PRIRUCNIK ZA NASTAVNIKEWEB

PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE

PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH KOLA I OMLADINSKE LIDERE

PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH KOLA I OMLADINSKE LIDERE PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE

Izdava: Axel Sachs Deutsche Gesellschaft fr Technische Zusammenarbeit GmbH (GTZ) Direktor ureda za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, voa projekta Struno obrazovanje i usavravanje po nalogu Saveznog ministarstva za privrednu saradnju i razvoj(BMZ) Savezne Republike Njemake Konsultant: Dr. Erwin Kmmerer, Pedagoki fakultet Saveza u tajermarku (Pdagogische Hochschule des Bundes in Steiermark) Redakcijski savjet: Viktorija Beevi-omi, Federalni zavod za zapoljavanje Stanislava voro, Zavod za zapoljavanje Republike Srpske Ida Matkovi, Sluba za zapoljavanje SBK/KSB Nermina Hadimuhamedovi, Slubenica za mlade,Opina Gradaac Marko Savi, Slubenik za mlade,Optina Milii Mirsada Jaganjac, Osnovna kola Isak Samokovlija, Sarajevo Koordinatori GTZ projekta: Prelazak mladih u svijet rada na zapadnom Balkanu u Bosni i Hercegovini: Mirza Jusufovi Tanja Junuzagi Lektor: Gordana Hadi Dizajn: Benjamin Krni tampa: GRAFIKUS Tira: 700

PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH KOLA I OMLADINSKE LIDEREPETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE

Sadraj:Predgovor 6 1. Uvod u ogled 7 2. Uzroci za sve veu neophodnost profesionalne orijentacije 9 2.1. Promjene u svijetu zanimanja 9 2.2. O pojmu orijentacija 9 2.3. Teorije odluke o izboru zanimanja pristupi za pedagoku i didaktiku implementaciju profesionalne orijentacije 10 2.3.1. Pregled 10 2.3.2. Analiza 10 2.4. Petofazni model profesionalne orijentacije 13 2.4.1 Didaktika implementacija petofaznog postupka 13 2.5 Ciljevi uenja u odnosu na razvoj kompetencije za izbor zanimanja 14 2.6 Obrazovni zadatak i zadatak nastave 15 2.7 Cjeline petofaznog modela profesionalne orijentacije 15 2.8 Metode rada koje se mogu koristiti u realizaciji programa 18 2.9 Rad sa roditeljima 22 3. PRVA FAZA/modul: SAMOSPOZNAJA RADIONICE za uenike VII razreda/ VIII razreda devetogodinje kole 3.1 R1: Linija ivota 3.2 R2: Samoprocjena 3.3 R3: Set upitnika Rad na linosti 3.4 R4: Drugi o meni 3.5 R5: Moje zanimanje iz snova RADIONICE za uenike VIII razreda/ IX razreda devetogodinje kole 3.6 R6: Pogodi ko sam 3.7 R7: Put sposobnosti 3.8 R8: Oglas za vjenanje 3.9 R9: Mapa uma 3.10 R10: Ja u budunosti OBRASCI za kopiranje faza/modul 1 24 26 26 27 28 29 30 31 31 32 34 35 36 37

4. DRUGA I TREA FAZA/modul: INFORMACIJE O ZANIMANJIMA I PUTEVI OBRAZOVANJA 61 RADIONICE za uenike VII razreda/ VIII razreda devetogodinje kole 4.1 R1: Cilj obrazovanja/zanimanja 4.2 R2: Svijet se mijenja 4.3 R3: S tim povezujem 4.4 R4: Umjetnost istraivanja 4.5 R5: Vane informacije 4.6 R6: Klasifikuj zanimanja 4.7 R7: Zanimanja i putevi obrazovanja 63 63 64 66 67 68 69 70

5. ETVRTA FAZA/modul: REALNI SUSRETI

99

Proces organiziranja realnih susreta 100 5.1 Susreti sa srednjim kolama 100 5.2 Susreti sa ekspertima 101 5.3 Praksa u koli/praksa u preduzeu 102 RADIONICE za uenike VII razreda/ VIII razreda devetogodinje kole104 5.4 R1: Izbor uenika 104 5.5 R2: Intervju tokom realnih susreta 105 RADIONICE za uenike VIII razreda/IX razreda devetogodinje kole 106 5.6 R3: Ljudi oko nas/stvaranje socijalne mree 106 5.7 R4: Globalne/lokalne promjene i svijet zanimanja 108 5.8 R5: Razvijanje poduzetnikog duha 109 OBRASCI za kopiranje faza/modul 4 110 6. PETA FAZA/modul: ODLUKA O IZBORU ZANIMANJA 116

RADIONICE za uenike VII razreda/VIII razreda devetogodinje kole 118 6.1 R1: Brod na otvorenom moru igra odluivanja 118 6.2 R2: Takmienje Moje budue zanimanje je najbolje zanimanje 119 6.3 R3: Kategorizacija i ispitivanje kriterija 120 RADIONICE za uenike VIII razreda/IX razreda devetogodinje kole 121 6.4 R4: Moja odluka je... 121 6.5 R5: Sada kada sam odluio/la... 122 6.6 R6: Priprema za traenje posla 123 Obrasci za kopiranje faza/modul 5 124 7. Prijedlog godinjeg plana profesionalne orijentacije 7.1 Godinji plan za VII razred/VIII razred devetogodinje kole 7.2 Godinji plan za VIII razred/IX razred devetogodinje kole Izvori 133 133 136 138

5


RADIONICE za uenike VIII razreda/ IX razreda devetogodinje kole 71 4.8 R8: Budue zanimanje = moj izbor 71 4.9 R9: Klasifikacija zanimanja u BiH 73 4.10 R10: Set upitnika Strune oblasti 74 4.11 R11: Ona direktorica/On direktor Novac jeste najvaniji za izbor zanimanja/Novac nije najvaniji za izbor zanimanja 74 4.12 R12: Sat upitnika Netradicionalna zanimanja 76 OBRASCI za kopiranje faza/modul 2 i 3 77


Predgovor Prirunik za nastavnike osnovnih kola i omladinske lidere za oblast profesionalne orijentacije je jedan od rezultata regionalnog GTZ projekta Prelazak mladih u svijet zanimanja na zapadnom Balkanu. Petofazni model, kojem e detaljnije biti rijei u 2. Poglavlju, se na prostoru Austrije pokazao kao dosta uspjean to je doprinijelo odabiru upravo ovog modela kao fundamenta za proces profesionalne orijetacije u zemljama zapadnog Balkana. Projekat je istovremeno implementiran u etiri zemlje (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo i Srbija) kroz postojee projekte GTZ-a. Ovaj prirunik je nastao na osnovu iskustava sakupljenih prilikom implementacije radionica u pilot fazi projekta. Radionice koje ine sastavni dio ovog dokumenta su prilagoene radu sa uenicima osnovnih kola, ali i za to namjenski izraenom prijedlogu godinjeg plana profesionalne orijentacije. Na osnovu trenutne situacije i datih okvirnih uslova kao najbolji izabran je princip interdisciplinarne nastave kroz integraciju radionica u postojee nastavne predmete. Osim toga, u kolama bi se trebala organizovati sekcija koja e kao dodatak sadrajima u nastavi koristiti uenicima za realizaciju realnih susreta. Radionice sadrane u priruniku su kreirane na nain da se mogu koristiti u razliitim predmetima. Koritenjem navedenih metoda uz male izmjene sadraja primjenjivost radionica u sklopu razliitih predmeta postaje jo vea. One se kroz ove ili druge teme mogu koristiti za realizaciju nastavnog programa pri emu se dodatno sa uenicima radi na temi profesionalne orijentacije. Omladinski lideri ovaj prirunik mogu koristiti na isti nain i, u zavisnosti od konstelacije ciljne grupe na seminaru u omladinskom centru, zadrati zadanu odnosno mijenjati temu radionice uz zadravanje metoda rada. Nastavnici i omladinski lideri bi prije upotrebe prirunika trebali proi jedan oblik usavravanja u sklopu kojeg bi sa svojim trenerom preli sve radionice i bili detaljnije upoznati sa petofaznim modelom profesionalne orijentacije. Time bi se otklonile sve eventualne nejasnoe i olakao rad sa uenicima/mladima. U sklopu projekta je izraen i prirunik za trenere, namijenjen upravo radu kolskih pedagoga, psihologa i omladinskih lidera na usavravanju svojih saradnika, koji nakon obuke uz pomo ovog prirunika trebaju raditi sa krajnjom ciljnom grupom. Pomo u organizaciji i implementaciji projekta pruili su Prosvjetno-pedagoki zavod Kantona Sarajevo kao i ministarstva za obrazovanje nadlena za navedene kole. Ovom prilikom se posebno elimo zahvaliti osnovnim kolama i omladinskim centrima iji su predstavnici uestvovali u realizaciji projekta i svojim angamanom uveliko doprinijeli nastanku ovog ali i drugih materijala u sklopu projekta: O Isak Samokovlija Sarajevo O Kovaii Sarajevo O Pale Pale O Aleksa anti Vojkovii O Hasan Turelo Brzi Ilovaa O Ustikolina Ustikolina OC KULT Gradaac OC MOZAIK Odak OC Milii OC Vlasenica OC Srebrenica Nadamo se da e izraeni materijal ciljanoj grupi pomoi da na to jednostavniji i efikasniji nain doe do eljenih rezultata. elimo Vam ugodan rad, Koordinatori projekta u BiH6

1. UVOD U OgLEDGTZ-ovi lokalni sagovornici iz zemalja zapadnog Balkana esto su ukazivali na to da postoje neki pristupi, ali ne i sistematska profesionalna orijentacija uenika i uenica i mladih na prelazu iz osnovne kole u srednju. Na osnovu ovih saznanja, GTZ-ovi projekti reforme strunog obrazovanja i projekti za mlade u zemljama zapadnog Balkana su, uz podrku lokalnih eksperata i ekspertkinja, sproveli manja istraivanja koja su potvrdila i izdiferencirala sliku: Postoje mnogi pristupi kao to su sajmovi obrazovanja, reklamne kampanje strunih kola, diskusije sa ekspertima i iz preduzea , ali ne i sistematska i institucionalizovana profesionalna orijentacija. Pomou finansijske podrke Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i tehniki razvoj, GTZ sa regionalno kreiranim projektom profesionalne orijentacije pokuava u pilot osnovi da se suoi sa masovnim problemom, koji se ini tipinim za zemlje sa kolskim sistemima strunog obrazovanja. U zemljama zapadnog Balkana 75% generacije stie pravo upisa na visokokolske ustanove. Skoro svi mladi sa steenom kvalifikacijom za upis na visokokolske ustanove upisuju studije. Ipak, samo 20% onih koji upisuju studije na visokokolskim ustanovama dobija posao u struci. To znai i da se 55% generacije koluje za pogrena zanimanja. To je zastraujue veliki broj. Na zapadnom Balkanu se situacija ne razlikuje od one u zemljama zapadne Evrope. Pogrena usmjerenja su skupa, plaaju ih: roditelji koji finansiraju studije, drava koja finansira studiranje velikog dijela studenata i odrava enormne obrazovne kapacitete na visokokolskim ustanovama, te privreda koja mora dodatno da obuava akademski obrazovane graane da bi mogli da rade u preduzeima. Na kraju, ova situacija nije nita manje razoaravajua za akademske graane i graanke. Posije studiranja u trajanju od pet ili est godina zapoljavaju se na radnim mestima za koje bi bio dovoljan period obuke od oko 3 meseca. Sistematska profesionalna orijentacija treba da doprinese informisanju na svim nivoima o skupim i dugotrajnim stranputicama obrazovanja, otkrivanju alternativnih karijera i njihovom razvoju. Odluka o izboru zanimanja svakako je na uenicima i uenicama, mladima i roditeljima. Sloboda izbora zanimanja i radnog mjesta spada, na kraju krajeva, u osnovna prava. Ciljna grupa razvijenog i isprobanog modela profesionalne orijentacije u Bosni i Hercegovini, u Crnoj Gori, na Kosovu i Srbiji su mladi koji zavravaju posljednja dva razreda osnovne kole ili su zavrili samo osnovnu kolu. Model profesionalne orijentacije posebno karakteriu tri obiljeja: rije je o petofaznom konceptu profesionalne orijentacije sa fazama: (1) Samospoznaja, (2) Informacije o zanimanjima; (3) Putevi karijere; (4) Realni susreti; (5) Odluka o izboru zanimanja,

7


u ovom konceptu poseban znaaj pridaje se otkrivajuem odnosu prema svijetu rada. Uenici, uenice i mladi ne treba samo da se raspituju u preduzeu, ve da uei odrade kratke prakse u preduzeima, cjelokupna nastava profesionalne orijentacije i realni susreti osmiljeni su kao individualni proces uenja i razvoja. Ervin Kemerer (Erwin Kmmerer), spiritus rektor modela koji je u Austriji primijenjen na nivou cijele zemlje, obuio je 20 lokalnih eksperata i ekspertkinja, tzv. multiplikatora, iz 4 zemlje prema ovom modelu. Vrhunac obuke bio je realni susret sa petofaznim modelom profesionalne orijentacije u okviru studijskog putovanja u Austriju. Svi uesnici su bili impresionirani onim to su vidjeli u austrijskim kolama i preduzeima. Impresionirala ih je osjetljiva profesionalna orijentacija, postavljena tako da otkriva perspektive, kao i metodski zanimljivo osmiljavanje nastave. Takoer su bili impresionirani saradnjom svih relevantnih institucija koje pomau svakom pojedincu da razvije svoju karijeru. Vjerovatno je upravo to oduevljenje motivisalo domae strunjake da intenzivno rade u okviru ovog, ipak malog, projekta. Oni su za svoje zemlje sainili prirunik za trenere i trenerice, prirunik za nastavnike i nastavnice, portfolio fasciklu za uenike i uenice i mlade, kao i okvirni kurikulum za kole i plan rada za vankolsku primjenu programa. To nije sve. Dvadesetero multiplikatora iz projekta obuilo je 178 nastavnika i profesionalaca koji rade sa mladima. Svojim programom, obukama i konsultacijama u 20 osnovnih kola i 15 omladinskih centara i kancelarija za mlade dospjeli su do 2753 mladih iz ovih zemalja. Ovim putem elim srdano da se zahvalim za veliku angaovanost svim multiplikatorima, nastavnicima i svim profesionalcima koji se bave mladima, koji su bili angaovani na projektu. Posebno se zahvaljujem, naravno, i uenicima i uenicama i mladima koji su uestvovali u ovom ogledu. Svakako, i Ervinu Kemereru koji se uz veliko angaovanje posvetio ovom projektu. Gustav Rajer (Gustav Reier) voa projekta Prelazak mladih u svijet rada na zapadnom Balkanu


8

2. UZROCI ZA SVE VEU NEOPHODNOST PROFESIONALNE ORIJENTACIJE2.1 Promjene u svijetu zanimanjaSvi smo svjesni aktualnih promjena u svijetu zanimanja. One znae vie od spoljnih promjena u obliku poslovnih djelatnosti. Promjene se odnose na sam koncept zanimanja koji je generacijama, pa ak i vijekovima, inio osnovu poslovnih djelatnosti, a time i osnovu obrazovnog sistema u Evropi. U praksi to pogaa sve, a naroito kolske sisteme strunog obrazovanja, koji su se orijentisali prema ovom konceptu. To mijenja i prethodnu i prateu orijentaciju. Takozvane atipine karijere, fleksibilni ulazi i prelazi na mjestima presjeka izmeu kole i svijeta rada, nisu vie izuzetak. To sa sobom ne donosi samo promjene kvalifikacionih zahtjeva, ve mijenja i sam zahtjev za profesionalnom orijentacijom. Nemamo vie ciljne take, koje vae jednom zauvijek; sve se kree i dinamika orijentacija smjenjuje pripremu za neto to se smatralo poznatim uslovima.

2.2 O pojmu orijentacijaPojam orijentacija upuuje na razliite sadraje znaenja. Orijentacija oznaava kako stanje, tako i proces. Orijentacija moe da oznai i svojstvo orijentisanosti neke individue, kao i aktivnost ili vrenje uticaja da se neko orijentie, bez obzira na koji nain. Pojmom profesionalna orijentacija opisuje se velika paleta koraka. Ona see od informacija o obrazovanju i zanimanju, sve do individualnog savjetovanja. Tu spada intrinzino shvatanje profesionalne orijentacije u nastavi (pobude nastale iz unutarnjih potreba), tj. pogled u sopstvenu linost, kao i eksterno u realni svijet i zanimanja sve do praenja i instruktae u procesima izbora zanimanja i odluivanja. U profesionalnu orijentaciju ubrajaju se i konkretna priprema za zanimanje, radna iskustva, prakse, Work Experience, mjere opeg strunog obrazovanja, te ponude konkretne pomoi u odluivanju, pa i u dovoenju pomoi koje vode ka uspjenom prelazu i koraku u zanimanje, odnosno struno obrazovanje.

9



2.3. 1 PregledOvdje emo odustati od detaljnog izlaganja razliitih aspekata teorija o odluci o izboru zanimanja, poto o tome postoji obimna literatura.1 Cilj ovog pregleda je da uputi na razliite teorijske pristupe, koji djelimino ine osnovu za pedagoke i didaktike pristupe za implementaciju profesionalne orijentacije:2 Izbor zanimanja kao proces alokacije3: Izbor zanimanja se ne smatra ni razvojnim ni izbornim procesom individue, ve se zastupa stanovite da se pozicije zanimanja, koje postoje u naem drutvu, distribuiraju na njihove budue nosioce. Izbor zanimanja se u skladu s tim smatra alokacijom zanimanja. Ovaj proces alokacije pozicije zanimanja H.Dahajm (H. Daheim)4, predstavnik ovog shvatanja, dijeli na tri faze: 1. Odluku o odreenom kolovanju donosi porodica koja na nju i utie. 2. Odluka o poziciji zanimanja donosi se pod uticajem porodice, vrnjake grupe i nastavnika. 3. Pozicije zanimanja u toku radnog vijeka odreuju kolege, pretpostavljeni i porodica koju osniva odnosna individua. Izbor zanimanja kao proces klasifikacije5: Onom, koji bira zanimanje, potreban je to optimalniji nivo informisanosti o samom sebi; kao i o to boljoj prilagoenosti sklonostima, interesovanjima, sposobnostima i talentima, kao i zahtjevima zanimanja. Teza glasi da svako trai ono okruenje i zanimanja u kojima moe da ostvaruje svoje sposobnosti , vjetine i da preuzima prihvatljive pozicije i uloge.1 Busshoff L.,Berufswahl-TheorienundihreBedeutungfrdiePraxisderBerufsberatung,StuttgartBerlin-Kln,1989;Daheim H.:DerBerufindermodernenGesellschaft,Kln1967;Ginzberg, E.et al.: Okkupational Joice, New York 1951;Lange E.: Berufswahl als Interaktionsprozess, in: Klner Zeitschrift fr Soziologie und Lange E./Bschges G.: Aspekte der Berufswahl in der modernen Gesellschaft, Frankfurt/M, 1975;Ries H.: Berufswahl in der modernen Industriegesellschaft, Bern 1970; Schweikert K.: Berufswahl, in: Kreklau C./Uthmann K.J.: Handbuch der Aus- und Weiterbildung,Kln1987,20.Ergnzungslieferung,Abschnitt30/65,S.1ff;Super D. E.:Psychology ofcerias,NewYork,1957;Steffens H.:BerufswahlundBerufsentscheidungzurTheorieundPraxis einesAufgabenbereichesderArbeits-undWirtschaftslehre,Ravensburg1975; 2 StrukturaseunajveojmjerioslanjanaL. BusshoffiK. Schweikert(vidigore) 3 Na odluku o izboru zanimanja prema ovoj sociolokoj teoriji utiu i ekonomske determinante (ekonomskastruktura,stanjeuprivredi,triterada,strukturazanimanja,itd,kaoisociokulturoloke isocijalno-psiholokedeterminante(pripadnostodreenomsloju,roditeljskakua,kola,vrnjaci, karijernosavjetovanje,itd.). 4 v.H. Daheim,DerBerufindermodernenGesellschaft,Kln1967. 5 spadauteorijeorijentisanekalinostimaipoznatajeuliteraturiipodDiferencijalnapsiholoka orijentacija kao poreenje izmeu osobina linosti, zahtjeva zanimanja i socio-ekonomskih determinanti.Uoveteorijeorijentisanekalinostiporeddiferencijalno-psiholokogpristupau ovukategorijuspadajuipshioanalitikipristupiteorijalinekoncepcije(v.iTH.A.Pollmann,Beruf oder Berufung? Zum Berufswahlverhalten von Pflichtschulabgngern, Frankfurt/M, Berlin, New York,Paris,Wien1993.

10

Izbor zanimanja kao proces uenja7: Pristup u teoriji uenja u vezi objanjenja izbora zanimanja posmatra lini koncept, cjelokupnost utisaka iz ivotne oblasti (porodini, kolski, itd.) i nauene metode rjeavanja problema kao iskustva uenja koja se nadovezuju jedna na druga i dovode do svjesnog izbora zanimanja. Izbor zanimanja kao razvojni proces8: Izbor zanimanja ne smatra se izolovanom vremenskom radnjom, ve poglavljem u toku cjeloivotnog procesa profesionalnog razvoja. Ovaj pristup postulira zavisnost odluka koje mlada osoba sama donosi i onih koje se o njemu/njoj donose. Izbor zanimanja je dio kontinuiranog razvojnog procesa identiteta sopstvenog Ja koji se razvija. Izbor zanimanja kao razvojni proces poinje, npr. odlukom o izboru kole nakon osnovne kole. Ona privremeno definie daljnji pristup situacijama obrazovanja, ali sadri i moguu odluku o promjeni zanimanja, odnosno o novoj orijentaciji (prekvalifikacija, alternativni put kolovanja). Izbor zanimanja kao proces interakcije9: Izbor zanimanja shvata se kao rezultat interakcije izmeu onoga ko bira zanimanje i njegovog okruenja (roditelji, nastavnici, savjetnici, itd.). U tu interakciju ulaze i najrazliitija interesovanja i vrjednosne predstave uesnika. Kod uenika koji se u nastavi detaljnije upoznaju sa stvarnou obrazovanja i svijeta rada (dani informisanja u kolama vieg nivoa, raspitivanja u kolama i preduzeima, prakse) razvija se visok stepen racionalnosti u izboru zanimanja.

2.3.2 AnalizaPolazei od ovog pregleda teorija odluka o zanimanju, pitanje mogunosti provjere saglasnosti teorijskih modela procesa odluivanja o zanimanju sa postupcima odluivanja koji se mogu opaziti nije relevantno za nae razmatranje. U prvom planu e stajati razmiljanje da teorijski pristupi: - izbora zanimanja kao procesa alokacije, - izbora zanimanja kao procesa klasifikacije,6 Sastanovitateorijeodluivanja,odlukeoizboruzanimanjaobjanjavajusepostupcimaizbora iodluivanjakojeodreujuprethodnepozicijeukolovanjuizanimanju.Pritomseindividualnii socijalniaspektivrenjauticajanaizborzanimanjanestavljajuuprviplan.(K.H.Seiffert). 7 Busshoff, L.,Berufswahl. Theorien und ihre Bedeutung fr die Praxis der Berufsberatung. Kohlhammer,Stuttgart,1984.. 8 Uodnosunateorijeorijentisanekalinostima,predstavnicirazvojnopsiholokihteorijabiljeeda seizborzanimanjanesmijeshvatitistatikiipojedinano,vekaocjeloivotni,kontinuiranirazvoj strunihmotivaiorijentacija.NajpoznatijipredstavnicioveteorijesuE.GinzbergiD.E.Super). 9 v.H.RiesiE.Lange(v.gore)

11


Izbor zanimanja kao proces odluivanja6: Pod izborom zanimanja kao procesom odluivanja podrazumijeva se proces interakcije izmeu neke osobe (strukture linosti) i neke oblasti objekta (struktura zanimanja) sa ciljem analize, poreenja strunih poslova, te nakon postavljanja prioriteta, donoenja odluke. Ovaj proces se odvija kroz vie faza- od opaanja problema, preko prijema i obrade informacija do odluke i realizacije (strateko ponaanje informisanja).


- izbora zanimanja kao procesa odluivanja, - izbora zanimanja kao procesa uenja, - izbora zanimanja kao razvojnog procesa i - izbora zanimanja kao procesa interakcije sadre elemente koji pospjeuju osmiljavanje konkretnih pedagokih procesa za profesionalnu orijentaciju. Poto je profesionalna orijentacija dalekosean sistem, koji obuhvata mnoge relevantne grupe i predstavnike interesa, bilo je neophodno da se na pregledan nain ukae na najvanije mogunosti objanjavanja izbora zanimanja. ini se da ni jedna od teorija izbora zanimanja pojedinano ne nudi dovoljno objanjenje svih uticaja i uslovljenosti odluke o zanimanju i kolovanju, te time ni o prethodnoj profesionalnoj orijentaciji. Poto svaka od tih teorija sadri vane pristupe za objanjenje dijelova oblasti odluivanja, odnosno pripreme za odluivanje, ni jedna se ne moe odbaciti u potpunosti kao nesavremena ili netana. Stoga smo kao osnovu za razvoj naeg modela projekta uzeli integrativni pristup. Kod izrade koncepta polo se od toga da se pospjeujua dejstva mogu postii naroito onda, kada se proces profesionalne orijentacije shvati primarno kao: (1) proces uenja, (2) proces klasifikacije u dinamikom smislu okrenut ka budunosti i (3) kompetencija odluivanja. U vezi (1)- Proces teorije uenja polazi od toga da, za osmiljavanje procesa profesionalne orijentacije, iskustva uenja treba da osnae lini koncept, da se omogue ciljana iskustva u svijetu rada (realni susreti) kao i da se razviju metode za rjeavanje problema. Tu se ubrajaju: samostalno prikupljanje informacija, suoavanje sa vrijednostima, praenje buduih dogaaja, itd. U vezi (2) i (3) -Objanjenje izbora zanimanja kao procesa alokacije, odnosno prepoznavanja i objedinjavanja interesovanja, sposobnosti, sklonosti i talenata sa zahtjevima u nekoj oblasti kolovanja / zanimanja, ne moe se shvatati statiki i jednodimenzionalno, poto i onaj koji bira i svijet rada podlijeu promjenama i poto postoje uzajamne uslovljenosti. Ako u obzir treba uzeti i promjene u obrazovanju i svijetu rada, kao i ciljano osnaivanje i unapreenje sposobnosti, stavova i znanja, onda e za to naroito biti podesan viefazni postupak sa mogunou refleksije i provjere donijetih preliminarnih odluka, odnosno konanih odluka. Time je i proces alokacije proces uenja koji ciljano pospjeuje objedinjavanje i poreenje profila linosti sa zahtjevima kolovanja i struke u nekoj koli/nekom zanimanju.12

Ve je pomenuto da odluka o izboru zanimanja treba da predstavlja proces koji se protee dui period kako bi se uenici osposobili da svjesno, razumno, samostalno i u skladu sa svojim razvojem izaberu kolovanje i zanimanje. U tom procesu samostalna aktivnost svakog pojedinca, sigurno, ima najvaniju ulogu. Austrijski model profesionalne orijentacije prilagoen je tom koneceptu i predstavlja sistemski, kontinuiran i strukturiran rad nekoliko kljunih faktora: Ministarstva obrazovanja, nauke i kulture, odnosno kola, Nacionalne slube za zapoljavanje, odnosno BIZ-a (Centar za informisanje o zanimanjima), poslodavaca i institucija za podrku privredi. Austrijski 13-godinjaci i 14-godinjaci od 1998/1999. godine u svim kolama, u okviru nastave, obavezno rade na profesionalnoj orijentaciji kao zasebnom predmetu ili integrisano u druge nastavne jedinice i to kroz 32 asa u jednoj kolskoj godini. Pored toga, u svim kolama uenicima i njihovim roditeljima su od V razreda na raspolaganju savjetnici za uenike i savjetnici u obrazovanju u vezi sa svim pitanjima i dilemama oko izbora karijere kroz profesionalno informisanje i individualna savjetovanja. U procesu profesionalne orijentacije rad kola prati i Nacionalna sluba za zapoljavanje sa svojim BIZ centrom (Centar za informisanje o zanimanjima) koji uenici posjeuju prvo organizirano sa nastavnicima, a po potrebi i individualno ili u pratnji roditelja. U BIZ-u su im na raspolaganju dva savjetnika, broure, fascikle sa informacijama, videofilmovi, kompjuteri sa testovima profesionalnih interesa... Proces profesionalne orijentacije, takoer prati i saradnja sa poslodavcima, centrima za prekvalifikaciju i doobuku i drugim institucijama za podrku privredi. Osnov naeg sveobuhvatnog, dosljedno izgraenog koncepta orijentacije i praenja mladih u procesu odluivanja o kolovanju, odnosno zanimanju na zapadnom Balkanu, oslanja se na sistem profesionalne orijentacije u R Austriji, tzv. viefazni postupak, tj. petofazni model profesionalne orijentacije.

2.4.1 Didaktika implementacija petofaznog postupkaPratee mjere za osmiljavanje procesa profesionalne orijentacije treba da omogue iskustva uenja koja pospjeuju suoavanje sa samim sobom, sa linim interesovanjima, sposobnostima, eljama, podesnostima, itd. sa ciljem upoznavanja profila linosti, sticanja line i socijalne kompetencije i jaanja sposobnosti odluivanja i odlunosti. Neophodno je da se mladima, kroz bavljenje ponudama za informisanje, pribavljanje informacija i njihovu selekciju i obradu, prenese kompetencija orijentisanja. Puko kognitivno bavljenje sopstvenom linou i informacijama nije dovoljno. Mladoj osobi se za njena pitanja mora ponuditi pristup preko sopstvenih

13


2.4 Petofazni model profesionalne orijentacije


iskustava i doivljaja. Za to su neophodne aktivne metode, saznajno, istraivako, samostalno uenje kroz igru i refleksiju. Izvoenje vjebi i igara bliskih praksi, veliki stepen aktivnosti mladih i pospjeivanje spremnosti i motivacije, uputanje u procese izbora zanimanja mora se dopuniti realnim doivljajem. To se ini raspitivanjem u koli i preduzeu sa odgovarajuom pripremom i naknadnom obradom,na sajmovima informisanja, itd. kako bi se kompetencija orijentacije osnaila kroz upoznavanje stvarnosti. Razvoj kompetencije za izbor zanimanja kod mladih na osnovu linog koncepta konano je cilj i preduslov za uspjean kolski prelaz i prelaz u svijet rada. Pod kompetencijom za izbor zanimanja podrazumijeva se sposobnost da se donese u velikoj meri samostalna odluka o kolovanju ili obuci u preduzeu, te da se ona i implementira. Odluka mora da se donese u saglasnosti linog koncepta (sposobnosti, interesovanja, sklonosti, podesnosti, itd.) sa realnim okolnostima (zahtjevi za daljnje kolovanje, odnosno zanimanja, izgledi na tritu rada, itd.).

2.5 Ciljevi uenja u odnosu na razvoj kompetencije za izbor zanimanjaKroz aktivnosti profesionalne orijentacije, uenici trebaju: da uoe talente i sposobnosti; da otkriju, istrae i preispitaju sopstvene elje, interesovanja i sklonosti;

da se upoznaju sa profilima zahtjeva za strune poslove i kolovanje;

da u skladu sa sopstvenim interesovanjem steknu detaljnije uvide u odabrane mogunosti kolovanja i zanimanja; da izvre refleksiju rada u njegovim mnogostrukim znaenjima i formama kao elementarnog ljudskog faktora; da prepoznaju akutalne forme, kao i promjenjivost rada i zanimanja; da se upoznaju sa svijetom rada i zanimanjima sa kulturnih, ekonomskih, socijalanih i ekolokih stanovita; da prepoznaju uticaje novih tehnologija na razliite oblasti struke i ivota; da razmisle o dimenzijama zdravlja kao faktoru u radu i struci; da pomou realnih susreta steknu uvide u svijet rada i zanimanja;

da budu u stanju da okarakteriu raznovrsne mogunosti kolovanja sa njihovim specifinim zahtjevima i zavrnim kvalifikacijama; da budu u stanju da izgrade linu strategiju za sopstveno planiranje karijere i ivota;14

da budu u stanju da uporede profil linosti sa profilom zahtjeva za put kolovanja i karijere i da ga provjere u pogledu odluke.

Profesionalna orijentacija nailazi na mnoge polazne take u drugim nastavnim predmetima, ali slijedi i spostvene ciljeve koji prevazilaze okvire drugih nastavnih predmeta. Nastava profesionalne orijentacije tei ka izgradnji sposobnosti odluivanja kod uenica i uenika i treba da integrie dvije glavne komponente: snagu sopstvenog Ja (linu kompetenciju) i poznavanje mogunosti kolovanja i zanimanja, odnosno suoavanje sa njima (predmetnu i metodsku kompetenciju). Socijalna kompetencija sve vie dobija na znaaju u svijetu zanimanja. Ona treba da bude i predmet istraivanja i predmet uvjebavanja u okviru profesionalne orijentacije. Na ovaj nain treba da se da znaajan doprinos formiranju linosti uenica i uenika. Centralno mjesto treba da zauzimaju razvoj i osnaivanje nade, volje, sposobnosti odluivanja, ciljanosti, marljivosti, spremnosti na postizanje uinaka, izdrljivosti i sposobnosti ostvarivanja veza. Profesionalna orijentacija prua i priliku da se provjere tradicionalni stavovi i predrasude u pogledu mogunosti kolovanja i zanimanja, te ima za cilj da proiri prostor za mogue odluke o zanimanju i kolovanju.

2.7 Cjeline petofaznog modela profesionalne orijentacijeProgram koji emo prikazati podijeljen je u pet modula, od kojih svaki odgovara na jedno od kljunih pitanja profesionalnog razvoja. U ovom priruniku radionice su podijeljene na radionice koje se mogu realizirati u dva zavrna razreda osnovne kole. Ciljevi vezani za module ostaju isti u oba razreda, i uenici bi trebali u svakom od razreda proi svih pet modula. Prvi modul: Samospoznaja. Na putu odluivanja o buduoj karijeri, kroz proces samospoznaje uenici treba da naue da otkrivaju i upoznaju sopstvene elje, interesovanja i sklonosti, da ih istrauju i preispituju, te tako opaze svoje talente i sposobnosti to sigurno olakava sam proces donoenje ispravne odluke. Dakle, pojedinac treba intenzivno da se bavi samim sobom i suoava sa sopstvenim Ja, jer e mu to pomoi da sazna ta zna dobro, a ta manje dobro; gdje su njegove prednosti, a gdje nedostaci, kako bi dalje u procesu formiranja linosti mogao uporediti svoj profil linosti za zahtjevima obrazovanja i zanimanja. Uporeivanje sopstvenih predstava o sebi sa predstavama drugih je, takoer, veoma vano. Ponekad nas druge osobe mogu procijeniti drugaije nego mi sami sebe. Ova interakcija daje objektivniju sliku. Formiranje linosti je prvi korak i polazna osnova u procesu odluivanja za izbor budueg obrazovanja i zanimanja. Kada mladi prepoznaju svoje potencijale i kada postanu svjesni svojih linih preduslova, tek tada se mogu ciljano informisati o putevima obrazovanja i svijetu rada. U tom procesu vrlo je vana uloga nastavnika koji treba da, preko

15


2.6 Obrazovni zadatak i zadatak nastave


odgovarajue osmiljene nastave, kod uenika razvija vrline sopstvenog Ja: nadu, volju, sposobnost odluivanja, usmjerenost ka cilju, sistem vrijednosti, izdrljivost, sposobnost stvaranja veza, susret sa samim sobom... Drugi i trei modul: Informacije o zanimanjima i putevi obrazovanja. Jasno je da se ivot u svijetu dinaminih promjena usljed globalizacije i uznapredovale tehnologije odrazio i na svijet rada. Stvorene su potpuno nove strukture i oblasti rada, javljaju se nova zanimanja, tradicionalna nestaju ili mijenjaju svoj izgled, i svijet rada se mijenja iz dana u dan usljed ega je i izbor zanimanja i obrazovanja postao sve tei. Zato je vano upoznati ga, upoznati razliita zanimanja, njihove glavne karakteristike, zahtjeve, uslove i perspektive zaposlenja. Informisanje o zanimanjima je od velikog znaaja pri izboru budueg zanimanja i predstavlja jednu od osnova za odluivanje. Cilj je usmjeriti pojedinca, pruiti mu strunu pomo i ukazati na mogunosti daljnjeg profesionalnog razvoja, perspektive zanimanja i zapoljavanja. Izvori informisanja i naini prikupljanja informacija su razliiti,a to mogu biti: lanovi porodice, prijatelji i poznanici, nastavnici, kolski pedagozi i psiholozi, saradnici u Zavodu za zapoljavanje koji se bave profesionalnom orijentacijom tampa, elektronski mediji, savremeni digitalni mediji internet, broure i knjige... Iako Informacije o zanimanjima i Putevi obrazovanja predstavljaju dvije odvojene faze,u ovom priruniku su intergisane u jednu. Prikupljanje informacija o odreenim zanimanjima nije potpuno bez istovremenog prikupljanja informacija o obrazovanju putem kojeg se do tih zanimanja dolazi. Dakle, informacije o: upisnoj politici, potrebnom trogodinjem obrazovanju, etvorogodinjoj srednjoj koli, fakultetu, smjerovima, kljunim predmetima, lokaciji kole i sl. samo su neka od vanih pitanja na koja se pojedinac treba usmjeriti. etvrti modul: Realni susreti. O svijetu rada i zanimanja saznajemo na razliite naine. Pretraga tampanog materijala ili pretraga putem interneta moe biti od pomoi, ali esto ne stvara pravu sliku nekog zanimanja, jer moe biti daleko od stvarnog stanja. Pri izboru zanimanja, odnosno daljnjeg obrazovanja, bitno je: razgovarati sa ekspertima o eljenom zanimanju, te na taj nain saznati nove informacije; organizavano ili samostalno posjetiti preduzea i vidjeti nain na koji se obavlja odreeni posao; razgovarati sa uenicima koji su zavrili ili pohaaju eljenu srednju kolu, te na taj nain spoznati njihova iskustva;

16

U organizaciji realnih susreta, uestvuju uenici, profesori i pedagozi, koordinatori centara za mlade, roditelji. Ovaj modul, takoer, ima za cilj i ukazati na znaaj komunikacije i socijalne mree kako u svakodnevnom ivotu tako i u realnim susretima. Imajui u vidu trendove na tritu rada, jednako je vano ukazati i na znaaj stvaranja poduzetnikog duha kod mladih ve u osnovnoj koli. Peti modul: Odluka o izboru kolovanja/zanimanja. Da bi se donijela odluka o izboru ivotnog zanimanja, izbor kole koju treba nastaviti nakon osnovnog obrazovanja je jedna od kljunih ivotnih odluka, te sigurno i u emotivnom smislu nije laka. Bez obzira na njenu vanost, kao korektivni faktor da se ne napravi pogrean izbor treba imati na umu i ideju o cjeloivotnom uenju, usavravanju, prekvalifikaciji, i sl. Deavaju se stalne promjene i u drutvu i u nainu proizvodnje, tako da ni na trenutni izbor zanimanja ili kolovanja ne mora biti jedan za sva vremena. Kad su u pitanju roditelji, istraivanja pokazuju da i dalje imaju jak uticaj na izbor zanimanja svoje djece. Pozitivna strana je to to su oni vrlo zainteresovani za teme izbora daljnjeg kolovanja i zanimanja svoje djece, te rado primaju informacije koje se tiu profesionalne orijentacije. Zato treba raditi i na njihovom informisanju kroz ograniziranje zajednikih radionica u kolama ili na tematskim roditeljskim sastancima. Takoer, i vrnjaci imaju veliki uticaj na izbor daljnjeg kolovanja pogotovo u poetnoj fazi donoenja odluke. Radom sa uenicima na samospoznaji, negativni efekti ovog uticaja se u znaajnoj mjeri mogu redukovati. U obzir treba uzeti i ostale elemente linog nivoa (medije, brau i sestre, roake, prijatelje...). U cilju to pravilnije odluke, potrebno je mladoj osobi pruiti podrku, sve potrebne informacije i saznanja neophodna za njeno donoenje, ali sama odluka ipak mora biti samo lini izbor pojedinca. Nastavnici, pedagozi, roditelji nikako ne smiju pasti u zamku i donijeti odluku u ime mlade osobe. Unutar svakog modula nalaze se primjenjive radionice. Svaka od radionica je opisana na sljedei nain: Cilj: osnovni smisao radionice i glavne promjene koje izaziva kod uenika. Metoda: nain na koji se radionica moe realizirati. Sekvence: detaljan opis toka radionice, uz prijedloge za diskusiju i osvrt koji nastavnik moe napraviti nakon radionice. Trajanje: odreeno okvirno; za svaku radionicu nastavnik sam procjenjuje hoe li

17


razgovarati sa profesorima iz srednjih kola na temu nastavnog plana i programa; organizovano ili samostalno otii u posjet eljenoj srednjoj koli; posjetiti Zavod za zapoljavanje i saznati kretanja na tritu rada, i slino.


je produiti ili skratiti, ovisno o procjeni, potrebama ili vremenu kojim raspolae. Moderacijski materijal: navedeni su materijali uz pomo kojih se radionica moe sprovesti.

2.8. Metode rada koje se mogu koristiti u realizaciji programa Klaster - Ispitivanje pomou kartica Uenicima se postavlja pitanje, a potom podijele moderacijske kartice. Ukoliko su uenici podijeljeni u grupe ili imamo vie pitanja, izabraemo moderacijske kartice u vie boja. Uenici odgovore zapisuju na kartice. Uenicima se naglaava da prilikom zapisivanja odgovora: piu flomasterom, piu veliki tampanim slovima, piu jasno- najvie do tri reda i da zabiljee najvie jednu ideju po kartici. Korak koji slijedi je sakupljanje kartica. Pritom treba obratiti panju na to da se one prikupe u skrivenoj formi (licem ka dolje). To je vano poto i otvoreno ispitivanje pomou kartica treba da bude to anonimnije. Potom slijedi kaenje prvih kartica na tablu. Kod kartica koje slijede nastavnik postavlja pitanje uenicima da li one mogu da se kategoriu kod ve okaenih kartice ili ine novu cjelinu. Proces traje dok se ne okae sve kartice. Nakon toga ,odjeljenje jo jednom provjerava kategorizaciju kartica i daje naslove pojedinim grupama (smisaonim jedinica) pomou odgovarajueg nadreenog pojma. Dvostruki krug Uenici se pripremaju za tematska izvoenje u okviru kratke faze podsjeanja. Teme mogu biti razliite: metodska pitanja (npr. priprema pismenih zadataka), lini izvetaji o iskustvima (npr. zanimljiv dogaaj sa raspusta), strune teme (npr. tema Klimatske promjene). U prvom planu su dakle iskustva, pretpostavke i/ ili predznanja uenika. Dvostruki krug se izvodi tako da uenici sjedaju u obliku kruga u parovima jedni nasuprot drugih i na taj nain se formira unutranji i spoljni krug. Ako se prave pojedinani parovi, sagovornici se mogu birati i izvlaenjem kartica ili simbola/brojeva u paru. U nastavku, uenici iz unutranjeg kruga ispriaju svoju priu. Njihovi sagovornici sluaju i eventualno postavljaju pitanja. Nakon toga, uenici iz unutranjeg kruga se pomjeraju, npr. dvije stolice u pravcu kazaljke na satu, tako da nastanu novi parovi za razgovor. Tada se aktiviraju uenici iz spoljnog kruga i priaju / izvetavaju iz svog ugla o zadatoj temi. Potom se predstavnici unutranjeg kruga ponovo pomjeraju za dvije stolice dalje i razgovor se nastavlja.. Na kraju, proces razgovora moe da se analizira i sa komunikacionog i sa strunog stanovita. Ekspertska metoda Rad u osnovnim grupama Prvo se vri podjela na sluajne grupe (osnovne grupe) izvlaenjem materijala za rad u grupama. Uenici prvo itaju tekst individualno. Poslije toga slijedi zajedniki rad na tekstu u okviru osnovnih grupa. Razgovara se i diskutuje o najvanijim tezama i sadrajima teksta, zapisuje se (eventualno) ta treba proslijediti drugima

18

Pretraivanje po internetu Nastavnik ima moguost da posegne za tematskim osnovama koje se nude na internetu (teme: o gradovima, zemljama, epohama, piscima ). Uenicima se daje odreen broj pitanja koja treba da rijee pomou interneta. Pritom postoji mogunost da im se da i lista sa linkovima koju treba da iskoriste za obradu pitanja ili uenici mogu da pronau rjeenja i preko pretraivaa, to poveava nivo zahtjevnosti. Mind Map (mapa uma) Postupak izrade mape uma dat je u konceptu 1. modula, radionica: Mapa uma. Intervjuisanje parova Primjenjivo je svuda gdje treba razmijeniti line podatke, iskustva, stanovita ili specijalna znanja. U okviru pripreme za vjebu ,odjeljenje se po pravilu dijeli na dvije polovine. Uenici jedne polovine dobijaju zadatak za intervjuisanje A,a uenici druge polovine zadatak za intervjuisanje B (pod odreenim okolnostima oba zadatka mogu biti i ista). Zadaci za intervjuisanje prilino su otvoreni, npr: pokuaj da sazna kako tvoj par zamilja dobru nastavu, ta zna o Slubi za zapoljavanje, kako je proveo vikend, itd. U fazi rada,u tiini, svi uenici se pripremaju za svoje zadatke. Onda se kroz izvlaenje biraju parovi (po jedan predstavnik A i B). Intervju moe trajati po 3 min. za obje strane, te imati sljedeu strukturu: pitanja, odgovori, potpitanja, rezime i izvoenje kljunih rijei. Nakon toga, svi uenici sjedaju na polukruno postavljene stolice i predstavljaju svog para sa odgovarajuim linim podacima / iskustvima / objektivnim informacijama. Cedulja sa kljunim rijeima (tehnika dvije kolone) Uenici dobijaju kratak struni tekst. On treba da se transformie u osnovu za slobodno izlaganje pomou cedulje sa kljunim reima. Prvo uenici paljivo itaju tekst, a u odreenom sluaju razjanjavaju nepoznate formulacije ili strune pojmove. Nakon toga, rezimiraju smislene dijelove pomou podnaslova.Kolona sa kljunim reima razdvaja se od teksta i sada slui kao osnova za izlaganje. Uvod i rezime moraju da se dopune nezavisno od nacrta teksta.

19


koji ovaj tekst uopte ne poznaju. Formiranje ekspertskih grupa U svakoj osnovnoj grupi lanovima se podijeli odreeni broj brojki ili simbola. Svi uenici sa istim brojem/simbolom potom formiraju ekspertsku grupu. Sada se najmanje po jedan ekspert iz osnovne grupe naao u grupi sa novim sastavom. Svaki uenik, kao ekspert, prezentira lanovima nove grupe rezultate zajednikog rada iz osnovne grupe. Nakon toga se teme rada meusobno povezuju i rezimiraju u zajedniko predavanje.


Primjer: Polazni tekst EU trenutno ipak ima problem ima premalo tehniara! Ako bi se sada budet za tehnika istraivanja poveao za 50%, novac uopte ne bi mogao da se iskoristi - samo u Austriji narednih godina nedostajae 5000 tehniara. Zato Ministarstvo ekonomije u saradnji sa industrijskim udruenjem eli da ohrabri prije svega djevojice da krenu na tehniko obrazovanje.U nekim granama odnos izmeu ena i mukaraca danas iznosi jo 50%.Tehnika zanimanja i porodica da li se to uklapa? Volfgang Tritremel potvruje: Industrija ne podrazumijeva vie rad na pokretnoj traci i sat koji otkucava vrijeme sve je manje fizikog rada. Rad glavom umjesto rukama dakle, tu se moe uklopiti i porodica. Softverski inenjer, na primjer, i u toku porodiljkog odsustva kod kue moe da radi na projektima preko interneta. Kolona sa kljunim reima (vidi gore) nedostaje 5000 tehniara; Ministarstvo ekonomije, industrijsko udruenje; privlaenje djevojica; 9 prema 1; rad glavom umjesto rukama; istraivanje i razvoj; moe se uskladiti sa porodicom; internet. Prezentacija pomou simbola Uenici imaju zadatak da simbole ili slike iskoristite za prikaz kljunih rijei nekog teksta. Rezultat treba da bude vizuelno predstavljena karta sa kljunim rijeima. Kod ove metode od uenika se trai da pronau odgovarajue simbole pri emu se pospjeuju imaginacije uenika. Istovremeno se poveava panja slualaca poto simbole, vjerovatno, ne mogu da dovedu neposredno u kontekst predmeta. Tek pomou izlaganja, simboli i njihov sadraj postaju razumljivi. Igra uloga Nastavnik smilja osnovnu situaciju, u kojoj razliite osobe na otvoren i/ili kontroverzan nain pregovaraju o nekoj temi( npr: otac, majka, ki, sin diskutuju na porodinoj konferenciji o kolskim, odnosno profesionalnim predstavama keri; ili ef, struni radnik, uenik na obuci, praktikant i predstavnik omladine diksutuju na konkretnom sluaju o zatiti mladih na radu u preduzeu i sl.) Za pripremu razgovora formira se vie timova koji pripremaju po jednu ulogu. Zato dobijaju ranije pripremljene, kratko formulisane kartice sa ulogama koje se od tima do tima razlikuju. Tu jo po pravilu dolaze i osnovne strune informacije na odreenu temu/problem, koje su iste za sve. lanovi pojedinanih pripremnih grupa itaju i prvo razgovaraju o postojeim materijalima, a potom razmiljaju kako e se ponaati njihov predstavnik uloge i kako treba da argumentuje u igri. Nakon toga, predstavnici grupe okupljaju se na improvizovanoj bini i sprovode igru po ulogama. Ako je potreban i voa igre, nastavnik se moe pojaviti u nekoj sporednoj ulozi. Na kraju igre po ulogama, povratne informacije dobijaju i igrai, kao i sluaoci.20

Razgovor po stanicama (Rad sa slikama- impulsima) Nastavnik kai impulse za razgovor na spoljne zidove uionice. (Ranije su pripremljene teze, pitanja, citati, karikature, slajdovi, itd.). Stanice razgovora koje tako nastanu se numeriu. Uenici izvlae cedulje sa odgovarajuim brojevima. Potom se svi sa brojem 1 okupljaju na prvoj stanici, svi sa brojem 2 na drugoj, itd. Tada poinju razgovori, imajui u vidu direktive koje zadaje nastavnik (npr. razgovor traje 3 minuta, svaki lan grupe mora da doe do rijei, kratko izlaganje, cijele reenice, nadovezivati se na druge, obaviti ciljni zadatak). Nadzor nad pridravanjem pravila vri posmatra koga imenuje grupa, koji istovremeno moe biti i voa razgovora, a sa ogranienjem moe da uestvuje i u diskusiji. im istekne ugovoreno vrijeme za razgovor, nastavnik zvoni, a grupe se pomjeraju u pravcu kazaljke na satu do sljedee stanice i diskutuju o impulsu za ragovor koji se tu nalazi. Onda se ponovo uje zvonce, itd. Kao to je reeno, razgovori u prvom redu treba da privuku, inspiriu i prenesu glavnu temu. Kad grupe prou sve stanice, prvo se interno daju povratne informacije u grupi, a potom plenarno slijedi runda analize, i to uz posebno uee posmatraa grupa. Runda reklama Uenicima se zadaje odreena okvirna tema (npr: reklama za posjetu Sarajevu, reklama za boravak u BiH, za neku od zemalja EU, za odabrani strani jezik itd.). Uenici se kod kue pripremaju za svoje reklamno obraanje koje treba da traje oko dvije minute. Pripremaju se biljeenjem kljunih rijei, eventualno vjebanjem pred ogledalom i/ili pomou kasetofona. U nastavi se prvo formira vie grupa sa po pet do est uenika, koji uzajamo dre probna izlaganja (zagrijavanje). Potom se bira vie uenika koji e pred cijelim odjeljenjem drati svoje reklamne govore (eventualno mogu da se angauju i dobrovoljci). Nakon obraanja, publika dobija priliku da ocijeni prezentirano i to pomou kartica u tri boje koje se dijele svim uenicima. Pri tome, npr. zelena kartica znai obraanje je veoma uvjerljivo, uta kartica znai obraanje je dijelom uvjerljivo, a crvena kartica znai obraanje je neuvjerljivo. Promotor reklame ima pravo da pita do tri sluaoca da mu detaljnije obrazloe svoj izbor boje. Na kraju ove vjebe zapisuju se kriterijumi koji ine obiljeja ubjedljivog obraanja.

21


Metoda grudve snijega Uenicima se zadaje odreeni impuls za brainstoriming koji pokree tematski usmjeren tok misli. Svaki uenik u trominutnoj fazi razmiljanja biljei, npr: tri prednosti, tri nedostatka, tri cilja, tri razloga ili bira tri slike, tri pitanja. Nakon toga se odjeljenje dijeli na vie grupa po troje, u kojima se objedinjuje do devet razliitih taaka. Zadatak lanova grupe sada je da, npr. za deset minuta od ovih maksimalnih devet taaka iskristaliu etiri koje smatraju najvanijima i to to objektivnije, fer i konstruktivno. Ova pravila vae i za treu etapu, a to je razgovor u grupama od po devetero. Za ovaj razgovor na raspolaganju je jo deset minuta (zadato vrijeme moe i da varira). U ovom vremenskom okviru ova tri tima po troje u svakoj velikoj grupi treba da se dogovore oko pet zajednikih taaka i da se na odgovarajui nain informiu, argumentuju, diskutuju, vre selekciju. Tako dobijenih pet bitnih stavki, svaka grupa potom prezentira plenarno. Vjeba se zavrava, izmeu ostalog, metodski usmerenim povratnim informacijama.


Metoda akvarijum Primjer 1 Slino kao u akvarijumu, u sredini uionice sjedi, npr. 5 uenika spremnih na diskusiju. Oko njih sjede svi ostali uenici kako bi kao posmatrai pratili zbivanja koja e uslijediti u diskusiji. Zadaje se neka kontroverzna tema koja je onima koji diskutuju u odreenoj mjeri poznata. Grupa akvarijum zapoinje diskusiju (npr. 15 minuta). Uenici sluaoci imaju zadatak da posmatraju po jednu osobu koja diskutuje, imajui u vidu zadatke posmatranja koji se ranije utvrde i definiu.. Nakon 15 minuta i diskutanti i grupe posmatraa zajedno vre kratku analizu. Prvo se izjanjava grupa posmatraa o odgovarajuoj osobi koju je pratila. Nakon toga diskutanti izlau svoje napomene i iskustva. Primjer 2 Za diskusiju o kontroverznoj temi na raspolaganju su grupa Za i grupa Protiv. Svaka grupa ima po 3 stolice, od kojih su dvije zauzete. Dva predstavnika grupe Za i dva predstavnika grupe Protiv poinju diskusiju. Ako neko od posmatraa eli da se umijea u diskusiju, moe sjesti na praznu stolicu u jednoj od grupa i da se ukljui u raspravu. Nakon dogovorenog vremena (npr. 2 minute) stolica se mora osloboditi za nekog drugog.

2.9 Rad sa roditeljimaIako bi odluka o izboru budueg obrazovanja/zanimanja trebala da bude samostalna odluka pojedinca, roditelji samim svojim poloajem u velikoj mjeri utiu na mladu osobu. Zato ih treba aktivno ukljuiti u proces profesionalne orijentacije u koli, bilo da se radi o tematskim roditeljskim sastancima, prisustvu asovima odjeljenjske zajednice, dodatnim seminarima, organizaciji jednodnevnih sajmova, posjeta nastavi u svojstvu eksperata ili pomoi oko realizacije prakse u preduzeima. Prilika je to da jo bolje upoznaju interesovanja i sklonosti svoje djece, poboljaju meusobnu komunikaciju, upoznaju nova zanimanja i kretanja na tritu rada, razbiju eventualne predrasude, i tako budu najvaniji partneri ne samo u donoenju odluke, nego i u realizaciji donesene odluke.

22

O Isak Samokovlija Sarajevo R1: Koliko poznajem svoje dijete (interesi i sposobnosti) R2: Ja i moj izbor zanimanja (porodino stablo, tradicija, raznolikosti) R3: Prioriteti pri izboru zanimanja (novac, poloaj u drutvu, ljubav...) R4: Uloga roditelja u donoenju odluke pri izboru (aktivnosti koje su provedene od strane roditelja i djece: - koliko su djeca samostalna u odluivanju, - koliki je uticaj roditelja, - koliki je uticaj drutva) R5: Upoznaj moje zanimanje, predstavi svoje zanimanje R6: Dijete upisuje kolu za koju ga ne podravate, ta tada? O Ustikolina Ustikolina O Hasan Turalo Brzi Ilovaa R1: Osobine moga djeteta (prepoznati vane parametre za pravilnu odluku) R2: Koraci-kolovanje na putu do eljenog zanimanja R3: Prezentacija suficitarnih i deficitarnih zanimanja (Zavod za zapoljavanje) R4: Debata na temu Privatni ili dravni obrt R5: Globalne promjene koje mogu uticati na trite rada R6: Upitnici za roditelje R7: Razvijanje roditeljske svijesti o realnom izboru zanimanja njihovog djeteta prema njegovim sposobnostima i interesima O Kovaii Sarajevo R1: Informacije o zanimanjima i putevima obrazovanja R2: Vane informacije o zanimanjima R3: Klasifikacija zanimanja (upoznavanja vrsta i porodica zanimanja) R4: Zanimanja i putevi obrazovanja (neophodne sposobnosti, zahtjevi, putevi obrazovanja za odreena zanimanja) R5: Debata na temu Uloga novca pri izboru zanimanja R6: Netradicionlana zanimanja R7: Debata na temu Zadovoljna /nezadovoljna linost ( pravilan i pogrean izbog zanimanja)

23


PRIJEDLOZI RADIONICA ZA RAD SA RODITELJIMA


3.PRVA FAZA/modul: SADRAJI:

SAMOSPOZNAJA

Samoprocjena Portfolio uenika Spoznaja vlastitih interesovanja, sposobnosti, talenata, sklonosti, zahtjeva vanih za eljeno zanimanje/obrazovanje. Vanost viestruke procjene Prikupljanje, prepoznavanje, selekcija vanih informacije u procesu izbora zanimanja/obrazovanja Znaaj planiranja budunosti

TRAJANJE: 8 asova (4 asa u predzadnjem i 4 asa u zavrnom razredu osnovne kole)

TEME I CILJEVI MODULA: Uenici su svjesni znaaja profesionalne orijentacije. Razumiju vanost usmjeravanja i poticanja u procesu prepoznavanja vlastite specifinosti pri izboru zanimanja, tj.u procesu razvoja karijere. Uenici kroz vlastite primjere prepoznaju potrebne korake do donoenja odluke kao i mogue pozitivne i negativne uticaje okoline u tom procesu. Svjesni su da je konana odluku o izboru zanimanja lina odgovornost pojedinca. Uenici prepoznaju vanost samoprocjene pri izboru zanimanja. Spoznaju svoja interesovanja, sposobnosti, talente, sklonosti i zahtjeve koji su vani za eljeno zanimanje. Upoznaju znaaj koritenja portfolija profesionalne orijentacije. Svjesni su vanosti i znaaja procjene od strane drugih, odnosno viestruke procjene, te shvataju da ih drugi mogu procijeniti drugaije nego oni sami sebe. Izotravaju sliku o sebi i opaanje sebe. Svoja interesovanja i sposobnosti mogu povezati sa svojim predstavama o zanimanju. Prepoznaju bitne odlike eljenog zanimanja/zanimanja iz snova. Spoznaju znaaj planiranja budunosti i sposobni su sagledati posljedice vlastitih oekivanja.

24

PREGLED RADIONICA U MODULU - SAMOSPOZNAJA: R1 : Linija ivota R2 : Samoprocjena R3 : Set upitnika Rad na linosti R4 : Drugi o meni R5 : Moje zanimanje iz snova R6 : Pogodi ko sam R7 : Put sposobnosti R8 : Oglas za vjenanje R9 : Mapa uma R10 : Ja u budunosti

predzadnji razred osnovne kole

zavrni razred osnovne kole

25



RADIONICE za uenike VII razreda/ VIII razreda devetogodinje kole3.1 R1 Cilj: Metoda: Linija ivota Uenicispoznajuznaajusmjeravanjaurazvojukarijere. Radugrupi Nastavnik daje uputu i na vlastitom primjeru pokazuje kakoseizvodiradionica:

Sekvence:

Svimiimamosvojulinijuivotaiprofesionalnograzvoja. Svakoodvaspojedinano,pravitekorakepostopama izrezanimodpapira,takodasvakikorak(stopaizrezana odpapira)kojinapravite,predstavljajedanperiod uvaemivotu,saposebnimakcentomnabuduu karijeru.Npr: Korak1:Mojeimeje:Imamgodina:...Dolazimiz:...Moji roditelji/braa/sestre:... Korak2:Mojainteresovanja:...Mojihobiji:...Mojeslobodno vrijeme... Korak3:Mojnajdraipredmet:...Predmetkojimijenajmanje drag:... Korak4:Srednjukolukojuelimupisati:...Odlukuoizboru srednjekoledonijetu...Oeljenojkoliznamda je:... Korak5:Poslijesrednjekoleelim:...Mojezanimanjeiz snova:...Ubudunostisevidimkao:... Osvrt na radionicu Uenicisaznajuviejedniodrugima,porodici,kolovanju, planovimazabudunost.Posebanakcenatstavljasenapitanja vezanazaizborsrednjekole/fakulteta,faktoreiliosobekoje moguuticatinatajizbor,kaoinanaineprikupljanjainformacija oodreenojkoli/zanimanju.

Trajanje: Socijalna forma: Moderacijski materijal:

45 minuta Rad u grupi Kola papir, makaze ili pripremljane stope izrezane od papira u razliitim bojama

26

3.2 R2: Ciljevi: Metoda:

Samoprocjena Ueniciprepoznajuvanostsamoprocjenepriizboruzanimanja. Razumijudasvakiovjekimadobrihstranaimanakojeine linost. Nedovrenereenice Natavnikuenicimapodijelipraznelistovepapiraidaje sljedeuuputuzarad: VazadatakjedareenicukojapoinjesaJASAM... dopunitesadesetlinihosobinakojeetenavoditi jednuispoddrugeipravitivlastitulistu.Vrijeme predvienozaradjepetminuta. Nakontosviuenicinapravesvojeliste,ukolikoele, predostatkomrazredanaglasitajunavedeneosobine. Ostaliuenicisluaju.Akoeledatikomentarnalistu osobinasvojihkolega,nastavnikihopominjedatrebaju bitiumjereniivoditiraunadatimenepovrijede osjeanjadrugih,jerciljjestesamoprocjenaisvakoima pravonasvojemiljenje. Pitanjazadiskusiju: -Dalijebilotekoutakokratkomvremenunapisati desetlinihosobina? -Daliestorazmiljateosvojimosobinama? -Kolikojepoznavanjevlastitihosobina,interesa, vanopriizboruzanimanja? -Dalisteulistinaveliiosobinekojeljudiizvaeokoline neodobravajuilineprihvataju(npr.tvrdoglav/aisl.)? - Moemolitakveosobinepretvoritiusvoje prednosti? Kako? Osvrt na radionicu Navodeivlastiteosobine,ueniciradeintrospekciju. Razmiljajuiosebiisvojimosobinama,prepoznajunjihov znaajpriizboruzanimanja.

Sekvence:


45minuta Radugrupi Praznilistovi,flomasteri,olovke

27



3.3 R3:

Set upitnika Rad na linosti Uenicispoznajusvojainteresovanja,sposobnosti,talente, sklonosti,tezahtjevekojisuvanizaeljenozanimanje. Shvatajuznaajprocjeneodstranedrugihiprepoznajutadrugi misleonjihovimsposobnostima,talentima,uspjehuunastavi. Popunjavanjeupitnika NastavnikuesnicimapredstavljasetupitnikaRadna linostiidajekratkauputstvaonjihovojprimjeni: Predvamasuupitnicikojetrebatesamostalno popuniti.Upitniciukojimaseporedvlastiteprocjene traidaprocjenunapraviidrugabliskaosoba,npr. prijateljizrazreda,moguseraditinanastavi,dokje ostaleupitnikemogueraditiikodkue. Popunjeneupitnikeuenicinemajuobavezuvratitiu kolunaprocjenu. UpitnicikaoisvidrugiObrascizakopiranje,kojisu sastavnidioprocesaprofesionalneorijentacije,odlau suuportfoliouenika. Napomena:Popunjavanjeupitnikajepopotrebi mogueponovitiisauenicimaVIII/IXrazreda.Bilobi znaajnodaueniciuporedeodgovorekojesudavaliu razliitimvremenskimintervalima.

Ciljevi:

Metoda:

Sekvence:


45minuta Radugrupi SetupitnikaRadnalinostiObrazaczakopiranje1

PORTFOLIO uenika je mapa-fascikla za prikupljanje rezultata rada u koli, van kole, izbora najboljih radova pojedinca. Vodi se za svakog uenika posebno u toku cijelog procesa profesionalne orijentacije. Predvieno je da svaki uenik vodi brigu o svom portfoliju, uva ga i dopunjava kod kue. U dogovoru sa nastavnikom ili razrednikom portfolio se moe uvati i u koli, ali uz osiguranu mogunost da je u svakom trenutku dostupan ueniku. Konaan cilj portfolija jeste da uenik prati vlastiti proces sazrijevanja, te da mu na kraju 8. razreda olaka donoenje odluke vezane za dalje kolovanje i karijeru.28


Drugi o meni Uenicisusvjesnidaihdrugeosobemoguprocijenitidrugaije negoonisamisebe.Uporeujuvlastitomiljenjesamiljenjem drugih.Spoznajuvanostiznaajviestrukeprocjene. Tuaslika(praviloJaporuke,obrazloenjeizjave) Uenikepodijelitiugrupe. Nastavnikpotomdajesljedeuuputuzarad: Svakoodvasnaovomlistupapiratrebadanacrtacvijet satoveimlaticama.Cvijettrebaimationolikolatica kolikojevasugrupi.Ucentarcvijetasvakonekaupie svojeime.Kadanacrtatecvijetiupietesvojeime,list predajeteosobidosebe.Taosobaulaticuupisujesamo jednuosobinuzakojusmatradanajboljeopisujeosobu ijeimesenalaziucentrucvijeta.Najpovoljnijebibilo daseispisujusamopozitivneosobine,odnosnodase dajusamokonstruktivneinformacije.Obrazloenja navedenihosobinasemoguodmahzapisivatiilidavati krozdiskusiju(npr.odgovoran/a,uvijekdolazina vrijemeiodgovornoseodnosipremasvimzadacima). Nakontoga,cvijetseprosljeujedaljeukrugdok ponovonedoedoosobeijeimesenalaziucentru kruga. Kadasvakodobijenazadcvijetsasvojimimenom, ueniciumanjimgrupamarazgovarajuoonometo suimnjihovidrugovinapisali.Potomsegrupespajaju ipoinjediskusijananivourazreda.Ukolikoranijenisu zapisana,tadasedajuidodatnaobrazloenja. Ukolikonekoeli,moenaglasdaproitasadrajsvog cvijeta. Pitanjazadiskusiju: -Dalikodsebeprepoznajeteosobinenavedeneu laticamavaegcvijeta? -Dalisuvasnekenavedeneosobineiznenadile? -Dalisteotkrilinetonovootomekakovasdrugiljudivide? -Dalismatratedajetuaslikaovamarealna? Osvrt na radionicu Uprocesusamospoznajemiljenjedrugihljudiiznaeg okruenjanesmijemozanemariti.Vanojeuporeditisopstvenu slikusatuompredstavom.Utomprocesumiizotravamo slikuosebiiopaenjesebe,razvijamosuosjeajnostipostupno poveavamosamopouzdanje.

Sekvence:


45minuta Radugrupi PapirA4formata,flomasteri,olovke 29




Moje zanimanje iz snova Ueniciprepoznajubitneodlikezanimanjaizsnova/eljenog zanimanja. Uporeujusvojemiljenjesmiljenjemdrugih. Radugrupama,igrapogaanja,prezentacija Uenikepodijelitiuviemanjihgrupa. Nastavnikpotomdajesljedeuuputuzarad: Svakoodvasenalistupapiranavestisvojezanimanje izsnova/eljenozanimanjeteglavneodlike/ karakteristikeistoga.Svojeeljenozanimanjepotom etepredstavitikolegamaugrupi.Svakagrupaetada, odsvihpredstavljenih,odabratisamojednozanimanjei raditinaosmiljavanjuzagonetkeputemkojeeostale grupepogaatiokojemzanimanjuseradi. Npr.zanimanjeuitelj/icazagonetka:Taosobabitrebala davoliraditisadjecomrazliitihuzrasta,morabiti empatiana,humana,pristupana,daimadobre verbalnesposobnosti,strpljiva,moraimatidobrumo zapaanja.... Svakagrupasvojuzagonetkupredajegrupidosebe. Rjeenjazagonetkirezimirajusenaplakatima. Plakatiseprezentiraju.Navedeneosobineseuporeuju saosobinama/zahtjevimakojejenaveopojedinaco ijemzanimanjuizsnovaseradi.

Sekvence:

Pitanjazadiskusiju: -Dalijebilotekonavestiglavneodlikezanimanjaiz snova? -Nakojinainsteprikupljaliinformacijeoeljenom zanimanju? -Dalisudrugilakoodgonetnulizagonetku? -tavamjeolakalo/otealopogaanje? -Dalisuiostalinavelislineodlike/karakteristike vaegeljenogzanimanja? Osvrt na radionicu Upoznatizanimanjeznaiupoznatinjegoveglavnezahtjeve, karakteristike,puteveobrazovanja,opisposlova,tjelesne predispozicijeidr. Trajanje: Socijalna forma: Moderacijski materijal: 45minuta Radugrupi Papir,flomasteri,olovke,plakati

30


Pogodi ko sam Uenicisvojainteresovanjaisposobnostimogupovezatisa predstavamaozanimanju.Odgovornopostupajusamiljenjimai linimpodacimadrugih. Radugrupi;crtanje Svakiuenikzasebe(tajno)putemcrtea(formatA4) predstavisvojaposebnainteresovanja,sposobnosti, eljezadodatnimkolovanjemilipredstaveo zanimanju,nenavodeisvojeime.Vrijemepredvieno zaradje10minuta. Svicrteiseizlaunaistomjestoinastavnikdaje sljedeuuputu: Svakoodvasepriijednomcrteu,pogledatigai pokuatiprepoznatiautora.Ukolikoprepoznateokome seradi,uzmitenekiautorovlinipredmet(gumicu, olovku,cipelu,jaknuisl.)iostaviteganacrtebez pitanjailiobrazlaganja. Uenici,ijisucrteiispravnoodgonetnuti,dobijaju svojcrtenazad. Oostalimcrteimaserazgovaraugrupi,postavljaju sedodatnapitanja,odgonetajuseidodjeljujupravim autorima. Pitanjazarefleksiju: (Radi dinamike, pitanja se mogu postavljati prilikom obilazaka izloenih crtea) - Dalisteseodmahdosjetilitaetecrtati,kakoetese predstaviti? - Dalijebilotekoprepoznatiautorecrtea? - Kakosteseosjealikadajenekooduesnikauspio prepoznativacrte? - Kakosuseosjealiuesniciijicrteinisuprepoznati? - Daliinaevolitegovoritiosebi? - Ukojojmjeristenacrteimaprikazalisvoja interesovanja,sposobnosti,zanimanja? - Dalistekrozrazgovorsaznalinetonovookolegamau razredu? - tamislitedalibicrteibilislinidasuvaidrugovi trebalidapredstavevaaintresovanja? - ijiizboriilieljesuvasiznenadiliizato? Osvrt na radionicu Linipotencijalipojedinca,njegovesposobnosti,interesovanja, telentiisl.trebajubitiusklaenisazahtjevimaipotrebama eljenogzanimanja/zanimanjaizsnovaokojemprikupljamo informacije. 45minuta Radugrupi Listovipapira,flomasteri,olovke

Sekvence:


31


RADIONICE za uenike VIII razreda/ IX razreda devetogodinje kole



Put sposobnosti Ueniciprovjeravajuiuviajusvojesposobnosti,sklonosti, interesovanja. Otkrivajuukojimoblastimaradaleenjihovesposobnosti. Radpostanicama Nastavnikpripremaprostorijusadovoljnimbrojem stolovanakojemoesmjestiti11stanicarasporeenih pocijelojprostorijikakobiuenicimoglinesmetano raditizadatkenasvakojpojedinojstanici. Potomdajeuputstvozaprolazaksvakeodstanicai naglaavadaseprecizanopiszadatkazasvakustanicu nalaziuObrascuzakopiranje1(Obrazaczapraenje Putasposobnosti). Svakiueniksamostalnoprolazisvih11stanica. Zanekezadatkejepotrebanraduparugdjeuenici samibirajupartnera. Ueniciodmahpoprolaskustanicerezultatupisujuu Obrazaczakopiranje1.

Sekvence:

SvirezultatievidentiraniuObrascuzakopiranje1 uporeujusesarezultatimaizObrascazakopiranje2 Tablica:Zahtjeviistruneoblastiukojemsunavedeni zahtjevi-sposobnostivanizazanimanjaklasificiranau struneoblasti(vidiPregledklasifikacijazanimanjau 11oblasti). Napomena:Zavisnoodraspoloivogvremanaunastavi, radionicasemoemodificiratikrozsmanjenjebroja stanicaisl.

Osvrt na radionicu Nastavnikrazgovarasauenicimaotomedalisuotkrilineto tonisuznaliosebi.Takoer,potrebnojenapravitiosvrtu smislupovezivanjasposobnostiivjetinasaizboromzanimanja. Trajanje: Socijalna forma: 45minuta Radugrupi

32

Moderacijski materijal:

1. stanica-ulosluhakasetofon 2. stanicaulomirisapetnumerisanihboicasarazliitim mirisima 3. stanicaulookusaetirirazliitevrsteokolade 4. stanicaulododiraneprovidnavreicasadesetrazliitih sitnihpredmeta 5. stanicaspretnostakeiprstiju 5a:riaigrah 5b:listsakrugom 6. stanicasnagaloptamedicinka 7. stanicasposobnostpamenja 7a:crtanjelinijepopamenju 7b:ceduljasabiljekama 8. stanicakoncentracija 8a:poreenjeparovaslovaibrojki 8b:figureuogledalu 9. stanicapreciznostsavijanjepapiraposhemi 10.stanicaosjeajzaformuiprostortijeloinjegovpresjek 11.stanicaprevacokretanjaslikesazupanicima Obrazaczakopiranje2-PraenjePutasposobnosti Obrazaczakopiranje3Tablica:Zahtjeviistruneoblasti, Pregledklasifikacijazanimanjau11oblasti

33


Ovaradionicazahtijevaobimnijupripremunastavnika.



Oglas za vjenanje Ueniciuporeujusvojupredstavuosebisatuompredstavom, inatajnainizotravajuslikuosebiiopaanjesebe.Ue samouvjerenonastupatipreddrugima. Radugrupama,igrapogaanja,prezentacija Nastavnikzamoliuenikedasepodijeleuparove,tako daimpartner/icabudeosobakojudobropoznaju,te imdajesljedeuuputuzarad: Zadataksvakogparajedajednizadrugeformuliu oglaszavjenanje.Krozkljunerijeiitrudeiseda budeteiskreni,prikaiteosobinesvogpartnera/ice. PomovammoebitiObrazaczakopiranje3salistom pozitivnihinegativnihosobina.Sobziromdaseradio oglasuzavjenanje,izdvojeneosobinevaegpartnera/ icebitrebalebitipozitivne.Ukolikoelitenavestii nekenegativneosobinepokaajteihzamaskiratii pretvoritiupozitivne. Nakontoga,oglasprvopokaitesvompartneru/iciradi procjeneiporazgovarajteonjemu. Anonimneoglasepotomokaitenazidinekasvi ueniciurazredusamostalnopokuajuodgonetnuti komepripadapojedinioglas. Pitanjazadiskusiju: -Dalistedovoljnodobropoznavalisvogpartnera/icu dabistegatanoopisali? -Dalijebilotekoograniitisesamonapozitivne osobine? -Kojenavedeneosobinesuvasiznenadile? -Dalijetuapredstavaovamaznatnorazliitaod vaepredstave? -Dalinakonoveigreelitesaznatijovieosebi? -Kakosteseosjealidoksudrugigovoriliovama? -Kojeosobinesuseestojavljaleuoglasu? Osvrt na radionicu Uporeujuivlastitupredstavuosebisapredstavomdrugih, pojedinacizotravaslikuosebi.Takoer,postajesvjestanda svakoodnasporeddobrihosobinaimaionemanjedobre,koje susastavnidiolinostiinemorajununobitinegativne. 45minuta Radugrupi;raduparovima Obrazaczakopiranje3 Papir,flomasteri,olovke,plakati

Sekvence:

Trajanje: Socijalna forma: Moderacijski materijal: 34


Mapa uma Ueniciasocirajumislikojeproistiuizcentralnogpojma mapeuma.Prikupljaju,sjedinjuju,prepoznajuiselektuju vane/nevaneinformacijenazadatutemuistrukturiranoih predstavljajunamapi. Mapauma Nastavnikuenikepodijeliugrupeteimdajeuputuza izradumapeuma: Nasredinuplakatailibijelogpapirabezlinija, formataA4unosisecentralna temakaokljuna rije. Centralnatemasemoenaslikatiikaocrte. Prvorazmislitetavampadanapametnatutemu. Potomiscrtajteglavne granekojesenadovezujuna centralnutemu,napoetkudeblje,premakrajevima tanje. Svakaodglavnihgranaimasopstvenuboju. Natimglavnimgranamaispisujusepojmovikojiimaju vezusacentralnimpojmom.Takonastajukljune rijei - kategorije.Izglavnihgrananastajunovegranekoje su,takoer,premakrajevimasvetanjeicrtajuseistom bojom. Napomena: Ukoliko grupa ima potekoa u izdvajanju kljunih rijei, onda im nastavnik moe pomoi i dati prvi primjer ili, radi lakeg razumijevanja, Obrazac za kopiranje 4. Svakaodgrupaizvlaijednuodponuenihkarticasa centralnimtemama(4-5razliitihzanimanja). Ueniciugrupamaizraujumapeumanaodabranu centralnutemu. Nakonizrade,svakagrupaprezentirasvojumapuumai radiseizlobaplakata. Pitanjazadiskusiju: -Dalistedobilinoveinformacijeocentralnojtemi? -Dalisteimaliproblemaupronalaenjukljunihrijei? -Dalistenaovajnainsteklicjelovituslikuocentralnoj temi? Napomena:Zavisno od raspoloivog vremana u nastavi, uputa za izradu mape uma- centralna tema, odnosno kljuna rije, uenicima se moe dati na jednom asu. Njihov zadatak je da prikupe to vie relevantnih informacija kako bi na narednom asu lake i bre izradili strukturiranu mapu uma. Osvrt na radionicu Mapaumakaometodaunastavidajemogunostuenicima zavrlokreativan,istraivakiikonstruktivanrad.Prikupljanje informacijaozanimanju/koliistrukturiranjepoodreenim kljunimsegmentimaolakavanjihovousvajanje,razumijevanje irazvijanjesposobnostiprepoznavanjavanihinformacija. 45/90minuta Radugrupama Obrazaczakopiranje4,flipchart,flomasteri

Sekvence:


35



3.10 R10:

Ja u budunosti Ueniciprepoznajuznaajplaniranjabudunosti.Sposobni susagledatiposljedicevlastitihoekivanja.Razumijuvanost potrebezaplaniranjemipostupnomrealizacijomplanova vezanihzabuduezanimanje. Prikupljanjekljunihrijei Izradaplakata NastavnikuenicimadajeupitnikMojivotza15 godina(Obrazaczakopiranje5). Ueniciodgovorajunapitanja,anakontogasvako formuliesvojivotnimotokojijeuskladusa njihovimoekivanjima. Naosnovudatihodgovora,ueniciosmiljavajukolau kojemebitipredstavljennjihovivotza15godina. Svakiuenikprezentirasvojkola.

Ciljevi:

Metoda:

Sekvence:

Pitanjazadiskusiju: -Daliestorazmiljateosvojojbudunosti? -Dalinasvojubudunostgledateoptimistinoilisa strahom? -Dalijemoguedaovaslikaza15godinapostane stvarnost? -Dalividitenekepreprekenatomputu? Napomena: Zavisno od raspoloivog vremana u nastavi, radionica se moe realizirati kroz dva asa. Osvrt na radionicu Svakipojedinactrebabitisvjestanonogatooekujeodivota irazlikeizmeurealnihineralnihpredstava.Nijedovoljno formulisatioekivanja,trebaprepoznatiposljedicetih oekivanjanaizborkolovanja/zanimanja,teradkaokartuza budunost.


45/90minuta Radugrupi UpitnikMojivotza15godina(Obrazaczakopiranje5). Papiri,flomasteri,novine-asopisi,plakati,makaze,ljepilo

36


Set upitnika Procjena linosti Obrazac za kopiranje 1/radionica R3

TRENUTNO STANJE U MOM ODLUIVANJU O ZANIMANJURazmisli dokle si doao/la u procesu odluivanja! Ako ve ima eljeno zanimanje, jednostavno ga tano provjeri! Ako nema, vidi dokle si doao/la u svojoj odluci! Uz svaku reenicu oznai samo jedan od tri ponuena odgovora zavisno od toga koliko se navedena tvrdnja odnosi na tebe. Oznai odgovor, odnosno upii X u kolonu u kojoj se nalazi tvoj odgovor. Imaj na umu da ovdje ne postoje tani i netani odgovori J Skala za procjenu: 1 uope se ne slaem 2 - donekle se slaem 3 u potpunosti se slaem Skala za procjenuRadne navike se razvijaju kad se zaposli. Ve imam konkretno eljeno zanimanje. Jo uvijek nemam konkretno eljeno zanimanje, ali imam vie ideja o tome ta bih mogao/la da radim. Moj uspjeh u koli moe imati uticaja na moj uspjeh u ivotu. Postoji samo jedan ispravan nain da se donese odluka o buduem zanimanju. Donoenje odluke o izboru zanimanja ne ovisi o predmetima koje uim u osnovnoj koli. Hobi i slobodne aktivnosti su povezani sa izborom zanimanja. Moje line osobine nemaju veze sa izborom zanimanja. Moja porodica utie na izbor mog eljenog zanimanja. Svi uimo na isti nain pa, ako imam problem da neto nauim, to znai da se ne trudim dovoljno.

1 Uope se ne slaem

2 Donekle se slaem

3 U potpunosti se slaem

38

ta god odaberem za svoje zanimanje, to u raditi itav ivot.

Interesi podrazumijevaju trajnije zanimanje pojedinca za odreene aktivnosti. Ljudi imaju razliite interese zanimanja za tehniku, prirodne i drutvene nauke, knjievnost, likovnu umjetnost, muziku, sport, ekonomiju, poslovne aktivnosti. U tablici su navedena neka od interesovanja. Razmisli i odgovori koliko se pomenuta interesovanja odnose na tebe, a potom pronai vezu sa zanimanjem koje te interesuje. Oznai odgovor, odnosno upii X u kolonu u kojoj se nalazi tvoj odgovor. Molimo te da bude iskren/a jer ovdje nema ispravnih ili pogrenih odgovora J Skala za procjenu: 1 uope me ne zanima 2 - donekle me zanima 3 jako me zanima 1 2 3 Uope me Donekle Jako me ne zanima me zanima zanimada budem meu ljudima da se bavim djecom da pomaem bolesnim i starim ljudima da se angaujem oko drugih da se bavim sam sobom rad sa ivotinjama da boravim u prirodi da budem u pokretu moda da se fiziki napreem tehnika muzika, da sviram neki instrument hemija jezici daleke zemlje kuhanje da sam sebi raspodjeljujem posao organizacija elektronika slikanje, crtanje, dizajniranje rad u bati, uzgoj biljaka da se bavim miljenjima drugih ljudi pravo sve u zdravstvu da neto planiram , konstruiem reklame

39


ZA TA SAM ZAINTERESOVAN/A


MOJE PREDSTAVE O ZANIMANJURazmisli i zaokrui one stavke koje se najvie odnose na tebe, a potom pronai vezu sa zanimanjem koje te interesuje.

Kad pomislim na svoje eljeno zanimanje zamiljam da...

elim da radim sa ljudima. Zamiljam posao koji ima veze sa savjetovanjem i usluivanjem. elim da se naem ljudima, da im pomaem, da se staram o njima i njegujem ih. elim da radim sa djecom. elim da radim u kancelariji. elim da radim sa ivotinjama, da ih njegujem. elim da radim sa biljkama. elim da radim u prirodi / sa prirodom. elim da se bavim nekim zanatom. elim da zanatski obraujem i preraujem materijale. Volio bih da radim sa metalom. Volio bih da radim sa drvetom. Volio bih da radim sa tekstilom. Volio bih da radim sa plastikom. Volio bih da radim sa glinom, staklom ili keramikom. elim da radim sa grubim alatom (eki, testera ...). Vie bih volio da radim sa preciznim alatom (kao optiar, zlatar). elio bih da radim sa/na mainama. elim da sklapam, montiram ili instaliram dijelove. elim i sam neto da koncipiram, isplaniram. elim da radim na kompjuteru. elim da radim na mainama kojima se kompjuterski upravlja. Zanima me obrada podataka. Zanima me hemija, volio bih da istraujem i ispitujem. Volio bih da radim na graevini. elim da dizajniram, da budem kreativan, da budem u stanju da implementiram svoje ideje. elim da organizujem.40

Razmisli koji iskazi se odnose na tebe, a koji ne! U praznoj koloni oznai samo one reenice koje se odnose na tebe. Moji roditelji ... ... se isuvie mijeaju u moju odluku. ...se uope ne interesuje koje obrazovanje/zanimanje elim da izaberem. ... me podravaju u tome da donesem odluku o odgovarajuoj oblasti rada, ali ne donose odluke umjesto mene. ... pokuavaju da me ubijede da se odluim za neto to me uope ne zanima. ... preputaju meni konanu odluku o izboru obrazovanja/ zanimanja. ... mi daju dobre savjete kako da izaberem odgovarajue obrazovanje/ zanimanje zbog ega sam sretan/a. ... bi trebali da gledaju svoja posla,a ne da mi stalno daju savjete. Kako bi se roditelji trebali ponaati kada je u pitanju izbor zanimanja njihove djece?

ta ti konkretno eli od svojih roditelja kad je u pitanju izbor obrazovanja/ zanimanja?

41


ZNAAJ RODITELJA KOD ODLUKE O IZbORU ObRAZOVANJA/ZANIMANJA


MOJE PONAANJESvako zanimanje zahtijeva svoj sklop osobina linosti koji se moe razlikovati od osobina koje su potrebne u nekom drugom zanimanju. Stoga je za pravilan izbor zanimanja vrlo vano suoiti se i pravilno procijeniti svoje sposobnosti i stav prema radu. Pokuaj procijeniti kako se ponaa u odreenim situacijama: kod kue, u koli, u slobodno vrijeme, sa prijateljima. Prvu procjenu neka napravi tvoj kolega/ica iz razreda i odgovore upie u kolonu Ti me procjenjuje. Nakon toga, sam napravi procjenu svoga ponaanja/ sposobnosti. Odgovore upii u kolonu Ja se procjenjujem.Odgovor, odnosno odgovarajue slovo koje se nalazi ispred tvrdnji iz skale za procjenu (A B ili C) upii u kolonu za odgovore. Skala za procjenu: A: malo prisutna B: srednje izraena C: prisutna u dovoljnoj mjeri

Ja se procjenjujemPonaanja Izdrljivost (Mogu da rjeavam jedan zadatak sve dok ne postignem eljeni rezultat.) Smisao za red (uredno radno mjesto, bez zaboravljanja) Preciznost (paljivo raditi, biti taan) Pouzdanost (biti taan, svijest o obavezama, odrati obeanje) Spremnost da pomognem Nastup (siguran, samouvjeren nastup, dobre forme ophoenja) Sposobnost timskog rada (Volim da saraujem sa drugima.) Sposobnost uspostavljanja kontakta Samopouzdanje (Znam ta umijem i elim.)42

Ti me procjenjuje

U svakom zanimanju potrebni su odreeni talenti i sposobnosti. to je vei sklad izmeu naih sklonosti i potreba odreenog zanimanja, vea je i vjerovatnoa linog uspjeha i radnog zadovoljstva u eljenom zanimanju. Razmisli i procijeni svoje talente i sposobnosti. Prvu procjenu neka napravi tvoj kolega/ica iz razreda. Rezultate procjene (broj 1, 2 ili 3) upii u kolonu Ti me procjenjuje.Nakon toga, sam napravi procjenu svojih talenata/sposobnosti i odgovore upii u kolonu Ja se procjenjujem. Ja se Ti meprocjenjujem procjenjuje

Kritiki procijeni svoju: spretnost: kodpravljenjamanjih predmeta,kod popravljanjapredmeta ... graa tijela, zdravlje: nasportusam, pjeaim... koncentraciju: kodstvarikojeme malozanimaju,jasam ... pamenje (rijei, brojke): pamtimnauene tekstove,rijeiibrojke ... matu: kodpisanjasastava, izradecrteai rjeavanjapraktinih problemaimam... jeziki talenat: tekstove,rijei, reenice...uimi shvatamunastavi jezika matematiki talenat: raunskezadatke, zadatkeizmatematike ifizikeisvetoima vezesabrojkama rjeavam...

1

2

3

nespretan

osrednji

spretan

brzoseumaram

uglavnom otporan

ilav,izdrljiv veoma koncentrisan

rastrojen, bezpanje

prilinopaljiv

skoroidane pamtim

relativnodugo

odlino

nikakveilimalo ideja

ponekaddobre ideje

uglavnom dobreideje

sadostamuke

dobro

veomabrzoi odlino

samukomi neprecizno

veomabrzoi estoprilinolako sigurno 43


USTANOVI SVOJE TALENTE I SPOSObNOSTI!


crtanje i dizajniranje: zaslobodnocrtanjei dizajniranje... geometrijsko crtanje: kodgeometrijskog crtanjaradim... talenat za tehnike probleme: konteksti funkcionisanjeaparata itehnikihureaja, koritenjealata shvatam... smisao za forme: kodcrtanja, oblikovanja,pravljenja manjihpredmetaikod runihradovastvarimi uspjevaju....

sammanje nadaren

osrednje

uglavnom veomanad. veoma preciznoi uredno

neuredno

osrednje

samouzpuno muke

osrednje

veomabrzoi precizno

rijetko

upotrebljivesu

dobroilijepo

sposobnost prostornih predstava: mogudazamislimkako uglavnomteko planovi,skiceicrteiu stvarnostiizgledaju... podjela, planiranje: kodslobodnih aktivnosti,zadatakai ostalihradovasvoje vrijemeumijemda podijelim... pojmovno razmiljanje: teoretskapitanjai logikekontekste razumijem... senzorne sposobnosti: vid,sluh,dodir

osrednje

lakoibez problema

teko

prilinodobro

smislenoi odlino

prilino muno

zadovoljavajue

veomalako

nebadobre

zadovoljavajue

veomadobre

44

Razmisli na koji nain si uio/la pojedine predmete. Svoja iskustva ocijeni od 1 do 4. Broj koji odgovara tvojoj procjeni upii kod svake tvrdnje u kvadrati ispod kolone Moja procjena. Nakon toga, osoba koja te dobro poznaje, takoer, treba dati svoje miljenje o tome i svoj odgovor,odnosno odgovarajui broj upisati u kolonu Procjena druge osobe Skala za procjenu: 1 tee uim; 2 uim osrednje; 3 uim lako; 4 jako me zanima. NASTAVNI PREDMET Maternji jezik i knjievnost Matematika Engleski i/ili _________jezik Biologija Fizika Hemija Geografija Historija Muzika kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj Likovna kultura Tehniki odgoj Informatika Kultura ivljenja Vjeronauka/ historija religija Gra. obraz./demokratija i ljudska prava MOJA PROCJENA PROCJENA DRUGE OSOBE

Na osnovu moje i procjene meni bitne osobe, kolski predmeti u kojima pokazujem najbolje rezultate su: ___________________________________________________45


NASTAVNI PREDMETI U OSNOVNOJ KOLI


MOJA INTERESOVANJA I SKLONOSTI U SLObODNO VRIJEMEIzraz interesovanje zanimanje podsjea na to da bi se ovjek trebao baviti upravo onim to ga zanima. Ovaj radni list podijeljen je na dvije polovine: strana A i strana B. Polovina A pomoi e ti da ustanovi ta sve voli da radi u slobodno vrijeme. Polovina B ti pomae da sazna ta e pritom doivjeti, osjetiti. I jedno i drugo za tvoju odluku o strunoj oblasti ili o zanimanju moe da bude od velikog znaaja.A ta volim da radim u slobodno vreme? Podvuci svoje aktivnosti u slobodno vrijeme, kao i one stvari i strune oblasti kojima se rado bavi. Moda ima jo oblasti interesovanja. Dopii ih! 1. Runo pravljenje manjih predmeta B ta pritom doivljavam? Zato volim to da radim? Pitaj se zato ti svi poslovi podvueni u koloni A predstavljaju zadovoljstvo. Podvuci odgovaraue podsticaje. Ukoliko eli obrazloi svoje naklonosti. Jer volim ... da radim rukama, da popravljam, proizvodim, sklapam neto, ostvarujem svoje ideje, lijepo oblikujem, neto ukraavam, uljepavam, radim precizno i tano, druge obradujem, pravim pokuse, istraujem, uim novo, sam sam u sobi, u radionici sam ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ Jer volim ... da kupujem, obavljam poslove, da idem u prodavnice, da budem meu ljudima, da se vozam, pomaem, njegujem, drugima priinjavam zadovoljstvo,ukraavam, ureujem, spremam, organiziram, dijelim, kod kue sam __________________________________ Jer volim ... da radim sa ivotinjama, njegujem ih, staram se o njima perem ih, istim, uzgajam, posmatram, istraujem njihov nain ivota, jer sam sam, napolju sam, radim sa ivim biima, uim novo, fiziki radim __________________________________

ta: pokloni, tehnike sprave (avioni, brodovi, radio, elektrini ureaji) nakit, dijelovi nametaja, komadi odjee __________________________________ ime: od drveta, metala, papira, kartona, lima, slame, tekstila, vune, hemikalija, ljepila, gline, boja, alata, aparata, maina __________________________________ 2. Pomaganje u domainstvu paziti na djecu, kuhati, postavljati sto, spremati, istiti, prati sudove, brisati ih, iti, peglati, njegovati i starati se, rukovati ureajima i aparatima, upravljati novcem __________________________________ 3. Dranje ivotinja i rad sa biljkama

pse, make, kunie, morske svinje, hrka, morske ribe, ptice, mieve, kornjae ili __________________ ________________drati ili volim da se bavim biljkama u saksijama, bunjem, povrem ili ______________________________

46

4.

Sakupljanje

potanskih marki, razglednica, omota ploa, fotografija, mapa, umjetnike reprodukcije, knjige, crtee, kovanice, plakete, minerale, okamenjene biljke i ivotinje, leptire __________________________________ 5. Sport plivanje, ronjenje, surfanje, jedrenje, pjeaenje, vonja bicikla, laka atletika, trke orijentacije, kampovanje, jahanje, planinarenje, letenje, umjetnika gimnastika, tenis, stoni tenis, golf, mini-golf, skijanje, klizanje, voenje skutera, boks, streljatvo, dudo, fudbal, rukomet __________________________________

da poredim, procjenjujem, istraujem, pokazujem, ukraavam, dekoriem, posjedujem vrijedne stvari, prodajem, mijenjam, prepariram, sam radim, uim novo, vidim lijepe boje i oblike ___________________________________ __________ Jer volim ... da budem napolju, doivim prirodu, budem u pokretu, doivim novo, putujem, fiziki radim, rizikujem, preuzimam odgovornost, doivljavam avanturu, ispitujem svoju hrabrost, da budem sam, da se takmiim, pobjeujem, vodim, organiziram, njegujem prijateljstvo, volim da budem sa drugima __________________________________ B ta pritom doivljavam? Zato volim to da radim? Jer volim... da razmiljam, uim novo, irim znanja, budem informisan, da se zabavim, da imam predstavu o tome ta se dogaa, da imam intelektualnu okupaciju, da budem sam, da imam promjene __________________________________ __________________________________ _________________________________

A ta volim da radim u slobodno vrijeme?

6.

Da itam i budem informisan

ta: novine, asopise, knjige __________________________________ sluam radio, gledam televiziju, video ta me posebno zanima? politika, rat, nesree, automobili, eljeznica, saobraaj, ekonomija, prestupi, senzacionalni dogaaji, putovanja, avanture, ljubavne prie, geografija, historija, sport, medicina, prirodne nauke, tehnika, umjetnost, muzika, religija, moda, zabava, reklama ___________________________________ Pisanje: pisama, pjesama, pria _______________________________

47


Jer volim ...


7.

Oblikovanje

Jer volim... da prikazujem neto, osmiljam, oblikujem, formiram, kreiram, neto tano imitiram, prikazujem ideje ili osjeanja, ostvarujem ideje, budem u pokretu, budem sam, neto saoptavam. __________________________________ __________________________________ __________________________________ __________________________________ Jer volim... da se zabaljam, da se usavravam, da upoznajem nove drugare, da budem sa drugima, da diskutujem, organiziram, pomaem drugima, vodim, predvodim __________________________________ ___________________________________ __________ Jer volim... da se zabavim, da budem sa drugima, da pobjeujem __________________________________ __________________________________ __________________________________

ta: crtanje, slikanje, modeliranje, fotografisanje, snimanje, smiljanje pria, sviranje, pjevanje, pozorine igre, ples __________________________________ ime: rad sa bojama, papirom, glinom, olovkom, aparatima, notama __________________________________ 8. Grupe mladih, udruenja, omladinski centri

Koje? ________________________________ Pritom obavljam sljedee poslove ili funkcije: _________________________________ staranje o djeci

9.

Igre kod kue

karte, kockice, kompjuter __________________________________ __________________________________ __________________________________

10. Ostali poslovi npr. raznoenje novina, kurirski poslovi ili __________________________________ __________________________________ __________________________________

Jer volim... da zaradim novac, da budem u pokretu, da se upoznam sa strunim poslovima __________________________________ __________________________________ __________________________________

Razmisli koji od poslova koje si podvukao jednog dana eli da obavlja i u okviru svog zanimanja!

48

PRAENJE PUTA SPOSObNOSTI1. SLUH Molim vas da ukljuite kasetofon! Koji su to zvukovi? Zapiite ih! 1.........................

Documents

PRIRUCNIK ZA NASTAVNIKEWEB