.508 0,46 13.227.033 14.837.928 12,18 35.724.923 34.339.580 -3,88

Ukupno: 194.599.475 193.929.216 -0,34 51.514.808 57.220.095 11,08 143.084.667 136.709.122 -4,46

ŠTEDNJA U 2017.

opet otkrivamo toplu vodu: štedjeti treba! Kako i na koji način u sadašnjim uvjetima, već je malo teže pitanje. Iako statistike

kažu da je nakon godina stagnacije stanovništvu krenulo uzlazno i da potrošnja raste, ipak je gotovo nemoguća misija ostaviti nešto sa strane. No to je već neka druga priča.Bilo kako bilo, štednja u poslovnim bankama je pro-tekle godine premašila 193,929 milijardi kuna što je za 0,34 posto manje nego godinu dana ranije kada je iznosila gotovo 195 milijardi kuna. Preciznije ka-zano, lani je u našim bankama bilo više od 57,220 milijardi kuna štednje u domaćoj valuti što je na godišnjoj razini skok od 11,08 posto, dok je devizna

premašila iznos od 136,709 milijardi kuna što je pad od 4,46 posto u odnosu na 2016., godinu.Najviše štednje građani drže u Zagrebačkoj banci. Riječ je o oko 49,2 milijarde kuna što je u odnosu na godinu ranije rast od 0,46 posto. Na drugom mjestu rang-ljestvice je Privredna banka Zagreb kojoj su građani povjerili gotovo 40,8 milijardi kuna uz rast od 3,33 posto, dok je na trećem Erste banka koja je prošlu godinu završila s nešto više od 27,861 mili-jarde kuna povjerene joj štednje ili sa 0,59 posto više nego godinu prethodne godine.Kad je riječ o deviznoj štednji, listu banaka predvodi Zagrebačka banka gdje je tijekom protekle godine devizna štednja smanjena za 3,88 posto te je izno-

Štednja u poslovnim bankama je protekle godine premašila 193,929 milijardi kuna što je za 0,34 posto manje nego godinu dana ranije kada je iznosila gotovo 195 milijardi kuna

U laganom padu, ali ipak...

I

55BANKARSTVO

kn

kn

kn

sila 34,339 milijardi kuna. Slijedi Privredna banka Zagreb sa 28,552 milijarde kuna devi-zne štednje uz pad od 2,04 posto, dok je treća Erste banka sa 19,809 milijardi kuna što je 3,61 posto manje nego godinu dana ranije.Rang-ljestvica prvorangiranih banaka se ne mijenja ni kad je riječ o štednji u kunama. Zagrebačkoj su banci građani povjerili na ču-vanje najviše kuna, tako da je kunska štednja u toj novčarskoj kući lani dosegnula 14,837

milijardi kuna (povećanje od 12,18 posto u odnosu na godinu prije). Za vrat joj opet puše Privredna banka Zagreb u kojoj je štednja u kunama lani iznosila 12,205 milijardi kuna što je 18,55 posto više nego u 2016., dok je treća Erste banka sa 8,052 milijarde kuna uz rast od 12,69 posto na godišnjoj razini.Kad je riječ o štednji po ročnosti, oročena štednja u hrvatskim bankama u prošloj je godini iznosila nešto više od 118,218 milijardi

BankaŠtednja st. ukupno % Po viđenju % Oročena %

2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene

Addiko Bank 11.148.636 10.548.741 -5,38 2.902.555 3.919.838 35,05 8.246.081 6.628.903 -19,61

Banka Kovanica 995.039 936.225 -5,91 146.804 149.671 1,95 848.235 786.554 -7,27

BKS Bank AG 368.603 393.957 6,88 142.399 154.252 8,32 226.204 239.705 5,97

Croatia banka 1.752.811 1.596.734 -8,90 165.422 176.417 6,65 1.587.389 1.420.317 -10,52

Erste&Steiermärkische Bank 27.696.778 27.861.473 0,59 6.442.203 8.773.717 36,19 21.254.575 19.087.756 -10,19

Hrvatska poštanska banka 9.054.348 9.140.233 0,95 2.934.741 3.569.496 21,63 6.119.607 5.570.737 -8,97

Imex banka 1.584.395 1.404.051 -11,38 60.645 89.895 48,23 1.523.750 1.314.156 -13,76

Istarska kreditna banka Umag 904.550 1.101.937 21,82 715.725 912.419 27,48 188.825 189.518 0,37

J&T banka 1.075.631 779.678 -27,51 55.964 46.819 -16,34 1.019.667 732.859 -28,13

Jadranska banka 1.633.049 1.431.506 -12,34 509.950 553.587 8,56 1.123.099 877.919 -21,83

Karlovačka banka 1.629.947 1.704.302 4,56 428.600 536.567 25,19 1.201.347 1.167.735 -2,80

Kentbank 1.383.848 1.263.752 -8,68 93.543 129.293 38,22 1.290.305 1.134.459 -12,08

Kreditna banka Zagreb 2.613.117 1.816.458 -30,49 453.434 207.343 -54,27 2.159.683 1.609.115 -25,49

OTP banka Hrvatska 10.812.625 10.830.042 0,16 4.003.427 5.079.917 26,89 6.809.198 5.750.125 -15,55

Partner banka 827.875 866.927 4,72 97.073 120.676 24,31 730.802 746.251 2,11

Podravska banka 1.882.669 1.906.024 1,24 568.978 678.171 19,19 1.313.691 1.227.853 -6,53

Primorska banka 461.456 399.954 -13,33 56.163 51.583 -8,16 405.293 348.372 -14,04

Privredna banka Zagreb 39.443.749 40.757.477 3,33 14.107.232 17.159.770 21,64 25.336.517 23.597.707 -6,86

Raiffeisenbank Austria 13.194.531 13.202.717 0,06 4.589.083 5.989.061 30,51 8.605.448 7.213.656 -16,17

Samoborska banka 347.199 355.250 2,32 126.527 144.080 13,87 220.672 211.170 -4,31

Sberbank 3.406.990 3.351.222 -1,64 584.582 669.772 14,57 2.822.408 2.681.450 -4,99

Slatinska banka 1.108.377 1.084.583 -2,15 189.266 242.495 28,12 919.111 842.088 -8,38

Splitska banka 12.321.296 12.018.465 -2,46 4.848.751 5.925.687 22,21 7.472.545 6.092.778 -18,46

Zagrebačka banka 48.951.956 49.177.508 0,46 16.842.290 20.430.131 21,30 32.109.666 28.747.377 -10,47

UKUPNO: 194.599.475 193.929.216 -0,34 61.065.357 75.710.657 23,98 133.534.118 118.218.560 -11,47

Štednja stanovništva prema ročnosti (u 000 kn)

kuna što je 11,47 posto manje nego u 2016. godini, dok je štednja po viđenju premašila 75,710 milijardi kuna što je pak godišnje po-većanje od 23,98 posto.Ni ovdje se ništa ne mijenja na rang ljestvici prvih triju banaka. Tako je Zagrebačka banka lani imala 28,747 milijardi kuna oročene šted-nje ili 10,47 posto manje nego u 2016., slijedi je Privredna banka Zagreb s gotovo 23,598 oročenih milijardi, uz pad na godišnjoj razini od 6,86 posto, dok je treća Erste banka s oko 19,088 milijardi oročenih kuna što je 10,19 posto manje nego u 2016. godine. Štednja po viđenju u Zagrebačkoj banci lani je iznosila 20,430 milijardi kuna uz rast od 21,30 posto u u odnosu na 2016. godinu, druga je Privredna banka Zagreb s oko 17,159 milijardi kuna i rast od 21,64 posto, dok je treća Erste banka sa 8,774 milijarde kuna i rast od 36,19 posto.

BANKARSTVO56

KARTIČNO POSLOVANJE

rvatska gospodarska komora je i tijekom 2017. godine nastavila s prikupljanjem i analizom podataka o kartičnom poslova-

nju, nastavljajući tako uspješnu suradnju s banka-ma i kartičnim kućama koja kontinuirano traje od 2000. godine. Na kvartalnoj osnovi prikuplja se niz podataka vezanih uz kartice, bankomate, EFT POS terminale te transakcije po njima.Potkraj 2017. godine u Hrvatskoj je bilo 8,9 milijuna kreditnih i debitnih kartica, a u odnosu na kraj 2016. broj kartica je povećan za 1,3 posto. Najveći dio, 88,9 posto, i dalje otpada na debitne, kreditne i prepaid kartice banaka, a 11,1 posto na kartice dviju kar-tičnih kuća. Udio debitnih kartica u ukupnom broju kartica je 77 posto što je u skladu sa svjetskim tren-dovima (njihov udio na svjetskoj razini je 71 posto).

Više od 95 posto ukupnog broja kartica otpada na chip (smart, pametne) kartice. Udio beskontaktnih kartica u ukupnom broju kartica je 31,4 posto što ukazuje na njihov kontinuirani rast (potkraj 2016. njihov udio u ukupnom broju kartica bio je 28 posto).Ukupna vrijednost transakcija realiziranih karti-cama čiji su izdavatelji hrvatske banke te kartične kuće u zemlji i inozemstvu u 2017. godini iznosila je 140,2 milijarde kuna što je za sedam posto više nego godinu ranije, dok je broj kartičnih transakcija porastao za devet posto.

U isto vrijeme vrijednost transakcija stranaca u Hr-vatskoj porasla je za 13 posto, a broj njihovih tran-sakcija za 16 posto.Kartice se i dalje najviše koriste za podizanje goto-vine u zemlji budući da na te transakcije otpada 56

Potkraj 2017. godine u Hrvatskoj je bilo 8,9 milijuna kreditnih i debitnih kartica, a u odnosu na kraj 2016. broj kartica je povećan za 1,3 posto

Broj kartica raste

Vanja Dominović,

pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK

Kartice se i dalje najviše koriste za podizanje gotovine u zemlji

H

Promjena broja kartica, bankomata i EFT POS terminala (2001. - 2017.)

80,0

70,0

60,0

50,0

40,0

30,0

0,0

10,0

0,0

-10,0

-20,0

%

31.12.2001.

31.12.2002.

31.12.2003.

31.12.2004.

31.12.2005.

31.12.2006.

31.12.2007.

31.12.2008.

31.12.2009.

31.12.2010.

31.12.2011.

31.12.2012.

31.12.2013.

31.12.2014.

31.12.2015.

31.12.2016.

31.12.2017.

kartice bankomati EFT POS

BANKARSTVO 57

posto ukupne vrijednosti svih transakcija, 38 posto čine transakcije plaćanja u zemlji, a šest posto ot-pada na transakcije ostvarene u inozemstvu (pet posto su transakcije plaćanja, a jedan posto tran-sakcije podizanja gotovine).

BANKOMATI I EFT POS TERMINALI

Potkraj 2017. u Hrvatskoj je bilo 5088 bankomata, što je u odnosu na 2016. povećanje njihova broja za 10 posto i to je najveći rast od 2008. godine (te je godine broj bankomata porastao za gotovo 12 po-sto). U isto vrijeme broj EFT POS terminala je pora-stao za osam posto, sa 103.000 na više od 111.000 (to je najveći rast nakon 2011. kada je njihov broj porastao za gotovo 10 posto).

SVJETSKI TRENDOVI U KARTIČNOM

POSLOVANJU

Na kraju 2016. godine na svjetskoj razini bilo je 13,9 milijardi platnih kartica i u odnosu na 2015. godinu njihov je broj porastao za osam posto, pokazuju

rezultati istraživanja Retail Banking Researcha iz Londona. Prosječan broj kartica po odraslom sta-novniku u 2016. bio je 3,1 kartica. Broj EFT POS ter-minala dosegao je 85,9 milijuna, rastući za sedam posto u odnosu na kraj 2015. godine. Udio debitnih kartica na globalnoj razini je i dalje najveći u odnosu na druge vrste kartica i iznosi 71 posto.

KARTIČNO POSLOVANJE JE BITAN DIO

FINANCIJSKE PISMENOSTI

Kartice i kartično poslovanje zauzimaju značajno mjesto u edukacijskim aktivnostima u području fi-nancijske pismenosti koje Hrvatska gospodarska komora organizira za učenike srednjih škola, nji-hove nastavnike i profesore te studente. Naglasak je na upravljanju osobnim financijama, vrstama kartica, sigurnosti upotrebe i plaćanja te različitim kanalima upotrebe.

Vrijednost kartičnih transakcija u 2017.Podizanje

gotovine u inozemstvu

Plaćanja u inozemstvu

Podizanje gotovine u Hrvatskoj

Plaćanja u Hrvatskoj

UKUPNO

140,2 mlrd. kn

56%

38%

5% 1%

Ukupna vrijednost transakcija realiziranih karticama u 2017. godini iznosila je 140,2 milijarde kuna

BANKARSTVO58

>> U 2017. godini zadržali smo stabilnost i kvalitetu svog operativnog poslovanja te time dodatno učvrstili poziciju na hrvatskom bankarskom i financijskom tržištu. Posebno nas veseli činjenica da smo zabilježili rastu-ći trend novog kreditiranja u poslovanju s građanstvom, ali i gospodarstvom. Svjedo-čili smo i velikim izazovima, poput procesa restrukturiranja Agrokora, što je utjecalo i na poslovanje cjelokupnog bankarskog sektora. Svojim smo klijentima nastojali biti kvali-tetan oslonac u realizaciji njihovih osobnih financijskih potreba i poslovnih ciljeva, pru-žajući adekvatan poticaj rastu realne ekono-mije, ali i hrvatskog gospodarstva u cjelini.

POZITIVAN SIGNAL - JASNA PORUKA O

UVOĐENJU EURA

Hrvatske banke jedne su od najbolje kapita-liziranih u Europskoj uniji. Sustav je stabilan te banke imaju kapacitet adekvatno pratiti kvalitetne projekte privatnog sektora koji bi trebao biti generator gospodarskog rasta i kreiranja radnih mjesta, osiguravajući pri-tom dugoročnu stabilnost. I dalje je potrebno jačati napore u provedbi strukturnih reformi, kako bi se podigla potencijalna stopa rasta i

povećala otpornost na eventualne globalne šokove. Važno je pronaći politički i ekonom-ski odgovor na demografske izazove i rastu-ći trend iseljavanja. Pozitivan signal je jasna poruka o uvođenju eura kao strateškom cilju, a smanjenje valutnog rizika i pristup

Kako ocjenjujete 2017. poslovnu godinu i svoje poslovanje?

Kako procjenjujete stanje u cjelokupnoj financijskoj industriji?

Ima li kakvih problema u vašem segmentu djelovanja i gdje? Što je potrebno učiniti – od zakonodavne, regulatorne do provedbene razine...

Bliži nam se pet godina od ulaska Hrvatske u EU. Što vam je to donijelo u poslovanju i općenito financijskoj industriji?

Mijenjaju se i odnosi u vezi s ulaskom drugih dobavitelja usluga platnog prometa. Kako će to utjecati na poslovanje?

Možete li procijeniti utjecaj primjene Uredbe o GDPR-u na poslovanje?

Poslovna 2017. obilježena je stanjem u Agrokoru. Kako je ono utjecalo i kakav će utjecaj imati na cijelu financijsku industriju?

Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem djelujete u osnaživanju gospodarskih aktivnosti i aktivnostima za jači gospodarski rast?

Smatrate li da će poslovna 2018. donijeti stabilizaciju poslovanja sektora? Očekujete li daljnja spajanja ili preslagivanja?

CHRISTOPH SCHOEFBOECK, PREDSJE

I dalje je potrebno jačati napore u provođenju strukturnih reformi

Upitali smo...

BANKARSTVO 59

mehanizmima financijske stabilnosti euro-područja dodatno će povećati financijsku stabilnost Republike Hrvatske.Kad je riječ o izazovima, pravna i politička stabilnost ostaju temeljni preduvjeti za na-stavak oporavka. Potrebno je graditi investi-cijsku sigurnost, ali i izbjegavati zakonske inicijative koje je mogu “potkopati” promje-nom pravila igre u hodu. Bankarstvo je krvo-tok svakog gospodarstva, a samo stabilna krvna slika može pomoći njegovom kvalitet-nijem funkcioniranju.Ulazak u EU za banke nije značio bitno dru-gačiji okvir poslovanja budući da je velik dio bankarskog sustava integriran u EU preko svojih stranih vlasnika. Međutim, indirektno svjedočimo pozitivnim efektima, kao što su trgovinska integracija i integracija klijenata dublje u trgovinske tokove EU-a. Također, perspektive EU fondova otvaraju novu di-menziju u poslovanju, a članstvo u EU sva-kako je imalo pozitivan efekt i na turističku aktivnost. Kandidatura Hrvatske za članstvo u eurozoni idući je važan korak za domaću financijsku industriju, za koji vjerujemo da će imati pozitivne efekte na stabilnost financij-skog sektora.Neupitno je da se bankarstvo već neko vrije-me polako otvara pri čemu, u dio poslovanja koji su do sada radile isključivo banke, ulaze i drugi pružatelji usluga, posebice u dijelu platnog prometa. Taj će se trend nastaviti, ali to ne treba gledati kao prijetnju, već kao poticaj. Da bi bile uspješne i kadre odoljeti izazovu digitalizacije, zadatak banaka bit će daljnja transformacija u predvodnike tehnoloških trendova, uz omogućavanje do-stupnosti, savjetovanja i podrške klijentima kroz digitalne kanale. U Erste banci i ESB

Grupi spremni smo za nove izazove te s opti-mizmom gledamo na budućnost.I prije početka primjene Opće uredbe o za-štiti osobnih podataka, važeći zakonodavni okvir Republike Hrvatske propisivao je op-

seg aktivnosti i određena ograničenja u do-meni direktnog kontaktiranja klijenata, kao i općenite zaštite osobnih podataka, pose-bice kad je u pitanju poslovanje financijske institucije. Međutim, GDPR regulativa takvu je zaštitu podigla na još višu razinu, a Erste banka je na vrijeme krenula s pripremama te spremna dočekala promjene. Primjerice, u svrhu unapređenja poslovnog odnosa, sla-nja posebnih ponuda ili povremenog informi-ranja o pogodnostima, Banka od klijenta tre-ba posebnu privolu. Više od 80 posto naših klijenata koji su bili u kontaktu s Bankom od početka primjene regulative, u poslovnica-ma ili putem digitalnih kanala, dalo je svoju suglasnost.

POZICIJA ESB GRUPE NA HRVATSKOM

TRŽIŠTU JE STABILNA

Situacija u kojoj se našao koncern Agrokor te proces njegova restrukturiranja svakako su predstavljali veliki izazov koji je utjecao i na poslovanje te, u određenoj mjeri, rezultat bankarskog sektora u 2017. Od samog počet-ka Erste banka je zauzela proaktivnu ulogu i primjenjivala konstruktivan pristup kako bi

pružila adekvatnu podršku procesu restruk-turiranja te osiguravanju nastavka kontinu-iteta poslovanja koncerna. Stoga vrlo pozi-tivnom smatramo činjenicu da je većinom glasova vjerovnika u konačnici postignuta nagodba.Vjerujemo da će se nastaviti proces konsoli-dacije, posebice u segmentu manjih i sred-njih banaka, a pod utjecajem troška regulati-ve, konkurentskih pritisaka i potrebe da se u određenim segmentima poslovanja ostvare ekonomije obujma, kako bi poslovni model bio dugoročno održiv. Pozicija ESB Grupe na hrvatskom tržištu je stabilna i predstavlja zdrav temelj za budućnost. Želimo održiv i dugoročni uspjeh koji će biti posljedica kvali-tetnog odabira te praćenja zdravih i isplativih

projekata, kao i održavanja partnerskog od-nosa s klijentima i društvenom zajednicom, što će rezultirati jačanjem međusobnog povjerenja baziranog na otvorenoj i tran-sparentnoj komunikaciji. Zajednički nam je cilj uspjeh, zadovoljstvo i prosperitet – kako naših klijenata, tako i hrvatskog društva u cjelini.

DNIK UPRAVE ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANKA

Svojim smo klijentima nastojali biti kvalitetan oslonac u realizaciji njihovih osobnih financijskih potreba i poslovnih ciljeva, pružajući adekvatan poticaj rastu realne ekonomije, ali i hrvatskog gospodarstva u cjelini

Rast novog kreditiranja građanstva i gospodarstva

Kandidatura Hrvatske za članstvo u eurozoni idući je važan korak za domaću financijsku industriju

Vjerujemo da će se nastaviti proces konsolidacije, posebice u segmentu manjih i srednjih banaka

BANKARSTVO60

>> Protekla godina bila je izazovna za po-slovanje Banke. Početak godine obilježila je eskalacija krize u koncernu Agrokoru, a na-stavak godine donošenje i provedba Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Repu-bliku Hrvatsku. Odluke koje je na temelju tog akta donosio izvanredni povjerenik u proce-su financijskog restrukturiranja koncerna utjecale su na rezultate poslovanja. No os-tvareni gubici na vrijednosti potraživanja od

Agrokora i ekonomski povezanih društava u značajnoj su mjeri neutralizirani pozitivnim jednokratnim učincima u upravljanju por-tfeljem neprihodujućih kredita te je Banka u 2017. ostvarila neto dobit u iznosu od 396 milijuna kuna.Uvjete poslovanja na hrvatskom financij-skom tržištu obilježila je visoka likvidnost sustava i povijesno niske kamatne stope. Posljedično, financijska industrija ostva-rila je niže poslovne prihode, ali su sma-njeni rizici neutralizirali negativan utjecaj padajućih prinosa na rezultate poslovanja. Negativni utjecaj krize u Agrokoru na finan-cijsku industriju u potpunosti je prevladan tijekom godine. Kod društava za faktoring koncentracija plasmana na Agrokor bila je previsoka, pa su pretrpjela značajan pad poslovanja.

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUNSKIM

KREDITIMA

U poslovanju banaka svjedočimo povećanoj potražnji za kunskim kreditima. Promjenu valutne strukture kredita ne prati istovjet-na transformacija na strani depozita. Zbog povijesno niskih kamatnih stopa klijenti se sve rjeđe odlučuju na oročavanje depozita. Time se uz valutnu sve više narušava i ročna struktura bilance banaka, pa se financijski izvori za dugoročne kredite pronalaze i u ne-oročenim depozitima klijenata.Regulator je objavom Preporuke za ublaža-vanje kamatnog i kamatno induciranoga kreditnog rizika pri dugoročnom kreditiranju potrošača nastojao potaknuti kreditore i za-jmoprimce na korištenje zaštite od kamat-nog rizika. Preporučeno fiksiranje kamatne stope na dugoročne kredite uključuje i do-datni trošak za zaštitu od kamatnog rizika. Odluku o prihvaćanju tog troška donosi sva-ki dužnik za sebe, dok iskustvo zakonskih intervencija i sudskih odluka, kojima se na banke prevaljuje povećani trošak dužnika, a dužnici se u potpunosti amnestiraju od ne-

gativnih posljedica svojih odluka, zasigurno ne motivira dužnike na prihvaćanje dodat-nog troška za zaštitu od očekivanih rizika.Održavanje stabilnosti financijskog susta-va preduvjet je za ostvarivanje održivog rasta gospodarstva. U stabilnim uvjetima

poslovanja financijski posrednici mogu kli-jentima pružati usluge po konkurentnim uvjetima. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju olakšao je konkurentima iz drugih članica EU-a poslovanje na hrvatskom financijskom tržištu.

PONUDA FINANCIJSKIH USLUGA IZVAN

BANAKA

Očekivano uvođenje eura ubrzat će inte-graciju u zajedničko tržište, a time i preko-graničnu konkurenciju. Dodatno, europska regulacija razvija se prema otvaranju trži-šta financijskih usluga za posrednike izvan financijske industrije. U području platnog prometa banke moraju omogućiti drugim po-srednicima pristup računima klijenata, kako bi povećali konkurenciju na tržištu financij-skih usluga. Stoga očekujemo brzi razvoj ponude financijskih usluga izvan banaka, prvo u platnom prometu, a potom i u ponudi alternativnih usluga financiranja.Broj financijskih posrednika licenciranih za poslovanje na hrvatskom financijskom trži-štu dugoročno se smanjuje. S druge strane, povećava se ponuda financijskih usluga koje na domaćem tržištu nude društva licenci-rana u drugim članicama EU-a. Očekujemo i rast ponude nefinancijskih posrednika, što dodatno sužava prostor za ostvarivanje pri-hoda licenciranih financijskih posrednika. Stoga će motiv za spajanja i preuzimanja biti vrlo snažan i u 2018. godini.

MICHAEL GEORG MÜLLER, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISENBANKA AUSTRIA (RBA)

Ostvareni gubici na vrijednosti potraživanja od Agrokora i ekonomski povezanih društava u značajnoj su mjeri neutralizirani pozitivnim jednokratnim učincima u upravljanju portfeljem neprihodujućih kredita te je Banka u 2017. ostvarila neto dobit od 396 milijuna kuna

Iza nas je izazovna godina

Uvjete poslovanja na hrvatskom financijskom tržištu obilježila je visoka likvidnost sustava i povijesno niske kamatne stope

Održavanje stabilnosti financijskog sustava preduvjet je za ostvarivanje održivog rasta gospodarstva

BANKARSTVO 61

>> Protekla godina u većini segmenata domaćeg gospodarstva bila je obilježena problemima u Agrokoru. Ipak, ukupno ma-kroekonomsko okruženje ostalo je povolj-no, što se prije svega ogleda u rastu BDP-a, smanjenju nezaposlenosti, kao i manjim vanjskim te fiskalnim neravnotežama. Pred-stavljanje Strategije o uvođenju eura krajem prošle godine predstavlja početak jednog od potencijalno najznačajnijih događaja za do-maće gospodarstvo. Na domaćem bankov-nom tržištu u 2017. iznimno važan događaj bilo je preuzimanje Splitske banke od strane OTP Grupe, čime je na tržištu stvoren jedan

od najvećih financijskih igrača. Samim time nama je protekla godina bila prije svega obi-lježena složenim procesom integracije koji se nastavio i tijekom 2018.

POZITIVNI TRENDOVI U FINANCIJSKOJ

INDUSTRIJI

Osim jednokratnih utjecaja na financijski sektor kao posljedica krize u Agrokoru tije-kom 2017., trendovi u financijskoj industri-ji ostaju pozitivni. Zaustavljanje procesa razduživanja kućanstava te rast kreditnog portfelja bankovnog sustava tijekom prošle godine predstavljaju potvrdu početka povolj-nijeg razdoblja. Visoka konkurencija i povije-sno niske kamatne stope stvaraju pritiske na domaće banke na povećanje efikasnosti te na značajna ulaganja kako bi se zadržao korak s tehnološkim napretkom, ali i podr-žale inovacije u kreiranju proizvoda i usluga.Ulazak na jedinstveno EU tržište pozitivno

se odrazio na brojne domaće sektore, što se vidi i kroz dosta dinamičan rast izvoza posljednjih godina. Ipak, proteklo razdoblje bilo je obilježeno i brojnim strukturnim sla-bostima domaćeg gospodarstva, pa vjeru-jem da se svi pozitivni učinci od ulaska u EU tek trebaju vidjeti. Možemo reći da će ulazak Hrvatske u eurozonu imati puno veći utjecaj

na poslovanje i razvoj bankarskog tržišta, s obzirom na očekivani gubitak dijela prihoda od provizija i naknada, eliminaciju većeg di-jela valutnog rizika, ulazak u bankovnu uniju te harmonizaciju regulatornih zahtjeva.Uz dinamičan tehnološki napredak, kon-kurencija bankama nisu više samo druge banke već i tvrtke iz brojnih drugih područ-ja. Svjesni smo promjena koje se događaju te nastavljamo s intenzivnim ulaganjem u našu IT infrastrukturu te razvoj novih proi-zvoda. Također, vjerujemo da unatoč jačanju konkurencije na gotovo svim područjima naša kvaliteta, sigurnost ali i dugogodišnji partnerski odnos s klijentima predstavljaju našu jaku komparativnu prednost.U razgovoru s poduzetnicima iz raznih sek-tora vidim da je implementacija GDPR-a prošla uz brojne nejasnoće i poteškoće, ali je ipak prošla. U svojoj instituciji smo uložili dosta vremena i novca kako bismo se uskla-dili s tom regulativom. Ipak, ono što je

BALAZS BEKEFFY, PREDSJEDNIK UPRAVE OTP BANKE HRVATSKA (UIME OTP BANKE I SPLITSKE BANKE)

Glavni događaj ove godine bit će završetak integracije Splitske banke i OTP banke. Za OTP Grupu hrvatsko tržište ostaje i dalje jedno od najvažnijih. Spremni smo i dalje aktivno pratiti situaciju i trendove na domaćem tržištu te pravodobno reagirati

Stvaranje jednog od najvećih financijskih igrača

Samo stabilan, snažan i profitabilan bankarski sektor može biti potpora razvoju gospodarstva

Uz dinamičan tehnološki napredak, konkurencija bankama nisu više samo druge banke već i tvrtke iz brojnih drugih područja

BANKARSTVO62

najvažnije, danas ne vidimo zastoj u poslo-vanju te naši klijenti imaju pristup svim uslu-gama i proizvodima bez dodatnih poteškoća uz dodatnu sigurnost.

DALJNJE REGULATORNE PROMJENE

Možemo reći da je prvi utjecaj problema u Agrokoru na financijski sektor bio vidljiv kroz dosta značajne gubitke. No unatoč tome, do-maći bankovni sustav zadržao je visoku razi-nu stabilnosti bez jačanja sistemskih rizika. Ipak, kriza u Agrokoru rezultirat će snažnim restrukturiranjem u većini sektora domaćeg gospodarstva, pa tako i u financijskom sektoru.

Samo stabilan, snažan i profitabilan bankar-ski sektor može biti potpora razvoju gospo-darstva. Problemi u bankarskom sektoru jako se brzo oslikaju i na cijelo gospodar-stvo. Domaći bankovni sustav je iznimno visokokapitaliziran te s visokim zalihama likvidnosti, što mu osigurava i visok stupanj otpornosti na eventualne šokove. Uz visoku kapitaliziranost te osigurane izvore financi-ranja, domaći bankovni sustav spreman je i dalje financirati domaće gospodarstvo čak i u slučaju da se potrošačka i investicijska aktivnost dodatno ubrzaju.Aktualna godina u bankarstvu također je

obilježena daljnjim regulatornim promjena-ma. Ipak, vidimo nastavak pozitivnih trendo-va po pitanju potražnje za kreditima, jačanja domaće depozitne baze te poboljšanja kva-litete kreditnog portfelja. S obzirom na to da je i oporavak u bankarskom sektoru započeo nešto kasnije, tijekom 2018. godine očeku-jem da se pozitivna kretanja još dodatno dinamiziraju. Glavni događaj ove godine bit će završetak integracije Splitske banke i OTP banke. Za OTP Grupu hrvatsko tržište ostaje i dalje jedno od najvažnijih. Spremni smo i dalje aktivno pratiti situaciju i trendove na domaćem tržištu te pravodobno reagirati.

>> Za Addiko Bank je 2017. godina, prva puna kalendarska godina s novim brendom, bila iznimno uspješna i obilježena rastom plasmana u svim ključnim poslovnim se-gmentima. Osim toga smo i prvi uveli mo-gućnost dobivanja kredita samo temeljem osobne iskaznice uz odobrenje u roku od 30 minuta, s Addiko Chat Bankingom smo predstavili jedinstveno plaćanje putem Vi-bera, postali smo prva banka u Hrvatskoj s certifikatom kvalitete, u međunarodnom izboru proglašeni smo najboljom bankom u Hrvatskoj u poslovanju s građanstvom, otvo-rili smo digitalnu ‘Express’ poslovnicu, prvu takve vrste u Hrvatskoj…Gledajući sve što je napravljeno u kratkom roku, nepojmljivo mi je da je Addiko na trži-štu tek dvije godine, tijekom kojih kontinui-rano bilježi rast u svim ključnim poslovnim segmentima. Poboljšali smo i ključne poslov-ne indikatore, kvalitetu imovine, a po stopi adekvatnosti kapitala Addiko je u samome vrhu. S pozitivnim poslovnim trendovima te

ambicioznim rastom i razvojem poslovanja nastavili smo i u 2018. godini.

SPORIJI RAST POSLOVANJA S

GRAĐANSTVOM

Gledajući na gospodarstvo u cjelini, 2017. je bila dobra godina, pogotovu stoga što je, na-kon šest godina recesije, BDP rastao treću godinu zaredom, ali je istodobno ukazala i na to gdje postoji veliki prostor za napredak u 2018. godini u kojoj ponovno očekujemo rast BDP-a od oko tri posto, proračunski su-ficit i pad javnog duga, rast osobne potrošnje i zaposlenosti, još jednu rekordnu turističku godinu, te veći rast kreditne aktivnosti kojoj u prilog idu i kretanja kamatnih stopa koje su pale na rekordno niske razine što kao rezul-tat ima vrlo povoljne uvjete financiranja.Trendovi kreditiranja na razini industrije ta-kođer bi se trebali mijenjati nabolje. Likvid-nost je visoka, a i još će rasti. Tome svjedoče i najave HNB-a o rastu likvidnosti s trenutač-nih 25,3 na 32 milijarde kuna do kraja 2019.

godine. Ipak, poslovanje s građanstvom će tijekom 2018. rasti sporije u odnosu na Corporate/SME zbog postrožene regulative nakon izmjena u Ovršnom zakonu te prav-nih, tehnoloških, logističkih i operativnih prilagodbi GDPR-u. Banke će stoga nedvoj-beno kroz odgovorno kreditiranje privatnog sektora i pružanje podrške realnoj ekonomiji dati svoj obol jačanju gospodarskog rasta. Da bi banke bile u poziciji još više kreditirati, potrebni su i brži insolvencijski mehanizmi,

nedvosmisleni porezni tretman NPL-ova te platforme za dokapitalizacije poduzeća, kao i kreditne sheme uz dijeljenje rizika. Uz to je ključno intenzivirati napore na četiri, po

MARIO ŽIŽEK, PREDSJEDNIK UPRAVE ADDIKO BANKA

Gledajući sve što je napravljeno u kratkom roku, nepojmljivo mi je da je Addiko na tržištu tek dvije godine, tijekom kojih kontinuirano bilježi rast u svim ključnim poslovnim segmentima. Poboljšali smo i ključne poslovne indikatore, kvalitetu imovine, a po stopi adekvatnosti kapitala Addiko je u samome vrhu

Uspješna godina obilježena rastom plasmana

Trendovi kreditiranja na razini industrije trebali bi se mijenjati nabolje. Likvidnost je visoka, a i još će rasti

BANKARSTVO 63

meni, presudna preduvjeta: podizanju kon-kurentnosti, stvaranju poticajnog poslovnog okruženja, boljem korištenju mogućnosti EU fondova i digitalnom iskoraku.

POBOLJŠATI KONKURENTNOST

Sve kreće od konkurentnosti i njeno pobolj-šanje je jedan od hrvatskih prioriteta kojem se treba maksimalno posvetiti. Zbog porezne reforme koja je rasteretila gospodarstvo za skoro 2,5 milijardi kuna i čiji će učinci biti vid-ljivi i u 2018. godini, zbog rezanja parafiskal-nih nameta za 30 posto tijekom 2018./2019. te zbog bržeg sužavanja spreadova na hr-vatske obveznice u odnosu na regionalne, lani se značajno popravila konkurentnost, a i inflacija je također niža negoli u konkurent-skim regionalnim ekonomijama. Dodatno rasterećenje od parafiskalnih nameta bilo bi još jedan korak u pravom smjeru i moglo bi donijeti oko dvije milijarde kuna poreznog rasterećenja. Hrvatska je na WEF-ovoj listi globalne konkurentnosti za 2017./2018. na 74. mjestu od 137 gospodarstava u svijetu. To znači kako smo zadržali istu poziciju kao i godinu ranije, a ta stagnacija definitivno nije poticajna vijest.Od presudne je važnosti i njegovanje poti-cajnog okruženja gdje je potrebno usposta-viti mehanizme koji će olakšati život svim gospodarskim subjektima, pogotovo malim i srednjim poduzetnicima koji su brojčano da-leko najznačajnija gospodarska pokretačka sila. Zato se može očekivati jačanje finan-ciranja malih i srednje velikih tvrtki koje su lani ostvarile rekordne rezultate u ukupnom prihodima, izvozu te dobiti prije poreza. Tako-đer, SME sektor je lani najviše pridonio rastu zaposlenosti i diverzifikaciji gospodarstva i Hrvatska ovdje ne smije popustiti, već treba

uložiti dodatne napore znajući koliki je utje-caj SME-a na “krvnu sliku” gospodarstva.Pristupanje EU nije iziskivalo tektonske pro-mjene za bankarski sustav budući da su sve velike banke zbog svojih matica već ispunja-vale veće kapitalne zahtjeve i primjenjivale više regulatorne i operativne standarde po-slovanja te “bile u EU” i prije hrvatskog puno-pravnog članstva. Međutim, treći segment u kojem hrvatsko gospodarstvo treba napra-viti iskorak jest korištenje EU fondova jer tu nismo dosad kapitalizirali onoliko koliko smo mogli i trebali. Činjenica jest da je financi-ranje putem EU fondova administrativno i vremenski izrazito zahtjevno, ali od početka smo znali da će to tako biti i sad je krajnji tre-

nutak da povećamo svoje kapacitete i utilizi-ramo ovu priliku.

NUŽNOST INTENZIVNIJE

DIGITALIZACIJE

Ono što trebamo shvatiti kao važno upozo-renje u vidu nastavka i ubrzavanja ključnih reformi jest da u segmentu inovativnosti, na kojem sve moderne ekonomije temelje budu-ći rast, Hrvatska bilježi pad. Taj trend je nuž-no promijeniti čim prije, a jedan od ključnih elementa je intenzivnija digitalizacija. Zado-voljava li nas činjenica da smo u kontekstu digitalne konkurentnosti na 44. mjestu od 63 globalne ekonomije i da smo lani ostvarili

napredak od četiri mjesta? Smatram da to nije dovoljno i da moramo bolje. OK, nisu sve gospodarske grane ovdje u istoj poziciji, ali

to ništa ne mijenja na činjenici da ako želi-mo ići naprijed, moramo sustavno razvijati digitalni mentalni sklop i svijest o nužnosti modernizacije – počevši od obrazovanja, preko javnog sektora do svih gospodarskih grana. Stagnacija u ovom pogledu ista je kao i rapidno nazadovanje.Važnost digitalizacije i digitalne transforma-cije je iznimno vidljiva u bankarstvu gdje je evolucija digitalnih tehnologija iskorištena kako bi se klijentima omogućilo brže, intu-itivnije i kvalitetnije poslovanje s financij-skom institucijom. Pred bankama su jako uzbudljiva vremena gdje je uopće teško prognozirati što će biti za pet, a kamoli za 10 godina. Hoće li to biti bankarstvo putem bio-metrike, virtualnih poslovnica, ili novih revo-lucionarnih modela temeljenih na umjetnoj inteligenciji, budućnost će pokazati. Ono što je sigurno jest to da će korisnici biti najveći dobitnici. Ponosan sam što je Addiko Bank u segmentu digitalne transformacije poslova-nja napravio velik iskorak u svim segmenti-ma: bitno smo ubrzali procese i procedure, predstavili jedinstvene proizvode i usluge, uveli moderne tehnologije, unaprijedili kori-sničko iskustvo, uspostavili partnerstva s renomiranim globalnim tehnološkim divovi-ma..., a najbolje tek slijedi. Nešto već u ovoj godini.

Za očekivati je jačanje financiranja malih i srednje velikih poduzeća

Ako želimo ići naprijed, moramo sustavno razvijati digitalni mentalni sklop i svijest o nužnosti modernizacije

BANKARSTVO64

>> Godina 2017. bila je toliko dinamična i slojevita da mi se čini kao da je trajala bit-no duže od kalendarskih 365 dana. S jedne strane, godina je bila obilježena efektima povezanim s pogoršanjem boniteta Grupe Agrokor što nije zaobišlo ni HPB. No pravo-vremenim smanjenjem koncentracije koje smo proveli u prethodnim godinama te kroz proces izvanredne uprave i nagodbe gubici od Agrokora su ublaženi. Prošla godina bila je obilježena i daljnjim povećanjem likvidno-sti tržišta te nastavkom trenda smanjivanja kamatnih stopa što se nastavilo i u 2018. godini. Stoga se, uz dodatne regulatorne zahtjeve i propise poput MSFI9 i GDPR-a te pritisak na smanjenje kamatne marže, bilo nužno okrenuti povećanju efikasnosti poslo-vanja. S druge strane, 2017. bila je i godina kad smo nastavili s realizacijom strateških smjernica razvoja koje se sastoje od mo-dernizacije poslovne mreže i digitalizacije Banke.

NE OČEKUJEM UBRZANJE

INFLACIJE

Tijekom 2017. proveli smo reorganizaciju u kojoj je oformljen sektor specijaliziran za poslovanje sa srednjim i malim poduzeći-ma, što je jedan od dva ključna strateška segmenta klijenata u Banci. Nadalje, ustrojen je i Odjel za digitalni marketing i e-Poslovnica kao odgovor na zahtjeve modernog - digital-nog doba. U skladu s time, HPB nastoji biti predvodnik digitalnih promjena, pa smo tako prvi na hrvatskom tržištu uveli uslugu podi-zanja gotovine na bankomatima bez kartice, tzv. e-Gotovina.Pritom digitalizacija nije jedini trend koji obi-lježava poslovanje HPB-a i sektora u cjelini.

Ekonomske okolnosti i narav hrvatske eko-nomije nakon ulaska u EU promijenile su se u odnosu na pretkrizno razdoblje. Otvara-nje velikog tržišta, rast turističke djelatno-

sti i opreznije potrošačke navike bitno su unaprijedile izvozne trendove Hrvatske s pozitivnim saldom tekućeg računa platne bilance. Međutim, upravo kontinuitet eko-nomskog oporavka koji je prisutan od četvr-tog tromjesečja 2014., a koji će se nastaviti i u 2018., mogao bi rezultirati povećanjem doprinosa domaće potražnje ekonomskom rastu. Na navedeno utječe s jedne strane veći raspoloživi dohodak potrošača nastav-no na poreznu reformu početkom 2017., rast zaposlenosti i povezano s tim – pouzdanje potrošača i povoljno kreditiranje od strane banaka nastavno na velike akumulirane viš-kove likvidnosti. Kreditne institucije će stoga nastaviti kreditirati i stanovništvo i poslovne subjekte te bi se već primijećeni rast novo-odobrenog volumena mogao intenzivirati. Međutim, ne očekujem da bi moglo doći do ubrzanja inflacije jer HNB ima više nego do-voljno alata da osigura stabilnost cijena, što je uspješno provodio svih ovih godina. Isto tako, ne bi trebalo doći do značajnog rasta kamatnjaka, iako izgleda za njihov daljnji pad više nema.

POTENCIJALNA PREUZIMANJA - AKO

BUDE PRILIKE

Nadalje, i fiskalni trendovi su bitno različiti nego u prošlosti te su iznimno povoljni. Sto-ga, rast državne potrošnje i njen doprinos BDP-u neće biti presudni te će usporavati kako bi bili dosegnuti svi kriteriji iz Maa-strichta (od kojih je najbitniji omjer javnog duga i BDP) sukladno orijentaciji nositelja ekonomske politike u Republici Hrvatskoj prema usvajanju eura u dugoročnom razdo-blju. To vidim dugoročno kao jednu od ključ-nih koristi za cjelokupnu ekonomiju zbog manje rizičnosti zemlje, ali i za HPB i ostale

banke zbog manjih kapitalnih zahtjeva koje za sobom nose izloženosti u stranoj valuti.Zaključno, aspekt poslovanja HPB-a na koji smo posebno ponosni je akvizicija Jadran-ske banke. U taj proces smo krenuli dubin-skim snimanjem u 2017., a uspješno smo ga okončali zaključenjem transakcije sredinom 2018. godine. Taj korak predstavlja poslovni potez od kojeg očekujemo koristi na tržištu Dalmacije gdje smo dosad bili manje zastu-pljeni, ali je i simbolični odraz stvarnog po-tencijala HPB-a i naše strategije koja uključu-je potencijalna preuzimanja ako za to bude prilike, u kojoj HPB vidim kao predvodnika digitalnih inovacija i konsolidacije tržišta.

DOMAGOJ KARADJOLE, ČLAN UPRAVE HRVATSKE POŠTANSKE BANKE

Za HPB je 2017. bila u znaku nastavka digitalizacije poslovanja i priprema za akviziciju Jadranske banke koju smo uspješno završili u srpnju 2018.

Izazovno, digitalno i razvojno

HPB nastoji biti predvodnik digitalnih promjena, pa smo tako prvi na hrvatskom tržištu uveli uslugu podizanja gotovine na bankomatima bez kartice

Kreditne institucije će stoga nastaviti kreditirati i stanovništvo i poslovne subjekte te bi se već primijećeni rast novoodobrenog volumena mogao intenzivirati

BANKARSTVO 65

>> Podravska banka u poslovnoj 2017. godi-ni nastavila je jačati komercijalne aktivnosti na cjelokupnom području Republike Hrvat-ske. Banka je nastavila s aktivnostima na unapređenju i razvoju proizvoda i usluga na platformi novog informacijskog sustava, te je konstantno poduzimala mjere za optimi-zaciju troškova u poslovanju. Kao i u prošlim godinama, velika i posebna pažnja posveće-na je praćenju plasmana u cilju optimiziranja upravljanja kreditnim rizikom.Po veličini aktive na kraju 2017. godine Ban-ka je zauzimala 12. mjesto, dok je po veličini ukupnog kapitala zauzela 10. mjesto od svih 25 banaka u Hrvatskoj. Ukupna aktiva Banke na kraju 2017. godine iznosila je 3,27 milijar-di kuna što je smanjenje za 5,25 posto u od-nosu na prethodnu godinu.U odnosu na prethodnu godinu ukupni depo-ziti klijenata su porasli za 1,8 posto i iznose 2,42 milijarde kuna. U strukturi ukupnih de-pozita, depoziti stanovništva bilježe rast od 1,21 posto u odnosu na 2016. godinu. Na de-pozite stanovništva otpada 77,5 posto, a na depozite poslovnih subjekata 22,5 posto od ukupnih depozita klijenata.

Na području kreditnog poslovanja ukupni bruto krediti klijentima su niži za 7,37 posto pri čemu su krediti stanovništvu porasli za 14,43 posto, dok su krediti poduzećima pali za 16,96 posto. Omjeri plasmana stanovniš-tvu i poduzećima u ukupnim kreditima su promijenjeni u odnosu na prethodnu poslov-nu godinu. Udio bruto kredita stanovništvu u odnosu na ukupne bruto kredite klijentima povećan je za sedam postotnih bodova i iznosi 38 posto, dok je udio kredita poduze-ćima smanjen i iznosi 62 posto.

VISOKOKAPITALIZIRANA BANKA

Banka je i dalje visokokapitalizirana u odno-su na rizike kojima je izložena i stopa regula-tornog kapitala na kraju 2017. godine iznosila je 16,75 posto. Regulatorni kapital potkraj 2017. godine iznosio je 414,3 milijuna kuna. Što se tiče same strukture, 363,4 milijuna

kuna odnosi se na osnovni kapital, a 50,9 milijuna kuna na dopunski kapital u vidu po-dređenih i hibridnih obveznica koje je POBA

izdala prethodnih godina.Prihodi iz redovnog poslovanja Banke iznose 136,1 milijun kuna, a u strukturi poslovnih prihoda neto prihod od kamata ima udio od 56 posto, neto prihod od naknada i provizija 17 posto, ostali prihodi sudjeluju sa 27 posto i uglavnom se odnose na financijske priho-de, dok je dobit 14,09 milijuna kuna.Zbog enormnog porasta regulative, kao i izoštrene konkurencije na bankarskom tr-žištu, neminovna su nova preslagivanja i spajanja.Prisutna je sve veća potreba za značajnim smanjenjem troškova poslovanja i poveća-nja efikasnosti u svakom području poslova-nja.

JULIO KURUC, PREDSJEDNIK UPRAVE PODRAVSKE BANKE

Udio bruto kredita stanovništvu u odnosu na ukupne bruto kredite klijentima povećan je za sedam postotnih bodova i iznosi 38 posto, dok je udio kredita poduzećima smanjen i iznosi 62 posto

Velika pažnja posvećena praćenju plasmana

Ukupni depoziti klijenata su porasli za 1,8 posto i iznose 2,42 milijarde kuna

Stopa regulatornog kapitala na kraju 2017. godine iznosila je 16,75 posto

BANKARSTVO66

>> U vrlo zahtjevnoj 2017. godini za ban-karski sektor u Hrvatskoj, Istarska kredit-na banka Umag d.d. poslovala je stabilno i uspješno te je poboljšala svoju poziciju na hrvatskom financijskom tržištu. Imovina Banke je u izvještajnom razdoblju uvećana za 155 milijuna kuna (+4,85 posto). Stalni rast naše Banke temelji se, kao i svake go-dine, na primarnim izvorima i to depozitima građana, poslovnih subjekata i javnog sek-tora, čime je povećano učešće IKB-a u uku-pnom bankarskom sektoru sa 0,67 posto u 2012. godini na 0,84 posto potkraj protekle godine. Vrlo dobri ostvareni rezultati očituju se u dobrom prinosu na kapital ROE od 9,92 posto, a prinos na imovinu ROA iznosi 0,97 posto.Poslovanje bankarskog sektora u 2017. go-dini odvijalo se u uvjetima visoke likvidno-sti tržišta i nastavka snižavanja kamatnih stopa. Oporavak gospodarstva, posebno potaknut rekordnom turističkom sezonom i povećanjem izvoza, pozitivno se odrazio na naplatu potraživanja banaka od poduzeća. Na rezultate poslovanja veći utjecaj imala je kriza u koncernu Agrokor. Posebna problema-tika u bankarstvu odnosila se na kamatne stope koje nikad nisu bile niže, s naznakom da razdoblje niskih kamata može potrajati još godinu dana. Razlog tome je gospodarski oporavak u Europskoj uniji i Hrvatskoj, kao i najava Europske središnje banke (ESB) da će i u 2018. godini zadržati rekordno niske kamate i nastaviti politiku jeftinog novca.

POSEBNU PAŽNJU POSVETITI

PRAVNOJ SIGURNOSTI

Smatramo da posebnu pažnju treba posve-titi pravnoj sigurnosti, bržem i efikasnijem

funkcioniranju sudstva, koje jednako vrijedi i za gospodarstvo i za banke. Istovremeno se jedino razvojem gospodarstva može oče-kivati stabilan i siguran bankarski sustav u budućnosti. Kroz olakšanje administrativnih procedura, jačanje pravne sigurnosti i sma-njenja neporeznih davanja država može po-moći u poboljšavanju poslovne klime, čime se direktno utječe na povećanje obujma poslovanja kako gospodarstva tako i finan-cijskog sektora. Posebno u okviru porezne reforme treba sagledati bruto trošak plaće kako bi se osigurali povoljniji uvjeti za inou-lagače, ali i dodatni poticaj osobnoj potrošnji.Sadašnje stanje i način plaćanja premije za osiguranje depozita treba regulirati na dru-gačiji način jer je premija danas skoro veća od troškova izvora sredstava banaka.

Osnovne promjene u poslovanju banaka na-kon ulaska u EU zasigurno se odnose na zna-čajan pad kamatnih stopa te primjenu nove, vrlo zahtjevne zakonske regulative koja tjera banke na još veću efikasnost. Niska kamat-na marža za banke tako je omogućila povolj-nije kreditno zaduživanje. Novosti su nastale u segmentu platnog prometa, čime su ban-karske usluge u dijelu platnog prometa ubr-zane i kvalitetnije. Povećao se iznos osigu-ranih depozita s dosadašnjih 400.000 kuna na 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

Ulazak Hrvatske u EU njenim građanima i po-slovnim subjektima osigurao je veću transpa-rentnost bankovnih i financijskih usluga, kao i usluga platnog prometa, a mogu se slobod-no otvarati računi u bankama u inozemstvu i zaduživati se kod banaka u članicama EU-a.Promjena u gospodarstvu kojom je omogu-ćeno veće bescarinsko tržište, što potiče izvoz, ali i uvoz, utjecala je i na povećanje obujma poslovanja banaka.

PROMJENE U FINANCIJSKOM

PONAŠANJU POTROŠAČA

Sustav otvorenog bankarstva, odnosno ula-zak drugih dobavitelja usluga koji se najav-ljuje, u velikom će dijelu promijeniti financij-sko ponašanje potrošača te transformirati bankarsku industriju u specijalizirane pruža-telje infrastrukture, proizvoda i usluga. Zna-čajno će se pojačati konkurencija radi ulaska tzv. FinTech kompanija, gdje se najavljuje nji-hovo uključivanje u područja najvećih vrijed-nosti, poput platnih transakcija i njihov pri-stup podacima korisnika bankarskih usluga. Samim time povećat će se konkurentnost među bankama, sigurnost usluga digitalnog bankarstva, zaštita klijenata, a bit će i olak-šano uvođenje novih usluga u bankarskom sektoru. Dio aktivnosti bit će potrebno re-gulirati na zakonskoj osnovi, poput direktive PSD2.Bankarsko poslovanje oduvijek je bilo stro-go regulirano u pogledu zaštite privatnosti podataka s obzirom na zakonski propisanu obvezu čuvanja bankarske tajne, a prije uvođenja GDPR-a banke su bile obvezne po-stupati i sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka. Budući da je IKB i ranije bio uskla-đen s cjelokupnom zakonskom regulativom,

MIRO DODIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ISTARSKE KREDITNE BANKE UMAG

Kroz olakšanje administrativnih procedura, jačanje pravne sigurnosti i smanjenja neporeznih davanja država može pomoći u poboljšavanju poslovne klime, čime se direktno utječe na povećanje obujma poslovanja kako gospodarstva tako i financijskog sektora

Poboljšana pozicija na financijskom tržištu

Poslovna 2018. godina donijet će stabilizaciju financijskog sektora, a prodaja portfelja loših kredita dovest će do smanjenja kreditnih plasmana

BANKARSTVO 67

primjena GDPR-a neće imati veći utjecaj na poslovanje. U Banci je odrađen niz aktivnosti radi usklađivanja s novostima koje donosi GDPR, što je uzrokovalo dodatni angažman djelatnika Banke, pri čemu su naročito bit-na usklađenja u informatičkom smislu radi omogućavanja ostvarenja prava ispitanika koja su propisana GDPR-om te rad na po-većanju razine svijesti djelatnika Banke o sigurnosti i zaštiti podataka. U ovom se-gmentu posebna je problematika povezana s prestankom obavljanja aktivnosti HROK-a, što može utjecati na pogoršanje kreditnog portfelja potrošača i povećanja kamata za fizičke osobe, pa je zbog povećanog rizika potrebno što prije zakonskom regulativom to pitanje riješiti.Negativni utjecaj krize u koncernu Agrokor bitno je ublažen pozitivnim kretanjima osta-lih gospodarskih subjekata, a pogotovo onih koji su povezani s dobrom turističkom sezo-nom. Također, banke su na vrijeme započele s izdvajanjem rezervacija za plasmane ovom

trgovačkom društvu, i to kako u 2017. tako i u 2018. godini. Neovisno o značaju negativnog utjecaja Agrokora na banke, bankarski su-stav ostaje siguran i stabilan s naglaskom na nužnost restrukturiranja tako velike kompa-nije u što kraćem roku, čime će se pridonijeti i globalnom gospodarskom rastu.

TIHIM IZVOZOM DO ŠTO VEĆEG NETO

DEVIZNOG PRILJEVA

Financijski sektor treba maksimalno pomoći onim djelatnostima koje potiču izvoz i sma-njuju potrebu za uvozom, čime se osigurava pojačana gospodarska aktivnost te naročito bolja pokrivenost uvoza izvozom. S obzirom na naše područje djelovanja, smatramo da se poticanjem turizma indirektno mogu po-ticati i ostale gospodarske djelatnosti te da se na taj način tzv. tihim izvozom ostvari što veći neto devizni priljev koji je bitan za dugo-ročno održiv razvoj Hrvatske.U bankarskom sektoru Republike Hrvatske već su se dogodile značajnije promjene u

vezi sa spajanjem većih banaka, a dijelom i kupovina manjih banaka. Također bi u na-rednom razdoblju moglo doći do pretvaranja dijela banaka u Hrvatskoj u vlasništvu ino-zemnih banaka u podružnice, s obzirom na veličinu tržišta koje je sastavni dio Europske unije.Poslovna 2018. godina donijet će stabilizaci-ju financijskog sektora, a prodajom portfelja loših kredita smanjit će se kreditni plasmani. S obzirom na negativne učinke gospodarstva u doba recesije od 2009. godine opreznije se

ide u veća kreditna zaduženja vodeći raču-na o tome da za dvije godine može ponovno doći do novog ciklusa recesije.

Jedino se razvojem gospodarstva može očekivati stabilan i siguran bankarski sustav u budućnosti

BANKARSTVO68

>> Proteklu 2017. godinu možemo proma-trati jednom od izlaznih godina iz razdoblja krize s više aspekata pokazatelja realnog dijela gospodarstva s jedne strane, kao i kre-

tanja prateće financijske industrije s druge strane.Naime, makroekonomski, ukratko gledano, imamo situaciju rasta gospodarskih aktivno-sti, rasta izvoza, održavanja rasta BDP-a, po-tom pada nezaposlenosti i rasta osobne po-trošnje te sniženja javnog duga opće državeTe optimistične elemente makrosituacije ipak je narušio utjecaj krize u Agrokoru na bankarski sektor i gospodarstvo čije smo direktne posljedice već izračunali, no ostaje za razlučiti kolika je dubina indirektnog tran-sfernog vala dužničke krize ostatka sudioni-ka SME dijela privrede i tercijarnih financij-skih vjerovnika.Bankarsko tržište na kraju 2017. godine

bilježi 25 banaka, nakon više valova kon-solidacije tog tržišta. S obzirom na pregled rezultatskih i kapitalnih performansi infra-strukture ovog resora države dalo bi se pre-poznati obilježja mogućih nastavnih i sličnih konsolidacija i vlasničkih pretvorbi u bližoj budućnosti.Očite su tendencije nove konsolidacije ban-karskog sektora; spajanje/pripajanje/okrup-njavanje manjih banaka radi istaknutih statusnih različitosti po grupama banaka (velike – srednje – male banke // odnos jav-nog i privatnog vlasništva banaka).

PRIMJERENA FINANCIRANJA

Grupa malih banaka => niža imovina po zaposlenom, viši troškovi poslovanja (C/I ratio), cjenovna nekonkurentnost, niska ili nulta profitabilnost i efikasnost, visoke sto-pe NPL, niža adekvatnost kapitala. Croatia banka na dan 31. prosinca 2017. godine s tržišnim udjelom od 0,64 posto pripada ka-tegoriji malih banaka.U razdoblju krize gospodarstva i dužničkog kredibiliteta bankarski sektor se okretao kreativnom bankarstvu, učestalim sudjelo-vanjem u neutralnim poslovima banke, izvan zone kreditnog rizika, stvarajući nekamatne

prihode na širenju palete transakcijskih pro-izvoda, platnog prometa, kartičarstva i apso-lutno zadnje razdoblje IT solucija razvojnih rješenja kojima je privlačio klijente.Ubacivanjem novih sudionika u ta područja, naročito platnog prometa, banke će se vratiti svom iskonskom poslovanju preuzimanja depozita radi kreiranja kreditnih aktivnosti i samim time u smislu profitabilnosti povrata na bazi kamatonosnih prihoda.Prepoznavanje transformacije gospodar-stva i poslovanja naših klijenata u pozitivne razine stabilnosti samo nam potvrđuju pret-hodne nužnosti uobičajenog praćenja ban-

karskog poslovanja, kroz primjerena financi-ranja, a naročito će veseliti nove investicije u proširenja kapaciteta.

DANIJEL LUKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE CROATIA BANKE

U razdoblju krize gospodarstva i dužničkog kredibiliteta bankarski sektor se okretao kreativnom bankarstvu

Nove konsolidacije bankarskog sektora

Croatia banka na dan 31. prosinca 2017. s tržišnim udjelom od 0,64 posto pripada kategoriji malih banaka

Banke će se vratiti svom iskonskom poslovanju preuzimanja depozita radi kreiranja kreditnih aktivnosti i samim time u smislu profitabilnosti povrata na bazi kamatonosnih prihoda

BANKARSTVO 69

>> Slatinska banka je 2017. godinu zavr-šila pozitivnim rezultatom u iznosu od 1,2 milijuna kuna bruto, povećana je i neto kamatna marža, što predstavlja uspješan zaokret nakon dvije godine negativnog re-zultata. Važno je istaknuti, da je pozitivan re-zultat iskazan usprkos činjenici da je rezul-tat poslovanja bio znatno opterećen velikim ispravcima vrijednosti po plasmanima koji su u znatnoj mjeri vezani za grupu dužnika iz grupacije na koju se primjenjuje Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Repu-bliku Hrvatsku.

PODIZANJE RAZINE UPRAVLJANJA

RIZICIMA

Pomaci se vide u svim segmentima poslo-vanja, a najveći pomak u 2017. godini, u se-gmentu poslovanja sa stanovništvom, Ban-ka je napravila uvodeći kunske kredite za većinu svojih kreditnih linija s fiksnom ka-matnom stopom, čime se klijentima jamči si-gurnost u uvjetima prijetećeg rasta referen-tnih kamatnih stopa na svjetskom tržištu.Banka je uspješno zadržala povjerenje svo-jih štediša što se očituje velikim udjelom oročenih depozita u ukupnim depozitima

stanovništva te rastom broja klijenata što je vrlo značajno za banku koja, može se reći, djeluje lokalno.Banka, dakle, ide u korak sa stanjem u fi-nancijskoj industriji koja bilježi oporavak. S

ciljem jačanja pretpostavki za daljnje pro-fitabilno i stabilno poslovanje, već krajem 2017. godine aktivnosti Banke usmjerene su na podizanje razine upravljanja rizicima kojima je ona izložena u svom poslovanju, a prvenstveno kreditnom riziku, te je osnovan i Sektor naplate i unaprijeđeni su postupci procjene rizika.Naši klijenti su, uglavnom, lokalno stanov-ništvo i mali i srednji poduzetnici, s time da dominira fokus na segment stanovništva. Kako je taj dio poslovanja najosjetljiviji, posebice iz aspekta zakonskih regulativa temeljenih na zaštiti potrošača, prilagodba sustava jedan je od većih izazova za nas, kao i za ostale male organizacije poput naše.Stoga nam je primarno usklađivanje organi-zacijske strukture, unapređenje program-skih rješenja i operativno usklađenje pro-cesa kako bismo mogli osigurati prilagodbu i primjenu zakonske regulative i smjernica u cilju funkcioniranja sustava jer danas biti uspješan u bankarskom sektoru ne ovisi samo o vanjskim činiteljima poslovanja nego i našim internim kvalitetama.

IMPERATIV - NASTAVAK POZITIVNIH

TRENDOVA

Uz to, svjesni smo činjenice da financijska industrija prolazi kroz svojevrsnu tehnološ-ku transformaciju, od e-bankarstva do mo-bilnog bankarstva online, zahtjevi za uvo-đenje novih tehnologija su sve brži, FinTech je sve prisutniji i sve je veći izazov za banke pratiti te trendove i prilagoditi svoje poslova-nje, posebice za nas male.Stoga je unapređenje programskih rješenja i direktnog bankarstva, praćenje IT trendova, osnaživanje kadrova, uz snažniji rast poslo-vanja sa stanovništvom, malim i srednjim

poduzetnicima, kao i razvoj distribucijskih kanala zadaća nove uprave, a imperativ nam je nastavak pokrenutih pozitivnih trendova u poslovanju Banke primarno vodeći računa o likvidnosti, sigurnosti i stabilnosti poslova-nja.Cilj nam je, uz ostvarenje pozitivnog rezul-tata, Banku približiti klijentima, stvoriti proi-zvode i usluge koji će odgovoriti na njihove specifične potrebe, nastaviti rad na izgrad-nji povjerenja i dobroj poslovnoj suradnji s poslovnim partnerima i klijentima Banke, pokazati im da nam je svaki klijent jednako važan, a osnovna poruka koju želimo poslati svojim klijentima je: “Razlika je u pristupu”.

ANDREJ KOPILAŠ, PREDSJEDNIK UPRAVE SLATINSKE BANKE

Imperativ nam je nastavak pokrenutih pozitivnih trendova u poslovanju Banke primarno vodeći računa o likvidnosti, sigurnosti i stabilnosti poslovanja

Uspješan zaokret

Banka je uspješno zadržala povjerenje svojih štediša što se očituje velikim udjelom oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva te rastom broja klijenata

Svjesni smo činjenice da financijska industrija prolazi kroz svojevrsnu tehnološku transformaciju

BANKARSTVO70

>> Prošla godina bila je iznimna po svim pokazateljima i zajedno s pretprošlom naju-spješnija je godina poslovanja Partner ban-ke. Banka je nastavila značajnije rasti i do-segla razinu aktive od 1,8 milijardi kuna uz značajnu operativnu dobit i relativno visoku dobit nakon rezervacija. Posebno nas veseli rast kredita veći od 100 milijuna kuna ili 12 posto u godini kada bankovni sustav u cjelini ima pad ukupnih kredita od 3,6 posto, što je znak da smo unatoč negativnim kretanjima na tržištu itekako konkurentni, klijenti su nas prepoznali te smo pronašli dobar poslov-ni model.Ovo izazovno vrijeme za banke i bankovni sustav u cjelini, osim razdoblja niskih ka-matnih stopa, obilježava nastavak rasta de-pozita koji su dosegli ukupnu razinu od 305 milijardi kuna, te nastavak pada kredita na 232 milijarde kuna. U proteklih šest godina depoziti su narasli za oko 33 milijarde kuna, dok su krediti pali za oko 40 milijardi kuna, te se stvorio jaz od 73 milijarde viška depozita nad kreditima. Godinama prije toga krediti i depoziti bili su otprilike ujednačeni i to naj-više govori o izazovima u kojima se danas bankovna industrija nalazi.

Pad kredita banaka jednim je dijelom poslje-dica refinanciranja, kao i novih financiranja dijela velikih tvrtki u stranim bankama u EU,

dok dio novih investicija sada ima manju potrebu za bankovnim kreditima s obzirom na to da se djelomično sufinanciraju sred-stvima EU-a. Također, ulazak u EU utjecao je i na pad kamatnih stopa na državni dug, kao i indirektno na opći pad kamatnih stopa.Usklađivanje s uredbama i smjernicama EU-a dovoljno je izazovno u operativnom smislu i iziskuje puno vremena i potrošene energije, kao i dodatna restriktivna domaća regulativa koja samo buja. Dolazimo do izni-mno normiranog bankovnog sustava koji sam po sebi taj isti sustav guši, što se na-žalost negativno reflektira na cijelo gospo-darstvo. Danima se, nažalost, bavimo sami sobom kako bismo se usklađivali s nekim novim propisima što nam smanjuje vrijeme da se bavimo stvarnim poslom, razvojem i klijentima.

OČEKUJEM NASTAVAK SPAJANJA I

PRESLAGIVANJA

PSD2 je pred vratima i značajno će utjecati na poslovanje kartičnih kuća, ali i na one banke koje će nastaviti raditi po starom. Kao i uvijek: za neke će to biti prijetnja, a za neke prilika. Banke koje u tome budu vidjele priliku i ulagale u FinTech rješenja ili u partnerstva s Third Party Provider-ima (TPP) vjerujem da će proći dobro.Uredba o GDPR-u još je jedna uredba koja je u suštini dobra jer joj je temeljni cilj zaštita osobnih podataka od zloporaba, ali je otišla u totalni ekstrem zaštite ljudi od njih samih. Donijela nam je mnoštvo novih obrazaca, informacija i obavijesti koje klijente iritiraju i uzimaju nam svima puno vremena i energije. Ali, što je, tu je. Prilagodili smo se i tome.Pad Agrokora bio je veliki šok za cijeli sustav,

ali su banke zbog visine svog kapitala uspješ-no pokrile gubitke te on nije utjecao na samu stabilnost bankovnog sustava.Banke su motor razvoja gospodarskog su-

stava i uz bolju pravnu zaštitu banaka, ali i općenito drugih ulagača i vjerovnika koji ula-žu svoj novac u projekt, mogu napraviti puno više. Naravno, za takvo nešto trebat će pro-mijeniti uobičajene poslovne modele, možda ulaziti i u suvlasništvo tvrtki koje imaju do-bre projekte, a nedovoljno kapitala, naravno i uz jaču operativnu kontrolu tvrtke. Oni koji se ne budu mogli prilagoditi svemu ovome i ne budu sposobni uspostaviti održivo poslova-nje, osuđeni su, nažalost, prepustiti se drugi-ma koji to znaju, tako da očekujem nastavak spajanja i preslagivanja unutar bankovnog sustava i u narednim godinama.

PETAR REPUŠIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE PARTNER BANKE

Banke su motor razvoja gospodarskog sustava i uz bolju pravnu zaštitu banaka, ali i općenito drugih ulagača i vjerovnika koji ulažu svoj novac u projekt, mogu napraviti puno više. Naravno, za takvo nešto trebat će promijeniti uobičajene poslovne modele

Izazovno vrijeme za banke

Prošla godina bila je iznimna po svim pokazateljima i zajedno s pretprošlom najuspješnija je godina poslovanja Partner banke

Dolazimo do iznimno normiranog bankovnog sustava koji sam po sebi taj isti sustav guši, što se nažalost negativno reflektira na cijelo gospodarstvo

71BANKARSTVO

ADDIKO BANKAdresa: Slavonska avenija 6, 10000 ZagrebTelefon: 0800 14 14Faks: +385 (0)1 6007 000web: www.addiko.hre-pošta: [email protected] telefon: 0800 14 14BIC (SWIFT): HAABHR22IBAN: HR60 2500 0091 0000 0001 3Datum osnivanja: 1996Banka ima veliko ovlaštenjeUprava:- predsjednik: Mario Žižek- članovi: Jasna Širola, Dubravko-Ante Mlikotić, Ivan

JandrićNadzorni odbor:- predsjednik: Hans-Hermann Anton Lotter- članovi: Csongor Bulcsu Nemeth, Nicholas John

Tesseyman, Boris Šavorić, Tomislav Perović,

Osoba za kontakt: Irina Dukić, direktorica ureda UpraveRevizor za 2017: Deloitte d.o.o.

BANKA KOVANICAAdresa: Petra Preradovića 29Telefon: +385 (0)42 403 403Faks: +385 (0)42 403 461web: www.kovanica.hre-pošta: [email protected] telefon: 060 403 403BIC (SWIFT): SKOV HR 22IBAN: HR0941330061011111116Datum osnivanja: 26.11.1997.Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Nicola Ceccaroli- članovi: Ivan MužićNadzorni odbor:- predsjednik: Francesco Carobbi- članovi: Ivan Majdak, Mladen Vedriš, Filippo

Francini, Stefano Marsigli Rossi LombardiRevizor za 2017: PricewaterhouseCoopers d.o.o. Zagreb

BKS BANK AGAdresa: Mljekarski trg 3, 51000 RijekaTelefon: +385 (0)51 353 555Faks: +385 (0)51 353 566web: www.bks.hre-pošta: [email protected] telefon: 0800 257 257BIC (SWIFT): BFKKHR22IBAN: HR 57 2488 0011 0111 1111 6Datum osnivanja: 1.10.2016.Banka ima veliko ovlaštenjeUprava:- predsjednik: Mag. Dr. Herta Stockbauer- članovi: Mag. Dieter Vinzenz Krassnitzer, Mag.

Wolfgang MandlNadzorni odbor:- predsjednik: Gerhard Burtscher- članovi: Dipl. Ing. Christina Fromme-Knoch, Mag.

Gregor Hofstätter-Pobst, Dr. Reinhard Iro, Ddipl.-Ing. Dr. Mont. Josef Korak, Dkfm. Dr. Heimo Penker, Karl Samstag, Univ.-Prof. Mag. Dr. Sabine Urnik, Mag. Klaus Wallner

Osoba za kontakt: Helena SeifertRevizor za 2017: KPMG Croatia d.o.o. Zagreb

CROATIA BANKAAdresa: Roberta Frangeša Mihanovića 9, 10 110

ZagrebTelefon: +385 (0)1 2391 121Faks: +385 (0)1 2338 141web: www.croatiabanka.hre-pošta: [email protected] telefon: 0800 57 57BIC (SWIFT): CROAHR2XIBAN: HR0324850031000009027Datum osnivanja: 22.12.1989.Banka ima veliko ovlaštenjeUprava:- predsjednik: Danijel Luković- članovi: Tadija VrdoljakNadzorni odbor:- predsjednik: Maruška Vizek- članovi: Josip Lozančić, Zdenka Pogarčić, Ana

Michieli PavunaOsoba za kontakt: Nedjeljka Burić MandićRevizor za 2017: Deloitte d.o.o.

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANKAdresa: Jadranski trg 3A, 51000 RijekaTelefon: +385 (0)72 37 5000Faks: +385 (0)72 37 6000web: www.erstebank.hre-pošta: [email protected] (SWIFT): ESBCHR22IBAN: HR9524020061031262160Datum osnivanja: 20.11.1954.Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Christoph Schoefboeck- članovi: Borislav Centner, Martin Hornig, Slađana

Jagar, Zdenko MatakNadzorni odbor:- predsjednik: Willibald Cernko- članovi: Sava Ivanov Dalbokov, Hannes

Frotzbacher, Franz Kerber, Renate Veronika Ferlitz, Judit Agnes Havasi

Osoba za kontakt: Ured korporativnih komunikacija, 072 371 371

Revizor za 2017: PWC

HRVATSKA POŠTANSKA BANKAAdresa: Jurišićeva 4, 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)62 472 472Faks: +385 (0)1 4810 773web: www.hpb.hre-pošta: [email protected] telefon: 0800 472 472BIC (SWIFT): HPBZHR2XIBAN: HR46 2390 0011 0700 0002 9Datum osnivanja: listopad 1991.Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Tomislav Vuić- članovi: Mladen Mrvelj, Domagoj KaradjoleNadzorni odbor:- predsjednik: Marijana Miličević- članovi: Željko Lovrinčević, Marijana Vuraić

KudeljanOsoba za kontakt: Gordana RakuljRevizor za 2017: Ernst & Young d.o.o., Zagreb

IMEX BANKAAdresa: Tolstojeva 6Telefon: +385 (0)21 406 100Faks: +385 (0)21 345 588web: www.imexbanka.hre-pošta: [email protected] telefon: 072 24 24 23BIC (SWIFT): IMXX HR 22IBAN: HR4024920081011111116Datum osnivanja: 25.1.1995.Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Gordan Miler- članovi: Ružica Šarić, Hrvoje GlogoljaNadzorni odbor:- predsjednik: Marko Buljan- članovi: Vinko Belak, Mihovil AnđelinovićOsoba za kontakt: Nevenka Buljan; 021/ 406-106Revizor za 2017: BDO Croatia d.o.o.

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAGAdresa: Ernesta Miloša 1, 52470 UmagTelefon: +385 (0)52 702 300Faks: +385 (0)52 702 388web: www.ikb.hre-pošta: marketing@ ikb.hrInfo telefon: 0800 444 222BIC (SWIFT): ISKB HR 2XIBAN: HR772380006100000005Datum osnivanja: 10.10.1956.; od 18.12.1989. posluje kao

dioničko društvoBanka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Miro Dodić- članovi: Klaudija Paljuh, Emanuela VukadinovićNadzorni odbor:- predsjednik: Milan Travan- članovi: Edo Ivančić, Marijan Kovačić, Anton

Belušić, Miljenko OpačićOsoba za kontakt: Mirjana TarticchioRevizor za 2017: Deloitte d.o.o. Zagreb

TKO JE TKO U HRVATSKIM BANKAMA

72 BANKARSTVO

J&T BANKAAdresa: Aleja kralja Zvonimira 1Telefon: +385 (0)42 659 400Faks: +385 (0)42 659 401web: www.jtbanka.hre-pošta: [email protected] telefon: 0800 8222BIC (SWIFT): VBVZHR22IBAN: HR77 2489 0041 0067 5539 1Datum osnivanja: 29.4.1995.Banka ima veliko ovlaštenjeUprava:- predsjednik: Ivica Božan- članovi: Petar Rajković, Hrvoje DrakslerNadzorni odbor:- predsjednik: Igor Kovač- članovi: Željko Filipović, Július Strapek, Jan KotekOsoba za kontakt: Janja VukšićRevizor za 2017: KPMG Croatia d.o.o. za reviziju

JADRANSKA BANKAAdresa: Ante Starčevića 4, 22000 ŠibenikTelefon: +385 (0)22 242 242, +385 (0)22 242

101Faks: +385 (0)22 331 798, +385 (0)22 334

143web: www.jadranska-banka.hre-pošta: [email protected] telefon: +385 (0)22 242 101BIC (SWIFT): JADRHR2XIBAN: HR8624110061011111116Datum osnivanja: 17.4.1957.Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Mato Filipović, dipl.oecc.- članovi: Alan Herjavec, mr.sc.oec.Nadzorni odbor:- predsjednik: Nadzorni odbor predstavlja Državna

agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka

- članovi: Katarina JurišićRevizor za 2017: HLB Revidicon d.o.o., Varaždin

KARLOVAČKA BANKAAdresa: I.G.Kovačića 1, 47000 KarlovacTelefon: +385 (0)47 417 501Faks: +385 (0)47 614 206web: www.kaba.hre-pošta: [email protected] telefon: 0800 417 336BIC (SWIFT): KALCHR2XIBAN: HR52 2400 0081 0111 1111 6Datum osnivanja: 1955Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Željka Surač- članovi: Marino rade, Ljiljana MovreNadzorni odbor:- predsjednik: Nedjeljko Strikić- članovi: Bernarda Ivšić, Ana Kirinčić, Željko Tintor,

Mate CrkvenacOsoba za kontakt: Bernarda Huljina, tajnica UpraveRevizor za 2017: Deloitte d.o.o.

KENTBANKAdresa: Gundulićeva 1, ZagrebTelefon: +385 (0)1 4981 900Faks: +385 (0)1 4981 910web: www.kentbank.hre-pošta: [email protected] telefon: +385 (0)1 4981 900BIC (SWIFT): KENBHR22IBAN: HR5741240031011111116Datum osnivanja: 1998Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Ivo Bilić- članovi: Fikret Kartal, Damir BrkićNadzorni odbor:- predsjednik: Meriç Ulusahin- članovi: Hakan Özgüz, Daniela Roguljić NovakOsoba za kontakt: Ana BogovićRevizor za 2017: Ernst&Young

KREDITNA BANKA ZAGREBAdresa: Ulica grada Vukovara 74, 10000 ZAGREBTelefon: +385 (0)1 6167 333Faks: +385 (0)1 6167 466web: www.kbz.hre-pošta: [email protected] telefon: 0800 24 24 00BIC (SWIFT): KREZHR2XIBAN: HR4424810001011111116Datum osnivanja: 13.1.1994.Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Boris Zadro- članovi: Nataša Jakić FelićNadzorni odbor:- predsjednik: NADIRA EROR- članovi: ANKICA ČEKO, IVAN PENIĆ, SILVIJE ORSAGOsoba za kontakt: Mirjana BartošRevizor za 2017: Delloite

OTP BANKA HRVATSKAAdresa: Domovinskog rata 3, 23 000 ZadarTelefon: +385 (0)72 201 555Faks: +385 (0)72 201 950web: www.otpbanka.hre-pošta: [email protected] telefon: 072 201 555BIC (SWIFT): OTPVHR2XIBAN: HR5324070001024070003Datum osnivanja: 17.5.1957.Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava:- predsjednik: Balázs Békeffy- članovi: Helena Banjad, Zorislav VidovićNadzorni odbor:- predsjednik: dr. Antal Pongrácz- članovi: Balázs Létay, Branko Mikša, Laszlo

Kecskés, Anna FlorovaRevizor za 2017: Deloitte d.o.o.

PARTNER BANKAAdresa: Vončinina 2, ZAGREBTelefon: +385 (0)1 4602 222Faks: +385 (0)1 4602 289web: www.paba.hre-pošta: [email protected] telefon: +385 (0)1 4602 222BIC (SWIFT): PAZGHR2XIBAN: HR94 2408 0021 0000 0287 0Datum osnivanja: 21.5.1991.Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava:- predsjednik: Petar Repušić- članovi: Marina Puljiz i Luka ČuloNadzorni odbor:- predsjednik: Božo Čulo- članovi: Ivan Ćurković, Božo MatićOsoba za kontakt: Jelena LoknerRevizor za 2017: Krako-revizija d.o.o.

PODRAVSKA BANKAAdresa: 48000 Koprivnica, Opatička 3Telefon: +385 (0)72 655 000Faks: +385 (0)72 655 200web: www.poba.hre-pošta: [email protected] telefon: 072 20 20 20BIC (SWIFT): PDKCHR2XIBAN: HR6323860021000010160Datum osnivanja: 1872Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava:- predsjednik: Julio Kuruc- članovi: Davorka Jakir, Daniel Unger, Goran VaratNadzorni odbor:- predsjednik: Miljan Todorovic- članovi: Sigilfredo Montinari, Michele Calcaterra

Borri, Maurizio Dallocchio, Filippo Disertori, Antonio Moniaci, Dario Montinari, Ezio Simonelli, Dolly Predovic

Osoba za kontakt: Željka Artner-PavkovićRevizor za 2017: Deloitte d.o.o.

PRIVREDNA BANKA ZAGREBAdresa: Radnička cesta 50, ZagrebTelefon: +385 (0)1 6360 000Faks: +385 (0)1 6360 432web: www.pbz.hre-pošta: [email protected] telefon: 0800 365 365BIC (SWIFT): PBZGHR2XIBAN: HR64 2340 0091 0000 0001 3Datum osnivanja: 1966Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Dinko Lucić- članovi: Ivan Gerovac, Andrea Pavlović, Draženko

Kopljar, Darko Drozdek, Ivan KroloNadzorni odbor:- predsjednik: Giovanni Boccolini- članovi: Adriano Arietti, Giulio Moreno, Branko

Jeren, Paolo Sarcinelli, Christophe VelleOsoba za kontakt: Marija Gačić Nimac i Dražen Dumančić,

Odnosi s javnošću i marketingRevizor za 2017: KPMG Croatia d.o.o.

73BANKARSTVO

SLATINSKA BANKAAdresa: Vladimira Nazora 2, 33520 SlatinaTelefon: +385 (0)33 637 000Faks: +385 (0)33 637 009, +385 (0)33 637

029web: www.slatinska-banka.hre-pošta: [email protected] (SWIFT): SBSL HR 2XIBAN: HR23 2412 0091 0399 9092 8Datum osnivanja: 9.10.1992.Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Andrej Kopilaš- članovi: Marin Prskalo, Elvis MališNadzorni odbor:- predsjednik: Ružica Vađić- članovi: Denis Smolar (zamjenik), Hrvoje

Markovinović, Blaženka Eror Matić i Krunoslav Lisjak (članovi)

Osoba za kontakt: Danijela MaravićRevizor za 2017: BDO Croatia d.o.o. Zagreb

SPLITSKA BANKAAdresa: Domovinskog rata 61, 21000 SplitTelefon: +385 (0)21 304 304Faks: +385 (0)21 304 034web: www.splitskabanka.hre-pošta: [email protected] telefon: 0800 210 021, +385 (0)21 304 304BIC (SWIFT): SOGEHR22IBAN: HR24 2330 0031 0000 0001 3Datum osnivanja: 9.4.1966.Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Slaven Celić- članovi: Zvonimir Akrap, Balázs Balogh, Balázs

Olchváry, Bruno BiukNadzorni odbor:- predsjednik: Dr. Antal Pongrácz- članovi: Balázs Békeffy, Szabolcs Annus, Branko

Mikša, Balázs Letáy, Zsolt Barna, Zoltán Major

Revizor za 2017: Deloitte d.o.o.

VENETO BANKAAdresa: DRAŠKOVIĆEVA 58, 10000 ZAGREBTelefon: +385 (0)1 4802 666Faks: +385 (0)1 4802 571web: www.venetobanka.hre-pošta: [email protected] telefon: 0800 8881BIC (SWIFT): CCBZHR2XIBAN: HR22 2381 0091 0111 1111 6Datum osnivanja: 8.7.1992.Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Dajana Kobeščak- članovi: Kitica MiočNadzorni odbor:- predsjednik: Paolo Sarcinelli- zamjenik predsj.: Matija Birov- članovi: Ivo Šulenta

- U tijeku je proces pripajanja Veneto banke Privrednoj banci Zagreb, a planirani rok integracije je do 30. listopada 2018. godine, po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti.

ZAGREBAČKA BANKAAdresa: Trg bana Josipa Jelačića 10Telefon: +385 (0)1 6104 146Faks: +385 (0)1 6110 533web: www.zaba.hre-pošta: [email protected] telefon: 0800 00 24BIC (SWIFT): ZABAHR2XIBAN: HR8823600001000000013Datum osnivanja: 1913Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Miljenko Živaljić- članovi: Marko Remenar, Dijana Hrastović,

Lorenzo Ramajola, Stefano Gison, Albert Angersbach

Nadzorni odbor:- predsjednik: Erich Hampel- članovi: Romeo Collina, Aurelio Maccario, Simone

Marcucci, Wolfgang Schilk, Savoula Demetriou, Christoph Metze

Revizor za 2017: Deloitte d.o.o.

RAIFFEISENBANK AUSTRIAAdresa: Magazinska cesta 69Telefon: +385 (0)1 4566 466Faks: +385 (0)1 4811 624web: www.rba.hre-pošta: [email protected] Info telefon: 072 62 62 62 ili Info telefon:BIC (SWIFT): RZBHHR2XIBAN: HR0624840081000000013Datum osnivanja: 13.12.1994.Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Michael Mueller- članovi: Marko Jurjević, Zoran Košćak, Ivan Žižić,

Daniel Mitteregger, Liana KeserićNadzorni odbor:- predsjednik: Andreas Gschwenter- članovi: Peter Jacenko, Markus Kirchmair, Kemal

Kozarić, Harald Kreuzmair, Lovorka Penavić, Sabine Zucker

Osoba za kontakt: Iva BakijaRevizor za 2017: KPGM

SAMOBORSKA BANKAAdresa: 10430 SamoborTelefon: +385 (0)1 5999 211, +385 (0)1 3362

530Faks: +385 (0)1 3361 523web: www.sabank.hre-pošta: [email protected] (SWIFT): SMBRH22IBAN: HR362403009-1011111116Datum osnivanja: 27.3.1873.Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Marijan Kantolić- članovi: Verica LjubičićNadzorni odbor:- predsjednik: Dragutin Plahutar- članovi: Milan Penava, Drago Jakovčević, Roman

Malarić, Mirjana Plahutar do 28. lipnja 2017.

Revizor za 2017: HLB Revidicon d.o.o.

SBERBANKAdresa: Varšavska 9, 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 4801 300Faks: +385 (0)1 4801 365web: www.sberbank.hre-pošta: [email protected] telefon: 0800 0600BIC (SWIFT): VBCRHR22IBAN: HR1225030071011111116Datum osnivanja: 21.2.1997.Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Csaba Soos- članovi: Igor Repin, Holger Peter Stupar,Nadzorni odbor:- predsjednik: Stefan Karl Zapotocky- članovi: Kornél Halmos, Alexander Titov, Dmitry

Kuzin, Dragutin Bohuš,Revizor za 2017: Ernst & Young d. o. o., Zvonimir Madunić

BANKE I ŠTEDIONICE U STEČAJU I LIKVIDACIJI

Štedionice koje su izgubile odobrenje za rad, a nisu pokrenule postupak likvidacije

Datum oduzimanja

odobrenja za rad

Hibis štedionica d.d., Zagreb 7.3.2001.

Podružnice stranih kreditnih institucija

Datum upisa u sudski registar

BKS Bank AG, Glavna podružnica Hrvatska

26. 9. 2016.

PREDSTAVNIŠTVA INOZEMNIH BANAKA

Hrvatska narodna banka, u skladu s člankom 95. Zakona o kreditnim institucijama, vodi re-gistar predstavništava kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Predstavništva kreditnih institucija iz trećih zemalja osnivaju se u Repu-blici Hrvatskoj nakon dobivanja odobrenja Hr-vatske narodne banke. Trenutačno u Republici Hrvatskoj ne postoje osnovana predstavništva kreditnih institucija iz trećih zemalja. Za pred-stavništva kreditnih institucija iz Europske uni-je ne postoji obveza registriranja.

Stečaj Datum otvaranja stečaja

Tesla štedna banka d.d., Zagreb 30.3.2018.

Banka splitsko-dalmatinska d.d., Split 1.7.2016.

Nava banka d.d., Zagreb 1.12.2014.

Centar banka d.d., Zagreb 30.9.2013.

Credo banka d.d., Split 16.1.2012.

Alpe Jadran banka d.d., Split 15.5.2002.

Trgovačko-turistička banka d.d., Split 8.9.2000.

Glumina banka, Zagreb 30.4.1999.

Likvidacija Datum pokretanja likvidacije

Primorska banka d.d., Rijeka 21.6.2018.

Štedbanka d.d., Zagreb 27.12.2017.

Obrtnička štedna banka d.d., Zagreb 22.12.2010.

Križevačka banka d.d., Križevci (sada Internet Mobile Bank d.d., Križevci)

3.1.2005.

Investicijsko-komercijalna štedionica d.d., Zagreb

31.5.2000.

BANKARSTVO74

tambena štednja uopće nije loše rješenje, ako ne za kupnju krova nad glavom, onda barem za adapta-

ciju stana ili kuće, ili naprosto kao – štednja. Ipak, koliko god to dobra stvar bila, imamo do-jam da je gurnuta ustranu. Opravdano ili ne, to je već drugi par rukava.Bilo kako bilo, u tri stambene štedionice od njih pet koliko ih posluje u Republici Hrvatskoj (Raiffeisen stambena štedionica i HPB-Stam-bena štedionica nam nisu dostavile podat-ke), prošle su godine građani sklopili ukupno 61.453 nova ugovora vrijedna oko 3,497 milijar-di kuna. Najviše ugovora tijekom protekle godi-ne, prema nama raspoloživim podacima, sklo-pljeno je u PBZ stambenoj štedionici - 22.381 ugovor ukupno vrijedan 758,8 milijuna kuna. Inače, do posljednjeg dana protekle godine u tri su štedionice, od njihova osnutka do kraja 2017., sklopljena ukupno 1.463.904 ugovora vrijedna nešto više od 61,580 milijardi kuna.U 2017. godini tri su stambene štedionice odobrile ukupno 1619 kredita teških 691,006 milijuna kuna. Najviše je kredita lani odobre-no u PBZ stambenoj štedionici. Riječ je o 600 kredita ukupne vrijednosti 212,958 milijuna kuna. Ukupno su do sada stambene štedioni-ce odobrile 26.871 kredit u vrijednosti većoj od 6,029 milijardi kuna.Kad je riječ o štednim depozitima, oni su na dan 31. prosinca 2017. godine, u svih pet šte-dionica koliko ih posluje u Hrvatskoj, iznosili nešto više od 6,783 milijarde kuna, dok su do-

Stambene štedionice (31.12.2017.)

HPB PBZ Prva Raiffeisen Wüstenrot Ukupno

Broj zaposlenih, 31. 12. 2016. 19 22 31 43 170 285

2017. 18 24 29 43 169 283

Broj poslovnica 2016. HPB; HP PBZ - 70 34 104

2017. HPB; HP PBZ - 68 31 99

Broj vanjskih suradnika 2016. - - - - 193 193

2017. - - - - 148 148

Stambena štednja HPB PBZ Prva Raiffeisen Wüstenrot Ukupno

Broj sklopljenih ugovora u 2017. - 22.381 19.942 - 19.130 61.453

ukupno - 368.408 638.308 - 457.188 1.463.904

Vrijednost sklopljenih ugovora, 000 kn

u 2017. - 758.804 1.196.644 - 1.541.172 3.496.620

ukupno - 775.889 37.037.621 - 23.767.283 61.580.793

Broj odobrenih kredita u 2017. - 600 477 - 542 1.619

ukupno - 3.284 15.005 - 8.582 26.871

Vrijednost odobrenih kredita, 000 kn

u 2017. - 212.958 219.033 - 259.015 691.006

ukupno - 213.717 3.175.535 - 2.640.106 6.029.358

Stanje štednih depozita, 000 kn, 31. 12.

2017. 302.077 1.532.501 2.272.990 1.028.243 1.648.081 6.783.892

Doznačena poticajna sredstva, 000 kn

u 2017. 1.903 7.817 10.110 4.362 5.739 29.931

ukupno 53.452 507.230 1.021.375 920.495 472.666 2.975.218

Pokazatelji poslovanja HPB PBZ Prva Raiffeisen Wüstenrot Ukupno

Aktiva, 000 kn2016. 331.916 1.765.601 2.558.986 1.238.340 1.909.496 7.804.339

2017. 353.340 1.819.249 2.643.632 1.196.105 1.897.055 7.909.381

Ukupni kapital, 000 kn2016. 42.677 265.393 321.608 180.000 109.146 918.824

2017. 42.037 266.153 324.340 180.000 110.476 923.006

Dobit / gubitak, 000 kn2016. 3.261 3.181 24.750 12.555 2.686 46.433

2017. 315 8.887 21.414 16.985 1.735 49.336

STAMBENE ŠTEDIONICE U 2017.

U tri stambene štedionica, od njih pet koliko ih posluje u Republici Hrvatskoj, prošle su godine sklopljena ukupno 61.453 nova ugovora vrijedna oko 3,497 milijardi kuna

Malo-pomalo do stana

značena poticajna sredstva iznosila 29,931 milijun kuna.

S

BANKARSTVO 75

HPB-STAMBENA ŠTEDIONICA D.D.Adresa: Savska cesta 58, ZagrebTelefon: +385 (0)1 555 3918Faks: +385 (0)1 555 3905e-pošta: [email protected]: www.hpb-stedionica.hrInfo telefon: 0800 232 332Osnivač: HPB d.d.Vlasništvo: 100% HPB d.d.Godina osnivanja: 2006Uprava: - predsjednik: Damir Šprem- članovi: Slavica Matić

PBZ STAMBENA ŠTEDIONICA D.D.Adresa: Radnička cesta 44, 10 000 ZagrebTelefon: +385 (0)42 342 450Faks: +385 (0)42 342 451e-pošta: [email protected]: www.pbz-stambena.hrInfo telefon: 0800 72 72Osnivač: Privredna banka Zagreb d.d.Vlasništvo: 100% Privredna banka Zagreb d.d.Godina osnivanja: 2003Uprava: - predsjednik: Branimir Čosić- članovi: Dražen Klarić

PRVA STAMBENA ŠTEDIONICA D.D.Adresa: Samoborska cesta 145, ZagrebTelefon: +385 (0)1 6065 111Faks: +385 (0)1 6065 120e-pošta: [email protected]: www.prva-stambena.hrInfo telefon: 0800 81 81Osnivač: Zagrebačka banka d.d.Vlasništvo: 100% Zagrebačka banka d.d.Godina osnivanja: 1998Uprava: - predsjednik: Antonija Matošin- članovi: Darija Hejni

RAIFFEISEN STAMBENA ŠTEDIONICA D.D.Adresa: Ulica grada Vukovara 37b, ZagrebTelefon: +385 (0)1 6006 100Faks: +385 (0)1 6006 199e-pošta: [email protected]: www.raiffeisenstambena.hrInfo telefon: 072 62 62 62Osnivač: Raiffeisenbank Austria d.d. ZagrebVlasništvo: 100% Raiffeisenbank Austria d.d. ZagrebGodina osnivanja: 1999Uprava: - predsjednik: Tomislav Matić- članovi: Sonja Skobe

WÜSTENROT STAMBENA ŠTEDIONICA D.D.Adresa: Heinzelova 33A, 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 4803 788Faks: +385 (0)1 4803 798e-pošta: [email protected]: www.wuestenrot.hrInfo telefon: 0800 200 500Osnivač: Bank Austria Creditanstalt Croatia d.d.Vlasništvo: 100% Bausparkasse Wüstenrot AG, SalzburgGodina osnivanja: 1998Uprava: - predsjednik: Zdravko Anđel- članovi: Ivan Ostojić

TKO JE TKO U HRVATSKIM STAMBENIM ŠTEDIONICAMA

OSIGURANJETreću godinu zaredom hrvatsko tržište osiguranja bilježi rast ukupne zaračunate bruto premije od 3,36 posto što govori o tome da se to tržište polako oporavlja

2017.

Rang-ljestvica osiguranja za 2017. godinuPodaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja 2018. godine

RangOsiguravatelj

Sveukupno Ukupno neživotna Životnaudjeli pojedinih

društava u ukupnom tržištu

2017

.

2016

.

2016.000 kn

2017.000 kn

%promjene

2016.000 kn

2017.000 kn

%promjene

2016.000 kn

2017.000 kn

%promjene

2016.%

2017.%

1 1 Croatia osiguranje2 2.268.662 2.463.322 8,58 1.735.234 1.929.781 11,21 533.428 533.541 0,02 27,03 27,67

2 2 Allianz Zagreb 1.116.062 1.146.092 2,69 576.356 614.814 6,67 539.706 531.278 -1,56 13,30 12,88

3 3 EUROHERC osiguranje* 842.516 915.180 8,62 842.516 915.180 8,62 - - - 10,04 10,28

4 6 Jadransko osiguranje* 547.847 593.036 8,25 547.847 593.036 8,25 - - - 6,53 6,66

5 4 Wiener Osiguranje VIG 591.170 592.770 0,27 299.230 309.523 3,44 291.940 283.247 -2,98 7,04 6,66

6 7 Generali osiguranje 500.163 567.750 13,51 275.854 302.186 9,55 224.309 265.564 18,39 5,96 6,38

7 5 UNIQA osiguranje 574.416 560.041 -2,50 342.114 360.271 5,31 232.302 199.770 -14,00 6,84 6,29

8 8 GRAWE Hrvatska 383.647 412.939 7,64 130.122 134.638 3,47 253.524 278.301 9,77 4,57 4,64

9 9 Triglav osiguranje 368.659 400.859 8,73 309.223 343.513 11,09 59.436 57.346 -3,52 4,39 4,50

10 10 Agram Life osiguranje* 306.093 329.854 7,76 56.443 62.063 9,96 249.650 267.791 7,27 3,65 3,71

11 12 Merkur osiguranje 270.815 280.136 3,44 25.192 25.914 2,87 245.623 254.222 3,50 3,23 3,15

12 13 HOK osiguranje 186.888 200.904 7,50 186.888 200.904 7,50 - - - 2,23 2,26

13 14 Erste osiguranje VIG d.d.*4 175.033 182.325 4,17 - - - 175.033 182.325 4,17 2,09 2,05

14 15 ERGO osiguranje* 67.398 96.012 42,46 67.398 96.012 42,46 - - - 0,80 1,08

15 17 Izvor osiguranje 51.122 54.033 5,69 51.122 54.033 5,69 - - - 0,61 0,61

16 19 OTP osiguranje1 42.654 44.868 5,19 - - - 42.654 44.868 5,19 0,51 0,50

17 18 Wüstenrot životno osiguranje* 46.827 39.612 -15,41 - - - 46.827 39.612 -15,41 0,56 0,45

18 22 Hrvatsko kreditno osiguranje 11.814 10.594 -10,33 11.814 10.594 -10,33 - - - 0,14 0,12

19 20 Croatia osiguranje kredita d.d.*3 37.916 8.532 -77,50 37.916 8.532 -77,50 - - - 0,45 0,10

20 23 ERGO životno osiguranje* 2.864 2.349 -17,98 - - - 2.864 2.349 -17,98 0,03 0,03

Ukupno: 8.392.566 8.901.208 6,06 5.495.269 5.960.994 8,48 2.897.296 2.940.214 1,48 100,00 100,00

* osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu – za 2017. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA)1) Societe Generale Osiguranje promijenilo naziv u OTP osiguranje d.d. (srpanj 2017.)2) 3.7.2017. društvo Croatia zdravstveno osiguranje d.d. pripojeno je društvu Croatia osiguranje d.d.3) 10.11.2017. društvo BNP Paribas Cardif osiguranje d.d. promijenilo je naziv u Croatia osiguranje kredita d.d.4) S danom 7.5.2018. društvo Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (Erste osiguranje) je pripojeno društvu Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (Wiener osiguranje)

OSIGURANJE78

OSIGURANJA

ijekom 2017. godine na hrvatskom tržištu osiguranja poslovalo je ukupno 21 druš-tvo za osiguranje, da bi kraj godine doče-

kalo njih 20 jer je lani društvo Croatia zdravstveno osiguranje pripojeno društvu Croatia osiguranje. Na tržištu su bile aktivne i dvije podružnice: Adriatic Slovenica - Podružnica Zagreb i Sava osiguranje - Podružnica Hrvatska.Treću godinu zaredom hrvatsko tržište osiguranja

bilježi rast ukupne zaračunate bruto premije. Značajniji porast premije u 2017. godini od 3,36 posto govori o tome kako se hrvatsko tržište osiguranja polako oporavlja od krize koja je za-počela 2008. kao i od liberalizacije tržišta obve-znog osiguranja od automobilskog osiguranja od 2014. I lani je najznačajniji utjecaj na povećanje ukupne premije imao rast premije neživotnih osi-guranja i to za 4,67 posto, dok je premija životnih osiguranja, nakon pada u 2016. godini, prošlu godinu završila s blagim rastom od 0,75 posto.Od ukupnog broja društava za osiguranje, njih pet je obavljalo isključivo poslove životnih osiguranja,

Zaračunata bruto premija društava za osiguranje u Republici Hrvatskoj na kraju 2017. godine iznosila je 9.055.923.737 kuna, od toga na premiju neživotnih osiguranja otpada 6.115.709.596 kuna ili 67,5 posto, a životnih osiguranja 2.940.214.140 kuna ili 32,5 posto

Očekivani rast bruto premije

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik

Udio automobilske odgovornosti i dalje je u padu što je ponajprije rezultat procesa liberalizacije tržišta

T

OSIGURANJE 79

sedam društava isključivo poslove neživot-nih osiguranja, dok je preostalih osam društa-va za osiguranje obavljalo poslove životnih i neživotnih osiguranja.Društvo za osiguranje s najvećim tržišnim udjelom u ukupnoj zaračunatoj bruto premiji potkraj protekle godine bilo je Croatia osigura-nje s udjelom od 28,9 posto, na drugom mje-stu je Allianz Zagreb sa 12,7 posto, a slijede ih Euroherc osiguranje sa 10,1 posto, Wiener osi-guranje Vienna Insurance Group i Jadransko osiguranje sa po 6,6 posto, te Uniqa osigura-nje sa 6,2 posto tržišnog udjela. Šest društa-va za osiguranje imalo je pojedinačni tržišni udjel u ukupnoj premiji manji od jedan posto. U 20 društava za osiguranje potkraj 2017. go-dine bilo je zaposleno 6409 djelatnika, dok ih je godinu ranije bilo 8609 što je smanjenje od velikih 25,5 posto.

HRVATSKO TRŽIŠTE U SVJETSKIM

RAZMJERIMA

Struktura svjetske premije osiguranja poka-zuje kako je najveće svjetsko tržište osigu-ranja postalo ono azijsko s udjelom od 31,5 posto u ukupnoj svjetskoj premiji, Europa zauzima 31,06 posto, Sjeverna Amerika 31 posto, dok 6,38 posto otpada na Južnu Ameri-ku, Oceaniju i Afriku. Udjel hrvatske industrije osiguranja u ukupnoj svjetskoj premiji u 2017. iznosio je 0,03 posto i po visini premije osi-guranja Republika Hrvatska je 66. zemlja na svijetu. S druge strane, hrvatsko tržište osi-guranja ima udjel od 0,10 posto u europskom. Važno je istaknuti da je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju hrvatsko tržište osiguranja

postalo dio jedinstvenog tržišta financijskih usluga Europske unije koje je u području osi-guranja drugo najveće svjetsko tržište.

Važno je također istaknuti kako je hrvatski financijski sustav bankocentričan što znači da ga karakterizira dominantna pozicija

Rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji

Osiguravatelj 2016.000 kn

2017.000 kn

%promjene

1 Croatia osiguranje 2.268.662 2.463.322 8,58

2 Allianz Zagreb 1.116.062 1.146.092 2,69

3 EUROHERC osiguranje* 842.516 915.180 8,62

4 Jadransko osiguranje* 547.847 593.036 8,25

5 Wiener Osiguranje VIG 591.170 592.770 0,27

6 Generali osiguranje 500.163 567.750 13,51

7 UNIQA osiguranje 574.416 560.041 -2,50

8 GRAWE Hrvatska 383.647 412.939 7,64

9 Triglav osiguranje 368.659 400.859 8,73

10 Agram Life osiguranje* 306.093 329.854 7,76

11 Merkur osiguranje 270.815 280.136 3,44

12 HOK osiguranje 186.888 200.904 7,50

13 Erste osiguranje VIG d.d.* 175.033 182.325 4,17

14 ERGO osiguranje* 67.398 96.012 42,46

15 Izvor osiguranje 51.122 54.033 5,69

16 OTP osiguranje 42.654 44.868 5,19

17 Wüstenrot životno osiguranje* 46.827 39.612 -15,41

18 Hrvatsko kreditno osiguranje 11.814 10.594 -10,33

19 Croatia osiguranje kredita d.d.* 37.916 8.532 -77,50

20 ERGO životno osiguranje* 2.864 2.349 -17,98

UKUPNO: 8.392.566 8.901.208 6,06

* osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu – za 2017. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA)

- Societe Generale Osiguranje promijenilo naziv u OTP osiguranje d.d. (srpanj 2017.)- 3.7.2017. društvo Croatia zdravstveno osiguranje d.d. pripojeno je društvu Croatia osiguranje d.d.- 10.11.2017. društvo BNP Paribas Cardif osiguranje d.d. promijenilo je naziv u Croatia osiguranje kredita d.d.- S danom 7.5.2018. društvo Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (Erste osiguranje) je pripojeno društvu Wiener osiguranje Vienna Insurance

Group d.d. (Wiener osiguranje)

Zaračunata bruto premija po stanovniku RH, u kunama(podaci Hrvatskog ureda za osiguranje)

Ukupna zaračunata bruto premija

10.000

8.000

6.000

4.000

2.000

0

milijuna kuna

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Neživotna Životna Ukupno

2003. 1.062 304 1.366

2004. 1.139 354 1.493

2005. 1.228 427 1.655

2006. 1.355 488 1.842

2007. 1.484 560 2.043

2008. 1.610 574 2.184

2009. 1.563 562 2.125

2010. 1.534 556 2.090

2011. 1.525 552 2.078

2012. 1.541 577 2.118

2013. 1.536 596 2.133

2014. 1.396 622 2.017

2015. 1.370 692 2.062

2016. 1.391 695 2.086

2017. 1.428 704 2.132

9.064

9.686

8.180

7.350

6.626

6.067

5.578

5.098

4.5304.336

8.709

9.4119.245 9.145

9.038 9.076

8.5618.761

8.901

OSIGURANJE80

Autoodgovornost - rang po zaračunatoj bruto premiji


2017.000 kn

%promjene

1 Croatia osiguranje 465.370 460.169 -1,12

2 Allianz Zagreb 128.012 122.394 -4,39



5 HOK osiguranje 101.835 103.536 1,67

6 Wiener Osiguranje VIG 124.121 101.894 -17,91


8 GRAWE Hrvatska 46.244 48.800 5,53


Ukupno: 1.210.542 1.193.363 -1,42

Broj stalno zaposlenih 31. 12. 2017.

Osiguravatelj 2016. 2017. % pro-mjene

Agram Life osiguranje* 168 - -

Allianz Zagreb 565 450 -20,35

Croatia osiguranje 2.263 2.157 -4,68

Croatia osiguranje kredita d.d.* - - -

ERGO osiguranje* - - -

ERGO životno osiguranje* - - -

Erste osiguranje VIG d.d.* 45 - -

EUROHERC osiguranje* 1.047 - -

Generali osiguranje 588 672 14,29

GRAWE Hrvatska 640 691 7,97

HOK osiguranje 276 267 -3,26

Hrvatsko kreditno osiguranje 13 17 30,77

Izvor osiguranje 102 105 2,94

Jadransko osiguranje* 755 - -

Merkur osiguranje 237 220 -7,17

OTP osiguranje 22 24 9,09

Triglav osiguranje 513 512 -0,19

UNIQA osiguranje 653 629 -3,68

Wiener Osiguranje VIG 703 665 -5,41

Wüstenrot životno osiguranje* 19 - -

UKUPNO: 8.609 6.409 -25,55

Štete i sudski sporovi

OsiguravateljBroj šteta Likvidirane štete bruto,

000 knBroj sudskih sporova

2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017.

Agram Life osiguranje* 34.346 - 161.919 - - -

Allianz Zagreb 60.562 96.154 568.078 591.435 554 400

Croatia osiguranje - - 1.388.620 1.420.631 - -

Croatia osiguranje kredita d.d.* - - - - - -

ERGO osiguranje* - - 14.322 - - -

ERGO životno osiguranje* - - 39.406 - - -

Erste osiguranje VIG d.d.* 4.143 - -83.564 - 1 -

EUROHERC osiguranje* 156.262 - 316.571 - 901 -

Generali osiguranje 19.207 53.807 204.332 218.848 215 204

GRAWE Hrvatska 12.642 12.451 263.797 298.487 83 57

HOK osiguranje 9.353 9.879 84.269 85.389 230 233

Hrvatsko kreditno osiguranje 4 12 1.713 6.213 - 1

Izvor osiguranje 17.003 16.324 21.173 26.406 52 72

Jadransko osiguranje* 65.308 - 195.021 - 540 -

Merkur osiguranje 9.903 20.959 159.700 171.448 - -

OTP osiguranje 847 759 9.770 9.426 1 -

Triglav osiguranje 23.667 33.026 217.446 263.117 339 236

UNIQA osiguranje 115.194 397.176 522.532 616.280 182 159

Wiener Osiguranje VIG 52.622 108.944 348.877 358.460 - -

Wüstenrot životno osiguranje* 257 - 1.975 - - -

UKUPNO: 581.320 749.491 4.435.957 4.066.140 3.098 1.362


- Societe Generale Osiguranje promijenilo naziv u OTP osiguranje d.d. (srpanj 2017.)

Autokasko - rang po zaračunatoj bruto premiji


2017.000 kn

%promjene

1 Croatia osiguranje 273.149 283.532 3,80

2 Allianz Zagreb 90.383 95.876 6,08

3 UNIQA osiguranje 56.889 58.264 2,42



6 HOK osiguranje 39.118 45.001 15,04


8 GRAWE Hrvatska 13.099 13.159 0,45


Ukupno: 603.384 645.959 7,06

banaka. Naime, prema podacima Hrvatske narodne banke i Hanfe, banke drže 67,3 posto udjela u ukupnoj aktivi svih financijskih insti-tucija. Društva za osiguranje zauzimaju udjel od 7,03 posto i, uz obvezne mirovinske fondo-ve koji imaju udjel od 15,8 posto, najznačajniji su institucionalni investitori u financijskom sustavu države. Nije zgorega ponoviti kako su društva za osiguranje dio financijskog sustava i važne financijske institucije te

institucionalni investitori. U dijelu životnog osiguranja ona su ugovorne štedne finan-cijske institucije koje pružaju stanovništvu i

poduzećima dugoročnu namjensku štednju. Aktiva hrvatskih osiguravatelja u 2007. godi-ni iznosila je 22,4 milijarde kuna ili 5,1 posto ukupne imovine financijskih institucija, dok je na kraju 2017. godine iznosila 40,8 milijardi kuna ili 7,03 posto ukupne imovine financij-skih institucija. U strukturi štednje sektora stanovništva, društva za osiguranje i imovi-na u mirovinskim fondovima imaju udjel od 25,66 posto. To bi značilo da je od 100 kuna

I lani je najznačajniji utjecaj na povećanje ukupne premije imao rast premije neživotnih osiguranja

- 3.7.2017. društvo Croatia zdravstveno osiguranje d.d. pripojeno je društvu Croatia osiguranje d.d.- 10.11.2017. društvo BNP Paribas Cardif osiguranje d.d. promijenilo je naziv u Croatia osiguranje kredita d.d.- S danom 7.5.2018. društvo Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (Erste osiguranje) je pripojeno društvu Wiener osiguranje Vienna

Insurance Group d.d. (Wiener osiguranje)

OSIGURANJE 81

Životna osiguranja - rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji


2017.000 kn

%promje-

ne


2 Allianz Zagreb 539.706 531.278 -1,56


4 GRAWE Hrvatska 253.524 278.301 9,77

5 Agram Life osiguranje* 249.650 267.791 7,27




9 Erste osiguranje VIG d.d.* 175.033 182.325 4,17

10 Triglav osiguranje 59.436 57.346 -3,52

11 OTP osiguranje 42.654 44.868 5,19

12Wüstenrot životno osiguranje*

46.827 39.612 -15,41

13 ERGO životno osiguranje* 2.864 2.349 -17,98

Ukupno: 2.897.296 2.940.214 1,48

Osiguranje imovine - rang po zaračunatoj bruto premiji


2017.000 kn

%promje-

ne


2 Allianz Zagreb 194.453 199.102 2,39





7 GRAWE Hrvatska 40.089 41.093 2,50

8 HOK osiguranje 17.517 21.826 24,60

9 Merkur osiguranje 17.167 16.063 -6,43


Ukupno: 1.046.695 1.099.218 5,02

Osiguranje od nezgode - zaračunata bruto premija


2017.000 kn

%promje-

ne


2 Allianz Zagreb 51.699 52.425 1,40

3 Generali osiguranje 31.672 29.905 -5,58


5 GRAWE Hrvatska 20.082 19.261 -4,09


7 Triglav osiguranje 13.232 13.154 -0,59

8 HOK osiguranje 9.742 9.411 -3,40

9 Merkur osiguranje 4.520 4.426 -2,08

10 Izvor osiguranje 2.344 2.166 -7,59

Ukupno: 307.391 284.931 -7,31

Zdravstveno osiguranje - rang po zaračunatoj bruto premiji


2017.000 kn

%promje-

ne



3 Allianz Zagreb 3.314 12.491 276,92




7 GRAWE Hrvatska 3.486 3.708 6,37

8 Triglav osiguranje 223 2.992 1241,70

9 HOK osiguranje 642 1.181 83,96

Ukupno: 57.394 243.441 324,16

financijske imovine prosječnog stanovnika Hrvatske 26 kuna uloženo u osiguranje i mi-rovinske fondove.

BRUTO PREMIJA

Zaračunata bruto premija društava za osi-guranje u Republici Hrvatskoj na kraju 2017. godine iznosila je 9.055.923.737 kuna, od toga na premiju neživotnih osiguranja otpada 6.115.709.596 kuna ili 67,5 posto, a životnih

osiguranja 2.940.214.140 kuna ili 32,5 po-sto. U razdoblju od 2009. do 2014. godine ukupno tržište osiguranja, zbog financijske i

ekonomske krize te liberalizacije tržišta auto-mobilske odgovornosti u 2014. godini, ostva-rilo je negativne stope rasta ili stagnaciju. U razdoblju do financijske krize, stope rasta trži-šta osiguranja bile su i dvoznamenkaste. Udio automobilske odgovornosti i dalje je u padu što je ponajprije rezultat procesa liberalizacije trži-šta. Treću poziciju i dalje drži kasko osiguranje cestovnih vozila sa 9,8 posto, zatim slijede osiguranje od požara i elementarnih šteta

U strukturi premije životnih osiguranja najzastupljenije je klasično životno osiguranje s udjelom od 75,5 posto

OSIGURANJE82

sa 6,8 posto i ostala osiguranja imovine sa 6,5 posto. Ostale vrste osiguranja imaju udjel niži od šest posto, a tu se ističu zdravstveno osigu-ranje sa 5,4 posto te osiguranje od nezgode s pet posto udjela u ukupnom premijskom priho-du. Životno osiguranje specifičan je osigurava-teljski proizvod koji posjeduje komponentu osi-guranja, ali i štednu i ulagačku komponentu.U strukturi premije životnih osiguranja naj-zastupljenije je klasično životno osiguranje s udjelom od 75,5 posto. Investicijska životna osiguranja ponovno dobivaju na važnosti i čine 18,8 posto premije životnog osiguranja. Dopunska osiguranja vezana uz životno osi-guranje imaju udio od 4,6 posto, rentno osi-guranje od jedan posto, a osiguranja za slu-čaj vjenčanja ili rođenja imaju udjel manji od

jedan posto. U strukturi likvidiranih šteta po iznosu prednjače životna osiguranja s udje-lom od 36,3 posto, zatim osiguranje od odgo-vornosti za upotrebu motornih vozila sa 21,7 posto, osiguranje cestovnih vozila 11,7 posto, ostala osiguranja imovine 7,8 posto, osigura-nje od požara i elementarnih šteta 4,1 posto, dok ostala osiguranja imaju manje udjele.

KANALI DISTRIBUCIJE

Prodaja proizvoda i usluga društava za osi-guranje obavljala su se s vlastitim zaposle-nicima (bez provizije), zatim preko internih zastupnika, agencija, brokera, bankoosigu-ranja... Najzastupljeniji kanal distribucije ne-životnog osiguranja bili su interni zastupnici sa 40,5 posto udjela u zaračunatoj premiji,

agencije sa 20,6 posto, zatim zaposlenici dru-štava sa 18,9 posto te brokeri sa 11 posto, dok su ostali prodajni kanali imali udjel manji od

10 posto. Prodaja životnog osiguranja u najve-ćem dijelu se odvijala preko bankoosiguranja 39,1 posto, internih zastupnika 25,8 posto i agencija 22,1 posto. Zaposlenici društava ge-nerirali su 11,4 posto zaračunate premije ži-votnih osiguranja u promatranom razdoblju.

Udjeli pojedinih vrsta osiguranja

u ukupnom tržištu (u %)

Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu 2017.

Autoodgovornost

13,4%

Nezgoda

3,2% Zdravstveno

2,7%Autokasko

7,3%

Imovina

12,4%

Životna

33,0%

Ostalo

28,0%

2016. 2017. % promjene

Nezgoda 473.470 284.931 -39,82

Zdravstveno 117.360 243.441 107,43

Autokasko 797.642 645.959 -19,02

Imovina 1.189.916 1.099.218 -7,62

Autoodgovornost 2.008.880 1.193.363 -40,60

Ostalo 908.001 2.494.083 174,68

Ukupno neživotna 5.495.269 5.960.994 8,48

Životna 2.897.296 2.940.214 1,48

SVEUKUPNO 8.392.566 8.901.208 6,06

2016. 2017.

Nezgoda 5,64 3,20

Zdravstveno 1,40 2,73

Autokasko 9,50 7,26

Imovina 14,18 12,35

Autoodgovornost 23,94 13,41

Ostalo 10,82 28,02

Ukupno neživotna 65,48 66,97

Životna 34,52 33,03

SVEUKUPNO 100,00 100,00

Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima(brojke označavaju poziciju na ljestvici)


2017. 2016. 2015. 2014. 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. 2002. 2001. 2000. 1999. 1998.

CROATIA OSIGURANJE 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

ALLIANZ ZAGREB 2 2 2 2 2 2 2 3 3 2 2 3 3 3 3 3 3 3 4 4

EUROHERC OSIGURANJE* 3 3 3 3 3 3 3 2 2 3 3 2 2 2 2 2 2 2 2 2

JADRANSKO OSIGURANJE* 4 6 6 6 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 6 7 10

WIENER OSIGURANJE VIG 5 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 6 7 9 9 12 13 21 23 -

GENERALI OSIGURANJE 6 7 7 8 8 9 9 9 10 10 10 10 20 23 24 - - - - -

UNIQA OSIGURANJE 7 5 4 4 10 11 11 11 11 13 13 14 14 14 14

GRAWE HRVATSKA 8 8 8 7 7 7 8 8 6 6 7 7 6 6 6 6 6 5 - -

TRIGLAV OSIGURANJE 9 9 9 9 9 8 7 7 7 8 8 8 8 7 7 7 7 7 5 5

AGRAM LIFE OSIGURANJE* 10 10 11 11

Najveći tržišni udio u ukupnoj zaračunatoj bruto premiji prošle je godine imalo Croatia osiguranje

OSIGURANJE 83

Jamstveni kapital, tehničke i matematičke pričuve

OsiguravateljJamstveni kapital, 000 kn Tehničke pričuve, 000 kn Matematičke pričuve, 000 kn Tehničke pričuve ukupno, 000 kn

2016. 2017. % promjene 2016. 2017. % promjene 2016. 2017. % promjene 2016. 2017. % promjene

Agram Life osiguranje* - - 51.467 - - 1.428.069 - - 1.479.536 - -

Allianz Zagreb - - - 843.643 870.859 3,23 2.860.093 3.019.383 5,57 3.703.736 3.890.242 5,04

Croatia osiguranje - - - 3.614.398 4.065.593 12,48 2.350.028 2.318.423 -1,34 5.964.426 6.384.016 7,03

Croatia osiguranje kredita d.d.* - - - - - - - - - - - -

ERGO osiguranje* - - - 44.332 - - 24.559 - - 68.891 - -

ERGO životno osiguranje* - - - 9.567 - - 15.621 - - 25.188 - -

Erste osiguranje VIG d.d.* - - 226.413 - - 507.067 - - 733.480 - -

EUROHERC osiguranje* - - 1.428.715 - - - - - 1.428.715 - -

Generali osiguranje - - - 300.289 327.977 9,22 909.272 1.072.488 17,95 1.209.561 1.400.465 15,78

GRAWE Hrvatska - - - 317.643 322.037 1,38 2.359.823 2.428.188 2,90 2.677.466 2.750.225 2,72

HOK osiguranje 89.990 90.117 0,14 257.875 273.343 6,00 - - - 257.875 273.343 6,00

Hrvatsko kreditno osiguranje - - - 16.021 24.213 51,13 - - - 16.021 24.213 51,13

Izvor osiguranje - - - 43.979 49.545 12,66 - - - 43.979 49.545 12,66

Jadransko osiguranje* 473.489 - - 785.328 - - - - - 785.328 - -

Merkur osiguranje - - - 68.989 62.271 -9,74 2.123.008 2.205.597 3,89 2.191.997 2.267.868 3,46

OTP osiguranje - - - 965 -229 - 3.675 3.895 5,99 4.641 3.666 -21,01

Triglav osiguranje - - - 345.688 388.236 12,31 305.758 312.681 2,26 651.446 700.917 7,59

UNIQA osiguranje - - - 625.173 635.193 1,60 2.303.481 2.066.983 -10,27 2.928.654 2.702.176 -7,73

Wiener Osiguranje VIG - - - 452.812 471.142 4,05 1.590.878 1.574.423 -1,03 2.043.690 2.045.565 0,09

Wüstenrot životno osiguranje* 35.860 - - 868 - - 70.113 - - 70.981 - -

UKUPNO: 599.339 90.117 -84,96 9.434.165 7.490.180 -20,61 16.851.445 15.002.061 -10,97 26.285.611 22.492.241 -14,43

Poslovni rezultati

OsiguravateljUkupni prihodi, 000 kn Ukupni rashodi, 000 kn Neto dobit, 000 kn

2016. 2017. % pro-mjene 2016. 2017. % pro-

mjene 2016. 2017. % pro-mjene

Agram Life osiguranje* 392.563 - - 351.848 - - 40.714 - -

Allianz Zagreb 1.193.856 1.209.225 1,29 1.115.214 1.096.304 -1,70 78.642 112.921 43,59

Croatia osiguranje 2.446.204 2.813.675 15,02 2.394.676 2.662.732 11,19 51.528 150.943 192,93

Croatia osiguranje kredita d.d.* - - - - - - - - -

ERGO osiguranje* 55.290 - - 75.031 - - (19.741) - -

ERGO životno osiguranje* 7.812 - - 10.635 - - (2.823) - -

Erste osiguranje VIG d.d.* 257.329 - - -244.290 - - 13.040 - -

EUROHERC osiguranje* 946.406 - - 812.183 - - 106.598 - -

Generali osiguranje 518.909 580.624 11,89 508.330 566.828 11,51 10.579 13.796 30,41

GRAWE Hrvatska 531.043 576.436 8,55 486.029 524.602 7,94 45.014 51.833 15,15

HOK osiguranje 189.929 194.571 2,44 178.853 186.374 4,21 11.076 8.197 -25,99

Hrvatsko kreditno osiguranje 8.879 10.059 13,29 8.220 9.740 18,49 659 319 -51,59

Izvor osiguranje 48.219 52.800 9,50 -49.888 -56.278 - (1.669) (3.478) -

Jadransko osiguranje* 598.579 - - 547.469 - - 51.111 - -

Merkur osiguranje 365.119 366.185 0,29 341.860 338.481 -0,99 23.259 27.704 19,11

OTP osiguranje 50.135 52.032 3,78 45.313 43.940 -3,03 4.821 8.092 67,85

Triglav osiguranje 349.522 377.427 7,98 349.313 376.625 7,82 209 802 283,73

UNIQA osiguranje 623.636 600.359 -3,73 597.795 574.294 -3,93 25.841 26.065 0,87

Wiener Osiguranje VIG 642.350 665.627 3,62 616.255 637.731 3,48 26.095 27.896 6,90

Wüstenrot životno osiguranje* 49.792 - - 53.648 - - (3.856) - -

UKUPNO: 9.275.572 7.499.020 -19,15 8.198.494 6.961.373 -15,09 489.186 428.568 -12,39

(28.089) (3.478) -87,62

461.097 425.090 -7,81


OSIGURANJE84

HRVATSKO TRŽIŠTE OSIGURANJA

ahvaljujući oporavku hrvatskog gospo-darstva i pozitivnim stopama rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2015. go-

dine i hrvatsko tržište osiguranja bilježi pozitivne trendove. Ukupna zaračunata bruto premija u 2017. godini porasla je za 3,4 posto i iznosila je 9,1 milijar-du kuna, od toga premija životnih osiguranja iznosi oko tri milijarde kuna, a premija neživotnih osigura-nja 6,1 milijardu kuna.Doprinos rastu ukupne premije dala su neživotna osiguranja posebno u segmentu osiguranja od au-tomobilske odgovornosti za upotrebu motornih vo-zila i kasko osiguranja. Porast bilježe i zdravstvena i imovinska osiguranja, a kod životnih osiguranja najviši rast imaju klasična životna osiguranja.Pozitivni trendovi rasta posljedica su veće osvije-

štenosti građana i poslovnih subjekata o važnosti osiguranja, posebice u dijelu imovinskih osiguranja nakon poplava i požara..., a kod životnih osiguranja to je preuzimanje odgovornosti za vlastitu starost. Najviši rast u skupini neživotnih osiguranja bilje-ži osiguranje od automobilske odgovornosti čije posljedice nalazimo u pozitivnom efektu PDV-a na automobilsku industriju, čije kretanje se pozitivno odrazilo i na leasing društva. U Hrvatskoj je u prva četiri mjeseca ove godine prodano više od 20.000 novih osobnih automobila, što je 21,7 posto više nego lani u istome razdoblju.

JEDINSTVENA PRAVILA POSLOVANJA ZA SVE

DISTRIBUTERE

Očekuje se kontinuirani daljnji rast premije osigura-nja kako zbog novih polica i rasta tržišta osiguranja, tako i zbog završenog procesa liberalizacije se-gmenta osiguranja od automobilske odgovornosti

Doprinos razvoju osiguranja zasigurno će dati i projekt Financijske pismenosti koji se provodi na nacionalnoj razini, a Hrvatska gospodarska komora i udruženja uključena su u edukaciju o osiguranju od najranije dobi

Pozitivni trendovi tržišta osiguranja

Udruženja Hrvatske gospodarske komore

ZOčekuje se kontinuirani daljnji rast premije osiguranja

OSIGURANJE 85

Robert Vučkovićpredsjednik Udruženja osiguravatelja HGK, član Uprave Croatia osiguranja

Velika spremnost i fleksibilnost tržišta

Hrvatsko tržište osiguranja pokazalo je veliku spremnost i fleksibilnost ispunjavajući stroge regulatorne zahtjeve u proteklom razdoblju i očekuje-

mo da će tako biti i s implemen-tacijom Direktive o distribuciji osiguranja, primjeni IFRS-a 17, Uredbe o zaštiti osobnih poda-taka, MIFID II, PRIPs i drugima za koje se tržište osiguranja intenzivno priprema u surad-nji s resornim ministarstvom i regulatorom, ističe Robert

Vučković, predsjednik Udru-

ženja osiguravatelja HGK. Uz regulatorne zahtjeve važna je suradnja društava na poveća-nju osiguravateljske kulture te će aktivnosti Udruženja biti usmjerene na financijsku pi-smenost poslovnih subjekata i građana, promociju djelat-nosti osiguranja te suradnju s drugim udruženjima u HGK-u na lokalnoj i regionalnoj razini, kazao je Vučković.

Petar Rebernišakpredsjednik Udruženja društava za zastupanje u osiguranju HGK, direktor Semel pro Semper

Direktiva donosi nova pravilaImplementacija Direktive o dis-tribuciji osiguranja prilika je za daljnji razvoj djelatnosti zastu-panja u osiguranju, istaknuo je

predsjednik Udruženja društa-

va za zastupanje u osiguranju

HGK Petar Rebernišak te dodao da Direktiva donosi nova pravila u svakodnevnom poslovanju i potrebu za kontinuiranom edu-kacijom svih distributera osigu-ranja, gdje je posebno istaknuo ulogu HGK u provedbi edukacija i povećanim aktivnostima na regionalnoj razini.

Miho Klaićpredsjednik Udruženja posrednika u osiguranju HGK, direktor Fortius Inter Partes

Očekujemo porast udjela kanala brokera u osiguranju

Klijenti od brokera u osiguranju očekuju optimalna osigurava-teljska rješenja i vidljivu dodanu vrijednost. Izmjenama Zakona dodatno će biti vidljiva profesi-onalnost brokera kroz persona-lizirane preporuke klijentima, pomoć u rješavanju odštetnih zahtjeva, kao i kreiranje i razvoj novih proizvoda prilagođenih potrebama klijenata. Slijedeći svjetske i europske trendove osiguranja, očekujemo porast udjela kanala brokera u osigu-ranju, ističe Miho Klaić, pred-

sjednik Udruženja posrednika

u osiguranju.

i novih proizvoda koji su ovaj vid osiguranja podigli na kvalitetniju razinu. Od 1. listopada 2018. godine stupaju na snagu izmjene i dopune Zakona o osigu-ranju koje donose jedinstvena pravila poslovanja za sve distributere osiguranja što će zasigurno profe-sionalizirati sustav prodajnih kanala s naglaskom na veću orijentiranost na klijenta, zaštitu potrošača i kontinuiranu edukaciju.Doprinos razvoju osiguranja zasigurno će dati i projekt Financijska pismenost koji se provodi na nacionalnoj razini, a Hrvatska gospodarska komora i udruženja uključena su u edukaciju o osiguranju od najranije dobi. Posebno ističemo suradnju svih udruženja financijskih institucija preko Stručnog vijeća financijskih institucija HGK kao i suradnju s gospodarstvenicima na projektima koji su usmjere-ni razvoju gospodarstva kao cjeline – konferencije Dan hrvatskih financijskih institucija, okrugli stolo-vi, savjetovanja, edukacije, financijska pismenost i druge aktivnosti.

OSIGURANJE86

ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA I BROJ OSIGURANJA PO VRSTAMA OSIGURANJA

Vrsta rizika

ZARAČUNATA

Zaračunata bruto premija u knI.-XII./2016

Udio u %2016

Zaračunata bruto premija u knI.-XII./2017

01 OSIGURANJE OD NEZGODE 475.196.860 5,42 455.823.182

02 ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 409.205.733 4,67 487.839.564

03 OSIGURANJE CESTOVNIH VOZILA - KASKO 803.831.412 9,18 883.956.752

04 OSIGURANJE TRAČNIH VOZILA - KASKO 4.552.087 0,05 7.972.916

05 OSIGURANJE ZRAČNIH LETJELICA - KASKO 10.793.612 0,12 10.136.459

06 OSIGURANJE PLOVILA 141.464.234 1,61 148.706.908

07 OSIGURANJE ROBE U PRIJEVOZU 33.837.934 0,39 32.463.863

08 OSIGURANJE OD POŽARA I ELEMENTARNIH ŠTETA 575.659.533 6,57 616.410.231

09 OSTALA OSIGURANJA IMOVINE 586.944.949 6,70 591.766.182

10 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU MOTORNIH VOZILA 2.042.861.615 23,32 2.049.319.944

11 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU ZRAČNIH LETJELICA 7.194.662 0,08 5.310.494

12 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU PLOVILA 43.527.300 0,50 38.423.650

13 OSTALA OSIGURANJA OD ODGOVORNOSTI 346.195.406 3,95 372.131.686

14 OSIGURANJE KREDITA 152.343.811 1,74 194.349.791

15 OSIGURANJE JAMSTVA 5.853.448 0,07 7.277.022

16 OSIGURANJE RAZNIH FINANCIJSKIH GUBITAKA 122.237.989 1,40 113.734.573

17 OSIGURANJE TROŠKOVA PRAVNE ZAŠTITE 3.742.832 0,04 4.650.560

18 OSIGURANJE POMOĆI (ASISTENCIJA) 77.245.691 0,88 95.435.819

19 ŽIVOTNA OSIGURANJA 2.243.389.372 25,61 2.219.640.317

20 RENTNO OSIGURANJE 42.813.871 0,49 28.621.056

21 DOPUNSKA OSIGURANJA ŽIVOTNOG OSIGURANJA 141.557.312 1,61 135.282.084

22 OSIGURANJE ZA SLUČAJ VJENČANJA ILI SKLAPANJA ŽIVOTNOG PARTNERSTVA ILI ROĐENJA 5.675.827 0,06 5.079.046

23 ŽIVOTNA ILI RENTNA OSIGURANJA KOD KOJIH UGOVARATELJ OSIGURANJA SNOSI RIZIK ULAGANJA 485.004.676 5,54 551.591.637

24 TONTINE 0 0,00 0

25 OSIGURANJE S KAPITALIZACIJOM 0 0,00 0

UKUPNO (NEŽIVOTNA OSIGURANJA, VRSTE 01 - 18) 5.842.689.108 66,69 6.115.709.596

UKUPNO (ŽIVOTNA OSIGURANJA, VRSTE 19 - 25) 2.918.441.057 33,31 2.940.214.140

SVEUKUPNO (VRSTE 01 - 25) 8.761.130.165 100,00 9.055.923.737

Izvor: Hrvatski ured za osiguranje (HUO)

OSIGURANJE 87

BRUTO PREMIJA BROJ OSIGURANJA

Udio u %2017

Promjena 17/16 Broj osiguranjaI.-XII./2016

Udio u %2016

Broj osiguranjaI.-XII./2017

Udio u %2017

Promjena 17/16

Aps.(kn) Relat.(%) Aps.(kom) Relat.(%)

5,03 -19.373.679 -4,08 2.467.298 25,40 2.468.172 24,88 +874 +0,04

5,39 78.633.831 +19,22 289.345 2,98 354.240 3,57 +64.895 +22,43

9,76 80.125.340 +9,97 650.510 6,70 592.188 5,97 -58.322 -8,97

0,09 3.420.830 +75,15 91 0,00 48 0,00 -43 -47,25

0,11 -657.153 -6,09 146 0,00 115 0,00 -31 -21,23

1,64 7.242.674 +5,12 19.539 0,20 21.432 0,21 +1.893 +9,69

0,36 -1.374.071 -4,06 16.795 0,17 15.955 0,16 -840 -5,00

6,81 40.750.698 +7,08 555.801 5,72 617.206 6,22 +61.405 +11,05

6,53 4.821.233 +0,82 643.876 6,63 618.687 6,24 -25.189 -3,91

22,63 6.458.329 +0,32 2.657.873 27,36 2.669.208 26,90 +11.335 +0,43

0,06 -1.884.168 -26,19 284 0,00 308 0,00 +24 +8,45

0,42 -5.103.650 -11,73 45.111 0,47 49.845 0,50 +4.734 +10,49

4,11 25.936.281 +7,49 171.826 1,77 185.365 1,87 +13.539 +7,88

2,15 42.005.981 +27,57 28.525 0,29 52.217 0,53 +23.692 +83,06

0,08 1.423.574 +24,32 1.353 0,02 1.799 0,02 +446 +32,96

1,26 -8.503.416 -6,96 123.669 1,27 132.019 1,33 +8.350 +6,75

0,05 907.728 +24,25 50.424 0,52 36.644 0,37 -13.780 -27,33

1,05 18.190.128 +23,55 480.387 4,95 611.768 6,17 +131.381 +27,35

24,51 -23.749.055 -1,06 823.127 8,47 800.631 8,07 -22.496 -2,73

0,32 -14.192.815 -33,15 3.637 0,04 3.819 0,04 +182 +5,00

1,49 -6.275.228 -4,43 641.771 6,61 639.796 6,45 -1.975 -0,31

0,06 -596.780 -10,51 3.051 0,03 2.869 0,03 -182 -5,97

6,09 66.586.961 +13,73 38.738 0,40 46.506 0,47 +7.768 +20,05

0,00 0 - 0 0,00 0 0,00 +0 -

0,00 0 - 0 0,00 0 0,00 +0 -

67,53 273.020.489 +4,67 8.202.853 84,45 8.427.216 84,94 +224.363 +2,74

32,47 21.773.083 +0,75 1.510.324 15,55 1.493.621 15,06 -16.703 -1,11

100,00 294.793.572 +3,36 9.713.177 100,00 9.920.837 100,00 +207.660 +2,14

OSIGURANJE88

VRIJEDNOST I BROJ LIKVIDIRANIH ŠTETA PO VRSTAMA OSIGURANJA

Vrsta rizika

VRIJEDNOST

Likvidirane štete, bruto iznosi u kn

I.-XII./2016.

Udio u %2016.

Likvidirane štete, bruto iznosi u kn

I.-XII./2017.

01 OSIGURANJE OD NEZGODE 114.632.694 2,41 102.308.335

02 ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 254.070.116 5,34 250.077.909

03 OSIGURANJE CESTOVNIH VOZILA - KASKO 568.913.248 11,96 597.552.590

04 OSIGURANJE TRAČNIH VOZILA - KASKO 1.314.079 0,03 1.302.142

05 OSIGURANJE ZRAČNIH LETJELICA - KASKO 12.043.476 0,25 4.676.493

06 OSIGURANJE PLOVILA 79.286.265 1,67 126.381.905

07 OSIGURANJE ROBE U PRIJEVOZU 12.419.570 0,26 32.362.576

08 OSIGURANJE OD POŽARA I ELEMENTARNIH ŠTETA 196.447.573 4,13 208.635.885

09 OSTALA OSIGURANJA IMOVINE 417.815.755 8,79 400.569.557

10 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU MOTORNIH VOZILA 1.054.716.416 22,18 1.109.499.170

11 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU ZRAČNIH LETJELICA 3.487.501 0,07 2.420.069

12 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU PLOVILA 17.200.859 0,36 12.625.017

13 OSTALA OSIGURANJA OD ODGOVORNOSTI 129.602.338 2,73 139.460.832

14 OSIGURANJE KREDITA -3.169.586 -0,07 -15.449.015

15 OSIGURANJE JAMSTVA 3.102.127 0,07 3.293.078

16 OSIGURANJE RAZNIH FINANCIJSKIH GUBITAKA 35.986.057 0,76 43.848.154

17 OSIGURANJE TROŠKOVA PRAVNE ZAŠTITE 27.853 0,00 240.416

18 OSIGURANJE POMOĆI (ASISTENCIJA) 28.466.855 0,60 32.754.376

19 ŽIVOTNA OSIGURANJA 1.659.506.583 34,90 1.855.674.347

20 RENTNO OSIGURANJE 18.710.521 0,39 21.864.292

21 DOPUNSKA OSIGURANJA ŽIVOTNOG OSIGURANJA 21.681.329 0,46 20.226.956

22 OSIGURANJE ZA SLUČAJ VJENČANJA ILI SKLAPANJA ŽIVOTNOG PARTNERSTVA ILI ROĐENJA 6.841.598 0,15 5.482.128

23 ŽIVOTNA ILI RENTNA OSIGURANJA KOD KOJIH UGOVARATELJ OSIGURANJA SNOSI RIZIK ULAGANJA 121.770.960 2,56 150.493.178

24 TONTINE 0 0,00 0

25 OSIGURANJE S KAPITALIZACIJOM 0 0,00 0

UKUPNO (NEŽIVOTNA OSIGURANJA, VRSTE 01 - 18) 2.926.363.197 61,54 3.052.559.488

UKUPNO (ŽIVOTNA OSIGURANJA, VRSTE 19 - 25) 1.828.510.990 38,46 2.053.740.900

SVEUKUPNO (VRSTE 01 - 25) 4.754.874.187 100,00 5.106.300.388


OBVEZNA OSIGURANJA U PROMETU – ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA

Vrsta rizika

ZARAČUNATA

Zaračunata bruto premija u kn

I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u %

10.01 OBV. OSIG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA MOT. VOZILA OD ODG. ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA 1.942.132.054 98,89 1.945.719.286 98,89

01.07 OBVEZNO OSIGURANJE PUTNIKA U JAVNOM PRIJEVOZU OD POSLJEDICA NEZGODE 5.255.931 0,27 5.281.088 0,27

11.01 OBV. OSIG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA ZRAČNIH LETJELICA OD ODG. ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA 2.534.937 0,13 1.368.907 0,07

12.03 OBVEZNO OSIG. OD ODG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA BRODICA NA MOTORNI POGON ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA 14.024.738 0,71 15.175.075 0,77

UKUPNO OBVEZNA OSIGURANJA U PROMETU 1.963.947.661 100,00 1.967.544.355 100,00


OSIGURANJE 89

LIKVIDIRANIH ŠTETA BROJ LIKVIDIRANIH ŠTETA

Udio u %2017.

Promjena 2017./2016. Broj štetaI.-XII./2016.

Udio u %2016.

Broj štetaI.-XII./2017.

Udio u %2017.

Promjena 2017./2016.

Aps.(kn) Relat.(%) Aps.(kom) Relat.(%)

2,00 -12.324.359 -10,75 16.856 0,53 16.105 0,47 -751 -4,46

4,90 -3.992.207 -1,57 2.598.872 81,29 2.777.021 81,49 +178.149 +6,85

11,70 +28.639.342 +5,03 104.365 3,26 104.163 3,06 -202 -0,19

0,03 -11.938 -0,91 373 0,01 354 0,01 -19 -5,09

0,09 -7.366.984 -61,17 27 0,00 17 0,00 -10 -37,04

2,48 +47.095.639 +59,40 1.845 0,06 2.001 0,06 +156 +8,46

0,63 +19.943.005 +160,58 3.488 0,11 3.143 0,09 -345 -9,89

4,09 +12.188.312 +6,20 27.929 0,87 34.321 1,01 +6.392 +22,89

7,84 -17.246.199 -4,13 71.224 2,23 73.702 2,16 +2.478 +3,48

21,73 +54.782.755 +5,19 84.777 2,65 87.040 2,55 +2.263 +2,67

0,05 -1.067.432 -30,61 7 0,00 2 0,00 -5 -71,43

0,25 -4.575.843 -26,60 354 0,01 251 0,01 -103 -29,10

2,73 +9.858.494 +7,61 11.614 0,36 12.092 0,35 +478 +4,12

-0,30 -12.279.429 - 2.491 0,08 2.210 0,06 -281 -11,28

0,06 +190.951 +6,16 490 0,02 553 0,02 +63 +12,86

0,86 +7.862.097 +21,85 2.839 0,09 2.915 0,09 +76 +2,68

0,00 +212.564 +763,17 6 0,00 16 0,00 +10 +166,67

0,64 +4.287.521 +15,06 206.033 6,45 229.854 6,75 +23.821 +11,56

36,34 +196.167.764 +11,82 52.277 1,63 51.787 1,52 -490 -0,94

0,43 +3.153.771 +16,86 2.325 0,07 2.381 0,07 +56 +2,41

0,39 -1.454.373 -6,71 4.048 0,13 3.191 0,09 -857 -21,17

0,11 -1.359.470 -19,87 255 0,01 191 0,01 -64 -25,10

2,95 +28.722.218 +23,59 4.429 0,14 4.477 0,13 +48 +1,08

0,00 +0 - 0 0,00 0 0,00 +0 -

0,00 +0 - 0 0,00 0 0,00 +0 -

59,78 +126.196.291 +4,31 3.133.590 98,02 3.345.760 98,18 +212.170 +6,77

40,22 +225.229.910 +12,32 63.334 1,98 62.027 1,82 -1.307 -2,06

100,00 +351.426.201 +7,39 3.196.924 100,00 3.407.787 100,00 +210.863 +6,60

ODABRANIH VRSTA OSIGURANJA / RIZIKA

BRUTO PREMIJA I BROJ OSIGURANJA BROJ I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA

Broj osiguranja Likvidirane štete, bruto iznosi u kn Broj šteta

% promjene 2017/2016 I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % % promjene

2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene

2017/2016

0,2 2.090.121 98,04 2.105.156 97,94 0,7 1.038.195.503 1.090.589.451 5,0 82.846 85.001 2,6

0,5 8.744 0,41 9.259 0,43 5,9 321.625 310.853 -3,3 35 32 -8,6

-46,0 256 0,01 269 0,01 5,1 3.485.227 2.417.879 -30,6 7 2 -71,4

8,2 32.778 1,54 34.771 1,62 6,1 1.292.571 1.203.789 -6,9 10 8 -20,0

0,2 2.131.899 100,00 2.149.455 100,00 0,8 1.043.294.926 1.094.521.972 4,9 82.898 85.043 2,6

OSIGURANJE90

NEZGODA I ZDRAVSTVENO – ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA ODABRANIH

Vrsta rizika

ZARAČUNATA



01.01 OSIGURANJE OSOBA OD POSLJEDICA NEZGODE PRI I IZVAN REDOVNOG ZANIMANJA 204.235.101 42,98 187.193.788 41,07

01.02 OSIGURANJE OSOBA OD POSLJEDICA NEZGODE U MOTORNIM VOZILIMA I PRI POSEBNIM DJELATNOSTIMA 167.154.438 35,17 163.829.471 35,94

01.03 OSIGURANJE DJECE I ŠKOLSKE MLADEŽI OD POSLJEDICA NEZGODE I POS. OSIG. MLADEŽI OD POSLJEDICA NEZGODE 14.344.229 3,02 14.435.499 3,17

01.04 OSIGURANJE GOSTIJU, POSJETITELJA PRIREDBI, IZLETNIKA I TURISTA OD POSLJEDICA NEZGODE 8.885.488 1,87 9.871.905 2,17

01.05 OSIGURANJE POTOŠAČA, PRETPLATNIKA, KORISNIKA DRUGIH JAVNIH USLUGA I SL. OD POSLJEDICA NEZGODE 14.595.560 3,07 14.640.693 3,21

01.06 OSTALA POSEBNA OSIGURANJA OD POSLJEDICA NEZGODE 3.765.215 0,79 3.023.712 0,66

01.07 OBVEZNO OSIGURANJE PUTNIKA U JAVNOM PRIJEVOZU OD POSLJEDICA NEZGODE 5.255.931 1,11 5.281.088 1,16

01.99 OSTALA OSIGURANJA OD POSLJEDICA NEZGODE 56.960.898 11,99 57.547.025 12,62

01 OSIGURANJE OD NEZGODE 475.196.860 100,00 455.823.182 100,00

02.01 OBVEZNO OSIG. NAKNADE TROŠKOVA ZA SLUČAJ OZLJEDE NA RADU I PROF. BOL. 93.226 0,02 0 0,00

02.02 DOPUNSKO OSIG. RAZLIKE IZNAD VRIJEDNOSTI ZDRAV. USLUGA OBV. ZDR. OS. 235.891.263 57,65 305.548.261 62,63

02.04 DODATNO ZDR. OS. VEĆEG OPSEGA PRAVA I VIŠEG STANDARDA ZDR. ZAŠTITE KOJEG POKRIVA OBV. ZDR. OSIG. 152.818.671 37,34 163.491.723 33,51

02.06 PRIVATNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 34.571 0,01 33.809 0,01

02.99 OSTALA DOBROVOLJNA ZDRAVSTVENA OSIGURANJA 20.368.002 4,98 18.765.771 3,85

02 ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 409.205.733 100,00 487.839.564 100,00

UKUPNO 01 I 02 884.402.593 943.662.746


KASKO – ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA ODABRANIH VRSTA

Vrsta rizika

ZARAČUNATA



03.01 KASKO OSIGURANJE CESTOVNIH MOTORNIH VOZILA NA VLASTITI POGON 737.481.586 91,75 821.852.762 92,97

03.02 KASKO OSIGURANJE CESTOVNIH VOZILA BEZ VLASTITOG POGONA 6.521.277 0,81 7.129.192 0,81

03.99 OSTALA KASKO OSIGURANJA CESTOVNIH VOZILA 59.828.549 7,44 54.974.798 6,22

03 OSIGURANJE CESTOVNIH VOZILA - KASKO 803.831.412 100,00 883.956.752 100,00

04.01 KASKO OSIGURANJE TRAČNIH VOZILA 4.552.087 100,00 7.972.916 100,00

04.99 OSTALA OSIGURANJA TRAČNIH VOZILA 0 0,00 0 0,00

04 OSIGURANJE TRAČNIH VOZILA - KASKO 4.552.087 100,00 7.972.916 100,00

05.01 KASKO OSIGURANJE ZRAČNIH LETJELICA TEŽIH OD ZRAKA 10.790.745 99,97 10.119.008 99,83

05.02 KASKO OSIGURANJE ZRAČNIH LETJELICA LAKŠIH OD ZRAKA 2.867 0,03 3.835 0,04

05.99 OSTALA OSIGURANJA ZRAČNIH LETJELICA 0 0,00 13.616 0,13

05 OSIGURANJE ZRAČNIH LETJELICA - KASKO 10.793.612 100,00 10.136.459 100,00

06.01 KASKO OSIGURANJE PLOVILA U POMORSKOJ PLOVIDBI 122.504.233 86,60 122.833.621 82,60

06.02 KASKO OSIGURANJE PLOVILA ZA PLOVIDBU KANALIMA I U RIJEČNOJ PLOVIDBI 1.409.785 1,00 647.663 0,44

06.03 KASKO OSIGURANJE PLOVILA U JEZERSKOJ PLOVIDBI 90.419 0,06 30.927 0,02

06.04 KASKO OSIGURANJE BRODOVA U IZGRADNJI 17.031.990 12,04 17.990.547 12,10

06.05 KASKO OSIGURANJE PLATFORMI -1.900.060 -1,34 4.713.738 3,17

06.99 OSTALA KASKO OSIGURANJA PLOVILA 2.327.868 1,64 2.490.412 1,67

06 OSIGURANJE PLOVILA 141.464.234 100,00 148.706.908 100,00

UKUPNO 03, 04, 05 I 06 960.641.345 1.050.773.035


OSIGURANJE 91

VRSTA OSIGURANJA / RIZIKA





2017/2016

-8,34 186.488 7,56 171.148 6,93 -8,23 81.091.476 74.488.612 -8,14 7.181 6.627 -7,71

-1,99 2.137.487 86,63 2.144.155 86,87 0,31 12.972.162 9.463.075 -27,05 755 637 -15,63

0,64 8.347 0,34 8.568 0,35 2,65 11.824.078 11.363.794 -3,89 8.100 7.972 -1,58

11,10 32.087 1,30 38.204 1,55 19,06 1.094.307 474.495 -56,64 65 69 6,15

0,31 20.959 0,85 24.678 1,00 17,74 3.942.519 3.071.069 -22,10 574 625 8,89

-19,69 481 0,02 839 0,03 74,43 520.273 1.079.925 107,57 35 31 -11,43

0,48 8.744 0,35 9.259 0,38 5,89 321.625 310.853 -3,35 35 32 -8,57

1,03 72.705 2,95 71.321 2,89 -1,90 2.866.255 2.056.512 -28,25 111 112 0,90

-4,08 2.467.298 100,00 2.468.172 100,00 0,04 114.632.694 102.308.335 -10,75 16.856 16.105 -4,46

- 3 0,00 0 0,00 - 3.214 374.928 11564,01 9 0 -

29,53 169.615 58,62 226.014 63,80 33,25 142.506.423 139.778.694 -1,91 2.411.204 2.589.505 7,39

6,98 113.691 39,29 122.248 34,51 7,53 99.541.562 102.267.558 2,74 181.351 183.513 1,19

-2,20 1 0,00 1 0,00 0,00 0 0 - 0 0 -

-7,87 6.035 2,09 5.977 1,69 -0,96 12.018.916 7.656.729 -36,29 6.308 4.003 -36,54

19,22 289.345 100,00 354.240 100,00 22,43 254.070.116 250.077.909 -1,57 2.598.872 2.777.021 6,85

6,70 2.756.643 2.822.412 2,39 368.702.810 352.386.244 -4,43 2.615.728 2.793.126 6,78

OSIGURANJA / RIZIKA





2017/2016

11,44 303.046 46,59 322.125 54,40 6,30 542.729.517 568.353.194 4,72 94.422 97.300 3,05

9,32 5.663 0,87 6.216 1,05 9,77 6.339.789 6.815.386 7,50 360 459 27,50

-8,11 341.801 52,54 263.847 44,55 -22,81 19.843.942 22.384.010 12,80 9.583 6.404 -33,17

9,97 650.510 100,00 592.188 100,00 -8,97 568.913.248 597.552.590 5,03 104.365 104.163 -0,19

75,15 91 100,00 48 100,00 -47,25 1.314.079 1.302.142 -0,91 373 354 -5,09

- 0 0,00 0 0,00 - 0 0 - 0 0 -

75,15 91 100,00 48 100,00 -47,25 1.314.079 1.302.142 -0,91 373 354 -5,09

-6,23 145 99,32 109 94,78 -24,83 12.043.476 4.676.493 -61,17 27 17 -37,04

33,75 1 0,68 2 1,74 100,00 0 0 - 0 0 -

- 0 0,00 4 3,48 - 0 0 - 0 0 -

-6,09 146 100,00 115 100,00 -21,23 12.043.476 4.676.493 -61,17 27 17 -37,04

0,27 17.779 90,99 19.597 91,44 10,23 77.289.870 123.323.763 59,56 1.698 1.944 14,49

-54,06 366 1,87 318 1,48 -13,11 452.463 2.015.459 345,44 24 31 29,17

-65,80 6 0,03 2 0,01 -66,67 1.630 0 - 1 0 -

5,63 66 0,34 76 0,35 15,15 29.788 106.311 256,90 0 0 -

- 4 0,02 6 0,03 50,00 0 0 - 0 0 -

6,98 1.318 6,75 1.433 6,69 8,73 1.512.515 936.372 -38,09 122 26 -78,69

5,12 19.539 100,00 21.432 100,00 9,69 79.286.265 126.381.905 59,40 1.845 2.001 8,46

9,38 670.286 613.783 -8,43 661.557.069 729.913.129 10,33 106.610 106.535 -0,07

OSIGURANJE92

ODGOVORNOST – ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA ODABRANIH VRSTA

Vrsta rizika

ZARAČUNATA



10.01 OBV. OSIG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA MOT. VOZILA OD ODG. ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA 1.942.132.054 95,07 1.945.719.286 94,94

10.02 DRAGOVOLJNO OSIG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA MOTORNIH VOZILA OD ODG. ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA 67.624.057 3,31 69.798.530 3,41

10.03 OSIG. OD ODGOVORNOSTI PRIJEVOZNIKA ZA ROBU PRIMLJENU NA PRIJEVOZ U CESTOVNOM PROMETU 26.089.910 1,28 27.009.593 1,32

10.99 OSTALA OSIGURANJA OD AUTOMOBILSKE ODGOVORNOSTI 7.015.594 0,34 6.792.535 0,33

10 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU MOTORNIH VOZILA 2.042.861.615 100,00 2.049.319.944 100,00

11.01 OBV. OSIG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA ZRAČNIH LETJELICA OD ODG. ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA 2.534.937 35,23 1.368.907 25,78

11.02 OSIG. VLASNIKA ODN. KORIS. ZRAČNIH LETJELICA OD ODG. SVIH VRSTA 4.659.725 64,77 3.528.575 66,44

11.99 OSTALA OSIGURANJA OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU ZRAČNIH LETJELICA 0 0,00 413.013 7,78

11 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU ZRAČNIH LETJELICA 7.194.662 100,00 5.310.494 100,00

12.01 OSIG. OD ODG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA POMORSKIH BRODOVA 26.072.816 59,90 18.892.225 49,17

12.02 OSIG. OD ODG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA RIJEČNIH, JEZERSKIH PLOVILA I PLOVILA ZA PLOVIDBU KANALIMA 9.168 0,02 7.589 0,02

12.03 OBVEZNO OSIG. OD ODG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA BRODICA NA MOTORNI POGON ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA 14.024.738 32,22 15.175.075 39,49

12.99 OSTALA OSIGURANJA OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU PLOVILA 3.420.577 7,86 4.348.760 11,32

12 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU PLOVILA 43.527.300 100,00 38.423.650 100,00

UKUPNO 10, 11 I 12 2.093.583.577 2.093.054.088


IMOVINA – ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA ODABRANIH VRSTA

Vrsta rizika

ZARAČUNATA



07.01 OSIGURANJE ROBE U POMORSKOM PRIJEVOZU 7.752.157 22,91 7.093.779 21,85

07.02 OSIGURANJE ROBE U AVIONSKOM PRIJEVOZU 823.905 2,44 1.098.002 3,38

07.03 OSIGURANJE ROBE U KOPNENOM PRIJEVOZU 12.042.859 35,59 13.399.538 41,28

07.04 OSIGURANJE ROBE ZA VRIJEME USKLADIŠTENJA 956 0,00 0 0,00

07.99 OSTALA OSIGURANJA ROBE U PRIJEVOZU 13.218.057 39,06 10.872.543 33,49

07 OSIGURANJE ROBE U PRIJEVOZU 33.837.934 100,00 32.463.863 100,00

08.01 OSIGURANJE OD POŽARA I ELEMENTARNIH NEPOGODA IZVAN INDUSTRIJE I OBRTA 366.224.042 63,62 385.937.107 62,61

08.02 OSIGURANJE OD POŽARA I ELEMENTARNIH NEPOGODA U INDUSTRIJI I OBRTU 142.402.778 24,74 138.112.005 22,41

08.03 OSIGURANJE OD POTRESA 0 0,00 74.424.235 12,07

08.99 OSTALA OSIGURANJA OD POŽARA I ELEMENTARNIH NEPOGODA 67.032.714 11,64 17.936.885 2,91

08 OSIGURANJE OD POŽARA I ELEMENTARNIH ŠTETA 575.659.533 100,00 616.410.231 100,00

09.01 OSIGURANJE STROJEVA OD LOMA 145.123.640 24,73 148.841.191 25,15

09.02 OSIGURANJE OD PROVALNE KRAĐE I RAZBOJSTVA 54.460.991 9,28 54.457.588 9,20

09.03 OSIGURANJE STAKLA OD LOMA 25.580.736 4,36 28.194.011 4,76

09.04 OSIGURANJE KUĆANSTVA 100.377.956 17,10 101.251.341 17,11

09.05 OSIGURANJE GRAĐEVINSKIH OBJEKATA U IZGRADNJI 21.065.593 3,59 23.734.234 4,01

09.06 OSIGURANJE OBJEKATA U MONTAŽI 12.858.624 2,19 13.647.932 2,31

09.07 OSIGURANJE FILMSKE DJELATNOSTI 34.018 0,00 207.977 0,04

09.08 OSIGURANJE STVARI U RUDARSKIM JAMAMA 0 0,00 0 0,00

09.09 OSIGURANJE INFORMATIČKE OPREME 4.605.275 0,78 3.710.639 0,63

09.10 OSIGURANJE ZALIHA U HLADNJAČAMA 1.205.476 0,21 1.277.600 0,22

09.11 OSIGURANJE USJEVA I NASADA 72.527.545 12,36 81.295.524 13,74

09.12 OSIGURANJE ŽIVOTINJA 68.433.871 11,66 73.435.511 12,40

09.99 OSTALA OSIGURANJA IMOVINE 80.671.225 13,74 61.712.632 10,43

09 OSTALA OSIGURANJA IMOVINE 586.944.949 100,00 591.766.182 100,00

UKUPNO 07, 08 I 09 1.196.442.416 1.240.640.275


OSIGURANJE 93

OSIGURANJA / RIZIKA





2017/2016

0,18 2.090.121 78,64 2.105.156 78,87 0,72 1.038.195.503 1.090.589.451 5,05 82.846 85.001 2,60

3,22 464.386 17,47 467.030 17,50 0,57 1.741.217 2.993.148 71,90 774 790 2,07

3,53 3.185 0,12 3.465 0,13 8,79 9.902.607 12.177.645 22,97 980 1.109 13,16

-3,18 100.181 3,77 93.557 3,50 -6,61 4.877.089 3.738.926 -23,34 177 140 -20,90

0,32 2.657.873 100,00 2.669.208 100,00 0,43 1.054.716.416 1.109.499.170 5,19 84.777 87.040 2,67

-46,00 256 90,14 269 87,34 5,08 3.485.227 2.417.879 -30,62 7 2 -71,43

-24,28 28 9,86 37 12,01 32,14 2.273 2.190 -3,66 0 0 -

- 0 0,00 2 0,65 - 0 0 - 0 0 -

-26,19 284 100,00 308 100,00 8,45 3.487.501 2.420.069 -30,61 7 2 -71,43

-27,54 7.537 16,71 9.226 18,51 22,41 15.497.564 10.768.958 -30,51 283 130 -54,06

-17,22 13 0,03 12 0,02 -7,69 0 0 - 0 0 -

8,20 32.778 72,66 34.771 69,76 6,08 1.292.571 1.203.789 -6,87 10 8 -20,00

27,14 4.783 10,60 5.836 11,71 22,02 410.725 652.269 58,81 61 113 85,25

-11,73 45.111 100,00 49.845 100,00 10,49 17.200.859 12.625.017 -26,60 354 251 -29,10

-0,03 2.703.268 2.719.361 0,60 1.075.404.776 1.124.544.256 4,57 85.138 87.293 2,53

OSIGURANJA / RIZIKA





2017/2016

-8,49 1.570 9,35 1.383 8,67 -11,91 2.655.924 24.378.010 817,87 37 24 -35,14

33,27 1.120 6,67 877 5,50 -21,70 9.880 129.257 1.208,25 2 6 200,00

11,27 8.033 47,83 7.461 46,76 -7,12 5.080.827 3.095.650 -39,07 1.160 1.300 12,07

- 2 0,01 0 0,00 - 0 0 - 0 0 -

-17,74 6.070 36,14 6.234 39,07 2,70 4.672.940 4.759.658 1,86 2.289 1.813 -20,80

-4,06 16.795 100,00 15.955 100,00 -5,00 12.419.570 32.362.576 160,58 3.488 3.143 -9,89

5,38 471.680 84,86 489.632 79,33 3,81 122.443.108 146.144.663 19,36 24.073 30.033 24,76

-3,01 20.765 3,74 24.730 4,01 19,09 68.934.378 57.310.917 -16,86 2.190 2.566 17,17

- 0 0,00 94.875 15,37 - 0 146.274 - 0 23 -

-73,24 63.356 11,40 7.969 1,29 -87,42 5.070.087 5.034.031 -0,71 1.666 1.699 1,98

7,08 555.801 100,00 617.206 100,00 11,05 196.447.573 208.635.885 6,20 27.929 34.321 22,89

2,56 42.139 6,54 44.533 7,20 5,68 113.513.481 107.719.667 -5,10 26.048 23.372 -10,27

-0,01 65.342 10,15 76.035 12,29 16,36 25.288.466 17.983.551 -28,89 2.628 1.842 -29,91

10,22 65.233 10,13 81.313 13,14 24,65 7.494.487 8.178.557 9,13 4.101 4.128 0,66

0,87 331.226 51,44 302.434 48,88 -8,69 24.660.124 28.089.770 13,91 9.916 9.403 -5,17

12,67 2.566 0,40 2.730 0,44 6,39 10.601.232 9.653.182 -8,94 863 511 -40,79

6,14 874 0,14 704 0,11 -19,45 18.875.502 6.283.297 -66,71 77 48 -37,66

511,38 11 0,00 15 0,00 36,36 48.944 0 - 9 0 -

- 0 0,00 0 0,00 - 0 0 - 0 0 -

-19,43 4.144 0,64 1.816 0,29 -56,18 1.096.379 2.356.918 114,97 678 1.829 169,76

5,98 158 0,02 150 0,03 -5,06 1.725.924 8.909.224 416,20 137 109 -20,44

12,09 20.596 3,20 22.359 3,61 8,56 112.542.027 103.229.905 -8,27 2.792 2.932 5,01

7,31 1.385 0,22 1.367 0,23 -1,30 63.414.415 69.135.729 9,02 11.755 16.360 39,17

-23,50 110.202 17,12 85.231 13,78 -22,66 38.554.774 39.029.758 1,23 12.220 13.168 7,76

0,82 643.876 100,00 618.687 100,00 -3,91 214.511.217 400.569.557 86,74 26.767 73.702 175,35

3,69 1.216.472 1.251.848 2,91 423.378.360 641.568.017 51,54 58.184 111.166 91,06

OSIGURANJE94

>> U Uniqua osiguranju i 2017. godine poslo-vali smo uspješno i u skladu s očekivanjima uz ostvarenu dobit od 26,1 milijun kuna po-slije poreza, podjednako u segmentu život-nih i segmentu neživotnih osiguranja. Bruto zaračunata premija iznosila je 560 milijuna kuna, a konstantnim naporima za poboljša-njem operativne učinkovitosti nastavili smo trend značajnog smanjenja troškova.Premija osiguranja i lani je rasla, više nego u 2016. godini, što je znak oporavka tržišta, no

i dalje postoji znatan prostor za razvoj jer je udio premije u BDP-u samo 2,6 posto, dok na naprednijim tržištima doseže sedam posto. Kako bismo postigli željenu razinu razvije-nosti tržišta, potrebno je educirati građane i poduzetnike o važnosti osiguranja, posebice kad je riječ o osiguranju imovine i odgovorno-sti. Primjerice, štete uzrokovane elementar-nim vremenskim nepogodama bez podrške osiguravatelja država može samo djelomič-no sanirati. Podrška osiguranja nužna je za velike projekte kao i za stabilnost poslova-nja, od najmanjih do najvećih poduzetnika, jer se svi susreću s različitim vrstama rizika koji mogu ozbiljno ugroziti njihovo poslova-nje, dok uz podršku osiguranja mogu sigurne i lakše razvijati nove proizvode i usluge.Uz nastavak kontinuiranih aktivnosti na edu-kaciji građana i poduzetnika o osiguranju, za daljnji razvoj ove djelatnosti iznimno je

važna suradnja osiguravatelja i regulatora s ciljem unapređenja osiguranja u korist klije-nata i stabilnosti gospodarstva.

SINERGIJA PRIVATNOG I JAVNOG

SEKTORA

Trenutačno je u izradi nova zakonska regula-tiva za zdravstveno osiguranje i to je prilika da se uvede sinergija privatnog i javnog sek-tora kako bi se iskoristili svi potencijali koje Hrvatska ima i kako bismo se lakše nosili sa svim problemima koji prate naše zdravstvo, poput lista čekanja ili odlazaka medicin-skih stručnjaka iz Hrvatske. Kao saveznici možemo učiniti jako puno na “ozdravljenju” zdravstvenog sustava što nam je svima u interesu.Pet godina članstva u Europskoj uniji donije-lo je mogućnost jednostavnijeg poslovanja u drugim zemljama EU-a i veću reguliranost koja ponekad može biti i dodatno optereće-nje za poslovanje. Zahtjeve vezane za Sol-ventnost II, GDPR, IDD uspješno ispunjavamo jer smo se za njih počeli pripremati mnogo ranije. Ujedno smo svaku od implementacija

iskoristili kao priliku za poboljšanje poslov-nih procesa. Još je rano za procjene, no vje-rujemo da će uvođenje GDPR-a i IDD-a imati pozitivan utjecaj na poslovanje jer donosi veću transparentnost, a time i povjerenje klijenata. Pred vratima su nam i novi izazovi poput implementacije IFRS 17 standarda koji

donosi značajne promjene u praćenju poslo-vanja, a Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojoj će se IFRS 17 primjenjivati kao lokalni računovodstveni standard.Cjelokupna financijska industrija, pa tako i djelatnost osiguranja, i u budućnosti će se morati prilagođavati promjenjivoj ekonom-skoj situaciji, zahtjevnim regulatornim propi-sima i novim generacijama klijenata koji tra-že još bržu i efikasniju uslugu, a to je moguće jedino digitalizacijom poslovanja. U Uniqua osiguranju preko interneta se već može ku-piti čitav niz proizvoda poput police putnog osiguranja, dobrovoljnog zdravstvenog osi-guranja, osiguranja imovine i obveznog au-toosiguranja, a od prošle godine klijentima je na raspolaganju portal Moja Uniqua na kojem mogu pregledati sve svoje aktivne i istekle police osiguranja, račune i štete. Kako bismo ubrzali procese i time pridonijeli većem za-dovoljstvu naših klijenata, uveli smo u naše poslovanje i pomoć robota.

TATJANA RAČIĆ ŽLIBAR, ČLANICA UPRAVE UNIQA OSIGURANJA

Kako bismo postigli željenu razinu razvijenosti tržišta, potrebno je educirati građane i poduzetnike o važnosti osiguranja, posebice kad je riječ o osiguranju imovine i odgovornosti

Podrška osiguranja nužna je za stabilnost gospodarstva

U Uniqua osiguranju i 2017. poslovali smo uspješno i ostvarili dobit od 26,1 milijun kuna poslije poreza

Za daljnji razvoj ove djelatnosti iznimno je važna suradnja osiguravatelja i regulatora

OSIGURANJE 95

AGRAM LIFE OSIGURANJEAdresa: Trnjanska cesta 108,10 000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 6292 800Faks: +385 (0)1 6292 869web: www.agramlife.hrUprava:- predsjednik: Tomislav Novačić- članovi: Maja Škrtić, Goran NadjNadzorni odbor:- predsjednik: Božidar Huljev- članovi: Gojko Marić, Matea Grgić, Mladen Rihtarić,

Eva Jendriš ŠkrljakDatum osnivanja: 1997Poslovnice 31.12.2017.: 6

ALLIANZ ZAGREBAdresa: Heinzelova 70Telefon: +385 (0)1 3670 401,

+385 (0)1 3670 346Faks: +385 (0)1 3670 416web: www.allianz.hrUprava:- predsjednik: Boris Galić- članovi: Slaven Dobrić, Hrvoje Smiljanić, Zrinka

Galić Jakovljević- prokurist: Ana Cvitan PenezićNadzorni odbor:- predsjednik: Petros Papanikolaou- zamjenik predsj.: Ivo Jelinović- članovi: Mario FerreroDatum osnivanja: 20.12.1991.Vlasništvo: 83,16% ALLIANZ NEW EUROPE HOLDING

GmbH; 16,84% Zagrebačka banka d.d.Podružnice 31.12.2017.: 5

CROATIA OSIGURANJEAdresa: Vatroslava Jagića 33; 10000 ZagrebTelefon: 0800 1884Faks: +385 (0)1 633 2020e-pošta: [email protected]: www.crosig.hrInfo telefon: 0800 1884Uprava:- predsjednik: Damir Vanđelić- članovi: Nikola Mišetić, Marijan Kralj, Robert

Vučković, Miroslav KlepačNadzorni odbor:- predsjednik: Roberto Škopac- zamjenik predsj.: Željko Lovrinčević- članovi: Vitomir Palinec, Mima Kurilić Janušić,

Petar Miladin, Hrvoje PatajacDatum osnivanja: 4.6.1884.Vlasništvo: 61,3% ADRIS grupa d.d.; 30,6% CERP/

RH; 4,5% Raiffeisenbank Austria d.d. - skrbnički račun; 3,6% Ostali dioničari

Podružnice 31.12.2017.: 1

CROATIA OSIGURANJE KREDITA D.D.Adresa: Ivana Lučića 2a, 10000 ZAGREBTelefon: +385 (0)1 5393 100Faks: +385 (0)1 5393 111Uprava:- predsjednik: Ivana Đerek- zamjenik člana: Luka BabićNadzorni odbor:- predsjednik: Ante Gavran- zamjenik predsj.: Anita Oreč- članovi: Luka Babić, Adrijana KureljušićDatum osnivanja: 31.1.2007.Vlasništvo: 100% BNP Paribas Cardif sa sjedištem na

adresi Boulevard Haussmann 1, 75009 Pariz, Francuska

Poslovnice 31.12.2017.: 1

ERGO OSIGURANJEAdresa: Radnička cesta 80, ZagrebTelefon: +385 (0)1 6397 640Faks: +385 (0)1 6397 688e-pošta: [email protected]: www.ergo-osiguranje.hrInfo telefon: 0800 4225Uprava:- predsjednik: Žarko Fatović- članovi: Igor PeševskiNadzorni odbor:- predsjednik: Thomas Schöllkopf- zamjenik predsj.: Josef Kreiterling- članovi: Norbert Aringer, Josef AdelmannDatum osnivanja: 2.1.2009.Vlasništvo: 75,20% ERGO Austria International AG;

24,80% Ergo Versicherung AG

ERGO ŽIVOTNO OSIGURANJEAdresa: Radnička cesta 80, ZagrebTelefon: +385 (0)1 6397 640Faks: +385 (0)1 6397 688e-pošta: [email protected]: www.ergo-osiguranje.hrInfo telefon: 0800 4225Uprava:- predsjednik: Anica Gabrovec- članovi: Ana NovoselNadzorni odbor:- predsjednik: Thomas Schöllkopf- zamjenik predsj.: Josef Kreiterling- članovi: Norbert Aringer, Josef AdelmannDatum osnivanja: 2.7.2008.Vlasništvo: 75,20% ERGO Austria International AG;

24,80% Ergo Versicherung AG

EUROHERC OSIGURANJEAdresa: Ulica grada Vukovara 282 ZagrebTelefon: +385 (0)1 6004 000Faks: +385 (0)1 6004 669e-pošta: [email protected]: www.euroherc.hrUprava:- predsjednik: Ivana Bratanić- članovi: Darinko Ivković, Željko Kordić, Tomislav

Čizmić, Vjeran Zadro- prokurist: Damir ZorićNadzorni odbor:- predsjednik: Dr.sc. Mladenka Grgić- zamjenik predsj.: Zlatko Lerota- članovi: Miroslav Grbavac, Hrvoje Planinić, Niko

Krivić, Radoslav Lavrić, Radoslav PavlovićDatum osnivanja: 15.10.1992.Vlasništvo: 20,65% Pravne osobe; 79,35% Fizičke

osobePoslovnice 31.12.2017.: 440Podružnice 31.12.2017.: 14

GENERALI OSIGURANJEAdresa: Ulica grada Vukovara 284Telefon: +385 (0)1 4600 400 Faks: +385 (0)1 4600 600e-pošta: [email protected]: www.generali.hrInfo telefon: +385 (0)1 4600 400Uprava:- predsjednik: Georg Engl- članovi: Ana Marija Vidović- prokurist: Đurđica Vlahović, Branko MočibobNadzorni odbor:- predsjednik: Gregor Pilgram- zamjenik predsj.: Stefano Culos- članovi: Carlo SchiavettoDatum osnivanja: 4.2.1997.Vlasništvo: 100% Generali CEE Holding B.V.,

NizozemskaPoslovnice 31.12.2017.: 91

TKO JE TKO U HRVATSKOM OSIGURANJU

OSIGURANJE96

GRAWE HRVATSKAAdresa: Ulica grada Vukovara 5, 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)72 300 301, +385 (0)1 3034

000Faks: +385 (0)1 3034 500e-pošta: [email protected]: www.grawe.hrUprava:- predsjednik: MBA dipl.ing. Igor Pureta- članovi: Nataša Kapetanović, Mr.sc. Adriana Tomić- prokurist: Irhad MeheljićNadzorni odbor:- predsjednik: Dr. Othmar Ederer- zamjenik predsj.: Mag. Iur. Klaus Michael Scheitegel- članovi: Dr. Gernot Reiter, Mag. Gerald

Grostenberger, Maja PetričekDatum osnivanja: 7.7.1993.Vlasništvo: 100% Grazer Wechselseitige Versicherung

AGPoslovnice 31.12.2017.: 62

HOK OSIGURANJEAdresa: Capraška ulica 6Telefon: +385 (0)1 5392 500Faks: +385 (0)1 5392 520e-pošta: [email protected]: www.hok-osiguranje.hrInfo telefon: 0800 5080Uprava:- predsjednik: Hrvoje Pezić- članovi: Ljilja Vasilj-Starčić- prokurist: Svetinka-Tina GracinNadzorni odbor:- predsjednik: Tomislav Rajić- zamjenik predsj.: Danko Ćorić- članovi: Romana Pezić, Zoran IvasovićDatum osnivanja: 18.7.2001.Vlasništvo: 100% domaće pravne osobePoslovnice 31.12.2017.: 117Podružnice 31.12.2017.: 5

HRVATSKO KREDITNO OSIGURANJEAdresa: Bednjanska 14, ZagrebTelefon: +385 (0)1 5630 601Faks: +385 (0)1 6170 063e-pošta: [email protected]: www.hkosig.hrUprava:- predsjednik: Zvonimir Samodol- članovi: Ružica AdamovićNadzorni odbor:- predsjednik: mr.sc. Tamara Perko- zamjenik predsj.: Marko Topić- članovi: Ante Artuković, Marija Jerkić, Andreja

MergedušDatum osnivanja: 18.1.2010.Vlasništvo: 100% Hrvatska banka za obnovu i

razvitak (HBOR)Poslovnice 31.12.2017.: 1

IZVOR OSIGURANJEAdresa: Trpinjska 9, ZagrebTelefon: +385 (0)1 3839 350Faks: +385 (0)1 2332 298e-pošta: [email protected]: www.izvorosiguranje.hrInfo telefon: 0800 300 301Uprava:- predsjednik: Ivana Andabak- članovi: Svemir Kalinić- prokurist: Klaudija AndrićNadzorni odbor:- predsjednik: Jako Andabak- zamjenik predsj.: Sanja Gagulić- članovi: Tonči BorasDatum osnivanja: 12.10.2010.Vlasništvo: 100% Jako Andabak Poslovnice 31.12.2017.: 20

JADRANSKO OSIGURANJEAdresa: Zagreb, Listopadska 2Telefon: +385 (0)1 3036 666Faks: +385 (0)1 3036 000e-pošta: [email protected]: www.jadransko.hrInfo telefon: 0800 0606Uprava:- predsjednik: Goran Jurišić- članovi: Nino Pavić, Danijela ŠabanNadzorni odbor:- predsjednik: Davor Bubalo- članovi: Nenad Volarević, Ante Jažo, Zdenko Milas,

Mirko GrgićDatum osnivanja: 21.08.1991.Vlasništvo: privatnoPoslovnice 31.12.2017.: 9

MERKUR OSIGURANJEAdresa: Ulica kneza Ljudevita Posavskog 31,

10000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 6308 333Faks: +385 (0)1 6157 130e-pošta: [email protected]: www.merkur.hrInfo telefon: 0800 360 360Uprava:- predsjednik: Dalibor Đurkan- članovi: Robert Vrca; Andrea Schleich- prokurist: Zdenka Rizman, Marin BodrušićNadzorni odbor:- predsjednik: ing. Andreas Stettner- zamjenik predsj.: Martin Ohde- članovi: dr. Harald Christandl, Dipl.Ing.Dr. Wolfgang

Halsegger, mag.iur. Gordan PintarDatum osnivanja: 12.1.1996.Vlasništvo: 100% Merkur International Holding AG,

GrazPoslovnice 31.12.2017.: Osijek, Varaždin, Čakovec, Split,

Pula, Rijeka, Vinkovci, Sl. Brod, Dubrovnik, Makarska, Šibenik, Zadar, Umag, Zagreb, Bjelovar, Sisak, Karlovac, Krapina

OTP OSIGURANJEAdresa: Ulica grada Vukovara 284Telefon: +385 (0)1 6327 944web: www.otposiguranje.hrUprava:- predsjednik: Mladen Gavrančić- članovi: Marinko-Šanto MiletićNadzorni odbor:- predsjednik: Balázs Pál Békeffy- zamjenik predsj.: Slaven Celić- članovi: Zorislav VidovićDatum osnivanja: 18.3.2009.Vlasništvo: 100% Splitska banka d.d.

TRIGLAV OSIGURANJEAdresa: A.Heinza 4, ZagrebTelefon: +385 (0)1 5632 700Faks: +385 (0)1 5632 709e-pošta: [email protected]: www.triglav-osiguranje.hrUprava:- predsjednik: Marin Matijaca- članovi: Denis Burmaz- prokurist: Vladimir Mišo ČeplakNadzorni odbor:- predsjednik: David Benedek- zamjenik predsj.: Tomaž Žust- članovi: Darko Popovski, Gorazd Jenko, Nives

MatijevićDatum osnivanja: 26.7.1993.Vlasništvo: 100% Triglav INT d.d.Poslovnice 31.12.2017.: 9

UNIQA OSIGURANJEAdresa: Planinska 13 A, ZagrebTelefon: +385 (0)1 6324 200Faks: +385 (0)1 6324 250e-pošta: [email protected]: www.uniqa.hrUprava:- predsjednik: Saša Krbavac- članovi: Tatjana Račić Žlibar, Luka Matošić- prokurist: Dubravka Orešković, Nela Mikuličić,

Andreja KumanovićNadzorni odbor:- predsjednik: Vinzenz Benedikt- zamjenik predsj.: Johannes Porak- članovi: René Knapp, Thomas Jaklin, Andreas

Harald OfnerDatum osnivanja: 27.4.1999.Vlasništvo: 100 % UNIQA International AGPoslovnice 31.12.2017.: 64

OSIGURANJE 97

WIENER OSIGURANJE VIGAdresa: Slovenska ulica 24, 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 3718 600Faks: +385 (0)1 3718 603e-pošta: [email protected]: www.wiener.hrInfo telefon: 0800 2580Uprava:- predsjednik: Jasminka Horvat Martinović- članovi: Tamara Rendić, Božo Šaravanja, Snježana

BertonceljNadzorni odbor:- predsjednik: Peter Franz Höfinger- zamjenik predsj.: Wolfgang Petschko- članovi: Johann Franz Josef Bichler, Zoran Dimov,

Ingrid RiedlDatum osnivanja: 28.12.1995.Vlasništvo: 97,82% Vienna Insurance Group; 2,18%

manjinski dioničariPoslovnice 31.12.2017.: 102

WÜSTENROT ŽIVOTNO OSIGURANJEAdresa: Heinzelova 33aTelefon: +385 (0)1 5005 850Faks: +385 (0)1 5005 869e-pošta: [email protected]: www.wuestenrot-osiguranje.hrUprava:- predsjednik: Igor Đurić- zamjenik člana: Andreas Senjak- prokurist: Walter Martin KühleitnerNadzorni odbor:- predsjednik: Dr.Susanne Riess- zamjenik predsj.: Dr. Andreas Grünbichler- članovi: Mag. Gerald Hasler, Andreas SenjakDatum osnivanja: 2.1.2012.Vlasništvo: 100% Wüstenrot Versicherungs

Aktiengesellschaft, Austrija

LEASINGPromatrano prema objektima leasinga, najveći porast u novozaključenim ugovorima zabilježen je u segmentu osobnih vozila, i to za 18 posto

2017.

- Erste Group Immorent Leasing d.o.o. promijenio je naziv u IR REAL ESTATE LEASING d.o.o. u likvidaciji (u likvidaciji je od 1.4.2017.)- Alfa-Leasing u likvidaciji je od 1.10.2017.- SG leasing d.o.o. promijenio je 12.6.2017. naziv u SB LEASING d.o.o., a u likvidaciji je od 1.7.2018.* leasing društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu – za 2017. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA)

Rang-ljestvica leasinga za 2017. godinuPodaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja 2018. godine

Leasing društvo2017.HRK

Udjel%

1 UniCredit Leasing Croatia d.o.o. 3.123.736.494 22,47

2Erste & Steiermärkische S-Leasing d.o.o.

1.978.750.656 14,23

3 Porsche Leasing d.o.o.* 1.567.453.283 11,27

4 OTP Leasing d.d. 1.364.404.051 9,81

5 IMPULS-LEASING d.o.o. 940.666.467 6,77

6 Raiffeisen Leasing d.o.o. 928.970.938 6,68

7 PBZ - Leasing d.o.o.* 822.072.713 5,91

8Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o.*

749.579.527 5,39

9 SB Leasing d.o.o. 536.414.905 3,86

10 Euroleasing d.o.o. 408.005.448 2,93

11 ALD AUTOMOTIVE d.o.o. 364.194.986 2,62

12 VB Leasing d.o.o. 296.175.110 2,13

13 BKS - leasing Croatia d.o.o.* 270.947.134 1,95

14 SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o. 239.925.846 1,73

15HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o.

184.705.481 1,33

16 HYPO – LEASING Steiermark d.o.o.* 74.036.961 0,53

17 I4next leasing Croatia d.o.o. 52.743.084 0,38

Ukupno: 13.902.783.084 100,00

Po ugovorenoj/financiranoj vrijednosti ugovora


Udjel%




1.147.243.453 15,69

4 OTP Leasing d.d. 955.341.717 13,06


509.582.514 6,97

6 IMPULS-LEASING d.o.o. 477.605.451 6,53

7 Raiffeisen Leasing d.o.o. 407.993.828 5,58

8 PBZ - Leasing d.o.o.* 309.795.578 4,24

9 SB Leasing d.o.o. 295.766.707 4,04

10 Euroleasing d.o.o. 252.499.582 3,45





15 VB Leasing d.o.o. 2.655.289 0,04

16 HYPO – LEASING Steiermark d.o.o.* 463.058 0,01


- -

Ukupno: 7.313.040.813 100,00

Po portfelju

LEASING100

6.439.059.703 kn11.710.596.205 kn

OSTALI

Po aktivi Po dobiti


Udjel%




2.309.107.627 12,72

4 OTP Leasing d.d. 1.588.143.022 8,75

5 Raiffeisen Leasing d.o.o. 1.406.524.035 7,75

6 IMPULS-LEASING d.o.o. 1.100.578.117 6,06

7 PBZ - Leasing d.o.o.* 1.077.180.059 5,93


909.879.633 5,01

9 SB Leasing d.o.o. 690.703.415 3,81


539.154.610 2,97



13 Euroleasing d.o.o. 385.512.772 2,12

14 VB Leasing d.o.o. 350.590.990 1,93


16 HYPO – LEASING Steiermark d.o.o.* 91.042.895 0,50


Ukupno: 18.149.655.907 100,00


1 UniCredit Leasing Croatia d.o.o. 61.777.773


31.721.160

3 IMPULS-LEASING d.o.o. 19.272.887

4 PBZ - Leasing d.o.o.* 19.216.376

5 OTP Leasing d.d. 17.765.956


17.222.829

7 HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o. 17.110.602

8 ALD AUTOMOTIVE d.o.o. 16.493.699

9 Porsche Leasing d.o.o.* 9.102.548

10 BKS - leasing Croatia d.o.o.* 4.303.448

11 Raiffeisen Leasing d.o.o. 3.561.267

12 VB Leasing d.o.o. 1.396.312

13 Euroleasing d.o.o. 1.228.635

14 I4next leasing Croatia d.o.o. 445.446

15 SB Leasing d.o.o. 124.824

16 SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o. (158.158)

17 HYPO – LEASING Steiermark d.o.o.* (868.690)

Ukupno: 220.743.763

Gubitak: (1.026.848)

Ukupno gubitak / dobit: 219.716.915* leasing društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu – za 2017. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA)- Erste Group Immorent Leasing d.o.o. promijenio je naziv u IR REAL ESTATE LEASING d.o.o. u likvidaciji (u likvidaciji je od 1.4.2017.)- Alfa-Leasing u likvidaciji je od 1.10.2017.- SG leasing d.o.o. promijenio je 12.6.2017. naziv u SB LEASING d.o.o., a u likvidaciji je od 1.7.2018.

PRVIH5

35%65%

18.149.655.907 kn

U K U P N O

LEASING 101

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti leasing društava u 2016. i 2017. (000 kn)Opis 1.1. - 31.12.2016. 1.1. - 31.12.2017. Promjena (u%)

Prihodi od kamata 544.542 553.252 1,6

Rashodi po osnovi kamata 268.769 240.958 -10,3

Dobit/gubitak od kamata 275.773 312.294 13,2

Prihodi od provizija i naknada 32.288 31.644 -2,0

Rashodi za provizije i naknade 23.004 24.254 5,4

Dobit/gubitak od provizija i naknada 9.285 7.391 -20,4

Ostali poslovni prihodi 1.720.630 1.864.306 8,4

Ostali poslovni rashodi 1.774.517 1.651.852 -6,9

Dobit/gubitak iz ostalih prihoda i rashoda -53.887 212.454 -

Dobit/gubitak prije troškova ispravka vrijednosti za

gubitke od umanjenja

231.170 532.139 130,2

Troškovi ispravka vrijednosti za gubitke od

umanjenja (troškovi vrijednosnog usklaðenja)

-299.509 257.520 -

Dobit/gubitak prije poreza na dobit 530.679 274.619 -48,3

Porez na dobit 87.621 54.902 -37,3

Dobit/gubitak nakon poreza na dobit 443.058 219.717 -50,4

Izvor: Hanfa

Broj i vrijednost aktivnih ugovora leasing društava u 2016. i 2017.Vrsta plasmana/

stanje na dan

Broj aktivnih ugovora na dan Vrijednost aktivnih ugovora na dan (u tis. kn)

31.12.2016. 31.12.2017. Promjena (u %) 31.12.2016. 31.12.2017. Promjena (u %)

Operativni leasing 46.979 44.486 -5,3 3.201.019 2.928.944 -8,5

Financijski leasing 65.466 76.057 16,2 10.803.204 10.949.997 1,4

Zajmovi 755 238 -68,5 43.018 23.842 -44,6

Ukupno 113.200 120.781 6,7 14.047.241 13.902.783 -1,0

Izvor: Hanfa

Broj i vrijednost novozaključenih ugovora leasing društava u 2016. i 2017.Vrsta leasinga/

razdoblje

Broj novozaključenih ugovora u razdoblju Vrijednost novozaključenih ugovora u razdoblju (u tis.

kn)

1.1. - 31.12.2016. 1.1. - 31.12.2017. Promjena (u %) 1.1. - 31.12.2016. 1.1. - 31.12.2017. Promjena (u %)

Operativni leasing 19.428 22.388 15,2 1.744.661 1.595.112 -8,6

Financijski leasing 25.256 30.696 21,5 4.763.030 5.717.928 20

Ukupno 44.684 53.084 18,8 6.507.691 7.313.041 12,4

Izvor: Hanfa

Vrijednost aktivnih ugovora leasing društava prema objektima leasinga/zajma

na dan 31.12.2016. i 31.12.2017. (000 kn)Objekt leasinga/zajma Vrijednost aktivnih ugovora na dan

31.12.2016. Udjel (u %) 31.12.2017. Udjel (u %) Promjena (u %)

Nekretnine 2.882.769 20,5 1.364.795 9,8 -52,7

Osobna vozila 4.749.771 33,8 5.695.420 41,0 19,9

Gospodarska vozila 3.463.223 24,7 3.913.715 28,2 13,0

Plovila 440.298 3,1 593.469 4,3 34,8

Letjelice 643 0,0 476 0,0 -26,0

Postrojenja, strojevi, transportni uređaji i oprema 2.447.794 17,4 2.286.103 16,4 -6,6

Ostalo 62.744 0,4 48.805 0,4 -22,2

Ukupno 14.047.241 100,0 13.902.783 100,0 -1,0

Izvor: Hanfa

LEASING102

LEASING 2017.

a tržištu leasinga u prošloj je godini po-slovalo 17 leasing društava, dok su dva društva pokrenula postupak likvidacije,

pokazuju Hanfini podaci.Na poslovanje u ovom financijskom sektoru pozi-tivno se odrazio rast gospodarskih aktivnosti te je zabilježeno povećanje obujma poslovanja kako po broju novozaključenih ugovora koji je lani porastao za 18,8 posto, tako i po njihovoj vrijednosti koja je porasla za 26,9 posto. Temeljni kapital leasing dru-štava na dan 31. prosinca 2017. iznosio je 577 mi-lijuna kuna.Promatrano prema objektima leasinga, najveći po-rast u novozaključenim ugovorima zabilježen je u segmentu osobnih vozila, i to za 18 posto. Prema podacima Hanfe, ukupna aktiva leasing društava iznosila je 18,1 milijardu kuna na kraju protekle godine, što je za 1,4 posto više u odnosu na 2016.

godinu. Na povećanje aktive najviše su utjecala potraživanja po osnovi financijskoga leasinga koji čini 60,5 posto, dok na operativni leasing otpada 27 posto aktive.Leasing društva u najvećoj se mjeri financiraju kre-ditima i zajmovima banaka i financijskih institucija, koji čine više od 70 posto pasive leasing društava. Promatrajući samo imovinu 17 aktivnih društava (bez društava koja su u 2017. pokrenula postupak likvidacije), ona je u odnosu na 31. prosinca 2016. ostvarila rast od 1,2 milijarde kuna ili od sedam po-sto. Povećanje aktive u odnosu na prethodnu godi-nu najvećim je dijelom posljedica povećanja potra-živanja po osnovi financijskoga leasinga od 299,4 milijuna kuna, ostalih potraživanja od 183,5 miliju-na kuna te stavke novac od 36,9 milijuna kuna, uz istovremeno smanjenje stavke ulaganja u podruž-nice, pridružena društva i zajedničke pothvate. Po-traživanja po osnovi financijskoga leasinga činila su 60,5 posto aktive te su bila najznačajnija stavka u strukturi aktive u 2017. godini. U toj stavki na krat-kotrajna potraživanja odnosilo se 3,6 milijardi kuna,

Lani je zabilježeno povećanje obujma poslovanja kako po broju novozaključenih ugovora koji je porastao za 18,8 posto, tako i po njihovoj vrijednosti koja je porasla za 26,9 posto

Rast gospodarstva donio pozitivu

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik

N

LEASING 103

Aktiva (31.12.2017.) Dobit/gubitak (31.12.2017.)2016.HRK

2017.HRK

promje-na %

ALD Automotive d.o.o. 438.823.872 505.497.688 15,19

BKS - leasing Croatia d.o.o.* 488.584.614 483.146.755 -1,11

Erste & Steiermärkische S-Leasing

d.o.o. 2.182.257.277 2.309.107.627 5,81

EUROLEASING d.o.o. 236.853.919 385.512.772 62,76

HETA Asset Resolution Hrvatska

d.o.o.862.622.266 539.154.610 -37,50

HYPO – LEASING STEIERMARK d.o.o.* 166.343.365 91.042.895 -45,27

I4next leasing Croatia d.o.o. 74.404.124 62.103.724 -16,53

IMPULS-LEASING d.o.o. 1.022.136.202 1.100.578.117 7,67

Mercedes-Benz Leasing Hrvatska

d.o.o.*953.700.786 909.879.633 -4,59

OTP Leasing d.d. 1.211.345.149 1.588.143.022 31,11

PBZ-LEASING d.o.o.* 1.028.758.139 1.077.180.059 4,71

PORSCHE LEASING d.o.o.* 1.964.757.808 2.569.032.172 30,76

Raiffeisen Leasing d.o.o. 1.493.882.483 1.406.524.035 -5,85

SB Leasing d.o.o. 732.358.377 690.703.415 -5,69

SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o. 164.433.000 243.669.044 48,19

UniCredit Leasing Croatia d.o.o. 3.292.977.453 3.837.789.349 16,54

VB LEASING d.o.o. 676.572.125 350.590.990 -48,18

Ukupno: 16.990.810.960 18.149.655.907 6,82

2016.HRK

2017.HRK

promje-na %

ALD Automotive d.o.o. 15.867.861 16.493.699 3,94

BKS - leasing Croatia d.o.o.* 6.961.930 4.303.448 -38,19

Erste & Steiermärkische S-Leasing

d.o.o. 35.608.011 31.721.160 -10,92

EUROLEASING d.o.o. 2.566.230 1.228.635 -52,12

HETA Asset Resolution Hrvatska

d.o.o.247.897.343 17.110.602 -93,10

HYPO – LEASING STEIERMARK d.o.o.* 458.238 (868.690) -289,57

I4next leasing Croatia d.o.o. 369.535 445.446 20,54

IMPULS-LEASING d.o.o. 22.060.964 19.272.887 -12,64

Mercedes-Benz Leasing Hrvatska

d.o.o.*17.812.389 17.222.829 -3,31

OTP Leasing d.d. 14.037.328 17.765.956 26,56

PBZ-LEASING d.o.o.* 22.423.353 19.216.376 -14,30

PORSCHE LEASING d.o.o.* 51.412.286 9.102.548 -82,29

Raiffeisen Leasing d.o.o. 11.221.760 3.561.267 -68,26

SB Leasing d.o.o. 2.985.277 124.824 -95,82

SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o. 2.639.000 (158.158) -105,99

UniCredit Leasing Croatia d.o.o. 43.548.273 61.777.773 41,86

VB LEASING d.o.o. 4.891.982 1.396.312 -71,46

Ukupno gubitak / dobit: 502.761.760 219.716.915 -56,30

* leasing društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu – za 2017. godinu prikazani su revidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA)- Erste Group Immorent Leasing d.o.o. promijenio je naziv u IR REAL ESTATE LEASING d.o.o. u likvidaciji (u likvidaciji je od 1.4.2017.)- Alfa-Leasing u likvidaciji je od 1.10.2017.- SG leasing d.o.o. promijenio je 12.6.2017. naziv u SB LEASING d.o.o., a u likvidaciji je od 1.7.2018.

a na dugotrajna potraživanja 7,4 milijarde kuna. Ma-terijalna imovina dana u operativni leasing i potra-živanja po operativnom leasingu činili su 27 posto aktive. Udjel triju najvećih leasing društava po visini aktive u ukupnoj aktivi leasing društava u prošloj godini iznosio je 48 posto, a sva tri najveća leasing društva dio su bankarskih grupa.

STRUKTURA PASIVE

Struktura pasive pokazuje kako se imovina leasing društava i dalje u najvećoj mjeri financira kreditima i zajmovima banaka i financijskih institucija, koji su na dan 31. prosinca 2017. iznosili 14,9 milijardi kuna ili 82 posto ukupne pasive leasing društava te su u odnosu na prethodnu godinu bili veći za 285,1 milijun kuna ili za dva posto. Povećanje zaduživanja posljedica je povećanja poslovnih aktivnosti leasing društava u 2017. godini. Obveze za kredite i zajmove inozemnih banaka i financijskih institucija bile su veće od 70 posto ukupne pasive leasing društava te su zabilježile povećanje od 257,3 milijuna kuna. Porast su zabilježile i obveze za kredite i zajmove

domaćih banaka i financijskih institucija, a on je iznosio 27,8 milijuna kuna. Većina leasing društava u većinskom je vlasništvu inozemnih banaka i s nji-ma povezanih financijskih institucija koje ujedno i financiraju njihovo poslovanje.

RAST VRIJEDNOSTI NOVIH UGOVORA

Vrijednost novozaključenih ugovora glavni je po-kazatelj aktivnosti tržišta leasinga. U strukturi portfelja leasing društava tijekom 2017. došlo je do porasta ukupnog broja novozaključenih ugovora od 18,8 posto te njihove vrijednosti za 26,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje volume-na financiranja u 2017., što je vidljivo u segmentu gospodarskih vozila, posljedica je intenziviranja gospodarskih aktivnosti. Iako je vrijednost aktivnih ugovora na dan 31. prosinca 2017. pala za jedan po-sto u odnosu na isti dan prethodne godine, vidljivo je da samo vrijednost aktivnih ugovora 17 aktivnih društava bilježi povećanje od 6,2 posto. Udjel vrijed-nosti novozaključenih u aktivnim ugovorima u 2017. iznosio je 52,6 posto, dok je u 2016. bio na razini

Temeljni kapital leasing društava na dan 31. prosinca 2017. iznosio je 577 milijuna kuna

LEASING104

Kretanje broja leasing društava (na kraju razdoblja)

Godina 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Broj društava 57 57 25 26 26 26 25 25 23 23 21 19 17

od 46,3 posto, a u 2015. godini 37,3 posto, što ukazuje na povećanje poslovnih aktivnosti na razini djelatnosti leasinga. Podaci o pove-ćanju broja i vrijednosti novozaključenih ugo-vora u 2017. ukazuju pak na oporavak tržišta leasinga.

OPERATIVNI I FINANCIJSKI LEASING

Vrijednost novozaključenih ugovora u opera-tivnom leasingu lani je smanjena za 149,5 mi-lijuna kuna, dok je vrijednost novozaključenih ugovora u financijskom leasingu povećana za čak 654,9 milijuna kuna u odnosu na pret-hodnu godinu. Udjel operativnoga leasinga u strukturi ukupne vrijednosti novozaključenih ugovora u prošloj godini iznosio je 21,8 posto, dok je udjel financijskoga leasinga bio veći od 78 posto. Na povećanje udjela financijskoga leasinga najvećim je dijelom utjecalo pove-ćanje financiranja osobnih i gospodarskih vo-zila. Podaci Hanfe pokazuju kako se najveća vrijednost aktivnih ugovora prema objektima leasinga na dan 31. prosinca 2017. odnosila na osobna vozila i iznosila 5,7 milijardi kuna ili 41 posto vrijednosti aktivnih ugovora. Vrijednost aktivnih ugovora za gospodarska vozila izno-sila je 3,9 milijardi kuna ili 28,2 posto vrijedno-

sti aktivnih ugovora, dok je vrijednost aktivnih ugovora za nekretnine iznosila 1,4 milijarde kuna ili 9,8 posto vrijednosti aktivnih ugovora.

Promatrajući izloženost leasing društava pre-ma djelatnosti, najveća izloženost odnosila se na trgovinu na veliko i malo, prijevoz i skla-

dištenje, smještaj, pripremu i usluživanje hra-ne na koje se odnosilo 34,4 posto vrijednosti aktivnih ugovora. Slijedi prerađivačka indu-strija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije s udjelom nešto većim od 13 posto te stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i po-moćne uslužne djelatnosti s udjelom od 10,4 posto vrijednosti novozaključenih ugovora. U odnosu na 31. prosinca 2016. vrijednost ak-tivnih ugovora kategorije stanovništva pove-ćala se za 26,4 posto te je njihov udjel iznosio 9,6 posto vrijednosti aktivnih ugovora.

Broj novozaključenih ugovora (u godini)

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

60.000

50.000

40.000

30.000

20.000

10.000

0

Izvor: HANFA

53.084

19,6%

28.969

+8,6%

36.354

+4,8%

34.704

+19,8%

44.368

+22,0%

Vrijednost novozaključenih ugovora (u godini, u milijardama kuna)

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

8,0

7,0

6,0

5,0

4,0

3,0

2,0

1,0

0,0

7,31

14,9%

Izvor: HANFA

5,65

+16,3%

5,27

-6,7%

5,28

+0,2%

6,36

+20,5%

Prema podacima Hanfe, ukupna aktiva leasing društava iznosila je 18,1 milijardu kuna na kraju protekle godine

Ukupni broj novozaključenih ugovora zabilježio je rast od 18,8 posto, dok je njihova vrijednost porasla za 26,9 posto

Struktura aktive leasing društava na dan 31.12.2016. i 31.12.2017. (000 kn)

Opis 31.12.2016. 31.12.2017. Promjena (u%)

Materijalna imovina dana u operativni leasing 4.785.435 4.750.381 -0,7

Potraživanja po osnovi operativnog leasinga 166.397 156.721 -5,8

Potraživanja po osnovi financijskog leasinga 10.681.394 10.980.846 2,8

Dani zajmovi 70.870 52.917 -25,3

Zalihe 308.427 241.238 -21,8

Ostala imovina 1.892.062 1.967.554 4,0

Ukupno aktiva 17.904.585 18.149.656 1,4

Izvor: Hanfa

LEASING 105

VLADIMIR KRISTIJAN, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA LEASING DRUŠTAVA HGK

Vladimirom Kristijanom, predsjednikom Udruženja leasing društava Hrvatske gospodarske komore razgovarali smo o

stanju na leasing tržištu.

Kako ocjenjujete 2017. kao poslovnu godinu?

- U protekloj godini nastavljen je pozitivan trend oporavka leasing tržišta s daljnjim rastom volume-na novog financiranja na 7,3 milijarde kuna (+14 po-sto u odnosu na 2016. godinu). Rast novog leasing posla najvećim dijelom generiran je financiranjem osobnih automobila te plovila. Rast financiranja segmenta osobnih automobila podržano je u većoj mjeri rent-a-car flotama koje su vezane uz dobru tu-rističku sezonu. Osim toga, rekao bih da je godina za cijelu leasing industriju bila dobra, neto dobit na ra-zini 200 milijuna kuna, dobri risk pokazatelji, a iste trendove očekujemo i u ovoj poslovnoj godini.

Kako procjenjujete stanje u cjelokupnoj financij-

skoj industriji?

- Rezultati financijske industrije su u uskoj vezi sa stanjem ekonomije. Prošle godine je značajni udio u rezultatima bio vezan uz Agrokor Grupu koju je cije-la financijska industrija prilično dobro amortizirala. Zadnje dvije godine je vidljiv pozitivan trend rasta kreditiranja segmenta malih i srednjih poduzetni-

ka koji su ključni za oporavak ekonomije, a najvaž-nije je to da se kreditiranje u većoj mjeri odnosi na financiranje novih poslova te investicija. Jedna

Leasing proizvod može se dobro kombinirati s investicijskim kreditima na način da se iz kredita financira dio investicije, a dio putem leasinga. Idealan je za sve segmente tvrtki, a u većoj mjeri ga koriste mikro te mali i srednji poduzetnici

Nastavak oporavka leasing tržišta

Rast novog leasing posla najvećim dijelom generiran je financiranjem osobnih automobila te plovila

S

Leasing je fokusiran na financiranje utrživih objekata leasinga uz nešto veću razinu fleksibilnosti te individualan pristup klijentima

LEASING106

od ključnih odrednica za financijsku industriju je digitalna transformacija s obzirom na to da će u na-rednom razdoblju biti na tržištu niz nefinancijskih tvrtki koje će konkurirati svojim proizvodima i uslu-gama na bazi digitalnih tehnologija i ako se na vri-jeme ne započne s prilagodbom, bit će dovedena u pitanje konkurentnost na duži rok (radi se o fintech segmentu, robotizaciji, umjetnoj inteligenciji, big dati i sličnim trendovima).

Ima li kakvih problema u Vašem segmentu djelova-

nja i gdje? Što je potrebno učiniti – od zakonodav-

ne, regulatorne do provedbene razine?

- Leasing industrija je prilično dobro regulirana i nema većih prepreka u radu leasing društava. Već sam naveo kako je vrlo bitno da se regulacija prila-gođava trendovima na tržištu kao što su digitaliza-cija poslovanja te implementacija EU regulativa koje su vezane uz financijsku industriju na bazi logike leasinga proizvoda.

Bliži nam se pet godina od ulaska Hrvatske u EU.

Što je to donijelo poslovanju leasinga i općenito

financijskoj industriji?

- Ulazak Republike Hrvatske u EU donio je puno do-broga, od znatno bržeg oporavka ekonomije, pove-ćanja izvoza prema EU tržištima, investicija vezanih

uz EU projekte, dostupnosti financijskih instrume-nata (EIB, EIF i slično) za potporu mikro te malim i srednjim poduzetnicima. Oporavak tržišta nam je donio rast volumena financiranja, urednu naplatu te bolje risk pokazatelje u odnosu na prethodno raz-doblje. Zadnjih godina financijska industrija je pod pritiskom regulatornih zahtjeva što se odrazilo na povećanje kompleksnosti poslovanja.

Mijenjaju se i odnosi u vezi s ulaskom drugih doba-

vitelja usluga platnog prometa. Kako će to utjecati

na poslovanje?

- Ulazak nefinancijskih tehnoloških tvrtki u segment poslovanja financijskih institucija je neminovan. To je trend koji je prisutan već nekoliko godina i on će se nastaviti. Financijske institucije trebaju se fokusira-ti na segmente poslovanja u kojima mogu biti efika-snije od tih konkurenata te snažno i ubrzano raditi na digitalnoj transformaciji poslovanja uz znatno kraće vrijeme za prilagodbu tržištu. Trenutačno je u fokusu digitalizacija kanala prodaje, bespapirno po-slovanje, optimizacija poslovnih procesa, automa-tizacija poslovanja, jednostavnija robotika... Finan-cijske institucije moraju biti inovativne sa znatno bržim “time to market” za nove proizvode i usluge.

Možete li procijeniti utjecaj primjene GDPR-a na

poslovanje?

- Uvođenje GDPR-a traži dodatne resurse za upravlja-nje osobnim podacima i procesima vezanim uz njih. Dobra strana GDPR-a je optimizacija poslovnih pro-cesa, prilagodba IT sustava, unapređenje kontrolnih mehanizama koji bi trebali omogućiti transparentno

Leasing industrija je prilično dobro regulirana i nema većih prepreka u radu leasing društava

Jedna od ključnih odrednica za financijsku industriju je digitalna transformacija s obzirom na to da će u narednom razdoblju biti na tržištu niz nefinancijskih tvrtki koje će konkurirati svojim proizvodima i uslugama na bazi digitalnih tehnologija i ako se na vrijeme ne započne s prilagodbom, bit će dovedena u pitanje konkurentnost na duži rok

LEASING 107

upravljanje osobnim podacima sukladno regulativi. U svakom slučaju, radi se o zahtjevnom projektu prilagodbe koji zahtijeva prilagodbu IT-a, internih procesa te općenito trajnu promjenu načina rada, od prvog kontakta s klijentom do zatvaranja poslovnog odnosa.

Poslovna 2017. obilježena je stanjem u Agrokoru.

Kako je ono utjecalo i kakav će utjecaj imati na ci-

jelu financijsku industriju?

- Cijela situacija s Agrokorom je uspješno provedena u ovoj fazi, a financijska industrija je dobrim dijelom amortizirala trošak rizika u prošloj godini. Kad je ri-ječ o leasing poslovanju, izloženost prema Agrokor Grupi nije bila značajna, tako da je cijela leasing industrija u manjoj mjeri osjetila situaciju u Agro-koru. Sada je u fokusu postizanje nagodbe, a nakon toga slijedi veliki posao provedbe svih dogovorenih operativnih mjera, a za ocjenu uspješnosti cijelog restrukturiranja Agrokora trebamo pričekati barem četiri-pet godina.

Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem dje-

lujete u osnaživanju gospodarskih aktivnosti i ak-

tivnostima za jači gospodarski rast?

- Leasing proizvod može se dobro kombinirati s investicijskim kreditima na način da se iz kredita

financira dio investicije, a dio putem leasinga. Idealan je za sve segmente tvrtki, a u većoj mjeri ga koriste mikro te mali i srednji poduzetnici za nabavu auto-mobila, dostavnih vozila, kamiona, prikolica, opre-me... Leasing je fokusiran na financiranje utrživih objekata leasinga uz nešto veću razinu fleksibilnosti te individualan pristup klijentima. Za financiranje opreme kao dio investicijskog ciklusa, za smanjenje rizika transakcije te lakšu dostupnost financiranja mikro te malim i srednjim poduzetnicima dostupna su portfeljna jamstva Europskog investicijskog fon-da te ESIF jamstva putem HAMAG-BICRO-a. Ti financij-ski instrumenti mogu omogućiti jednostavnije i po-voljnije uvjete financiranja za investicijske projekte.

Smatrate li da će poslovna 2018. donijeti stabiliza-

ciju poslovanja sektora? Očekujete li daljnja spa-

janja ili preslagivanja?

- Krajem prošle godine na tržištu je poslovalo 17 leasing društava, dok bi do kraja ove godine broj društava mogao biti nešto manji s obzirom na to da dio društava nije aktivan nego se radi na likvidaci-ji poslovanja. U ovoj godini očekujemo rast tržišta novog financiranja, posebice u dijelu osobnih vozila što je generirano realnim rastom tržišta, te u rent-a-car segmentu poslovanja koji je usko vezan uz turističku sezonu. Uz pozitivne makroekonomske pokazatelje, očekujemo pozitivne risk pokazatelje poslovanja te rast potražnje za leasing proizvo-dom. Bitna odrednica daljnjeg oporavka ekonomije i konkurentnosti je nastavak porezne reforme te da će jedna od mjera biti daljnje rasterećenje troškova rada kako bi se dao dodatni impuls gospodarstvu.

Bitna odrednica daljnjeg oporavka ekonomije i konkurentnosti je nastavak porezne reforme

Kad je riječ o leasing poslovanju, izloženost prema Agrokor Grupi nije bila značajna, tako da je cijela leasing industrija u manjoj mjeri osjetila situaciju u Agrokoru

U ovoj godini očekujemo rast tržišta novog financiranja, posebice u dijelu osobnih vozila što je generirano realnim rastom tržišta, te u rent-a-car segmentu poslovanja koji je usko vezan uz turističku sezonu. Uz pozitivne makroekonomske pokazatelje, očekujemo pozitivne risk pokazatelje poslovanja te rast potražnje za leasing proizvodom

LEASING108

ALD AUTOMOTIVE D.O.O.Adresa: Betinska 1, Veliko PoljeTelefon: +385 (0)1 6659 755Faks: +385 (0)1 6659 766web: www.aldautomotive.hrUprava:- predsjednik: Hrvoje Radoš- članovi: Marela BaraćOsnivač: ALD International GmbH SAS Co KGVlasništvo: 100% ALD International GmbH SAS Co KGGodina osnivanja: 2005.Poslovnice: 11

BKS - LEASING CROATIA D.O.O.Adresa: 10000 Zagreb, Ivana Lučića 2aTelefon: +385 (0)1 4836 655Faks: +385 (0)1 4876 555e-pošta: [email protected]: www.bks-leasing.hrUprava:- predsjednik: Dubravko Orlovac- članovi: Lejla HasanbegovićOsnivač: BKS-Bank AG, KlagenfurtVlasništvo: 100% BKS-Bank AG, KlagenfurtGodina osnivanja: 2002.

ERSTE & STEIERMÄRKISCHE S-LEASING D.O.O.

Adresa: Zelinska 3, 10 000 ZagrebTelefon: +385 (0)72 37 5010Faks: +385 (0)72 37 5030e-pošta: [email protected]: www.ersteleasing.hrInfo telefon: +385 (0)72 37 5010Uprava:- članovi: Krunoslav Župan, Vladimir KristijanOsnivač: - Steiermärkische Bank und Sparkassen

Aktiengesellschaft, Graz- Immorent AG Wien- Erste & Steiermärkische Bank d.d. Zagreb”

Vlasništvo: 50% Steiermärkische Bank und Sparkassen Aktiengesellschaft, Graz; 50% Erste&Steiermärkische Bank d.d., Zagreb

Godina osnivanja: 1997.Poslovnice: 8

EUROLEASING D.O.O.Adresa: Remetinečka cesta 98Telefon: +385 (0)1 6598 300Faks: +385 (0)1 6598 359e-pošta: [email protected]: www.euroleasing.hrUprava:- predsjednik: Krešimir Dujić- članovi: Krešimir Arapović, Sanja OsojnikVlasništvo: 23 osnivača od kojih 16 fizičkih osobaGodina osnivanja: 2002.

HETA ASSET RESOLUTION HRVATSKA D.O.O.Adresa: Slavonska 6, 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 4953 026Faks: +385 (0)1 4954 026e-pošta: [email protected]: www.heta-asset-resolution.hrInfo telefon: +385 (0)1 4953 000Uprava:- predsjednik: Ivan Dujmović- članovi: Andreea AchimOsnivač: HAR GmbH, Klagenfurt, AustrijaVlasništvo: 100% HAR GmbHGodina osnivanja: 1994.Poslovnice: 1

HYPO – LEASING STEIERMARK D.O.O.Adresa: Garićgradska 18, ZagrebTelefon: +385 (0)1 3090 400Faks: +385 (0)1 3090 404web: www.hypoleasingsteiermark.hrInfo telefon: +385 (0)1 3090 400Uprava:- članovi: Lolita Kalinski, Marjana MrzićOsnivač: FUTURA LHB –RLB Leasing Holding

GmbH, AustrijaVlasništvo: 100% FUTURA LHB –RLB Leasing Holding

GmbH, AustrijaGodina osnivanja: 2001.

I4NEXT LEASING CROATIA D.O.O.Adresa: Metalčeva 5, 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 6195 109Faks: +385 (0)1 6195 109e-pošta: [email protected]: www.i4next.hrInfo telefon: +385 (0)1 6195 109Uprava:- predsjednik: Dino Stipković- članovi: Darko VodopijaOsnivač: I4next international computer trading &

leasing GES. m.b.h., Dino Stipković, Darko Vodopija

Vlasništvo: 60% I4next international computer trading & leasing GES. m.b.h.; 20% Dino Stipković ; 20% Darko Vodopija

Godina osnivanja: 2006.

IMPULS-LEASING D.O.O.Adresa: Zagreb, Velimira Škorpika 24/1Telefon: +385 (0)1 3458 555Faks: +385 (0)1 3558 444e-pošta: [email protected]: www.impuls-leasing.hrInfo telefon: +385 (0)1 3458 555Uprava:- članovi: Armin Franz Tengg, Marin JuraićOsnivač: IMPULS-LEASING International GmbHVlasništvo: 100% IMPULS-LEASING International

GmbHGodina osnivanja: 2006.Poslovnice: 1

MERCEDES-BENZ LEASING HRVATSKA D.O.O.

Adresa: 10000 Zagreb, Kovinska 5Telefon: +385 (0)1 3441 250Faks: +385 (0)1 3441 255e-pošta: [email protected]: www.mercedes-benz-leasing.hrUprava:- predsjednik: Ivana Balenović- članovi: Mirko ŠerbeđijaOsnivač: Daimler AG, StuttgartVlasništvo: 100% Daimler AGGodina osnivanja: 2000.

OTP LEASING D.D.Adresa: Avenija Dubrovnik 16/V, 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 6666 700Faks: +385 (0)1 6666 701e-pošta: [email protected]: www.otpleasing.hrInfo telefon: +385 (0)1 6666 700Uprava:- predsjednik: Pondeljak Renata- članovi: Karabuva Vidas KlaudijaOsnivač: Merkantil bank Zrt. BudimpeštaVlasništvo: 90% Merkantil bank Zrt. Budimpešta; 10%

OTP Banka Hrvatska d.d. ZadarGodina osnivanja: 2006.Poslovnice: 43

PBZ - LEASING D.O.O.Adresa: 10000 Zagreb, Radnička cesta 44 Telefon: +385 (0)1 6363 600Faks: +385 (0)1 6363 563e-pošta: [email protected]: www.pbz-leasing.hrUprava:- predsjednik: Nives Vreto- članovi: Petar PaštrovićVlasništvo: 100% PBZ d.d.Godina osnivanja: 1991.

TKO JE TKO U HRVATSKIM LEASING DRUŠTVIMA

LEASING 109

PORSCHE LEASING D.O.O.Adresa: 10000 Zagreb, Velimira Škorpika 21Telefon: +385 (0)1 3473 600Faks: +385 (0)1 3473 620e-pošta: [email protected]: www.porscheleasing.com.hrUprava:- članovi: Juraj Vrban, Danijel PasarićOsnivač: Porsche Bank AG, SalzburgVlasništvo: 100% Porsche Bank AG, SalzburgGodina osnivanja: 2001.

RAIFFEISEN LEASING D.O.O.Adresa: Radnička cesta 43, ZagrebTelefon: +385 (0)1 6595 000Faks: +385 (0)1 6595 050web: https://rl-hr.hr/Uprava:- predsjednik: Krešimir Perić - članovi: Krunoslav PavićOsnivač: Raiffeisenbank Austria d.d.,Vlasništvo: 100% Raiffeisenbank Austria d.d.Godina osnivanja: 1999.Poslovnice: 7

SCANIA CREDIT HRVATSKA D.O.O.Adresa: Karlovačka cesta 96, 10250 LučkoTelefon: +385 (0)1 333 5770Faks: +385 (0)1 333 5777e-pošta: [email protected]: www.scania.hrUprava:- predsjednik: Mihovil Božić- članovi: Predrag RelićOsnivač: SCANIA FINANCE HOLDING AB, ŠVEDSKAVlasništvo: 100% SCANIA FINANCE HOLDING AB,

ŠVEDSKAGodina osnivanja: 2005.

UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O.Adresa: Heinzelova 33Telefon: +385 (0)1 2447 100Faks: +385 (0)1 2447 101e-pošta: [email protected]: www.unicreditleasing.hrInfo telefon: 0800 2330Uprava:- predsjednik: Eugen Paić-Karega- članovi: Nikolina Žganec, Marko JuranićOsnivač: UniCredit Leasing S.p.A.Vlasništvo: 100% Zagrebačka banka d.dGodina osnivanja: 1997.Poslovnice: 33

VB LEASING D.O.O.Adresa: Horvatova 82,10000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 2484 111Faks: +385 (0)1 2484 100e-pošta: [email protected]: www.vbleasing.hrInfo telefon: +385 (0)1 2484 111Uprava:- članovi: Harald Kopitz, Dubravko JelčićOsnivač: VB Leasing International Holding GmbHVlasništvo: 100% VB Leasing International Holding

GmbHGodina osnivanja: 02.03.1998.

LEASING DRUŠTVA U LIKVIDACIJI

Likvidacija Datum pokretanja likvidacije

ALFA LEASING d.o.o. 1.10.2017.

HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. 1.6.2016.

IR REAL ESTATE LEASING d.o.o. 1.4.2017.

OPTIMA LEASING d.o.o. 1.10.2016.

PROleasing d.o.o. 29.1.2015.

SB Leasing d.o.o. 1.7.2018.

SCRAP Leasing d.o.o. 30.4.2015.

FONDOVIU prošloj su godini od ukupno 84 fonda u plusu završila njih 62. Njihovi rezultati kretali su se u rasponu od +23,63 do -22,81 posto.

2017.

prosinac 2016. prosinac 2017.

UCITS fondovi 89 94

Novčani 20 22

Obveznički 13 16

Mješoviti 8 8

Dionički 26 26

Ostali 22 22

Alternativni investicijski fondovi 29 38

S javnom ponudom 5 5

Otvoreni s javnom ponudom 2 2

Zatvoreni s javnom ponudom 2 2

Zatvoreni s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine 1 1

S privatnom ponudom 24 33

Osnovni s privatnom ponudom 9 10

Posebni s privatnom ponudom 7 15

Rizičnog kapitala 7 7

Rizičnog kapitala s privatnom ponudom 2 2

Rizičnog kapitala s privatnom ponudom - Fondovi za gospodarsku suradnju

5 5

Zatvoreni s privatnom ponudom 1 1

Ukupno 118 132

Investicijski fondovi osnovani posebnim zakonom 2 2

Broj investicijskih fondova(na kraju razdoblja)

Izvor: HANFA

FONDOVI112

TRŽIŠTA KAPITALA I INVESTICIJSKI FONDOVI U 2017. GODINI

ećina je svjetskih tržišta na zadnji trgo-vinski dan u protekloj godini zabilježila pad ključnih indeksa, ali unatoč tome i

najuspješniju godinu od 2013. Nekoliko je razloga zašto su globalna dionička tržišta zabilježila izvr-snu godinu.Tržišta su dobila dvostruki vjetar u leđa zbog ni-skih kamatnih stopa i poreznih rezova u SAD-u što je uzrokovalo veću potražnju za dionicama. Cijena nafte skočila je oko 17 posto, cijena bakra nešto više od 30 posto, a poskupjelo je i zlato za 12 po-sto. Generalno se u cijelom svijetu stopa inflacije

nije drastično mijenjala, što je pridonijelo stabilnosti gospodarstava.Na američkim dioničkim tržištima 2017. godina je protekla vrlo pozitivno, posebice usporedimo li performanse indeksa s godinom ranije. U 2016. S&P500 (+9,5 posto), Dow Jones (+13,4 posto) i Nasdaq (+7,5 posto) solidno su rasli, ali prote-kla 2017. godina znatno je uspješnija. Do sredine lanjskog prosinca Dow Jones je 70 puta trgovanje zaključio rušeći vlastite rekorde. Na kraju godine je porastao za 25,2 posto, a S&P500 i Nasdaq su zabilježili najuspješniju godinu od 2013. S&P500 je uvećan za 19,5 posto, dok je Nasdaq skočio za im-presivnih 28,2 posto.I na europskim je burzama protekla godina bila naj-bolja od 2013. STOXX 600, indeks vodećih europskih

U prošloj godini je od ukupno 84 fonda u plusu završilo njih 62. Njihovi rezultati kretali su se u rasponu od +23,63 do -22,81 posto. Četiri su fonda porasla više od 10 posto, 11 ih je poraslo za više od pet posto, dok su 24 fonda zabilježila rast veći od tri posto

Imovinu povećale sve kategorije fondova, osim novčanih

Iva Skorin

www.hrportfolio.hr

V

FONDOVI 113

dionica, zabilježio je rast od 7,7 posto ponajviše za-hvaljujući skoku cijena u tehnološkom sektoru od gotovo 20 posto. Frankfurtski DAX je uvećan za 12,5 posto, dok je britanski blue chip indeks FTSE100 ostvario rast od 7,6 posto. Španjolski IBEX indeks zbog katalonske je krize zabilježio rast od 7,4 posto.MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica skočio je više

od 32 posto što je najveći rast od 2009. godine. MSCI indeks svjetskih burzi koji prati dionice u 47 zemalja zabilježio je u proteklih godinu dana rast od 22 posto.U 2017. godinu Zagrebačka burza je ušla kao vlasnik 20 posto udjela u Funderbeam South-East Europe (Funderbeam SEE), globalnoj platformi na kojoj start-up kompanije mogu prikupljati sredstva, a po-tom ulagatelji, nakon inicijalne faze ulaganja, mogu trgovati svojim udjelima zahvaljujući inovativnom sustavu koji se temelji na blockchain tehnologiji. Putem Funderbeam SEE-a kroz četiri kampanje za

hrvatske start-up i SME kompanije u 10 mjeseci je prikupljeno nešto više od dva milijuna eura kapitala. U drugom dijelu godine Zagrebačka burza priprema-la se za Progress platformu. Projekti Funderbeam i Progress su dio razvojne strategije s ciljem da se na hrvatskom i slovenskom tržištu stvore uvjeti koji kompanijama mogu osigurati kapital potreban za rast i tako omogućiti pozitivnije okruženje za podu-zetnike i gospodarski rast te zaposlenost. U srpnju je Zagrebačka burza nakon 10 godina prešla na novi trgovinski sustav Xetra, čime i hrvatsko i slovensko tržište kojima upravlja imaju istu platformu kao i brojna druga tržišta u Europi.Kada je riječ o trgovanju, prema podacima Zagrebač-ke burze, prošla je godina započela optimistično, rastom svih ključnih trgovinskih pokazatelja, dok je nastavak godine obilježila neizvjesnost u vezi s razvojem situacije s dionicama društava sastavnica koncerna Agrokor. Promet dionicama unutar Knjige ponuda bio je 37,3 posto veći nego u godini ranije, dok je ukupni promet porastao za 24,6 posto u od-nosu na 2016. godinu.Tržišna kapitalizacija dionica oslabjela je za 3,4 po-sto, ali rast tržišne kapitalizacije obveznica je

Pozitivne rezultate zabilježilo je 18 od 21 novčanih fondova

Najtrgovanija dionica u 2017. bila je ona Valamar Riviere, a najveći cjenovni rast upisala je dionica Atlantske plovidbe

FONDOVI114

Fond Društvo za upravljanjeNeto imovina Cijena udjela

2016. 2017. promjena 2016. 2017. promjena

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI S JAVNOM PONUDOM / UCITS FONDOVINOVČANI

Allianz Cash Allianz Invest d.o.o. 188.910.870,02 175.896.478,00 -6,9% 118,5034 118,7669 0,2%

ALTA MULTICASH 2 ALTA Skladi d.d. 6.814.714,62 5.541.343,00 -18,7% 107,4602 106,4925 -0,9%

Auctor Cash AUCTOR INVEST d.o.o. 245.964.570,82 222.810.004,00 -9,4% 111,3040 111,6430 0,3%

Erste Euro - Money Erste Asset Management d.o.o. 1.025.468.663,92 777.359.871,00 -24,2% 877,6353 872,7854 -0,6%

Erste Money Erste Asset Management d.o.o. 1.268.630.946,97 1.244.289.681,00 -1,9% 151,6559 152,1275 0,3%

ST Cash 1 HPB d.d. (likvidator) - - - - - -

HPB Euronovčani HPB-INVEST d.o.o. 13.797.864,30 17.511.069,00 26,9% 804,3536 799,6501 -0,6%

HPB Novčani HPB-INVEST d.o.o. 448.298.540,72 350.226.789,00 -21,9% 143,8760 144,0222 0,1%

InterCapital Cash INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. - 142.257.890,00 - - 152,9281 -

InterCapital Money INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 250.515.384,12 257.565.574,00 2,8% 130,2343 130,5776 0,3%

Locusta Cash KD Locusta Fondovi d.o.o. 199.251.499,31 163.034.812,00 -18,2% 1.364,7650 1.378,6548 1,0%

OTP euro novčani OTP INVEST d.o.o. 123.648.334,52 129.244.348,00 4,5% 775,2071 767,2384 -1,0%

OTP novčani OTP INVEST d.o.o. 390.217.784,69 436.837.579,00 11,9% 133,2994 133,4053 0,1%

PBZ Dollar PBZ INVEST d.o.o. 193.839.123,67 230.867.980,00 19,1% 950,2389 838,7934 -11,7%

PBZ Euro novčani PBZ INVEST d.o.o. 625.985.294,18 134.656.859,00 -78,5% 1.053,0812 967,3327 -8,1%

PBZ Novčani PBZ INVEST d.o.o. 2.057.775.823,81 1.389.288.833,00 -32,5% 143,4619 143,5155 0,0%

Raiffeisen Cash RAIFFEISEN INVEST d.o.o. 841.379.868,72 521.129.278,00 -38,1% 158,0328 158,0592 0,0%

Raiffeisen euroCash RAIFFEISEN INVEST d.o.o. 234.982.956,58 160.782.504,00 -31,6% 800,7219 797,0966 -0,5%

Raiffeisen Flexi Cash RAIFFEISEN INVEST d.o.o. - 46.927.864,00 - - 100,9192 -

ZB europlus UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 229.548.733,42 272.139.037,00 18,6% 1.139,1125 1.132,9702 -0,5%

ZB plus UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 2.572.784.685,98 1.963.513.888,00 -23,7% 175,8687 175,9504 0,0%

Zodaks Cash Zodaks Investments d.o.o. - 30.000.323,00 - - 1.003,2348 -

Ukupno 10.917.815.660,36 8.671.882.004,00 -20,6%

OBVEZNIČKI

ALTA EMERGING BOND 2 ALTA Skladi d.d. 7.939.261,67 6.214.748,00 -21,7% 84,1324 81,2029 -3,5%

Erste Adriatic Bond Erste Asset Management d.o.o. 1.477.959.689,79 1.939.221.690,00 31,2% 900,5773 918,1531 2,0%

ERSTE ADRIATIC SHORT TERM BOND Erste Asset Management d.o.o. - 117.056.683,00 - - 759,0031 -

ERSTE LOCAL SHORT TERM BOND Erste Asset Management d.o.o. - 74.174.678,00 - - 100,4167 -

HPB Obveznički HPB-INVEST d.o.o. 209.721.130,99 330.738.422,00 57,7% 1.213,3861 1.255,5915 3,5%

InterCapital Bond (klasa A) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 197.635.633,48 239.551.212,00 21,2% 1.631,0448 1.710,3665 4,9%

InterCapital Bond (klasa B) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 92.549.433,15 188.941.700,00 104,2% 1.613,4164 1.683,4585 4,3%

InterCapital Dollar Bond (klasa A) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. - 6.150.082,00 - - 628,4144 -

InterCapital Dollar Bond (klasa B) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. - 2.966,00 - - 628,0646 -

InterCapital Global Bond INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. - 126.242.365,00 - - 114,2088 -

OTP SHORT-TERM BOND OTP INVEST d.o.o. - 37.382.492,00 - - 754,0923 -

PBZ Bond PBZ INVEST d.o.o. 685.590.031,61 1.021.803.282,00 49,0% 989,6574 1.024,8973 3,6%

PBZ Conservative 10 PBZ INVEST d.o.o. 239.180.866,32 599.079.020,00 150,5% 842,5272 879,6997 4,4%

PBZ Dollar Bond fond (klasa A) PBZ INVEST d.o.o. 26.846.315,93 24.233.446,00 -9,7% 732,1207 666,5276 -9,0%

PBZ Dollar Bond fond (klasa B) PBZ INVEST d.o.o. 11.795.372,53 10.579.705,00 -10,3% 731,3605 664,5508 -9,1%

PBZ Dollar Bond fond (klasa C) PBZ INVEST d.o.o. 1.902.199,75 1.698.216,00 -10,7% 730,5833 662,5679 -9,3%

PBZ Dollar Bond fond 2 (klasa A) PBZ INVEST d.o.o. 34.605.249,70 30.891.248,00 -10,7% 712,2863 649,1451 -8,9%

PBZ Dollar Bond fond 2 (klasa B) PBZ INVEST d.o.o. 14.912.394,02 13.363.503,00 -10,4% 712,1670 648,4106 -9,0%

PBZ Dollar Bond fond 2 (klasa C) PBZ INVEST d.o.o. 3.730.842,45 3.281.260,00 -12,1% 712,0497 647,6789 -9,0%

PBZ Short term bond PBZ INVEST d.o.o. 71.108.090,91 131.537.814,00 85,0% 102,3975 104,2516 1,8%

Raiffeisen Classic RAIFFEISEN INVEST d.o.o. 89.923.252,27 376.446.758,00 318,6% 802,7789 812,4151 1,2%

ZB bond UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 687.479.169,13 983.301.767,00 43,0% 1.476,1890 1.499,7222 1,6%

Ukupno 3.852.878.933,70 6.261.893.057,00 62,5%

MJEŠOVITI

Allianz Portfolio Allianz Invest d.o.o. 56.379.029,69 89.651.300,00 59,0% 167,2438 165,7893 -0,9%

ST Balanced 1 HPB d.d. (likvidator) - - - - - -

HPB Global HPB-INVEST d.o.o. 70.261.928,94 86.703.494,00 23,4% 104,0471 106,6598 2,5%

InterCapital Balanced INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. - 53.071.285,00 - - 108,1230 -

UCITS i AIF investicijski fondovi - po vrstama (abecedno po društvu za upravljanje)

FONDOVI 115



KD Balanced KD Locusta Fondovi d.o.o. 11.971.232,50 11.188.848,00 -6,5% 136,2905 127,1530 -6,7%

OTP uravnoteženi OTP INVEST d.o.o. 44.867.506,42 47.714.036,00 6,3% 116,9003 109,0403 -6,7%

PBZ Global PBZ INVEST d.o.o. 211.942.037,19 213.894.549,00 0,9% 116,9293 118,0910 1,0%

ZB global UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 433.218.072,84 381.830.799,00 -11,9% 1.324,1765 1.256,9657 -5,1%

Ukupno 828.639.807,58 884.054.311,00 6,7%

DIONIČKI

Allianz Equity Allianz Invest d.o.o. 38.367.063,73 53.642.930,00 39,8% 1.241,3634 1.227,9028 -1,1%

ALTA SPECIAL OPPORTUNITY 2 ALTA Skladi d.d. 10.714.506,62 8.704.776,00 -18,8% 160,9859 156,5668 -2,7%

NETA Frontier ALTA Skladi d.d. 4.908.252,09 5.452.522,00 11,1% 502,8314 467,9963 -6,9%

NETA Global Developed ALTA Skladi d.d. 26.703.609,05 23.106.651,00 -13,5% 90,8926 87,8299 -3,4%

NETA New Europe ALTA Skladi d.d. 8.346.831,21 8.363.566,00 0,2% 64,6184 58,6003 -9,3%

A1 ALTERNATIVE INVEST d.o.o. 7.050.840,70 5.894.063,00 -16,4% 101,9697 80,3317 -21,2%

Erste Adriatic Equity Erste Asset Management d.o.o. 253.141.626,96 153.253.248,00 -39,5% 761,1039 584,8963 -23,2%

CAPITAL BREEDER Global Invest d.o.o. 19.175.310,66 27.318.907,00 42,5% 96,1764 102,6736 6,8%

USA BLUE CHIP Global Invest d.o.o. - 6.397.765,00 - - 131,5089 -

ST Global Equity 1 HPB d.d. (likvidator) - - - - - -

HPB Dionički HPB-INVEST d.o.o. 31.399.844,43 29.869.399,00 -4,9% 117,0418 114,0865 -2,5%

InterCapital Global Equity INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 81.427.189,00 - 95,0948 -

InterCapital SEE Equity (klasa A) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 76.598.766,28 154.064.808,00 101,1% 795,5817 860,5070 8,2%

InterCapital SEE Equity (klasa B) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 5.179.104,05 9.710.886,00 87,5% 777,6589 832,7463 7,1%

InterCapital SEE Equity (klasa C) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 572.754,59 622.630,00 8,7% 794,8746 864,0921 8,7%

KD BRIC KD Locusta Fondovi d.o.o. 8.831.707,64 9.928.584,00 12,4% 598,0535 700,4065 17,1%

KD Europa KD Locusta Fondovi d.o.o. 27.715.249,79 25.958.682,00 -6,3% 941,7710 1.016,7070 8,0%

KD Nova Europa KD Locusta Fondovi d.o.o. 25.775.738,17 27.957.508,00 8,5% 6,0982 6,2464 2,4%

KD Victoria KD Locusta Fondovi d.o.o. 82.803.835,41 66.514.493,00 -19,7% 22,2494 19,1208 -14,1%

OTP INDEKSNI OTP INVEST d.o.o. 131.300.762,15 141.283.624,00 7,6% 47,4241 44,0991 -7,0%

OTP MERIDIAN 20 OTP INVEST d.o.o. 12.472.104,03 20.113.349,00 61,3% 727,9627 764,9460 5,1%

PBZ Equity PBZ INVEST d.o.o. 226.805.011,46 228.213.323,00 0,6% 88,4145 86,9478 -1,7%

Platinum Blue Chip PLATINUM INVEST d.o.o. 16.063.441,82 15.725.627,00 -2,1% 780,2213 781,4217 0,2%

Platinum Global Opportunity PLATINUM INVEST d.o.o. 20.043.999,44 19.928.842,00 -0,6% 105,4227 102,7672 -2,5%

ZB aktiv UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 336.139.777,69 294.330.707,00 -12,4% 126,4045 113,5321 -10,2%

ZB BRIC+ UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 38.514.363,62 89.626.594,00 132,7% 718,6801 863,4237 20,1%

ZB euroaktiv UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 254.368.107,14 287.913.550,00 13,2% 1.033,8039 1.089,4769 5,4%

ZB trend UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 61.278.054,56 118.446.554,00 93,3% 1.154,9916 1.248,8956 8,1%

Ukupno 1.724.270.663,30 1.913.770.777,00 11,0%

OSTALI

YOU INVEST Active Erste Asset Management d.o.o. 14.392.912,89 9.594.219,00 -33,3% 754,3354 785,1494 4,1%

YOU INVEST Balanced Erste Asset Management d.o.o. 12.464.591,85 17.072.490,00 37,0% 766,5027 789,8419 3,0%

YOU INVEST Solid Erste Asset Management d.o.o. 22.991.300,56 26.745.233,00 16,3% 773,2401 790,4823 2,2%

InterCapital Income Plus (klasa A) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 3.288.708,77 20.833.635,00 533,5% 756,3496 796,0251 5,2%

InterCapital Income Plus (klasa B) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. - 34.833.007,00 - - 792,3400 -

KD Energija KD Locusta Fondovi d.o.o. 7.925.445,57 6.913.920,00 -12,8% 9,3527 9,1757 -1,9%

KD Prvi izbor KD Locusta Fondovi d.o.o. 6.887.373,65 7.137.885,00 3,6% 14,9984 15,5010 3,4%

OTP ABSOLUTE OTP INVEST d.o.o. 10.056.669,97 23.862.598,00 137,3% 756,1406 728,3623 -3,7%

OTP MULTI OTP INVEST d.o.o. 32.285.061,92 31.032.213,00 -3,9% 769,3144 781,6277 1,6%

OTP MULTI 2 OTP INVEST d.o.o. 19.110.254,34 19.519.553,00 2,1% 757,3941 774,1454 2,2%

OTP MULTI USD OTP INVEST d.o.o. - 8.262.454,00 - - 627,2925 -

PBZ Flexible 30 PBZ INVEST d.o.o. 9.069.812,57 23.060.434,00 154,3% 765,0568 785,0060 2,6%

PBZ International Multi Asset fond PBZ INVEST d.o.o. - 30.841.230,00 - - 751,4282 -

FWR Multi-Asset Strategy I RAIFFEISEN INVEST d.o.o. 36.383.971,11 70.083.476,00 92,6% 767,6195 795,8709 3,7%

FWR Multi-Asset Strategy II RAIFFEISEN INVEST d.o.o. 30.044.728,57 16.714.324,00 -44,4% 716,3794 719,7818 0,5%

Raiffeisen Dynamic RAIFFEISEN INVEST d.o.o. 115.396.656,29 116.719.664,00 1,1% 918,7706 938,3389 2,1%

Raiffeisen Harmonic RAIFFEISEN INVEST d.o.o. 133.678.194,64 150.785.828,00 12,8% 771,9481 831,4775 7,7%

ZB COUL 2023 UCITS fond ZB INVEST d.o.o. - 67.151.425,00 - - 794,1210 -

ZB Future 2025 UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 10.682.708,09 12.564.763,00 17,6% 782,7079 796,9024 1,8%

ZB Future 2030 UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 7.405.034,23 7.350.449,00 -0,7% 775,9390 793,0896 2,2%

FONDOVI116





ZB Protect 2022 UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 52.507.687,40 53.374.890,00 1,7% 787,0860 811,6318 3,1%

Ukupno 537.702.801,46 768.006.352,00 42,8%

UKUPNO UCITS FONDOVI 17.861.307.866,40 18.499.606.501,00 3,6%

ALTERNATIVNI INVESTICIJSKI FONDOVI / AIF FONDOVI

S JAVNOM PONUDOM

OTVORENI

OTP FAVORIT OTP INVEST d.o.o. 28.920.430,38 28.377.765,00 -1,9% 764,2398 757,7840 -0,8%

OTP OPTIMUM OTP INVEST d.o.o. 22.013.602,45 22.183.427,00 0,8% 757,0424 764,1282 0,9%

Ukupno 50.934.032,83 50.561.192,00 -0,7%

ZATVORENI

SLAVONSKI ZAIF d.d. AUCTOR INVEST d.o.o. 197.237.342,00 156.436.826,45 -20,7% 64,7400 51,3511 -20,7%

ZAIF BREZA d.d. Global Invest d.o.o. 22.056.056,00 22.168.329,73 0,5% 43,5900 43,8109 0,5%

Ukupno 219.293.398,00 178.605.156,18 -18,6%

ZATVORENI ZA ULAGANJE U NEKRETNINE

Proprius d.d. ZAIF Global Invest d.o.o. 70.694.191,00 80.612.402,15 14,0% 35,2900 40,2424 14,0%

Ukupno 70.694.191,00 80.612.402,15 14,0%

UKUPNO JAVNI FONDOVI 340.921.621,83 309.778.750,33 -9,1%

utjecao na rast ukupne kapitalizacije od 1,6 posto.Podaci Burze pokazuju da su Crobex i Crobex10 ko-rigirani oko -7 posto, a CROBEXnutris je pao za zna-čajnih 45,1 posto. Najveći rast, od 18,9 posto, bilježi CROBEXtransport.Najtrgovanija dionica u 2017. godini je bila ona Va-lamar Riviere, a najveći cjenovni rast, veći od 126 posto, upisala je dionica Atlantske plovidbe.

KRETANJA U SVIJETU

Jedan od najznačajnijih faktora koji su utjecali na kretanje indeksa u svijetu u protekloj godini su pore-zni rezovi najveći u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. Američki predsjednik Donald Trump imao je u planu SAD pretvoriti u porezni raj za korporacije, ali i male poduzetnike. Njegova reforma predvidjela je smanjenje poreza na dohodak imućnijih građa-na, dok bi se kompanijama porez na dobit smanjio sa 35 na 21 posto. Iako su mnoge multinacionalne korporacije već plaćale manje od 35 posto poreza, domaće kompanije ovom bi reformom dobile veći poticaj, a uštede na porezima mogle bi koristiti za smanjenje cijena i povećanje kompetitivnosti. Pore-zni rezovi također bi rezultirali profitom kompanija i time osigurali povećanje povrata dioničarima.U Europi je na političkoj sceni bilo burno. U ožujku je Velika Britanija aktivirala tzv. Brexit - proces razdru-živanja s Europskom unijom. London se odlučio za “hard Brexit” te iz Unije izlazi 29. ožujka 2019. U Špa-njolskoj, dio katalonske političke elite je pokušao, ali nije uspio, ishoditi neovisnost. Francuska i Austrija

su dobile nove, mlade predsjednike, a u Njemačkoj je Angela Merkel na parlamentarnim izborima pobi-jedila, ali i podbacila jer do kraja godine nije uspje-la okupiti koaliciju za formiranje većine s kojom bi vodila Njemačku u četvrtom uzastopnom mandatu.

HRVATSKU JE OBILJEŽILA KRIZA U

AGROKORU

Hrvatski gospodarski pokazatelji u 2017. bili su po-zitivni, primjerice smanjenje vanjskog duga, pozi-tivni izgledi kreditnog rejtinga države, porast BDP-a za 2,8 posto, iako nešto sporiji u odnosu na rast od 3,2 posto u 2016. godini. Unatoč tome, neizvjesnost rezultata restrukturiranja koncerna Agrokor utjecala je na stagnaciju domaćeg financijskog tržišta.Početkom godine pao je Agrokorov kreditni rejting, nakon čega je ruski veleposlanik Anvar Azimov po-ručio kako očekuje da će Agrokor ispuniti svoje ob-veze prema ruskim bankama, unatoč financijskim poteškoćama u kojima se nalazi. Sberbank i VTB, ru-ske državne banke, drže oko 1,4 milijarde eura Agro-korovog duga. Vlada je razvlastila Ivicu Todorića, do-nijela lex Agrokor te izabrala posebnog povjerenika Antu Ramljaka. Potkraj ožujka je obznanjeno da dug koncerna iznosi 40,4 milijarde kuna, od čega vje-rovnicima 24,5 milijardi kuna. Na Zagrebačkoj burzi godina je započela optimistično, CROBEX indeks je dosegnuo razine na kojima se nalazio prije pet go-dina, ali je u nastavku godine uzlazni trend usporen upravo zbog nesigurnosti ulagača povezane s išče-kivanjem rješenja situacije u koncernu Agrokor.

Lani su dvoznamenkasti rast zabilježila tek četiri dionička fonda, a četiri fonda dvoznamenkasti pad

FONDOVI 117



S PRIVATNOM PONUDOM

OSNOVNI

AP2 ALTERNATIVE INVEST d.o.o. 13.754.752,60 11.655.303,81 -15,3% 178,5611 135,0505 -24,4%

Erste Exclusive Erste Asset Management d.o.o. 14.352.903,45 7.010.891,68 -51,2% 1.142,6302 1.194,0725 4,5%

Erste PB 1 Erste Asset Management d.o.o. 231.098.083,81 238.035.460,18 3,0% 799,8246 823,8347 3,0%

Inspire Private Inspire Investments d.o.o. 53.974.486,63 21.812.072,03 -59,6% 239,1641 123,4047 -48,4%

ICAM Capital Private 1 INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 21.664.528,52 22.434.940,08 3,6% 1,0481 1,0356 -1,2%

ICAM Capital Private 2 INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. - 77.416.382,56 - - 7,7455 -

APRIVATE KD Locusta Fondovi d.o.o 53.295.511,92 50.138.358,93 -5,9% 6.891,0668 6.482,8494 -5,9%

Locusta Absolute KD Locusta Fondovi d.o.o 5.139.369,95 3.896.348,91 -24,2% 46,1104 37,2418 -19,2%

Locusta Value II KD Locusta Fondovi d.o.o 9.674.726,32 7.513.745,67 -22,3% 1.182,2341 918,1661 -22,3%

ZB Private World ZB INVEST d.o.o. 14.081.411,35 8.942.663,20 -36,5% 60,0517 50,1197 -16,5%

Ukupno 417.035.774,55 448.856.167,05 7,6%

POSEBNI

AP3 ALTERNATIVE INVEST d.o.o. - 3.703.016,89 - - 111,3581 -

CGS Alpha CGS Capital d.o.o. - 70.444.675,50 - - 810,0862 -

CGS Beta CGS Capital d.o.o. - 108.573.539,26 - - 816,3107 -

CGS Gamma CGS Capital d.o.o. - 9.195.283,38 - - 122,6718 -

Inspire Alpha (klasa A) Inspire Investments d.o.o. 6.316.259,34 15.380.868,18 143,5% 111,1030 116,8253 5,2%

Inspire Alpha (klasa B) Inspire Investments d.o.o. 1.906.296,76 1.164.422,61 -38,9% 110,7197 115,2542 4,1%

Inspire Fusion Inspire Investments d.o.o. 6.584.807,49 9.839.577,94 49,4% 97,5233 116,9130 19,9%

ICAM Capital Private 3 ** INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. - 45.964.904,02 - - 7,6578 -

ICAM Outfox Macro Income Fund INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 42.509.498,81 43.812.448,75 3,1% 1,0462 1,0687 2,2%

ICAM Total Return INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. - 53.948.591,52 - - 7,8948 -

Locusta Value I KD Locusta Fondovi d.o.o 20.452.528,60 19.996.305,26 -2,2% 1.348,9964 1.186,4091 -12,1%

Locusta Value III KD Locusta Fondovi d.o.o 13.784.759,01 13.247.047,91 -3,9% 574,0244 551,6331 -3,9%

Locusta Value IV KD Locusta Fondovi d.o.o 4.086.690,22 3.813.658,22 -6,7% 2.318,3681 2.158,2869 -6,9%

Anchor Zodaks Investments d.o.o. - 952.532,31 - - 707,5832 -

Mooring Zodaks Investments d.o.o. - 948.742,18 - - 704,7677 -

Primus Zodaks Investments d.o.o. 35.745.049,10 28.565.277,99 -20,1% 2.000,5603 1.566,2807 -21,7%

Ukupno 131.385.889,33 429.550.891,91 226,9%

RIZIČNOG KAPITALA

Nexus Alpha* Nexus Private Equity Partneri d.o.o. 23.357.717,13 10.186.916,47 -56,4% 127,1907 54,4665 -57,2%

Quaestus Private Equity Kapital* Quaestus Private Equity d.o.o. 49.464.767,77 16.202.825,24 -67,2% 343,9609 1.188,0215 245,4%

Ukupno 72.822.484,90 26.389.741,71 -63,8%

RIZIČNOG KAPITALA - FONDOVI ZA GOSPODARSKU SURADNJU

Honestas FGS* Honestas Private Equity Partneri d.o.o. 12.368.167,47 9.359.369,00 -24,3% 0,7743 0,5860 -24,3%

Nexus FGS* Nexus Private Equity Partneri d.o.o. 266.279.345,28 419.306.289,00 57,5% 160,5293 189,9106 18,3%

Nexus FGS II* Nexus Private Equity Partneri d.o.o. 111.556.916,04 131.377.349,00 17,8% 8,1690 9,4424 15,6%

Prosperus FGS* Prosperus Invest d.o.o. 222.052.621,56 252.023.667,00 13,5% 3,4867 3,5874 2,9%

Qauestus Private Equity Kapital II* Quaestus Private Equity d.o.o. 259.191.862,55 278.561.383,00 7,5% 225,3973 213,7941 -5,1%

Ukupno 871.448.912,90 1.090.628.057,00 25,2%

Ukupno rizični 944.271.397,80 1.117.017.798,71 18,3%

ZATVORENI

KAPITALNI FOND d.d. ZAIF HRV. MIR. INV. DRUŠTVO d.o.o. 1.228.303.076,47 1.293.718.911,05 5,3% 319,4130 336,4240 8,6%

Ukupno 1.228.303.076,47 1.293.718.911,05 5,3%

UKUPNO PRIVATNI FONDOVI 2.720.996.138,15 3.289.143.768,73 20,9%

UKUPNO AIF FONDOVI 3.061.917.759,98 3.598.922.519,06 17,5%

UKUPNO UCITS+AIF FONDOVI 20.923.225.626,38 22.098.529.020,06 5,6%

INVESTICIJSKI FONDOVI OSNOVANI POSEBNIM ZAKONOM Fond hrvatskih branitelja iz Domovin-skog rata i članova njihovih obitelji*

INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 818.882.898,44 788.924.727,00 -3,7% n.p. n.p. -

Umirovljenički fond** HPB-INVEST d.o.o. 1.009.696.383,03 977.626.868,00 -3,2% n.p. n.p. -

UKUPNO INVESTICIJSKI FONDOVI OSNOVANI POSEBNIM ZAKONOM 21.932.922.009,41 23.076.155.888,06 5,2%

*privremeni podaci lipanj 2017. ** privremeni podaci studeni 2017., na dan 29.12.2017. Umirovljenički fond je brisan iz registra fondova.Izvor: HANFA

FONDOVI118

Kako bi prinosi u 2017. godini imali svoju težinu, odnosno kako bi se dobila ispravna slika, donosimo kratki pregled prinosa iz prošlih godina. Početkom 2008. godine započela je recesija na svjetskim di-oničkim tržištima, uslijedile su dvije pozitivne go-dine, zatim katastrofalna 2011. pa pozitivna 2012. u kojoj su bankovne kamate počele snažno padati. Naredna, 2013. godina, bila je u znaku Fedovog ot-kupa obveznica te su tako povećani likvidnost i rast gospodarstva, a posljedično su i fondovi bilježili po-zitivne prinose te su od 74 fonda godinu s rastom zaključila njih 54. Godina 2016. je bila pozitivna za 72 od 79 aktivnih fondova, nakon što je ECB zbog preniske inflacije donio odluku o ubrizgavanju nov-ca u europsko gospodarstvo.

PRINOSI FONDOVA U 2017.

Prema godišnjem izvješću Hanfe, na dan 31. pro-sinca 2017. godine bilo je registrirano 21 društvo za upravljanje investicijskim fondovima, od čega ih je 14 upravljalo UCITS fondovima. U toj je godini nastavljen trend povećanja broja UCITS fondova te je u registru Hanfe zabilježeno pet pripajanja i osni-vanje devet novih UCITS fondova - dva obveznička, dva novčana, po jedan dionički i mješoviti, dok su tri fonda kategorizirana kao ostali.Promatrajući prinose fondova u 2017. godini u obzir ćemo uzeti prinose onih UCITS fondova s javnom ponudom koji su danas aktivni i koji su poslovali ti-jekom cijele godine.U prošloj su godini od ukupno 84 fonda u plusu zavr-šila njih 62. Njihovi rezultati kretali su se u rasponu od

+23,63 do -22,81 posto. Četiri su fonda porasla više od 10 posto, 11 ih je poraslo za više od pet posto dok su 24 fonda zabilježila rast veći od tri posto. Među 10 fondova s najvećim prinosom su i fondovi koji investiraju u regiju kao i oni koji investiraju globalno.Među svim fondovima, najviše je porastao fond ZB trend koji je krajem godine u SAD-u imao investira-no 52 posto portfelja, dok je Hrvatska zastupljena s gotovo 20 posto. Nešto više od 39 posto portfelja ZB trend ulaže u financijsku industriju, dok je infor-matička tehnologija zastupljena sa 16 posto. U 2017. godini pad vrijednosti udjela je zabilježilo 12 fondo-va od kojih su najveći minus zapisali Erste Adriatic Equity od 22,81 posto i A1 s padom od 21,22 posto.Protekla godina bila je osrednja za dioničke fondo-ve. Za razliku od godinu ranije u kojoj su tri fonda zaključila rastom većim od 20 posto, a njih 14 s dvoznamenkastim rastom, lani su dvoznamenkasti rast zabilježila tek četiri fonda, dok su četiri fonda zabilježila dvoznamenkasti pad. Najveći rast vri-jednosti udjela bilježi ZB trend od 23,63 posto. ZB

BRIC+ je rastao za 20,62 posto, a KD BRIC je uvećan za 17,77 posto. Dvoznamenkasti rast od 11,46 po-sto bilježi još Platinum Global Opportunity. Najveći godišnji minus bilježe i Erste Adriatic Equity (-22,81 posto) i A1 (-21,22 posto), a s padom od 14,06 po-sto slijedi ih KD Victoria. Za 10 posto vrijednost je umanjena fondu ZB aktiv.Među 15 mješovitih fondova pozitivan je rezultat zabilježilo njih 10, no nije bilo onih s dvoznamenka-stim rastom. Dobitnike predvodi InterCapital Balan-ced s uvećanjem od 6,58 posto. Ovaj fond 36 posto portfelja investira u Hrvatskoj, dok je 33 posto por-tfelja izloženo SAD-u. PBZ Conservative 10 je zabilje-žio godišnji rast od 4,78 posto, a prinos fonda You Invest Active je uvećan za 4,66 posto. InterCapital Income Plus je posljednji fond s rastom većim od četiri posto, točnije vrijednost udjela mu je porasla za 4,63 posto. KD Balanced je pao za 6,71 posto, OTP uravnoteženi za 6,18 posto, dok godišnji minus fon-da ZB global iznosi 4,63 posto.Prinosi obveznica, zbog politike jeftinog novca ko-jom su se središnje banke služile u 2016. kao i u 2015., bili su na jako niskim razinama, te su raz-mjerno tome i prinosi obvezničkih fondova nešto niži. Obveznički fond s najvećim prinosom u 2017. je bio InterCapital Global Bond (ex. Addiko Conser-vative) kojem je vrijednost porasla za 5,29 posto, a slijedi ga InterCapital Bond s rastom od 4,95 posto te HPB Obveznički (+4,09 posto). Pad je među ob-vezničkim fondovima zabilježio samo Alta Emerging Bond (-3,48 posto).

Najveći rast vrijednosti udjela bilježi ZB trend od 23,63 posto

Od 15 mješovitih fondova pozitivan je rezultat zabilježilo njih 10, no nije bilo onih s dvoznamenkastim rastom

FONDOVI 119

Pozitivne rezultate zabilježilo je 18 od 21 novča-nog fonda. Samo je jedan fond zabilježio rast veći od jedan posto. Naime, za 1,02 posto porastao je KD Plus (Locusta Cash) kojim upravlja društvo KD Locusta Fondovi. PBZ Dollar je rastao za 0,93 posto, a ostali novčani fondovi bilježe rast manji od 0,40 posto. PBZ E-START (PBZ Euro Novčani) je pao za 7,60 posto.

TOP OF THE FUNDS

Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima Hrvatske gospodarske komore dodijelilo je nagrade najboljim investicijskim fondovima i naj-boljem društvu za upravljanje. Nagrada za najbolji eurski novčani otvoreni investicijski fond s javnom ponudom pripala je fondu ZB europlus kojim uprav-lja ZB Invest, dok je KD Plus (Locusta Cash) kojim upravlja društvo KD Locusta Fondovi dobitnik na-grade za najbolji kunski novčani otvoreni investicij-ski fond s javnom ponudom.Najboljim mješovitim fondom proglašen je PBZ Conservative 10 kojim upravlja PBZ Invest, dok je najbolji dionički fond ZB trend pod upravljanjem ZB Investa, društva koje je dobitnik i godišnje nagrade za najbolje društvo za upravljanje investicijskim fondovima.Najboljim obvezničkim fondom je proglašen InterCa-pital Bond kojim upravlja InterCapital Asset Manage-ment, a najbolji posebni fond je Raiffeisen Harmonic kojim upravlja društvo Raiffeisen Invest.

IMOVINA UCITS FONDOVA

Ukupna imovina UCITS fondova je tijekom 2017. go-dine porasla za 58,8 milijuna kuna ili za 0,32 posto. Na kraju godine je njihova imovina iznosila 18,5 mi-lijardi kuna.Potkraj protekle godine imovina je u odnosu na kraj prethodne godine uvećana u svim kategorijama fondova, osim novčanih gdje je umanjena za 21,86 posto ili za gotovo 2,5 milijardI kuna te je iznosila 8,8 milijardi kuna.Investitori su se i lani odvažili na prebacivanje sred-stava iz novčanih u obvezničke fondove što je po-najprije rezultat neatraktivnih kamatnih stopa koje su vrlo slične prinosima novčanih fondova. U 2016. je imovina obvezničkih fondova porasla za 171 po-sto, a u 2017. je uvećana za 56,20 posto ili nešto više od 2,2 milijarde kuna, na 6,2 milijarde kuna.Mješoviti fondovi zabilježili su rast od 10 milijuna kuna što je povećanje od 0,92 posto.Imovina dioničkih fondova u protekloj je godini po-rasla za 12,62 posto, sa 2,2 milijarde na gotovo 2,5 milijardi kuna.Posebni fondovi bilježe rast od 39,26 posto, odno-sno imovina im je sa 406 milijuna kuna porasla na 565 milijuna kuna.

NAPOMENA: U obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 31.12.2016. do 31.12.2017. godine

Prinosi obveznica bili su na jako niskim razinama, te su razmjerno tome i prinosi obvezničkih fondova nešto niži

FONDOVI120

FONDOVSKA INDUSTRIJA U 2017.

kupna imovina svih investicijskih fondo-va, UCITS-a i AIF-a, tijekom 2017. godine je porasla za 591,3 mlijuna kuna (2,75

posto) na 22,1 mlilijardu kuna, od čega su UCITS-i pridonijeli s manjih 58,8 milijuna kuna, a AIF-i s čak 532,5 milijuna kuna. Porastu imovine AIF-a prido-nijela su otvaranja novih društava za upravljanje kao i novih fondova s privatnim ponudama koji su, uglavnom, usmjereni privatnim ulagateljima s ve-

ćim vrijednostima ulaganja i nišnim strategijama (private equity/venture capital, high potential/low liquidity shares...). Kod UCITS-a vidljivo je smanje-nje imovine u novčanim fondovima za velike 2,4 milijarde kuna, dok su istodobno obveznički rasli za 2,2 milijarde kuna. Oba ta trenda ukazuju na sazrije-vanje tržišta te odražavaju stanje niskih kamatnih stopa. Ulagatelji, kako manji tako i veliki, u potrazi za povratom na njihovu štednju i ulaganja spremni su razumjeti i prihvatiti rizike pojedinih strategija fondova.S regulatorne strane 2017. nam je donijela pripreme za novi zakon o tržištu kapitala (koji će implemen-tirati MiFID II/MiFIR i prateće direktive). U našem

Ulagatelji, kako manji tako i veliki, u potrazi za povratom na njihovu štednju i ulaganja spremni su razumjeti i prihvatiti rizike pojedinih strategija fondova

Sazrijevanje tržišta

Hrvoje Krstulović

predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK

U

FONDOVI 121

dijelu poslovanja, tj. distribuciji fondova, on donosi znatna unapređenja procesa komunikacije s ulaga-teljima, investicijsko savjetovanje. Smatramo da će to biti vrlo veliki pomak u našem sektoru te očeku-jemo da će više ulagatelja štedjeti/ulagati kroz inve-sticijske fondove na način da će bolje razumjeti fon-dove te imati veći portfelj različitih fondova u skladu s osobnim investicijskim ciljevima i profilu rizika.

NAJVEĆI UTJECAJ ĆE IMATI MMF UREDBA

Od ostalih regulatornih promjena govorimo od IFRS 9 zahtjevima, PRIIPs, AML IV, pripremama za GDPR i MMFR te ostalim manjim promjenama u pravilni-cima. Od toga će utjecaj MMF uredbe imati najveći

utjecaj na naš sektor s obzirom na to da je 40 posto imovine uloženo u novčane fondove.Na strani tržišta 2017. godina donijela je niz izazova, od potresa na domaćem tržištu početkom godine do izuzetno dobre turističke sezone, ali i daljnjeg pada kamatnih stopa u Republici Hrvatskoj, pa do vrlo dobre izvedbe američkog tržišta, ali i slabljenja dolara, pa do niskih kamatnih stopa u EU i početka

Fedova dizanja kamatnih stopa, turbulencija na po-litičkim razinama US-EU-Kina...Hrvatska kao 28 članica EU-a u svojem zakonodav-stvu izravno primjenjuje ili implementira EU pravnu regulativu. Osim povjerenja u samu regulativu u koju je ugrađeno znatno veće iskustvo nego što bismo ga mi sami imali, pokazuju se i izazovi s kojima se susreću manji poslovni subjekti u EU, ali i manje dr-žave članice. U narednom razdoblju znatnu koncen-traciju treba usmjeriti na proportionality principle unutar samih odredbi jer bi nam, s obzirom na našu veličinu, mogao pružiti mogućnost za lakše praće-nje i implementaciju svih regulatornih zahtjeva.U 2018. godini očekujemo nastavak trendova iz 2017. sa znatnim pozitivnim utjecajem investicij-skog savjetovanja, ali i rezultate primjene MMF uredbe.

Ukupna imovina svih investicijskih fondova, UCITS-a i AIF-a porasla je na 22,1 mlilijardu kuna

Novi zakon o tržištu kapitala u našem dijelu poslovanja, tj. distribuciji fondova, donosi znatna unapređenja procesa komunikacije s ulagateljima

U 2018. godini očekujemo nastavak trendova iz 2017. sa znatnim pozitivnim utjecajem investicijskog savjetovanja, ali i rezultate primjene MMF uredbe

FONDOVI122

MIROVINSKI FONDOVI U 2017. GODINI

rije samog pregleda rada mirovinskih fon-dova u 2017. godini treba podsjetiti da je za te fondove 2017. bila druga godina u

kojoj su sve kategorije obveznih mirovinskih fon-dova poslovale cijelu godinu. Nakon što je u 2014. godini omogućeno biranje rizičnosti mirovinskog fonda, stvorene su tri kategorije mirovinskih fon-dova - A, B i C. Pri tome valja imati na umu da je A najrizičnija kategorija, a C najmanje. Budući da ve-lika većina ulagača nije mijenjala fond i njihova je imovina u fondu kategorije B, odnosno fondovima “nasljednicima” prijašnjih obveznih mirovinskih fondova te su njihovi rezultati interesantni najve-ćem broju ulagača.

SAMO JEDAN FOND S NEGATIVNIM

PRINOSOM

Među svim fondovima, i obveznim i dobrovoljnim, samo je jedan fond zabilježio negativan prinos. Ob-vezni mirovinski fondovi kategorije A u 2016. godini su uglavnom bilježili dvoznamenkasti rast što lani nije bio slučaj. I kategorije B i C bilježe manji rast nego što je on bio prethodne godine.Glavni razlog rasta mirovinskih fondova je pozitivna izvedba CROBIS-a, obvezničkog indeksa Zagrebačke burze koji je uvećan za 1,98 posto, a predstavlja cjenovni rast obveznica. Indeks CROBIStr uključuje i pripadajuću kamatu, a njegov rast iznosi 6,47 posto. Budući da se imovina obveznih mirovinskih fondova najvećim dijelom sastoji od državnih obveznica koje su ostvarile pozitivan prinos prikazan i u obveznič-kim indeksima, fondovi su trebali aktivno upravljati drugim dijelom portfelja kako bi nadmašili Mirex i

Obvezni mirovinski fondovi kategorije A u 2016. godini su uglavnom bilježili dvoznamenkasti rast što lani nije bio slučaj. I kategorije B i C bilježe manji rast nego što je on bio prethodne godine

Prinosi manji nego u 2016.

Iva Skorin

www.hrportfolio.hr

P

Glavni razlog rasta mirovinskih fondova je pozitivna izvedba CROBIS-a koji je uvećan za 1,98 posto

FONDOVI 123

MIROVINSKI FONDOVIPodaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja 2017. godine

FondGodina

osnivanja/početak rada

Imovina, 31. 12.Broj

članova31.12.2017.

Struktura ulaganja31.12.2017.

Prinos, %

2016. 2017. u 2016. u 2017.

od osnivanja

do 31.12.’17.

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVIAZ OMF-B 30.4.2002. 31.670.436.000 33.646.267.000 631.072 Domaće dionice 10,4%

Strane dionice 5,88%Domaće obveznice 73,16%Trezorski zapisi 0,59%Investicijski fondovi 3,44%Novčano tržište 6,53%

5,74 1,25 5,69

AZ OMF-A 21.8.2014. 23.958.100 27.064.000 2.356 Domaće dionice 31,31%Strane dionice 6,69%Domaće obveznice 54,03%Investicijski fondovi 2,21%Novčano tržište 5,49%

12,60 3,31 8,79

AZ OMF-C 21.8.2014. 1.213.028.000 1.585.601.000 9.881 Domaće obveznice 97,49%Novčano tržište 2,51%

7,33 6,07 6,11

Erste Plavi OMF-A 21.8.2014. 69.509.557 79.708.366 868 Dionice i dionički fondovi 47,79%Obveznice 50,76%Instrumenti tržišta novcadepoziti i novčani fondovi 2,46%Sredstva na računupotraživanja i obveze -1,01%Total 100,00%

13,83 4,38 9,08

Erste Plavi OMF-B 30.4.2002. 11.007.709.210 12.275.522.547 299.021 Dionice i dionički fondovi 28,59%Obveznice 68,62%Alternativni fondovi 0,47%Instrumenti tržišta novcadepoziti i novčani fondovi 6,22%Sredstva na računupotraživanja i obveze -3,90%

8,08 5,16 6,15

Erste Plavi OMF-C 21.8.2014. 323.376.200 426.471.872 3.628 Obveznice 91,99%Instrumenti tržišta novcadepoziti i novčani fondovi 7,13%Sredstva na računupotraživanja i obveze 0,88%

8,53 7,46 7,43

PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-A

21.8.2014. 67.302.217 80.696.380 1.068 državne obveznice 43,39%domaće dionice 26,78%korporativne obveznice 5,21%

13,82 4,45 9,72

PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-B

5.11.2001. 13.365.437.281 14.476.342.248 335.347 Domaće državne obveznice 65,23%Domaće dionice 12,55%UCITS fondovi 0,27%korporativne obveznice 2,24%Inozemne dionice: 10,52%

8,52 2,41 5,26

PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-C

21.8.2014. 454.889.673 597.455.435 4.590 Domaće državne obveznice 89,98%korporativne obveznice 5,32%

7,55 5,06 6,60

Raiffeisen OMF-A 21.8.2014. 129.904.865 158.501.467 1.582 obveznice 52%dionice i dionički fondovi 41%novac, potraživanja i obveze 7%

8,19 7,14 8,78

Raiffeisen OMF-B 30.4.2002. 24.580.607.256 26.976.671.352 545.264 obveznice 78%dionice i dionički fondovi 20%novac, potraživanja i obveze 2%

7,31 4,59 5,93

Raiffeisen OMF-C 21.8.2014. 1.057.583.509 1.350.667.593 9.595 obveznice 95%novac, potraživanja i obveze 5%

7,25 6,19 7,86

Ukupno obvezni mirovinski: 83.963.741.867 91.680.969.259 1.844.272

OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVIAZ Profit 29.9.2003. 1.477.609.522 1.522.641.354 101.884 obveznice 59%

dionice 27%novac 8%

5,13 -3,37 6,81

AZ Benefit 3.12.2003. 439.277.350 544.407.750 40.185 obveznice 87%dionice 6%novac 7%

7,65 3,80 6,92

Croatia osiguranje ODMF

29.10.2003. 196.928.590 217.322.893 25.870 Obveznice 64,51%Dionice 18,93%Novac i nov. ekvivalenti 9,43%Udio u inv. fondovima 7,13%

5,56 2,10 3,44

Croatia osiguranje 1000 A ODMF

23.11.2017. - 117.691 25 Obveznice 3,61%Dionice 0%Novac i nov. ekvivalenti 96,39%Udio u inv. fondovima 0%

- 4,75 4,75

Croatia osiguranje 1000 C ODMF

23.11.2017. - 72.391 6 Obveznice 59,11%Dionice 0%Novac i nov. ekvivalenti 40,89%Udio u inv. fondovima 0%

- 2,51 2,51

Erste Plavi Expert ODMF

16.3.2005. 225.727.730 249.201.982 20.605 Dionice i dionički fondovi 43,24%Obveznice 57,31%Instrumenti tržišta novcadepoziti i novčani fondovi 1,30%Sredstva na računupotraživanja i obveze -1,85%

11,13 4,31 6,16

konkurenciju te dodatno uvećali prinos ulaga-čima. Dio prinosa mirovinskih fondova koji je iznad prinosa obveznica pokazuje uspješnost upravitelja mirovinskih fondova.Indeks Mirex B, koji čini prosječnu vaganu vri-jednost četiriju obveznih mirovinskih fondo-va kategorije B, u 2017. godini porastao je za 3,06 posto. Od obveznih mirovinskih fondova kategorije B najveći prinos bilježi fond Erste Plavi B kojem je vrijednost udjela uvećana za 5,16 posto te je njegov prosječni godišnji pri-nos (PGP) iznosio +6,15 posto, dok je njegov prinos od osnutka +154,80 posto. Raiffeisen OMF B je zaključio proteklu godinu s godiš-njim rastom od 4,59 posto. Njegov prinos

od osnutka iznosio je +146,93 posto, dok je njegov prosječni godišnji prinos +5,93 posto. PBZ CO B je u prošloj godini zabilježio rast od 2,41 posto, dok je njegov prosječni godišnji prinos bio +5,26 posto, a prinos od osnutka +123,39 posto. AZ OMF B je porastao za 1,25 posto, te je njegov prosječni godišnji prinos iznosio +5,69 posto, a vrijednost je od osnut-ka uvećao za +138,15 posto.Mirex A porastao je lani za 4,57 posto. Naju-spješniji u kategoriji A je bio Raiffeisen OMF A s rastom od 7,12 posto. Neposredno iza njega smjestio se PBZ CO A kojem je vrijednost uveća-na za 4,45 posto. Erste Plavi A je zabilježio go-dišnji rast vrijednosti od 4,38 posto, dok je AZ A 2017. godinu zaključio s rastom od 3,31 posto.Među najkonzervativnijim mirovinskim fon-dovima Mirex C, mjerodavni indeks za uspo-redbu, lani je uvećan za 6,08 posto. Njegovu su izvedbu uspjeli nadmašiti Erste Plavi C s uvećanjem vrijednosti od 7,46 posto u 2017., što je najveći godišnji rast među svim miro-vinskim fondovima, te Raiffeisen OMF C koji je porastao za 6,19 posto. Nešto manji rast bilježe AZ C (+6,07 posto) i PBZ CO C (+5,06 posto).

NAJUSPJEŠNIJI DMF JE CROATIA

OSIGURANJE 1000A

Najuspješniji dobrovoljni mirovinski fond u 2017. godini bio je novoosnovani fond Croatia osiguranje 1000A kojem je vrijednost udjela porasla za +4,75 posto, no njegov prosječ-ni godišnji prinos nije mjerodavan jer je

AZ Profit je jedini među svim mirovinskim fondovima zabilježio pad od 3,37 posto i PGP od 6,81 posto

FONDOVI124

osnovan u studenome, odnosno od njegova osnutka nije prošla godina dana. Po svojoj naravi ovaj je mješoviti fond izložen rizičnijoj imovini poput dionica, a dioničkim tržištima te obvezničkim i novčanim tržištima izložen je u omjeru 50:50 posto. Nakon njega, na drugom mjestu s prinosom od 4,31 posto na-lazi se Erste Plavi Expert, a njegov PGP iznosi +6,16 posto. AZ Benefit je u protekloj godini zabilježio rast od 3,80 posto uz PGP od 6,92 posto. Na četvrtom mjestu je Erste Plavi Pro-tect kojem je vrijednost tijekom prošle godine uvećana za 3,51 posto te ima PGP od 5,61 posto. Godišnji rast Raiffeisen DMF-a iznosi 3,19 posto, a njegov PGP 5,67 posto. Croatia osiguranje 1000C, drugi novoosnovani fond, bilježi godišnji rast od 2,51 posto. On ulaže u sigurniju imovinu, u instrumente s fiksnim

prinosom i namijenjen je štednji u kraćem razdoblju. Na posljednjem mjestu nalazi se AZ Profit koji je jedini među svim mirovinskim fondovima zabilježio pad od 3,37 posto i PGP od 6,81 posto.Bitno je napomenuti da je strategija DMF-ova različita te da imaju različite rizičnosti, stoga je kod nekih fondova očekivan manji prinos. No prinosi kod obveznih mirovinskih fondo-va iste kategorije su relevantan pokazatelj uspješnosti jer fondovi iste kategorije imaju jednaka ograničenja ulaganja.

FondGodina

osnivanja/početak rada

Imovina, 31. 12.Broj

članova31.12.2017.

Struktura ulaganja31.12.2017.

Prinos, %

2016. 2017. u 2016. u 2017.

od osnivanja

do 31.12.’17.

Erste Plavi Protect ODMF

16.3.2005. 141.075.403 184.690.052 30.204 Obveznice 93,26%Instrumenti tržišta novcadepoziti i novčani fondovi 5,58%Sredstva na računupotraživanja i obveze 1,16%

6,62 3,51 5,61

Raiffeisen ODMF 6.8.2002. 1.067.781.959 1.177.114.682 66.996 obveznice 64%dionice i dionički fondovi 33%novac, potraživanja i obveze 3%

6,68 3,19 5,67

Ukupno dobrovoljni mirovinski: 3.548.400.554 3.895.568.794 285.775

ZATVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVIAZ Auto Hrvatska 29.12.2011. n.p. n.p. n.p. n.p. 5,36 -2,54 7,26

AZ Dalekovod 14.12.2004. n.p. n.p. n.p. n.p. 4,98 -3,14 7,27

AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe

14.3.2005. n.p. n.p. n.p. n.p. 4,77 -2,59 7,22

AZ Treći horizont 30.12.2016. n.p. n.p. n.p. n.p. - 3,60 3,58

AZ VIP 8.3.2004. n.p. n.p. n.p. n.p. 4,85 -2,35 7,30

AZ ZABA 2.10.2012. n.p. n.p. n.p. n.p. 5,33 -2,37 5,26

AZ Zagreb 9.10.2008. n.p. n.p. n.p. n.p. 4,71 -2,89 7,46

ZDMF HEP Grupe 9.5.2006. 171.235.360 182.986.311 3.792 Obveznice 65,89%Dionice 19,30%Novac i nov. ekvivalenti 7,42%Udio u inv. fondovima 7,39%

6,27 3,44 3,89

ZDMF Hrvatskih autocesta

3.6.2008. 88.907.854 104.305.819 3.503 Obveznice 65,73%Dionice 19,57%Novac i nov. ekvivalenti 7,79%Udio u inv. fondovima 6,91%

2,94 6,06 5,60

ZDMF Crosig 20.9.2005. 60.817.282 59.659.865 4.299 Obveznice 66,87%Dionice 40,42%Novac i nov. ekvivalenti 7,66%Udio u inv. fondovima 5,05%

2,50 5,54 3,00

ZDMF Hrvatskog liječničkog sindikata

1.7.2004. n.p. n.p. n.p. n.p. 6,19 7,53 7,62

ZDMF Novinar 13.10.2005. n.p. n.p. n.p. n.p. 6,34 9,06 7,26

ZDMF Sindikata hrvatskih željezničara - Raiffeisen

15.11.2007. n.p. n.p. n.p. n.p. 4,97 8,18 5,97

ZDMF T-HT 20.12.2006. n.p. n.p. n.p. n.p. 10,23 6,73 7,71

Raiffeisen ZDMF 6.11.2015. n.p. n.p. n.p. n.p. 12,03 5,48 8,83

ZDMF Ericsson Nikola Tesla

21.2.2005. n.p. n.p. n.p. n.p. 6,00 8,90 7,64

Ukupno ZDMF (podaci HANFA): 320.960.496 346.951.995 11.594

Od OMF-ova kategorije B najveći prinos bilježi fond Erste Plavi B kojem je vrijednost udjela uvećana za 5,16 posto

NAPOMENA: U obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 31.12.2016. do 31.12.2017. godine

FONDOVI 125

>> Za investicijsko društvo koje upravlja fondovima s ulaganjima na velikim EU trži-štima i tržištu SAD-a godina 2017. i godina 2018. ne mogu biti suprotnije. Godina 2017. je bila obilježena rastom indeksa, snažnom ekonomijom, niskom volatilnošću i jasno sinkroniziranim poslovnim ciklusom. Godina 2018. obilježena je snažnom korekcijom na tržištu kapitala, povećanom volatilnošću i novim momentima kao što su jačanje dolara, trgovinski rat, promjene u monetarnoj poli-tici. Ovo je naravno uzrokovalo to da mnogi investitori vide smak svijeta na svakom ko-raku, što je malo pretjerano.

Upravo je promjena u monetarnoj politici faktor koji će imati najznačajniji utjecaj na razdoblje pred nama. Fed će do kraja godine započeti najrestriktivniju monetarnu politiku u povijesti razvijenih ekonomija. Od rujna će smanjenje Fedove bilance iznositi 50 milijar-di dolara mjesečno. Za razliku od ECB-a koji nije ni počeo smanjivati svoju bilancu i ne planira do sredine 2019. godine, Fed se od-lučio na potpuno suprotnu strategiju: naglo i brzo povlačenje novca iz optjecaja i normali-zaciju monetarne politike.Implikacije tako nagle restriktivne monetar-ne politike su višestruke te se moraju detalj-no analizirati i interpretirati. U ovome tekstu ja ću se osvrnuti na samo tri.

DVIJE ODVOJENE KRIZE

Prvo, investitori često zaboravljaju da su bile dvije odvojene krize - bankarska kriza u SAD-u koja je počela s padom Lehman Brothersa i kriza eura koja je obilježena fiskalnim pro-blemima Grčke. Ove dvije krize se nisu vre-menski preklopile, po svojoj prirodi su bile ra-zličite i njihov utjecaj na globalnu ekonomiju je potpuno različit. Štoviše, kada je SAD iza-šao iz krize i započeo rast burzovnih tržišta, u EU je tek započela fiskalna kriza. Posljedica ovoga su bile, jasno, niske kamatne stope s obje strane Atlantika, ali zbog stabilnosti SAD-a došlo je do eksplozije duga u dolaru u cijelom svijetu.Drugo, smanjenje količine dolara u optjecaju nema samo lokalne implikacije na ekonomiju SAD-a, nego ima globalne implikacije na sve dužnike u dolaru koji moraju doći do dolara kako bi platili kamatu na svoj dug i otplatili ga. Rezultat restriktivne monetarne politike jest globalno smanjenje likvidnosti u dolaru, što će imati za posljedicu značajnu destabi-lizaciju država koje imaju dug u dolarima a nemaju koordiniranu fiskalnu i monetarnu politiku koje zajedničkim naporima moraju doći do potrebnih dolara.

ŠTO ĆE SE DOGODITI U STUDENOME?

Treće, Trump je puno pametniji i opasniji nego što ga svi doživljavaju. Ekonomiji SAD-a je dao značajan poticaj u obliku smanjenja poreza i birokracije. Iako dolazi do rasta ka-matne stope u SAD-u, taj rast nije dovoljan da bi usporio snažnu ekonomiju koja kreira rad-na mjesta i ostvaruje značajne stope eko-nomskog rasta. Kratkoročnu rupu u prora-čunu nadoknadit će carinama i tarifama koje

uvodi. Isto tako, Trump zna da će restriktivna monetarna politika SAD-a imati puno više ne-gativnoga utjecaja na globalno gospodarstvo nego na ekonomiju SAD-a.

Ključan moment bi se mogao dogoditi u stu-denome kada su izbori na Senat i Kuću pred-stavnika. Ako republikanci na tim izborima pobijede, Trump će iza sebe imati i ekonom-sku i političku moć da progura svoje globalne stavove. EU je za takvu situaciju zastrašuju-će nespreman. Ovaj scenarij je potencijalno izazovan za investitore. Tržišta SAD-a ostva-rit će solidan rast u 2018. i S&P 500 indeks će dogurati do 3000 bodova. Tržišta u EU će biti jako promjenjiva i ako ujedinjen EU ne stane iza tržišta kapitala, rezultati investicija će ovisiti o individualno odabranim strategi-jama, a ne o rastu cijeloga tržišta.

NEVEN VIDAKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE PLATINUM INVESTA

Za razliku od ECB-a koji nije ni počeo smanjivati svoju bilancu i ne planira do sredine 2019. godine, Fed se odlučio na potpuno suprotnu strategiju: naglo i brzo povlačenje novca iz optjecaja i normalizaciju monetarne politike

Najznačajniji faktor - promjene u monetarnoj politici

Smanjenje količine dolara u optjecaju ima globalne implikacije na sve dužnike u dolaru

Ako ujedinjen EU ne stane iza tržišta kapitala, rezultati investicija će ovisiti o individualno odabranim strategijama

FONDOVI126

>> Raiffeisen društvo za upravljanje obve-znim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. upravlja trima obveznim mirovinskim fondovima i sa sedam dobrovoljnih mirovin-skih fondova, a 2017. godina za sve fondove kojima upravljamo bila je vrlo uspješna. Prije svega, iznimno smo zadovoljni ostvarenim prinosima svim našim članovima te pora-stom imovine fondova pod upravljanjem.Ako promatramo prinose obveznih mirovin-skih fondova, moramo naglasiti da su ostva-reni prinosi po svim kriterijima i znatno viši od očekivanja na početku mirovinske reforme.I ovom prilikom ističem da poslovanje mi-rovinskih fondova nije uputno ocjenjivati na kratki rok, također nije uputno to raditi temeljem efekata ulaganja u jednu poziciju već na razini portfelja. Slijedom toga, ako go-vorimo o utjecaju Agrokora, on je vrlo ograni-čen, odnosno, nije značajno utjecao na naše fondove, uz napomenu da u višegodišnjem razdoblju imamo pozitivan saldo ulaganja u vrijednosnice društava Agrokor grupacije od najmanje 208 milijuna kuna na razini svih fondova kojima upravljamo.

PREDNOSTI DOBROVOLJNE

MIROVINSKE ŠTEDNJE

Kada govorimo o uspjesima u poslovanju dobrovoljnih mirovinskih fondova, moram istaknuti da bilježimo višegodišnji kontinu-irani porast novih članova te broja posloda-vaca koji su prepoznali prednosti uplaćiva-nja dobrovoljne mirovinske štednje svojim zaposlenicima. Povećanje broja članova, odnosno osoba koje su prepoznale potrebu

i svrhu štednje u dobrovoljnom mirovinskom fondu, smatram i našim velikim uspjehom i opravdano smatramo da smo dijelom za-služni za takav napredak. Naime, iza Raiffe-isen mirovinskog društva godine su pre-danog rada sa svrhom edukacije građana o mirovinskom sustavu općenito i potrebi za dodatnom štednjom.Jedan od glavnih zadataka Društva je finan-cijsko opismenjavanje građana Republike Hrvatske. Ako govorimo o obveznoj mirovin-skoj štednji, odnosno o podatku da gotovo

98 posto novih članova ne odabire samo-stalno svoj obvezni fond, potrebno je raditi na razvoju svijesti, naročito kod mladih ljudi koji tek stupaju u svijet rada, o tome kako je odluku o odabiru obveznog mirovinskog fon-da potrebno donijeti samostalno.Pored toga, nastavljamo s afirmacijom do-brovoljne mirovinske štednje te podizanjem svijesti o potrebi za štednjom među građani-ma kako bi na vrijeme i samostalno osigurali približno jednak životni standard i nakon što odu u mirovinu.Nadalje, u sklopu Udruga društava za uprav-ljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), sudjelovali

smo u brojnim projektima Financijske pisme-nosti, te u brojnim zajedničkim kampanjama i projektima koji su za svrhu imali promicanje mirovinskih fondova, odnosno značaj miro-vinske štednje za buduću mirovinu.

DAMIR GRBAVAC, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISEN DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Ako govorimo o podatku da gotovo 98 posto novih članova ne odabire samostalno svoj obvezni mirovinski fond, potrebno je raditi na razvoju svijesti o tome kako je odluku o njegovom odabiru potrebno donijeti samostalno

Nastavak financijskog opismenjavanja građana

Poslovanje mirovinskih fondova nije uputno ocjenjivati na kratki rok ni temeljem efekata ulaganja u jednu poziciju već na razini portfelja

Nastavljamo s afirmacijom dobrovoljne mirovinske štednje te podizanjem svijesti o potrebi za štednjom među građanima

FONDOVI 127

>> Sveukupno gledajući poslovna 2017. go-dina bila je vrlo dobra godina. ZB Invest je 2017. godinu ponovno završio kao društvo s najvećim tržišnim udjelom u UCITS-ima (otvoreni investicijski fondovi s javnom po-nudom) od 24,6 posto i imovinom većom od 4,5 milijardi kuna. ZB Invest je osvojio tri godišnje nagrade Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima Top of the Funds - fond ZB europlus za najbolji eur-ski novčani fond, fond ZB trend za najbolji dionički fond i ZB Invest nagradu za najbo-lje društvo. Pored toga, ZB Invest upravlja i znatnom imovinom pojedinačnih portfelja klijenata. Imovina dugoročnih fondova tije-

kom 2017. godine porasla je za više od 400 milijuna kuna i to uglavnom od uplata građa-na čime smo izuzetno zadovoljni jer pokazu-je trend okretanja građana prema štednji na tržištu kapitala, u konkretnom slučaju šted-nji kroz investicijske fondove (obvezničke, mješovite i dioničke). Za sada, još uvijek je u

fokusu obvezničko tržište i obveznički fond, ali polako, s manjim alokacijama, građani počinju štedjeti i u mješovitim i dioničkim fondovima.Tijekom 2017. godine ulagateljima u naše fondove omogućili smo uplate izravno u de-vizama te korištenje pojedinačne strategije fonda bez utjecaja konverzije valuta.

VAŽNOST EKONOMIJE OBUJMA

Uvelike smo pripremali procese i ponudu ulagateljima s obzirom na dolazak novog Zakona o tržištu kapitala (MiFID II) te razvi-jali sustav personaliziranog investicijskog savjetovanja koji će biti omogućen svim po-tencijalnim ulagateljima u ZB Invest fondove u svim poslovnicama i kanalima Zagrebačke banke. Smatramo da će to biti znatan iskorak u našem sektoru jer će svaki ulagatelj, bez obzira na iznos uplate, moći dobiti investi-cijski savjet (iznos transakcije podijeljen na pojedinačne fondove) s obzirom na svoj iznos transakcije, investicijski cilj i profil

rizičnosti. Smatramo da je to karika koja je nedostajala u procesu komunikacije investi-cijskih fondova potencijalnim ulagateljima.Tržišta su tijekom 2017. godine bila pod ne-koliko utjecaja. Riječ je o niskim kamatnim stopama u EU i Republici Hrvatskoj, jedno-godišnji trezorski zapis Republike Hrvatske se kupovao po prinosu od 0,09 posto, stanju u Agrokoru te utjecaju kako materijalnom tako i na sentiment ulagatelja, kao i izvrsnoj izvedbi američkih dionica i umjereno dobroj izvedbi EU dionica.U cijelom financijskom sektoru, pa tako i u našem sektoru investicijskih fondova, ekonomija obujma je od velike važnosti jer su znatni fiksni zahtjevi koje i mali i veliki moraju ispuniti. Pritom mislim na zahtjeve EU-a i razmjere naših peereva u EU, a u bližoj budućnosti će sigurno predstavljati izazov s kojim ćemo se morati nositi. Automatiza-cija usluga i izvješćivanje te personalizirani pristup svim ulagateljima, standardizacija proizvoda i usluga sigurno će biti u fokusu u predstojećem razdoblju. S druge strane GDPR, MMFR i puna implementacija MiFID-a II bit će glavni regulatorni događaji.

Uza sve to osnovni cilj i svrha našeg posla je opravdati povjerenje ulagatelja i klijenata te im dugoročno isporučivati stabilan i kvalite-tan rezultat u skladu sa strategijama fondo-va i portfelja kojima upravljamo.

HRVOJE KRSTULOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ZB INVESTA

Sustavom personaliziranog investicijskog savjetovanja svaki ulagatelj, bez obzira na iznos uplate, moći će dobiti investicijski savjet s obzirom na svoj iznos transakcije, investicijski cilj i profil rizičnosti

Karika koja nedostaje

ZB Invest je 2017. ponovno završio kao društvo s najvećim tržišnim udjelom u UCITS-ima i imovinom većom od 4,5 milijardi kuna

Imovina dugoročnih fondova je porasla za više od 400 milijuna kuna i to uglavnom od uplata građana

FONDOVI128

TKO JE TKO U HRVATSKIM FONDOVIMA

MIROVINSKI FONDOVI

ALLIANZ ZB D.O.O. DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Adresa: Heinzelova 70Telefon: +385 (0)1 4699 600Faks: +385 (0)1 4699 601e-pošta: [email protected]: www.azfond.hrInfo telefon: 0800 00 99Uključeni fondovi: AZ OMF-B, AZ OMF-A, AZ OMF-C, AZ

Profit, AZ Benefit, AZ Auto Hrvatska, AZ Dalekovod, AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe, AZ Treći horizont, AZ VIP, AZ ZABA, AZ Zagreb

Depozitna banka: Societe Generale - Splitska banka d.d. (za obvezne fondove), Zagrebačka banka d.d. (za dobrovoljne fondove)

Uprava:- predsjednik: Kristijan Buk- članovi: Mario Staroselčić, Saša Novosel, Slaven

BošnjakOsnivači: Allianz New Europe Holding GmbH;

Zagrebačka banka d.d.Vlasnička struktura: 51% Allianz New Europe Holding GmbH;

49% Zagrebačka banka d.d.Datum osnivanja: 1.8.2001.Broj zaposlenih: nemamo podatak

CROATIA OSIGURANJE MIROVINSKO DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOM D.O.O.

Adresa: Vatroslava Jagića 33, 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 4893 011Faks: +385 (0)1 4893 013e-pošta: DobrovoljniMirovinskiFondIIIstup@crosig.

hrweb: www.crosig-trecistup.hrUključeni fondovi: Croatia osiguranje ODMF, ZDMF HEP

Grupe, ZDMF Hrvatskih autocesta, ZDMF Crosig, Croatia osiguranje 1000 A ODMF, Croatia osiguranje 1000 C ODMF

Depozitna banka: Privredna banka Zagreb d.d.Uprava:- predsjednik: Radojka Hainski, direktorOsnivači: CROATIA osiguranje d.d.Vlasnička struktura 100% CROATIA osiguranje d.d.Datum osnivanja: 16.4.2003.Broj zaposlenih: 14

ERSTE D.O.O. – DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Adresa: Ivana Lučića 2a, 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 4877 377Faks: +385 (0)1 4877 370e-pošta: [email protected]: www.ersteplavi.hrInfo telefon: 0800 313131Uključeni fondovi: Erste Plavi OMF-A, Erste Plavi OMF-B,

Erste Plavi OMF-C, Erste Plavi Expert ODMF, Erste Plavi Protect ODMF

Depozitna banka: Splitska banka d.d.Uprava:- predsjednik: Petar Vlaić- članovi: Nataša Ivanović, Senka Fekeža KlemenOsnivači: Erste & Steiermaskische bank d.d.

Erste Group Bank AGSteiermarkische Bank und Sparkassen AGZavarovalnica TriglavATBIH GMBHIstarska Kreditna Banka d.d. Umag

Vlasnička struktura 45,86% Erste & Steiermarkische Bank d.d.10,80% Erste Group Bank AG10,51% Steiermarkische Bank und Sparkassen AG5,38% Zavarovalnica Triglav25,30% ATBIH GMBH2,15% Istarska Kreditna Banka d.d. Umag

Datum osnivanja: 11.10.2001.Broj zaposlenih: 34

PBZ CROATIA OSIGURANJE D.D. ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Adresa: Radnička cesta 44, 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 6363 700Faks: +385 (0)1 6363 703e-pošta: [email protected]: www.pbzco-fond.hrInfo telefon: 0800 445544Uključeni fondovi: PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-A, PBZ

CROATIA OSIGURANJE OMF-B, PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-C

Depozitna banka: Addiko Bank d.d.Uprava:- predsjednik: Dubravko Štimac- članovi: Renata Kašnjar-PutarOsnivači: Croatia osiguranje d.d. i Privredna banka

Zagreb d.d. Vlasnička struktura 50% Croatia osiguranje d.d.

50% Privredna banka Zagreb d.d. Datum osnivanja: 28.9.2001.Broj zaposlenih: 25

RAIFFEISEN DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA D.D.

Adresa: Petrinjska 59Telefon: +385 (0)1 6003 900Faks: +385 (0)1 6003 925e-pošta: [email protected]: www.rmf.hrInfo telefon: 0800 0900Uključeni fondovi: Raiffeisen OMF-A, Raiffeisen OMF-B,

Raiffeisen OMF-C, Raiffeisen ODMF, ZDMF Hrvatskog liječničkog sindikata, ZDMF Novinar, ZDMF Sindikata hrvatskih željezničara - Raiffeisen, ZDMF T-HT, Raiffeisen ZDMF, ZDMF Ericsson Nikola Tesla

Depozitna banka: Addiko Bank d.d.Uprava:- predsjednik: Damir Grbavac- članovi: Eva Horvat, Gordan ŠumanovićOsnivači: Raiffeisenbank Austria d.d. ZagrebVlasnička struktura 100% Raiffeisenbank Austria d.d. ZagrebDatum osnivanja: 27.9.2001.Broj zaposlenih: 44

FONDOVI 129

ALLIANZ INVEST D.O.O.Adresa: Heinzelova 70; 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 3670 798Faks: +385 (0)1 3670 701e-pošta: [email protected]: www.azinvest.hrUključeni fondovi: Allianz Cash, Allianz Portfolio, Allianz

EquityDepozitna banka: Splitska banka d.d.Uprava:- predsjednik: Radovan Abramović- članovi: Davor IljašOsnivači: Allianz Zagreb d.d.Vlasnička struktura 100% Allianz Zagreb d.d.Datum osnivanja: 24.11.2008.Broj zaposlenih: 12

ALTERNATIVE INVEST D.O.O.Adresa: Bosanska ulica 7Telefon: +385 (0)1 6398 300Faks: +385 (0)1 6398 291e-pošta: [email protected]: www.alternativeinvest.hrUključeni fondovi: A1 otvoreni investicijski fond s javnom

ponudomDepozitna banka: Privredna banka Zagreb d.d.Uprava:- predsjednik: Tomislav Marinac- članovi: Kornelija Vuković, Branko BojanićOsnivači: Tomislav MarinacVlasnička struktura 100% Tomislav MarinacDatum osnivanja: 19.7.2007.Broj zaposlenih: 6

AUCTOR INVEST D.O.O.Adresa: Dežmanova 5Telefon: +385 (0)1 6444 455Faks: +385 (0)1 6444 450e-pošta: [email protected]: auctorinvest.hrInfo telefon: +385 (0)1 6444 455Uključeni fondovi: Auctor CashDepozitna banka: Splitska banka d.d.Uprava:- predsjednik: Damir Kaluđer- članovi: Davor Krsnik, Petar KutlešaOsnivači: Auctor d.o.oVlasnička struktura 100% Auctor d.o.o.Datum osnivanja: 27.7.2009.Broj zaposlenih: 9

ERSTE ASSET MANAGEMENT D.O.O.Adresa: Ivana Lučića 2A, 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)72 37 2900Faks: +385 (0)72 37 2901e-pošta: [email protected]: www.erste-am.hrInfo telefon: +385 (0)72 37 2900Uključeni fondovi: Erste Adriatic Bond, Erste Adriatic Short

Term Bond, You Invest Balanced, Erste Euro-Money, Erste Exclusive, Erste Local Short Term Bond, Erste Money, Erste PB1, You Invest Active, You Invest Balanced, You Invest Solid

Depozitna banka: Erste&Steiermarkische Bank d.d.Uprava:- predsjednik: Josip Glavaš- članovi: Snježana Šalković Dasović, Miroslav

JurišićOsnivači: ERSTE ASSET MANAGEMENT GMBHVlasnička struktura 100% ERSTE ASSET MANAGEMENT GMBHDatum osnivanja: 20.7.1998.Broj zaposlenih: 18

GLOBAL INVEST D.O.O. ZA UPRAVLJANJE INVESTICIJSKIM FONDOVIMA

Adresa: Radićeva 14, 10 000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 481 95 72 Faks: +385 (0)42 203 187e-pošta: [email protected] web: www.globalinvest.hr Info telefon: 0800 20 00 40Uključeni fondovi: Capital Breeder, Breza d.d. ZAIF, USA Blue

ChipDepozitna banka: Raiffeisenbank d.d. AustriaUprava:- predsjednik: Darko Kosovec- članovi: Snježana MilovanovićOsnivači: CROATIAINSPECT kontrola kvalitete i

kvantitete robe d.o.o.Vlasnička struktura 100% Croatiainspect d.o.o.Datum osnivanja: 8.4.2003.Broj zaposlenih: 8

HRVATSKO MIROVINSKO INVESTICIJSKO DRUŠTVO D.O.O.

Adresa: Bakačeva 5, ZagrebTelefon: +385 (0)1 4874 330Faks: +385 (0)1 4874 344e-pošta: [email protected]: www.hmid.hr Uključeni fondovi: Kapitalni fond d.d.Depozitna banka: Hrvatska poštanska banka d.d.Uprava:- predsjednik: Darko Horvatin- članovi: Darjan RadičevićOsnivači: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranjeVlasnička struktura 100% HZMODatum osnivanja: 15.7.1997.Broj zaposlenih: 14

HPB INVEST D.O.O.Adresa: Strojarska 20/6, 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 4888 202; +385 (0)1 4804

516Faks: +385 (0)1 4804 599e-pošta: [email protected] web: www.hpb-invest.hr Info telefon: 0800 472 472Uključeni fondovi: HPB Novčani, HPB Euronovčani, HPB

Obveznički fond, HPB Global fondDepozitna banka: Hrvatska poštanska banka d.d.Uprava:- predsjednik: Boris Guljaš- članovi: Lidija GrbešićOsnivači: HPB d.d.Vlasnička struktura 100% HPB d.d.Datum osnivanja: 22.7.2005.Broj zaposlenih: 11

INSPIRE INVESTMENTS D.O.O.Adresa: Andrije Hebranga 34, 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 6463 876e-pošta: [email protected]: www.inspire.investmentsInfo telefon: +385 (0)1 6463 875Uključeni fondovi: Inspire Alpha, Inspire Fusion, Inspire

PrivateDepozitna banka: Addiko bank d.d.Uprava:- predsjednik: Matko Bolanča- članovi: Marko BešlićOsnivači: Matko Bolanča i Krešimir KukecVlasnička struktura 66.67% Matko Bolanča

33.33% Krešimir KukecDatum osnivanja: 27.6.2016.Broj zaposlenih: 8

INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT D.O.O.Adresa: Zagreb, Masarykova 1Telefon: +385 (0)1 4825 868Faks: +385 (0)1 4825 869e-pošta: [email protected]: www.icam.hrUključeni fondovi: InterCapital Cash, InterCapital Money,

InterCapital Bond, InterCapital Dollar Bond, InterCapital Global Bond, InterCapital Income Plus, InterCapital Balanced, InterCapital SEE Equity, InterCapital Global Equity

Depozitna banka: Addiko Bank d.d.Uprava:- predsjednik: Ivan Kurtović- članovi: Dario Bjelkanović, Hrvoje ČirjakOsnivači: INTERKAPITAL d.d.Vlasnička struktura 100% INTERKAPITAL d.d.Datum osnivanja: 06.8.2003.Broj zaposlenih: 25

INVESTICIJSKI FONDOVI

FONDOVI130

KD LOCUSTA FONDOVI D.O.O.Adresa: Savska cesta 106, ZagrebTelefon: +385 (0)1 4864 060Faks: +385 (0)1 4864 064e-pošta: [email protected]: www.kd-group.hrUključeni fondovi: KD Balanced, KD Energija, KD Nova

Europa, KD Prvi Izbor, KD Victoria, KD Bric, KD Europa, Locusta Cash - novčani fond

Depozitna banka: Raiffeisen bank d.d.Uprava:- predsjednik: Zvonimir Marić- članovi: Marko Wölfl, Amir HadžijusufovićOsnivači: KD Skladi d.o.o.Vlasnička struktura 80% KD Skladi d.o.o. Ljubljana

20% domaće pravne i fizičke odobeDatum osnivanja: 25.3.2008.Broj zaposlenih: 9

OTP INVEST D.O.O.Adresa: Petrovaradinska 1, 1.katTelefon: +385 (0)72 201 092Faks: +385 (0)1 6528 087e-pošta: [email protected]: www.otpinvest.hrUključeni fondovi: OTP ABSOLUTE, OTP euronovčani, OTP

indeksni, OTP Meridian 20, OTP MULTI, OTP MULTI 2, OTP novčani, OTP Optimum, OTP SHORT-TERM BOND, OTP uravnoteženi

Depozitna banka: Splitska banka d.d.Uprava:- predsjednik: Darko Brborović- članovi: Mladen MilerOsnivači: OTP banka Hrvatska d.d., Zadar, Hrvatska;

OTP Fund Management Pte. Ltd., Budimpešta, Mađarska

Vlasnička struktura 74,33% OTP banka d.d25,67% OTP Fund Management Pte. Ltd.


PBZ INVEST D.O.O.Adresa: Ilica 5 (Oktogon), 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 6363 699Faks: +385 (0)1 6363 688e-pošta: [email protected]: www.pbzinvest.hrUključeni fondovi: PBZ Novčani fond, PBZ Euro novčani fond,

PBZ Dollar fond, PBZ Short term bond fond, PBZ Bond fond, PBZ Conservative 10 fond, PBZ International Multi Asset fond, PBZ Flexible 30 fond, PBZ Global fond, PBZ Equity fond, PBZ Dollar Bond fond, PBZ Dollar Bond fond 2

Depozitna banka: Privredna banka Zagreb d.d.Uprava:- predsjednik: Marin Hrešić- članovi: Ivan RadićOsnivači: Privredna banka Zagreb d.d.Vlasnička struktura 100% VUB Asset ManagementDatum osnivanja: 7.12.1998.Broj zaposlenih: 15

PLATINUM INVEST D.O.O.Adresa: Gundulićeva 23, 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 400 2090Faks: +385 (0)1 400 2091e-pošta: [email protected]: www.platinuminvest.hrUključeni fondovi: Platinum Blue Chip, Platinum Global

OpportunityDepozitna banka: Raiffeisenbank Austria d.d. ZagrebUprava:- predsjednik: Neven VidakovićOsnivači: MATE d.o.o., TEKOMA d.o.o., Neven

VidakovićVlasnička struktura 55,56% MATE d.o.o.

25,78% TEKOMA d.o.o.18,66% Neven Vidaković


PROSPERUS-INVEST D.O.O.Adresa: Metalčeva 5, ZagrebTelefon: +385 (0)1 6189 100Faks: +385 (0)1 6189 109e-pošta: [email protected]: www.prosperus-invest.hrUključeni fondovi: Prosperus FGS, Nexus FGS IIDepozitna banka: Raiffeisenbank Austria d.d.Uprava:- predsjednik: Joško Miliša- članovi: Tomislav TičićOsnivači: Joško Miliša, Marko Udovičić, Zrinka

Panjol-Tuflija, Ivana Hatvalić Poljak, Spitzberg Partners LLC SAD


RAIFFEISEN INVEST D.O.O. ZA UPRAVLJANJE UCITS FONDOVIMA

Adresa: Zagreb, Petrinjska 59Telefon: +385 (0)16003 700Faks: +385 (0)16112 767e-pošta: [email protected]: www.rbainvest.hrInfo telefon: 072 62 62 62 Uključeni fondovi: Raiffeisen CASH, Raiffeisen EUROCASH,

Raiffeisen FLEXI CASH, Raiffeisen CLASSIC, Raiffeisen HARMONIC, Raiffeisen DYNAMIC, FWR Multi-Asset Strategy I, FWR Multi-Asset Strategy II, Raiffeisen FUND CONSERVATIVE, Raiffeisen GLOBAL EQUITIES

Depozitna banka: Raiffeisenbank Austria d.d. ZagrebUprava:- predsjednik: Vesna Tomljenović Čičak- članovi: Bojan VukovićOsnivači: Raiffeisenbank Austria d.d. ZagrebVlasnička struktura 100% Raiffeisenbank Austria d.d. ZagrebDatum osnivanja: 21.2.2002.Broj zaposlenih: 18

SQ CAPITAL D.O.O.Adresa: Prilaz Gjure Deželića 43Telefon: +385 (0)1 6468 141Faks: +385 (0)1 6468 144e-pošta: [email protected]: www.sqc.hr Uključeni fondovi: Zodaks CashDepozitna banka: Hrvatska poštanska banka d.d.Uprava:- predsjednik: Dominik Lice- članovi: Jasmina HadžićOsnivači: Zodaks d.o.o. za upravljanje društvima Vlasnička struktura 81% Pozitivna asimetrija d.o.o. za usluge i

trgovinu19% Dalibor Antonić

Datum osnivanja: 7.11.2016., upis u registar 3.2.2017.Broj zaposlenih: 5

ZB INVEST D.O.O.Adresa: Samoborska cesta 145, ZagrebTelefon: +385 (0)1 4803 399Faks: +385 (0)1 4803 349e-pošta: [email protected]: www.zbi.hrUključeni fondovi: ZB plus, ZB europlus, ZB bond, ZB global,

ZB aktiv, ZB euroaktiv, ZB trend, ZB BRIC+, ZB Future 2025, ZB Future 2030, ZB Future 2040, ZB Future 2055, ZB Protect 2022, ZB COUL 2023, ZB Private World

Depozitna banka: Zagrebačka banka d.d.Uprava:- predsjednik: Hrvoje Krstulović- članovi: Damir KrcivojOsnivači: Zagrebačka banka d.d.Vlasnička struktura 100% Zagrebačka banka d.d.Datum osnivanja: 22.5.2000.Broj zaposlenih: 27

With head and heart in finance

Za uspješno poslovanje trebate oboje: pozitivne brojke i razumijevanje za složene situacije

vaših kupaca. Ovo se uvjerenje ogleda u našem načelu: ‘EOS. With head and heart in finance’.

Ono je prisutno u svemu što radimo za vašu tvrtku. Naše usluge upravljanja potraživanjima

poboljšavaju vašu likvidnost. Tijekom procesa naplate potraživanja uspostavljamo suradnju s

vašim kupcima na ravnopravnoj osnovi kako bismo pronašli rješenja koja zadovoljavaju sve

uključene strane. Takvim pristupom osiguravamo vaše pozitivno poslovanje i stabilne poslovne

odnose. Više o našim uslugama saznajte na www.eos-matrix.hr

Za dodatne

informacije o upravljanju

potraživanjima posjetite

našu web stranicu.

Documents

PRIVREDNI VJESNIK POSEBNO IZDANJE FINANCIJSKA 2017. … FI2017.pdfosiguranja i rast bruto premije FONDOVI Imovinu povećale sve kategorije fondova osim novčanih listopad 2018., godina