Privitak suglasnosti [PDF 3.56 MB]

d.d. Miramarska cesta 24 ZAGREB

IZVJEŠ�E O SIGURNOSTI – TERMINAL OMIŠALJ

Travanj, 2012.

JANAF d.d. Datum:

Travanj, 2012.IZVJEŠ�E O SIGURNOSTI - TERMINAL OMIŠALJ

2 od 61

Naru�itelj: Jadranski naftovod, dioni�ko društvo Miramarska cesta 24, Zagreb

PREDMET: Izvješ�e o sigurnosti – Terminal Omišalj

Izra�iva�i: DLS d.o.o. M. Bara�a 19, Rijeka

OIKON d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju Trg senjskih uskoka 1-2, Zagreb

Voditelji izrade:

Igor Meixner, dipl.ing.kem.tehn. Berislav Botin�an, dipl.ing.stroj.

Suradnici: Branko Markota dipl.ing.brodogr. Željko Koren, dipl.ing.gra�.

Goran Breulj, dipl.ing.gra�. Dr.sc. Božica Šorgi�, dipl.ing.kem.tehn.

Domagoj Kriškovi�, dipl.ing.preh.tehn. Dr.sc. Dinko Vujevi�, dipl.ing.kem.tehn.

Ivana Orli� Kapovi�, dipl.ing.pomorskog prom Bojana Bori�, univ.spec.ekoinž. dipl.ing.met.

Marko Karaši�, dipl.ing.stroj.

Daniela Krajina, dipl.ing.biol.-ekol.

M.P

JANAF d.d. Datum:


3 od 61

��1.� Uvod ................................................................................................................ 4�2.� Opis lokacije postrojenja .................................................................................11�

2.1. Opis lokacije ...................................................................................................11�2.1.1. Zemljopisni smještaj .................................................................................11�2.1.2. Meteorološki, geološki i hidrografski pokazatelji .......................................13�

2.2. Odre�enje postrojenja i drugih aktivnosti tvrtke koje bi mogle predstavljati rizik od velikih nesre�a ..................................................................................................17�2.3. Opis podru�ja na kojima bi moglo do�i do domino efekta nakon velike nesre�e…………………………………………………………………………………..17�

3.� Tehni�ki i tehnološki opis postrojenja ..............................................................19�3.1. Opis glavnih aktivnosti i postupaka .................................................................19�

3.1.1. Opis preventivnih mjera............................................................................20�3.2. Opis postupaka na Terminalu Omišalj ............................................................21�3.3. Opis opasnih tvari ...........................................................................................23�

3.3.1. Opasnosti vezane za karakteristike opasnih tvari na Terminalu Omišalj ...23�4.� Utvr�ivanje i analiza rizika od nesre�a te na�ini sprje�avanja ..........................24�

4.1. Procjena rizika – metodologija ........................................................................24�4.2. Temeljni podaci za procjenu rizika ..................................................................27�4.3. Analiza mogu�ih iznenadnih doga�aja u sklopu Terminala Omišalj ................29�

4.3.1. Mogu�i uzroci pretpostavljenih iznenadnih doga�aja koji mogu uzrokovati zna�ajne posljedice ............................................................................................29�4.3.2. Scenariji mogu�ih iznenadnih doga�aja u Terminalu Omišalj ...................29�4.3.3. Procjena dosega mogu�ih velikih nesre�a u Terminalu Omišalj ...............30�

4.4. Opis tehni�kih parametara i opreme korištene pri osiguranju postrojenja ........41�5.� Mjere zaštite i interventne mjere za ograni�avanje posljedica nesre�e ............42�

Mjere prevencije iznenadnog doga�aja .................................................................42�5.2. Mjere za smanjenje posljedica u slu�aju iznenadnog doga�aja ......................44�

5.2.1. Protupožarna zaštita ................................................................................46�5.2.2. Mjere zaštite okoliša .................................................................................50�5.2.3. Vanjske snage .........................................................................................51�

6.� Zaklju�ak .........................................................................................................53�7.� Prilozi ..............................................................................................................57�

Prilog 1 – Organizacijski dijagram JANAF-a ..........................................................57�Prilog 2 – Obavijest o prisustvu opasnih tvari na lokaciji ........................................58�Prilog 3 – Obavješ�ivanje i komuniciranje u JANAF-u ...........................................59�Prilog 4 – Obavješ�ivanje i komuniciranje izvan JANAF-a .....................................60�Prilog 5 – Ovlaštenja MZUPUG za tvrtke DLS d.o.o. i OIKON d.o.o. .....................61�

JANAF d.d. Datum:


4 od 61

1. Uvod Uspostava sustava upravljanja sigurnoš�u te promjene iz posljedi�noga u preventivno

djelovanje, u zakonsku regulativu Republike Hrvatske prenosi ciljeve direktive 2003/105/EC1

tzv. Seveso II direktive kroz Uredbu o sprje�avanju velikih nesre�a koje uklju�uju opasne tvari (NN 114/08). Uredba propisuje obaveze operatera u svrhu sprje�avanja velike nesre�e putem provedbe niza mjera predostrožnosti, a u skladu s obujmom mogu�ih evidentiranih opasnosti u postrojenju. Mjere predostrožnosti poduzimaju se, koliko god je mogu�e, na samom izvoru - postrojenju kako bi se smanjila mogu�nost nastanka rizika od velike nesre�e. Operater mora procijeniti mogu�e posljedice kako za ljude tako i okoliš glede mogu�ih u�inaka velike nesre�e i izra�una veli�ine podru�ja u�inka prema scenariju ''najgori mogu�i slu�aj''.

Jadranski naftovod, dioni�ko društvo (skra�eni naziv tvrtke je JANAF d.d.) pravni je subjekt koji upravlja izgra�enim naftovodnim sustavom Jadranski naftovod. Društvo je registrirano za cjevovodni transport, prekrcaj tereta, skladištenje nafte i naftnih derivata te ostale prate�e djelatnosti u prometu, prema registriranom predmetu poslovanja. Sjedište tvrtke se nalazi na adresi Miramarska cesta 24, 10 000 Zagreb.

Svoju registriranu djelatnost JANAF d.d. (u daljnjem tekstu JANAF) obavlja kroz organizacijske jedinice koje su utemeljene u sektorima, službama, odjelima i terminalima. U JANAF-u je uspostavljeno osam organizacijskih jedinica. Svaka jedinica ima to�no definirana prava i obveze. Organizacijske jedinice JANAF-a su:

� Uprava društva; � Sektor investicija i IT; � Sektor sigurnosti i zaštite; � Sektor transporta nafte; � Sektor komercijalnih poslova; � Sektor ekonomsko-financijskih poslova; � Sektor pravnih poslova i ljudskih resursa; � Sektor razvoja i kontrolinga.

U Prilogu 1 ovog dokumenta dan je organigram JANAF-a. Temeljem odredbe to�ke VI. st. 2. Odluke Vlade Republike Hrvatske o objektima

posebnog zna�aja za obranu zemlje (Klasa: 814-01/93-01/01 od 11. lipnja 1993. godine) i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o objektima posebnog zna�aja za obranu zemlje (Klasa: 814-06/92-01/01 od 17. lipnja 1999. godine), objekti naftovodnog sustava JANAF-a su objekti od posebnog zna�aja za obranu zemlje. Za takove objekte utvr�eni su visoki sigurnosni zahtjevi. Iz navedenog razloga pojedini dijelovi ovog dokumenta su ozna�eni kao tajni.

Sustav JANAF-a izgra�en je kao me�unarodni sustav transporta nafte od Luke i Terminala Omišalj do doma�ih i inozemnih rafinerija u isto�noj i središnjoj Europi. Projektirani kapacitet cjevovoda iznosi 34 milijuna tona nafte godišnje (MTG), a instalirani 20 MTG. Sustav JANAF-a sastoji se od:

� Prihvatno - otpremnog Terminala Omišalj na otoku Krku s ukupnim skladišnim prostorom od 820 000 m3 s pripadaju�im pumpnim i mjernim stanicama, te Luke Omišalj (Lu�ka uprava Rijeka vlasnik je Luke Omišalj. Dio lu�kog podru�ja Luke

1 Directive on the control of major-accident hazard involving dangerous substances

JANAF d.d. Datum:


5 od 61

Omišalj koji uklju�uje priveze i pripadaju�i obalni pojas je pod koncesijom je tvrtke JANAF.);

� Cjevovoda duga�kog oko 610 km s dionicama: � Omišalj – Sisak; � Sisak - Virje – Gola; � Virje – Lendava; � Sisak - Slavonski Brod; � Slavonski Brod – Sotin; � Slavonski Brod – Bosanski Brod. � Prihvatno-otpremnih terminala sa skladišnim prostorom u Sisku (260 000 m3), Virju

(40 000 m3) i Žitnjaku – Grad Zagreb (40 000 m3) sa pripadaju�im pumpnim i mjernim stanicama te terminala Slavonski Brod (u izgradnji);

� Podmorskog naftovoda Omišalj-Urinj koji povezuje Terminal Omišalj i INA-Rafineriju nafte Rijeka – Pogon Urinj.

Prema popisu i grani�nim koli�inama opasnih tvari na temelju Uredbe, te prepoznatih opasnih tvari i maksimalnih koli�ina na lokaciji Terminala Omišalj (Poje 2, 51513 Omišalj) koji se nalazi u sustavu JANAF-a, utvr�eno je da je za predmetnu lokaciju potrebno izraditi Izvješ�e o sigurnosti.

Izvješ�e o sigurnosti izra�eno je shodno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07), Uredbi o sprje�avanju velikih nesre�a koje uklju�uju opasne tvari (NN 114/08), u svrhu uskla�ivanja sa zahtjevima direktive Seveso II u cilju analize opasnosti i rizika, ocjene organiziranog pristupa prevenciji, kontroli, ublažavanju i sanaciji posljedica velikih nesre�a unutar kompleksa JANAF-a.

Svrha ovog Izvješ�a jest: � analiza i ocjena djelovanja sustava zaštite na radu, zaštite od požara i eksplozije te

zaštite okruženja u slu�aju tehnoloških poreme�aja i nesre�a; � procjena mogu�ih posljedica za zaposlenike, stanovnike, objekte i okoliš u

neposrednom okruženju i mogu�ih štetnih utjecaja na radnu okolinu i okoliš; � dati informaciju o upravljanju i organizaciji sigurnosnog sustava postrojenja JANAF-a

sa naglaskom na prevenciju mogu�ih nesre�a; � dati procjenu mogu�ih u�estalosti neželjenih doga�aja koji kao posljedicu mogu imati

nesre�e sa velikim posljedicama. Sigurnosno izvješ�e se odnosi na postoje�i sigurnosni sustav JANAF-a.

Obavijest o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju dostavljena je Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva (MZOPUG) za potrebe vo�enja Registra postrojenja u kojima je utvr�ena prisutnost opasnih tvari i o�evidnika prijavljenih velikih nesre�a. Obavijest o prisutnosti opasnih tvari na lokaciji dana je u Prilogu 2 ovog dokumenta.

Uzimaju�i u obzir misiju, ciljeve i temeljne vrijednosti Društva bitno je naglasiti nezaobilaznu komponentu organizacije i vo�enja poslovanja sukladno globalnim ekonomskim na�elima i zahtjevima ISO normi i specifikacije. Kratica ISO predstavlja me�unarodnu federaciju nacionalnih organizacija za norme i normizaciju, zaduženu za pripremu, prihva�anje i objavljivanje u skladu s me�unarodnim normama. Certifikacija sustava upravljanja u JANAF-u je provedena u skladu sa svjetskim trendom objedinjavanja zahtjeva koji uklju�uje:

� ISO 9001:2008 (Sustav upravljanja kvalitetom); � ISO 14001:2004 (Sustav upravljanja okolišem);

JANAF d.d. Datum:


6 od 61

� OHSAS 18001:2007 (Sustav upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti).

Opredjeljenje JANAF-a za unapre�enje sigurnosti rada i zaštite okoliša temelji se na integriranom sustavu sigurnosti, zaštite na radu, zaštite okoliša te kvalitete.

JANAF d.d. Datum:


7 od 61

JANAF d.d. Datum:


8 od 61

JANAF d.d. Datum:


9 od 61

JANAF d.d. Datum:


10 od 61

S obzirom na nova saznanja, tehnološki razvoj i zakonske zahtjeve, provode se dodatne kontrole sustava (i potrebne aktivnosti s obzirom na nalaze), te modernizacija sustava u cilju pove�anja sigurnosti rada, smanjenja rizika i zaštite okoliša.

JANAF d.d. Datum:


11 od 61

2. Opis lokacije postrojenja 2.1. Opis lokacije 2.1.1. Zemljopisni smještaj MAKROLOKACIJA

Omišalj je naselje u sastavu istoimene Op�ine u Primorsko-goranskoj županiji, a pripada mu i naselje Njivce. Op�ina Omišalj obuhva�a sjeverni dio otoka Krka i oto�i� Sveti Marko, a kao glavni ulazni koridor na sam otok, ima vrlo važnu prometnu ulogu koja se o�ituje u povezivanju otoka Cresa i Lošinja s kopnom. Lokacija me�unarodne Zra�ne luke Rijeka na podru�ju Op�ine Omišalj daje joj i širu prometnu važnost. Otok Krk je s kopnom povezan Kr�kim mostom, odnosno s dva lu�na mosta koja se me�usobno spajaju i oslanjaju na oto�i� Sv. Marko. Lukovima mosta prolazi naftovod JANAF-a. Sjeverni dio otoka Krka, koji gotovo u cijelosti zauzima Op�ina Omišalj, najniži je dio otoka. Ukupna kopnena površina Op�ine Omišalj iznosi 39,5 km2 i �ini 8,9% površine otoka (Slika 1.).

Slika 1. Zemljopisni smještaj Terminala Omišalj u odnosu na naselje Omišalj

To je podru�je u osnovi krška zaravan nagnuta prema jugozapadu, uglavnom izme�u 60 i 70 metara nadmorske visine. Zaravan na jugozapadu ograni�avaju udubljenja: Omišaljski zaljev, uvala Sepen, Jezero kod Njivica, Veliki i Mali lug i dolina Velog potoka s uvalom

JANAF d.d. Datum:


12 od 61

Soline. Naselje Omišalj smješteno je na sjeverozapadnome dijelu otoka Krka i prvi je oto�ni gradi� na koji se nailazi pri prelasku Kr�koga mosta. Povijesna gradska jezgra smještena je na 85 metara visokoj litici i dominira tim dijelom Kvarnera. Uslijed razvoja gospodarstva u posljednjih 25 godina, podru�je sjevernog dijela otoka Krka izloženo je nagloj dinamici rasta. Razvoj industrije rezultirao je zna�ajnim priljevom stanovništva. Prema prvim, privremenim, rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine ukupan broj stanovnika Op�ine Omišalj iznosi 2 987 (2 998 stanovnika prema popisu iz 2001. godine) od �ega 1 871 stanovnik (1 790 u 2001. godini) u naselju Omišalj a 1 109 stanovnika (1 208 prema podacima iz 2001. godine) u naselju Njivice. Broj stanovnika se zna�ajno pove�ava u ljetnim mjesecima, što pridonosi i dodatnoj optere�enosti prometnih putova. Što se ti�e gospodarskih djelatnosti Op�ine Omišalj one obuhva�aju prera�iva�ku industriju (DINA-Petrokemija d.d.), graditeljstvo, trgovinu (najve�i dio vanjskotrgovinskog proizvoda obavljaju tvrtke JANAF i DINA), zatim poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i obavljanje usluga te ostale društvene, socijalne i uslužne djelatnosti. Od gospodarskih djelatnosti jedna od okosnica privre�ivanja u Op�ini Omišalj turisti�ka je djelatnost i ugostiteljstvo. Kao gospodarske djelatnosti prisutne na podru�ju Op�ine Omišalj treba još spomenuti poljoprivredu, lov, šumarstvo i ribarstvo te promet (JANAF – naftni terminal i luka te Zra�na luka Rijeka d.o.o.).

U Op�ini Omišalj djeluju dva dje�ja vrti�a i to dje�ji vrti� u Omišlju (Bjanižov 5) s 40 korisnika i dje�ji vrti� u Njivicama (Kijac) s 34 korisnika te jedna podru�na osnovna škola. Od ostalih zna�ajnih objekata u naselju Omišalj smješteni su sakralni objekti te razli�ite kulturno-društvene ustanove, a treba svakako spomenuti i ostatke rimskih ruševina te staroslavenskih gra�evina koji se nalaze u neposrednoj blizini Terminala Omišalj (lokalitet Fulfinum).

MIKROLOKACIJA

Terminal Omišalj smješten je na sjevernom dijelu otoka Krka na poluotoku Tenka Punta (Slika 2.), na katastarskoj �estici k.�.br. 2991/1 K.O. Omišalj. Terminal je izgra�en na zemljištu koje obuhva�a katastarske �estice br. 2991/1 i 2001/2 K.O. Omišalj ukupne površine 1 338 181 m2. Na prilaznoj cesti (s južne strane, na udaljenosti od oko 1 km) nalazi se tvrtka DINA-Petrokemija d.d., a s jugoisto�ne strane, na udaljenosti od oko 2 km nalazi se naselje Omišalj te zra�na luka Rijeka, udaljena oko 5 km od Terminala.

Terminal Omišalj povezan je cestom preko Kr�kog mosta s Jadranskom magistralom (u Kraljevici). Prilazne ceste (obilaznica Omišlja i pristupna cesta) ukupne su dužine 5 245 m, te širine 7 m. Terminalu Omišalj, osim preko obilaznice, mogu�e je pristupiti i kroz samo naselje Omišalj, uz naglasak da tom prometnicom ne smiju prometovati auto-cisterne s naftom i derivatima, ali se taj put može koristiti za evakuaciju i pristup spasila�kim službama. Uz prihvatno-otpremni Terminal izgra�ena je i tankerska luka2 s dvama privezima s mogu�noš�u prihvata i najve�ih tankera. Privezi za tankere smješteni su na poluotoku Tenka Punta u Omišaljskom zaljevu. Terminal je povezan naftovodom duljine 179 km (promjer cijevi Ø 360˝) s terminalom Sisak i podmorskim naftovodom s INA Rafinerijom nafte Urinj u duljini od 7,2 km i promjera cijevi Ø 200¨.

2 U vlasništvu Lu�ke uprave Rijeka

JANAF d.d. Datum:


13 od 61

Slika 2. Fotografski prikaz Terminala Omišalj

Na cijelom Terminalu Omišalj ukupno je zaposleno sto i trinaest (113) djelatnika. U prvoj smjeni radi šezdeset troje (63) uposlenika, a ostali su raspore�eni u drugu smjenu ili u sustav �etverosmjenskog rada.

2.1.2. Meteorološki, geološki i hidrografski pokazatelji METEOROLOŠKI POKAZATELJI

Prema naj�eš�e upotrebljavanoj Köppenovoj klasifikaciji klime najsjeverniji dio otoka Krka ima umjereno toplu klimu, koju obilježavaju topla i suha ljeta, te blage i kišovite zime. Oborinski je režim maritimnog tipa, s maksimumom oborine u hladnom dijelu godine. Klimatski parametri temperature zraka, koli�ine oborine, relativne vlažnosti zraka, naoblake, te insolacije na podru�ju otoka Krka odre�uju se na meteorološkim postajama Omišalj, aerodrom (45°13’ N, 14°35’ E, 85 m/nv) i Malinska (45°07’ N, 14°32’ E, 1 m/nv). Navedeni su raspoloživi podaci klimatskih pokazatelja dobivenih terminskim motrenjima (7, 14 i 21 sat) na meteorološkoj postaji Omišalj – aerodrom (Tabela 1).

JANAF d.d. Datum:


14 od 61

Tabela 1. Klimatski pokazatelji za podru�je Op�ine Omišalj3

PARAMETAR PROLJE�E LJETO JESEN ZIMA GOD. Srednja temperatura zraka (°C)

12,6 22,4 14,4 6,3 13,9

Srednja maksimalna temperatura zraka (°C)

16,8 27,2 18,7 9,8 18,1

Srednja minimalna temperatura zraka (°C)

8,8 17,7 10,9 3,3 10,2

Apsolutna maksimalna temperatura zraka (°C)

29,6 37,2 32,7 21,5 /

Apsolutna minimalna temperatura zraka (°C)

-7,3 7,5 -1,9 -10,7 /

Koli�ina oborina (mm) 250,5 236,6 412,0 259,9 1159,0

Srednji broj dana s kišom 32,5 26,9 31,9 29,6 120,9

Srednji broj dana sa snijegom 0,4 0,0 0,3 2,2 2,9

Srednja relativna vlaga (%) 62 59 67 65 63

Srednji broj vedrih dana 16,2 29,3 29,0 23,4 97,9

Srednji broj obla�nih dana 29,3 11,7 24,3 34,2 99,5

Srednji broj sati sijanja Sunca 557,8 856,8 506,9 326,5 2248,0

Pojava jakog i olujnog vjetra op�enito je opasna i neugodna pojava. Štoviše, ovakav vjetar može nanijeti štetu na raznim vrstama objekata osobito ako puše nekoliko dana uzastopno. Po definiciji, jak vjetar je onaj koji ima srednju brzinu od 10,8 m/s do 17,1 m/s (38,9 km/h – 61,6 km/h) ili 6 – 7 Beauforta. Olujni vjetar je onaj koji puše brzinom od 17,2 m/s i više (61,8 km/h i više) ili 8 Beauforta i više.

Na otoku Krku bura je naj�eš�i vjetar. Srednji broj dana s jakim vjetrom ve�i je u zimskom razdoblju i za Omišalj iznosi 42,3 dok je srednji broj dana s olujnim vjetrom 12,8. Op�enito se za ovo podru�je može re�i da prevladavaju vjetrovi iz sjeveroisto�nog kvadranta. Vjetrovi ja�eg intenziteta su vrlo rijetki, ali je zabilježena pojava maksimalnih udara vjetra.

3 Podaci s meteorološke postaje Omišalj (1948.-1994.)

JANAF d.d. Datum:


15 od 61

Slika 3. Ruža vjetrova za podru�je Op�ine Omišalj

GEOLOŠKI POKAZATELJIGeološka gra�a poluotoka Tenka Punta prili�no je jednostavna, naime na cijelom

poluotoku zastupljena su samo tri litostratigraska �lana. To su gornjokredni dolomiti s ulošcima vapnenca (2K2

1,2), gornjokredni (turonski) grebenski vapnenci (K22), tercijarni

(paleogenski) foraminiferski vapnenci (E1,2) i paleogenski klstiti (E2). Dolomiti s ulošcima vapnenaca cenoman-turonske starosti (2K2

1,2) izgra�uju zapadnu polovicu Tenke Punte. Pružaju se u kontinuiranom pojasu sa sjeverozapada prema jugoistoku, a nešto ve�e prostiranje imaju na rtu Zaglav. Po litološkom sastavu prevladavaju vapnenci s proslojcima dolomita. Postotak CaCO3 u vapnencima doseže 100 %. Debljina ovog sedimentnog slijeda iznosi oko 150 m. Stijene su dobro uslojene. Slojevi se pružaju pravcem sjever/sjeverozapad-jug/jugoistok. Na Tenka Punti nagnuti su prema istoku pod kutom od 75°.

Grebenski vapnenci turona, (K22) leže kontinuirano na karbonatnim sedimentima

cenoman-turona. Izgra�uju isto�nu polovicu Tenke Punte. To su svijetlo sivi i bijeli kristalini�ni vapnenci bogati faunom rudista i drugih moluska (rudisti, nerine i akteonele), a u širem podru�ju mjestimice po dubini i/ili lateralno prelaze u konglomerate koji se sastoje od valutica vapnenca ili krupnih fosila. Slojevitost je �esto puta slabije izražena, no mjestimice je vidljivo da slojevi imaju pružanje sjever/sjeverozapad-jug/jugoistok te da su nagnuti pod kutom od oko 75°. Debljina ovog �lana iznosi oko 400 m.

Foraminiferski vapnenci paleogena (E1,2) leže na gore opisanim gornjokrednim vapnencima. Grade dno Omišaljskog zaljeva, a na kopnu su registrirani u uskom pojasu duž isto�ne obale Tenke Punte. Znatno ve�e prostiranje imaju južno od Omišaljskog zaljeva. Kontakt s gornjokrednim vapnencima obilježen je paleokarstifikacijom. Najniži interval ovog �lana u debljini od desetak metara mjestimice �ine vapnene bre�e ili sme�i bituminizirani vapnenci. Iznad toga slijede vrlo �isti fosiliferni vapnenci (kalcilutiti i kalkareniti) s milodama, alveolinama ili numulitima. Sastoje se od 95 % do 99 % CaCO3. Debljina foraminiferskih vapnenaca je procijenjena na 100 do 250 m.

JANAF d.d. Datum:


16 od 61

Klastiti paleogena (E2) izgra�uju teren izme�u Omišlja i Vrbnika, dakle južno/jugoisto�no od Tenke Punte. �ine ih lapori, pješ�enjaci i vapnenci (kalkareniti i biokalkareniti) te u manjoj mjeri bre�e i konglomerati. Ovi litološki razli�iti �lanovi me�usobno se izmjenjuju i lateralno i po vertikali. Debljina im je procijenjena na oko 320 m.

Može se zaklju�iti da je cijeli poluotok Tenka Punta izgra�en od na�elno vrlo sli�nih stijena – vapnenca razli�itih varijeteta. Bitno je naglasiti da su te stijene u velikoj mjeri izrasijedane i raspucane.

HIDROGEOLOŠKI I HIDROGRAFSKI POKAZATELJIS obzirom na položaj i morfologiju poluotoka Tenka Punta, na to podru�je ne dotje�u

površinske vode iz šireg prostora. Zbog toga je sva „prirodna“ voda na poluotoku oborinska. Kako srednja godišnja koli�ina oborina na podru�ju Omišlja iznosi 1 167,4 mm/god., može se procijeniti da na podru�ju Tenke Punte godišnje, u prosjeku, oborinama dospije do 1 563 300 m3 vode. S izgra�enih površina oborinska se voda slijeva u kanalizacijsku mrežu, a samo manji dio se sa zatravnjenih površina i još slobodnog „terena“ infiltrira u podzemlje. Pri tome se zna�ajni dio vode procesom evapotranspiracije vra�a u atmosferu. Prema postoje�im podacima (Terzi�, J., 2006.) evapotranspiracija na otoku Krku, (za podru�je Dobrinj-Vrbnik) iznosi 675,8 mm/god ili gotovo 58 % od ukupne koli�ine oborina. To zna�i da samo manji dio oborinske vode prodire dublje u podzemlje.

Hidrogeološke zna�ajke su posljedica opisane geološke gra�e i hidroloških uvjeta. Otok Krk, s obzirom na svoj geografski položaj i hidrološke zna�ajke, �ini zasebnu hidrogeološku jedinicu. Na otoku Krku dominiraju karbonatne stijene gornjo-kredne i eocenske starosti, kavernozno-pukotinske poroznosti te velike propusnosti. U centralnom dijelu otoka nalaze se fliške slabo propusne naslage te kvartarne naslage male do srednje propusnosti. Porijeklo i kretanje podzemnih voda vezano je za hipsometrijski položaj tangencijalnih struktura te me�usobni odnos propusnih karbonatnih i relativno nepropusnih, fliških naslaga. Vrlo zna�ajna pojava južno od poluotoka Tenka Punta je jezero Njivice, koje predstavlja kriptodepresiju unutar krednih vapnenaca i dolomita, površine oko 37 ha. Vodostaj jezera varira od 0,95 do 2,05 m/nv, a dno je 7 m ispod razine mora. Ovo jezero se koristi kao crpilište koje je kaptirano za vodoopskrbu mjesta Omišalj, Njivice, Malinska, a zahvat je na dubini od 7 m.

Tektonska aktivnost i postanak rasjeda na ovom podru�ju ima vrlo zna�ajnu hidrogeološku funkciju. Duž pojedinih ja�ih rasjednih sustava, koji dominiraju u smjeru sjeverozapad-jugoistok, izražena je okršenost i raspucanost propusnih karbonata. Ovi sustavi predstavljaju glavne pravce kretanja podzemne vode iz južnog zale�a prema Jezeru, koje predstavlja glavnu depresiju na terenu. Popre�ni rasjedi smjer istok-zapad manje su dužine i oni odvode jedan dio podzemnih voda na zapad prema moru, gdje se pojavljuju u obliku manjih priobalnih izvora (Beli Kamik, uvala Kijac i južno od �ufa), a drugi dio prema flišnoj zoni, gdje mijenja pravac i teku prema Jezeru.

Poluotok Tenka Punta hidrogeološki je odvojen od jezera Njivice. Naime, eocenski klastiti onemogu�avaju vezu izme�u podzemnih voda Tenke Punte i podru�ja Njivica. Tako se onaj dio oborinske vode koja se infiltrira na podru�ju Tenke Punte u podzemlje, nakon podmirenja deficita vlažnosti, procje�uje kroz pukotine do nepropusnog dijela stijenske mase. Ukoliko pukotinski sustavi završavaju pli�e na razini mora, podzemna voda se ovisno o hidrauli�kom gradijentu, kre�e prema isto�noj i/ili zapadnoj obali i uglavnom difuzno istje�e u Omišaljski zaljev i/ili uvalu Sepen, odnosno dio Kvarnerskog zaljeva zapadno od Tenke Punte. Tamo gdje pukotinski sustavi dopiru znatnije ispod razine mora, pukotine su

JANAF d.d. Datum:


17 od 61

saturirane morskom vodom koja se u kišnom periodu, za ve�eg dotoka slatke vode, osla�uje stvaraju�i u podzemlju Tenke Punte braki�nu zonu �ija se debljina i položaj mijenjaju ovisno o meteorološkim uvjetima i morskim mijenama. Cijelo podru�je Tenke Punte se nalazi izvan zona sanitarne zaštite.

2.2. Odre�enje postrojenja i drugih aktivnosti tvrtke koje bi mogle predstavljati rizik od velikih nesre�a

Kao aktivnosti ili objekti koji predstavljaju najve�e opasnosti na lokaciji Terminala Omišalj prepoznato je sljede�e:

� Aktivnosti na Privezu 1 i 2; � Skladišni prostori; � Ljudski faktor; � Aktivnosti u Autopunilištu.

2.3. Opis podru�ja na kojima bi moglo do�i do domino efekta nakon velike nesre�e

Podru�ja koja mogu biti ugrožena "Domino efektom" su skladišni prostori za naftu, skladišni prostori za derivate kao i cjevovodi i Autopunilište (Slike 4). U navedenim prostorima ili su prisutne opasne tvari u ve�im koli�inama ili doseg utjecaja iznenadnog doga�aja zahva�a prostor u kojem su prisutne opasne tvari u ve�im koli�inama (Seveso II direktiva). Mogu�i iznenadni doga�aji na navedenim lokacijama biti �e obra�ivani u nastavku ovog Izvješ�a.

JANAF d.d. Datum:


18 od 61

JANAF d.d. Datum:


19 od 61

3. Tehni�ki i tehnološki opis postrojenja Na lokaciji Terminala Omišalj smješteni su sljede�i objekti te potrebne infrastrukturne

instalacije: � Privez 1 i 2; � Skladišni prostor za naftu; � Skladišni prostor za derivate; � Otpremne pumpne stanice; � Mjerne stanice; � Glavni ulazni filtri; � Zacijevljenje s pripadaju�im ventilima; � Energetika; � Instrumentacija; � Glavna upravna zgrada; � Laboratorij; � Vatrogasna stanica; � Radionice; � Skladišta; � Kompresornica za zra�nu barijeru; � Portirnica; � Autopunilište; � Sustav kanalizacije sa separatorom.

Cijeli Terminal Omišalj ure�en je i osposobljen za unutarnji promet na osnovi sustava cesta i platoa. Glavne prilazne ceste pogonskim objektima i tankvanama izvedene su kao dvosmjerne ceste sa širinom kolnika 7,0 m te bo�nim ivi�njacima širine 0,7 m, osim u dijelovima usjeka, gdje je izveden obložni kameni zid visine 0,8 m. Ukupna površina svih prometnih površina iznosi 59 800 m2. Zahvaljuju�i dobroj podlozi, drenaži i odvodnji, asfaltna je konstrukcija u vrlo dobrom stanju. Djelomi�na asfaltna ošte�enja se odmah popravljaju i saniraju.

3.1. Opis glavnih aktivnosti i postupaka Funkcija Terminala Omišalj je prihvat nafte i naftnih derivata s tankera, njihov iskrcaj,

skladištenje, te njihova otprema cjevovodima ili autocisternama do korisnika transportnog sustava JANAF-a.

U sklopu Terminala Omišalj, tvrtke JANAF provode se sljede�e aktivnosti: � Prihvat tankera – u sklopu Priveza 1 i 2 obavlja se prihvat tankera koji na lokaciju

dopremaju naftu te naftne derivate; � Iskrcaj nafte te naftnih derivata – Iskrcaj nafte i naftnih derivata obavlja se pomo�u

istaka�kih ruku na Privezima 1 i 2;� Transport nafte i naftnih derivata cjevovodima u sklopu Terminala Omišalj do

spremnika – za transport nafte i naftnih derivata do odgovaraju�ih spremnika koriste se cjevovodi razli�itih dimenzija;

� Skladištenje – skladištenje nafte i naftnih derivata na lokaciji Terminala u skladišnom prostoru;

� Autopunilište – u sklopu autopunilišta naftni derivati se prekrcavaju preko istaka�ke ruke u autocisterne kojima se otpremaju s lokacije;

JANAF d.d. Datum:


20 od 61

� Transport cjevovodima – nafta se od terminala Omišalj transportira cjevovodima prema Terminalu Sisak te podmorskim naftovodom prema INA RNR Urinj. Za transport se koriste pumpe i cjevovodi u vlasništvu tvrtke JANAF.

3.1.1. Opis preventivnih mjera Naftovodni sustav JANAF-a projektiran je, izgra�en i kontroliran prema svjetskim

normama i zakonskim propisima Republike Hrvatske. Dosadašnji rad naftovodnog sustava JANAF-a i provedena temeljna i ekološka revizija sustava (Gaffney, Cline & Associates, 1997. god.) potvr�uju ispravno planiranje i realizacije zahvata naftovodnog sustava JANAF-a, kvalitetno provedenu izgradnju, ispravan rad, održavanje i kontrolu sustava.

Siguran rad sustava i ciljevi zaštite okoliša osigurani su: � odabirom i izvedbom optimalnih tehni�kih rješenja i operativnih karakteristika sustava; � ugradnjom kvalitetnih materijala i opreme, cijevi optimalnih debljina stjenki

(prora�unatih temeljem utvr�ene kategorizacije zemljišta na trasi naftovoda), blok ventila na trasi naftovodnog sustava u funkciji zatvaranja odre�ene sekcije naftovoda;

� izvedbom i funkcionalnoš�u sustava pro�iš�avanja otpadnih voda i odvodnje otpadnih voda;

� izgradnjom zaštitnih vodonepropusnih bazena (tankvana) za prihvat eventualno izlivenog medija;

� uporabom mjera u funkciji zaštite mora: slop spremnika, plutaju�ih brana, zra�ne zavjese, ure�aja za detekciju ugljikovodika i dr.;

� izgradnjom i stavljanjem u funkciju (u slu�aju potrebe) odušnog ure�aja s pripadaju�im spremnikom sa svrhom zaštite nizvodnog dijela naftovoda u slu�aju previsokog tlaka;

� održavanjem; � uspostavom sustava nadzora i upravljanja; � provedbom antikorozivne zaštite; � postupanjem s otpadom prema na�elima zaštite okoliša; � sustavnim rješavanjem problematike buke; � preventivnim i interventnim održavanjem opreme i instalacija; � provedbom nadzora trase; � organiziranim djelovanjem u slu�aju iznenadnog doga�aja (koji može rezultirati

one�iš�enjem) prema planovima intervencije i drugim planovima ovisno o stupnju one�iš�enja i razini djelovanja (lokalnoj, županijskoj ili državnoj) i dr.;

� provjerama funkcionalnosti interventne opreme i sustava, kao i osposobljenosti kadrova;

� provedbom kontrole integriteta naftovodnog sustava prema svjetskim normama; � pra�enjem novih postupaka, tehnologija, opreme te propisa iz podru�ja zaštite okoliša

i njihovom primjenom; � suradnjom s nadležnim tijelima i tvrtkama u zemlji i inozemstvu.

Kontrolu nad podru�jem, prometnicama i perimetrom Terminala obavljaju zaposlenici JANAF-a video nadzorom i/ili obilaskom Terminala. Ulazak osoba i motornih vozila na podru�je Terminala reguliran je Pravilnikom o obavljanju poslova tjelesne zaštite i radu �uvarske službe, a poslove fizi�ko-tehni�ke zaštite obavlja zaštitarska tvrtka s kojom JANAF ima sklopljen ugovor o obavljanju navedene djelatnosti.

JANAF d.d. Datum:


21 od 61

Ulaz autocisterni na podru�je Terminala reguliran je mjerama sigurnosti koje su obvezni provoditi voza�i autocisterni na Terminalu Omišalj na parkiralištu, pri ulasku, odnosno izlasku kao i za vrijeme boravka na autopunilištu. Sve prometnice i glavni objekti na Terminalu Omišalj osvijetljeni su zadovoljavaju�om vanjskom rasvjetom. Brzina kretanja vozila je ograni�ena na 40 km/h. Prometovanje Terminalom Omišalj omogu�eno je propisno obilježenim asfaltiranim prometnicama.

3.2. Opis postupaka na Terminalu Omišalj Nafta i naftni derivati se do Terminala Omišalj dopremaju u tankerima veli�ine do 350

000 DWT (najve�i tanker koji je uplovio do sada). Prosje�na tonaža tankera iznosi 84 000 DWT. Tankeri se u luci Omišalj vežu na Priveze 1 ili 2. Privezi se sastoje od �eli�ne platforme koja se naslanja na tri �eli�na stupa na dubini od 30 m. Platforma je povezana s obalom prilaznim mostom u sklopu kojeg su postavljeni cjevovodi za transport nafte i derivata do skladišnih prostora. Na platformi postoje slivnici za drenažu zauljenih voda koje se pumpama otpremaju u spremnik za naftu. S vanjske strane platforma ima oslanjaju�e stupove. Ovi stupovi imaju na sebi gumene odbojnike u svrhu ublažavanja udaraca, tj. sile prilikom naslanjanja tankera na platformu. Svaki privez opremljen je s 4 istaka�ke ruke za iskrcaj nafte promjera 16'', te s 2 istaka�ke ruke za ukrcaj dizel goriva promjera 14''. Istaka�ke ruke opremljene su hidrauli�kim spojkama za brzo spajanje brodske prirubnice s kopnenim cjevovodom. Na privezu se nalaze 2 slop spremnika kapaciteta 30 m3 i 10 m3. Medij iz slop spremnika se preta�e pomo�u pumpi cjevovodom u odgovaraju�e spremnike. Ovim pumpama odvode se i oborinske vode s platforme. Kroz svaku istaka�ku ruku može se iskrcavati maksimalno 5000 m3/h nafte, odnosno 3000 m3/h derivata. Kod svakog priveza postavljen je cjevovod promjera 42'' kojim se nafta iskrcava u skladišni prostor na kopnu. Po pristupnom mostu izme�u platforme, priveza i kopna tako�er su postavljeni cjevovodi i za derivate, cjevovodi za pitku vodu 6'' i cjevovodi za protupožarnu vodu i slop cjevovodi. Kapacitet istovara tankera ovisi o snazi i kapacitetu pumpi na tankeru. Svaki tanker na taj na�in iskrcava svoj teret za max. 24 sata, tj. brodske pumpe imaju kapacitet od 5 % svoga tereta. Prihvat tankera s naftnim derivatima provodi se na isti na�in kao i kod tankera sa naftom.

SKLADIŠNI PROSTOR ZA NAFTU

Skladišni prostor za skladištenje nafte najve�i je objekt na Terminalu Omišalj po površini i volumenu.

Skladišni prostori za naftu sastoje se od dvanaest spremnika sljede�ih kapaciteta: 4 × 40 000 m3 = 160 000 m3 A-1505, A-1507, A-1509, A-1511 5 × 72 000 m3 = 360 000 m3 A-1501, A-1502, A-1503, A-1504, A-1506 3 × 80 000 m3 = 240 000 m3 A-1508, A-1510, A-1512

UKUPNO = 760 000 m3

Svi spremnici za naftu izgra�eni su prema API standardima, imaju dvostruki plivaju�i krov a opremljeni su jednom ulazno-izlaznom cijevi promjera 42'' s motornim ventilom. Tako�er, izveden je sustav za drenažu plivaju�eg krova te su postavljeni instrumenti za automatsko mjerenje nivoa visoke i niske razine s pokazivanjem i alarmom u dvorani za upravljanje, detektorima vrlo niske i vrlo visoke razine nafte i prekida�em koji je vezan na

JANAF d.d. Datum:


22 od 61

primarni sigurnosni krug, opremom za ru�no mjerenje razine i uzorkovanje, opremom za automatsko mjerenje temperature medija, te armaturom za odvodnjavanje. Svi instrumenti povezani su s kontrolnom plo�om radi o�itavanja mjernih vrijednosti i uklju�eni su u krugove sigurnosti gdje davanjem alarma, kod opasnih tehnoloških parametara koji mogu prouzro�iti požar, eksploziju ili drugi iznenadni doga�aj, pokre�u radnje potrebne za siguran rad (zatvaranje ventila, isklju�ivanje pumpi i sli�no).

Spremnici su smješteni u sabirni prostor (ograni�eni prostor oko spremnika – tankvana) izgra�en od armiranog betona, što osigurava prihvat razlivenih medija iz spremnika u slu�aju iznenadnog doga�aja, odnosno sprje�ava šire izlijevanje nafte u slu�aju iznenadnog doga�aja. Nafta se iz skladišnog prostora otprema u cjevovod Omišalj – Sisak te cjevovod Omišalj – INA RNR Urinj preko pumpne stanice. Pumpna stanica se sastoji od filtra, predpumpi, �ista�ke stanice, drenažnih cjevovoda, a svi pojedini dijelovi povezani su me�usobno cjevovodima.

SKLADIŠNI PROSTOR ZA NAFTNE DERIVATE

Skladišni prostor za derivate služi za uskladištenje naftnih derivata. Skladišni prostor za naftne derivate sastoji se od šest spremnika sljede�ih kapaciteta: 1 × 5 000 m3 = 5 000 m3 A-1605 4 × 10 000 m3 = 40 000 m3 A-1601, A-1602, A-1603, A-1604 1 × 15 000 m3 = 15 000 m3 A-1606

UKUPNO = 60 000 m3

Spremnici su opremljeni fiksnim krovom, spiralnim stepenicama, unutarnjim ljestvama, ulaznim otvorom na krovu i na plaštu, otvorom za uzimanje uzoraka, odušnim ventilom, sigurnosnom zaklopkom, ulaznim priklju�kom za gorivo, drenažom dna spremnika te ulaznim otvorom za �ovjeka. Svi instrumenti su povezani s kontrolnom plo�om. Spremnici se pune maksimalnim protokom od 1000 m3/h, što treba imati na umu kod prihvata tankera i iskrcaja derivata. U sklopu skladišnog prostora izgra�ene su male otpremne pumpne stanice tj. svaki derivat kod svakog odre�enog spremnika ima svoju pumpu kapaciteta 160 m3/h, tlaka 6,8 bara s usisnim filtrom. Upravljanje pumpama obavlja se iz upravlja�ke sobe pomo�u ra�unala. Na taj na�in omogu�en je potpuni nadzor nad pojedinim derivatom kod ukrcaja u autocisternu. Spremnici naftnih derivata tako�er su smješteni u tankvane radi prihvata razlivenog medija. Tankvane svih spremnika naftnih derivata su betonske, izuzev spremnika A-1606 koji je izgra�en po principu spremnik u spremniku.

AUTOPUNILIŠTE

Na lokaciji spremnika A-1505 (ispod mješališta) nalazi se Autopunilište. Autopunilište se sastoji od dvije rampe za punjenje s 4 vozne trake i 5 utakališnih mjesta. Na taj na�in u isto vrijeme mogu se opskrbljivati istodobno 4 autocisterne s 4 vrste goriva, a 2 autocisterne mogu biti na �ekanju za ukrcaj. Punjenje autocisterne obavlja se preko istaka�ke ruke promjera 4'', te preko regulatora protoka s maksimalnim protokom od 1900 l/min. Cjelokupni nadzor nad radom punilišta provodi se iz kontrolne zgrade na samom autopunilištu gdje je smještena upravlja�ko obra�unska jedinica – ra�unalo. Voza� autocisterni obavlja samostalno ukrcaj uz nadzor manipulanta JANAF-a, a sama operacija ukrcaja u autocisternu potpuno je automatizirana, osim uranjanja istaka�ke ruke u pojedinu komoru cisterne.

JANAF d.d. Datum:


23 od 61

OTPREMNA PUMPNA STANICA ZA NAFTU

Namjena otpremne pumpne stanice na Terminalu Omišalj je transport nafte iz spremnika Terminala u smjeru terminala Sisak i INA RNR Urinj. Regulacija protoka provodi se pomo�u regulacijskog ventila na tla�noj strani glavnih pumpi. Za pumpanje nafte koriste se predpumpe, glavne pumpe i otpremne pumpe.

3.3. Opis opasnih tvari 3.3.1. Opasnosti vezane za karakteristike opasnih tvari na Terminalu Omišalj

U Tabeli 3 dan je prikaz opasnih tvari koje se skladište na Terminalu Omišalj, na�in transporta i skladištenja kao i osnovni sigurnosni podaci.

Tabela 2. Osnovni podaci o opasnim medijima koji se koriste na Terminalu Omišalj KOMERCIJALNO IME

SASTOJCI KOJI PRIDONOSE OPASNOSTI PROIZVODA

CAS/EINECS BROJ

IZGLED OZNA�AVANJE

OZNAKA OPASNOSTI

OZNAKA UPOZORENJA "R"

OZNAKA OBAVIJESTI "S"

Nafta REB Smjesa ugljikovodika

8002-05-9/232-298-5

Sme�ezelena do sme�ecrna kapljevina

F+, T Karc. kat. 2

R: 12-45-65-66-67-52/53

S: 43-45-53-61-62

Dizel Smjesa ugljikovodika s dodatkom odgovaraju�ih aditiva

269-822-7/68334-30-5

Bezbojna do svjetlo žuta poluprozirna kapljevina

Karc. kat. 3 Xn, N

R: 40-65-66-51/53 S: (2)-36/37-61-62

Eurosuper BS Benzin 86290-81-5/289-220-8

Bezbojna kapljevina

Karc.kat.2, Muta.kat 2., Repr. 3, Xn, N

R. 12-38-45-46-62-63-65-67-51/53

S: 45-53-62

MTBE (Tert-butilmetil-eter)

1634-04-4/216-653-1

F; Xi R: 11-38

Benzen 71-43-2/200-753-7

Karc., 1. Kat.; Muta., 2. Kat.; T; Xn; Xi;

R: 48/23/24/25-36/38-45-46-65

Toluen 110-54-3/203-777-6

F; Repr., 3. Kat.; Xn; Xi; N

R: 11-63-48/20-65-38-67

Tabelarni prikaz opasnih kemikalija uskla�en je s Pravilnikom o razvrstavanju, ozna�avanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija (NN 23/08, 64/09), te Pravilnikom o grani�nim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim grani�nim vrijednostima (NN 13/09).

JANAF d.d. Datum:


24 od 61

4. Utvr�ivanje i analiza rizika od nesre�a te na�ini sprje�avanja 4.1. Procjena rizika – metodologija

Procjena rizika kombinacija je mogu�ih u�estalosti pojedinih doga�aja i mogu�ih posljedica po zaposlenike, radnu okolinu i okruženje.

Scenariji mogu�ih doga�aja se uvrštavaju u Matricu rizika (žuto i crveno podru�je, Tabela 9).

Za sve doga�aje, a za koje se preliminarnim ispitivanjem (Tabela 9 – Matrica rizika) utvrdi potreba daljnje procjene bit �e potrebno analizirati mogu�nost odvijanja ovog doga�aja te njegovu posljedicu po tvrtku JANAF (u ovom specifi�nom slu�aju Terminal Omišalj) te neposredno okruženje Terminala. Za one doga�aje za koje je preliminarnom analizom utvr�ena prihvatljiva razina rizika nije potrebno provoditi daljnje analize (doga�aji koji su smješteni u zelenom podru�ju matrice rizika, Tabela 9)

Scenariji u žutom i crvenom polju u matrici, detaljno �e se analizirati uzimaju�i u obzir sve provedene zakonske i podzakonske propise te dobru praksu JANAF-a.

Doga�aji koji nakon analize ostaju u crvenom podru�ju matrice zahtijevaju poduzimanje dodatnih mjera zaštite.

Doga�aji koji nakon analize ostaju u žutom podru�ju matrice imaju prihvatljiv rizik s obzirom da su poduzete dostatne mjere za smanjenje nivoa rizika.

KRITERIJ ZA ODABIR VE�IH IZNENADNIH DOGA�AJA (SEVESO II-ANNEX VI) � Svaki požar, eksplozija ili nekontrolirano propuštanje u okoliš opasnih tvari iznad 5 %

koli�ina temeljem popisa iz dodatka 1. 96/082/EEC Direktive; � Iznenadni doga�aj koji za posljedicu mogu imati: Smrtnu povredu; � Povrede 6 ili više osoba u JANAF-u s potrebom hospitalizacije više od 24 h; � Jedna osoba iz okruženja hospitalizirana više od 24 h; � Ošte�enje jednog ili više objekata za boravak osoba u okruženju; � Evakuacija/zbrinjavanje više osoba iznad 2 h. (broj osoba x broj sati = 500); � Prekid snabdijevanja osnovnim energentima u okruženju više od 2 h za više osoba

(broj osoba x broj sati = 1000).

PROCJENA MOGU�E U�ESTALOSTI I MOGU�IH POSLJEDICA DOGA�AJA

Procjena se temelji na: � Podacima o dosadašnjim doga�ajima iz statisti�kih podataka JANAF-a (s naglaskom

na Terminal Omišalj) i dostupnih podataka za sli�ne terminale; � Podacima o broju i u�estalosti radnih operacija na jedinicama Terminala Omišalj; � Provedenim tehni�kim i organizacijskim mjerama za smanjenje mogu�nosti nastanka

i ublažavanje posljedica neželjenih doga�aja; � Karakteristikama pojedinih opasnih tvari iz procesa, prosje�nim meteorološkim

uvjetima za podru�je postrojenja, prosje�nom broju spojnih mjesta na instaliranoj opremi itd. Niže danim tabelama prikazana je metodologija procjene rezultata i analize mogu�ih

posljedica.

JANAF d.d. Datum:


25 od 61

Tabela 3. Metodologija procjene rezultata analize Vjerojatnost Kriterij odre�ivanja vjerojatnosti Godišnja u�estalost

Vjerojatno Više puta u radnom vijeku postrojenja < 10-2

Malo vjerojatno Mogu�e jednom u 10 do 20 sli�nih terminala u 20 do 30 godina

10-2 - 10-3

Izuzetno malo vjerojatno Mogu�e jednom godišnje u 100 sli�nih procesa. Jednom godišnje na 100 do 200 sli�nih terminala u 20 do 30 godina ili se ve� dogodilo, ali su poduzete efikasne preventivne mjere

10-3 - 10-4

Gotovo nemogu�e Ve� se je dogodilo u sli�nim terminalima, ali poduzete su efikasne mjere kojima je onemogu�eno ponavljanje

10-4 - 10-5

Nemogu�e Nikada se nije dogodilo u 20 do 30 godina u sli�nim terminalima

> 10-5

Tabela 4. Metodologija analize mogu�ih posljedica Ozbiljnost Posljedice Materijalna šteta

Umjerena Na terminalu: Nema trajnih posljedica U okruženju: Bez posljedica

< 200.000 €

Srednja Na terminalu: Trajne posljedice U okruženju: Bez trajnih posljedica

200.000 – 2 000.000 €

Velika Na terminalu: Jedna ozljeda sa smrtnim i povreda sa trajnim posljedicama U okruženju: Trajne posljedice

2 do 10 m€

Teške posljedice Na terminalu: Više smrtonosnih povreda U okruženju: Jedna smrtna i više ozbiljnih povreda

10 do 100 m€

Katastrofalno Na terminalu: Mnogobrojne smrtne ozljede U okruženju: Više smrtnih ozljeda

> 100 m€

Tabela 5. Metodologija „rangiranja“ ozbiljnosti mogu�ih nesre�a Stupanj „ozbiljnosti“ nesre�e Ugroženost (populacija)

Umjerena ozbiljnost po uposlenike i osobe iz okruženja

<1 osoba unutar ugroženog podru�ja

Srednja ozbiljnost U terminalu: <10 osoba u ugroženom podru�ju

Velika ozbiljnost <100 osoba u podru�ju letalnih koncentracija. Ukupno sa okruženjem <500 izloženih

Teške posljedice 100 do 500 osoba ukupno izloženo u podru�ju životne ugroženosti. U okruženju <100 ili ukupno 500 do 1000 osoba u ugroženom podru�ju

Katastrofalne posljedice Ukupno na terminalu i okruženju: do 300 osoba u podru�ju životne ugroženosti ili >1000 osoba u okruženju i ugroženim podru�jima

Ugroženim podru�jem smatraju se podru�ja s iznenadnim doga�ajem koji uzrokuju trajne posljedice na ljudski organizam.

JANAF d.d. Datum:


26 od 61

Tabela 6. Matrica za izbor mogu�ih iznenadnih doga�aja koje je potrebno detaljnije analizirati

Tabela 7. Matrica rizika

Vjerojatno (10-2/god)

Malo vjerojatno (10-3/god)

Rizici 1. razine (Apsolutni prioritet)

Izuzetno malo vjerojatno (10-4/god)

Rizici 2. razine (Prihvatljivi uz analizu)

Gotovo nemogu�e (10-5/god)

Rizici 3. razine (Prihvatljivi)

Zanemarivo (10-6/god)

Umjerena Srednja Velika S teškim posljedicama Katastrofalna

Za sve iznenadne doga�aje koji su prepoznati i smješteni u crvenom i žutom podru�ju potrebno je izvršiti detaljniju analizu poduzetih mjera temeljem zakonskih i podzakonskih propisa i prihvatljive prakse kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri je poslodavac osigurao primjenu najbolje dostupne tehnologije i prakse po pitanju sigurnosti terminala.

Poduzete tehni�ke i organizacijske mjere bitno umanjuju mogu�u u�estalost i posljedice iznenadnog doga�aja.

Po�etni podaci za analizu rizika temelje se na dostupnim podacima lokacije i statisti�kim podacima za sli�na postrojenja, prikupljenih iz raznih izvora.

JANAF d.d. Datum:


27 od 61

4.2. Temeljni podaci za procjenu rizika

Kvantificiranje rizika unutar tvrtke JANAF Terminal Omišalj i u neposrednom okruženju temelji se na podacima o:

� vrsti izvora opasnosti; � broju osoba koje u nekom trenutku mogu boraviti unutar ugroženog podru�ja; � ruži vjetrova; � klasi vremenske stabilnosti; � konfiguracije tla.

Niže su navedeni podaci za najzna�ajnije potencijalne izvore opasnosti prepoznate u to�ki 2.2., a koji su poslužili kao osnova za procjenu rizika i izra�un zona ugroženosti, te mogu�ih posljedica pretpostavljenih nesre�a.

VRSTE I IZVORI OPASNOSTI

Tabela 8. Opis i osnovni podaci o izvorima opasnosti Izvor opasnosti

1. Privezi

2. Skladišni prostori

3. Otpremna pumpna stanica za naftu

4. Autpunilište

JANAF d.d. Datum:


28 od 61

POPULACIJA

Tabela 9. Raspored populacije po objektima i u okruženju Raspored populacije po objektima u sklopu pojedinih organizacijskih jedinicaOrganizacijska jedinica br. zaposlenika Terminal Omišalj 113 Raspored populacije u okruženjuOmišalj - Naselje 1800 Omišalj - Turisti�ka zona Pesja 100 Ukupno 1900

RUŽA VJETROVA ZA PODRU�JE OP�INE OMIŠALJ

Slika 4. Ruža vjetrova za podru�je Op�ine Omišalj

ATMOSFERSKI UVJETI

� Klasa stabilnosti: D � Brzina vjetra: 1,5 m/s � Temperatura: 25oC � Vlažnost: 50%

KONFIGURACIJA TLA

Korištene metode i „software“ prepoznaju opstrukcije zbog konfiguracije površine kroz parametar „surface roughness“ kojim se temeljem procjene uprosje�uju neravnine na tlu u smjeru disperzije opasnih tvari u okolinu.

JANAF d.d. Datum:


29 od 61

4.3. Analiza mogu�ih iznenadnih doga�aja u sklopu Terminala Omišalj 4.3.1. Mogu�i uzroci pretpostavljenih iznenadnih doga�aja koji mogu uzrokovati zna�ajne posljedice

Mogu�i uzroci pretpostavljenih iznenadnih doga�aja u sklopu Terminala Omišalj su: � Prirodne pojave; � Vanjska ili unutarnja korozija; � Mehani�ki uzroci; � Ljudske greške; � Namjerno i nenamjerno djelovanje tre�ih osoba.

4.3.2. Scenariji mogu�ih iznenadnih doga�aja u Terminalu Omišalj U skladu s rizi�nim djelatnostima i objektima prepoznatim to�kom 2.2. niže je dat

popis mogu�ih iznenadnih doga�aja na pojedinim od pretpostavljenih lokacija.

Tabela 10. Mogu�i iznenadnih doga�aji na lokaciji Terminala Omišalj 1. PRIVEZI

1.1. LOM ISTAKA�KE RUKE ZA NAFTU – zna�ajno ošte�enje istaka�ke ruke uslijed kojeg bi trenutno došlo do istjecanja medija

1.2. VELIKO PROPUŠTANJE NAFTE IZ CJEVOVODA/VENTILA/PRIRUBNICE – zna�ajno propuštanje na opremi uslijed ve�eg ošte�enja iste

1.3. PROPUŠTANJE IZ INSTALACIJE ZA PREKRCAJ NAFTE – manja propuštanje na opremi uslijed pojave pukotina

1.4. LOM PRETAKA�KE RUKE ZA PREKRCAJ DERIVATA – zna�ajno ošte�enje istaka�ke ruke uslijed kojeg bi trenutno došlo do istjecanja medija

1.5. VELIKO PROPUŠTANJE DERIVATA IZ CJEVOVODA/VENTILA/PRIRUBNICE - zna�ajno propuštanje na opremi uslijed ve�eg ošte�enja iste

1.6. PROPUŠTANJE IZ INSTALACIJE ZA PREKRCAJ DERIVATA – manja propuštanje na opremi uslijed pojave pukotina

1.7. GREŠKA U MANEVRU KOD PRIVEZIVANJA BRODA

2. SKLADIŠNI PROSTORI

2.1. KOLAPS SPREMNIKA NAFTE – zna�ajno ošte�enje spremnika koje bi moglo rezultiralo ozbiljnim posljedicama po okolinu

2.2. KOLAPS SPREMNIKA DERIVATA – zna�ajno ošte�enje spremnika koje bi moglo rezultiralo ozbiljnim posljedicama po okolinu

2.3. VELIKO PROPUŠTANJE DNA SPREMNIKA – zna�ajno propuštanje na dnu spremnika uslijed ve�eg ošte�enja istog

2.4. PROPUŠTANJE IZ CJEVOVODA NAFTE PREMA OTPREMNOJ STANICI – manja propuštanje na opremi uslijed pojave pukotina

2.5. PROPUŠTANJE CJEVOVODA DERIVATA PREMA AUTOPUNILIŠTU – manja propuštanje na opremi uslijed pojave pukotina

3. OTPREMNA PUMPNA STANICA ZA NAFTU

3.1. KOLAPS GLAVNIH PUMPI (SMJER T. OMIŠALJ – T. SISAK) – zna�ajno ošte�enje glavnih pumpi uslijed kojeg bi došlo do prekida u obavljanju djelatnosti

3.2. KOLAPS OTPREMNIH PUMPI (SMJER T. OMIŠALJ – RNR INA URINJ) – zna�ajno ošte�enje otpremnih pumpi uslijed kojeg bi došlo do prekida u obavljanju djelatnosti

4. AUTOPUNILIŠTE

4.1. KOLAPS ISTAKA�KIH RUKU – zna�ajno ošte�enje istaka�ke ruke uslijed kojeg bi trenutno došlo do istjecanja medija

4.2. KOLAPS AUTOCISTERNE – zna�ajno ošte�enje autocisterne koje bi moglo imati ozbiljne posljedice po okolinu

4.3. SUDAR DVIJE I VIŠE CISTERNI

Pretpostavljeni iznenadni doga�aji, mogu�e posljedice kao i mogu�a u�estalost obra�ene su pojedina�no, te su shodno dobivenim rezultatima u podru�jima kvalitativnog i kvantitativnog pristupa prikazane u Tabeli 13.

JANAF d.d. Datum:


30 od 61

Tabela 11. Matrica rizika za Terminal Omišalj


Malo vjerojatno (10-3/god) 1.3., 1.6., 3.2.

Izuzetno malo vjerojatno (10-

4/god) 3.1., 4.1. 1.7., 2.4., 2.5. 4.3. 1.2., 1.5.

Gotovo nemogu�e (10-5/god) 1.1., 1.4. 4.2. 2.3.

Zanemarivo (10-6/god) 2.2. 2.1.

Umjerena Srednja Velika S teškim

posljedicama Katastrofalna

Za sljede�e potencijalne iznenadne doga�aje izvršena je i detaljnija analiza u cilju utvr�ivanja mogu�ih posljedica:

LOKACIJA ANALIZIRANI IZNENADNI DOGA�AJI

1. PRIVEZI 1.2, 1.5

2. SKLADIŠNI PROSTORI 2.1., 2.2., 2.3.

3. AUTOPUNILIŠTE 4.3.

OPIS RAZMATRANIH IZNENADNIH DOGA�AJA

1. Privezi Pucanje pretaka�kih instalacija za prekrcaj nafte i naftnih derivata može imati, zbog opasnosti od požara i eksplozije utjecaj i izvan podru�ja luke.

2. Skladišni prostori Kolaps spremnika za naftu i naftne derivate može kao posljedicu imati i ugrozu podru�ja izvan granica skladišnog prostora.

3. Otpremna pumpnastanica

Kolaps glavnih i otpremnih pumpi za transport nafte u sklopu otpremne pumpne stanice ne bi imao ozbiljnije posljedice izvan granica Terminala.

4. Autopunilište Iznenadni doga�aji na autopunilištu mogu imati zbog opasnosti od požara i eksplozije utjecaj van prostora autopunilišta.

4.3.3. Procjena dosega mogu�ih velikih nesre�a u Terminalu Omišalj Za procjenu dosega mogu�ih velikih nesre�a u Terminalu Omišalj korištene su

sljede�e metode i softverski paketi: � MacKay & Matsuga model za odre�ivanje brzine isparavanja nafte; � TNT metoda; � SLABView; � Aloha.

Ozbiljnost posljedica

Vjerojatnost doga�aja

JANAF d.d. Datum:


31 od 61

MacKay & Matsuga model – Ukupna koli�ina zapaljivog medija koji �e ispariti u vremenu od 10 min odre�uje se prema izrazima:

qv= qv¨*A m=qv*600 qv – brzina isparavanja (kg/s) qv¨ - brzina isparavanja po jedinici površine (kg/((m2s)) A – površina bazena zapaljive teku�ine (m2) (A=površina zaštitnog bazena – površina spremnika) m – koli�ina medija koja ispari u 10 min (600 s) i formira zapaljivi oblak para (kg)

TNT metoda – Kod najgoreg slu�aja ispuštanja zapaljivih plinova i hlapivih zapaljivih teku�ina ne razmatra se brzina ispuštanja. Pretpostavlja se da ukupna koli�ina zapaljive tvari tvori oblak pare. Pretpostavlja se da je cjelokupni sadržaj oblaka unutar granica zapaljivosti, a pretpostavlja se i eksplozija oblaka. Za analizu najgoreg slu�aja, pretpostavlja se da u eksploziji sudjeluje 10 posto zapaljive pare u oblaku. Model ekvivalentnog TNT-a odabran je kao temelj analize posljedica zahvaljuju�i svojoj jednostavnosti i širokoj uporabi. Ovim modelom ne uzimaju se u obzir faktori lokacije i mnogi faktori specifi�ni za pojedine kemikalije koji bi mogli utjecati na ishod eksplozije oblaka pare. Zona ugroženosti se odre�uje po sljede�em izrazu:

D= 17* (0,1*m*Hc/HTNT)1/3

D – udaljenost do granice opasnosti (m) 17 – konstanta za štete uzrokovane pretlakom od 7 kN/m2

0,1 – udio ukupne koli�ine ispuštene tvari koji sudjeluje u eksploziji (10%) m – ukupna koli�ina medija koja ispari u 10 min pri �emu se formira oblak pare (kg) Hc – toplina izgaranja para HTNT – toplina oslobo�ena eksplozijom trinitrotoluena (4680 kJ/kg).

SLABView – Softver-ski paket za modeliranje iznenadnih ispuštanja kemikalija. Koristi se za odre�ivanje zona opasnosti, trajanja izloženosti te kretanja ispuštenih kemikalija.

Aloha (Areal Locations of Hazardous Atmospheres) – kompjuterski program namijenjen za modeliranje klju�nih opasnosti vezanih na ispuštanje opasnih tvari koje može rezultirati s disperzijom toksi�nih plinova, zapaljenjem i/ili eksplozijom. Program su zajedni�ki razvile National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) i Environmental Protection Agency (EPA) iz Sjedinjenih Ameri�kih Država.

NAJGORI MOGU�I SLU�AJ - KOLAPS SPREMNIKA NAFTE

Nafta se na lokaciji skladišti u 12 spremnika ukupne zapremine 760 000 m3. Svi spremnici su izra�eni sukladno API standardu i postavljeni u adekvatne tankvane.

U spremniku A-1503 nalazi se uskladištena nafta s ukupnim kapacitetom od 72 000 m3. Pri odre�ivanju scenarija za najgori mogu�i slu�aj za naftu u Terminalu Omišalj korišten je MacKay & Matsuga model (na bazi isparavanja od 10 min) za odre�ivanje brzine isparavanja nafte te TNT metoda za odre�ivanje zone ugroženosti. Scenarij za najgori mogu�i slu�aj pretpostavlja istjecanje ukupne koli�ine medija (u ovom slu�aju nafte) iz spremnika u tankvanu (dimenzije tankvane: 101m x 190,5m) te formiranje oblaka zapaljivih

JANAF d.d. Datum:


32 od 61

para. U slu�aju pojave inicijatora može do�i do eksplozije formiranog oblaka zapaljivih para. U uvjetima od 25°C i brzine vjetra od 1,5 m/s iz nafte je isparilo 49 000 kg plinske faze. Izra�unom prema TNT metodologiji su odre�ene dvije zone eksplozivnog utjecaja i to:

� 609 m (1 psi – pucanje stakla).

Korištenjem SLABView ra�unalnog programa izra�en je scenarij istjecanja nafte iz spremnika A-1503 na Terminalu Omišalj. Scenarij pretpostavlja istjecanje cjelokupnog sadržaja u pripadaju�u tankvanu gdje uslijed ambijentalne temperature dolazi do isparavanja plinovite faze prisutne u tom mediju. Plinovita faza isparena iz nafte stvara perjanicu koju vjetar 1,5 m/s nosi izvan skladišnog prostora. Potencijalne zone eksplozije koju bi formirala eksplozivna smjese (20 000 ppm LEL – donja granica eksplozivnosti) nalazi se do 200 m. Mogu�e zone nižih koncentracija 60 % LEL (12 000 ppm) i 10 % LEL (2 000 ppm) nalaze se na 280 odnosno 942 m udaljenostima što je vidljivo iz priloženih slika u ovisnosti o vremenu. Iz priloženih slika je vidljivo da van podru�ja pod odgovornoš�u Terminala Omišalj ne dolazi do stvaranja eksplozivne smjese.

JANAF d.d. Datum:


33 od 61

PERJANICA NAKON 10 MINUTA

JANAF d.d. Datum:


34 od 61


JANAF d.d. Datum:


35 od 61


JANAF d.d. Datum:


36 od 61

KRAJNJI DOSEG PERJANICE

PROMJENA KONCENTRACIJE PLINOVITE FAZE ISPARENE IZ MEDIJA U OVISNOSTI O UDALJENOSTI

JANAF d.d. Datum:


37 od 61

NAJGORI MOGU�I SLU�AJ - KOLAPS SPREMNIKA EUROSUPER BS-A

Naftni derivati na lokaciji se skladište u 6 spremnika ukupne zapremine 60 000 m3. Svi spremnici su izra�eni sukladno API standardu i postavljeni u adekvatne tankvane.

U spremniku A-1603 nalazi se uskladišteni motorni benzin s ukupnim kapacitetom od 10 000 m3 odnosno 7 400 t. Pri odre�ivanju scenarija za najgori mogu�i slu�aj za motorni benzin u Terminalu Omišalj korišten je MacKay & Matsuga model (na bazi isparavanja od 10 min) za odre�ivanje brzine isparavanja te TNT metoda za odre�ivanje zone ugroženosti. Scenarij za najgori mogu�i slu�aj pretpostavlja istjecanje ukupne koli�ine medija (u ovom slu�aju motornog benzina) iz spremnika u tankvanu (dimenzije tankvane su 57m x 58m) te njegovo isparavanje i formiranje oblaka zapaljivih para. U slu�aju pojave inicijatora može do�i do eksplozije zapaljivih para. U uvjetima od 25°C i brzine vjetra od 1,5 m/s iz Eurosupera BS isparilo bi 21 770 kg plinske faze. Izra�unom prema TNT metodologiji su odre�ene dvije zone eksplozivnog termi�kog utjecaja i to:

� 468,5 m (1 psi – pucanje stakla).

JANAF d.d. Datum:


38 od 61

Korištenjem ra�unalnog programa ALOHA izra�en je model za najgori mogu�i slu�aj ispuštanja motornog benzina iz spremnika A-1603. Uz pretpostavku istjecanja cjelokupne koli�ine medija iz spremnika te atmosferske uvjete od 25oC i brzinu vjetra od 1,5 m/s predvi�ene su dvije hipotetske situacije:

1. Istjecanje cjelokupne koli�ine medija iz spremnika kroz otvor na dnu u tankvanu bez zapaljenja;

2. Istjecanje cjelokupne koli�ine medija iz spremnika kroz otvor na dnu u tankvanu uz zapaljenja.

Ad 1. Ovim modelom pretpostavljeno je da istjecanjem medija iz spremnika dolazi do njegovog nakupljanja u tankvani te emitiranja zapaljivih plinova iz medija. Plinovita faza emitirana iz medija stvara perjanicu koju vjetar brzinom od 1,5 m/s nosi izvan skladišnog prostora. Potencijalne zone eksplozije koju bi formirala eksplozivna smjese (12 000 ppm LEL – donja granica eksplozivnosti) nalaze se do 247 m. Mogu�e zone nižih koncentracija 60% i 10 % LEL nalaze se na udaljenostima od 338 odnosno 878 m što je vidljivo iz priloženih slika.

Ad 2. Ovim modelom je pretpostavljeno da iz tanka u tankvanu istje�e medij koji gori. Odre�ene su sljede�e zone utjecaja koje su vidljive na dolje priloženoj slici:

� 10,0 kW/m2 – potencijalno smrtonosan u roku od 60 sekundi (crvena zona) – 43 metara;

� 5,0 kW/m2 – opekline drugog stupnja u roku od 60 sekundi (naran�asta zona) – 62 metara;

� 2,0 kW/m2 – bol u roku od 60 sekundi (žuta zona) – 98 metara.

JANAF d.d. Datum:


39 od 61

PROCJENA UTJECAJA MOGU�IH IZNENADNIH DOGA�AJA NA NEPOSREDNO OKRUŽENJE

TERMINALA OMIŠALJ

S obzirom na gore predo�ene scenarije, malo je vjerojatno da iznenadni doga�aji na lokaciji Terminala Omišalj izazovu posljedice po stanovništvo te objekte u vlasništvu drugih pravnih i fizi�kih osoba, a koji se nalaze u blizini Terminala.

Koli�ine opasnih tvari koje se skladište ili upotrebljavaju u Terminalu Omišalj predstavljaju odre�enu opasnost za zaposlenike Terminala, no ne i za stanovništvo u zoni stanovanja i trajnog boravka (vidi razra�ene scenarije iznenadnih doga�aja). Iz svih razra�enih scenarija vidljivo je da se zone krajnjeg dosega mogu�e eksplozije i požara nalaze unutar granica samog Terminala, te svega u neznatnoj mjeri u neposrednom okruženju postrojenja (ali ne u nastanjenoj zoni).

PROCJENA U�ESTALOSTI MOGU�EG IZNENADNOG DOGA�AJA

Procjena se temelji na statisti�kim podacima iz arhive tvrtke JANAF i dostupnim podacima za sli�ne instalacije u svijetu, broju operacija, satima rada i specifi�nim uvjetima rada.

Frekvencija propuštanja na istim ili sli�nim lu�kim instalacijama za ukrcaj/iskrcaj nafte, naftnih derivata te zapaljivih teku�ina, temeljem svjetskih iskustava i statisti�kih podataka o iznenadnim doga�ajima je: F = 7 x 10�� po manipulaciji.

Procjena rizika od iznenadnog doga�aja pri prekrcaju broda nafte: F1 = 7 x 10-5 x 55 = 3,85 x 10-3 broj tankera/god

Procjena rizika od iznenadnog doga�aja pri prekrcaju naftnih derivata na brod: F2 = 7 x 10-5 x 25 = 1,75 x 10-3 broj tankera/god Korištenjem ra�unalnih simulacija odre�ena je i godišnja mogu�a u�estalost

iznenadnih doga�aja na podru�ju Terminala Omišalj.

JANAF d.d. Datum:


40 od 61

Tabela 12. Procjena u�estalosti mogu�ih iznenadnih doga�aja Redni broj

Mogu�i iznenadni doga�aj Godišnja mogu�a u�estalost

1.1. LOM ISTAKA�KE RUKE ZA NAFTU 2,3*10-5

1.2. VELIKO PROPUŠTANJE NAFTE IZ CJEVOVODA/VENTILA/PRIRUBNICE

1,5*10-4

1.3. PROPUŠTANJE IZ INSTALACIJE ZA ISKRCAJ NAFTE 1,7*10-3

1.4. LOM PRETAKA�KE RUKE ZA UKRCAJ DERIVATA 5,32*10-5

1.5. VELIKO PROPUŠTANJE DERIVATA IZ CJEVOVODA/VENTILA/PRIRUBNICE

4,3*10-4

1.6. PROPUŠTANJE IZ INSTALACIJE ZA UKRCAJ DERIVATA 8*10-3

1.7. GREŠKA U MANEVRU KOD PRIVEZIVANJA BRODA 5,57*10-4

2.1. KOLAPS SPREMNIKA NAFTE 1,8*10-6

2.2. KOLAPS SPREMNIKA DERIVATA 3,4*10-6

2.3. VELIKO PROPUŠTANJE SA DNA SPREMNIKA 5*10-5

2.4. PROPUŠTANJE IZ CJEVOVODA NAFTE PREMA OTPREMNOJ STANICI

4,9*10-4

2.5. PROPUŠTANJE CJEVOVODA DERIVATA PREMA AUTOPUNILIŠTU

6,1*10-4

3.1. KOLAPS GLAVNIH PUMPI (SMJER T. OMIŠALJ – T. SISAK) 4,35*10-4

3.2. KOLAPS OTPREMNIH PUMPI (SMJER T. OMIŠALJ – RNR INA URINJ)

2,3*10-3

4.1. KOLAPS ISTAKA�KIH RUKU 5,1*10-4

4.2. KOLAPS AUTOCISTERNE 8,2*10-5

4.3. SUDAR DVIJE I VIŠE CISTERNI 7,17*10-4

JANAF d.d. Datum:


41 od 61

Tabela 13. Matrica rizika za razmatrane scenarije


Malo vjerojatno (10-3/god)

Izuzetno malo vjerojatno (10-

4/god) 4.3. 1.2., 1.5.

Gotovo nemogu�e (10-5/god) 2.3.

Zanemarivo (10-6/god) 2.1

��Umjerena Srednja Velika S teškim

posljedicama Katastrofalna

4.4. Opis tehni�kih parametara i opreme korištene pri osiguranju postrojenja

Tvrtka JANAF posve�uje veliku pažnju radu na siguran na�in u svim segmentima svog poslovanja. Sustav sigurnosti je razra�en i uskla�en sa svim zakonskim obavezama tvrtke. Redovito se provode vježbe po pojedinim dijelovima sustava, a na osnovu kojih se utvr�uju eventualni nedostatci i potreba za izmjenama u sustavu sigurnosti tvrtke. Parametri i oprema koji se koriste pri osiguravanju Terminala Omišalj �e biti detaljno opisani u sljede�em poglavlju ovog dokumenta.

Ozbiljnost posljedica

Vjerojatnost doga�aja

JANAF d.d. Datum:


42 od 61

5. Mjere zaštite i interventne mjere za ograni�avanje posljedica nesre�e

U skladu s op�om brigom za okoliš, sigurnost radnika i stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara tvrtka JANAF kontinuirano radi na osiguravanju sigurnog i stabilnog poslovanja svih postrojenja tvrtke �ime se na najmanju mogu�u mjeru smanjuje mogu�nost iznenadnog doga�aja s neželjenim posljedicama.

5.1. Mjere prevencije iznenadnog doga�aja Tvrtka JANAF, vo�ena dobrom praksom, ve� prilikom projektiranja svojih sustava

vodila je brigu o implementaciji mjera koje pridonose prevenciji iznenadnog doga�aja. Na lokaciji Terminala Omišalj primjenjuju se sljede�e mjere za prevenciju iznenadnog doga�aja:

� Svi dijelovi sustava (cjevovodi, spremnici, pumpe i ostala oprema) se izvode sukladno zakonskim propisima, odgovaraju�im standardima te dobroj industrijskoj praksi – Transportni cjevovodi na lokaciji Terminala Omišalj izvedeni su prema ameri�kom standardu ANSI B.31.4. Jedino odstupanje od navedenog standarda izvedeno je na zahtjev nadležnih državnih vodopravnih institucija i to po pitanju sigurnosnih faktora. Cjevovod je projektiran tako da uz maksimalni tlak koji se može pojaviti u tranzitnim situacijama, podnese i vanjska optere�enja te optere�enja uslijed temperaturnih promjena i potresa. Spremnici su projektirani prema ameri�kom standardu API 650 i doma�oj zakonskoj regulativi. Svi spremnici su postavljeni u vodonepropusne zaštitne bazene od armiranog betona (tankvane) �iji volumen odgovara volumenu spremnika. Iznimka je spremnik A-1606 koji ima tankvanu od �eli�nih zidova prema DIN 4119 standardu. Svi spremnici za derivate izvedeni su s fiksnim krovom. Spremnici i svi relevantni dijelovi sustava su izvedeni s instrumentacijskim ure�ajima kojima se prate pokazatelji stanja sustava. Instrumentacijski sustavi su povezani na kontrolnu plo�u i u sigurnosne krugove radi osiguravanja sigurnog rada sustava.

� Tla�no ispitivanje sustava nakon izgradnje – po završetku gradnje svi dijelovi sustava su podvrgnuti tla�nom ispitivanju �ime se provjerava njihova nepropusnost i �vrsto�a.

� Zaštita od korozije – svi dijelovi koji su podložni koroziji zašti�eni su antikorozivnom zaštitom, �ime se produljuje vijek trajanja materijala od kojeg su izra�eni, a time i smanjuje vjerojatnost nastanka ošte�enja na materijalu koji bi mogao dovesti do propuštanja opreme i na kraju istjecanja medija u okoliš.

� Održavanje i testiranje dijelova sustava – Svi dijelovi sustava održavaju se sukladno Planu teku�eg i investicijskog održavanja. Redovno se provodi testiranje sustava uzbunjivanja na lokaciji Terminala Omišalj. U sklopu održavanja provjeravaju se sigurnosni krugovi; popravljaju, �iste, revidiraju, podmazuju, podešavaju instrumenti i oprema; servisiraju i izvode remonti pumpnih agregata; održava elektrooprema i dr.

� Osposobljavanje djelatnika o principima rada na siguran na�in – osposobljavanjem djelatnika za rad na siguran na�in tvrtka JANAF pove�ava svijest zaposlenih o mogu�im iznenadnim doga�ajima, priprema ih za postupanje u slu�aju pojave iznenadnog doga�aja, upoznaje ih s postupcima sanacije pojedinih dijelova sustava i okoliša, podu�ava ih pravilnoj uporabi sredstava za osobnu zaštitu i zaštitu okoliša i drugo.

JANAF d.d. Datum:


43 od 61

� Nadzor pristupa lokaciji Terminala Omišalj (sustav tehni�ke zaštite) – jedan od zna�ajnih segmenata prevencije iznenadnog doga�aja jest i nadzor pristupa lokaciji i onemogu�avanje neovlaštenog ulaska na lokaciju. Terminal Omišalj nalazi se na poluotoku Tenka Punta, te je ogra�en ži�anom ogradom �ime se onemogu�ava neovlašteni pristup na lokaciju. Nadzor pristupa lokaciji provodi se kroz Sustav tehni�ke zaštite koji se sastoji od tri dijela:

� Sustava kontrole prolaza; � Sustava protuprovale; � Sustava videonadzora.

Na Terminalu Omišalj osigurano je 24-satno dežurstvo vanjske zaštitarske tvrtke. Cijela lokacija Terminala Omišalj pod 24-satnim je video nadzorom. Osoblje tehni�ke zaštite �e tijekom izvršavanja redovnih radnih obaveza i radnji otkriti znakove tehni�ko-tehnološkog poreme�aja koji bi za posljedicu mogli imati pojavu iznenadnog doga�aja.

SCADA SUSTAV – nadzor svih dijelova sustava prijema, transporta, skladištenja i prekrcaja nafte i naftnih derivata na lokaciji Terminala Omišalj te automatsko upravljanje sustavom – kako je ve� ranije i navedeno, na lokaciji Terminala Omišalj nalazi se nadzorni centar kojim se može nadzirati i upravljati cijelim sustavom JANAF-a. Glavni nadzorni centar se nalazi u sklopu Terminala Sisak. Sustav se na lokaciji Terminala Omišalj nadzire preko niza instrumenata (sustav instrumentacije) koji su povezani s kontrolnom plo�om radi o�itavanja mjernih vrijednosti. Ukoliko se na osnovu izmjerenih vrijednosti ustanovi pove�ana opasnost od iznenadnog doga�aja pokre�u se radnje potrebne za siguran rad (zatvaraju se ventili, isklju�uju pumpe i sli�no). Uslijed iznenadnog doga�aja obustavio bi se rad ugroženog dijela sve dok se ne saniraju posljedice iznenadnog doga�aja.

SUSTAV INSTRUMENTACIJE NA TERMINALU OMIŠALJ JE PODIJELJEN U NEKOLIKO CJELINA: Skladišni prostori za naftu – na spremnicima se nalaze instrumenti za mjerenje razine

nafte u spremniku, temperature nafte, sklopke razine za signalizaciju visoke i niske razine. Svi navedeni ure�aji su uklju�eni u krugove sigurnosti gdje davanjem alarma, kod prelaska grani�nih vrijednosti, pokre�u radnje potrebne za rad na siguran na�in.

Privezi – od instrumentacijskih ure�aja na privezima se nalaze ure�aji za indikaciju protoka, tlakova i temperature.

Skladišni prostori za naftne derivate – na spremnicima se nalaze mjera�i razine teku�ine u spremniku, sklopke razine te mjera�i temperature i tlaka te oprema za regulaciju temperature medija u spremniku. Svi ure�aji su povezani u sigurnosne krugove.

Pumpna stanica – na ulazu i izlazu iz pumpne stanice mjeri se tlak nafte u cijevima. Na filtru ispred stanice mjeri se diferencijalni tlak kako bi se mogla utvrditi za�epljenost filtra. Na svakoj pomo�noj i glavnoj pumpi provodi se mjerenje temperature elektromotora, temperature varijatora i same pumpe (ku�išta, ležajevi). U slu�aju prelaska kriti�nih temperatura prvo se daje alarm, a zatim dolazi do isklju�ivanja pumpi. Regulator glavnih pumpi na osnovu podataka o ulaznom i izlaznom tlaku te o protoku daje signal za upravljanje hidrauli�nom spojkom. Na pumpi postoje ure�aji za zaštitu od prevelikih vibracija i curenja brtvi te za kontrolu temperature i tlaka ulja za podmazivanje.

Kako što je gore navedeno, instrumentacijom se nadziru pokazatelji stanja sustava te ukoliko mjerni ure�aji detektiraju prelazak postavljenih grani�nih vrijednosti dolazi do aktiviranja alarma i pokretanja radnji za ponovnu uspostavu rada na siguran na�in. Detaljne

JANAF d.d. Datum:


44 od 61

upute za postupanje po alarmnim doga�ajima se provode po metodama razra�enim u dokumentu „Alarmi i postupci“, a koji je sastavni dio dokumentacije JANAF-a.

Opisani sustav nadzora rada Terminala Omišalj omogu�ava pravodobno reagiranje u slu�aju poreme�aja u radu, što pridonosi smanjenju vjerojatnosti pojave iznenadnog doga�aja.

5.2. Mjere za smanjenje posljedica u slu�aju iznenadnog doga�aja Mjere koje se primjenjuju u slu�aju iznenadnog doga�aja su sljede�e:

� Obavješ�ivanje o iznenadnom doga�aju; � Mobilizacija potrebnog osoblja i sredstava; � Uklanjanje uzroka iznenadnog doga�aja; � Sanacija lokacije.

OBAVJEŠ�IVANJE O IZNENADNOM DOGA�AJU

Internim planovima postupanja u slu�aju iznenadnog doga�aja jasno su definirane obaveze i na�ini obavješ�ivanja o iznenadnom doga�aju. Svaki djelatnik koji uo�i znakove tehni�ko-tehnološkog poreme�aja koji bi mogao dovesti do iznenadnog doga�aja dužan je o istome obavijestiti sljede�u osobu u hijerarhijskoj strukturi tvrtke JANAF (po radnoj subordinaciji radnika smjene s najdužim radnim stažem u JANAF-u). Po zaprimljenoj obavijesti on obavještava Upravitelja terminala (ili njegovog zamjenika), OIC Zagreb (Operacijsko-informacijski centar Zagreb) i DC Sisak (Dispe�erski centar Sisak).

U slu�aju iznenadnog doga�aja na podru�ju Luke Omišalj Upravitelj Terminala Omišalj o istom obavještava Lu�ku upravu Rijeka.

Po primitku obavijesti o iznenadnom doga�aju OIC Zagreb o istom obavještava DC Sisak i direktora Sektora sigurnosti i zaštite.

Interventni stožer JANAF-a na �ijem je �elu direktor Sektora sigurnosti i zaštite donosi odluku o obavještavanju nadležnih tijela državne uprave, dojavi i suradnji s lokalnim tijelima uprave te obavještavanju i pozivanju servisnih tvrtki, kooperanata i specijaliziranih ovlaštenih tvrtki. Voditelj interventnog stožera (direktor Sektora sigurnosti i zaštite), u suglasnosti s ostalim �lanovima Interventnog stožera, odgovoran je za komunikaciju s nadležnim tijelima državne uprave (Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva – Uprava gospodarenja vodama, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva – Uprava za inspekcijske poslove, Hrvatske vode, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Ministarstvo unutarnjih poslova itd.).

Upravitelj terminala, sukladno odluci Interventnog stožera, dojavljuje i sura�uje s lokalnim tijelima uprave.

U Prilogu 3 ovog dokumenta: Obavještavanje i komuniciranje u JANAF-u Od sredstava koja se koriste u komunikaciji navodimo sljede�a:

� Vanjski telefoni � Mobilni telefoni � Interni telefoni (unutar JANAF-a) � Telefaks � Vatrogasne UKV stanice � UKV stanice službe održavanja � Kurirska služba.

JANAF d.d. Datum:


45 od 61

U Prilogu 4 ovog dokumenta: Obavješ�ivanje i komuniciranje izvan JANAF-a.

MOBILIZACIJA POTREBNOG OSOBLJA I SREDSTAVA

Upravitelj terminala po zaprimanju obavijesti o iznenadnom doga�aju mobilizira osoblje Terminala te formira prvu interventnu ekipu koju upu�uje na mjesto iznenadnog doga�aja. U isto vrijeme formira se Interventni stožer JANAF-a te on mobilizira Interventnu ekipu JANAF-a. Upravitelj Terminala, ukoliko je Interventni stožer tako odobrio, mobilizira servisne tvrtke, kooperante i specijalizirane ovlaštene tvrtke. Ukoliko je potrebno, za mobilizaciju potrebnog osoblja koristi se pomo� MUP-a, Državne uprave za zaštitu i spašavanje itd.

UKLANJANJE UZROKA IZNENADNOG DOGA�AJA

Prva interventna ekipa odlazi na mjesto iznenadnog doga�aja i ondje ostaje do dolaska Interventne ekipe JANAF-a. Prva interventna ekipa utvr�uje to�no mjesto iznenadnog doga�aja, izvješ�uje Upravitelja terminala o pojedinostima iznenadnog doga�aja, izolira lokaciju, ukoliko je to u mogu�nosti, privremeno zatvara perforacije i sprje�ava izlijevanje te osigurava lokaciju iznenadnog doga�aja.

Interventnu ekipu JANAF-a �ine predstavnici Sektora transporta nafte i drugih sektora JANAF-a te prema potrebi predstavnici specijaliziranih i ovlaštenih tvrtki. Interventna ekipa JANAF-a preuzima lokaciju od prve interventne ekipe. Ukoliko prva interventna ekipa nije bila u mogu�nosti ukloniti izvor iznenadnog doga�aja (zatvoriti perforaciju, sprije�iti izlijevanje) to provodi Interventna ekipa JANAF-a.

Uvi�ajem na mjestu iznenadnog doga�aja utvr�uje se uzrok i obim iznenadnog doga�aja, postojanje opasnosti od požara i eksplozije te opasnost po zdravlje i život ljudi.

Osiguranje ugroženog prostora i provedbu sigurnosnih mjera obavljaju djelatnici JANAF-a te ukoliko je to potrebno nadležni organi (MUP, DUZS, jedinice Civilne zaštite). Osiguranje lokacije se provodi samom prisutnoš�u na lokaciji te postavljanjem plo�a upozorenja, rotacionih svjetala te ostalih op�ih i posebnih znakova opasnosti.

SANACIJA LOKACIJE I OGRANI�AVANJE DOSEGA POSLJEDICA IZNENADNOG DOGA�AJA

Žurna sanacija lokacije se provodi uz suglasnost MZOPUG-a. Po stabilizaciji situacije se izra�uje Sanacijski program (kojeg odobrava MZOPUG) te se sanacijski radovi dalje nastavljaju po izra�enom programu. U slu�aju ugroze voda (mora) s priobalja operaciju sanacije vodi Državni vodopravni inspektor koji tako�er proglašava i stupanj ugroženosti.

U svrhu provo�enja prethodno opisanih mjera djelatnici JANAF-a imaju na raspolaganju u Terminalu Omišalj:

� Zra�nu zavjesu s kompresornicom; � Zaštitne brane; � Apsorbiraju�e brane; � Pumpe; � Visokotla�ne pera�e; � Adsorbense i odmaš�iva�e.

JANAF d.d. Datum:


46 od 61

5.2.1. Protupožarna zaštita U cilju svo�enja na najmanju mogu�u mjeru opasnosti od požara i eksplozije u tvrtci

JANAF, a za Terminal Omišalj, na snazi su: � Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije na Terminalu Omišalj te � Plan zaštite od požara i tehnološke eksplozije za Terminal Omišalj.

Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije izvršena je sukladno odredbama Zakona o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05) te Pravilnika o razvrstavanju gra�evina, gra�evinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara (NN 62/94, 32/97). Sama Procjena ugroženosti od požara izra�ena je prema odrednicama Pravilnika o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 32/94, 110/05). Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije ocjenjuje postoje�e stanje na lokaciji te donosi procjenu rizika opasnosti od požara i eksplozije. Zaklju�ci Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije predstavljaju temelj za izradu Plana zaštite od požara i tehnološke eksplozije. Sastavni dijelovi Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije koja je izra�ena za Terminal Omišalj su:

� Prikaz postoje�eg stanja; � Numeri�ka analiza požarne ugroženosti (korištene metode TRVB 100 i DOW

INDEKS METODA); � Stru�no mišljenje o postoje�em stanju, ustroju službe za zaštitu od požara te

profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi; � Prijedlog mjera; � Zaklju�ak; � Odgovaraju�i grafi�ki prilozi.

Plan zaštite od požara i tehnološke eksplozije za lokaciju Omišalj je izra�en sukladno odredbama Pravilnika o sadržaju plana zaštite od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94), a na osnovi zaklju�aka Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije. Planom su detaljno definirani resursi kojima raspolaže tvrtka JANAF Terminal Omišalj za reagiranje u slu�aju požara i tehnološke eksplozije, odgovorne osobe i njihove obaveze u slu�aju izbijanja požara ili eksplozije, postupci obavješ�ivanja, interna i vanjska komunikacija odnosno svi bitni segmenti za postupanje u slu�aju požara i/ili eksplozije.

Ova dva dokumenta predstavljaju temelje na osnovu kojih se sustav protupožarne zaštite i zaštite od eksplozije razvijao na lokaciji Terminala Omišalj.

Osnovni dijelovi sustava protupožarne zaštite u Terminalu Omišalj su: � Sustav za dojavu požara; � Sustav za hla�enje spremnika; � Stabilni i polustabilni sustav za gašenje požara; � Automatski sustav za gašenje požara plinom FM 200 (zamijenio halon 1301) u

laboratoriju i server sobi tehni�ke zaštite; � Unutarnja i vanjska hidrantska mreža; � Pokretna vatrogasna oprema; � Vatrogasni aparati za po�etno gašenje požara.

JANAF d.d. Datum:


47 od 61

SUSTAV ZA DOJAVU POŽARA

U sustavu za dojavu požara na Terminalu Omišalj mogu�e je razlikovati automatski sustav i ru�ni sustav vatrodojave. Automatska dojava požara izvedena je u Upravnoj zgradi, GTS, PTS, ku�ica na privezu te u laboratoriju za aktiviranje sustava za gašenje plinom FM 200.

U sklopu neautomatske dojave požara koriste se požarni telefoni koji su postavljeni uz prometnice Terminala Omišalj, ru�ni javlja�i na raskrsnicama cesta i na ure�ajima vatrozaštite (na kontrolnim pultovima za upravljanje hidrauli�kim sustavom kod zaštite priveza u luci) te radioveza.

Vatrodojavna centrala se nalazi u sklopu vatrogasne stanice Terminala Omišalj. Javljanje požara se ostvaruje svjetlosnom i zvu�nom signalizacijom (sirena za uzbunjivanje je instalirana na krovu vatrogasnice). U sklopu vatrogasne stanice se nalazi i sustav za uklju�ivanje i kontrolu rada vatrogasnih pumpi za slatku i morsku vodu.

SUSTAV ZA HLA�ENJE SPREMNIKA

Na svim spremnicima s plivaju�im krovom za naftu (A-1501 do 1512) sustav za hla�enje je izveden u obliku 3 poluprstena me�usobno postavljena pod pravim kutom koji su povezani na hidrantsku mrežu Terminala Omišalj.

Na svim spremnicima s fiksnim krovom za naftne derivate (A-1601 do 1606) postavljen je prsten za hla�enje plašta i krova spremnika.

Sustav za hla�enje spremnika se bazira na hla�enju raspršenom vodom iz hidrantske mreže (drencher).

STABILNI I POLUSTABILNI SUSTAVI ZA GAŠENJE POŽARA

Na Terminalu su izvedeni sljede�i stabilni i polustabilni sustavi za gašenje požara: Polustabilni sustav za gašenje požara pjenom na spremnicima s plivaju�im krovom za

naftu (A-1501 do 1512) – ovo je polustabilna instalacija za gašenje pjenom s odgovaraju�im zra�nim komorama. Priprema otopine vrši se pomo�u vatrogasnih vozila.

Polustabilni sustav za gašenje požara pjenom na spremnicima s fiksnim krovom za naftne derivate (A-1601 do 1605) i stabilni sustav za gašenje pjenom na A-1606.

Stabilni sustav za gašenje pjenom na privezu pomo�u dva daljinski upravljana baca�a voda/pjena kapaciteta 2000 l/min pri 8 bara – kod radnog tlaka domet pjene je 66 – 71 m. Ovaj sustav gašenja predstavlja zaštitu priveza s kopnene strane. Omogu�ena je i zaštita priveza s morske strane. Za zaštitu instalacija na privezu kao i tornjeva baca�a izveden je sustav za hla�enje tornjeva i samog priveza. Za gašenje požara ili prekrivanje pjenom morske površine izme�u mora i usidrenog tankera oko priveza izvedena je instalacija generatora pjene srednje ekspanzije (4 generatora) koji rade pri tlaku 5 bara, s kapacitetom od 700 l/min otopine te s ekspanzijom 75/1. Za zaštitu unutrašnjosti platforme priveza predvi�ena su 3 generatora istih karakteristika.

Stabilni sustav za gašenje pjenom na autopunilištu cisterni – izveden je kao automatski sustav za gašenje pjenom pomo�u tla�nog dozatora pjenila, kao i 4 pruge za gašenje pjenom preko ru�nih mlaznica za pjenu.

JANAF d.d. Datum:


48 od 61

UNUTARNJA I VANJSKA HIDRANTSKA MREŽA

Za potrebe gašenja požara vodom izveden je sustav hidrantske mreže po cijeloj lokaciji Terminala Omišalj. Sustav je podijeljen na vanjsku i unutarnju hidrantsku mrežu. Unutarnja hidrantska mreža je razvedena po objektima terminala (Upravna zgrada, Laboratorij i Vatrogasne stanica). Unutarnja hidrantska mreža je sa�injena od kutnih ili ravnih ventila, trevira „C“ tla�nih cijevi i mlaznica za vodu koji su smješteni u zidnim ormari�ima. Unutarnja hidrantska mreža spojena je na prsten vanjske hidrantske mreže odakle se i snabdijeva vodom.

Vanjska hidrantska mreža pokriva cjelokupnu lokaciju terminala Omišalj. Vanjska hidrantska mreža ima sljede�e sastavne dijelove:

� Nadzemni cilindri�ni spremnik slatke vode kapaciteta 5 000 m3; � Betonska vodosprema kapaciteta 1 000 m3; � Centrifugalnih pumpi slatke vode i sljede�ih karakteristika: kapacitet 6905 l/s pri tlaku

od 9 bara i instalirane snage 110 kW. U normalnim okolnostima u hidrantskoj mreži se koristi samo slatka voda.

U slu�aju izvanrednih okolnosti kada nije dostatna slatka voda za gašenje požara koristi se i morska voda. Morska voda se dobavlja pomo�u dvije bunarske pumpe na elektro pogon karakteristika: Q=222 l/s pri tlaku od 13,6 bara i instalirane snage 500 kW te jedne bunarske pumpe na dizelski pogon karakteristika: Q=222 l/s pri tlaku od 13,6 bara i instalirane snage 455,7 kW

Cjevovod hidrantske mreže je izveden od 20’’ do 4’’ cijevi te s hidrantima tipa NO 100 (A/2B)

POKRETNA VATROGASNA OPREMA

Na lokaciji Terminala Omišalj (privezi, skladišni prostori te autopunilište) raspore�eni su prijevozni vatrogasni baca�i voda-pjena. Po cijeloj lokaciji ukupno je razmješteno 14 vatrogasnih baca�a.

Vatrogasna postrojba tvrtke JANAF na Terminalu Omišalj raspolaže i sa dva vatrogasna vozila VPP4000/5300/100-CAFS – ure�aj za gašenje voda/pjena.

VATROGASNI APARATI ZA PO�ETNO GAŠENJE POŽARA

Po cijeloj lokaciji Terminala Omišalj (unutrašnji i vanjski prostori) postavljeni su vatrogasni aparati za po�etno gašenje požara i to sljede�ih tipova: “S“, “CO2“ te haloni 1211. Ukupno je na cjelokupnoj lokaciji postavljeno 197 vatrogasnih aparata. Oni se pravovremeno održavaju od strane ovlaštene pravne osobe, što se vidi iz kontrolnih naljepnica na aparatima. Broj i vrsta razmještenih vatrogasnih aparata prikazana je u Tabeli 15.

JANAF d.d. Datum:


49 od 61

Tabela 14. Broj i vrsta razmještenih vatrogasnih aparata OBJEKT Vrsta i broj vatrogasnih aparata

S CO2 HaloniBCF 6 9 50 100 250 5 10

TERMINAL OMIŠALJSpremnici i trase manipulativnih cjevovoda

27

Privez brodova 2 10 2 2 Ure�aji i objekti za pro�iš�avanje zauljenih voda

5 1

Otpremno crpilište 10 3 4 Crpilište dizel goriva 3 Crpilište bunker goriva 3 Glavna trafostanica i podstanice 19 14 3 19 Glavna zgrada 17 1 1 Kontrolna zgrada otpremnog crpilišta 4 4 Crpilište morske vode 2 Laboratorij 2 2 Skladište uzoraka 2 2 Portirnica 1 2 Vatrogasnica 5 Kotlovnica s pumpnom stanicom 6 2 Radionice 2 Skladište 7 2 Garaža 2 Autopunilište 2 2

Osim opreme navedene u gore opisanim sustavima na lokaciji Terminala Omišalj koristi se i pokretna oprema i to:

� 2 vatrogasna vozila tip Mercedes Benz 2632 AK, s 4 000 l vode i spremnikom za pjenilo kapaciteta 5 000 l, 1 000 kg praha za gašenje požara te baca�em od 4 000 l/min;

� Prijevozni baca� voda/pjena kapaciteta 2 000 l/min sa spremnikom za pjenilo od 1 000 l i samoosciliraju�im upravljanjem – smješten u neposrednoj blizini priveza koristi se za osiguravanje instalacija i tornjeva baca�a na privezima;

� Prijenosna vatrogasna motorna pumpa kapaciteta 1 600 l/min pri 8 bara; � Generator pjene visoke ekspanzije s turbinskim pogonom ; � Prikolica S-250; � Rezervne koli�ine pjenila; � Tla�ne i usisne vatrogasne cijevi; � Mlaznice za vodu i pjenu; � Me�umješalice; � Razdjelnice i sabirnice i druge pogonske opreme.

U sklopu vatrogasne postrojbe tvrtke JANAF na Terminalu Omišalj djeluju 22 profesionalna vatrogasca te su dodatno još 24 djelatnika obu�ena za obavljanje poslova dobrovoljnog vatrogasca. Profesionalni vatrogasci su podijeljeni u 4 smjene po 5 vatrogasaca. Zapovjednik vatrogasne postrojbe i njegov zamjenik u pravilu rade u I. smjeni. Vatrogasci su smješteni u vatrogasnoj stanici. Vatrogasci u vatrogasnoj postrojbi Terminala Omišalj su opremljeni sljede�om zaštitnom opremom i sredstvima za rad:

� Zaštitna radna odijela (22 kom.); � Odijela za prolaz kroz vatru (2 kom.); � Izolacijski aparati za zaštitu organa za disanje Draeger (12 kom.); � Eksplozimetar Draeger (2 kom.);

JANAF d.d. Datum:


50 od 61

� Zaštitne �izme (22 para); � Zaštitne vatrogasne kacige (22 kom.).

5.2.2. Mjere zaštite okoliša

Sustav zaštite okoliša na razini tvrtke JANAF pa tako i u Terminalu Omišalj u nadležnosti je Službe zaštite okoliša koja djeluje u sklopu Sektora sigurnosti i zaštite. Sustav JANAF-a zatvoreni je sustav te pri normalnim radnim uvjetima nema negativnih utjecaja na okoliš. Do one�iš�enja pojedinih sastavnica okoliša iz sustava tvrtke JANAF može do�i uslijed iznenadnog doga�aja.

U slu�aju iznenadnog doga�aja na lokaciji Terminala Omišalj može do�i do one�iš�enja sljede�ih sastavnica okoliša:

� Mora; � Zraka i � Tla.

U sklopu sustava zaštite okoliša, primjenjuju se mjere za smanjenje posljedica po okoliš uslijed iznenadnog doga�aja.

Mjere za smanjenje posljedica po okoliš uslijed iznenadnog doga�aja prisutne su kroz sve faze - od studija i projekata izgradnje sustava (gdje se prepoznaje potreba za uspostavljanje mjera i donose tehni�ka rješenja za njihovo provo�enje) preko same izgradnje i eksploatacije sustava.

Na Terminalu Omišalj tvrtke JANAF primjenjuju se sljede�e mjere za smanjenje posljedica iznenadnog doga�aja na okoliš:

� Sustav za sprje�avanje dospije�a izlivene nafte i naftnih derivata te protupožarne vode u okoliš – svi spremnici su smješteni u bazene s armirano betonskim ili �eli�nim zaštitnim zidovima (tankvane). Kapacitet tankvana je odre�en kapacitetom spremnika koji se nalazi u tankvani. Sve tankvane su spojene na sustav za prikupljanje i prethodno pro�iš�avanje otpadnih voda.

� Sustav za prikupljanje i prethodno pro�iš�avanje otpadnih voda – u cilju smanjenja emisija u more prvenstveno tijekom uobi�ajenog rada Terminala Omišalj, ali i smanjenja posljedica uslijed iznenadnog doga�aja na lokaciji Terminala izvedeni su sljede�i kanalizacijsku sustavi:

� Zauljena oborinska kanalizacija s ure�ajem za pro�iš�avanje – ova kanalizacija obuhva�a odvodnju oborinskih voda iz zaštitnih bazena spremnika (tankvana), �ista�ke, mjerne i pumpne stanice te autopunilišta. Preko ure�aja za prethodno pro�iš�avanje otpadnih voda (plo�asti separator – TPS) i ure�aja za detekciju ugljika, pro�iš�ena voda se podmorskim ispustom preko difuzora ispušta u more kod rta Tenka Punta.

� Slop spremnici – zauljene vode koje nastaju na platformi priveza dreniraju se u slop spremnike koji se nalaze na vezu (dva slop spremnika, jedan za prihvat nafte i drugi za prihvat ostalih teku�ih tereta prilikom pražnjenja istaka�kih ruku).

� Redovito provo�enje vježbi za postupanje u slu�aju iznenadnog doga�aja – na lokaciji Terminala Omišalj redovito se provode vježbe postupanja u slu�aju iznenadnog doga�aja. Provo�enjem ovih vježbi osigurava se uskla�enost svih službi tvrtke JANAF koje djeluju na lokaciji Terminala Omišalj, provjerava se spremnost i sposobnost svih sudionika da sukladno internim planovima provedu mjere i postupke u slu�aju iznenadnog doga�aja, postiže se osviještenost djelatnika o mogu�im

JANAF d.d. Datum:


51 od 61

posljedicama iznenadnog doga�aja. Vježbe se provode jednom godišnje u organizaciji Sektora sigurnosti i zaštite u suradnji s upraviteljem Terminala Omišalj te uz obavješ�ivanje nadležnih tijela državne uprave. Po završetku vježbe provodi se analiza tijeka vježbe te se ocjenjuje njena uspješnost. Na osnovu analize vježbe ukoliko je to potrebno provode se korekcije internih planova postupanja u slu�aju iznenadnog doga�aja.

� Oprema i sredstva – u cilju smanjenja posljedica iznenadnog doga�aja na okoliš, a to se po pitanju Terminala Omišalj prvenstveno odnosi na more, koriste se plivaju�e brane, apsorbiraju�e brane te zra�ne zavjese. Svrha navedene opreme i ure�aja je lokalizacija one�iš�enja odnosno sprje�avanje širenje one�iš�enja van Luke Omišalj (brane) odnosno van Omišaljskog zaljeva (zra�na zavjesa izme�u rta Kijac i rta Tenka Punta) u slu�aju izlijevanja opasnih medija na lokaciji. Zra�na zavjesa funkcionira na na�in da se u podvodni cjevovod (položen na morsko dno) dovodi komprimirani zrak iz kompresorske stanice. Iz podvodnog cjevovoda komprimirani zrak preko sapnica izlazi u obliku mjehuri�a na površinu mora stvaraju�i time prepreku daljnjem širenju izlivenog medija.

5.2.3. Vanjske snage

U slu�ajevima kada raspoložive snage tvrtke JANAF na Terminalu u Omišlju nisu dostatne za djelovanje u iznenadnom doga�aju kontaktiraju se vanjske snage za zaštitu i spašavanje.

Temeljem posebnog sporazuma podru�je Op�ine Omišalj operativno pokriva Javna vatrogasna postrojba Grada Krka (23 djelatnika) za slu�aj svih intervencija na objektima, otvorenom prostoru, prometnim sredstvima i ostalim doga�ajima. Temeljem tog sporazuma JVP Grada Krk ima status središnje vatrogasne postrojbe za podru�je otoka Krka.

Pored navedene JVP podru�je Op�ine operativno pokrivaju i dobrovoljna vatrogasna društva i to:

� DVD Njivice (20 operativnih vatrogasaca) koje ima status središnjeg društva u Op�ini Omišalj. Društvo ima podru�je odgovornosti Op�ine Omišalj kao i podru�je djelovanja. U umreženom sustavu DVD se uklju�uje u akcije gašenja požara i izvan podru�ja Op�ine. Materijalna sredstva kojima raspolažu navedeni JVP i DVD prikazana su u sljede�oj

tabeli:

JANAF d.d. Datum:


52 od 61

Tabela 15. Materijalna sredstva JVP-a Grada Krka i DVD-a Njivice Red. br.

Vrsta vozila Marka i tip vozila Sredstva za gašenje (L)voda pjenilo prah

1 Tehni�ko vozilo TAM-190 T IS - - - 2 Navalno vozilo MAN 14.280 4500 500 - 3 Vozilo za gašenje prahom TAM 75 T 5 - - 750 4 Autocisterna MAN 14.284 7000 300 - 5 Vozilo za gašenje požara šuma

i raslinja TAM – 170 T 5000 500 -

6 Vozilo za gašenje požara šuma i raslinja

UNIMOG U 500 3800 200 -

7 Vozilo za prijevoz ljudi RENAULT TRAFIC - - - 8 Terensko vozilo LADA NIVA - - - 9 Autoljestva MERCEDES 1800 200 - 10 Zapovjedno vozilo RENAULT CANGOO - - - 11 Vozilo za prijevoz ljudi RENAULT TRAFIC - - - 12 Prijenosna pumpa Ziegler - - - 13 Prijenosna pumpa Honda MIO - - - 14 Uronjive pumpe 5 kom - - - 15 Le�na pumpa - - - 16 Plutaju�a pumpa FYR PAK - - -

Osim gore navedenog JVP-a Grada Krka i DVD-a iz Njivica na podru�ju otoka Krka djeluje još i Vatrogasna zajednica otoka Krka u sklopu koje osim DVD-a iz Njivica djeluju još i:

� DVD Dobrinj (10 operativnih vatrogasaca i dva vozila); � DVD Baška (20 operativnih vatrogasaca i �etiri vozila); � DVD Vrbnik (10 operativnih vatrogasaca i jedno vozilo); � DVD Krk (22 operativnih vatrogasaca i dva vozila).

Od ostalih redovnih snaga na podru�ju Op�ine Omišalj djeluju i redovne snage navedene u tabeli.

NAZIV PRAVNOG SUBJEKTA MATERIJALNO-TEHNI�KA SREDSTVA LJUDSTVODom zdravlja Primorsko –goranske županije Ispostava Krk s pripadaju�im ambulantama

2 ambulante op�e medicine 1 ekipa Hitne pomo�i stalno dežurna

4 lije�nika 6 med. sestara

Hrvatska gorska služba spašavanja –Stanica Rijeka

Oprema za spašavanje iz nepristupa�nih pozicija

30

Gradsko društvo crvenog križa Krk Šatori, vre�e za spavanje, pribor za jelo /

JANAF d.d. Datum:


53 od 61

6. Zaklju�ak Tvrtke DLS d.o.o. i OIKON d.o.o. su izradile sukladno potpisanom Ugovoru za tvrtku

JANAF Izvješ�e o sigurnosti za Terminal Omišalj. Tijekom rada na predmetnom dokumentu Izra�iva�i su vo�eni dobrom industrijskom praksom koristili sve dostupne i relevantne podatke o tvrtci JANAF, softverske pakete za modeliranje zona opasnosti uslijed iznenadnog doga�aja te ra�unalne simulacije za procjenu u�estalosti iznenadnog doga�aja.

Tvrtka JANAF vo�ena sviješ�u o potencijalnim opasnostima koje se javljaju uslijed njenog obavljanja svoje osnovne djelatnosti izradila je �itav niz dokumenata iz podru�ja zaštite okoliša, zaštite i spašavanja, zaštite na radu te zaštite od požara i tehnološke eksplozije.

Iznenadni doga�aji na dijelovima promatranog sustava u cilju utvr�ivanja vjerojatnosti i mogu�ih posljedica, poduzetih tehni�kih i organizacijskih mjera za sprje�avanje nastanka i umanjivanje mogu�ih posljedica, do izrade Izvješ�a o sigurnosti su analizirani kroz sljede�e dokumente:

� Procjenu opasnosti za Terminal Omišalj – revizija 5 (12/2010. – Zagrebinspekt, Zagreb);

� Prosudba ugroženosti objekata JANAF-a za Terminal Omišalj – revizija 2 (1/2010. – JANAF, Zagreb);

� Procjena ugroženosti za Terminal Omišalj (7/2011. – Soboli d.o.o., Zagreb); � Procjenu ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za Terminal Omišalj (8/2006.

– Zagrebinspekt, Zagreb). Za analize u gore navedenim dokumentima korištene su sljede�e primjenjive metode i

postupci: � DOW F & El; � TNT; � TWRB 100.

Zaklju�ci iz navedenih analiza korišteni su pri izradi sljede�ih dokumenata: � Plana zaštite od požara i tehnološke eksplozije za Terminal Omišalj (2/2007. –

Zagrebinspekt, Zagreb); � Plana evakuacije i spašavanja; � Operativnog plana zaštite i spašavanja za Terminal Omišalj (7/2011. – Soboli d.o.o.,

Zagreb); � Operativnog plana interventnih mjera u slu�aju iznenadnog zaga�enja; � Plana zaštite objekata JANAF-a za Terminal Omišalj – revizija 2 (2/2010.-59/09 –

JANAF, Zagreb); � Plana obrane (Soboli d.o.o., Zagreb, 2010.); � Alarmi i postupci – revizija 0 (3/2008. – JANAF, Zagreb).

Uz korištenje podataka iz gore navedenih dokumenata tvrtke DLS d.o.o. i OIKON d.o.o. su s ciljem stjecanja potpunije slike o posljedicama potencijalnih iznenadnih doga�aja u krugu Terminala Omišalja izradile, korištenjem softverskog paketa SLABView i Aloha, ra�unalne modele zona ugroženosti uslijed iznenadnog doga�aja na Terminalu Omišalj.

JANAF d.d. Datum:


54 od 61

ANALIZA URE�ENOSTI SUSTAVA TEMELJEM ZAHTJEVA IZ �L. 9 SEVESO II DIREKTIVE 96/082EEC

Temeljem opisa tehnoloških postupaka, organizacijskih i tehni�kih mjera koje se sustavno poduzimaju u JANAF-u, izra�unatih vjerojatnosti nastanka doga�aja i mogu�ih posljedica, neželjeni doga�aji na podru�ju Terminala mogu se svrstati u 3 grupe:

1. Iznenadni doga�aji ograni�enog utjecaja unutar pojedinog dijela sustava na Terminalu,

2. Iznenadni doga�aji koji mogu zbog ispuštanja ve�ih koli�ina opasnih tvari imati utjecaj izvan pojedinog dijela sustava, ali su ograni�eni na samu lokaciju Terminala,

3. Iznenadni doga�aji koji uslijed potpunog kolapsa skladišnih spremnika mogu imati za posljedicu ugrožavanje u okruženju.

1. PROCJENA MOGU�IH POSLJEDICA IZNENADNOG DOGA�AJA UNUTAR POJEDINOG DIJELA SUSTAVAUkoliko do�e do iznenadnog doga�aja na Privezima i/ili Otpremnoj pumpnoj stanici

za naftu posljedice istih bi bile lokalizirane na navedene dijelove sustava, odnosno ne dolazi do ugrožavanja drugih dijelova Terminala Omišalj. Do navedenog zaklju�ka došlo se s obzirom na koli�ine i karakteristike medija koji su prisutni u navedenim dijelovima Terminala Omišalj, lokaciju, to�nije udaljenost Priveza i Otpremne pumpne stanice za naftu od drugih dijelova sustava, vrstu i broj operacija koje se izvode na navedenim dijelovima sustava te sve mjere sigurnosti koje se primjenjuju.

2. IZNENADNI DOGA�AJI KOJI MOGU IMATI POSLJEDICE IZVAN POJEDINIH DIJELOVA SUSTAVAUslijed iznenadnog doga�aja na Autopunilištu, a uzimaju�i u obzir blizinu skladišnog

prostora za derivate realno je za o�ekivati da bi ovakav iznenadni doga�aj imao posljedice i po navedeni skladišni prostor. Potencijalni iznenadni doga�aji na Autopunilištu su:

� Lom istaka�ke ruke za derivate; � Kolaps autocisterne; � Sudar dviju ili više cisterni.

3. IZNENADNI DOGA�AJI KOJI MOGU ZA POSLJEDICU IMATI UTJECAJ NA OKRUŽENJESvi mogu�i iznenadni doga�aji obra�eni su u skladu s prihvatljivom metodologijom i

dobrom inženjerskom praksom. Korištenjem softverskih paketa SLABView i Alohe odre�ene su zone ugroženosti uslijed iznenadnog doga�aja na Terminalu Omišalj. S obzirom na lokaciju skladišnog prostora i uobi�ajene meteorološke uvjete na lokaciji malo je vjerojatno da bi uslijed iznenadnog doga�aja došlo do ugroze stanovništva u naselju Omišalj. Van podru�ja pod odgovornoš�u terminala ne bi došlo do stvaranja eksplozivnih smjesa, uslijed požara ili eksplozije na Terminalu posljedice van podru�ja Terminala bi bile zanemarive.

A - USKLA�ENOST SUSTAVA PREVENCIJE OD VE�IH NESRE�A S ODREDBAMA IZ DODATKA III(ANNEX III), DIREKTIVE

Organizacija i odgovornosti za sprje�avanje nastanka i sanaciju posljedica u slu�aju velikih nesre�a definirane su Pravilnicima i svim relevantnim aktima JANAF-a.

Pravilnikom o evakuaciji i spašavanju i Planovima za slu�aj opasnosti za sve dijelove sustava JANAF-a, detaljno �e biti utvr�eni potrebni postupci i odgovornosti za sanaciju posljedica neželjenih doga�aja.

JANAF d.d. Datum:


55 od 61

Sektor sigurnosti i zaštite je u obavezi za svaku organizacijsku jedinicu sa�initi godišnji plan vježbi u skladu s Operativnim planom interventnih mjera u slu�aju iznenadnog zaga�enja.

Vježbe se održavaju temeljem pisanih scenarija utemeljenim na mogu�im doga�ajima iz specifi�nih Planova za slu�aj opasnosti pojedinih podru�ja rada i Procjenama mogu�ih opasnosti.

Analizom održanih vježbi u pisanom obliku utvr�uju se uo�eni propusti, nedostaci i mjere za unapre�enje postupaka za sanaciju i sprje�avanje posljedica pretpostavljenih iznenadnih doga�aja.

B - UTVR�IVANJE POSTUPAKA U SLU�AJU VELIKIH NESRE�APostupci u slu�aju velikih nesre�a definirani su primjenjivim internim aktima tvrtke

JANAF. Vjerojatnost od nastanka velikih nesre�a, uvažavaju�i poduzete tehni�ke,

organizacijske i obrazovne mjere na prihvatljivoj je razini, no posljedice izbijanja istih mogu biti veoma ozbiljne.

Mogu�e posljedice u okruženju mogu nastati na primjer u slu�ajevima velikih propuštanja ili kolapsa spremnika nafte bez pravovremenog poduzimanja predvi�enih radnji smanjenje posljedica u slu�aju iznenadnog doga�aja.

Svi objekti u JANAF-u izgra�eni su i održavani prema važe�im propisima Republike Hrvatske i u skladu s dobrom inženjerskom praksom, a u smislu zaštite od katastrofalnih elementarnih nepogoda, potresa, poplava, te na propisanim me�usobnim sigurnosnim udaljenostima kako bi mogu�nost "domino" efekta u slu�aju požara ili eksplozija bila svedena na prihvatljivu razinu ili pak potpuno eliminirana. Objekti koji su namijenjeni za stalni boravak procesnog osoblja unutar potencijalno ugroženih podru�ja izgra�eni su, u gra�evinskom smislu, u protupožarnoj i protueksplozivnoj izvedbi (vatrootpornost, maksimalno o�ekivani nadtlak). Projekti temelja svih objekata izra�eni su temeljem geoloških studija tla i povijesnih podataka o meteorološkim uvjetima lokacije.

C - SUSTAVI ZA SPRE�AVANJE I PRAVOVREMENO UO�AVANJE VE�IH NESRE�ASustavna zaštita radnika, oprema i okoliša sastavni je dio idejnih, glavnih i izvedbenih

projekata JANAF-a. Svaki poreme�aj u procesu rada koji može izazvati nesigurne okolnosti ima za posljedicu automatsku obustavu djelatnosti i dovo�enje procesa i opreme u sigurno stanje, uz potpuno rastere�enje opreme na siguran na�in. Upravlja�ki sustav temelji se na kompjuterskom vo�enju procesa rada.

JANAF kontinuirano unaprje�uje kontrolne sustave ugradnjom novih generacija softvera i hardvera.

Sustavi za vatrodojavu i vatrozaštitu ugra�eni kao sastavni dio procesa rada i ostala sigurnosna oprema sustavno se i redovito pregledavaju i održavaju u ispravnom i funkcionalnom stanju unutar roka predvi�enog zakonskim i podzakonskim aktima RH te temeljem internih akata poslodavca.

D - NIVO RAZRA�ENOSTI UNUTARNJIH PLANOVA I DOSTUPNOST INFORMACIJA ZA IZRADU VANJSKIH PLANOVA

Unutarnji planovi sadrže sve relevantne informacije o koli�inama opasnih tvari, skladišnim prostorima i mogu�im posljedicama iznenadnih doga�aja na okruženje.

JANAF d.d. Datum:


56 od 61

Svi izra�eni i relevantni planovi i procjene dostavljeni su jedinici lokalne samouprave, županijskim uredima i nadležnim tijelima ministarstava i sastavni su dio svih izra�enih planova više razine.

E -REVIZIJE I INFORMIRANJE O NOVIM PROJEKTIMA I RAZVOJUO svim sigurnosnim aspektima novih projekata koji se odnose na pove�anje

kapaciteta Terminala, šire i neposredno okruženje upoznati su u procesu ishodovanja potrebnih dozvola kroz relevantne studije o utjecaju na okoliš. Projektna dokumentacija ovjerava se od svih službi nadležnih ministarstava.

Sigurnosno izvješ�e izra�eno je temeljem svih dostupnih informacija i podloga dostavljenih od strane službenih predstavnika naru�itelja. Zaklju�no, mogu�e je ustvrditi kako JANAF zadovoljava sve zahtjeve sigurnosti definirane Uredbom o sprje�avanju velikih nesre�a koje uklju�uju opasne tvari (NN 114/08), no s obzirom na razli�ite metode korištene pri analizi mogu�ih posljedica i rizika od nastanka neželjenih doga�aja (pa posljedi�no i rezultata tih analiza), potrebno je izvršiti uskla�ivanje pojedinih podataka u dokumentima koji su na snazi.

JANAF d.d. Datum:


57 od 61

7. Prilozi Prilog 1 – Organizacijski dijagram JANAF-a

JANAF d.d. Datum:


58 od 61

Prilog 2 – Obavijest o prisustvu opasnih tvari na lokaciji

JANAF d.d. Datum:


59 od 61

Prilog 3 – Obavješ�ivanje i komuniciranje u JANAF-u

�

JANAF d.d. Datum:


60 od 61

Prilog 4 – Obavješ�ivanje i komuniciranje izvan JANAF-a

�

JANAF d.d. Datum:


61 od 61

Prilog 5 – Ovlaštenja MZUPUG za tvrtke DLS d.o.o. i OIKON d.o.o.

Documents

Privitak suglasnosti [PDF 3.56 MB]