818 GRAĐEVINAR 71 (2019) 9

IN MEMORIAM

je obuhvaćao navodnjavanje područja površine 12.000 ha s 14 crpnih stanica. Nakon što se vratio u zemlju, kao projek-tant nastavio je raditi rješenja za pove-ćanje snage i proizvodnje HES Senj te na izgradnji akumulacije Kosinj i HE Senj 2.Kao samostalni projektant od 1974. do 1978. svoju je djelatnost nastavio vo-đenjem i radom na poboljšanju sustava HES Senj te na 11 retencija na podslje-menskome području. S razvojem nukle-arnoga programa uključio se u njegove aktivnosti i osmislio rješenja hidroteh-ničkih objekata rashladnih sustava NE Vir i NE Prevlaka.Do 1998. kao vodeći projektant nastavio je raditi na povećanju snage i opsega pro-izvodnje HES Senj, što je unatoč njegovoj velikoj želji i angažmanu ostalo nereali-zirano. U sklopu Vodoprivredne osnove grada Zagreba dao je je rješenje za obra-nu od brdskih voda Medvednice, Vuko-meričkih gorica i Samoborskoga gorja, a u sklopu projekta optimalnoga korištenja voda Like i Gacke dao je energetsko rje-šenje i rješenje obrane od poplava. Bio je voditelj projekta i autor energetsko-ga rješenja Kompleksno uređenje sliva

ekipi stručnjaka koja je radila na projek-tima navodnjavanja u inozemstvu te je četiri godine sedamdesetih godina proš-loga stoljeća proveo radeći kao asistent voditelja projekta El Zawia u Egiptu, koji

PRIPREMIO:Željko Pavlin Profesionalac velikog srca

Krajem srpnja 2019. napustio nas je prof. dr. sc. Josip Rupčić, dugogodišnji član predsjedništva Hrvatskog saveza građevinskih inženjera

Josip Rupčić rođen je 26. studenoga 1938. u Ogulinu, gradu podno Kleka, u kojemu je proveo djetinjstvo s majkom Marijom i sestrom Ivankom. Mada je svoj vrlo dug radni vijek proveo u Zagrebu, Ogulin mu je uvijek bio u srcu i njemu se vraćao što je češće i dulje mogao. Ogulinu se zauvijek vratio ovoga ljeta, kada je 31. kolovoza iznenada preminuo. Posebno se rado prisjećao školskih dana provede-nih u osnovnoj školi i gimnaziji. Ogulin-sku gimnaziju upisao je 1954., a završio 1957. Razredni kolege kao i obitelj zvali su ga Braco, što najbolje oslikava njego-vu osobnost. Građevinski fakultet u Zagrebu upisao je 1957., a diplomirao je 1964. godine. Ne-dugo nakon što je završio studij u Zagre-bu, zasnovao je obitelj sa suprugom Dub-ravkom, s kojom ima dvoje djece Sonju i Berislava.Godine 1965. zaposlio se u Elektropro-jektu, za koji je bio izrazito vezan i gdje je proveo cijeli radni vijek do umirovljenja 2016., radeći na projektiranju i projek-tantskome nadzoru hidroenergetskih i vodoprivrednih objekata u Hrvatskoj i inozemstvu.Posljediplomski studij upisao je na Gra-đevinskom fakultetu Sveučilišta u Za-grebu, magistrirao je 1983., a doktorirao 1991. Kao mladi inženjer svoju je projektantsku aktivnost započeo radom na projektima brana Baštica i Letaj, gdje je projektirao objekte za evakuaciju velikih voda te na razradi varijante hidroelektrana na odte-retnome kanalu Odra kojom se planirao koristiti hidroenergetski potencijal na Savi kod Zagreba. U to se doba pridružio

Građevinar 9/2019

819GRAĐEVINAR 71 (2019) 9

IN MEMORIAM Građevinar 9/2019

Kupe te voditelj projekta izgradnje vod-no-energetske stepenice Lučica na Ko-rani. U sklopu realizacije podsljemenskih retencija bio je voditelj projekata retenci-ja Lagvić i Pusti dol.U Domovinskome ratu, 23. siječnja 1993., bivša Jugoslavenska armija i srpske para-vojne snage minirali su branu Peruća koja je bila teško oštećena. Ubrzo nakon toga događaja počela je sanacija brane i os-posobljavanje elektrane za proizvodnju. Jedinstven i izazovan projekt sanacije izrađen je i vođen u Elektroprojektu, a Jo-sip Rupčić bio je voditelj projekta.Od 1994. do 1998. Josip Rupčić je osim na vođenju projekata radio i kao predsjednik Stručnog savjeta HG biroa Elektroprojek-ta. Od 1998. do umirovljenja 2016. kao znanstveni savjetnik bio je predsjednik Stručnog vijeća Elektroprojekta. Tijekom obnašanja te funkcije utjecao je na rješe-nja i usmjeravao rad na izradi svih proje-kata na kojima su radili Elektroprojektovi stručnjaci. Zahvaljujući tomu bio je jedan od ključnih čimbenika u osiguranju struč-nosti i kvalitete projekata Elektroprojekta. Osim što se bavio stručnim radom u Elektroprojektu Josip Rupčić našao je vremena za to da se bavi znanstvenom i nastavnom djelatnosti, sudjelujući u stvaranju mladoga inženjerskog kadra iz područja hidrotehnike. Od školske godine 1984./1985. do školske godine 2002./2003. bio je nositelj kolegija Hi-

drotehničke građevine na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon doktorata 1997. biran je u naslovno zva-nje izvanrednog profesora za znanstveno područje tehničkih znanosti, znanstveno polje Građevinarstvo, za predmete iz znanstvene grane hidrotehnike (skupi-na predmeta iz upravljanja vodama) u Odjelu za hidrotehniku na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na nje-govim se predavanjima školovao velik broj hidrotehničara koji su dobili temelje za svoje daljnje usavršavanje u znanosti i inženjerskoj praksi. Tijekom rada na Fa-kultetu bio je mentor na 11 diplomskih radova iz područja hidrotehničkih susta-va.Josip Rupčić sudjelovao je i u stvara-nju Hrvatskog društva za velike bra-ne (HDVB), koje je član International Commission On Large Dams (ICOLD), te je od osnutka Društva 1992. do 2015. bio njegov predsjednik. Svoje aktivnosti u HDVB-u usmjerio je na rad u ICOLD-ovu Komitetu za temeljenje brana, čiji je bio član od 1997. do 2005., a od 2005. su-djelovao je u radu ICOLD-ova Komiteta za vođenje projekata brana.Nakon što je osnovana Hrvatska komora inženjera građevinarstva (HKIG) uključio se i u njezin rad te je od osnutka bio član Povjerenstva za stručnu i administrativ-nu provjeru zahtjeva za upis u imenike, upisnike i evidencije HKIG, a aktivno je

sudjelovao i u radu Odbora za stručno usavršavanje, gdje je organizirao i vodio seminare u sklopu Dana ovlaštenih in-ženjera građevinarstva, koji su se svake godine održavali u Opatiji.Josip Rupčić bio je i aktivni član Hrvatskog saveza građevinskih inženjera (HSGI), gdje je bio član Predsjedništva i pred-sjednik Verifikacijskoga povjerenstva i gdje je dugi niz godina bio voditelj cjeloži-votnoga stručnog usavršavanja u sklopu kojega je organiziran velik broj stručnih skupova, seminara, stručnih predavanja i stručnih putovanja kako bi se zaintere-sirani informirali o suvremenim tehnolo-gijama te kako bi se inženjeri građevinar-stva stalno obrazovali i usavršavali. Svoje djelovanje u HSGI-u nastavio je i nakon umirovljenja u Elektroprojektu, redovito sudjelujući u osmišljavanju i provođenju programa cjeloživotnoga stručnog usa-vršavanja.Bio je član Predsjedništva i Nadzornog odbora Društva građevinskih inženjera Zagreb, gdje je od 1981. do 2005. vodio stručne seminare. Bio je član i brojnih drugih društava kao što su Internatio-nal Hydropower Association, Hrvatsko hidrološko društvo i Hrvatsko energet-sko društvo. Aktivno je sudjelovao u radu većega broja stručnih i znanstve-nih međunarodnih konferencija. Bio je član Programskog odbora Međunarodne konferencije "Peruća Dam Remediation" i Međunarodnoga tehničkog komiteta međunarodne konferencije "Hydropower into the next Century", višegodišnji član Znanstvenog odbora Hrvatske konferen-cije o vodama te višegodišnji član Među-narodnoga savjetodavnog komiteta Me-đunarodne konferencije "HYDRO".Objavio je niz znanstvenih i stručnih čla-naka u domaćim i svjetskim časopisima te na domaćim i međunarodnim kon-gresima. Za svoj znanstveni i stručni rad primio je nagrade i priznanja kao što su nagrada fonda "Jaroslav Černi" za naj-bolje završen poslijediplomski studij hi-drotehničkoga smjera (1983.), godišnja nagrada Hrvatskog društva građevinskih inženjera za projekt sanacije brane Pe-ruća (1996.) te nagrada za životno djelo Društva građevinskih inženjera Zagreba (2013.).