prirucnik napredne baze podataka-LibreOffice Base...Objektno orijentirane baze podataka inspirirane su objektno-orijentiranim programskim jezicima. Baza je skup trajno pohranjenih

ITdesk.info – projekt računalne e-edukacije

sa slobodnim pristupom

- Priručnik za digitalnu pismenost

pokret računalnog

opismenjavanja

izgradnja modernog

društva

e - učenje

e - inkluzija

slobodan

pristup

ljudska prava na edukaciju i

informacije

Napredne baze podataka – LibreOffice Base

Priručnik

Autorica: Mariza Maini

Autorica:

Mariza Maini

Glavni naslov:

ITdesk.info – projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom - Priručnik za digitalnu pismenost

Podnaslov:

Napredne baze podataka – LibreOffice Base, priručnik

Stručna recenzija:

Frane Šesnić, mag.ing.elektrotehnike, EdukaCentar, ustanova za obrazovanje , R. Hrvatska

Naslovnica:

Silvija Bunić

Nakladnik:

Otvoreno društvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb

Mjesto i godina izdavanja:

Zagreb, 2014.

Autorsko pravo:

Slobodno kopirajte, tiskajte i dalje distribuirajte cijelu ili dio ove publikacije, uključujući i u svrhu organiziranih školovanja, bilo u javnim ili u privatnim edukacijskim organizacijama, ali isključivo u nekomercijalne svrhe (dakle bez naplate krajnjim korisnicima/cama za korištenje publikacije) te uz navođenje izvora (izvor: www.ITdesk.info - projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom). Izvedeni (derivirani) radovi nisu dopušteni bez prethodnog odobrenja nositelja autorskih prava (udruga Otvoreno društvo za razmjenu ideja - ODRAZI). Kontakt za traženje dozvole: [email protected]

http://www.edukacentar.hr/

http://www.itdesk.info/

mailto:[email protected]

Predgovor

Današnje društvo obilježeno je naglim rastom i razvojem informacijske tehnologije

(IT), što je rezultiralo velikom ovisnošću društva, u širem smislu, o znanju i

kompetencijama osobe u IT području. I premda ta ovisnost raste iz dana u dan,

ljudsko pravo na obrazovanje i informacije nije prošireno i na IT područje. Pojavili

su se problemi koji utječu na društvo u cjelini, koji stvaraju prepreke i udaljavaju

ljude od glavnog razloga i motivacije za napredak, od prilike. Biti računalno

nepismena osoba, danas znači biti osoba koja nije u mogućnosti sudjelovati u

modernom društvu, biti osoba bez prilike. Unatoč priznanju Europske komisije,

UNESCO-a, OECD-a i ostalih relevantnih institucija o neophodnosti i korisnosti

informatičke pismenosti, još uvijek postoje grupe ljudi s otežanim pristupom

osnovnoj računalnoj naobrazbi (npr. osobe s invaliditetom, osobe s poteškoćama

u učenju, radnice/i migranti, nezaposlene osobe, osobe koje žive na udaljenim

mjestima gdje nemaju pristup računalnoj edukaciji).

Ovaj priručnik, zajedno s ostalim materijalom objavljenim na stranici ITdesk.info,

predstavlja naš doprinos realizaciji i promociji ljudskog prava na edukaciju

i informacije u IT području. Nadamo se da će Vam ova edukacija pomoći u

savladavanju osnovnih računalnih vještina i s tom nadom želimo Vam da naučite

što više i tako postanete aktivni/a član/ica modernog IT društva.

Iskreno Vaši,

ITdesk.info team

ITdesk.info – projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

ITdesk.info is licensed under a Creative Commons Attribution-

Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Croatia License ii/iii

SADRŽAJ:

1. Osnovni pojmovi ...................................................................................................................... 1

1.1 Razvoj i korištenje baza podataka ........................................................................................... 1

Znati da postoje različite vrste modela baza podataka kao što su: hijerarhijski, relacijski,

objektno-orijentirani ....................................................................................................................... 1

Poznavati faze životnog ciklusa baza podataka: logički dizajn, kreiranje baza podataka, unos

podataka, održavanje podataka, pronalaženje podataka ................................................................. 1

Znati pojam SQL (strukturni upitni jezik) i razumjeti njegovu glavni uporabu za izradu,

traženje, ažuriranje i brisanje podataka iz relacijskih baza podataka ................................................ 2

2. Tablice i relacije ........................................................................................................................ 3

Polja/Stupci ..................................................................................................................................... 3

Kreirati, mijenjati, obrisati pretraživanje u polju/stupcu. ................................................................. 3

Kreirati, mijenjati, obrisati masku za unos podataka u polje/stupac ................................................. 3

Postaviti obavezne unose vrijednosti podataka za polje/stupac: potrebno, nije potrebno ............... 5

2.1 Relacije i spajanje ................................................................................................................... 6

Kreirati, mijenjati, obrisati veze između tablica: jedan-na-jedan, jedan-na-više ............................... 6

Kreirati, mijenjati veze između tablica: više-na-više koristeći spojne tablice .................................... 8

Primijeniti referencijalni integritet između tablica, automatsko ažuriranje povezanih polja,

automatsko brisanje povezanih zapisa............................................................................................. 9

Primijeniti, mijenjati unutarnje, vanjsko spajanje .......................................................................... 11

Kreirati, mijenjati IS NULL spajanje (SUBSTRACT JOIN) ................................................................... 13

Primijeniti spajanje tablice same sa sobom .................................................................................... 14

3. Upiti ........................................................................................................................................ 15

3.1 Vrste upita ............................................................................................................................ 15

Kreirati, pokrenuti upit za ažuriranje podataka u tablici ................................................................. 16

Kreirati, pokrenuti upit za dodavanje zapisa u tablici ..................................................................... 17

Kreirati, pokrenuti upit za brisanje zapisa u tablici ......................................................................... 18

Kreirati, pokrenuti upit za spremanje odabranih podataka kao nove tablice .................................. 18

Kreirati, pokrenuti unakrsni upit .................................................................................................... 19

Kreirati, pokrenuti upit za prikaz zapisa koji se ponavljaju u tablici ................................................ 19

Kreirati, pokrenuti upit za prikaz neuparivih zapisa u povezanoj tablici .......................................... 20

3.2 Dotjerivanje upita ................................................................................................................. 20

Kreirati, mijenjati, pokrenuti parametarski upit sa jednom, dvije varijable .................................... 20

Koristiti zamjenske znakove u upitu ............................................................................................... 22

Pokazati najveće, najmanje raspone vrijednosti u upitu................................................................. 22

Kreirati i imenovati polje koje obavlja aritmetičke operacije .......................................................... 22

Grupirati informacije u upitu korištenjem funkcija: sum, count, average, max, min ....................... 24



Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Croatia License iii/iii

4. Obrasci ................................................................................................................................... 26

4.1 Kontrole ............................................................................................................................... 26

Kreirati, mijenjati, brisati vezane kontrole: tekstni okvir, kombinirani okvir, okvir s popisom,

potvrdni okvir, grupa mogućnosti. ................................................................................................. 26

Primijeniti, ukloniti svojstva vezanih kontrola kao što su: ograničenja na popisu, različite

vrijednosti ..................................................................................................................................... 27

Kreirati, mijenjati, brisati nevezane kontrole koje sadržavaju aritmetičke, logičke izraze ............... 27

Izmijeniti sekvencijalni redoslijed kontrola na obrascu .................................................................. 27

Kreirati, obrisati povezani podobrazac ........................................................................................... 27

5. Izvješća ................................................................................................................................... 30

5.1 Kontrole ............................................................................................................................... 30

Oblikovati kontrole s aritmetičkim izračunima u izvješću: postotak, valuta, određivanje broja

decimalnih mjesta ......................................................................................................................... 30

Primijeniti međuzbrojeve za grupu, za sve ..................................................................................... 31

Spojiti polja u izvješću .................................................................................................................... 32

5.2 Prikaz ................................................................................................................................... 32

Umetnuti, brisati polja u grupi, stranici, zaglavlju i podnožju izvješća ............................................ 32

Sortirati, grupirati zapise u izvješću po polju ili poljima .................................................................. 33

Postaviti prijelom stranice za grupe u izvješću ............................................................................... 34

Kreirati, brisati povezana podizvješća ............................................................................................ 34

6. Poboljšanje produktivnosti .................................................................................................... 35

6.1 Povezivanje i uvoz ................................................................................................................ 35

Povezati vanjske podatke u bazu podataka: proračunske tablice, tekst (. txt,. csv), postojeće

baze podataka ............................................................................................................................... 35

Uvesti proračunske tablice, tekst (. txt,. csv), XML, postojeće baze podataka u bazu podataka ...... 37

6.2 Automatizacija ..................................................................................................................... 38

Kreirati jednostavne makronaredbe kao što su: zatvoriti jedan objekt i otvoriti drugi objekt,

otvoriti i maksimizirati objekt, otvoriti i minimizirati objekt, ispisati i zatvoriti objekt .................... 38

Dodijeliti/priložiti makronaredbu gumbu na alatnoj traci, objektu, kontroli................................... 38

7. Opći uvjeti korištenja ............................................................................................................. 43



Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Croatia License 1/43

1. OSNOVNI POJMOVI

1.1 Razvoj i korištenje baza podataka

Znati da postoje različite vrste modela baza podataka kao što su: hijerarhijski, relacijski,

objektno-orijentirani

Hijerarhijske baza podataka zasnivaju se na hijerarhijskim strukturama podataka, odnosno

na strukturama u obliku stabla. Nadređeni segment može imati nijednog, jednog ili više

podređenih segmenata, dok podređeni može imati samo jednog nadređenog.

Relacijske baze podataka sastoje se od skupa tablica odnosno relacija. Podaci se

predstavljaju entitetima od kojih je svaki opisan svojstvima. Entiteti su ti koji se prikazuju

tablicama. Oni su međusobno povezani relacijama.

Objektno orijentirane baze podataka inspirirane su objektno-orijentiranim programskim

jezicima. Baza je skup trajno pohranjenih objekata koji se sastoji od svojih internih podataka i

metoda za rukovanje tim podacima. Svaki objekt pripada nekoj klasi. Između klasa

uspostavljaju se veze nasljeđivanjem i agregacijom.

Poznavati faze životnog ciklusa baza podataka: logički dizajn, kreiranje baza podataka,

unos podataka, održavanje podataka, pronalaženje podataka

Logički dizajn -> identificiraju se entiteti, atributi i domene te metode. Imenice koje se

najčešće pojavljuju vode entitetima i atributima, a pridjevi i brojčani podaci definiraju

domene. Rezultat ovog koraka su relacije prikazane prikladnim tablicama. Nakon toga slijedi

utvrđivanje međusobnih veza te njihov prikaz modelom Entiteti-Veze (ER model).

Kreiranje baze podataka -> Na osnovu kreiranog ER modela te uz pomoć dostupnog alata za

rad sa bazom podataka (DBMS - database management system - Oracle, MySQL, Microsoft

SQL Server...) fizički se kreira

baza podataka na disku računala (najčešće servera). U ovoj fazi se također programira

aplikacija koja koristi izgrađenu bazu podataka.

Unos podataka -> punjenje tablica podacima, ili ručno ili uvozom podataka iz drugih baza.

Održavanje podataka -> svodi se na popravak pogrešaka koje nisu uočene u fazi testiranja,

na uvođenje promjena zbog novih zahtjeva korisnika, podešavanje parametara u svrhu

poboljšanja performansi. Održavanje zahtjeva stalno praćenje rada s bazom.

Pronalaženje podataka -> direktnim upitima prema bazi ili posredstvom prilagođenih

softvera.




Znati pojam SQL (strukturni upitni jezik) i razumjeti njegovu glavni uporabu za izradu,

traženje, ažuriranje i brisanje podataka iz relacijskih baza podataka

SQL je upitni jezik temeljen na relacijskoj algebri. Opisuje što se želi dobiti kao rezultat, ali ne

i kako se do tog rezultata dolazi. Objedinjuje funkcije jezika za definiciju podataka (DDL- Data

Definition Language) i jezika za upravljanje podacima (DML- Data Manipulation Language).

Njegova zadaća je omogućiti definiciju podataka, upravljanje podacima i provođenje

kontrole nad podacima u relacijskoj bazi podataka.

DDL naredbe su primjerice naredbe za kreiranje tablice (CREATE), brisanje tablice (DROP),

preimenovanje (RENAME) i slično.

DML naredbe su primjerice naredbe za dohvaćanje podataka (SELECT), ubacivanje podataka

(INSERT), ažuriranje podataka (UPDATE), brisanje podataka (DELETE).




2. TABLICE I RELACIJE

Polja/Stupci

Kreirati, mijenjati, obrisati pretraživanje u polju/stupcu.

Ova opcija nije dostupna nad tablicama već samo u obrascima pomoću kombiniranog okvira

(combo box) ili okvira s potpisom (list box).

Kombinirani okvir odnosno okvir s potpisom se mogu napuniti podacima iz tablice, pretrage

ili nekim predefiniranim vrijednostima.

Dodavanje kontrola na obrasce je obrađeno u odjeljku Obrasci.

Kreirati, mijenjati, obrisati masku za unos podataka u polje/stupac

Maske za unos omogućavaju validaciju podataka, odnosno vrše preliminarnu kontrolu

ispravnosti podatka u smislu formata unesenih podataka. Tako primjerice maska za unos

podataka može biti postavljena da prikazuje datum u formatu DD-MM-YYYY (dan, mjesec,

godina).

Kod kreiranja tablica se maska za unos definira tako da se za određeni stupac klikne na tri

točkice pored Format example.

Nakon toga će se otvoriti dijaloški okvir u kojem se može odabrati željeni format.




Maske za unos je moguće definirati i u obrascima. Nakon što ste na obrazac dodali masku za

unos (Pattern field) na desni klik miša odaberite Control te u kartici General pod Edit mask

definirate koji su znakovi dozvoljeni na kojoj poziciji, dok pod Character mask možete

definirati izgled prikaza.

Na slici niže je prikazano kako bi potencijalno mogla izgledati maska za unos datuma u

formatu DD-MM-YYYY.

Ukoliko pod Strict format stavite Yes dok tipkate u masku za unos, automatski će biti

odbačeni svi unosi koji ne odgovaraju definiranom uzorku (u slučaju na slici niže ukoliko

pokušate unijeti slovo efekt će biti kao da niste unijeli ništa).




Znakovi koji se mogu naći u polju Edit mask su:

L – služi kao oznaka za tekstualnu konstantu. Ova se pozicija ne može mijenjati ( na slici gore

bi to bile crtice -).

a – služi kao oznaka da na to mjesto se mogu unijeti mala i velika slova (a-z odnosno A-Z).

Ukoliko se unese malo slovo neće biti pretvoreno u veliko.

A – služi kao oznaka da se mogu unijeti samo velika slova (A-Z). Ukoliko se unese malo slovo

bit će pretvoreno u veliko.

c – služi kao oznaka da se mogu unijeti slova i brojke (a-z, A-Z, 0-9). Velika slova neće biti

pretvorena u mala.

C – služi kao oznaka da se mogu unijeti velika slova (A-Z) ili brojke (0-9). Ukoliko se unese

malo slovo automatski će biti pretvoreno u veliko.

N – mogu se unijeti samo brojke.

x – služi kao oznaka da se može unijeti bilo koji znak.

X – služi kao oznaka da se može unijeti bilo koji znak. Ako se unese malo slovo automatski se

pretvara u veliko.

Masku za unos mijenjate tako da ju označite te na desni klik miša odaberete Control te

izvršite željene promjene. Brišete ju tako da ju označite te pritisnete DELETE.

Postaviti obavezne unose vrijednosti podataka za polje/stupac: potrebno, nije potrebno

Ukoliko se tablica kreira korištenjem SQL-a onda se obaveznost unosa podataka definira sa

ograničenjem NOT NULL. Primjerice:

CREATE TABLE "Osoba" (

"OIB" varchar(15) NOT NULL,

"Ime" varchar(20) NOT NULL,

"Prezime" varchar(20) NOT NULL,

"Adresa" varchar(30) )

S ovom naredbom je definirano da reci u tablici ne smiju imati prazna polja za OIB, Ime i

Prezime.




Ukoliko tablicu kreirate preko opcije „Create table in Design View“ da li je neko polje

obavezno ili nije definirate na način da odaberete Yes odnosno No pod Entry required.

2.1 Relacije i spajanje

Kreirati, mijenjati, obrisati veze između tablica: jedan-na-jedan, jedan-na-više

Vezama se definiraju odnosi među entitetima, odnosno tablicama.

Kako bi se tablice mogle povezati moraju imati zajednički element, odnosno stupac koji

sadrži isti atribut.

U vezi jedan na jedan svaki redak u tablici A može biti povezan sa samo jednim retkom u

tablici B i obrnuto.

Ukoliko se primjerice studentima dodjeljuju PIN-ovi za prijavu ispita tada jedan student može

imati samo jedan PIN i jedan PIN može pripadati samo jednom studentu.

Ova se veza ostvaruje tako da obje tablice imaju isti primarni ključ od kojih jedan postaje

strani ključ.

U vezi jedan na više redak iz jedne tablice može biti povezan sa više redaka iz druge tablice.

Ukoliko primjerice imamo tablicu sa studentima i tablicu sa upisnim listovima. Jedan student

može imati više upisnih listova, ali jedan upisni list može pripadati samo jednom studentu.

Ova se veza ostvaruje tako da se u tablicu sa upisnim listovima doda strani ključ na primarni

ključ iz tablice sa studentima, odnosno tablica sa upisnim listovima se proširuje sa jednom

kolonom koja sadrži primarne ključeve iz tablice student.

Za kreiranje relacija otići na Tools -> Relationships te u dijaloškom okviru koji se otvori

odabrati Insert -> Add tables te dodati tablice za koje želite definirati veze.




Veze potom možete kreirati tako da kliknete na Insert -> New Relation.

U dijaloškom okviru koji se tada otvori odabrati parametre spajanja, odnosno tablice i

stupce. Za vezu studenata i PIN-ova bi to izgledalo kao na slici niže.

Nakon što kliknete na OK između odabranih tablica/stupaca će se pojaviti linija veze. Na njoj

će biti označeno o kojoj se vrsti veze radi. Na slici niže se mogu vidjeti brojevi 1 na oba kraja

linije čime se ukazuje na to da se radi o vezi jedan na jedan.

Za unos veze jedan na više su koraci isti s razlikom da će na kraju na liniji biti 1 na jednom

kraju te n na drugom kraju.




Ukoliko želite obrisati/izmijeniti vezu možete kliknuti na liniju veze te odabrati Delete

odnosno Edit.

Kreirati, mijenjati veze između tablica: više-na-više koristeći spojne tablice

Veza više na više znači da redak iz jedne tablice može biti u vezi sa više redaka iz druge

tablice i obrnuto. Kako bi se prikazala ova veza kreira se dodatna tablica, spojna tablica koja

služi kao poveznica za ove dvije tablice. Ona sadrži primarne ključeve iz obje tablice kao

strane ključeve, koji obično predstavljaju njen primarni ključ (složeni).

Ukoliko primjerice imamo tablicu sa upisnim listovima i tablicu sa predmetima, jedan upisni

list može sadržavati više predmeta i isto tako se jedan predmet može nalaziti na više upisnih

listova. U ovom slučaju bismo mogli dodati tablicu Upisuje koja bi sadržavala PredmetID,

UpisniListID te eventualno dodatne atribute kao što su ocjena, datum i slično.

Koraci za kreiranje veze su jednaki kao za veze jedan na jedan i jedan na više, dakle najprije

Tools-> Relationships pa Insert-> Add tables te na kraju Insert -> New Relation.

U ovom je slučaju potrebno najprije povezati tablicu Predmet sa tablicom Upisuje te nakon

toga tablicu Upisuje sa tablicom UpisniList.

Veze možete mijenjati tako da označite liniju veze pa desni klik i odabrati Edit.




Primijeniti referencijalni integritet između tablica, automatsko ažuriranje povezanih polja,

automatsko brisanje povezanih zapisa

Kod kreiranja veza u dijaloškom okviru u kojem definirate tablice i kolone prikazane su

dodatne opcije koje se primjenjuju kod ažuriranja ili brisanja.

Značenje opcija je:

No action -> ukoliko dođe do promjene u retku koji se referencira stranim ključem sustav za

upravljanje bazom podataka neće poduzeti nikakve akcije. Ovom se opcijom čuva

referencijalni integritet jer se ne dopuštaju nikakve promjene koje bi mogle dovesti do

nekonzistentnog stanja baze. To znači da ukoliko želimo primjerice pobrisati neki predmet

koji se nalazi u tablici Upisuje to brisanje će biti onemogućeno uz poruku o grešci.

Na ovaj se način ne može desiti da se u tablici Upisuje nađu predmeti koji više ne postoje.

Naime, kada imamo tablice povezane preko stranog ključa potrebno je osigurati se da

nemamo strani ključ koji pokazuje na neki redak koji je možda u međuvremenu izbrisan, jer

bi se na taj način narušila ispravnost podataka koje imamo u bazi.

Update cascade/Delete cascade: ova postavka govori sustavu za upravljanje bazom da

ukoliko dođe do promjene u primarnom ključu na kojeg pokazuje strani ključ automatski će

se promjena odraziti i na strani ključ u drugoj tablici, odnosno u slučaju brisanja određenog

primarnog ključa bit će izbrisan redak u drugoj tablici koji sadrži strani ključ iste vrijednosti

kao primarni.

Ukoliko primjerice u tablici Predmet promijenimo PredmetID za Matematiku na neku drugu

vrijednost, i ukoliko se u tablici Upisuje nalazi Matematika, automatski će se u njoj

promijeniti vrijednost.




Stanje u tablicama prije:

Stanje u tablicama nakon što se Matematici PredmetID promijenio na broj 4:

Isto tako, ukoliko se redak koji sadrži Matematiku u tablici Predmet pobriše, nestat će redak

(reci) u tablici UpisniList koji sadrži(e) Matematiku.

Set null -> ukoliko dođe do promjene u primarnom ključu kojeg referencira strani ključ,

vrijednost u tablici koja sadrži strani ključ će se postaviti na null, odnosno na ništa, isto će se

desiti ukoliko dođe do brisanja određenog primarnog ključa kojeg referencira strani ključ.

Ukoliko smo primjerice u tablici Upisuje imali pod PredmetID identifikator nekog predmeta

koji je pobrisan, stanje nakon brisanja bi izgledalo:

Set default -> prilikom definiranja atributa tablice, odnosno kolona, postoji opcija kojom se

može odrediti da neki atribut ima podrazumijevanu vrijednost. To znači da ukoliko se

prilikom unosa retka u tablicu za tu kolonu ne definira nikakva vrijednost, za taj redak će ta

kolona imati podrazumijevanu vrijednost. Primjerice, u tablici Student možemo imati atribut




Grad kojem podrazumijevana vrijednost biti Zagreb, pa će tako svi studenti za koje se ne

navede drugačije kao vrijednost za Grad imati Zagreb.

Postavka Set default se ponaša kao Set null, s tim da ne postavlja vrijednost na ništa već na

podrazumijevanu vrijednost. Ukoliko podrazumijevana vrijednost nije definirana prilikom

kreiranja tablice, tada se ova postavka ponaša kao No action.

Shema za slijedeće primjere:

Primijeniti, mijenjati unutarnje, vanjsko spajanje

Unutarnje spajanje (INNER JOIN ili samo JOIN) služi za dohvat redaka iz dvaju tablica koji

imaju podudaranje u kolonama po kojima se radi spajanje. Na unutarnje spajanje se može

gledati kao na presjek skupova jer vraća samo elemente koji su zajednički objema tablicama.

SQL sintaksa bi bila:

SELECT ime_kolone(a)

FROM tablica 1

(INNER) JOIN tablica2

ON tablica1.ime_kolone=tablica2.ime_kolone

Ukoliko primjerice želimo dohvatiti imena i prezimena samo onih studenata koji su izašli na

neki ispit naredba u SQL-u bi izgledala:




SELECT "StudentID", "Ime", "Prezime"

FROM "Student"

JOIN "Ispit"

ON "Student"."StudentID" = "Ispit"."StudentID".

Kada kreirate upit preko Queries -> Create Query in Design View najprije će se otvoriti

dijaloški okvir u kojem birate tablice iz kojih dohvaćate podatke. Ukoliko među njima nije

definirana veza dodajete ju tako da odete na Insert -> New Relation. Kada ste definirali vezu

klikom na liniju koja predstavlja vezu odaberite Edit nakon čega će se otvoriti dijaloški okvir u

kojem možete definirati tip spajanja.

Nakon što ste definirali tip spajanja i koja su polja uključena (ON dio SQL upita) u donjem

dijelu dijaloškog okvira za upite definirate koja polja želite dohvatiti. Za potrebe ovog

primjera dohvaćamo StudentID te ime i prezime studenta.




Upit možete pokrenuti tako da odete na Edit -> Run Query. U ovom slučaju će se pojaviti

samo studenti koji se nalaze u tablici Ispit.

Vanjsko spajanje (OUTER JOIN) ima 3 podvrste:

- RIGHT OUTER JOIN

SQL sintaksa:

SELECT ime_kolone(a)

FROM tablica 1

RIGHT OUTER JOIN tablica2

ON tablica1.ime_kolone=tablica2.ime_kolone

Ovo spajanje će vratiti sve retke iz tablice2, a iz tablice1 će vratiti samo one retke za koje je

našao podudaranje u tablici2. Tamo gdje nema podudaranja će vrijednosti polja biti NULL.

- LEFT OUTER JOIN

Ponaša se isto kao RIGHT OUTER JOIN s tim da vraća sve retke iz tablice1 sa odgovarajućim

recima iz tablice 2. Tamo gdje u tablici2 nema podudaranja sa podacima iz tablice1

vrijednost polja će biti NULL.

- FULL OUTER JOIN (nije podržan u svim verzijama Base-a)

Vratit će sve retke iz tablice1 i tablice2, s tim da će povezati ono gdje ima podudaranja. Tamo

gdje nema podudaranja će vrijednosti polja biti NULL.

Vrstu spajanja mijenjate na način da kliknete na vezu između tablice te na desni klik miša

odaberete Edit, potom pod Type odaberete drugu vrstu spajanja.

Kreirati, mijenjati IS NULL spajanje (SUBSTRACT JOIN)

Ova vrsta spajanja je obrnuta verzija OUTER JOIN-a. Vraća razliku između tablica.

Ukoliko bismo primjerice željeli dohvatiti sve studente koji se ne nalaze u tablici Ispit, upit bi

glasio:




SELECT *

FROM "Student"

LEFT OUTER JOIN "Ispit"

ON "Student"."StudentID" = "Ispit"."StudentID"

WHERE "Ispit"."StudentID" IS NULL

Primijeniti spajanje tablice same sa sobom

Kod spajanja tablice sa samom sobom uglavnom se radi o slučajevima kada tablica ima strani

ključ koji referencira njen primarni ključ. Spajanje tablice sa samom sobom znači da se svaki

redak tablice spaja sa samim sobom i sa nekim drugim retkom u tablici. Na ovo se može

gledati kao na spajanje dviju kopija iste tablice. Obzirom da se ista tablica pojavljuje dva puta

nužno je koristiti aliase.

Školski primjer ovog slučaja je situacija praćenja zaposlenika i njihovih voditelja. Kako su i

voditelji isto zaposlenici svi se nalaze u istoj tablici, s tim da jedinstveni broj zaposlenika

(ZaposlenikID) primarni ključ dok je broj voditelja (ManagerID) strani ključ koji referencira

primarni ključ u istoj tablici.

Primjer upita za dohvaćanje zaposlenika i njihovih voditelja:

SELECT "zap".*, "vod".*

FROM "Zaposlenik" zap

INNER JOIN "Zaposlenik" vod

ON "zap"."ManagerID" = "vod"."ZaposlenikID"

Za tablicu kao na slijedećoj slici bi dobili rezultat kao na slici ispod nje:




3. UPITI

3.1 Vrste upita

Uvodna napomena

Upite možemo samo kreirati i pokrenuti bez da ih pritom pohranimo za daljnje korištenje, u

tom slučaju otići na Tools- > SQL i unijeti naredbu koja se treba izvršiti.

Ukoliko upit želimo spremiti onda se to može napraviti ili preko Insert -> Query (SQL View) ili

Insert -> Query (Design View). Ove dvije opcije u suštini rade isto, samo što u SQL View

unosite direktno SQL naredbe dok kod Design View upite kreirate označavanjem

odgovarajućih polja.

SQL View:

Design View:




Slijedeći primjeri će biti obrađeni korištenjem sheme dane na slici:

Kreirati, pokrenuti upit za ažuriranje podataka u tablici

U tablici Student se nalaze podaci kao na slici niže.

Za ažuriranje podataka se koristi sintaksa:

UPDATE ime_tablice

SET ime_stupca=vrijednost

WHERE neki_uvjet

Ukoliko primjerice treba studentu koji ima StudentID=1 postaviti vrijednost stupca

Grad na Split, tada će to izgledati:

UPDATE „Student“

SET „Grad“='Split'

WHERE „StudentID“=1.




U Base-u otići na Tools -> SQL. Otvorit će se dijaloški okvir u kojem u „Command to execute“

unosite naredbu. Nakon toga kliknuti na Execute. U tekstnom okviru Status se ispisuje

poruka o tome da li naredba izvršena uspješno ili je došlo do neke pogreške.

Kreirati, pokrenuti upit za dodavanje zapisa u tablici

Dodavanje zapisa se vrši pomoću INSERT naredbe:

INSERT INTO ime_tablice (stupac1, stupac2, stupac3....)

VALUES (vrijednost1, vrijednost2, vrijednost3....).

Postoji nekoliko opcija:

1. Ukoliko unosimo zapis u kojem definiramo sve vrijednosti kolona tada nije potrebno

navoditi imena kolona u naredbi, odnosno naredba se može napisati skraćeno INSERT

INTO ime_tablice VALUES (vrijednosti kolona).

2. Ukoliko unosimo samo neke vrijednosti potrebno je navesti imena stupaca u koje

unosimo vrijednosti, odnosno INSERT INTO ime_tablice (stupac1, stupac3, stupac5)

VALUES(vrijednost1, vrijednost2, vrijednost3)

3. Ukoliko unosimo vrijednosti drugačijim redoslijedom od onog kako su stupci

posloženi u tablici potrebno je navesti imena stupaca redoslijedom kako unosimo

podatke, odnosno INSERT INTO ime_tablice (stupac3, stupac2, stupac1) VALUES

(vrijednost1, vrijednost2, vrijednost3).




Pokretanje upita se vrši isto kao i za ažuriranje preko Tools-> SQL.

Za unos novog studenta u tablicu Studenti naredba bi izgledala:

INSERT INTO "Student"

VALUES ('5', 'Franić', 'Frane', '543543564', '08.04.1995', 'Zagreb')

Kreirati, pokrenuti upit za brisanje zapisa u tablici

Brisanje zapisa se vrši pomoću naredbe DELETE:

DELETE FROM ime_tablice

WHERE neki_uvjet

Ukoliko se izostavi WHERE dio briše se cijeli sadržaj tablice.

Kako bi primjerice izbrisali studenta koji ima ID=2 potrebno je pokrenuti naredbu:

DELETE FROM "Student"

WHERE "StudentID"=2

Kreirati, pokrenuti upit za spremanje odabranih podataka kao nove tablice

Naredba kojom se ovo postiže je SELECT INTO naredba sa sintaksom:

SELECT stupci INTO nova_tablica

FROM stara_tablica

WHERE uvjet

Nakon što se pokrene ova naredba Base automatski kreira novu tablicu i u nju ubacuje

podatke ovisno o navedenom uvjetu.

Ukoliko primjerice želimo napraviti novu tablicu u kojoj će se nalaziti samo studenti kojima je

StudentID veći od 2, naredba bi bila:

SELECT *

INTO "Student_kopija"

FROM "Student"

WHERE "StudentID">2.




Nakon što se osvježe tablice (View -> Refresh tables) na popisu tablica se pojavi

novostvorena tablica.

Kreirati, pokrenuti unakrsni upit

Unakrsni upit (CROSS JOIN) kao rezultat vraća tablicu u kojoj je svaki redak iz prve tablice

spojen sa svakim retkom iz druge tablice, odnosno matematički rečeno vraća Kartezijev

produkt tablica.

Unakrsni upit može biti specificiran na dva načina:

1. Korištenjem CROSS JOIN ključnih riječi (ova opcija u Base-u nije dostupna ukoliko

upite unosite preko Tools -> SQL, ali je dostupna kod definiranja spajanja što je

objašnjeno ranije u priručniku).

SELECT *

FROM tablica1

CROSS JOIN tablica2

2. Jednostavnim navođenjem imena tablica u FROM dijelu upita

SELECT *

FROM tablica1, tablica2.

Kreirati, pokrenuti upit za prikaz zapisa koji se ponavljaju u tablici

U Base-u ne postoji automatski način kreiranja ovakvog upita (za razliku od Access-a), ali

postoji zaobilazni način.

Recimo da u tablici Student želimo provjeriti da li je možda neki student unesen dva puta.

Kao kriteriji istovjetnosti studenata možemo uzeti da li imaju isti OIB.

Najprije je potrebno kreirati upit koji se dohvaćaju OIB-ovi te se grupiranjem provjerava da li

se neki OIB pojavljuje više puta.




SELECT "OIB", Count(*)

FROM "Student"

GROUP BY "OIB".

Ukoliko ovaj upit u koloni Count vrati za neki redak broj veći od 1 znači da imamo duplikat.

Sada možemo retke s duplikatima dohvatiti na način da u SELECT naredbi u WHERE dijelu

navedemo kao kriterij da OIB bude jednak OIB-u koji se pojavljuje u ovom slučaju 2 puta.

SELECT * FROM "Student"

WHERE "OIB"= 654653644

Kreirati, pokrenuti upit za prikaz neuparivih zapisa u povezanoj tablici

U Base-u ne postoji automatski način kreiranja ovakvog upita (za razliku od Access-a), ali na

raspolaganju stoji ranije obrađeno NULL spajanje (SUBSTRACT JOIN).

3.2 Dotjerivanje upita

Kreirati, mijenjati, pokrenuti parametarski upit sa jednom, dvije varijable

Kako biste kreirali upit otići na Insert -> Query (SQL View).

U dijaloškom okviru potom unosite naredbu. Parametarski upiti rade na način da se kriteriji

ne unose direktno u upit već se prilikom pokretanja upita otvara polje za unos gdje se od

korisnika traži da definira kriterij. Recimo da primjerice želimo dohvatiti podatke o nekom

studentu. Umjesto da napišemo upit koji će uvijek dohvaćati podatke za određenog studenta

upit napišemo na način da korisnik sam kod pokretanja upita definira za kojeg studenta želi

podatke na način da unese njegovo ime.

Naredba bi u ovom slučaju izgledala: SELECT * FROM "Student" WHERE "Ime" = :Ime.

:Ime predstavlja parametarski upit, odnosno govori sustavu za održavanje baze da će na ovo

mjesto konkretna vrijednost doći naknadno.




Nakon što ste unijeli upit kliknuti na Save i dati upitu ime.

Upit će se pojaviti na listi upita.

Ukoliko sada dvaput kliknete na upit otvorit će se dijaloški okvir u kojem vas traži da

definirate vrijednost za varijablu Ime.

Nakon što se unese ime bit će prikazan rezultat pretraživanja studenata po unesenom

imenu.

Procedura za parametarske upite sa dvije varijable je potpuno ista s tim da morate prilikom

kreiranja upita definirati 2 varijable za unos. Primjerice: SELECT * FROM "Student" WHERE

"Ime" = :Ime AND „Grad“= :Grad. Kada sada pokrenete ovaj upit morat ćete unijeti dva

parametra pretraživanja.




Koristiti zamjenske znakove u upitu

Base podržava zamjenske znakove * (zamjenjuje bilo koji broj proizvoljnih znakova) i ?

(zamjenjuje točno jedan proizvoljni znak).

Zamjenski znakovi se obično koriste sa operatorom LIKE.

Recimo da iz tablice Student želimo dohvatiti sve studente čije prezime završava na „ić“,

naredba bi glasila:

SELECT *

FROM „Student“

WHERE „Prezime“ LIKE '*ić'.

Pokazati najveće, najmanje raspone vrijednosti u upitu

Za dohvaćanje raspona u upitu Base podržava ključnu riječ LIMIT. Pomoću ove ključne riječi

se može ograničiti broj dohvaćenih redaka. Kako bi dohvatili retke sa vrha/dna koristi se u

kombinaciji sa ORDER BY.

Recimo da želimo dohvatiti 2 predmeta koji imaju najmanje sati predavanja, naredba bi

glasila:

SELECT * FROM "Predmet"

ORDER BY "SatiPredavanja"

LIMIT 2.

ORDER BY automatski sortira podatke od najmanjeg prema najvećeg. Ukoliko želimo

dohvatiti 2 predmeta sa najviše sati predavanja potrebno je dodati DESC kod sortiranja kako

bi podaci bili sortirani od najvećeg prema najmanjem.

SELECT * FROM "Predmet"

ORDER BY "SatiPredavanja" DESC

LIMIT 2.

Kreirati i imenovati polje koje obavlja aritmetičke operacije

Otići na Insert -> Query (Design View) te najprije odabrati tablicu.




Za potrebe ovog primjera će biti napravljeno polje koje računa ukupan broj sati predavanja i

vježbi za određeni predmet.

U donjem dijelu prozora pod Field odabrati polja koja želite prikazati. U prvu praznu kolonu

zatim unijeti definiciju za polje koje obavlja aritmetičke operacije. Obzirom da želimo dobiti

ukupan broj sati u ovom slučaju je uneseno SatiPredavanja + SatiVježbi. Koloni je dan alias

UkupnoSati.

Kako bi se provjerila ispravnost otići na Edit -> Run Query. Rezultat će u ovom slučaju izgledati:

Pojavila se dodatna kolona koja sadrži zbroj kako je i definirano.




Grupirati informacije u upitu korištenjem funkcija: sum, count, average, max, min

SUM -> vraća zbroj za numeričku kolonu.

U tablici Predmet imamo definirano za svaki predmet broj sati predavanja i broj sati vježbi.

Ukoliko želimo saznati ukupan broj sati predavanja i vježbi po predmetu možemo iskoristiti

SUM:

SELECT "NazivPredmeta", SUM("SatiPredavanja" + "SatiVježbi") AS "Ukupno sati"

FROM "Predmet"

GROUP BY "NazivPredmeta"

Ovom smo naredbom rekli da nam se zbroje sati predavanja i sati vježbi u kolonu imena

Ukupno sati grupirano po nazivu predmeta.

Rezultat ove naredbe je tablica:

COUNT -> vraća broj redaka koji odgovaraju određenom kriteriju.

Ukoliko želimo primjerice saznati broj predmeta koji imaju određeni broj sati predavanja to

bi definirali sa naredbom:

SELECT "SatiPredavanja", COUNT("SatiPredavanja")

FROM "Predmet"

GROUP BY "SatiPredavanja"

Rezultat ove naredbe je tablica:




U bazi se nalaze dva predmeta koji imaju deset sati predavanja te jedan predmet sa osam

sati predavanja.

AVERAGE (AVG) -> vraća prosječnu vrijednost numeričke kolone.

Recimo da želimo saznati prosječnu ocjenu ostvarenu na ispitima po predmetu.

Naredba bi glasila:

SELECT "PredmetID", AVG("Ocjena") AS "Prosječna ocjena"

FROM "Ispit"

GROUP BY "PredmetID"

MIN -> vraća minimalnu vrijednost određene kolone.

Ukoliko primjerice želimo saznati najmanju ocjenu na ispitu po predmetu naredba bi glasila:

SELECT "PredmetID", MIN("Ocjena") AS "Prosječna ocjena"

FROM "Ispit"


MAX -> vraća minimalnu vrijednost određene kolone.

Da želimo saznati najveću ocjenu po predmetu na ispitu po predmetu naredba bi glasila:

SELECT "PredmetID", MAX("Ocjena") AS "Prosječna ocjena"

FROM "Ispit"





4. OBRASCI

4.1 Kontrole

Kreirati, mijenjati, brisati vezane kontrole: tekstni okvir, kombinirani okvir, okvir s

popisom, potvrdni okvir, grupa mogućnosti.

Vezane kontrole su povezane direktno sa poljima u tablicama ili upitima na koje se obrazac odnosi.

Tekstni okvir (textBox) -> u njemu se može vidjeti vrijednost nekog polja u tablici ili rezultat neke pretrage.

Kombinirani okvir (comboBox) -> omogućuje odabir vrijednosti s popisa koji se otvara klikom na strelicu.

Okvir s potpisom (listBox) -> popis je predstavljen okvirom u kojem se nalazi više linija

Potvrdni okvir (checkBox) -> predstavljen kućicom koja se može označiti kvačicom.

Grupe mogućnosti (radio button) -> omogućava odabir između više opcija unutar okvira od kojih samo jedna može biti označena u određenom trenutku.

Kontrole se kreiraju tako da se klikne na Forms -> Create Form in Design View. Nakon toga otvorit će se prozor za uređivanje formi (kao u Writer-u).

Za uređivanje forme kliknuti na Design mode On/Off.

Iz alatne trake sa kontrolama odabrati željenu kontrolu, kliknuti na nju te ju povući na formu.

Za uređivanje kontrole označiti ju te na desni klik miša odabrati Control. Otvorit će se dijaloški okvir u kojem je potom moguće ovisno o vrsti kontrole odabrati željene opcije.

Prije toga je potrebno obrazac povezati sa tablicom/upitom. Označiti kontrolu te na desni klik miša odabrati Form. U kartici Data definirati izvor podataka.




Primijeniti, ukloniti svojstva vezanih kontrola kao što su: ograničenja na popisu, različite

vrijednosti

Base ne podržava ova svojstva.

Kreirati, mijenjati, brisati nevezane kontrole koje sadržavaju aritmetičke, logičke izraze

U Base-u nije moguće kreirati ili mijenjati kontrole koje sadrže aritmetičke i logičke izraze

direktno već preko upita. Dakle potrebno je kreirati koje obavlja aritmetičke/logičke

operacije (kako je ranije objašnjeno) te to polje potom povezati sa kontrolom.

Izmijeniti sekvencijalni redoslijed kontrola na obrascu

Desni klik na formu pa odabrati Edit.

Nakon toga kliknuti na Activation Order te kada se otvori dijaloški okvir sa Move Up/Move

Down pomaknuti željeni element.

Kreirati, obrisati povezani podobrazac

Odabrati Forms te kliknuti na Use Wizard to Create Form.

Nakon toga će se pokrenuti „čarobnjak“ koji će vas voditi kroz proces kreiranja obrazaca.

Najprije je potrebno odabrati tablicu/upit/pogled kojeg se želi povezati sa formom, te

definirati polja koja se žele prikazati.




U slijedećem koraku se kreira podobrazac. Podobrazac prikazuje podatke iz tablica ili upita

koji su povezani sa objektom odabranim u prvom koraku. Može se ubaciti podobrazac koji

već ima postojeću vezu sa objektom iz prvog koraka, ili se može odabrati opcija naknadno

ručnog odabira polja veze.

U trećem koraku se definiraju polja koja se žele prikazati u podobrascu.

Daljnji koraci se odnose uglavnom na uređivanje izgleda forme.




U primjeru na slikama, kao rezultat ubacivanja podobrasca Predmet u obrazac Nastavnik se

dobije forma u kojoj se za svakog nastavnika u podobrascu prikažu podaci o predmetu kojeg

predaje.

Podobrazac se može jednostavno obrisati tako da se Obrazac otvori za editiranje (desni klik

na ime obrasca te odabrati Edit) te potom označiti elemente podobrasca u formi te pritisnuti

DELETE.




5. IZVJEŠĆA

Za rad sa izvješćima je potrebno instalirati ekstenziju Report Builder, a nakon toga je

potrebno ekstenziju dodati u Base preko Tools -> Extension Manager pa kliknuti na Add.

Ekstenzija se može skinuti na: http://extensions.openoffice.org/en/project/oracle-report-

builder.

5.1 Kontrole

Oblikovati kontrole s aritmetičkim izračunima u izvješću: postotak, valuta, određivanje

broja decimalnih mjesta

Nakon što odaberete kontrolu na izvješću sa desne strane se pojavi izbornik u kojem možete

definirati razne parametre za kontrole.

http://extensions.openoffice.org/en/project/oracle-report-builder

http://extensions.openoffice.org/en/project/oracle-report-builder




Kliknuti na tri točkice pored opcije Formatting te u dijaloškom okviru koji se zatim pojavi

postaviti željeno oblikovanje.

Primijeniti međuzbrojeve za grupu, za sve

Ova opcija nije automatski implementirana, ali ju je moguće realizirati preko upita kojeg se

zatim može povezati sa nekom kontrolom na formi.

Recimo da imamo tablicu sa zaposlenicima i prodanom količinom proizvoda:




Ukoliko želimo prikazati međuzbrojeve za količinu prodanih proizvoda u upitu moramo

primijeniti spoj tablice sa samom sobom uz WHERE i GROUP klauzule:

SELECT a1.Ime, a1.Prodaja, SUM(a2.Prodaja) Medjuzbroj

FROM Prodaja a1, Prodaja a2

WHERE a1.Prodaja <= a2.Prodaja or (a1.Prodaja=a2.Prodaja and a1.Ime = a2.Ime)

GROUP BY a1.Ime, a1.Prodaja

ORDER BY a1.Prodaja DESC, a1.Ime DESC;

Rezultat pokretanja ovog upita je:

Spojiti polja u izvješću

Ova opcija nije izravno podržana. Moguće je napraviti upit ili pogled u kojem će se spojiti

polja i potom izvješće izraditi na temelju upita/pogleda.

5.2 Prikaz

Umetnuti, brisati polja u grupi, stranici, zaglavlju i podnožju izvješća

Potrebno je ponajprije razlikovati zaglavlje/podnožje stranice, izvješća i grupe. Na slici niže su

zaglavlje/podnožje stranice obojani narančasto, izvješća zeleno, a grupe plavo.




Za dodavanje polja označiti željenu sekciju te otići na View -> Add Field te odabrati polje iz

dijaloškog okvira koji se tada otvori.

Sortirati, grupirati zapise u izvješću po polju ili poljima

Kliknuti na Sorting and Grouping gumb te potom u dijaloškom okviru koji se otvori odabrati

polje/a za grupiranje/sortiranje. Dodatno je moguće definirati kriterije sortiranja

(rastuće/padajuće), da li se želi prikazati zaglavlje/podnožje za grupu, da li će se grupirati po

svakoj vrijednosti ili po nekom intervalu, te ukoliko se izabere opcija po intervalu je moguće

definirati veličinu intervala.




Postaviti prijelom stranice za grupe u izvješću

Nakon što ste definirali grupiranje odabrati zaglavlje ili podnožje grupe te u svojstvima (na

desnoj strani ekrana) odabrati željeni prijelom.

Kreirati, brisati povezana podizvješća

Ova opcija nije dostupna u Base-u.




6. POBOLJŠANJE PRODUKTIVNOSTI

6.1 Povezivanje i uvoz

Povezati vanjske podatke u bazu podataka: proračunske tablice, tekst (. txt,. csv),

postojeće baze podataka

Povezivanje za razliku od uvoza podataka omogućuje korisnicima da rade nad istim

podacima. Sve izmjene koje se izvrše nad originalnim tablicama automatski će se preslikati

na povezane tablice. Sve izmjene nad podacima se moraju vršiti nad originalnim tablicama, a

ne nad povezanim, u povezanim se podaci mogu samo pregledavati. Nije moguće povezati

podatke u postojećoj bazi već je za te svrhe potrebno kreirati novu bazu.

Ukoliko se povezuje radna knjiga bit će stvoreno onoliko tablica koliko postoji radnih listova i

svaka će tablica imati ime kao radni list.

Kako bi se povezali podaci otići na File -> New -> Database te odabrati Connect to an existing

database.

Iz padajućeg izbornika potom odabrati otkud se povezuju podaci:




Za prezentaciju će biti prikazano povezivanje podataka sa radnom knjigom. Nakon što

kliknete na Spreadsheet otvara se dijaloški okvir u kojem se traži da navedete putanju do

radne knjige.

Kada završite sa procesom povezivanja morat ćete dati ime novoj bazi i spremiti ju. Nakon

toga će se nova baza otvoriti i u njoj će biti onoliko tablica koliko je bilo radnih listova u

radnoj knjizi (u ovom slučaju jedan radni list pa tako jedna tablica).

Napomena: kada se kreira baza povezivanjem vanjskih podataka nije moguće kreirati

dodatne tablice.




Uvesti proračunske tablice, tekst (. txt,. csv), XML, postojeće baze podataka u bazu

podataka

Uvoz podataka iz drugih aplikacija (.txt, .csv, XML) se vrši uglavnom posredovanjem Calc-a,

odnosno podaci se najprije uvezu u Calc, a onda se na jednostavan način prebace u Base.

Iz postojeće baze podataka je moguće uvesti bilo koji objekt (tablica, upiti, obrasci, izvješća,

macro) na vrlo jednostavan način jednostavnim povlačenjem iz jedne baze u drugu ili

kopiranjem.

Uvoz podataka iz postojeće baze:

- Otvoriti obje baze

- Odabrati objekt kojeg se želi kopirati te odabrati Copy na desni klik miša

- U odredišnoj tablici na desni klik miša odabrati Paste

- Ukoliko je odabrana za kopiranje tablica, otvorit će se dijaloški okvir preko kojeg ćete moći definirati ime i karakteristike tablice i kolona

Na kraju će se tablica pojaviti na popisu tablica u odredišnoj bazi.

Uvoz podataka iz radnje knjige:

- Otvoriti radnu knjigu i bazu u koju se žele kopirati podaci

- Odabrati ćelije koje se žele kopirati u radnom listu (mora biti prisutno zaglavlje)

- Pomoću Copy/Paste kopirati podatke te definirati karakteristike tablice i kolona (kao u slučaju uvoza podataka iz postojeće baze).




6.2 Automatizacija

Kreirati jednostavne makronaredbe kao što su: zatvoriti jedan objekt i otvoriti drugi

objekt, otvoriti i maksimizirati objekt, otvoriti i minimizirati objekt, ispisati i zatvoriti

objekt

Mogućnost kreiranja macro naredbi preko grafičkog sučelja je u zasada u Base-u još uvijek

ograničena. Na raspolaganju stoji mogućnost kreiranja macro naredbi pomoću programskih

jezika Basic, Phyton, JavaScript, ali to prelazi okvire ovog priručnika.

Jednostavne macro naredbe je za sada moguće kreirati samo za obrasce.

Otvoriti obrazac za uređivanje (desni klik na obrazac pa Edit) te otići na Tools -> Macros ->

Record Macro.

U tom se trenutku pokreće snimanje te će biti zabilježene sve akcije koje obavite nad

obrascem. Na kraju kliknuti na Stop recording.

Po završetku snimanja otvara se dijaloški okvir u kojem definirate ime za svoju macro

naredbu te ju spremate.

Dodijeliti/priložiti makronaredbu gumbu na alatnoj traci, objektu, kontroli

Za dodavanje macro naredbe na alatnu traku otići na Tools -> Customize te pod Toolbars

odabrati alatnu traku. Potom kliknuti na Add kako bi se otvorio dijaloški okvir u kojem je

potrebno pronaći željenu macro naredbu te kliknuti na Add.




Macro naredba će se tada pojaviti na popisu naredbi alatne trake.

Odnosno bit će vidljiva u alatnoj traci.

Ako želite dodijeliti macro nekoj kontroli u primjerice formi, dodajte najprije element na

formu (u ovom primjeru dodajemo dugme).




Nakon toga desni klik na dugme te odabrati Control.

U kartici Events pod događaj klika miša (Mouse button pressed) kliknuti na dugme sa tri

točkice.

Otvorit će se dijaloški okvir u kojem je potrebno kliknuti na Macro te potom odabrati željeni

macro.




Ovaj priručnik je namijenjen za učenje uz materijale

objavljene na sljedećim linkovima:

Pomoću kvizeva objavljenih na linkovima ispod testirajte poznavanje naprednih baza

podataka u programu Microsoft Access 2010 (pripremila i izradila: Gorana Čelebić):

Dizajn tablica – Polja, stupci:

Primijeniti i promijeniti tipove podataka kao što su text, memo,

hyperlink, currency, date & time u polju (stupcu);

Razumjeti posljedice promjene tipova podataka;

Kreirati, urediti mogućnost odabira (lookup) za polje (stupac);

Kreirati, urediti pravilo provjere podataka (validation rule) za polje

(stupac);

Kreirati, urediti masku za unos (input mask) u polju (stupcu);

Primijeniti, izmijeniti zadane vrijednosti za polje (stupac);

Postaviti polje (stupac) koje zahtijeva obavezan unos podataka

Dizajn tablica – Relacije / Spojevi:

Kreirati, izmijeniti veze među tablicama tipa jedan prema jedan

(one-to-one) i jedan prema više (one-to-many)

Razumjeti i izmijeniti relaciju među tablicama tipa više prema više

(many–to–many);

Primijeniti unutarnje (inner join), vanjske (outer join) i vlastite

spojeve (self-join);

Primijeniti referentnu cjelovitost i automatsko brisanje povezanih

slogova;

Povezati / spojiti podatke prilikom kreiranja upita

pokreni kviz

Dizajn upita (Queries) – Tipovi upita:

Kreirati i upotrijebiti upit za ažuriranje podataka u tablici;

Kreirati i upotrijebiti upit za brisanje slogova iz tablice;

Kreirati i upotrijebiti upit za pospremanje odabranih podataka u

obliku tablice;

Dodati slogove u tablicu pomoću upita

Grupirati informacije u upitu;

Upotrijebiti funkcije u upitu: sum, count, average, max, min

Upotrijebiti crosstab query;

Upotrijebiti zamjenske znakove u upitu;

Upotrijebiti aritmetička i logičke izraze u upitu

Dizajn upita (Queries) – Dotjerivanje upita:

Prikazati duplikate;

Prikazati slogove koji nemaju povezane podatke (unmatched

values);

pokreni kviz

http://www.itdesk.info/hr/e-edukacija/modul-5-baze-podataka/naprednije-baze-podataka-dizajn-tablica-polja-i-stupci-kviz/

http://www.itdesk.info/hr/e-edukacija/modul-5-baze-podataka/naprednije-baze-podataka-dizajn-upita-kviz/




Prikazati niz najvećih ili najmanjih vrijednosti u upitu;

Dozvoliti unos proizvoljnih parametara u upit putem okvira za

unos podataka (parameter query);

Dotjerivanje upita korištenjem vrijednosti Null i NOT

Dizajn obrazaca (Forms) – Kontrole:

Kreirati vezane (bound) i slobodne (unbound) kontrole;

Kreirati i urediti kontrole combo box, list box, check box i grupe

mogućnosti (option group)

Kreirati kontrole sa aritmetičkim ili logičkim izrazima na obrascu;

Umetnuti podatkovno polje koje će se pojavljivati u zaglavlju

obrasca, podnožju prve stranice ili svih stranica

Dizajn obrazaca (Forms) – Podobrasci:

Kreirati podobrazac i povezati ga sa glavnim obrascem;

Izmijeniti podobrazac za promjenu prikazanih slogova

Dizajn izvješća – Računanje:

Kreirati kontrole za aritmetičko ili logičko računanje na izvješću;

Kreirati kontrolu za izračun postotka na izvješću

Upotrijebiti formule i izraze na izvješću, npr. sum, count, average,

max, min, concatenate;

Kreirati tekuće zbrojeve na izvješću

Dizajn izvješća – Prezentacija:

Umetnuti podatkovno polje koje će se pojaviti u zaglavlju izvješća,

podnožju prve stranice ili svih stranica;

Umetnuti prijelome stranica za grupe podataka na izvješću

Makronaredbe – Snimanje i dodjela:

Snimiti jednostavnu makronaredbu, npr. zatvaranje obrasca;

Pokrenuti makronaredbu

Dodijeliti / priložiti makronaredbu obrascu, izvješću, kontroli

Uvoz, izvoz i povezivanje podataka – Upravljanje podacima:

U bazu podataka uvesti datoteku tipa tekst, tablična kalkulacija,

csv, dBASE, Paradox

Izvesti podatke u obliku tablične kalkulacije, txt, dBASE, Paradox;

Povezati vanjske podatke sa bazom podataka

pokreni kviz

http://www.itdesk.info/hr/e-edukacija/modul-5-baze-podataka/naprednije-baze-podataka-dizajn-obrazaca-makronaredbe-uvoz-izvoz-i-povezivanje-podataka-kviz/




7. OPĆI UVJETI KORIŠTENJA

Web–stranicu www.ITdesk.info je pokrenula udruga „Otvoreno društvo za razmjenu ideja - ODRAZI“ u sklopu aktivnog promoviranja ljudskog prava na slobodan pristup informacijama te ljudskog prava na edukaciju.

Slobodno kopirajte i distribuirajte ovaj dokument, uz uvjet da ne mijenjate ništa u njemu!

Nad svim programima i uslugama navedenim na web–stranici ITdesk Home na web adresi ITdesk.info isključivo pravo posjeduju njihovi autori/ce. Microsoft, Windows, i Windowsxx su registrirani zaštitni znakovi tvrtke Microsoft Corporation. Ostali zaštitni znaci korišteni na ITdesk Home web-stranicama su isključivo vlasništvo njihovih vlasnika/ca. Ako imate pitanja vezana uz uporabu ili redistribuciju bilo kojeg programa, molimo kontaktirajte autore/ice dotičnog programa. Sva dodatna pitanja pošaljite na [email protected].

___________________________________

Ove web–stranice sadržavaju linkove na ostale web–stranice ili izvore. ITdesk.info tim NIJE odgovoran za tekstualni i/ili reklamni sadržaj, odnosno za proizvode koji su na tim web–stranicama /izvorima ponuđeni, kao što NIJE odgovoran niti za sadržaj koji je putem njih dostupan; mogućnost korištenja ili točnost sadržaja. Linkove koristite na vlastitu odgovornost. Također, ITdesk.info tim ne garantira:

da je sadržaj na ovim web–stranicama oslobođen od pogrešaka ili pogodan za svaku svrhu,

da će ove web–stranice ili web usluge funkcionirati bez pogrešaka ili prekida,

da će biti odgovarajući za vaše potrebe,

da implementacija takvog sadržaja neće narušavati patente, autorska prava, zaštitni znak ili ostala prava neke treće strane.

Ako se ne slažete s ovim općim uvjetima korištenja ili ako niste zadovoljni web–stranicama koje pružamo, prekinite s korištenjem ovih web–stranica i web usluga. ITdesk.info tim nije odgovoran vama, niti trećim osobama za bilo koju nastalu štetu, bila ona direktna, indirektna, slučajna ili posljedična, povezana s ili proizlazeći iz vaše uporabe, pogrešne uporabe ovih web–stranica ili web usluga. Iako vaše potraživanje može biti bazirano na garanciji, ugovoru, prekršaju ili nekom drugom pravnom uporištu, neovisno o našoj obaviještenosti o mogućnosti nastanka takve štete, oslobađamo se svake odgovornosti. Prihvaćanje ograničenja naše odgovornosti nužan je preduvjet korištenja ovih web–stranica i web usluga

Svi softveri navedeni u ovom ili drugim dokumentima objavljenim na stranici ITdesk.info su navedeni samo za edukativne svrhe ili kao primjer te mi, na bilo koji način, ne preferiramo navedeni softver u odnosu na neki drugi softver. Bilo koju izjavu da neki navedeni softver preferiramo više u odnosu na drugi, koji se spominje ili ne spominje u materijalima, smatrat će se kao lažni iskaz. Našu izravnu i bezrezervnu podršku imaju jedino softveri otvorenog koda (open source) koji omogućuju korisnicima/cama da bez prepreka postanu digitalno pismeni, koriste računalo i sudjeluju u modernom informatičkom društvu.

http://www.itdesk.info/

mailto:[email protected]




Nakladnik: Otvoreno društvo za razmjenu ideja

(ODRAZI), Zagreb

Documents

prirucnik napredne baze podataka-LibreOffice Base...Objektno orijentirane baze podataka inspirirane su objektno-orijentiranim programskim jezicima. Baza je skup trajno pohranjenih