PRIRUNIK ZA PARNINI POSTUPAK

ZA SUDIJE

BOSNE I HERCEGOVINE

Prema konceptusutkinje Carolyn Engel Temin,

Sud ope nadlenosti, Prvi sudski okrug Pensilvanije,Filadelfija, Pensilvanija, SAD,

biva meunarodna sutkinja, Sud Bosne i Hercegovine

AUTORI MATERIJALA:

Carolyn Engel Temin

Biljana Novak,predsjednica Opinskog suda u Tuzli

Vahida Halilovi,sutkinja (Osnovni sud Doboj)

Predrag Krsmanovi,sudija (Kantonalni sud Tuzla)

Fatima Imamovi,sutkinja (Kantonalni sud Zenica)

Mirsada Dindo,sutkinja (Okruni sud Istono Sarajevo)

Fatima Mrdovi,sutkinja (Kantonalni sud Sarajevo)

Koordinator/moderator projekta: Zlatko Osmanovi, vii pravni savjetnik, Projekat razvoja sektora pravosua

Prevele:Vanda Mandi, efica prevodilakog uredaVioleta Brdar, prevoditeljicaAdisa Okeri-Zaid, prevoditeljica

PREDGOVOR

U toku 2006. godine, Projekat Razvoj sektora pravosua, kojeg je finansirao USAID, u sklopu Inicijative model sudova, poeo je pruati tehniku pomo u oblasti efikasnog upravljanja predmetima u krivinom i graanskom postupku. JSDP je angairao iskusnu ameriku sutkinju, Carolyn Engel Temin, kao kratkoronog eksperta; i u periodu od septembra 2006. godine do februara 2009. godine, sutkinja Temin je odrala veliki broj obuka za sudije koji rade u krivinom i graanskom referatu u sudovima u cijeloj Bosni i Hercegovini. Za vrijeme provedeno sa sudijama u BiH, sutkinja Temin esto je spominjala prirunik koji sudije u SAD-u imaju na svom stolu kao brzi podsjetnik prilikom suenja u graanskim ili krivinim postupcima. U daljem razgovoru sa pravnicima koji su radili u Projektu, sutkinja Temin je spomenula da je bila autor prirunika za krivini postupak za sudije u svojoj matinoj dravi Pensilvaniji 1986. godine. Taj prirunik od tada redovno upotrebljavaju sudije u Pensilvaniji, koji rade u sudovima ope nadlenosti, koji su slini kantonalnim i okrunim sudovima u BiH.

Nakon toga je JSDP, u saradnji sa sutkinjom Temin i domaim sudijama, odluio da izradi sline prirunike za sudije u BiH, i to jedan za graanski postupak i jedan za krivini postupak. Slinog formata, oba prirunika imala bi slinu namjenu da olakaju svakodnevni rad sudijama, te da mladim sudijama i strunim saradnicima na jednom mjestu osiguraju uzorke dokumentacije koja e im trebati u njihovom radu. Prirunici su osmiljeni tako da u najveoj moguoj mjeri prate poglavlja i sadraj zakona o krivinom postupku i zakona o parninom postupku FBiH i RS-a, kako bi se korisnici lake snalazili. Svako poglavlje predstavlja zasebnu cjelinu i sadri relevantne lanove zakona, kontrolne liste, formalne razgovore, te tipske obrasce, za dokumenta koja su esto u upotrebi, kao to su rjeenja, sudske odluke, presude i nalozi.

JSDP je okupio iskusne sudije parniare i kriviare, iz prvostepenih i drugostepenih sudova Federacije BiH i Republike Srpske. Veina sudija dolazila je iz sudova koji su uestvovali u Inicijativi model sudova JSDP-a, koji je u okviru svojih petogodinjih aktivnosti promovirao napredne tehnike iz oblasti sudske administracije, Program evropskih standarda, koji se odnosio na rad sudova i na renoviranje zgrada sudova.Sudije su se podijelile u dvije radne grupe kako bi izradile prirunike za graanski i krivini postupak.

Radne grupe poele su sa radom u novembru 2007. godine, a kompletan materijal za oba prirunika zavren je do februara 2009. godine. Za to vrijeme odrano je po 12 sastanaka radnih grupa (pojedinanih i zajednikih), a lanovi

3

radnih grupa su izmeu sastanaka radili prema pojedinanim zaduenjima. U skladu sa dogovorenom metodologijom, na sastancima se diskutiralo o svim materijalima pojedinanih lanova, nakon ega su usvajani konani tekstovi koje su odobrili svi lanovi radne grupe. Takvi tekstovi su zatim prevoeni na engleski da bi ih pregledala sutkinja Temin. Ona je takoer radila i na pojedinim poglavljima koja su bila diskutirana i odobravana od strane radne grupe. Zbog budetskih i vremenskih ogranienja, sutkinja Temin je uglavnom radila iz SAD-a, i svega se nekoliko puta sastala sa lanovima radnih grupa u BiH. Ovaj pristup se pokazao uspjenim i mogao bi biti koriten u buduim projektima koji u sebi nose saradnju meunarodnih i domaih eksperata.

Imajui u vidu da e se ovi prirunici morati redovno aurirati, u zavisnosti od izmjene zakona i sudskih praksi, uvez prirunika je osmiljen tako da dozvoljava brze i jeftine izmjene pojedinih poglavlja. Zbog planiranog zavretka JSDP-a u maju 2009. godine, izmeu Projekta i Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH potpisan je Memorandum o razumijevanju, kojim e se osigurati da e potrebne izmjene i dopune prirunika biti uraene na vrijeme, te biti dostavljene sudovima. VSTV je ovlastio stalne radne grupe, iji lanovi e se okupljati jednom ili dva puta godinje u smislu rada na izmjenama i dopunama prirunika, u zavisnosti od izmjena relevantnih zakona.(Napomena: Zbog neodloivog termina objavljivanja, ovi prirunici ne odraavaju izmjene zakona koje su se desile nakon 30. novembra 2008. godine. Iste e biti ukljuene u narednu verziju).

JSDP bi se posebno elio zahvaliti sudijama, lanovima radnih grupa. Njihovo znanje i iskustvo omoguili su izradu ovih prirunika. Shvatajui vanost prirunika, lanovi radnih grupa posvetili su dobar dio svog slobodnog vremena radu na prirunicima, sa velikim entuzijazmom i bez ikakve naknade.USAID, koji je financirao JSDP, nada se da e ovi prirunici postati za sudije u BiH ono to ve dugo vremena predstavljaju za sudije u SAD-u istinski korisni, praktini vodii za sudije, koji e njihov svakodnevni rad uiniti lakim i efikasnijim.

VISOKO SUDSKO I TUILAKO VIJEEPROJEKAT RAZVOJA SEKTORA PRAVOSUA USAID-A

Maj, 2009.

[Sav materijal u ovom priruniku, ukljuujui i njegove izmjene, predstavlja autorsko djelo i vlasnitvo VSTV-a. Njegovo ponovno tampanje, umnoavanje ili koritenje u komercijalne svrhe, a bez izriite prethodne pismene saglasnosti VSTV-a, zabranjeno je. Sva prava pridrana.]4

Sadraj

I. OPA NAELA

II. SUDIJSKA ETIKA

III. NADLENOST

IV. STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI

V. TUBA I ODGOVOR NA TUBU

VI. DOKAZI

VII. PRIPREMNO ROITE

VIII. MEDIJACIJA I SUDSKA NAGODBA

IX. GLAVNA RASPRAVA

X. IZUZEE

XI. NEPOTIVANJE SUDA

XII. PREKID POSTUPKA

XIII. SUDSKE ODLUKE

XIV. ALBE (SAMO POSTUPAK PRVOSTEPENOG SUDA)

XV. SUDSKE MJERE OSIGURANJA

XVI. TROKOVI

XVII. PRAVNA POMO

XVIII. POSEBNI POSTUPCI

NAPOMENA: RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE U OKVIRU SVAKOG POJEDINANOG POGLAVLJA NAVEDENE SU IZ ZAKONA O PARNINOM POSTUPKU FEDERACIJE BIH I REPUBLIKE SRPSKE.

5

POGLAVLJE I

OPA NAELA

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE .............................................. 9

Temeljna naela o neovisnosti sudstva .............................................. 9

Relevantni dijelovi iz Evropske konvencije o ljudskim pravima ................. 12

Ustav Bosne i Hercegovine ...................................................................... 15

Ustav Federacije BiH ................................................................................. 18

Ustav Republike Srpske ............................................................................. 26

Zakon o sudovima (FBiH/RS) .................................................................... 37

Zakon o parninom postupku .................................................................. 43

7

POGLAVLJE I

OPA NAELA

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Temeljna naela o neovisnosti sudstva

Temeljna naela o neovisnosti sudstva usvojena su na Sedmom kongresu Ujedinjenih nacija o temi prevencije kriminala i postupanja sa prestupnicima, koji je odran u Milanu od 26. avgusta do 6. septembra 1985, i potvrena rezolucijama Generalne skuptine 40/32 od 29. novembra 1985. i 40/146 od 13. decembra 1985.

*********

Sljedea temeljna naela, koja su formulirana kako bi pomogla zemljama lanicama u njihovom zadatku osiguranja i unapreenja neovisnosti sudstva, trebala bi se uzeti u obzir i potivati od vlada u okviru njihovih domaih zakona i prakse i biti predoena sudijama, pravnicima, lanovima izvrne i zakonodavne vlasti, te javnosti openito. Naela su formulirana uglavnom imajui na umu profesiju sudije, ali se u konkretnom sluaju jednako odnose i na sudije porotnike, tamo gdje oni postoje.

Neovisnost sudstva

1. Drava e garantirati neovisnost sudstva, koja e biti ugraena u Ustav ili zakon te drave. Dunost je vladinih ili drugih institucija da potuje i osigura neovisnost sudstva.

2. Sudovi e o pitanjima koja se pred njih postave odluivati nepristrasno, na temelju injenica i u skladu sa zakonom, bez ikakvih ogranienja, nedolinih utjecaja, poticaja, pritisaka, prijetnji ili uplitanja, direktnih ili indirektnih, sa bilo koje strane ili iz bilo kojeg razloga.

3. Sudovi e imati nadlenost u svim pitanjima sudske prirode, te e imati iskljuivu ovlast u odluivanju o tome da li sporno pravno pitanje spada u

9

njihovu nadlenost, na nain predvien zakonom.

4. Nee biti nikakvih nedolinih ili nedozvoljenih uplitanja u sudski proces, niti e sudske odluke biti podlone reviziji. Ovo naelo se ne odnosi na preispitivanje od strane suda ili na ublaavanje, odnosno smanjenje od strane nadlenih organa kazni izreenih od strane suda, u skladu sa zakonom.

5. Svaka osoba e imati pravo na suenje pred obinim sudovima ili tribunalima u postupcima utvrenim zakonom. Tribunali koji ne budu koristili zakonski propisane postupke, nee biti formirani kao zamjena za nadlenost obinih sudova ili tribunala.

6. Naelo neovisnosti sudstva stvara pravo i obavezu sudovima da osiguraju pravino voenje sudskih postupaka, uz potivanje prava strana u postupku.

7. Dunost je svake drave lanice Ujedinjenih nacija da osigura odgovarajue resurse za adekvatno funkcioniranje sudstva.

Sloboda izraavanja i udruivanja

8. U skladu s Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, sudija, kao i svaki drugi graanin, ima pravo na slobodu izraavanja, vjerovanja, udruivanja i okupljanja; pod uslovom da e se prilikom ostvarivanja takvih prava sudija uvijek ponaati na nain koji e ouvati dostojanstvo sudijskog poziva, te nepristrasnost i neovisnost sudstva.

9. Sudije su slobodni da formiraju udruge sudija ili druge organizacije ili da budu lanovi takvih udruga ili organizacija, kako bi zastupali svoje interese, profesionalno se usavrile ili zatitile neovisnost sudstva.

Struna sprema, izbor i usavravanje

10. Osobe koje su izabrane na dunost sudije bit e osobe sa integritetom i sposobnou, sa odgovarajuim obrazovanjem, odnosno strunom spremom. Bilo koji metod odabira bit e zatien od imenovanja iz nedolinih motiva. Kod odabira sudija nee biti diskriminacije osobe na temelju rase, boje koe, spola, religije, politikog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili drutvenog porijekla, imovine, roenja ili statusa, izuzev kriterija koji se odnosi na to da kandidat za mjesto sudije mora biti dravljanin matine drave, a koji se nee smatrati diskriminatorskim.

10

Uvjeti slube i mandat

11. Mandat sudija, njihova neovisnost, sigurnost, adekvatna nagrada za rad, uvjeti slube, mirovina i starosna dob za mirovinu, adekvatno e biti ureeni zakonom.

12. Sudije, bez obzira da li su imenovani ili izabrani, imat e zagarantirani mandat do obavezne mirovine ili isteka mandata, tamo gdje postoji.

13. Unapreenje sudija, gdje takav sistem postoji, trebalo bi se temeljiti na objektivnim faktorima, a naroito na sposobnosti, integritetu i iskustvu.

14. Asigniranje predmeta sudijama unutar suda u kojem rade predstavlja sastavni dio sudske administracije.

Profesionalna tajnost i imunitet

15. Sudije e biti obavezane profesionalnom tajnom u pogledu svojih vijeanja i povjerljivih informacija do kojih dou za vrijeme obavljanja svojih dunosti, izuzev u javnim postupcima, i nee biti obavezani da svjedoe o takvim pitanjima.

16. Ne utiui na disciplinski postupak ili pravo albe ili kompenzaciju od drave, u skladu sa dravnim zakonom, sudije treba da uivaju imunitet u graanskim sporovima za novanu odtetu za nedolino ponaanje ili za propuste u izvravanju sudijske funkcije

Disciplinski postupak, suspenzija i razrjeenje dunosti

17. Tuba ili alba podnesena protiv sudije u njegovom sudijskom i profesionalnom svojstvu bit e procesuirana u najkraem roku i pravino u okviru odgovarajueg postupka. Sudija e imati pravo na pravino sasluanje. Ispitivanje stvari u najranijoj fazi bit e povjerljivo, izuzev ako sudija drugaije zahtijeva.

18. Sudije e biti podloni suspenziji ili razrjeenju dunosti jedino zbog nesposobnosti ili postupaka zbog kojih nisu podobni za obavljanje svoje dunosti.

19. Svi disciplinski postupci, te postupci vezani za suspenziju ili razrjeenje dunosti bit e voeni u skladu s utvrenim standardima Kodeksa sudske etike.

11

20. Odluke vezane za sve disciplinske postupke, te postupke suspenzije ili razrjeenja dunosti treba da budu podlone neovisnom pregledu. Ovo naelo ne smije se primjenjivati na odluke najvieg suda i zakonodavnih tijela u postupcima opoziva ili slinim postupcima.

Relevantni dijelovi iz Evropske konvencije o ljudskim pravima

lan 1. Obaveza potovanja ljudskih prava

Visoke strane ugovornice jame svim licima pod svojom jurisdikcijom prava i slobode utvrene u Dijelu I ove konvencije.

Dio I - Prava i slobode

lan 2. Pravo na ivot

1. Pravo na ivot svakog ovjeka zatieno je zakonom. Niko ne moe biti namjerno lien ivota, osim kod izvrenja smrtne kazne po presudi suda kojom je proglaen krivim za zloin za koji je ova kazna predviena zakonom.

2. Lienje ivota nije u suprotnosti s ovim lanom ako proizlazi iz upotrebe sile koja je apsolutno neophodna:

a) u odbrani svakog pojedinca od nezakonitog nasilja;

b) prilikom zakonitog lienja slobode ili sprjeavanja bjekstva osobe koja je zakonito liena slobode;

c) u akciji preduzetoj, u skladu sa zakonom, u cilju guenja nemira ili pobune.

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++

lan 3. Zabrana muenja

Niko nee biti podvrgnut torturi, neljudskom ili poniavajuem postupku ili kanjavanju.

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

12

lan 5. Pravo na slobodu i sigurnost

1. Svako ima pravo na slobodu i sigurnost linosti. Niko ne smije biti lien slobode, izuzev u nie navedenim sluajevima i u skladu sa zakonom propisanim postupkom:

a) u sluaju zakonitog lienja slobode po presudi nadlenog suda;

b) u sluaju zakonitog hapenja ili lienja slobode zbog nepovinovanja zakonitom nalogu suda ili u cilju osiguranja izvrenja bilo koje obaveze propisane zakonom;

c) u sluaju zakonitog hapenja ili lienja slobode radi privoenja nadlenoj sudskoj vlasti, kada postoji opravdana sumnja da je ta osoba izvrila krivino djelo ili kada postoje valjani razlozi da se osoba sprijei da izvri krivino djelo ili da, nakon izvrenja krivinog djela, pobjegne;

d) u sluaju lienja slobode maloljetnika, prema zakonitom nalogu, radi odgajanja pod nadzorom ili zakonitog pritvaranja zbog privoenja nadlenoj vlasti.

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

lan 6. Pravo na pravino suenje

1. Prilikom utvrivanja graanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivine optube protiv njega, svako ima pravo na pravino suenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. Presuda se izrie javno, ali se novinari i javnost mogu iskljuiti s itavog ili jednog dijela suenja u interesu morala, javnog reda ili nacionalne sigurnosti u demokratskom drutvu, kada to nalau interesi maloljetnika ili zatite privatnog ivota strana u sporu, ili kada to sud smatra izriito neophodnim zato to bi u posebnim okolnostima publicitet mogao nanijeti tetu interesima pravde.

++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

lan 8.

1. Svako ima pravo na potovanje svog privatnog i porodinog ivota, doma i prepiske. 2. Javne vlasti nee se mijeati u vrenje ovog prava sem ako to nije u skladu

13

sa zakonom i neophodno u demokratskom drutvu u interesu nacionalne bezbijednosti, javne bezbijednosti ili ekonomske dobrobiti zemlje, radi sprijeavanja nereda ili kriminala, zatite zdravlja ili morala, ili radi zatite prava i sloboda drugih.

lan 14. Zabrana diskriminacije

Uivanje prava i sloboda predvienih ovom konvencijom osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao to su spol, rasa, boja koe, jezik, vjeroispovijest, politiko ili drugo miljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, roenje ili drugi status.

++++++++++++++++++++++++++++++++++++

PROTOKOL BROJ 7.

UZ KONVENCIJU O ZATITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA

Strasbourg, 22. XI. 1984.

+++++++++++++++++++++++++++++++

lan 5.

U vezi s brakom, u toku braka i u sluaju njegovog raskida, suprunici su ravnopravni u pogledu meusobnih graanskopravnih prava i obaveza i u svom odnosu prema djeci. Ovim se lanom drave ne spreavaju da preduzimaju neophodne mjere u interesu djece.

+++++++++++++++++++++++++++++++++

lan 7. Odnos prema Konvenciji

U odnosu na drave lanice odredbe lanova 1. do 6. ovog protokola smatraju se dodatnim lanovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim.

++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

14

PROTOKOL BROJ 4.

UZ KONVENCIJU O ZATITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA KOJIM SE OSIGURAVAJU ODREENA PRAVA I SLOBODE KOJE NISU UKLJUENE U KONVENCIJU I PRVI PROTOKOL UZ NJU

Strasbourg, 16. IX. 1963.

++++++++++++++++++++++++++++++++

lan 1. Zabrana dunikog zatvora

Niko se ne moe liiti slobode samo zato to nije u stanju da ispuni ugovornu obavezu.

++++++++++++++++++++++++++++++++

Ustav Bosne i Hercegovine

lanak II

Ljudska prava i temeljne slobode

1. Ljudska prava

Bosna i Hercegovina i oba entiteta osigurat e najvii stupanj meunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U tu svrhu oformljena je Komisija za ljudska prava zaBosnu i Hercegovinu, kako to predvia Aneks 6 Opeg okvirnog sporazuma.

2. Meunarodni standardi

U Bosni i Hercegovini izravno se primjenjuju prava i slobode garantirani Europskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i njezinim protokolima. Ovi akti imaju prioritet nad svim drugim zakonima.

3. Popis prava

Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uivaju ljudska prava i temeljne

15

slobode iz ovog lanka, stavak 2, to ukljuuje:

a) pravo na ivot;

b) pravo osobe da ne bude podvrgnuta muenju ili nehumanom ili poniavajuem postupanju ili kazni;

c) pravo osobe da ne bude drana u ropstvu ili potinjenosti ili da ne obnaa prisilan ili obavezan rad;

d) pravo na slobodu i sigurnost osobe;

e) pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim stvarima, i druga prava vezana za krivine postupke;

f) pravo na privatni i obiteljski ivot, dom i dopisivanje;

g) slobodu miljenja, savjesti i vjere;

h) slobodu izraavanja;

i) slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja;

j) pravo na enidbu i udaju, te osnivanje obitelji;

k) pravo na imovinu;

l) pravo na obrazovanje;

m) pravo na slobodu kretanja i prebivanja.

4. Nediskriminacija

Uivanje prava i sloboda predvienih ovim lankom ili u meunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je za sve osobe u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao to su spol, rasa, boja, jezik, vjera, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili drutveno podrijetlo, vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovina, roenje ili drugi status.

16

5. Izbjeglice i raseljene osobe

Sve izbjeglice i raseljene osobe imaju pravo slobodno se vratiti u svoje domove. One imaju pravo, sukladno Aneksu 7 Opeg okvirnog sporazuma, da im se vrati imovina koje su bile liene tijekom neprijateljstava od 1991. godine i da im se da naknada za svu takvu imovinu koja im se ne moe vratiti. Sve obveze ili izjave vezane za takvu imovinu, a koje su date pod prisilom, nitavne su.

6. Provedba

Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, uredi, dravni organi i tijela kojima posredno rukovode entiteti ili koja djeluju unutar entiteta, primjenjivat e i potivati ljudska prava i temeljne slobode navedene u stavku 2.

7. Meunarodni sporazumi

Bosna i Hercegovina e ostati ili postati strana ugovornica u meunarodnim sporazumima popisanim u Aneksu I ovog Ustava.

8. Suradnja

Sve nadlene vlasti u Bosni i Hercegovini suraivat e sa, i omoguiti neogranien pristup: svim meunarodnim mehanizmima za praenje ljudskih prava utemeljenim za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima utemeljenim bilo kojim meunarodnim sporazumom navedenim u Aneksu I ovog Ustava; Meunarodnom sudu za bivu Jugoslaviju (a posebice e se pokoravati nalozima izdanim temeljem lanka 29. Statuta toga suda); i svim drugim organizacijama ovlatenim od strane Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda s mandatom koji je u svezi s ljudskim pravima ili humanitarnim pravom.

17

Ustav Federacije BiH1

II . LJUDSKA PRAVA I TEMELJNE SLOBODE

A. OPE ODREDBE

lanak 1

Budui da se naela, prava i slobode utvreni u lanku II Ustava Bosne i Hercegovine, primjenjuju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, sljedee odredbe odnose se na Federaciju.25)

lanak 2

Federacija e osigurati primjenu najvie razine meunarodno priznatih prava i sloboda utvrenih u dokumentima navedenim u Dodatku ovog ustava.36) Osobito:

(1) Sve osobe unutar teritorija Federacije uivaju slijedea prava:a) na ivot;b) na slobodu time da su uhidba i pritvor dopustivi samo po

zakonu;c) na jednakost pred zakonom;d) na slobodu glede diskriminacije temeljem rase, boje koe,

spola, jezika, vjere ili uvjerenja, politikih i drugih stavova, nacionalnog ili socijalnog podrijetla;

e) na pravian krivini postupak;f) na zabranu muenja, te okrutnog i nehumanog postupka ili

kanjavanja;g) na privatnost;h) na slobodu kretanja;i) na azil,j) na zatitu obitelji i djece;k) na imovinu;l) na temeljne slobode: slobodu govora i tiska; slobodu

miljenja; savjesti i uvjerenja; slobodu vjere, ukljuujui privatni i javni vjerski obred; slobodu okupljanja; slobodu

Neslubeni preieni tekst; ukljueni amandmani I-CIX. Izvor: Ustavni sud Federacije BiH 5) Prvobitne odredbe ovog lanka promijenjene su Amandmanom IV6) Amandmanom V zamijenjena je prvobitna odredba ovog stavka.18

udruivanja; ukljuujui slobodu osnivanja i pripadanja sindikatima; te slobodu neudruivanja; slobodu na rad;

m) na izobrazbu;n) na socijalnu zatitu;o) na zdravstvenu zatitu;p) na prehranu;r ) na utoite; is) na zatitu manjina i potencijalno ugroenih skupina;

(2) Svi graani uivaju slijedea prava:a) na osnivanje i pripadanje politikim strankama; ib) na politika prava: sudjelovanja u javnim poslovima;

jednakopravnog pristupa javnim slubama; da biraju i da budu birani.

lanak 3

Sve izbjeglice i prognanici imaju pravo na slobodan povratak domovima svog podrijetla i obitavanja.

lanak 4

Sve osobe imaju pravo, u skladu s Aneksom VII Opeg okvirnog sporazuma na povrat svekolike imovine koje su liene tijekom etnikog progona i neprijateljstva od 1991. godine, te na nadoknadu svekolike imovine koja im se ne moe povratiti. Svi iskazi i obveze dane i preuzete pod prisilom, posebice one to se odnose na odreknue od prava na zemlju i drugi imetak, su nitavne.

Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga lanka uredit e se federalnim zakonodavstvom.47)

lanak 5

Stjecanje i prestanak dravljanstva Federacije Bosne i Hercegovine propisuje federalni zakon, uz sljedee uvjete:

a) nijedna se osoba ne moe liiti dravljanstva proizvoljno, ili na nain koji bi je ostavio bez dravljanstva;

b) nijedna se osoba ne moe liiti dravljanstva Federacije po osnovu spola, rase, boje koe, jezika, vjere, politikog ili drugog uvjerenja, nacionalnog i drutvenog podrijetla, pripadnosti nekoj nacionalnoj manjini, imovine, roenja ili bilo kojeg drugog

7) Amandmanom VI zamijenjene su prvobitne odredbe ovog lanka.19

statusa;c) svi dravljani Federacije su, sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine,

i dravljani Bosne i Hercegovine, a ovisno o uvjetima o dravljanstvu utvrenim Ustavom Bosne i Hercegovine imaju pravo i na dravljanstvo druge drave.58)

lanak 6

Svi sudovi, upravne ispostave, tijela koja obnaaju javna ovlatenja i druga tijela federalne vlasti primjenjivat e i potovati prava i slobode predviene u dokumentima navedenim u Dodatku.69)

lanak 7

Sve mjerodavne vlasti u Federaciji suraivat e sa svim meunarodnim promatrakim tijelima za ljudska prava osnovanim za Bosnu i Hercegovinu kao i s nadzornim tijelima osnovanim instrumentima navedenim u Dodatku.

B. OMBUDSMENI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE7*)

1. Ope odredbe

lanak 1

(1) Postoje tri ombudsmena koje imenuje Parlament Federacije Bosne i Hercegovine sukladno federalnim zakonom. Po jedan ombudsmen se imenuje iz svakog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine.810)

9

lanak 2

(1) Ombudsmani duni su tititi ljudsko dostojanstvo, prava i slobode zajamene ovim ustavom, instrumentima navedenim u Dodatku, te ustavima kantona. Oni posebice djeluju na otklanjanju posljedica povreda tih prava i

8) Amandmanom VII zamijenjene su prvobitne odredbe ovog lanka.9) Odredba o Sudu za ljudska prava u ovom lanku prestala je da vai sukladno Amandmanu LII (lan 11e.).*) Naslov promijenjen Amandmanom XXX.10) Amandmanom XXX promijenjeni su: prvobitni naslov pod II.B. i lan II.B.1.1.20

sloboda, a osobito posljedica etnikog progona.

(2) U obnaanju svojih dunosti, ombudsmani se moraju rukovoditi zakonom i naelima udorea i pravde.

lanak 3

Svaki ombudsman obavlja svoje dunosti samostalno, osim kad je u ovom ustavu drukije predvieno. Ombudsmani mogu suraivati u obnaanju bilo koje od svojih dunosti.

lanak 4

Ombudsmani su neovisni u obnaanju svojih dunosti, i nijedna se osoba ili dravno tijelo ne smije mijeati u te dunosti.

2. Nadlenosti i ovlasti ombudsmana

lanak 5

Ombudsmani mogu ispitivati djelatnost bilo koje ustanove Federacije, kantona, grada911) ili opina, kao i bilo koje druge ustanove ili osobu koja negira ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, ukljuujui i sluajeve u kojima se to ini etnikim progonom ili odravanjem njegovih posljedica.

lanak 6

(1) Ombudsman ima pravo pokretati postupke pri mjerodavnim sudovima i intervenirati u postupcima koji su u tijeku.1012)

(2) Kao to je predvieno lankom IV. C. 8, Ombudsman ima pravo traiti pomo sudbene policije.

lanak 7

(1) U obavljanju svojih dunosti ombudsman moe pregledavati sve slubene dokumente, ukljuujui i tajne, kao i sudske i upravne spise, te zahtijevati suradnju bilo koje osobe, ukljuujui i slubene, posebice suradnju u pribavljanju relevantnih informacija, dokumenata i spisa. Ombudsman moe prisustvovati sudskim i upravnim postupcima, kao i sastancima drugih tijela, te moe stupiti na bilo koje mjesto gdje borave ili rade osobe liene slobode i prekontrolirati ga.

11) Rije grada je dodana Amandmanom XCV.12) Dio odredbe u ovom lanku koji se odnosio na Sud za ljudska prava prestao se primjenjivati sukladno Amandmanu LII (lanak 11e.).

21

(2) Ombudsmani, njihovi zamjenici i sve osobe koje obavljaju ispitivanja prema toki (1) ovog lanka, duni su uvati tajnost dobivenih informacija, te sa svim dokumentima i spisima postupati u skladu s veeim propisima, osim u sluaju predvienom u lanku II. B. 8.

3. Izvjea ombudsmanalanak 8

(1) Svaki ombudsman podnosi godinje izvjee Premijeru i zamjenicima Premijera i Konferenciji o europskoj sigurnosti i suradnji.1113)

(2) Ombudsman moe u bilo koje vrijeme podnijeti posebno izvjee mjerodavnom federalnom, kantonalnom, opinskom ili meunarodnom tijelu. Domae ustanove dune su odgovoriti u roku koji odredi ombudsman.

(3) U izvjea navedena u tokama (1) i (2) ovog lanka ombudsman moe ukljuiti bilo koji materijal opisan u lanku II. B. 5 i poduzeti mjere za zatitu informacija koje zahtijevaju tajnost.

4. Propisi ombudsmana

lanak 9

Svaki ombudsman sastavlja, ili ombudsmani zajedniki sastavljaju, propise koji odreuju njihovu organizaciju i naine obavljanja dunosti. Propisi se objavljuju u slubenom glasilu Federacije. Parlament Federacije moe zakonom promijeniti te propise.

IV. U S T R O J F E D E R A L N E V L A S T I

C. SUDBENA VLAST FEDERACIJE

1. Ope odredbe glede sudova

lanak 1

(1) Sudbene funkcije u Federaciji obavljaju sudovi Federacije navedeni u toki (2) ovog lanka, kantonalni sudovi navedeni u lanku V. 11 i opinski sudovi navedeni u lanku VI. 7.

(2) Sudovi su Federacije:

13) Prvobitna odredba ovog stavka promijenjena je Amandmanom LXVIII.22

a) Ustavni sud,b) Vrhovni sud1243)

lanak 2

Sva tijela vlasti izvravaju sve presude i naloge svih sudova navedenih u ovom ustavu, te pomau u njihovoj provedbi.

lanak 3

Ako ovim ustavom nije drukije odreeno, pravilnici kakvi budu potrebni za osiguranje jedinstvenosti postupka i osnovnih naela pravinosti postupaka u sudovima i ustrojstvu svih sudova utvrdit e se zakonima Federacije. Kantonalno zakonodavno tijelo moe propisati dopunska pravila za ravnanje sudovima dotinog kantona i opinskim sudovima. Podlijeui tim pravilima, svaki se sud moe sam organizirati i donijeti dopunska pravila.1344)

lanak 4

(1) Sudbena vlast u Federaciji obavlja se neovisno i samostalno.(2) Sudovi osiguravaju jednak tretman svim strankama u sudskim

postupcima.(3) Sudska vlast je samostalna i neovisna od izvrne i zakonodavne vlasti

Federacije.(4) Visoko sudako i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine, kao tijelo na

dravnoj razini, osigurava samostalnost, neovisnost, nepristrasnost, strunost i uinkovitost sudova i tuiteljske dunosti u Federaciji. Nadlenosti Visokog sudakog i tuiteljskog vijea, izmeu ostaloga, ukljuuju imenovanje, voenje stegovnog postupka protiv i smjenjivanja sudaca, osim sudaca Ustavnog suda Federacije, i obuhvaaju i tuitelje i zamjenike tuitelja u Federaciji. Sastav i dodatne nadlenosti Visokog sudakog i tuiteljskog vijea utvruju se zakonom na razini Bosne i Hercegovine.1445)

(5) Sudski postupci su otvoreni ako za odreena iznimna stanja nije zakonski drukije odreeno. Presude se objavljuju javno.

43) Odredba iz stavka (2) ovog lanka koja se odnosila na Sud za ljudska prava prestala je da se primjenjuje sukladno Amandmanu LII (lanak 11e.).44) Prvobitna odredba dopunjena je Amandmanom LVII.45) Amandmanom LVIII ovaj lanak je dopunjen stavcima 3) i 4). Amandmanom CIII mijenjan je stavak (4).

23

2. Ope odredbe glede sudova Federacije

lanak 5

(1) Suci sudova Federacije trebaju biti istaknuti pravnici najviih moralnih kvaliteta.

(2) Suci sudova Federacije nee biti krivino gonjeni niti odgovorni u graanskom postupku za bilo kakva djela uinjena u vrenju svoje dunosti.

lanak 6

1. Suce Vrhovnog suda, ukljuujui i predsjednika Suda, odabira, imenuje, provodi stegovni postupak protiv i smjenjuje Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee, sukladno zakonu.

2. Suce Ustavnog suda predlae predsjednik Federacije uz suglasnost dopredsjednika, a za imenovanje je potrebna potvrda veine izaslanika Doma naroda koji su prisutni i glasuju.

3. Suci Vrhovnog suda, osim sudaca u priuvi, imenuju se doivotno, ukoliko ovim ustavom nije drugaije utvreno, osim ako ne podnesu ostavku, ne odu u mirovinu ili ne budu s razlogom smijenjeni od strane Visokog sudbenog i tuiteljskog vijea, sukladno zakonu. Sucima Vrhovnog suda takoer moe iznimno prestati sudbena dunost kao rezultat procesa odabira nakon preustroja Vrhovnog suda tijekom prijelaznog razdoblja, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Federacije. Navrenje starosne dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu za suce Vrhovnog suda utvruje se zakonom.

4. Suci Ustavnog suda bit e u slubi do dobi od 70 godina, osim ako ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom smijenjeni konsenzusom ostalih sudaca tog suda.1546)

lanak 7.

1. Plaa i druge naknade sucu ne mogu biti umanjeni tijekom vrenja sudbene dunosti, osim kao posljedica stegovnog postupka sukladno zakonu.

46) Prvobitne odredbe ovog lanka izmijenjene su Amandmanom XLVII i Amandmanom LIX.24

2. Plaa i drugi uvjeti obavljanja dunosti, ukljuujui i imunitet, za sve suce sudova Federacije utvruju se zakonom.1647)

V. K A N T O N A L N E V L A S T I

4. Kantonalno sudstvo

lanak 11

1. Kantoni imaju sudove koji imaju prizivnu nadlenost u odnosu na opinske sudove u svom kantonu i prvostupanjsku nadlenost u stvarima koje ne spadaju u nadlenost tih sudova, te druge nadlenosti utvrene zakonom.

2. Suce kantonalnih sudova, ukljuujui i predsjednike sudova, odabira, imenuje, provodi stegovni postupak protiv i smjenjuje Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Federacije sukladno zakonu.

3. Suci kantonalnih sudova, osim sudaca u priuvi, imenuju se doivotno, osim ako ne podnesu ostavku, ne odu u penziju ili ne budu s razlogom smijenjeni od strane Visokog sudbenog i tuiteljskog vijea sukladno zakonu Federacije. Sucima kantonalnih sudova isto tako moe iznimno prestati sudbena dunost kao rezultat procesa odabira nakon preustroja kantonalnih sudova tijekom prijelaznog razdoblja, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee. Navrenje starosne dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu za suce kantonalnih sudova utvruje se zakonom Federacije. Uvjeti obavljanja dunosti, ukljuujui i imunitet, za suce kantonalnih sudova utvruju se zakonom Federacije. Plaa i druge naknade sucu ne mogu biti umanjeni za vrijeme obavljanja sudbene dunosti, osim kao posljedica stegovnog postupka sukladno zakonu.

4. Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bie proporcionalno zastupljeni u kantonalnim i opinskim sudovima. Takva zastupljenost e odraavati popis stanovnitva iz 1991. do potpune provedbe Aneksa 7. sukladno lanku IX. 11.a. ovog ustava.1771)

47) Prvobitne odredbe ovog lanka zamijenjene su Amandmanom LX.71) Prvobitne odredbe ovog lanka izmijenjene su Amandmanom LXII i dopunjene Amandmanom LXXXIV.

25

VI. OPINSKE VLASTI

lanak 7

1. Opinski sudovi, koji se mogu osnovati za podruje jedne ili vie opina, imaju nadlenost u svim graanskim i kaznenim stvarima, osim ako ovim ustavom, kantonalnim ustavom ili zakonom Federacije ili zakonom kantona izvorna nadlenost nije dodijeljena nekom drugom sudu.

2. Opinski sudovi se osnivaju zakonom i financira ih kantonalna vlast.

3. Suce opinskih sudova, ukljuujui i predsjednike sudova, odabira, imenuje, provodi stegovni postupak protiv i smjenjuje Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Federacije sukladno zakonu.

4. Suci opinskih sudova, osim sudaca u priuvi, imenuju se doivotno, osim ako ne podnesu ostavku, ne odu u mirovinu ili ne budu smijenjeni od strane Visokog sudbenog i tuiteljskog vijea sukladno zakonu. Sucima opinskih sudova isto tako moe iznimno prestati sudbena dunost kao rezultat procesa odabira nakon preustroja opinskih sudova tijekom prijelaznog razdoblja, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee. Navrenje starosne dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu za suce opinskih sudova utvruje se zakonom. Uvjeti obavljanja dunosti, ukljuujui i imunitet, utvruje se zakonom Federacije. Plaa i druge naknade sucima ne mogu biti umanjeni za vrijeme vrenja sudbene dunosti.1876)

***

Ustav Republike Srpske

II. LJUDSKA PRAVA I SLOBODE

lan 10

Graani Republike su ravnopravni u slobodama, pravima i dunostima, jednaki su pred zakonom i uivaju istu pravnu zatitu bez obzira na rasu, pol,

76) Prvobitne odredbe ovog lanka zamijenjene su Amandmanom LXIII. Amandmanom CV mijenjan je stav (2) ovog lana.26

jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, roenje, obrazovanje, imovno stanje, politiko i drugo uvjerenje, drutveni poloaj ili drugo lino svojstvo.

lan 11

ivot ovjeka je neprikosnoven.

Smrtna kazna moe se izuzetno propisati i izrei samo za najtee oblike tekih krivinih djela.

lan 12

Sloboda i lina sigurnost ovjeka su nepovredivi.

Nikome se ne moe oduzeti ili ograniiti sloboda, osim u sluajevima i po postupku koji su utvreni zakonom.

lan 13

Ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, ovjekova privatnost, lini i porodini ivot su nepovredivi.

lan 14

Niko ne smije biti podvrgnut muenju, svireposti, nehumanom ili poniavajuem postupanju ili kanjavanju.

Zabranjeno je i kanjivo svako iznuivanje priznanja i izjava.

Zabranjeno je na bilo kom licu, bez njegovog pristanka, vriti medicinske i druge naune oglede.

lan 15

Nezakonito liavanje slobode je kanjivo.

Lienje slobode moe trajati samo dok postoje zakonski uslovi za to.

27

Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvrilo krivino djelo moe biti pritvoreno i zadrano u pritvoru samo kad je to neophodno radi voenja krivinog postupka ili radi sigurnosti ljudi.

Pritvor se odreuje odlukom suda, a samo izuzetno, pod uslovima odreenim zakonom, odlukom drugog zakonom ovlatenog organa najdue do tri dana.

Licu koje je pritvoreno mora se uruiti pismeno obrazloeno rjeenje u asu pritvaranja. Protiv ovog rjeenja pritvoreno lice ima pravo na albu.

lan 16

Svako ima pravo na jednaku zatitu svojih prava u postupku pred sudom i drugim dravnim organom i organizacijom.

Svakome je zajameno pravo na albu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rjeava o njegovom pravu ili na zakonski zasnovanom interesu.

lan 17

Svako ima pravo na nadoknadu tete koju mu nezakonitim ili nepravilnim radom nanesu slubeno lice ili dravni organ, odnosno organizacija koja vri javna ovlatenja.

Lice koje je neopravdano osueno ili nezakonito i bez osnova lieno slobode, ima pravo na rehabilitaciju, nadoknadu tete, javno izvinjenje i druga zakonom utvrena prava.

lan 18

Licu optuenom za krivino djelo jami se pravedno suenje.

Optueno lice mora biti u najkraem zakonskom roku obavijeteno o razlozima optube.

Optuenom licu ne moe se suditi u njegovom odsustvu.

Optuenom koji nije dostupan sudu moe se suditi u odsutnosti samo u zakonom odreenim sluajevima.

28

lan 19

Zajameno je pravo na odbranu.

Jami se pravo na slobodan izbor branioca i nesmetano optenje s njim.

Branilac ne moe biti pozvan na odgovornost za radnje preduzete u postupku odbrane.

lan 20

Niko ne moe biti kanjen za djelo koje, prije nego to je uinjeno, nije bilo zakonom predvieno kao kanjivo djelo, niti mu se moe izrei kazna koja za to djelo nije zakonom bila predviena.

Niko ne moe biti smatran krivim za krivino djelo dok to ne bude utvreno pravosnanom sudskom odlukom.

lan 21

Graani se mogu slobodno kretati, nastanjivati i boraviti na teritoriji Republike, slobodno naputati tu teritoriju i na nju se slobodno vraati.

Zakonom se mogu uvesti ogranienja kretanja samo ako je to neophodno radi voenja krivinog postupka ili radi zatite sigurnosti i zdravlja ljudi.

Nikakva ogranienja iz politikih razloga ne mogu biti ustanovljena.

lan 22

U lanu 22 brisane su rijei: "i Jugoslavije" (Amandman LVII taka 4).

Sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika optenja su nepovredivi.

Zakonom se moe propisati da se samo na osnovu odluke suda moe odstupiti od naela nepovredivosti slobode i tajnosti dopisivanja i drugih oblika optenja, ako je to neophodno radi provoenja krivinog postupka ili radi sigurnosti Republike.

29

lan 23

Zajamena je zatita tajnosti podataka o linosti. Prikupljanje, obrada i svrha koritenja linih podataka ureuju se zakonom.

Zabranjeno je koritenje podataka o linosti koje je suprotno utvrenoj svrsi njihovog prikupljanja.

Graani imaju pravo da trae i dobijaju sve podatke o sebi, sadrane u aktima dravnih organa i u drugim slubenim evidencijama.

lan 24

Stan je nepovrediv.

Zakonom se moe propisati da slubeno lice na osnovu naloga suda moe ui u stan ili druge prostorije protiv volje njihovog draoca i izvriti pretres. Pretres se vri u prisustvu dva svjedoka.

Slubeno lice moe, pod uslovima utvrenim zakonom, ui u tui stan ili druge prostorije i bez odluke suda izvriti pretres ako je to neophodno radi hvatanja uinioca krivinog djela ili radi spasavanja ljudi i imovine.

lan 25

Zajamena je sloboda misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, kao i javnog izraavanja miljenja.

***

IX. USTAVNI SUD

lan 115

Ustavni sud:

1. odluuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i optih akata sa Ustavom;

2. odluuje o saglasnosti propisa i optih akata sa zakonom;

3. rjeava sukob nadlenosti izmeu organa zakonodavne, izvrne i sudske vlasti;

30

U lanu 115 stav 1 taka 4 rije: "oblasti" brisana je (Amandman XLIII, taka 3);

4. rjeava sukob nadlenosti izmeu organa Republike, grada i optine;

5. odluuje o saglasnosti programa, statuta i drugih optih akata politikih organizacija sa Ustavom i zakonom.

lan 115 dopunjen je takama 1 i 2 Amandmana XLII, koje glase:

"Ustavni sud prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, obavjetava najvie ustavne organe Republike o stanju i problemima u toj oblasti i daje im miljenja i prijedloge za donoenje zakona i preduzimanje drugih mjera radi osiguranja ustavnosti i zakonitosti i zatite sloboda i prava graana, organizacija i zajednica.

Ustavni sud moe ocjenjivati ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost propisa i optih akata koji su prestali da vae, ako od prestanka vaenja do pokretanja postupka nije proteklo vie od jedne godine."

lan 115 dopunjen je takom 1 Amandmana LXXXVIII, koja glasi:

"1. Ustavni sud:

1) odluuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i optih akata Narodne skuptine sa odredbama Ustava o zatiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda."

lan 115 dopunjen je i Amandmanom CIII, koji glasi:

"Ustavni sud odluuje o pitanjima imuniteta, koja proistiu iz zakona kojima se ureuje imunitet u Republici Srpskoj."

lan 116

Stavovi 1, 2 i 3 lana 116 brisani su Amandmanom CXX.

lan 116 dopunjen je takom 2 Amandmana LXXXVIII, koja glasi:

"Ustavni sud Republike Srpske maksimalno ima devet lanova.U taki 2 Amandmana LXXXVIII rije maksimalno brisana je (Amandman CXXI).

Vijee za zatitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske osniva se kako bi odluivalo o pitanjima vitalnog interesa u proceduri opisanoj u Amandmanu LXXXII. Ovo vijee razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa.

31

Vijee za zatitu vitalnog interesa sastoji se od sedam lanova, dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan lan iz reda Ostalih. Sudije bira Narodna skuptina Republike Srpske i Vijee naroda."

lan 117

Sudija Ustavnog suda ne moe vriti nikakvu drugu javnu funkciju.

Stav 2 lana 117 zamijenjen je takom 5 Amandmana XLII, koja glasi:

"Predsjednik i sudije Ustavnog suda uivaju imunitet kao i narodni zastupnici. O imunitetu odluuje Ustavni sud."

lan 118

Sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija kada to sam zatrai.

Stav 2 lana 118 zamijenjen je takom 6 Amandmana XLII, koja glasi:

"Sudija Ustavnog suda se razrjeava dunosti kada bude osuen za krivino djelo koje ga ini nedostojnim za obavljanje funkcije, kada trajno izgubi sposobnost da obavlja funkciju, kao i iz drugih razloga utvrenih Ustavom i zakonom."

lan 119

Odluke Ustavnog suda su opteobavezne i izvrne na teritoriji Republike.

U stavu 1 lana 119 iza rijei "izvrne" dodate su rijei: "na teritoriji Republike" (Amandman LXIV).

Izvrenje odluka Ustavnog suda osigurava Vlada.

lan 120

Postupak pred Ustavnim sudom, pravno djejstvo njegovih odluka i druga pitanja njegove organizacije i rada ureuju se zakonom.

lan 120 dopunjen je takama 3 i 4 Amandmana XLII, koje glase:

"Svako moe dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti

32

i zakonitosti.

Postupak pred Ustavnim sudom mogu, bez ogranienja, pokrenuti predsjednik Republike, Narodna skuptina i Vlada, a ostali organi, organizacije i zajednice pod uslovima utvrenim zakonom.

Ustavni sud moe i sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.

Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom ili da drugi propis ili opti akt nije u saglasnosti sa Ustavom ili zakonom, taj zakon, drugi propisi ili opti akt prestaje da vai danom objavljivanja odluke Ustavnog suda."

X. SUDOVI I JAVNA TUILATVA

lan 121

Sudsku vlast vre sudovi.

Sudovi su samostalni i nezavisni i sude na osnovu Ustava i zakona.

Sudovi tite ljudska prava i slobode, utvrena prava i interese pravnih subjekata i zakonitost.

Na osnovu Amandmana XCIV, iza lana 121 dodaje se novi lan 121a, koji glasi:

lan 121a

Sudstvo je samostalno i nezavisno od izvrne i zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj.

Visoki sudski i tuilaki savjet Republike Srpske osigurava samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, strunost i efikasnost sudstva i tuilake funkcije u Republici Srpskoj. Nadlenosti Visokog sudskog i tuilakog savjeta, izmeu ostalog, ukljuuju imenovanje, provoenje disciplinskog postupka i razrjeenje sudija, osim sudija Ustavnog suda Republike Srpske, i obuhvataju i javne tuioce i zamjenike javnih tuilaca u Republici Srpskoj. Sastav i dodatne nadlenosti Visokog sudskog i tuilakog savjeta utvruju se zakonom."

33

lan 122

Osnivanje, nadlenost, organizacija i postupak pred sudovima utvruju se zakonom.

lan 123

Vrhovni sud Republike, kao najvii sud u Republici, osigurava jedinstvenu primjenu zakona.

lan 124

Raspravljanje pred sudom je javno.

Javnost se moe iskljuiti u sluajevima predvienim zakonom radi zatite posebnih interesa Republike Srpske, uvanja tajne, zatite morala, interesa maloljetnika, privatnog ivota uesnika u postupku i radi zatite drugih opih interesa.

lan 125

Sud sudi u vijeu.

Zakonom se ureuje u kojim stvarima sudi sudija pojedinac.

U suenju uestvuju i sudije porotnici na nain utvren zakonom.

Zakonom se moe propisati da u odreenim sudovima i u odreenim stvarima u suenju uestvuju samo sudije.

lan 126

Niko ko uestvuje u suenju ne moe biti pozvan na odgovornost u krivinom ili graanskom postupku za miljenje izraeno prilikom donoenja sudske odluke, a u postupku pokrenutom zbog krivinog djela uinjenog u vrenju sudijske funkcije, ne moe biti pritvoren bez odobrenja Visokog sudskog i tuilakog savjeta.

lan 126 izmijenjen je Amandmanom XCV.

34

lan 127

lan 127 izmijenjen je Amandmanom XCVI, koji glasi:

"Sudije, osim rezervnih sudija, imenuju se doivotno, ukoliko ovim ustavom nije drugaije utvreno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzioniu ili ne budu razrijeeni s razlogom od Visokog sudskog i tuilakog savjeta u skladu sa zakonom. Sudijama, isto tako, moe izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira, nakon reorganizacije sudova za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoki sudski i tuilaki savjet Republike Srpske. Navrenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije utvruju se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije za sudije, ukljuujui i imunitet, utvruju se zakonom. Plata i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vrenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom.

Sudija ne moe vriti javnu funkciju niti bilo kakav posao koji donosi zaradu, a koji su zakonom utvreni kao nespojivi sa sudijskom funkcijom."

lan 128

Javno tuilatvo je samostalan dravni organ koji goni uinioce krivinih i drugih po zakonu kanjivih djela i ulae pravna sredstva radi zatite zakonitosti.

Osnivanje, organizacija i nadlenosti javnog tuilatva ureuju se zakonom.

Javno tuilatvo vri svoju funkciju na osnovu Ustava i zakona.

lan 129

lan 129 izmijenjen je Amandmanom XCVII, tako da glasi:

"Javni tuioci i zamjenici javnih tuilaca imenuju se na period utvren zakonom, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzioniu ili ne budu razrijeeni s razlogom od Visokog sudskog i tuilakog savjeta u skladu sa zakonom. Javnim tuiocima i zamjenicima javnih tuilaca moe izuzetno prestati funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije javnih tuilatava za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoki sudski i tuilaki savjet. Navrenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za javne tuioce i zamjenike javnih tuilaca utvruje se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije za javne tuioce i zamjenike

35

javnih tuilaca, ukljuujui i imunitet, utvruju se zakonom.

Javni tuilac ili zamjenik javnog tuioca ne moe obavljati slubu ili bilo kakav posao koji donosi zaradu, a koji su zakonom utvreni kao nespojivi sa njegovom funkcijom."

lan 130

lan 130 izmijenjen je Amandmanom XCVIII, tako da glasi:

"Sudije, ukljuujui i predsjednike sudova, javne tuioce i zamjenike javnih tuilaca odabira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv njih i razrjeava Visoki sudski i tuilaki savjet u skladu sa zakonom."

lan 131

Advokatura je samostalna i nezavisna djelatnost i sluba koja prua pravnu pomo.

Organizacija i rad advokature ureuju se zakonom.

XI. PROMJENA USTAVA

lan 132

Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava Republike mogu podnijeti predsjednik Republike, Vlada i najmanje 30 zastupnika Narodne skuptine.

O prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava odluuje Narodna skuptina veinom glasova narodnih zastupnika.

***

36

Zakon o sudovima (FBiH/RS)

GLAVA I/ GLAVA I

OPE ODREDBE

lan 1. Sadraj zakona

Ovim Zakonom ureuje se: organizacija, nadlenost, finansiranje, pravosudna uprava i druga pitanja od znaaja za organizaciju i funkcioniranje opinskih sudova, kantonalnih sudova i Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud Federacije).

lan 2. Sudska vlast

Sudovi vre sudsku vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

lan 3. Nezavisnost

Sudovi su samostalni i nezavisni od zakonodavne i izvrne vlasti.

Niko ne smije uticati na nezavisnost i nepristrasnost sudije pri odluivanju u predmetima koji su mu dodijeljeni u rad.

lan 4. Osnivanje sudova

Sudovi se osnivaju i ukidaju ovim Zakonom.

37

lan 5. Zatita prava

Sudovi tite prava i slobode zagarantirane ustavima Bosne i Hercegovine, Federacije i kantona i zakonom, te osiguravaju ustavnost i zakonitost.

Sudovi u svom radu postupaju nepristrasno, blagovremeno i efikasno.

lan 6. Preispitivanje sudskih odluka

Sudsku odluku moe preispitivati samo nadleni sud povodom pravnih lijekova u postupku propisanom ustavom ili zakonom.

lan 7. Obaveznost sudskih odluka

Odluke svih sudova u Bosni i Hercegovini obavezujue su na teritoriji Federacije.

lan 8. Javnost i transparentnost

Rad sudova je javan ukoliko nije drugaije odreeno zakonom.

Transparentnost rada suda osigurava se javnim raspravljanjem u postupcima pred sudovima, objavljivanjem sastava suda, te davanjem obavjetenja javnosti o toku sudskog postupka, pod uvjetima predvienim zakonom. Transparentnost se moe ostvarivati i objavljivanjem sudskih odluka i drugih informacija od interesa za javnost.

lan 9. Sastav sudova

Sudovi sude kao sudije pojedinci ili u vijeima sudija, odnosno u vijeima sudija i sudija porotnika, a u odreenim sluajevima predvienim zakonom mogu postupati i odluivati i struni saradnici.

Sastav sudskog vijea odreuje se zakonom.

38

Ako zakonom nije drugaije propisano, Vrhovni sud Federacije sudi u vijeima sastavljenim od trojice sudija, a u vijeima sastavljenim od pet sudija kada odluuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijea.

lan 10. Slubeni jezici

Slubeni jezici koji se koriste u sudovima su bosanski, hrvatski i srpski a slubena pisma su latinica i irilica.

Sud vodi postupak i donosi odluke na jeziku kojim se slui sudija u postupku ili jeziku koji odredi predsjednik vijea, s tim da e se stranci, na njen zahtjev, osigurati prijevod na roitu ili prijevod odluke suda na jezik kojim se stranka slui u postupku i to u krivinom postupku na troak suda, a u svim ostalim postupcima na troak stranke. Stranke mogu pismena upuivati sudu na bilo kojem od slubenih jezika.

lan 11. Slubene legitimacije

Sudijama se izdaju slubene legitimacije.

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Visoko sudsko i tuilako vijee) propisuje obrasce i izgled slubene legitimacije a izdaje ih Federalno ministarstvo pravde.

lan 12. Sudska toga

Sudije u toku suenja i prilikom javnog objavljivanja odluka nose togu.

Visoko sudsko i tuilako vijee propisuje koritenje i izgled sudske toge a Federalno ministarstvo pravde osigurava njenu nabavku i raspodjelu.

lan 13. Oznake pripadnosti

Sudije i slubenici suda ne smiju ispoljavati bilo kakvu vjersku, politiku, nacionalnu ili drugu pripadnost za vrijeme vrenja slubenih dunosti.

39

Oznake vjerske, politike, nacionalne ili druge pripadnosti ne smiju se isticati na sudskoj zgradi ili u prostorijama suda. Zabrana iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na stranke i trea lica.

lan 14. Peat

Sudovi imaju peat u skladu sa zakonom.

lan 15. Saradnja i pravna pomo

Sudovi su duni saraivati meusobno, kao i sa organima vlasti i stranim sudovima.

U stvarima iz svoje nadlenosti sudovi pruaju pravnu pomo drugim sudovima u Bosni i Hercegovini, u skladu sa zakonom.

Organi vlasti i pravna lica koja vre javna ovlatenja duni su sudovima, na njihov zahtjev, blagovremeno dostaviti spise, isprave i druge podatke potrebne za voenje sudskog postupka.

Sudovi meunarodnu pravnu pomo pruaju u skladu sa meunarodnim dokumentima ili na osnovu naela reciprociteta.

2. Stvarna nadlenost

lan 27/26. Stvarna nadlenost opinskih sudova

2) U graanskim predmetima da u prvom stepenu sudi: a) u svim graanskim sporovima i b) u vanparninom postupku.

3) U privrednim predmetima opinski sudovi koji imaju privredna odjeljenja u prvom stepenu sude: a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa roba, usluga, vrijednosnih papira, vlasnikih i drugih stvarnih prava na nekretninama, te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih

40

papira u kojima su obje stranke u postupku pravno lice ili fiziko lice koje, u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu, obavlja privrednu ili drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja; b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutranjim vodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika; c) u sporovima koji se odnose na avione, te u sporovima na koje se primjenjuje vazduhoplovno pravo, osim sporova o prijevozu putnika; d) sporovie iz autorskog prava, srodnih prava i prava industrijske svojine; e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistiki sporazum; f) privredne prijestupe i g) u postupku steaja i likvidacije, u skladu sa zakonom, kao i u svim sporovima koji nastanu u toku i povodom provoenja postupka steaja i likvidacije.

4) U drugim predmetima: a) da vodi izvrni postupak, ako zakonom nije drugaije odreeno; b) da odreuje mjere osiguranja, ako zakonom nije drugaije odreeno; c) da rjeava u posebnim postupcima, ako zakonom nije drugaije odreeno; d) da obavlja zemljino-knjine poslove u skladu sa zakonom; e) da prua pravnu pomo sudovima u Bosni i Hercegovini; f) da vri poslove meunarodne pravne pomoi, ako zakonom nije odreeno da neke od tih poslova vri kantonalni sud; g) da vri poslove upisa u registre pravnih lica i h) da vri druge poslove odreene zakonom.

lan 28/27.

Stvarna nadlenost kantonalnih sudova

2) Drugostepena nadlenost a) da odluuje o albama protiv odluka opinskih sudova, b) da odluuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima, ako je to odreeno zakonom.

3) Ostalo a) da rjeava o sukobu mjesne nadlenosti izmeu opinskih sudova sa podruja kantona; b) da odluuje o prijenosu mjesne nadlenosti sa jednog opinskog suda na drugi opinski sud na podruju kantona; c) da odluuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke; d) da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom;

41

e) da rjeava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgovakih sudova i stranih arbitraa; f) da prua meunarodnu pravnu pomo u krivinim predmetima i g) da obavlja druge poslove odreene zakonom.

GLAVA VI/VII

SUDSKI TUMAI

lan 53. Postavljanje

Nakon pribavljenog miljenja Visokog sudskog i tuilakog vijea Vlada Federacije donosi propise o postavljanju, te pravima i dunostima stalnih sudskih tumaa.

Sudovi koriste usluge stalnih sudskih tumaa, osim u sluajevima kada nema sudskih tumaa za odreeni jezik. Postupak za takve sluajeve utvruje se propisima iz stava 1. ovog lana.

lan 54/61. Povjerljivost

Sudije i slubenici suda duni su uvati u tajnosti sve to u toku svog rada saznaju o uesnicima u postupku i o pravnim i injeninim okolnostima njihovog predmeta, te su duni uvati kao povjerljive podatke koji nisu dostupni javnosti.

lan 55/62. Slubena tajna

Sudije i slubenici suda duni su uvati slubenu tajnu, bez obzira na nain na koji su je doznali. Pod slubenom tajnom podrazumijevaju se naroito: 1) svi podaci koji su kao slubena tajna odreeni zakonom ili drugim propisom; 2) svi podaci koji su kao slubena tajna odreeni opim aktima dravnih organa, pravnih lica i drugih institucija; 3) podaci i isprave koji su posebno odreeni kao slubena tajna od dravnih organa, pravnih lica i drugih institucija i

42

4) podaci i isprave koje je kao slubenu tajnu odredio predsjednik suda ili ovlateni slubenik suda.

Obaveza uvanja slubene tajne traje i nakon prestanka rada u sudu.

Predsjednik suda moe sudiju, odnosno slubenika suda osloboditi obaveze uvanja slubene tajne, ako u pojedinom sluaju za to postoje opravdani razlozi.

Zakon o parninom postupku

Dio prviOSNOVNE ODREDBE

I - OSNOVNA NAELA

lan 1.

Ovim zakonom se odreuju pravila postupka na osnovu kojih sudovi u BiH raspravljaju i odluuju u graanskopravnim sporovima ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.

lan 2.

(1) U parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.

(2) Sud u postupku primjenjuje materijalno pravo po vlastitoj ocjeni i nije vezan za navode stranaka u pogledu materijalnog prava.

lan 3.

(1) Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile tokom postupka.

(2) Sud nee uvaiti raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim propisima.

43

lan 4.

Sud odluuje o tubenom zahtjevu, u pravilu, na osnovu usmene, neposredne i javne rasprave.

lan 5.

Svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne stranke. Samo kad je to ovim zakonom odreeno, sud je ovlaten odluiti o zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila data mogunost izjanjavanja.

lan 6.

U parninom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik, a slubena pisma su latinica i irilica.

lan 7.

(1) Stranke su dune iznijeti sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i izvoditi dokaze kojima se utvruju te injenice.

(2) Sud je ovlaten utvrditi i injenice koje stranke nisu iznijele, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizlazi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne moguraspolagati (lan 3 stav 2).

lan 8.

Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud na osnovu slobodne ocjene dokaza. Sud e savjesno i briljivo cijeniti svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno.

lan 9.

Stranke su dune pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im priznata ovim zakonom.

lan 10.

Sud je duan provesti postupak bez odugovlaenja i sa to manje trokova, te onemoguiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

44

lan 11.

Prvostepeni postupak e se, u pravilu, sastojati od dva roita jednog pripremnog roita i jednog roita za glavnu raspravu.

lan 12.

(1) Kad odluka suda zavisi o rjeavanju nekog prethodnog pitanja koje se odnosi na to da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni organ (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje, ako posebnim propisima nije drugaije odreeno.

(2) Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni uinak samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeeno.

(3) U parninom postupku sud je u pogledu postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti uinitelja vezan za pravomonu presudu krivinog suda kojom se optueni oglaava krivim.

lan 13.

(1) U prvostepenom postupku i postupku po prijedlogu za ponavljanje postupka, sudisudija pojedinac.

(2) U drugostepenom postupku i postupku odluivanja po reviziji, sudi vijee od trojice sudija.

lan 14.

Ako za pojedine radnje nije zakonom odreen oblik u kojem se mogu poduzeti, stranke poduzimaju parnine radnje pismeno izvan roita ili usmeno na roitu.

lan 313.

Pozivi, odluke i druga sudska pismena upuuju se strankama i drugim sudionicima u postupku na jednom od jezika iz lana 6. ovog zakona.

45

lan 314.

Stranke i drugi sudionici u postupku pri sudjelovanju u postupku upotrebljavaju jedan od jezika iz lana 6. ovog zakona.

lan 315.

(1) Stranke i umjeaci koji ne poznaju nijedan od jezika iz lana 6. ovog zakona osigurat e o svom troku usmeno i pismeno prevoenje procesnih radnji koje poduzimaju, kao i druga usmena i pismena prevoenja za svoje potrebe.

(2) Stranke i umjeaci duni su osigurati i prevoenje koje se odnosi na izvoenje dokaza koje su predloili.

(3) Prevoenje obavljaju tumai.

lan 323.

(1) Ako rok nije odreen zakonom, odreuje ga sud s obzirom na okolnosti sluaja.

(2) Rok koji sud odredi izuzetno se moe produiti na prijedlog zainteresovane osobe ako za to postoje opravdani razlozi.

(3) Prijedlog za produenje roka se mora podnijeti prije proteka roka ije se produenje trai.

(4) Protiv rjeenja o produenju roka nije doputena alba.

lan 324.

(1) Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine.

(2) Ako je rok odreen na dane, u rok se ne uraunava dan kad je dostava ili saopenje obavljeno, odnosno dan u koji pada dogaaj otkad treba raunati trajanje roka, ve se za poetak roka uzima prvi idui dan.

(3) Rokovi odreeni na mjesece, odnosno na godine zavravaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju

46

47

odgovara danu kad je rok otpoeo. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se zavrava posljednjeg dana tog mjeseca.

(4) Ako posljednji dan roka pada na dravni praznik ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad sud ne radi, rok istjee protekom prvog idueg radnog dana.

lan 325.

(1) Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnesen u roku ako je prije nego to rok protekne predan nadlenom sudu.

(2) Ako je podnesak upuen preko pote preporuenom poiljkom ili telegrafski, dan predaje poti smatra se danom predaje sudu kojem je upuen, a ako je podnesak upuen telefaksom, danom predaje smatra se dan prijema telefaksa u sudu.

(3) Ako je podnesak upuen elektronskom potom, kao vrijeme predaje sudu smatra se vrijeme koje je naznaeno na verifikaciji kvalifikovanog elektronskog potpisa.

(4) Ako je podnesak upuen telegrafski, a ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, smatrat e se da je podnesen u roku ako uredan podnesak naknadno bude predat sudu ili bude upuen sudu preporuenom poiljkom u roku od tri dana od dana predaje telegrama poti.

(5) Za osobe koje se nalaze na obaveznoj vojnoj slubi u vojsci Federacije, dan predaje podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi smatra se danom predaje sudu.

(6) Odredba stava 4. ovog lana odnosi se i na ostale osobe koje se nalaze u slubi u vojnim jedinicama odnosno vojnim ustanovama ili tabovima vojske Federacije u mjestima u kojima ne postoji redovna pota.

(7) Za osobe liene slobode dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno ustanove za izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija smatra se danom predaje sudu.

(8) Ako je podnesak koji je vezan za rok predan ili upuen nenadlenom sudu prije proteka roka, a stigne nadlenom sudu nakon proteka roka, smatrat e se da je na vrijeme podnesen.

(9) Odredbe st.1. do 7. ovog lana primijenjuju se i na rok u kojem se prema posebnim propisima mora podii tuba, te na rok zastare potraivanja ili nekog drugog prava.

lan 326.

(1) Roite odreuje sud kad je to zakonom propisano. (2) Sud e na roite pozvati stranke i ostale osobe ije se prisustvo smatra

potrebnim.(3) U pozivu sud e naznaiti mjesto, prostoriju i vrijeme odravanja roita,

te navesti stranke i predmet spora. (4) Sud e u pozivu osobito upozoriti stranke i ostale sudionike u postupku

na zakonske posljedice izostanka s roita.

lan 327.

(1) Roite se, u pravilu, odrava u sudskoj zgradi.

(2) Sud moe odluiti da se roite odri izvan sudske zgrade kad ustanovi da je to nuno ili da e se na taj nain utedjeti u vremenu ili u trokovima postupka. Protiv takvog rjeenja nije doputena alba.

lan 328.

(1) Ako stranka propusti roite ili rok za poduzimanje neke radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud e toj stranci na njen prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijanje stanje) ako ocijeni da je do proputanja dolo usljed opravdanih razloga koji se nisu mogli predvidjeti niti izbjei.

(2) Kad se dopusti povrat u prijanje stanje, parnica se vraa u ono stanje u kojem se nalazila prije proputanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog proputanja donio.

lan 329.

(1) Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se sudu kod kojeg je trebalo obaviti proputenu radnju.

(2) Prijedlog se podnosi u roku od osam dana, raunajui od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao proputanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje od dana kad je za to saznala.

48

(3) Nakon proteka 60 dana od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje.

(4) Ako se povrat u prijanje stanje predlae zbog proputanja roka, predlaga je duan istovremeno s podnoenjem prijedloga obaviti i proputenu radnju.

lan 330.

Ne moe se zahtijevati povrat u prijanje stanje ako je proputen rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povrat u prijanje stanje, ili ako je proputeno rocite odreeno u povodu prijedloga za povrat u prijanje stanje.

lan 331.

Sud e odmah odluiti o prijedlogu za povrat u prijanje stanje i nastaviti postupak.

lan 332.

(1) Neblagovremene i nedoputene prijedloge za povrat u prijanje stanje, odbacit e sud rjeenjem.

(2) U vezi s prijedlogom za povrat u prijanje stanje sud e zakazati roite, osim ako su injenice na kojima se prijedlog zasniva opepoznate.

lan 333.

(1) Protiv rjeenja kojim se usvaja prijedlog za povrat u prijanje stanje nije doputena posebna alba.

(2) Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za povrat u prijanje stanje nije doputena posebna alba, osim ukoliko je prijedlog podnesen zbog donoenja presude zbog proputanja.

lan 337.

Pismena se dostavljaju preko pote, preko ovlatene pravne osobe registrovane za obavljanje poslova dostavljanja ili preko ovlatene slubene osobe suda.

lan 338.

(1) Kad dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inostranstvu ili strancima koji uivaju pravo imuniteta, dostava e se obaviti diplomatskim

49

putem, ako u meunarodnom ugovoru ili u ovom zakonu nije to drugo odreeno.

(2) Dravljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu dostava se obavlja putem pote ili preko nadlenog konzularnog, odnosno diplomatskog predstavnitva Bosne i Hercegovine u toj dravi.

lan 339.

(1) Dostava fizikim osobama obavlja se predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

(2) Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, dostava organima vlasti i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlatenoj za primanje pismena, ili, ako se takva osoba ne zatekne u uredu odnosno poslovnoj prostoriji, zaposleniku koji se tu zatekne.

lan 340

(1) Kad stranku zastupa zakonski zastupnik, odnosno punomonik, dostava se obavlja zakonskom zastupniku odnosno punomoniku.

(2) Kad organi vlasti ili pravne osobe za svog punomonika odrede osobu koja je njihov radnik, dostava se moe obaviti i u skladu s odredbom lana 339. stav 2. ovog zakona.

(3) Ako stranka ima vie zakonskih zastupnika, odnosno punomonika, dovoljno jedostavu obaviti jednom od njih.

(4) Dostava advokatu kao punomoniku moe se obaviti i predajom pismena osobi koja je zaposlena u njegovoj advokatskoj kancelariji.

lan 341.

(1) Vojnim osobama, pripadnicima policije i pripadnicima kopnenog, rijenog,pomorskog i vazdunog prometa dostava se moe obaviti i preko njihovog zapovjednitva, odnosno neposrednog starjeine.

(2) Osobama lienim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora, odnosno uprave ustanove za izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija.

lan 342.

(1) Dostava pravnoj osobi moe se obaviti i putem njene poslovne jedinice, 50

ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice. (2) Dostava pravnoj osobi koja ima sjedite u inostranstvu, moe se

obaviti i putem njenog zastupnitva, odnosno predstavnitva u Bosni i Hercegovini ili Federaciji.

c) Vrijeme i mjesto dostave

lan 343.

(1) Dostava se obavlja svakim danom, u bilo koje vrijeme, u stanu ili na radnom mjestu fizike osobe, u sjeditu organa vlasti, u uredu odnosno poslovnim prostorijama pravne osobe kojoj se dostava ima obaviti, ili u sudu kad se osoba kojoj se dostava ima obaviti tamo zatekne.

(2) Dostava se moe obaviti na bilo kojem mjestu, ako se obavlja osobnim uruenjem pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti.

2. Dostava putem pote

lan 344.

Dostava putem pote obavlja se:

preporuenom pismonosnom poiljkom sa povratnicom, ili obinom pismonosnom poiljkom, u kojoj se uz pismeno

dostavlja i obrazac o potvrdi prijema, koji osoba kojoj se pismeno dostavlja mora potpisati i vratiti sudu.

3. Dostava preko ovlatene pravne osobe ili ovlatene slubene osobe suda

a) Dostava fizickim osobama

lan 345.

Ovlatena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja i ovlatena slubena osoba suda dostavu fizikim osobama, u pravilu obavljaju predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti.

Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostava se obavlja predajom pismena kome od njenih odraslih lanova domainstva koji je duan primiti pismeno,a ako se oni ne zateknu u stanu,

51

pismeno ce se predati kuepazitelju ili susjedu ako oni na to pristanu.

Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostava se moe obaviti osobi koja na istom mjestu radi, ako ona pristane da primi pismeno.

Predaja pismena drugoj osobi nije doputena ako ona sudjeluje u parnici kao protivnik osobe kojoj se dostava ima obaviti.

Osobe kojima se prema odredbama st. 2. i 3. ovog lana dostava obavi umjesto osobi kojoj se pismeno ima dostaviti, dune su pismeno predati toj osobi, na to ce ih dostavlja i upozoriti prilikom uruenja pismena.

Kad se dostava obavi prema odredbama st. 2. ili 3. ovog lana, osoba kojoj se pismeno imalo dostaviti o tome ce biti obavijetena slanjem pismene obavijesti preko pote, obinom pismonosnom poiljkom. U pismenoj obavijesti navodi se predmet spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti, datum, sat i mjesto dostave pismena, te ime i prezime osobe koja je primila pismeno. Obavijest se mora poslati tokom istog dana ili slijedeeg radnog dana nakon obavljene dostave.

lan 346.

Ako se pismeno ne moe dostaviti na nain predvien u lanu 345. ovog zakona, a dostavlja utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti stanuje na adresi na kojoj se dostava pokuava obaviti, ostavice u stanu ili u prostorijama gdje ta osoba radi, ili pribiti na vrata stana ili prostorije, pismenu obavijest da ce pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga ta osoba tamo moe preuzeti u roku od 15 dana od dana pokuaja dostave. U pismenoj obavijesti navodi se i predmet spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti, datum i sat kada je obavijest ostavljena, te naziv i adresa suda gdje se pismeno moe preuzeti.

Tokom istog dana ili slijedeeg radnog dana nakon pokuaja dostave iz stava 1. ovog lana, pismena obavijest sa podacima navedenim u tom stavu poslae se osobi kojoj se dostava ima obaviti i preko pote, obinom pismonosnom poiljkom.

Dostava ce se smatrati obavljenom na dan kada osoba kojoj se pismeno ima dostaviti preuzme pismeno u sudu, a ako pismeno ne bude preuzeto, istekom roka iz stava 1. ovog lana.

52

lan 347.

(1) Ako se dostavlja tuba, a tueni kojem se tuba ima dostaviti se ne zatekne tamo gdje se dostavljanje ima obaviti, dostavlja ce se obavijestiti kad bi i na kojem mjestu mogao tuenog zateci, te ce mu kod jedne od osoba navedenih u lanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ostaviti, ili, ako to nije mogue, na vrata stana ili prostorije gdje se dostava obavlja pribiti, pismenu obavijest da radi primanja tube bude u odreeni dan i sat u svom stanu, odnosno na svom radnom mjestu.

(2) Ako dostavlja, i nakon to je postupio na nain predvien u stavu 1. ovog lana, u vrijeme odreeno u obavijesti ne zatekne tuenog kojem se tuba ima dostaviti, dostava ce se obaviti prema odredbama cl. 345. i 346. ovog zakona.

(3) Druga pismena, osim tube, mogu se dostaviti prema odredbama st. 1. i 2. ovog lana, ako je to ovim zakonom izriito odreeno ili ako sud smatra da je prilikom dostave potrebna vea opreznost.

lan 348.

(1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti privremeno odsutna i da joj osobe navedene u lanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ne mogu pismeno na vrijeme predati, vratit ce pismeno sudu uz naznaku gdje se odsutni nalazi, a dostava ce ponovo biti pokuana u odgovarajue vrijeme.

(2) Ako dostavlja utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne stanuje na adresi na kojoj se dostava pokuava obaviti, ali istovremeno utvrdi tanu adresu te osobe, dostava ce se obaviti na naknadno utvrenoj adresi. Ako dostavlja ne moe utvrditi tanu adresu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, pismeno ce vratiti sudu, a sud ce od stranke, koja je prvobitno sud obavijestila o adresi te osobe, zatraiti da dostavi tanu adresu.

(3) Ako je utvreno da tueni kome se dostava ima obaviti ne stanuje na adresi svog posljednjeg poznatog boravita ili prebivalita, a njegovo sadanje boravite ili radno mjesto se ne mogu utvrditi, dostava pismena ce se obaviti istovremenim objavljivanjem pismena na oglasnoj ploi suda i u najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji.

(4) Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

53

(5) U objavi se, osim pismena koje se ima dostaviti, navodi i ime i prezime osobe kojoj se dostava obavlja, predmet spora i obavijest o tome kada se dostava pismena smatra obavljenom. Prilikom objave u dnevnim novinama, ako je pismeno koje se dostavlja predugo da bi bilo objavljeno u cijelosti, objavljuje se samo kratak sadraj pismena.

(6) Osoba kojoj se dostava obavlja, bie obavijetena o objavi slanjem pismene obavijesti preko pote, obinom pismonosnom poiljkom, na adresu njenog posljednjeg poznatog boravita.

(7) Trokove objave u dnevnim novinama predujmljuje tuilac.

b) Dostava pravnim osobama

lan 349.

(1) Ovlatena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja i ovlatena slubena osoba suda dostavu organima vlasti i pravnim osobama u pravilu, obavljaju predajom pismena jednoj od osoba iz lana 339. stav 2. ovog zakona.

(2) Ako se dostava ne moe obaviti prema odredbi stava 1. ovog lana, a dostavlja utvrdi da se sjedite organa vlasti odnosno ured ili poslovne prostorije pravne osobe nalaze na adresi na kojoj se dostava pokuava obaviti, na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lana 346. ovog zakona.

(3) Ako se utvrdi da se ured ili poslovne prostorije pravne osobe ne nalaze na adresi koja je upisana kao sjedite te pravne osobe u odgovarajuem registru pravnih osoba, a njeno novo sjedite nije poznato, na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lana 348. st. 3. do 7. ovog zakona.

c) Odbijanje prijema pismena

lan 350.

Kad osoba kojoj je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njenog domainstva, odnosno ovlatena osoba ili zaposlenik organa vlasti ili pravne osobe odbije da primi pismeno, dostavlja ce pismeno ostaviti u prostoriji gdje se dostava obavlja ili ce ga pribiti na vrata te prostorije. Na dostavnici ce zabiljeiti dan, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavljeno, i time se smatra da je dostava obavljena.

d) Dostavnica 54

lan 351.

(1) Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuju primalac i dostavlja. Primalac ce na dostavnici itko, slovima, napisati dan prijema, svoje ime i prezime i u kom svojstvu prima pismeno.

(2) Ako je primalac nepismen ili se nije u stanju potpisati, dostavlja ce postupiti kao u stavu 1. ovog lana, te staviti napomenu zato primalac nije stavio svoj potpis.

(3) Ako primalac odbije potpisati dostavnicu, dostavlja ce to zabiljeiti na dostavnici i ispisati slovima dan predaje i time se smatra da je dostava obavljena.

(4) Ako je dostava obavljena prema odredbi lana 347. stav 1. ovog zakona, na dostavnici ce se pored potvrde o prijemu pismena naznaiti da je prethodila pismena obavijest.

(5) Kad je prema odredbama ovog zakona pismeno predato drugoj osobi, a ne onoj kojoj se pismeno imalo dostaviti, na dostavnici ce dostavlja naznaiti odnos tih dviju osoba.

(6) Ako se dostava obavlja prema odredbama lana 346. ovog zakona, dostavlja ce to naznaiti na dostavnici, kao i dan i sat kada je dostava pokuana i mjesto gdje je ostavljena pismena obavijest.

(7) Ako je na dostavnici netano ili neitko naznaen datum dostave ili je dostavnica nestala, dostava se moe dokazivati i na drugi nain.

4. Promjena adrese

lan 352.

(1) Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od est mjeseci nakon pravomonog okonanja postupka promijene adresu na koju se dostava obavlja, duni su o tome odmah obavijestiti sud.

(2) Ako protiv pravomone odluke, unutar roka iz stava 1. ovog lana bude 55

izjavljena revizija, taj se rok produava sve dok ne istekne est mjeseci od dostave stranci odluke povodom revizije kojom se revizija odbacuje ili odbija ili pobijana odluka preinauje.

(3) Ako je protiv pravomone odluke unutar roka iz stava 1. ovog lana, podnesen prijedlog za ponavljanje postupka, taj se rok produava do isteka roka od est mjeseci nakon pravomonosti prvostepene odluke u tom postupku protiv kojeg nije izjavljena alba, odnosno do isteka roka od est mjeseci od dostave stranci odluke o albi kojom se postupak za ponavljanje postupka pravomono zavrava.

(4) Ako povodom vanrednog pravnog lijeka pravomona odluka bude ukinuta i predmet vraen na ponovno suenje, smatrat ce se da rok iz stava 1. ovog lana, nije ni poeo teci.

(5) Ako stranka ili njen zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese, sud ce odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem pismena na oglasnoj ploi suda, sve dok stranka ili njen zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi.

(6) Dostava iz stava 5. ovog lana smatra se obavljenom nakon proteka 15 dana od dana objavljivanja pismena na oglasnoj ploi suda.

(7) Kad punomonik za primanje pismena do isteka rokova iz st. 1. do 3. ovog lana promijeni svoju adresu, a o tome ne obavijesti sud, sud ce stranci na njen troak imenovati zastupnika za primanje pismena preko kojeg ce obavljati sve dostave, dok ne primi obavijest stranke o postavljanju novog punomonika.

5. Punomocnik i zastupnik za primanje pismena

lan 353.

(1) Tuilac ili njegov zastupnik koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomonika u Bosni i Hercegovini, duni su ve prilikom podnoenja tube imenovati punomonika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini. Ako oni tako ne postupe, sud ce ih pozvati da u odreenom roku imenuju punomonika za primanje pismena, uz upozorenje da ce u suprotnom sud tubu odbaciti.

(2) Tuenog ili njegovog zastupnika koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomonika u Bosni i Hercegovini, sud ce ve prilikom dostave prvog pismena pozvati da u primjerenom roku postave

56

punomonika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini, uz upozorenje da ce u suprotnom sud tuenom na njegov troak postaviti zastupnika za primanje pismena i preko toga zastupnika obavijestiti tuenog odnosno njegovog zastupnika o tom postavljanju.

(3) Stranci koja opozove punomo punomoniku za primanje pismena i istovremeno ne postavi drugog takvog punomonika, sud ce dostavu obavljati objavljivanjem pismena na oglasnoj ploi suda, sve dok ta stranka ne postavi drugog punomonika za primanje pismena.

(4) Ako punomonik za primanje pismena otkae punomo, a stranka ne imenuje drugog takvog punomonika u roku od 30 dana od dana kada je sud obavijeten o otkazu punomoi, sud ce stranci na njen troak imenovati zastupnika za primanje pismena, te obavljati sve dostave preko imenovanoga zastupnika dok ne primi obavijest stranke o postavljanju novog punomonika.

(5) Sredstva za pokrie trokova postavljenoga zastupnika tuenog za primanje pismena duan je predujmiti tuilac.

lan 354

(1) Ako vie osoba zajedniki tue, a nemaju zajednikog zakonskog zastupnika,odnosno punomonika, sud ih moe pozvati da u odreenom roku imenuju zajednikog punomonika za primanje pismena. Ako sami tuioci u ostavljenom roku ne imenuju takvog punomonika , sud ce jednog od njih odrediti za zajednikog punomonika za primanje pismena i o tome obavijestiti stranke.

(2) Odredbe stava 1. ovog lana primjenjivat ce se i kad je vie osoba tueno, kao jedinstveni suparniari.

6. Dostava od strane stranaka

lan 355.

(1) Dostavu podneska protivnoj strani, osim tube, protivtube i pravnih lijekova, moe obaviti i sama stranka.

(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, stranka ce jedan primjerak dostaviti osobno protivnoj stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku, a jedan primjerak ce predati sudu uz napomenu i dokaz da je dostava drugoj strani ve izvrena.

57

(3) Na dostavu iz stava 2. ovog lana na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe cl. 337. do 354. ovog zakona, osim odredbi lana 345. st. 2. do 6., cl. 346. do 348, lana 349. st. 2. i 3., lana 350. i lana 351. st. 2. do 6. ovog zakona.

(4) Dostava izvrena na nain iz stava 2. ovog lana smatra se urednom dostavom.

lan 356.

(1) Stranke imaju pravo pregledati i prepisivati spise parnice u kojoj sudjeluju.

(2) Ostalim osobama koje imaju opravdan interes moe se dopustiti pregledanje i prepisivanje pojedinih spisa.

(3) Kad je postupak u toku, doputenje za pregledanje i prepisivanje spisa daje sudija, a kad je postupak zavren predsjednik suda, odnosno zaposlenik u sudu koga odredi predsjednik suda.

58

POGLAVLJE II

SUDIJSKA ETIKA

I RELEVANTNE ODREDBE .................................................................. 3

Kodeks sudijske etike ............................................................................. 3

POGLAVLJE II

SUDIJSKA ETIKA

I RELEVANTNE ODREDBE

Kodeks sudijske etike

UVOD

Ovaj kodeks razrauje temeljne standarde etikog ponaanja sudija u Bosni

i Hercegovini. Svrha ovog kodeksa je da pomae sudijama kad su suoeni sa

etikim i profesionalnim dilemama, a izvrnoj i zakonodavnoj vlasti i javnosti

da bolje razumiju i podre pravosue.

Nezavisno pravosue predstavlja pravo svakog graanina u Bosni i

Hercegovini. Sudija ima slobodu da poteno i nepristrasno odluuje na

osnovu zakona i dokaza, bez ikakvog pritiska ili uticaja. Dunost sudija je da

podravaju i brane sudijsku nezavisnost, ne kao privilegiju sudijske funkcije

nego kao Ustavom zagarantovano pravo svakome da o njegovom sporu

raspravljaju i odluuju nepristrasne sudije.

ETIKI PRINCIPI

1. NEZAVISNOST

Nezavisnost pravosua predstavlja preduslov za vladavinu prava.

Sudija obavlja sudijsku funkciju nezavisno, na osnovu zakona i vlastite

procjene injenica, podravajui nezavisnost pravosua s individualnog i

institucionalnog aspekta.

3

Primjena:

1.1. Sudija je u obavljanju svoje funkcije nezavisan u odnosu na zakonodavnu i izvrnu vlast, javnost, medije i druge institucije drutva, kao i u odnosu na

konkretne stranke u postupku.

1.2. Sudija ne smije imati neprikladnih veza sa zakonodavnom i izvrnom vlasti, tako da javnost mora imati predodbu o nepostojanju takvih veza ili

uticaja.

1.3. Sudija je u obavljanju svoje funkcije nezavisan i od svojih kolega.

1.4. Sudija podstie i podrava mehanizme i mjere zatite koji imaju za cilj odravanje i jaanje institucionalne i operativne nezavisnosti pravosua.

1.5. Sudija promovira visoke standarde sudijskog ponaanja u cilju jaanja povjerenja javnosti u pravosue.

1.6. Sudija e odbiti svaki pokuaj uticaja na svoje odluke i izvan sudskog postupka.

2. NEPRISTRASNOST

Sudija obavlja svoju funkciju i tretira sve strane u predmetu bez favoriziranja,

pristrasnosti i predrasuda. Nepristrasnost se odnosi ne samo na odluku nego i

na postupak donoenja te odluke.

Primjena:

2.1. Sudija se ponaa u sudu i van suda na nain da odrava i unapreuje povjerenje javnosti i stranaka u nepristrasnost tog sudije i pravosua u

cjelini.

2.2. Sudija se ponaa, u svojim privatnim ili slubenim poslovima, na takav nain da prilike u kojim bi bilo neophodno izuzeti ga iz sudskog postupka

svede na najmanju moguu mjeru.

2.2.1. Sudija moe uestvovati u graanskim, dobrotvornim i vjerskim aktivnostima pod slijedeim uslovima:

4

(a) da izbjegava svaku aktivnost ili vezu koja bi se mogla nepovoljno odraziti

na njegovu nepristrasnost ili bi ga mogla omesti u vrenju sudijske funkcije;

(b) da ne koristi presti svog poloaja za prikupljanje sredstava, osim u sudske

ili dobrotvorne svrhe;

(c) da izbjegava svako uee u aktivnostima koje bi mogle rezultirati sudskim

sporovima;

(d) da ne daje pravne savjete niti savjete u vezi s finansijskim ulaganjima.

2.2.2. Sudija se uzdrava od lanstva u grupama i organizacijama ili od uea u javnim diskusijama kojima se, po miljenju javnosti, podriva povjerenje u

nepristrasnost sudije i pravosue uope.

2.2.3. Sudija nee:

(a) biti lan politikih stranaka;

(b) prisustvovati politikim skupovima i manifestacijama;

(c) davati priloge politikim strankama ili kampanjama;

(d) javno uestvovati u kontroverznim politikim diskusijama, osim po

pitanjima koja se direktno tiu rada sudova, nezavisnosti pravosua ili

fundamentalnih aspekata provoenja pravde;

(e) potpisivati peticije koje bi mogle imati uticaja na neku politiku odluku.

2.2.4. Sudija se uzdrava od ponaanja koje bi moglo kod javnosti izazvati utisak da je politiki aktivan.

2.2.5. Sudija e uzeti u obzir da bi politika aktivnost lanova njegove ue porodice mogla imati uticaja na javnu predodbu o njegovoj pristrasnosti, u

kom sluaju e zatraiti svoje izuzee.

2.3. Sudija e, u svojim linim odnosima s pripadnicima pravne profesije, izbjegavati situacije koje bi opravdano mogle izazvati sumnju u njegovu

nepristrasnost.

2.4. Sudija ne daje nikakav kome