PRIPREME ZA ZAVRŠNI RAĈUN racun.pdf · Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja – Model Ugovora OECD iz 2005. Zakon o doprinosima (Narodne novine broj 84/08 do 143/14) Pravilnik

PRIPREME ZA ZAVRŠNI RAĈUN

- POREZ NA DOBIT

- PDV

- POREZ NA DOHODAK

Predavač: Ksenija Kramar, ovlašteni porezni savjetnik, ovlašteni revizor

Kramar Porezno Savjetovanje j.t.d., Zagreb, Ljubljanica 23

1

Kse

nija

Kra

ma

r

Ksenija Kramar

2

Informacije sadrţane u ovom materijalu su opće naravi i nije im namjera

adresirati okolnosti bilo kojeg pojedinca ili društva.

Iako nastojim navesti toĉne i pravodobne informacije, ne mogu jamĉiti da

su te informacije toĉne na datum njihovog primitka, niti da će ostati toĉne

u budućnosti.

Nitko ne bi trebao postupati na temelju takvih informacija bez

odgovarajućeg struĉnog savjeta, nakon temeljitog ispitivanja pojedine

situacije.

POREZ NA DOHODAK

3

Ksenija Kramar

4

ZAKONSKI OKVIR

Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine broj 177/04 do 143/14)

Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine broj 95/05 do 157/14)

Opći porezni zakon (Narodne novine broj 147/08 do 26/15)

Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja – Model Ugovora OECD iz 2005.

Zakon o doprinosima (Narodne novine broj 84/08 do 143/14)

Pravilnik o doprinosima (Narodne novine broj 2/09 do 157/14)

Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 151/14)

Naredba o iznosima osnovice za obraĉun doprinosa za obvezna osiguranja za

2013. godinu (Narodne novine broj 134/14)

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj 137/13)

Zakon o radu (Narodne novine broj 93/14)

Ksenija Kramar

PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM

• Kamate na kunsku i deviznu štednju te na ţiro i tekuće raĉune

• Kamate na vrijednosne papire izdane u skladu s posebnim zakonom

• Primici od otuĊenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog

obveznika

• Izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doţivotne mirovine

• Obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja

• Drţavne nagrade i nagrade koje dodjeljuju JLRS

• Darovanja za zdravstvene potrebe

• Primanja za koja fiziĉke osobe ne pruţaju trţišne protuusluge (socijalne

potpore po posebnim propisima, nasljedstva i darovi, primici od otuĊenja

osobne imovine, odštete, dodaci uz mirovinu koje isplaćuju JLRS i sl.)

• Primici po osnovi osiguranja stvari, ţivota i imovine, ako su premije bile

porezno priznati izdatak

VAŢNO: ako su u vezi s ostvarivanjem dohotka, smatraju se oporezivim

dohotkom!

5

Ksenija Kramar

PRIMICI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK

Naknada za vrijeme nezaposlenosti

Naknada plaće na teret HZZO-a

Doplatak za djecu i novĉani primici za opremu novoroĊenog djeteta

Naknade, nagrade i potpore isplaćene radnicima do odreĊenog iznosa - iznosi su ureĊeni ĉl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak

Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje za svoje radnike do 6.000 kn godišnje

• Stipendije do propisanog iznosa

Športske stipendije za usavršavanje športaša do 1.600,00 kn mjeseĉno

Nagrade i naknade športašima

Sindikalne socijalne pomoći

Primici iz programa i fondova EU za provedbu programa mobilnosti, u svrhu struĉnog obrazovanja i osposobljavanja

6

Ksenija Kramar

IZVORI DOHOTKA

1. Dohodak od nesamostalnog rada:

- plaće

- mirovine

2. Dohodak od samostalne djelatnosti

3. Dohodak od imovine i imovinskih prava

4. Dohodak od kapitala

5. Dohodak od osiguranja

6. Drugi dohodak

7

Ksenija Kramar

OPOREZIVANJE DOHOTKA

Dohodak je razlika izmeĊu primitaka ostvarenih u poreznom razdoblju i

izdataka uĉinjenih u istom poreznom razdoblju.

PRIMICI – IZDACI = DOHODAK

Primici i izdaci se utvrĊuju primjenom naĉela „blagajne”. Naĉelo „blagajne”:

- primitak je ostvaren onda kada je naplaćen

- izdatak je uĉinjen onda kada je plaćen

8

Ksenija Kramar

POREZNO RAZDOBLJE

Porez na dohodak utvrĊuje se i plaća za kalendarsku godinu (porezno

razdoblje).

Porezno razdoblje moţe biti i kraće u sluĉaju statusnih promjena rezident-

nerezident, te u sluĉaju roĊenja ili smrti poreznog obveznika.

9

Ksenija Kramar

DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA

Plaća:

- primici radnika u radnom odnosu - zaposleni na temelju ugovora o radu ili drugog

akta (u vezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog

odnosa ili budućim radom po osnovi sadašnjeg radnog odnosa)

- primici drţavnih i lokalnih duţnosnika koji izabrane ili imenovane funkcije obavljaju

profesionalno

- poduzetniĉka plaća (fiziĉke osobe obveznici poreza na dobit)

- primici radnika koje je inozemni poslodavac izaslao na rad u RH

Mirovina:

- iz sustava generacijske solidarnosti (prvi stup)

- iz sustava obvezne kapitalizirane štednje (drugi stup)

- iz inozemstva (osim ako je iskljuĉeno MU DO)

- dokupljene mirovine

______________________________________________

Nisu dohodak od nesamostalnog rada, nego dohodak od osiguranja: mirovine iz

dobrovoljne kapitalizirane štednje (treći stup) za koje je u razdoblju štednje korištena

porezna olakšica

10

Ksenija Kramar

PLAĆA – DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA PROPISI KOJI UREĐUJU PRAVA RADNIKA:

Zakon o radu

Zakon o minimalnoj plaći

Posebni propisi: - Zakon o zaštiti na radu

- Zakon o poticanju zapošljavanja

Posebni propisi koji ureĊuju socijalna prava:

- Zakon o osnovnom zdravstvenom osiguranju

- Zakon o mirovinskom osiguranju

- Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti

Posebni propisi o pravu na plaću: u javnim sluţbama, u drţavnim tijelima, u JLRS

Zakon o obveznim odnosima

OBVEZE POSLODAVCA PRI ISPLATI PLAĆE

radniku uruĉiti obraĉun plaće (podaci o sastavnim dijelovima plaće na koju radnik ima pravo; pod odreĊenim uvjetima obraĉun je ovršna isprava)

obraĉunati obvezne doprinose iz plaće i ustegnuti ih radniku

obraĉunati obvezne doprinose na plaću – terete poslodavca

obraĉunati i ustegnuti porez na dohodak i prirez

propisana izvješća dostaviti nadleţnim drţavnim institucijama

FISKALNA STRUKTURA TROŠKOVA RADA

doprinosi iz plaće

+

porez na dohodak i prirez

+

neto plaća

=

BRUTO PLAĆA

+

doprinosi na plaću

=

UKUPNI TROŠAK POSLODAVCA ZA PLAĆE

DEFINICIJA PLAĆE PREMA ĈL. 14. ZAKONA O POREZU NA DOHODAK:

“…svaki novčani i drugi primitak u vezi sa sadašnjim, prijašnjim ili budućim radom, bez obzira na naziv i oblik isplate, oporeziv prema propisima o porezu na dohodak …”

UKLJUĈUJE:

- primitke u novcu i primitke u naravi

- naknade, potpore i otpremnine isplaćene iznad neoporezivih iznosa

POREZNO I RADNO PRAVO – RAZLIKE U DEFINICIJI PLAĆE PO DVA KRITERIJA

1. prema obuhvatu novĉanih i drugih primitaka koji se smatraju plaćom i

2. prema strukturi svakog pojedinaĉnog primitka radnika

U poreznom se smislu plaćom smatraju:

plaća za obavljeni rad,

naknade plaće koje poslodavac isplaćuje radniku na svoj teret,

premije osiguranja plaćene u korist radnika (osim za DMO do 6.000,00 kn godišnje),

davanja u naravi, i

nagrade, potpore i otpremnine isplaćene u svotama većim od neoporezivih

OSNOVICA ZA PLAĆANJE DOPRINOSA:

PLAĆA, A NAJMANJE ODNOSNO NAJVIŠE

NAJNIŢA MJESEĈNA OSNOVICA

PRIMJENA:

isplate naknade plaće u svotama manjim od iznosa minimalne plaće

obraĉun doprinosa za osobu koja se struĉno osposobljava bez zasnivanja radnog

odnosa

obraĉun doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu

osnovica za odreĊivanje naknade za bolovanje na teret HZZO sluĉaju kad je

radniku u posljednjih šest mjeseci isplaćena samo jedna ili niti jedna plaća

ako se odreĊuje za razdoblje kraće od mjesec dana, utvrĊuje se razmjerno broju

kalendarskih dana za koje se odreĊuje

NAJVIŠA MJESEĈNA OSNOVICA

koristi se za obraĉun doprinosa za mirovinsko osiguranje i za prvi i za drugi

stup obveznog osiguranja

samo za mjeseĉnu plaću

PRIMJENA:

primjenjuje se bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju u odreĊenom

mjesecu

primjenjuje se i za obraĉun doprinosa za mirovinsko osiguranje na plaću (za radnike

koji ostvaruju pravo na staţ osiguranja s povećanim trajanjem)

NAJVIŠA GODIŠNJA OSNOVICA

samo za doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti

moţe je primijeniti poslodavac odnosno isplatitelj drugog dohotka

Primjena:

• ne moţe se odreĊivati za razmjerni dio godine, već iskljuĉivo kao godišnja

veliĉina, bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju

• nakon što su plaćeni doprinosi na najvišu godišnju osnovicu, više nema obveze

plaćanja doprinosa za I. stup neovisno o tome kada se isplaćuje primitak

• ako je dostignuta najviša godišnja osnovica, pri isplati mjeseĉnih plaća više se

ne obraĉunava doprinos za I. stup, a doprinos za II. stup se pri isplati mjeseĉne

plaće obraĉunava do visine najviše mjeseĉne osnovice

20

Ksenija Kramar

21

Ksenija Kramar

OLAKŠICA ZA NOVOZAPOSLENE RADNIKE

Zakon o doprinosima:

osoba koja nema evidentiranog mirovinskog staţa (osim staţa po osnovi

roditeljstva do godinu dana)

Zakon o poticanju zapošljavanja:

nezaposlena osoba bez radnog iskustva u zvanju za koje se obrazovala

- osoba koja se u evidenciji nezaposlenih vodi duţe od 30 dana i nema više

od 1 godine mirovinskog staţa u zvanju za koje se školovala

dugotrajno nezaposlena osoba – osoba koja se kao nezaposlena vodi u

evidenciji neprekidno duţe od 2 godine, bez obzira ima li evidentiran staţ u

mirovinskom osiguranju


PREMA ZAKONU O DOPRINOSIMA

Poslodavci koji zaposle radnika kojem je to prvo zaposlenje, osloboĊeni su

plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od jedne godine

UVJET: da osoba nema evidentiran staţ po osnovi radnog odnosa ili samostalnog

obavljanja djelatnosti (staţ po osnovi roditeljstva nije smetnja korištenju olakšice)

DOKAZ: ispis sluţbenih podataka od strane HZMO-a (potvrda)

OsloboĊenje za sve doprinose na plaću – 17,2%

Kad se 12 mjeseci od prvog zaposlenja navršava u toku mjeseca… doprinosi se

obraĉunavaju odvojeno

_______________________________________________________

PRODUŢENO TRAJANJE OLAKŠICE:

razdoblje u kojem je radnik ostvarivao pravo na naknadu plaće na teret

drţavnog proraĉuna (rodiljni i roditeljski dopust, bolovanje zbog ozljede

koja je posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu)

razdoblje u kojem radni odnos miruje radi dragovoljnog sluţenja vojnog

roka


SADRŢAJ OLAKŠICE:

Zakon o doprinosima - do 1 godine

Zakon o poticanju zapošljavanja – do dvije godine

_________________________________________

osloboĊenje od obveze plaćanja doprinosa na plaću

- doprinos za zdravstveno osiguranje – 15%

- doprinos za zaštitu zdrav. na radu – 0,5%

- doprinos za zapošljavanje – 1,6% ili 1,7%

- doprinos za zapošljavanje invalida – 0,1% ili 0,2%

OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA DOPRINOSA NA PLAĆU KOD

ZAPOŠLJAVANJA OSOBE MLAĐE OD 30 GODINA

Mladom osobom smatra se fiziĉka osoba koju poslodavac po osnovi ugovora o

radu sklopljenim na neodreĊeno vrijeme prijavljuje na obvezno mirovinsko

osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje te do dana poĉetka osiguranja

ima manje od 30 godina ţivota, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala

prethodno sklopljen ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme s istim

poslodavcem.

Ove odredbe Zakona primjenjuju se i na osiguranike po osnovi radnog odnosa

i na osiguranike po osnovi radnog odnosa - izaslane radnike.



UVJETI koje je potrebno ispuniti radi ostvarivanja prava na ovu olakšicu:

1. da se ugovor o radu sklapa s osobom do 30 godina ţivota,

2. da ugovor o radu mora biti sklopljen na neodreĊeno vrijeme i

3. da mlada osoba do 30 godina ţivota nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme s istim poslodavcem.

osloboĊenje plaćanja doprinosa na osnovicu - u razdoblju do 5 godina NEMA obveza obraĉunavanja i plaćanja doprinosa na osnovicu i to:

1. doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 15%

2. doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi od 0,5%

3. doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7%.



za korištenje olakšice ne postoji uvjet da je mlada osoba bila prethodno prijavljena na

zavodu za zapošljavanje, niti da li ima ili nema prethodno evidentiran staţ u

mirovinskom osiguranju i sliĉno

poslodavac nije duţan izvijestiti niti jednu instituciju prije poĉetka korištenja prava

ukoliko je mlada osoba s poslodavcem imala sklopljen ugovor o radu na odreĊeno

vrijeme, a sklopi ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme poslodavac MOŢE poĉeti

koristiti pravo na osloboĊenje od plaćanja doprinosa na osnovicu od prvog dana

zakljuĉenja ugovora o radu na neodreĊeno vrijeme (u protivnom NE MOŢE)

za mladu osobu poslodavac duţan je osigurati dokaz - dokaz je ugovor o radu

sklopljen na neodreĊeno radno vrijeme

dokaz (presliku ugovora o radu) poslodavac ne mora dostavljati NITI JEDNOJ

INSTITUCIJI, već je navedeni dokaz duţan ĉuvati u svojim evidencijama, te ga

pokazati na eventualno traţenje poreznog tijela u postupku poreznog nadzora ili

posebnog postupka)



pravo na korištenje olakšice za zapošljavanje mlade osobe postoji:

i u sluĉaju kada se radi o poslodavcima povezanim osobama

i u sluĉaju kada zbog statusnih promjena dosadašnjeg poslodavca mlada osoba nastavlja raditi kod novog poslodavca

ukoliko dva poslodavca obavljaju djelatnost u supoduzetništvu ili se smatraju povezenim osobama u smislu odredbi propisa koji ureĊuju porez na dobit, a jedan od tih poslodavaca sklopi ugovor o radu na neodreĊeno vrijeme s mladom osobom, koja je prethodno bila u radnom odnosu kod poslodavca supoduzetnika, odnosno povezane osobe i za koju je taj poslodavac već koristio olakšicu zbog zapošljavanja mlade osobe, novi poslodavac (supoduzetnik ili povezana osoba) moţe koristiti olakšicu nastavno, u obliku neobraĉunavanja doprinosa na osnovicu, do isteka razdoblja od pet godina raĉunajući od prvog dana korištenja olakšice kod prvog poslodavca



u sluĉaju kada mlada osoba zbog provedenog spajanja, pripajanja ili dugih

oblika reorganizacije dosadašnjeg poslodavca nastavlja raditi kod novog

poslodavca, ta osoba zadrţava status mlade osobe pod uvjetom da je novi

poslodavac u cijelosti preuzeo sve obveze iz ugovora o radu s dosadašnjim

poslodavcem te da se razdoblje osiguranja po osnovi rada kod novog

poslodavca neposredno nastavlja na razdoblje osiguranja po osnovi rada kod

dosadašnjeg poslodavca

novi poslodavac moţe koristiti olakšicu nastavno, u obliku neobraĉunavanja

doprinosa na osnovicu, do isteka razdoblja od pet godina raĉunajući od prvog

dana korištenja olakšice kod prvog poslodavca



za mladu osobu koja za vrijeme trajanja pet godina zaposlenja ostvaruje pravo

iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće na teret drţavnog

proraĉuna

ili joj radni odnos miruje radi dragovoljnog sluţenja vojnog roka u oruţanim

snagama Republike Hrvatske

produţuje se tijek pet godina zaposlenja kod istog poslodavca, razmjerno broju

dana za koje je ostvarivala pravo na naknadu plaće odnosno u kojima je radni

odnos mirovao

DOSPIJEĆE DOPRINOSA IZ I NA PLAĆE

Doprinosi dospijevaju u trenutku isplate plaće.

Ako plaća nije isplaćena do posljednjeg dana u mjesecu za

prethodni, dospijevaju doprinosi na ukupnu plaću.

POREZ NA DOHODAK TIJEKOM GODINE

OBRAĈUN POREZA PO ODBITKU

MJESEĈNA POREZNA OSNOVICA

=

Bruto plaća , tj. svi primici isplaćeni tijekom mjeseca

obraĉunani i plaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz plaće (doprinosi za mirovinsko osiguranje)

osobni odbitak poreznog obveznika

-

-

33

Ksenija Kramar

OD 01.01.2015.

34

Ksenija Kramar

35

Ksenija Kramar

IZNIMKA:

uzdrţavanim ĉlanovima obitelji i uzdrţavanom djecom smatraju se fiziĉke osobe koje, neovisno o iznosu, na temelju posebnih propisa ostvaruju:

socijalne potpore

doplatak za djecu

primitke za opremu novoroĊenog djeteta

obiteljske mirovine koje ostvaruju djeca nakon smrti roditelja

od 01.01.2015.

Djecom se smatraju djeca koju roditelji, skrbnici, usvojitelji, pooĉimi i pomajke uzdrţavaju

Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za zapošljavanje

Drugim uzdrţavanim ĉlanovima uţe obitelji smatraju se braĉni i izvanbraĉni drug, odnosno ţivotni partner i neformalni ţivotni partner poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovoga braĉnog i izvanbraĉnog druga, odnosno ţivotnog partnera i neformalnog ţivotnog partnera, preci i potomci u izravnoj liniji, maćehe odnosno oĉusi koje punoljetno pastorĉe uzdrţava, bivši braĉni i izvanbraĉni drugovi, odnosno ţivotni partneri i neformalni ţivotni partneri za koje porezni obveznik plaća uzdrţavanje i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu

OLAKŠICE ZA UZDRŢAVANOG ĈLANA OBITELJI

Ako je uzdrţavani ĉlan ostvario primitak veći od 13.000 kn godišnje – porezni obveznik koji je za njega koristio olakšicu mora podnijeti godišnju poreznu prijavu

Ako je uzdrţavani ĉlan ostvario oporezivi dohodak do 13.000 kn godišnje, tada:

1. moţe biti uzdrţavani ĉlan i

2. uzdrţavani ĉlan sam moţe podnijeti poreznu prijavu i za sebe ostvariti osobni odbitak do 13.000,00 kn godišnje

OBRAĈUN POREZA NA DOHODAK

38

Korak 1.

PRIMITAK (bruto plaća) – izdaci = DOHODAK

Korak 2.

DOHODAK – osobni odbitak = POREZNA OSNOVICA

Korak 3.

Porezna osnovica x porezna stopa = POREZ

Korak 4.

Porez x stopa prireza = PRIREZ

Korak 5.

DOHODAK – (POREZ + PRIREZ) = NETO PLAĆA

IZVJEŠTAVANJE:

- Porezna uprava - Radnik

JOPPD

NEOPOREZIVI PRIMICI KOJE POSLODAVAC ISPLAĆUJE

RADNIKU

1. naknade troškova koji radniku nastaju pri obavljanju poslova

ugovorenih ugovorom o radu, i

2. razne nagrade, potpore i otpremnine koje poslodavac isplaćuje radniku u posebnim situacijama

NAKNADE TROŠKOVA

VRSTE TROŠKOVA:

(ovisno o djelatnosti poslodavca, lokaciji poslodavca, poslu koji radnik obavlja, naĉinu obavljanja poslova, lokaciji na kojoj radnik radi, udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja i dr.)

UVJETNA PODJELA:

1. naknade troškova koji su u vezi sa svakodnevnim obavljanjem poslova na radnom mjestu

2. naknade troškova koji radniku nastaju iznimno, kad je po nalogu poslodavca upućen obaviti posao izvan uobiĉajenog mjesta rada

NAGRADE, POTPORE, OTPREMNINE

- u funkciji povećanja kupovne moći radnika i njegove obitelji

- potpore - naĉelna razlika izmeĊu potpora i plaće je u tome što plaća ovisi vrsti i karakteru posla koji radnik obavlja, a potpore su u funkciji pomoći radniku u posebnim ţivotnim situacijama

- nagrade – po obiljeţju su bliţe plaći; ĉesto se ugovaraju kao nagrada za vjernost poslodavcu (npr. jubilarne nagrade)

POREZNO ODREĐENJE NAKNADA, NAGRADA, POTPORA I

OTPREMNINA

NEOPOREZIVI IZNOSI – Zakon i Pravilnik o porezu na dohodak

OPOREZIVI IZNOSI

ako je pravo radnika na neki novĉani primitak odreĊeno u većoj

svoti od neoporezivog iznosa tog primitka, razlika iznad

neoporezivog iznosa u poreznom smislu je izjednaĉena s

isplatom plaće;

ako nisu ispunjeni uvjeti za neoporezivu isplatu primitka, cijeli

isplaćeni iznos se u poreznom smislu smatra isplatom plaće i

podlijeţe obveznim javnim davanjima jednako kao i plaća

OBRAĈUN POREZA NA DOHODAK PRI ISPLATI PRIMITKA IZNAD

NEOPOREZIVOG

kumulativni obraĉun poreza na dohodak za sva primanja isplaćena u jednom

mjesecu (ĉl. 45. Zakona o porezu na dohodak)

ISPLATA NAKON PRESTANKA RADNOG ODNOSA:

plaća (dohodak od nesamostalnog rada)

bez korištenja osobnog odbitka, ako poslodavac više ne raspolaţe poreznom

karticom PK

POREZNA PRIJAVA

Podnosi se PU do kraja veljaĉe za prethodnu kalendarsku godinu.

Za dohotke koji se oporezuju po odbitku porezni obveznici ne podnose poreznu prijavu.

Ako su porezi, prirezi i doprinosi uredno plaćeni kod svake isplate dohotka porezni obveznici NE MORAJU podnijeti godišnju poreznu prijavu ako ostvare: a) Dohodak kod samo jednog poslodavca odnosno isplatitelja primitka, i/ili b) Dohodak od imovine i imovinskih prava, i/ili c) Dohodak od kapitala, i/ili d) Dohodak od osiguranja, i/ili e) Drugi dohodak

45

Ksenija Kramar

POREZNA PRIJAVA

Porezni obveznik MOŢE podnijeti godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanje prava na neke odbitke ili

Obvezno MORA podnijeti godišnju poreznu prijavu: - ako ostvaruje dohodak kod dva ili više poslodavca istodobno u tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja,

- za dohodak od samostalne djelatnosti,

- ako dohodak ostvari izravno iz inozemstva pri ĉemu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obraĉunao prema odredbama Zakona

- ako poslodavac, isplatitelj nije platio predujam poreza i prireza koji je trebao platiti (za dohodak iz inozemstva: ako primatelj nije platio),

- ako to naknadno zatraţi PU.

46

Ksenija Kramar

POSEBAN POSTUPAK UTVRĐIVANJA GODIŠNJEG POREZA NA

DOHODAK – ĈL. 43.A ZPDOH

smatra se postupak ĉijom primjenom porezni obveznici koji u poreznom razdoblju ostvare dohodak za koji se obvezno podnosi porezna prijava, neće više imati obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, već će Porezna uprava temeljem prikupljenih podataka u tijeku poreznog razdoblja, izvršiti godišnji obraĉun i poreznim obveznicima dostaviti izraĉun

isto će uĉiniti i za porezne obveznike koji bi dobrovoljnim podnošenjem godišnje porezne prijave ostvarili pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak.

ne primjenjuje se ako:

1. porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvari dohodak iz ĉlanka 39. stavka 1. toĉke 2. Zakona,

2. Porezna uprava ne raspolaţe podacima o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u poreznom razdoblju i to samo kada Porezna uprava, u okviru svojeg djelokruga prema posebnim propisima, nije odgovorna za neraspoloţivost podataka,

3. porezni obveznik nema obvezu podnošenja porezne prijave prema ĉlanku 40. Zakona, a ostvaruje razliku godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu.



neće se primjenjivati ukoliko:

1. porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti (obrtnici, slobodna zanimanja i ostali obveznici koji dohodak utvrĊuju na temelju poslovnih knjiga),

2. Porezna uprava ne raspolaţe podacima o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u poreznom razdoblju i to samo u sluĉaju kada Porezna uprava, u okviru svojeg djelokruga rada prema posebnim propisima, nije odgovorna za neraspoloţivost podataka.

poseban postupak neće se primjenjivati ni u sluĉaju kada porezni obveznik

nema obvezu podnošenja porezne prijave, a ostvaruje razliku godišnjeg

poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu

isto tako, ako se provede poseban postupak, ali se utvrdi da bi troškovi

utvrĊivanja i naplate poreza bili nerazmjerni obraĉunatoj razlici poreza na

dohodak i prireza porezu na dohodak, Porezna uprava neće tim poreznim

obveznicima dostavljati privremeno porezno rješenje



za 2015., zbog primjene posebnog postupka, neće morati podnositi godišnju poreznu prijavu:

porezni obveznici koji u 2015. ostvare plaću kod 2 ili više poslodavaca istodobno;

porezni obveznici koji u 2015. ostvare primitak iz inozemstva temeljem kojeg nije plaćen predujam poreza na dohodak, jer je sukladno Ugovoru porez plaćen u inozemstvu i porezni obveznik je iskoristio mogućnost iz ĉl. 2. Pravilnika te je podnio Obrazac JOPPD. MeĊutim, ako Porezna uprava ne raspolaţe podacima o porezu plaćenom u inozemstvu, porezni obveznik će morati podnijeti prigovor na privremeno porezno rješenje kako bi se porezna obveza umanjila za taj porez metodom uraĉunavanja;

porezni obveznici koji u 2015. ostvare dohodak od imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja, drugi dohodak ili dohodak od nesamostalnog rada temeljem kojeg nisu u potpunosti iskoristili osobni odbitak na koji imaju pravo temeljem podataka upisanih u poreznoj kartici, a prema obraĉunu godišnjeg poreza imaju pravo na povrat preplaćenog poreza;

porezni obveznici koji su 2015. ostvarili pravo na uvećani osobni odbitak po osnovi prebivališta na potpomognutim podruĉjima, a podaci su upisani u poreznoj kartici;

porezni obveznici koji su u 2015. koristili dio osobnog odbitka za uzdrţavanog ĉlana, koji je u 2015. ostvario dohodak veći od 13.000,00 kn;

umirovljenici koji su u 2015. ostvarili dvije ili više mirovina istodobno, ako je ukupni iznos mirovina veći od osobnog odbitka na koji imaju pravo i drugi



Porezna uprava će:

na temelju evidencija i podataka kojima raspolaţe, utvrditi poreznom

obvezniku godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te razliku poreza

na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu (ako bi porezni obveznik

bio u obvezi podnošenja porezne prijave) ili za povrat,

o ĉemu će izdati privremeno porezno rješenje, koje će dostaviti poreznom

obvezniku prema adresi njegovog prebivališta iz sluţbenih evidencija kojima

raspolaţe i to najkasnije do 30. lipnja tekuće za prethodnu godinu

ako porezni obveznik utvrdi da su podaci iz privremenog poreznog rješenja

nepotpuni ili netoĉni moći će podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja

tekuće za prethodnu godinu

o prigovoru će odluĉiti prvostupanjsko porezno tijelo rješenjem u roku od 30

dana od dana zaprimanja prigovora, a podnošenjem prigovora odgaĊa se

izvršenje privremenog poreznog rješenja do donošenja rješenja po prigovoru



Prvostupanjsko porezno tijelo moţe o podnijetom prigovoru postupiti na 2 naĉina:

1. ako nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju utvrdi da postoji osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja u skladu s navodima iz prigovora, donosi porezno rješenje protiv kojeg nije dopuštena ţalba, a porezna obveza utvrĊena poreznim rješenjem smatra se konaĉno utvrĊenom poreznom obvezom i porezni obveznik je obvezan izvršiti uplatu poreza u roku od 15 dana od dana dostave tog rješenja, ili

2. ako nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju utvrdi da navodi iz prigovora nisu osnovani, donosi porezno rješenje kojim se odbija prigovor te se protiv takvog rješenja moţe izjaviti ţalba u roku 30 dana od dana dostave rješenja ako porezni obveznici ne podnesu prigovor ili ga podnesu izvan roka, obveza

utvrĊena privremenim poreznim rješenjem smatrat će se konaĉno utvrĊenom poreznom obvezom te će Porezna uprava:

zaduţiti porezne obveznike za utvrĊenu razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu

ili će im izvršiti povrat ako ispunjavaju uvjete za povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno Zakonu i Općem poreznom zakonu

u tom sluĉaju porezni obveznik će biti obvezan duţnu razliku uplatiti najkasnije do 31. srpnja tekuće za prethodnu godinu

PROMJENE U UTVRĐIVANJU PREDUJMA ZA SAMOSTALNE

DJELATNOSTI

od 1. sijeĉnja 2016., odnosno u prijavi za 2015.:

porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost plaćaju porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi s danom podnošenja godišnje porezne prijave

ukidaju se rješenja za porezne obveznike koji dohodak od samostalne djelatnosti utvrĊuju temeljem poslovnih knjiga te se propisuje:

da se mjesečni predujam utvrđuje i plaća na temelju podataka u podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak i

porezni obveznici ga plaćaju za mjesece koji slijede iza mjeseca u kojemu je istekao rok za podnošenje godišnje porezne prijave, do podnošenja sljedeće godišnje porezne prijave i to do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec

mjesečni predujam za tekuće razdoblje izračunava se na način da se porezna obveza utvrđena temeljem podnesene godišnje porezne prijave za prethodno razdoblje dijeli s brojem mjeseci istog razdoblja u kojem se samostalna djelatnost obavljala

ukoliko porezni obveznik u godišnjoj poreznoj prijavi uz dohodak od samostalne djelatnosti iskaže i dohodak iz ostalih izvora, predujam poreza za naredno razdoblje utvrđuje se samo od porezne obveze proizašle od obavljanja samostalne djelatnosti

godišnji porez u paušalnom iznosu utvrđuje Porezna uprava rješenjem, koje vrijedi do izmjene razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat, kojeg ostvaruju obveznici poreza

na dohodak od samostalne djelatnosti, utvrđuje se na temelju izvješća, kojeg porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi

porezni obveznik je obvezan razliku godišnjeg paušalnog poreza uplatiti s danom podnošenja izvješća

SAMOSTALNA DJELATNOST OD 01.01.2015.

poslovnim primicima smatraju se i primici po osnovi kamata iz ĉlanka 30.

Zakona (za koje se utvrĊuje dohodak od kapitala) ako su ostvareni od

financijskih transakcija koje ĉine osnovnu djelatnost poreznog obveznika

iznimno poslovnim primicima poreznog razdoblja ne smatraju se iznosi

drţavnih pomoći, poticaja i potpora namijenjenih za nabavu dugotrajne

imovine koja podlijeţe amortizaciji. Takvi primici se ukljuĉuju u poreznu

osnovicu u iznosima evidentiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije te

dugotrajne imovine.

u sluĉaju primjene tih odredbi koje se odnose na drţavne pomoći……porezni

obveznik je obvezan voditi evidenciju o primljenim drţavnim potporama i

poticajima za nabavu dugotrajne imovine i iznosima obraĉunate amortizacije

POREZNE OLAKŠICE

Hrvatski ratni vojni invalidi Domovinskog rata ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrĊene invalidnosti.

Ĉlanovi obitelji smrtno stradalih, zatoĉenih ili nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata ne plaćaju porez na dohodak od obiteljskih mirovina.

Porezne olakšice za poticanje zapošljavanja za razdoblje od godinu dana, za istraţivanje i razvoj, za obrazovanje i izobrazbu i jednom kao redovan izdatak drugi put kao umanjenje dohotka.

54

Ksenija Kramar

POREZNE OLAKŠICE

Osnovni osobni odbitak za porezne obveznike u potpomognutim podruĉjima: I. Skupine i Grada Vukovara = 3.500,00 kuna; II. skupine = 3.000 kuna;

Pri obraĉunu plaće za osobe s prebivalištem na potpomognutom podruĉju primjenjuje se osnovni osobni odbitak, a povećani osobni odbici propisani za navedena podruĉja ostvaruju se tek podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak.

55

Ksenija Kramar

ISPLATE NA ŢIRO, TEKUĆI RAĈUN I U GOTOVINI

Tekući raĉun:

1. primitke po osnovi nesamostalnog rada iz ĉlanka 14. Zakona,

2. primitke od kapitala iz ĉlanka 30. Zakona,

3. primitke od osiguranja iz ĉlanka 31. Zakona,

4. primitke koji se u skladu s ĉlankom 9. Zakona ne smatraju dohotkom, osim primitaka po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe iz stavka 1. toĉke 7. toga ĉlanka,

5. primitke na koje se u skladu s ĉlankom 10. Zakona ne plaća porez na dohodak.,

6. naknade za rad u svezi s izborom ĉije je odrţavanje propisano posebnim zakonom, ako se isplaćuju do 1.600,00 kuna po odrţanom izboru.

7. primici od otuĊenja posebnih vrsta imovine iz ĉlanka 27.a Zakona, ako posebnim propisom nije drugaĉije ureĊeno.

56

Ksenija Kramar


Tekući ili štedni raĉun:

plaća, poduzetniĉka plaća, primici izaslanih radnika, primici ĉlanova

predstavniĉkih i izvršnih tijela za rad u tim tijelima (primici od nesamostalnog

rada – ĉl. 14. Zakona),

dividende i udjeli u dobiti, kamate (primici od kapitala – ĉl. 30. Zakona),

ţivotno, dobrovoljno mirovinsko osiguranje (primici od osiguranja – ĉl. 31.

Zakona),

primici po osnovi otuĊenja financijske imovine,

primici uĉenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko uĉeniĉkih i

studentskih udruga,

stipendije uĉenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i

visokim školama i fakultetima do 1.600 kn mjeseĉno,

stipendije koje sluţe za pokriće stvarnih troškova školovanja (školarina, prijevoz,

smještaj, prehrana, knjige, zdravstveno osiguranje i sl.),

sportske stipendije do 1.600 kn mjeseĉno,

nagrade za sportska ostvarenja do 20.000 kn godišnje,

naknade sportašima amaterima do 1.600 kn mjeseĉno

57

Ksenija Kramar


Gotov novac (novĉanice i kovanice):

mirovine,

neoporezive naknade plaće (za vrijeme privremene nezaposlenosti i

sprijeĉenosti za rad, pripadnicima civilne zaštite, za vrijeme vojne vjeţbe i sl.),

nagrade nerezidentima za sudjelovanje na sportskim, umjetniĉkim i drugim

natjecanjima u RH ako je neizvjestan pobjednik natjecanja,

primici djece od obavljanja sezonskih poslova,

socijalne potpore, doplatak za djecu, novĉani primici za opremu novoroĊenog

djeteta, potpore zbog elementarnih nepogoda, kamate na kunsku, deviznu

štednju, obiteljske mirovine, drţavne nagrade, itd. (primici koji se ne smatraju

dohotkom – ĉl. 9. Zakona),

nagrade uĉenicima na praksi do 1.600 kn mjeseĉno, nagrade uĉenicima i

studentima na natjecanjima, naknade štete zbog posljedica nesreće na radu

(primici na koje se ne plaća porez na dohodak – ĉl. 10. Zakona),

58

Ksenija Kramar


Gotov novac (novĉanice i kovanice)-nastavak:

troškovi sluţbenih putovanja, prijevoz na posao i s posla, dar djetetu do 600,00

kn godišnje, prigodne nagrade do 2.500,00 kn godišnje (boţićnica, regres, i sl.),

neoporezivi iznos otpremnina, jubilarne nagrade, terenski i pomorski dodatak,

naknada za odvojeni ţivot (neoporezive naknade, potpore i nagrade radnicima –

ĉl. 13. Pravilnika),

ugovoreni dnevni iznos plaće sezonskom radniku u poljoprivredi.

59

Ksenija Kramar


Ţiro raĉun:

primici fiziĉkih osoba temeljem darovanja za zdravstvene potrebe,

drugi dohodak,

primici samostalnih djelatnosti.

Osobe na struĉnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa –

Neoporezivo se mogu isplatiti:

troškovi sluţbenih putovanja (dnevnice, prijevozni troškovi, troškovi noćenja),

naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u

visini stvarnih izdataka,

naknade troškova prijevoza na posao i s posla meĊumjesnim javnim prijevozom

u visini stvarnih izdataka,

naknade za korištenje privatnog automobila u sluţbene svrhe do 2,00 kn po

prijeĊenom kilometru,

terenski dodatak u zemlji do 170,00 kn dnevno,

terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kn dnevno,

pomorski dodatak do 250,00 kn dnevno,

pomorski dodatak na brodovima meĊunarodne plovidbe do 400,00 kn dnevno,

naknade za odvojeni ţivot od obitelji do 1.600,00 kn mjeseĉno,

dnevnice za sluţbena putovanja per diem u ukupnom iznosu

60

Ksenija Kramar

OD 01.01.2015. UTVRĐUJE SE DOHODAK PO OSNOVI OTUĐENJA POSEBNIH VRSTA IMOVINE

– NOVI ĈLANAK 27.A ZAKONA O PDOH – DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH

PRAVA

Dohodak od imovine utvrĊuje se po osnovi primitaka od otuĊenja posebnih vrsta imovine.

Posebnom vrstom imovine smatra se otpad u skladu s posebnim propisima.

U smislu Zakona o PDOH, otpadom se ne smatra povratna ambalaţa niti otpad prikupljen u okviru organiziranih akcija i aktivnosti u svrhu zaštite okoliša.

Pri utvrĊivanju dohotka od imovine ne priznaju se izdaci.

Odredbe o promjeni naĉina utvrĊivanja dohotka od imovine primjenjuju se i na dohodak po osnovi otuĊenja posebnih vrsta imovine – voĊenje poslovnih knjiga i oporezivanje porezom na dohodak ili porezom na dobit.

Predujam poreza na dohodak od posebnih vrsta imovine obraĉunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka kao predujam poreza po odbitku najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za tekući mjesec.

Predujam poreza plaća se po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka.

Isplatitelji primitka od kojih se utvrĊuje dohodak od posebnih vrsta imovine duţni su o isplaćenim primicima podnositi izvješća :

61

Ksenija Kramar

DOHODAK OD KAPITALA

Dohotkom od kapitala smatraju se:

1. Izuzimanja imovine i korištenje usluga od strane ĉlanova trgovaĉkog društva za njihove osobne potrebe (skrivene isplate dobiti), na što se plaća predujam poreza na dohodak po odbitku po stopi 40%.

2. Primici po osnovi udjela u dobiti ĉlanova uprave ili zaposlenika koje ostvaruju dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica na koje se plaća predujam poreza na dohodak po odbitku po stopi 25%.

3. Kamate na koje se plaća predujam poreza na dohodak po odbitku po stopi 12%. Oporezivanju podlijeţu kamate koje fiziĉke osobe ostvaruju od drugih pravnih ili fiziĉkih osoba za dane kredite i zajmove. Kamate na štednju su izuzete od oporezivanja.

4. Dividende i udjeli u dobiti na koje se plaća porez po odbitku po stopi od 12% - odnosi se na sve isplate dobiti od 01.01.2001. do 31.12.2004. i od 01.03.2012. godine nadalje.

5. Od 01.01.2016. godine dohotkom od kapitala smatraju se i kapitalni dobici i oporezuju se po stopi od 12%.

: 62

Ksenija Kramar

DOHODAK OD KAPITALA

Kamatama se smatraju primici od potraţivanja svake vrste, a osobito:

primici od kamata na kunsku i deviznu štednju (po viĊenju, oroĉenu ili rentnu štednju, ukljuĉujući i prinos,

nagradu, premiju i svaku drugu naknadu ostvarenu iznad visine uloţenih sredstava),

primici od kamata po vrijednosnim papirima,

primici od kamata po osnovi danih zajmova,

primici ostvareni na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku kamata, ako se ne oporezuju kao

udjeli u dobiti na temelju podjele dobiti ili prihoda investicijskih fondova.

Kamatama koje ne podlijeţu oporezivanju smatraju se:

zatezne kamate,

naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave,

kamate na pozitivno stanje na ţiroraĉunu, tekućem i deviznom raĉunu koje su ostvarene od banaka,

štedionica i drugih financijskih institucija i to najviše u visini koju ti isplatitelji plaćaju za pologe po viĊenju.

Navedeno izuzeće se primjenjuje ukoliko je kamata za pologe po viĊenju manja od najmanje kamate za

oroĉenu štednju te koja iznosi najviše do 0,5% godišnje,

primici od kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i vrsti obveznica,

primici po osnovi prinosa na ţivotno osiguranje s obiljeţjem štednje (isplaćena naknada iznad uplaćenih

premija osiguranja) i prinosa po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

Predujam poreza na dohodak od kamata obraĉunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom ili pripisom primitka kao porez po odbitku, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka

: 63

Ksenija Kramar

DOHODAK OD KAPITALA PO OSNOVI KAPITALNIH DOBITAKA OD 01.01.2016.

Kapitalnim dobicima smatraju se primici od otuĊenja financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda (dalje u tekstu: financijska imovina) odnosno primici od:

prenosivih vrijednosnih papira i strukturiranih proizvoda, instrumenata trţišta novca, jedinica u subjektima za zajedniĉka ulaganja, izvedenica.

Kapitalnim dobicima smatraju se i primici ostvareni od razmjernog dijela likvidacijske mase u

sluĉaju likvidacije investicijskog fonda te ostali primici ostvareni od vlasniĉkih udjela u sluĉaju likvidacije, prestanka ili istupa.

OtuĊenjem financijske imovine smatra se prodaja, zamjena, darovanje i drugi prijenos.

OtuĊenjem financijske imovine ne smatra se:

prijenos udjela iz jednog u drugi dobrovoljni mirovinski fond, zamjena vrijednosnih papira s istovrsnim papirima istog izdavatelja pri ĉemu se ne mijenjaju

odnosi meĊu ĉlanovima i kapital izdavatelja te nema novĉanog tijeka, pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine,

podjela dionica istog izdavatelja pri ĉemu ne dolazi do promjene temeljenog kapitala niti novĉanog tijeka,

zamjena udjela izmeĊu investicijskih pod-fondova unutar istog krovnog fonda pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine.

: 64

Ksenija Kramar


Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ĉini razlika izmeĊu ugovorene prodajne

cijene, odnosno primitka utvrĊenog prema trţišnoj vrijednosti financijske imovine koja se

otuĊuje i nabavne vrijednosti.

Prilikom otuĊenja financijske imovine kao nabavna vrijednost uzima se vrijednost utvrĊena

na dan prvog stjecanja financijske imovine.

Dohodak od kapitala po osnovi primitaka ostvarenih od jedinica u subjektima za zajedniĉka

ulaganja utvrĊuje se u visini ostvarenih, odnosno realiziranih prinosa umanjenih za troškove

upravljanja investicijama, odnosno troškove upravljanja imovinom investicijskog fonda (neto

prinos), odnosno kod diskontnih vrijednosnih papira i obveznica bez kupona, u visini razlike

izmeĊu otkupne vrijednosti pri emisiji i realizirane vrijednosti pri dospijeću ako otkupitelj drţi

vrijednosni papir do njegovog dospijeća.

Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je otuĊenje izvršeno

izmeĊu braĉnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih ĉlanova uţe obitelji, izmeĊu

razvedenih braĉnih drugova ako je otuĊenje u neposrednoj svezi s razvodom braka,

nasljeĊivanjem financijske imovine te u sluĉaju ako je financijska imovina otuĊena nakon tri

(3) godine od dana nabave odnosno stjecanja te imovine.

65

Ksenija Kramar


Ako je financijska imovina steĉena darovanjem, otuĊitelju se utvrĊuje dohodak od kapitala.

U sluĉaju stjecanja financijske imovine darovanjem, danom nabave financijske imovine smatra se dan nabave darovatelja, a nabavnu vrijednost ĉini trţišna vrijednost u trenutku nabave.

Kapitalni gubici mogu se odbiti samo od dohotka od kapitalnih dobitaka koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini.

Kapitalni gubitak iskazuje se najviše do visine porezne osnovice.

Kapitalni gubitak/gubitak priznaje se u godišnjem izvješću u kojem se iskazuju ukupno ostvareni kapitalni dobici na zadnji dan poreznog razdoblja za koje se izvješće sastavlja i podnosi.

Dohodak od kapitala ostvaren u stranoj valuti preraĉunava se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg teĉaja Hrvatske narodne banke na dan isplate.

66

Ksenija Kramar


Porezni obveznik – imatelj financijske imovine obvezan je predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuĊenja udjela u trgovaĉkim društvima, obraĉunati, obustaviti i uplatiti u roku od osam (8) dana od dana ostvarivanja primitka i to na svaki pojedinaĉno ostvareni primitak koji je izvor kapitalnog dobitka po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka.

Porezni obveznik obvezan je voditi evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO).

Iznimno, za porezne obveznike koji su ostvarili dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka obvezu obraĉuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak mogu preuzeti društva za upravljanje i osobe koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika pri ĉemu obveza za predujam nastaje istodobno s isplatom primitka.

Predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka od otuĊenja udjela trgovaĉkih društava porezni obveznik plaća po rješenju Porezne uprave u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka.

OtuĊenje financijske imovine po osnovi udjela u trgovaĉkim društvima porezni obveznik obvezan je prijaviti nadleţnoj ispostavi Porezne uprave prema svojem prebivalištu ili uobiĉajenom boravištu najkasnije u roku od 8 dana od dana otuĊenja.

Ako dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka nije utvrĊen ili nije prijavljen po trţišnim cijenama, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema trţišnim cijenama.

67

Ksenija Kramar

DIVIDENDE I UDJELI U DOBITI

predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u dobiti na

temelju udjela u kapitalu plaća se po odbitku, po stopi od 12% uvećan za moţebitni

prirez, bez priznavanja osobnog odbitka

predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u dobiti na

temelju udjela u kapitalu plaća se na sve primitke od dividendi i udjela u dobiti

ostvarenih u razdoblju od 01.01.2001. do 31.12.2004. i od 01.03.2012. godine

nadalje

dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja smatra se i razlika primitka koja nastaje

u sluĉaju kada se tijekom poreznog razdoblja poreznom obvezniku, isplati predujam

udjela u dobiti, a istekom tog poreznog razdoblja ostvarena dobit nije dostatna za

pokriće takvog predujma

predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja plaća se po odbitku po

stopi od 40% uvećan za moţebitni prirez i to do trenutka podnošenja prijave poreza na

dobit ako ostvarena dobit nije dostatna za pokriće isplaćenog predujma dobiti 68

Ksenija Kramar

DRUGI DOHODAK PO OSNOVI RAZLIKE VRIJEDNOSTI IMOVINE I VISINE SREDSTAVA

KOJIMA JE STEĈENA

Drugim dohotkom smatra se i primitak utvrĊen kao razlika izmeĊu vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje.

Drugi dohodak utvrĊuje se na naĉin propisan ĉlankom 63. Zakona:

Porezna uprava je duţna dohodak po osnovi nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i drugog dohotka, a i druge neoporezive primitke i potraţivanja, usporeĊivati s podacima o nabavljenoj nepokretnoj, pokretnoj i drugoj imovini te drugim izdacima fiziĉkih osoba i njihovim obvezama tijekom poreznog razdoblja. Usporedbu obavlja na temelju podataka s kojima raspolaţe, podataka koje priopći porezni obveznik i podataka iz drugih izvora.

Za te svrhe Porezna uprava je obvezna ustrojiti evidencije o imovini poreznih obveznika na temelju podataka iz svojih evidencija, evidencija tijela drţavne uprave i evidencija jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave.

U postupku ispitivanja izvora imovine ispitivat će se izvor cjelokupne imovine fiziĉke osobe steĉene od 1. sijeĉnja 2005.

Ako je doneseno rješenje o utvrĊenom godišnjem dohotku i porezu na dohodak za porezno razdoblje za koje se utvrĊuje dohodak, protiv kojeg se ne moţe izjaviti ţalba, Porezna uprava će po sluţbenoj duţnosti bez vremenskog ograniĉenja pokrenuti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana kada utvrdi dohodak.

Porez na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitka utvrĊenog kao razlika izmeĊu vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje, obraĉunava Porezna uprava po stopi od 40% bez priznavanja osobnog odbitka.

O utvrĊenom i obraĉunanom porezu na dohodak Porezna uprava izdaje porezno rješenje.

Porezni obveznik kojem je utvrĊen i obraĉunan drugi dohodak obvezan je isti uplatiti u roku od 15 dana od dana dostave poreznog rješenja.

69

Ksenija Kramar

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

70

Ksenija Kramar

USKLAĐENJE OBRAĈUNA PDV-A I ISPRAVCI U PRIJAVI PDV-A ZA 12/2015

propisano odredbama:

ĉlanka 85. stavak 7. Zakona o PDV-u (Narodne novine broj 73/13 do 143/14)

ĉlanka 173. stavak 6. Pravilnika o PDV-u (Narodne novine broj 79/13 do 130/15)

71

Ksenija Kramar


Kome?

• nadleţnoj ispostavi PU • prema sjedištu, prebivalištu ili uobiĉajenom boravištu

Tko?

• svi porezni obveznici • porezni zastupnici

Kako?

• elektroniĉkim putem

72

Ksenija Kramar


73

Ksenija Kramar


74

Ksenija Kramar


75

Ksenija Kramar

KOD SASTAVLJANJA POSLJEDNJEG OBRAĈUNA PDV-A VODITI RAĈUNA

o vrijednosti isporuka koje se iskazuju u obraĉunu PDV za posljednje razdoblje – razvrstavanje: - oporezive - osloboĊene - koje ne podlijeţu oporezivanju

ne iskazuju se prihodi koji ne podlijeţu oporezivanju: - prihodi s naslova naknada šteta - prihodi od zateznih kamata -boravišna pristojba -porez na potrošnju -prolazne stavke

uskladiti stanja s PU - PDV pri uvozu

pripremiti obrazloţenja razlika prometa u PDV i PD (RDG i KPI) – moguće razlike: - teĉajne razlike - naknade šteta - dividende i udjeli u dobiti - plaćeni predujmovi - nezaraĉunane isporuke - prodaja DI - netiranje

76

Ksenija Kramar

ZAKLJUĈIVANJE POREZNIH EVIDENCIJA

Prije sastavljanja PDV za 12/2015

• treba zakljuĉiti PDV knjige i evidencije

Pije konaĉnog kumulativnog zbroja

podataka

• treba proknjiţiti uoĉene pogreške

• treba proknjiţiti sve druge podatke (sve isporuke) prema kojima se utvrĊuje porezna obveza (manjkove koji podliježu oporezivanju, razliku pretporeza koja je nastala zbog promjene postotka prava na odbitak pretporeza…)

77

Ksenija Kramar

ZAKLJUĈIVANJE POREZNIH EVIDENCIJA

Aţuriranje poreznih i knjigovodstvenih evidencija na temelju kojih se sastavlja obraĉun za prosinac (odnosno listopad - prosinac)

- knjige IR-A i UR-A - knjigovodstvene podatke o obavljenim, a nezaraĉunanim isporukama

Aţuriranje posebnih evidencija

- evidencije o stjecanjima dobara iz drugih drţava ĉlanica

- evidencije o primljenim uslugama iz druge drţave ĉlanice kao i iz trećih zemalja za koje je porezni obveznik kao primatelj usluge obvezan obraĉunati PDV

- posebne evidencije o plaćenom pretporezu pri uvozu dobara (ova se evidencija mora temeljiti na jedinstvenim

carinskim deklaracijama i dokazu o uplati poreza pri uvozu)

- evidencije o tuzemnom prijenosu porezne obveze (primljeni računi za građevinske usluge, nabavu otpadnog materijala i dr. prema čl. 75. st. 3. Zakona)

- posebne evidencije o naknadnim osloboĊenjima izvoza u okviru osobnog putniĉkog prometa iz Obrasca PDV-F (ovaj

se obrazac prema čl. 115. Pravilnika o PDV-u, obvezno dostavlja u prilogu Obrasca PDV za prosinac (odnosno listopad – prosinac))

Preprodavatelj koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marţe za rabljena dobra, umjetniĉka djela, kolekcionarske i antikne predmete treba zakljuĉiti: - evidenciju o prodanim dobrima na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marţe (Obrazac PDV-MI)

- evidenciju o nabavljenim dobrima na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marţe (Obrazac PDV-MU)

78

Ksenija Kramar

ISKAZIVANJE ISPORUKA U 2015. ZA KOJE SU RAĈUNI IZDANI ILI PRIMLJENI U 2016.

79

Ksenija Kramar


80

Ksenija Kramar


81

Ksenija Kramar


82

Ksenija Kramar


83

Ksenija Kramar


84

Ksenija Kramar


85

Ksenija Kramar


86

Ksenija Kramar

POREZNO PRIZNATI MANJKOVI – ĈL.26. PRAVILNIKA O PDV-U

st.2.

• manjkovi dobara nastali zbog kala, rastepa, kvara i loma - najviše do visine utvrĊene odlukom HGK/HOK

• manjkovi dobara nastalih djelovanjem više sile • manjkovima uslijed više sile razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih

nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta

st.3.

• tehnološki manjak nastao u procesu proizvodnje: • do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti • do visine utvrđene zakonima o posebnim porezima odnosno trošarinama za proizvode

koji podliježu plaćanju tih poreza

• normativi mogu biti utvrĊeni od strane poreznog obveznika ili strukovne grupacije • ako ih nema PU normative u pojedinim slučajevima procjenjuje na temelju

međuovisnosti između prihoda i rashoda (primitaka i izdataka) putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih čimbenika

87

Ksenija Kramar


st.4.

• manjak dobara zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrĊene prema Odluci HGK/HOK

• SAMO:

• ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni službenik PU

• ili

• ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje

OPREZ st.5.

• manjak dobara zbog proteka roka trajanja ne moţe biti porezno priznat ako je PO ta dobra nabavio tri mjeseca prije isteka otpisnog roka

• iznimno navedeno se ne primjenjuje na dobra ĉiji je rok trajanja manji od tri mjeseca

88

Ksenija Kramar


NOVO st.5. Pravilnik o izmj. i

dop. Prav. o PDV-u – NN

130/15

• manjak dobara zbog proteka roka trajanja ne moţe biti porezno priznat ako je PO ta dobra nabavio tri mjeseca prije isteka otpisnog roka

• iznimno navedeno se ne primjenjuje i na donirana dobra

NOVO st.6.

• Porezno priznatim manjkom dobara smatrat će se isporuke hrane bez naknade (doniranje) koje porezni obveznik obavlja u svrhu sprjeĉavanja njenog uništavanja, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima sukladno posebnom propisu o doniranju hrane i hrane za ţivotinje, iskljuĉivo neprofitnim pravnim osobama koje humanitarnu djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima i registrirane su kao posrednici koji sudjeluju u lancu doniranja hrane, do 2% prihoda odnosno primitaka prethodne godine.

• Za obraĉun vrijednosti isporuka koje se smatraju porezno priznatim manjkom uzima se nabavna vrijednost takve hrane (bez PDV-a).

• Porezni obveznici koji obavljaju donacije hrane, a nisu poslovali u prethodnoj godini obvezni su u posljednjem razdoblju oporezivanja tekuće godine izvršiti ispravak ako su prešli 2% prihoda te godine. 89

Ksenija Kramar

POREZNO NEPRIZNATI MANJKOVI – ĈL.26. PRAVILNIKA O PDV-U

st.2.

• manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju se izuzimanjem dobara u neposlovne svrhe i podlijeţu oporezivanju

• izuzimanje, odnosno korištenje dobara i usluga poreznog obveznika u neposlovne svrhe ili druge svrhe osim njihovog poslovanja utvrđuje se na temelju računa, obračuna, knjigovodstvenih i drugih vjerodostojnih isprava (st.1.)

ako se ne tereti

odgovorna osoba

• porezna osnovica utvrĊuje se prema ĉl.42.st.3. PPDV

• nabavnom cijenom smatra se cijena nove nabave odnosno neto nabavna cijena uvećana za zavisne troškove nove nabave, a pri nabavi tih dobara PDV je u cijelosti ili djelomično odbijen

• pri izuzimanju dobara proizvedenih u poduzeću ukupnim troškom smatraju se vlastiti troškovi utvrđeni prema računovodstvenim propisima

ako se tereti odgovorna

osoba

• porezna osnovica utvrĊuje se prema ĉl.41.st.1. PPDV i ĉl.33. st. 9. i 10.ZPDV - tržišna cijena kao kod redovne prodaje – PDV 5%, 13%, 25%

• tržišnom vrijednosti smatra se ukupni iznos kojeg bi kupac ili naručitelj u trenutku

isporuke dobra ili obavljene usluge prema načelu nenarušavanja tržišnog natjecanja morao platiti isporučitelju dobara ili pružatelju usluge u tuzemstvu 90

Ksenija Kramar

ĈL.33.ST.7. ZAKONA O PDV-U - ISPRAVAK POREZNE OSNOVICE ZBOG

NEMOGUĆNOSTI NAPLATE

ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog:

opoziva,

razliĉitih vrsta popusta ili

nemogućnosti naplate,

tada porezni obveznik koji je isporuĉio dobra ili obavio uslugu moţe

ispraviti (smanjiti) iznos PDV-a:

ako porezni obveznik kome su isporuĉena dobra ili obavljene usluge

(primatelj isporuke) ispravi odbitak pretporeza

i o tome pisano izvijesti isporuĉitelja

91

Ksenija Kramar

ISPRAVAK ODBITKA PRETPOREZA KOD GOSPODARSKIH DOBARA – ĈL.64. ZPDV I

ĈL.140.-142. PPDV

ĉl.64. st.3.

• gospodarskim dobrima smatraju se dobra koja prema raĉunovodstvenim propisima spadaju u dugotrajnu imovinu poreznog obveznika

ĉl.64. st.1.

• ako se u vezi nekog gospodarskog dobra u roku od pet godina ukljuĉujući kalendarsku godinu u kojoj je gospodarsko dobro nabavljeno ili proizvedeno promjene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza

• promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se naknadna promjena tih uvjeta koja je dovela do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno

• kada se radi o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina primjenjuje razdoblje od 10 godina

ĉl.64. st.2.

• godišnji iznos ispravka pretporeza iznosi 1/5, odnosno 1/10 iznosa PDV-a koji je bio zaraĉunan za gospodarska dobra

92

Ksenija Kramar

ISPRAVAK ODBITKA PRETPOREZA KOD GOSPODARSKIH DOBARA (ZA

DUGOTRAJNU IMOVINU)

iznos za ispravak pretporeza porezni obveznik iskazuje u obraĉunu za

posljednje razdoblje oporezivanja pod toĉkom III.15.

ispravak pretporeza ne utjeĉe na visinu troška nabave dugotrajne imovine, nego

predstavlja rashod odnosno prihod poreznog obveznika

ako se iskazuje podatak na rednom broju III.15. Ispravci pretporeza, uz prijavu

PDV-a obvezno je priloţiti obraĉun iz kojega je vidljiv:

ukupan pretporez

iskorišteno (neiskorišteno) pravo na odbitak pretporeza

iznos smanjenja (povećanja) pretporeza

ako porezni obveznik prema obraĉunu iskaţe obvezu PDV-a, u obrascu na

rednom broju III.15. iskazuje podatak s predznakom minus (-)

kada se radi o pravu na povrat dijela pretporeza, tada se u obrascu na rednom

broju III.15. iskazuje podatak s predznakom plus (+) 93

Ksenija Kramar

PROMJENA UVJETA MJERODAVNIH ZA OPOREZIVANJE – ĈL.140. PPDV

st.5., 6. i 7..

• prijelaz na oporezivanje prema ĉlanku 90. ZPDV • izlazak iz sustava PDV-a – početak obavljanja djelatnosti kao mali porezni

obveznik

• prijelaz sa oporezivanja prema ĉlanku 90. ZPDV na redovni postupak oporezivanja

• ulazak u sustav PDV-a – prestanak obavljanja djelatnosti kao mali porezni obveznik

• prestanak obavljanja oporezivih isporuka i poĉetak obavljanja isporuka osloboĊenih PDV-a bez prava na odbitak pretporeza iz ĉlanaka 39., 40. i 114. ZPDV

• prestanak obavljanja osloboĊenih isporuka iz ĉlanaka 39., 40. i 114. ZPDV i poĉetak obavljanja oporezivih isporuka

• promjena postotka utvrĊenog za odbitak pretporeza za gospodarska dobra koja se koriste za obavljanje oporezivih isporuka

94

Ksenija Kramar


st.3.

• godišnji iznos ispravka pretporeza iznosi 1/5 odnosno 1/10 iznosa pretporeza koji je bio odbijen pri nabavi, proizvodnji ili izgradnji gospodarskog dobra

st.9.

• obavljeni ispravak pretporeza porezni obveznik iskazuje u konaĉnom obraĉunu PDV-a

ĉlanak 142.

PPDV

• postupak ispravka pretporeza se ne provodi ako pretporez koji bi se trebao ispraviti po dobru dugotrajne imovine iznosi manje od 1.000,00 kuna

ĉlanak 65. ZPDV

• ispravak odbitka pretporeza kod prodaje gospodarskih dobara provodi se odjednom za cijelo preostalo razdoblje ispravka

95

Ksenija Kramar


ako se neko gospodarsko dobro poĉne koristiti u skladu s napredovanjem gradnje prije

nego što je potpuno završeno, tada se za svaki dio gospodarskog dobra koji je odvojeno

korišten utvrĊuje zasebno razdoblje ispravka pretporeza – vrijedi i za naknadna

dugotrajna ulaganja

ako se izgraĊeno gospodarsko dobro iskorištava samo djelomiĉno ili se ne koristi u

potpunosti, utvrĊuje se jedinstveno razdoblje ispravka pretporeza za gospodarsko dobro

kao cjelinu – vrijedi i za naknadna dugotrajna ulaganja

ako neko gospodarsko dobro postane neuporabljivo prije isteka razdoblja za ispravak

pretporeza, tada sa trenutkom kad je dobro postalo neuporabljivo završava i razdoblje

ispravka pretporeza

ako naknadno ulaganje bitno ne mijenja vijek korištenja dobra, tada se ispravak

pretporeza za to ulaganje obavlja u razdoblju ispravka pretporeza za dotiĉno gospodarsko

dobro

ako se radi o naknadnom ulaganju koje bitno mijenja vijek korištenja, ili predstavlja

zasebnu cjelinu kao npr. dogradnja već postojeće nekretnine, za to ulaganje utvrĊuje se

novo (zasebno) razdoblje ispravka pretporeza

kod prijenosa gospodarske cjeline ili pogona na stjecatelja ne prekida se razdoblje

ispravka pretporeza

96

Ksenija Kramar

PODJELA PRETPOREZA

obavlja se po onim ulaznim raĉunima koji se odnose na nabavu dobara i usluga koje se

koriste djelomiĉno za obavljanje oporezivih, a djelomiĉno za osloboĊene isporuke

iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluge za koje je dopušten

odbitak, a koji se ne moţe izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i

druge dokumentacije, odreĊuje se na godišnjoj razini kao postotak izraĉunan prema

formuli iz ĉlanka 62. st. 2. Zakona prema kojoj se stavlja u odnos:

u brojniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa) bez PDV-a, od transakcija

za koje je dopušten odbitak pretporeza

u nazivniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a od transakcija

ukljuĉenih u brojnik i transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza te iznos

subvencija, osim onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka dobara ili usluga iz

ĉl. 33. st. 1. Zakona o PDV-u

postotak koji se dobije zaokruţuje se naviše do sljedećeg cijelog broja

prema ĉl. 138. st. 13. Pravilnika o PDV-u, ako porezni obveznik utvrdi postotak za

odbitak pretporeza najmanje u iznosu od 98% pri odbitku pretporeza za nabavljena

dobra i usluge nije obvezan primjenjivati podjelu pretporeza, jer zbog malog udjela

osloboĊenih isporuka ima pravo na odbitak pretporeza u ukupnom iznosu

97

Ksenija Kramar

PODJELA PRETPOREZA

zaokruţivanje postotka za primjenu prava na odbitak pretporeza – mišljenje Središnjeg

zreda Porezne uprave od 20.10.2015., Broj klase: 410-19/15-01/323, urudţbeni broj: 513-

07-21-01/15-2:

„…U skladu s navedenim, iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za

koje je dopušten odbitak izračunava se na način iz članka 62. stavka 2. Zakona o PDV-u i

sukladno članku 62. stavku 4. Zakona o PDV-u zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog

broja. Međutim, člankom 138. stavkom 13. Pravilnikom o PDV-u nije propisano

zaokruživanje, već da porezni obveznik nije obvezan primjenjivati podjelu pretporeza ako na

temelju izračuna iz članka 62. stavka 2. Zakona o PDV-u utvrdi pravo na odbitak pretporeza

najmanje u iznosu od 98%. Prema tome, porezni obveznik koji je izračunao pravo na odbitak

pretporeza u iznosu od 97,00013% obvezan je u smislu članka 138. stavka 13. Pravilnika o

PDV-u izvršiti podjelu pretporeza pri odbitku pretporeza za nabavljena dobra i usluge….”

navedeno znaĉi da ako je primjerice:

razmjerni dio odbitka pretporeza dobiven primjenom formule (odnos oporezivih i ukupnih

isporuka) iznosi 97,6%, on se zaokruţuje na 98%,

meĊutim, porezni obveznik nema pravo na odbitak pretporeza u ukupnom iznosu,

jer postotak koji je dobiven prije zaokruţivanja iznosi manje od 98%

to zapravo znaĉi da nisu obvezni dijeliti ulazni pretporez samo oni porezni obveznici ĉija je

„pro rata“ utvrĊena u iznosu od 99% (dakle, nakon zaokruţivanja i utvrĊivanja stvarnog

prava na odbitak pretporeza) 98

Ksenija Kramar

PRIMJER 1. ISPRAVAK PRETPOREZA KOD ULASKA U SUSTAV PDV-A

Mali porezni obveznik ABC d.o.o. u 2015. godini ulazi u sustav PDV-a.

U svojoj imovini ima kompjutersku opremu nabavljenu u lipnju 2013., dok nije bio u sustavu

PDV-a, u vrijednosti od 125.000 kn, od ĉega je 25.000 kn PDV koji nije mogao koristiti kao

pretporez.

razdoblje za ispravak pretporeza je 5 godina uključujući i godinu nabave 2013. i ističe

2017. godine.

u trećoj godini razdoblja za ispravak, tj. 2015. godini, nastupila je promjena uvjeta

za 2015. godinu (i daljnje godine) potrebno je napraviti ispravak pretporeza na način da

se poveća odbitak pretporeza (pozitivni ispravak pretporeza – predznak +) – ispravlja

godišnje 1/5 pretporeza (opremu koristi u poduzetničke svrhe)

25.000/5 x 3 (preostalo razdoblje za ispravak) = 5.000 x 3 = 15.000 kn

ispravlja se godišnje 1/5 pretporeza: 25.000/5 = 5.000 kn u 2015., 2016. i 2017. godini

ispravak pretporeza s predznakom „+„ treba iskazati na rednom broju III.7. Obrasca PDV

za 12/2015

uz PDV za 12/2015 treba priloţiti obraĉun ispravljenog pretporeza 99

Ksenija Kramar

PRIMJER 2. ISPRAVAK PRETPOREZA KOD IZLASKA IZ SUSTAVA PDV-A

Mali porezni obveznik ABC d.o.o. u 2015. godini izlazi iz sustava PDV-a, ali dalje nastavlja poduzetniĉku aktivnost. U svojoj imovini ima kompjutersku opremu nabavljenu u lipnju 2013., dok je bio u sustavu PDV-a, u vrijednosti od 125.000 kn, od ĉega je 25.000 kn PDV koji je u cijelosti iskoristio kao pretporez. razdoblje za ispravak pretporeza je 5 godina uključujući i godinu nabave 2013. i ističe 2017. godine. u trećoj godini razdoblja za ispravak, tj. 2015. godini, nastupila je promjena uvjeta za 2015. godinu (i daljnje godine) potrebno je napraviti ispravak pretporeza na način da se smanji odbitak pretporeza (negativni ispravak pretporeza – predznak -) – ispravlja godišnje 1/5 pretporeza (opremu koristi u poduzetničke svrhe) 25.000/5 x 3 (preostalo razdoblje za ispravak) = 5.000 x 3 = 15.000 kn ispravlja se godišnje 1/5 pretporeza: 25.000/5 = 5.000 kn u 2015., 2016. i 2017. godini ispravak pretporeza s predznakom „-„ treba iskazati na rednom broju III.7. Obrasca PDV za 12/2015 uz PDV 12/2015 treba priloţiti obraĉun ispravljenog pretporeza Napomena: da je prestao obavljati djelatnost ispravak bi trebao obaviti odjednom 100

Ksenija Kramar

PRIMJER 3. ISPRAVAK PRETPOREZA KOD ISPORUKE GOSPODARSKIH DOBARA

ĉl.65. ZPDV :

ako porezni obveznik unutar razdoblja za ispravak pretporeza (5 odnosno 10 godina) isporuĉuje

(prodaje) gospodarsko dobro, smatra se da je gospodarsko dobro korišteno za gospodarsku

djelatnost poreznog obveznika do isteka razdoblja za ispravak pretporeza

gospodarska djelatnost smatrat će se u cijelosti oporezivom ako je isporuka gospodarskog dobra

oporezivana

gospodarska djelatnost smatrat će se u cijelosti osloboĊenom PDV-a ako je isporuka

gospodarskog dobra osloboĊena

Porezni obveznik nabavio je u 2014. godinu kompjutersku opremu u vrijednosti 20.000 kn + 5.000

kn PDV-a koji je u cijelosti odbio kao pretporez.

U 2015. godini izlazi iz sustava PDV-a, jer je u 2014. godini ostvario promet manji od 230.000 kn.

Nastavlja opremu koristiti u poduzetničke svrhe i mora ispraviti pretporez za 1/5 odnosno 1.000 kn

u 2015. te u preostale 3 godine 2016., 2017., 2018. (5.000/5 x 4).

Prodaje opremu 2016. i mora ispraviti pretporez za sve 3 godine odjednom – 3 x 1.000 = 3.000 kn

– smatra se da je u cijelom preostalom razdoblju (3 godine) obavljao oslobođenu djelatnost i nema

pravo na pretporez i ispravak se obavlja odjednom.

101

Ksenija Kramar

PRIMJER 4. ISPRAVAK PRETPOREZA KOD ISPORUKE GOSPODARSKIH DOBARA

Factoring društvo kao porezni obveznik obavlja oporezive i osloboĊene isporuke.

U 2014. nabavilo je kompjutersku opremu nabavne vrijednosti 120.000 kn + 30.000 kn PDV

od kojeg je kao pretporez iskoristilo 15% - 4.500 kn

U oţujku 2016. (treće razdoblje oporezivanja) factoring društvo prodaje kompjutersku

opremu po cijeni od 52.000 kn + 13.000 kn PDV (oporeziva isporuka jer je korišten

pretporez).

Pretporez koji treba ispraviti za 2016., 2017. i 2018. godinu:

(30.000 – 4.500) x 3/5 = 25.500 x 0,60 = 15.300 kn

102

Ksenija Kramar

PRIMJER 5. ISPRAVAK PRETPOREZA DUGOTRAJNE IMOVINE ZBOG PROMJENE

POSTOTKA ZA ODBITAK PRETPOREZA U ODNOSU NA GODINU NABAVE

ABC d.o.o. nabavilo je 2014. stroj nabavne vrijednosti 100.000 kn + 25.000 kn PDV.

Pravo na odbitak pretporeza u 2014. utvrĊeno je po stopi 70% i iskorišten je pretporez u

iznosu od 17.500 kn.

Pravo na odbitak pretporeza u 2015. godini iznosi 85%.

U drugoj godini korištenja pravo na odbitak pretporeza iznosi 21.250 kn (25.000 x 85%)

Razlika: 21.250 – 17.500 = 3.750 kn > 500 kn te treba ispraviti iskorišteni pretporez za 1/5

razlike (3.750/5 = 750 kn)

Treba povećati pravo na pretporez za 750 kn – ispravak pretporeza s predznakom „+„ na

rednom broju III.7. Obrasca PDV-K

Napomena: Za razliku od gospodarskih dobara nabavljenih u 2014. godini ili ranijim

razdobljima, za gospodarska dobra nabavljena od 1. siječnja 2015. godine, u 2015. godini

ne radi se o ispravku pretporeza zbog promjene uvjeta mjerodavnih za oporezivanje već

samo o usklađivanju odbitka pretporeza odbijenog na temelju privremeno izračunanog

postotka prava na odbitak pretporeza.

103

Ksenija Kramar

104

ZAKONSKI OKVIR

Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13

do 143/14)

Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj

79/13 do 130/15)

Ksenija Kramar

POREZ NA DOBIT

105

Ksenija Kramar

106

ZAKONSKI OKVIR

Zakon o porezu na dobit (Narodne novine broj 177/04 do 143/14)

Pravilnik o porezu na dobit (Narodne novine broj 95/05 do 157/14)

Opći porezni zakon (Narodne novine broj 147/08 do 26/15)

Posebni propisi

MeĊunarodni ugovori i sporazumi

Zakon o raĉunovodstvu (Narodne novine 109/07, 54/13, 121/14)

HSFI / MSFI

Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 do 157/14)

Ksenija Kramar

107

OBVEZNICI PODNOŠENJA PRIJAVE POREZA NA DOBIT

tuzemna trgovaĉka društva:

aktivna

u mirovanju ako su u prethodnim poreznim razdobljima obavljali djelatnost

(podnose sva izvješća kao i aktivna)

fiziĉke osobe:

dobrovoljno – fakultativno po izjavi

po sili zakona ako ispunjavaju uvjete:

- ukupni prihod veći od 2.000.000,00 kn ili

- dohodak veći od 400.000,00 kn ili

- dugotrajna materijalana imovina vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kn ili

- 15 radnika (dovoljan jedan ispunjeni uvjet)

Ksenija Kramar

108

OBVEZNICI PODNOŠENJA PRIJAVE POREZA NA DOBIT

društva u steĉaju u toku 2015. (podnose dvije porezne prijave)

društva u likvidaciji SAMO ako je u 2015. završen likvidacijski postupak

stalne poslovne jedinice ino poduzetnika u RH

privatne ustanove

ustanove kojima osnivaĉi nisu drţava ili jedinice lokalne uprave

ostali porezni obveznici koji su ispunili propisane uvjete (obavljanje

djelatnosti radi stjecanja dobiti), ako je P.U. izdala rješenje

Novoosnovana društva u 2015. godini NE podnose prijavu poreza na dobit

(ako nema prometa po ţiro raĉunu) – daju IZJAVU da društvo nije

obavljalo djelatnost

Rok podnošenja prijave poreza na dobit 30.04.2016. OSIM ako porezno

razdoblje nije kalendarska godina

Neaktivna društva financijska izvješća – izjavu dostavljaju FINI do

31.03.2016. godine (ĉlanak 20. stavak 7. ZOR-a)

Ksenija Kramar

Ksenija

Kra

mar

109

110

PRILOZI UZ PRIJAVU POREZA NA DOBIT

financijska izvješća: Bilanca, Raĉun dobiti i gubitka (Izvještaj o

sveobuhvatnoj dobiti)

izjavu o korištenju više uplaćenog poreza,

fiziĉke osobe obveznici dobiti 1.1.2015. poĉetnu bilancu

pregled neiskorištenih poreznih gubitaka (zadnja 2010. godina)

kod statusnih promjena bilancu, raĉun dobiti i gubitka prije promjene,

rješenje suda, ugovor (da se vidi na koji je naĉin preuzeta imovina)

obraĉun korištenih drţavnih potpora,olakšica i poticaja,

porezni obveznici koji rade u inozemstvu a uraĉunali su plaćeni ino porez

u PD, dokaz o plaćenom porezu u inozemstvu,

korisnici slobodnih zona, presliku potvrde o statusu,

Ksenija Kramar

111

PRILOZI UZ PRIJAVU POREZA NA DOBIT

korisnici prava na drţavnu potporu za istraţivaĉko-razvojne djelatnosti prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju OBRAZAC 1 i potvrdu Minstarstva znanosti, obrazovanja i sporta, OBRAZAC 2 te izraĉun potpore,

korisnici prava na potporu obrazovanja i izobrazbe Pregled opravdanih

troškova obrazovanja i izraĉun, isplatitelji naknada inozemnim pravnim osobama koje podlijeţu porezu po

odbitku pregled svih naknada s nazivom primatelja, datumom i iznosom isplate, plaćenom porezu i stopi poreza po odbitku

dokumentaciju prema posebnim propisima za podruĉja posebne drţavne

skrbi, ostalo, bruto bilancu po zahtjevu PU. Prije predaje prijeva poreza na dobit obvezno je usklaĊenje porezne

evidencije s poreznom upravom

Ksenija Kramar

Ksenija

Kra

mar

112

METODOLOGIJA UTVRĐIVANJA POREZA NA DOBIT

Polazna veličina

• Polazna veliĉina

Stavke korekcije –

povećanja ili smanjenja

dobiti:

• Stavke korekcije – povećanja ili smanjenja dobiti:

+/- privremene

razlike

• +/- privremene razlike

+/- stalne razlike

• +/- stalne razlike

= Oporeziva dobit / porezni gubitak tekućeg

poreznog razdoblja

• = Oporeziva dobit / porezni gubitak tekućeg poreznog razdoblja

- Preneseni porezni gubitak

• - Preneseni porezni gubitak

= Porezna osnovica x

20% = porezna obveza

• = Porezna osnovica x 20% = porezna obveza

- Olakšice, oslobođenja

i poticaji

• - Olakšice, osloboĊenja i poticaji

= Porezna obveza – konačna

• = Porezna obveza – konaĉna

- Porez koji se

uračunava i uplaćeni

predujmovi

• - Porez koji se uraĉunava i uplaćeni predujmovi

= Razlika za uplatu / povrat

• = Razlika za uplatu / povrat

113 Ksenija Kramar

114

POREZNA OSNOVICA

utvrĊuje se na temelju podatak iz poslovnih knjiga i financijskih

izvještaja sukladno raĉunovodstvenim propisima

polazna veliĉina za utvrĊivanje porezne osnovice je poslovni

(financijski) rezultat (raĉunovodstvena dobit):

poslovni rezultat = dobit ili gubitak iskazan u RDG kao razlika

prihoda i rashoda koja se povećava i smanjuje za prihode/rashode

koji se priznaju za svrhe oporezivanja i umanjuje za prenesene

porezne gubitke (2010.,2011.,2012.,2013. i 2014. godine)

Ksenija Kramar

115

RAZLIKE IZMEĐU OPOREZIVE I RAĈUNOVODSTVENE DOBITI

stavke korekcije – pri utvrĊivanju porezne osnovice raĉunovodstvenu dobit kao

polaznu veliĉinu svode na osnovicu oporezivanja

u propisima o oporezivanju stavke korekcije polazne veliĉine nazivaju se

povećanja ili smanjenja dobiti, a to su:

- stalne razlike (nikada se neće neutralizirati odnosno ukinuti)

- privremene razlike (neutralizirati će se u budućnosti)

- dodatna umanjenja

Ksenija Kramar

116

STALNE POREZNE RAZLIKE – RAĈUNOVODSTVENI RASHODI TRAJNO POREZNO NEPRIZNATI

definirane su u MRS-12 i HSFI–14 kao razlike izmeĊu raĉunovodstvene i

oporezive dobiti koje nastaju u jednom razdoblju – godini, a ne ukidaju se (ne

ispravljaju) u budućnosti (povećanje dobiti / smanjenje gubitka)

amortizacija iznad propisanog iznosa

70% troškova reprezentacije

30 % troškova za osobni prijevoz

oporezivi manjkovi

troškovi prisilne naplate poreza i drugih davanja

troškovi kazni za prekršaje i prijestupe

zatezne kamate izmeĊu povezanih osoba

povlastice i drugi oblici imovinskih koristi

rashodi darovanja iznad dopuštenih

kamate na zajmove dioniĉara i ĉlanova društva

kamate izmeĊu povezanih osoba

iznos povećanja porezne osnovice zbog promjene metode utvrĊivanja porezne

osnovice

povećanja porezne osnovice za sve druge rashode

Ksenija Kramar

Ksenija

Kra

mar

117

Ksenija

Kra

mar

118

Ksenija

Kra

mar

119

Ksenija

Kra

mar

120

121

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA AMORTIZACIJU IZNAD PROPISANOG IZNOSA

amortizacija obraĉunana za osobne automobile i druga sredstva osobnog

prijevoza, nabavljenih od 1.1.2005. do 31.12.2009. i poslije 1.1.2010. i 1.2.2012.,

kojima je trošak nabave iznad 400.000,00 kuna po jednom sredstvu

porezna osnovica povećava se za iznos porezno nepriznate amortizacije u

poreznom razdoblju u kojemu se imovina amortizira

to znaĉi da se od svote ukupno obraĉunane amortizacije takve imovine, porezna

osnovica uvećava za svotu obraĉunanu na vrijednost iznad 400.000,00 kuna s

pripadajućim PDV-om

trajno nepriznat trošak

ne odnosi se na registrirane djelatnosti prijevoza ili najma

Ksenija Kramar

122

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA 70% TROŠKOVA REPREZENTACIJE

obuhvaća:

troškove reprezentacije uĉinjene za ugošćenje i darivanje poslovnih partnera, za

odmor, šport, rekreaciju i razonodu, za zakup automobila, plovila, zrakoplova i kuća

za odmor i to u visini troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerima

darove sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda (vrijednosti iznad 160,00 s PDV-

om; ispod iznosa od 160,00 kn bez PDV-a smatraju se troškovima promidţbe i u

cijelosti su porezno priznati)

razlikujemo :

trošak reprezentacije nastao temeljem ulaznih raĉuna za dobra i usluge – vrijednost

reklamnog predmeta – cijena nabave

trošak reprezentacije nastao uporabom vlastitih proizvoda i robe za potrebe

reprezentacije - vrijednost reklamnog predmeta – cijena koštanja vlastitog proizvoda

Ksenija Kramar

123

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA 70% TROŠKOVA REPREZENTACIJE

kod troškova vanjskih usluga reprezentacije porezno je nepriznato:

70% ukupnog troška sa PDV-om

Ksenija Kramar

124

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA 30% TROŠKOVA SREDSTAVA ZA OSOBNI PRIJEVOZ

• 30% troškova s PDV-om nastalih u vezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim

automobilom i drugim sredstvima (brod, zrakoplov, i sl.) ako se po osnovi

korištenja ovih sredstava za osobni prijevoz ne utvrĊuje plaća

troškovi osiguranja u cijelosti su porezno priznat rashod

troškovi kamata kod vozila u financijskom leasingu smatraju se troškom

financiranja i 100% su porezno priznati

Ksenija Kramar

125


u troškove spadaju troškovi s pripadajućim PDV-om, prema statusu pojedinog

sredstva

u vlasništvu poduzeća – 30% troška amortizacije, goriva, registracije, troškova

tekućeg odrţavanja

u financijskom leasingu – 30% troška amortizacije, goriva, troškova tekućeg

odrţavanja, auto guma i 30% svih drugih troškova koje po ugovoru snosi korisnik

financijskog lizinga

u poslovnom najmu (operativni leasing) – 30% troškova naknade po ugovoru o

najmu, troška goriva i svih drugih troškova koje po ugovoru snosi korisnik najma

rent-a-car – 30% troška za uslugu i troška goriva

Ksenija Kramar

126


iznimke:

troškovi nastali u svezi uporabe osobnih automobila i drugih sredstava za

osobni prijevoz koja se izravno koriste u obavljanju odreĊenih djelatnosti, kao što

su: autoškole, taksi - sluţbe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć

na cesti i na vodi, djelatnosti izvoĊenja i/ili

odrţavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i

druge sliĉne djelatnosti ako sredstva za osobni prijevoz sluţe iskljuĉivo za

takvu djelatnost

ako se na temelju korištenja motornog vozila odnosno sredstva za osobni

prijevoz obraĉunava plaća nekoj osobi, u tom se razdoblju ne uvećava se

osnovica poreza na dobit za 30% troškova korištenja tog motornog vozila

odnosno sredstva za osobni prijevoz

Ksenija Kramar

127

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA OPOREZIVE MANJKOVE

za manjkove na imovini iznad visine utvrĊene odlukom HGK, odnosno HOK, u

smislu propisa o PDV-u po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak

vrijednost manjka na imovini iznad porezno dopuštenih prema propisima o PDV-u

za koje porezni obveznik nije mogao utvrditi odgovornu osobu te vrijednost manjka

nije iskazana kao neĉiji dohodak niti je terećena neka osoba

za takve manjkove treba uvećati poreznu osnovicu s pripadajućim PDV-om

Ksenija Kramar

128

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA TROŠKOVE PRISILNE NAPLATE I KAZNE

MJERODAVNIH TIJELA

u troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja ne spadaju porezi i druga

davanja koja su predmetom prisilne naplate, već u te troškove spadaju

troškovi nastali u svezi s prisilnom naplatom, kao što su troškovi ĉuvanja, pristojbe i

sliĉni troškovi postupka prisilne naplate

u troškove kazni spadaju sve kazne koje izriĉu mjerodavna upravna i sudska tijela

poreznom obvezniku

primjer:

tereti se pravna osoba za troškove prometnih prekršaja, neplaćanja poreza,

neizdavanja raĉuna i dr.

prometni prekršaj obavljajući svoj posao uĉine radnici društva koje plaća kazne za te

prekršaje, a radniku se po toj osnovi ne utvrĊuje dohodak

Ksenija Kramar

129

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA ZATEZNE KAMATE IZMEĐU POVEZANIH OSOBA

zatezne kamate koje obraĉunavaju povezane osobe nisu porezno priznati rashod

(neovisno tko je zaraĉunao kamatu - rezident ili nerezident)

zatezne kamate izmeĊu nepovezanih osoba jesu porezno priznati rashod

ako su zatezne kamate zaraĉunane po osnovi duga, na koje se plaća porez po

odbitku, porezna osnovica povećava se za svotu umanjenu za plaćeni porez po

odbitku

Ksenija Kramar

130

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA POVLASTICE I DRUGE OBLIKE IMOVINSKE KORISTI

porezna osnovica povećava za povlastice i druge oblike imovinske koristi danih

fiziĉkim ili pravnim osobama da nastane odnosno ne nastane odreĊeni dogaĊaj

odnosno da se odreĊena radnja obavi, primjerice, bolje ili brţe nego inaĉe ili da se

propusti obaviti

u pravilu sami porezni obveznici ne iskazuju taj podatak, osim u sluĉaju obavljenog

poreznog nadzora.

povlastice i drugi oblici imovinske koristi mogu se oporezivati i porezom na

dohodak – ali i u tom sluĉaju povećavaju poreznu osnovicu (ĉlanak 7. stavak 2.

Zakona o PD)

Ksenija Kramar

131

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA RASHODE DAROVANJA IZNAD DOPUŠTENIH IZNOSA

darovanja u naravi ili novcu uĉinjena u tuzemstvu koja su veća od 2% prihoda

ostvarenog u prethodnoj godini, za kulturne, znanstvene, odgojno - obrazovne,

zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe

udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim

propisima

iznimno, svota moţe biti i veća od 2% prihoda prethodne godine ako je dana prema

odlukama nadleţnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija

odlukama mjerodavnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i

akcija smatraju se pojedini projekti ministarstava kao i suglasnost ministarstva

pojedinim projektima koje poduzimaju zakonom predviĊeni primatelji darovanja

to znaĉi da će za priznavanje darovanja u svoti većoj od 2% prihoda prethodne

godine trebati osigurati suglasnost mjerodavnog ministarstva, ako se ne radi o akciji

koju provodi samo ministarstvo

Ksenija Kramar

132

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA RASHODE DAROVANJA IZNAD DOPUŠTENIH IZNOSA

u darovanja ne spadaju sponzorstva pod kojima se razumijeva davanje koje zauzvrat

ima promidţbu tvrtke, proizvoda ili znaka sponzora ili darovatelja – troškovi

promidţbe (100% porezno priznati rashod)

pod drugim osobama koje djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima i koje

se moţe darivati za propisane namjene i u propisanim iznosima, smatraju se tijela

drţavne, lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave

to znaĉi da se porezno priznaje donacija za projekte koje financira lokalna

samouprava u podruĉju športa, obrazovanja i drugih djelatnosti

donacije inozemnim primateljima nisu porezno priznati rashod

troškovi darovanja porezno se priznaju i poreznom obvezniku koji iskazuje gubitak

porezni obveznici koji nemaju podatak o prihodu prethodne godine (prva godina

poslovanja) ne mogu imati porezno priznate donacije

Ksenija Kramar

133

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA KAMATE NA ZAJMOVE DIONIĈARA I ĈLANOVA DRUŠTVA

u kamate koje nisu porezno priznati rashod spadaju i kamate na zajmove koji su

primljeni od dioniĉara odnosno ĉlana društva koji drţi najmanje 25% dionica ili udjela

u kapitalu ili glasaĉkih prava u poreznom obvezniku, ako bilo kada u poreznom

razdoblju ti zajmovi premaše ĉetverostruku svotu udjela toga dioniĉara odnosno ĉlana

društva u kapitalu ili glasaĉkom pravu, utvrĊenu u odnosu na svotu i razdoblje trajanja

zajmova u poreznom razdoblju, osim kamate po kreditima od financijskih organizacija

zajmovima dioniĉara odnosno ĉlana društva smatraju se i zajmovi trećih osoba za

koje jamĉi dioniĉar odnosno ĉlan društva

za izraĉun udjela ĉlana društva u kapitalu uzima se stanje kapitala (upisanog i

umanjenog za neuplaćeni dio, neupisanog, priĉuva i zadrţane dobiti), na zadnji dan u

mjesecu u kojemu se zajam poĉeo koristiti tj. udio ĉlana društva i stanje kapitala

utvrĊuje se za svaki zadnji dan u mjesecu za razdoblje korištenja zajma

Ksenija Kramar

134

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA KAMATE NA ZAJMOVE DIONIĈARA I ĈLANOVA DRUŠTVA

iskazaju se samo kamate na kredite koje su primljene od dioniĉara ili ĉlanova

društva koji nisu tuzemni obveznici poreza na dobit niti na dohodak odnosno

ne iskazuju se kamate na kredite koji su primljeni od dioniĉara ili ĉlanova društva

koji je:

banka i druga financijska institucija

tuzemni obveznik poreza na dohodak od kapitala

tuzemni obveznik poreza na dobit

Ksenija Kramar

135

PRIMJER - POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA KAMATE NA ZAJMOVE DIONIĈARA I

ĈLANOVA DRUŠTVA

društvo A d.o.o. primilo je 1.9.2015. od povezanog društva B iz Austrije zajam od 200.000,00 kn po godišnjoj kamati od 4%

društvo B ima 65% udjela u društvu A stanje kapitala na dan 30.9.2015. = 50.000,00 kn (20.000,00 upisani uplaćeni

kapital i 30.000,00 kn zadrţana dobit izraĉun iznosa udjela društva B u društvu A: (50.000,00 * 65%) * 4 = 130.000,00 (maksimalni iznos) izraĉun kamate za 9.2015: 130.000,00 * 0,333% = 432,90 kn = porezno priznati rashod 70.000,00 (200.000,00 -130.000,00) * 0,333% = 233,10 kn = porezno nepriznati

rashod

Ksenija Kramar

136

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA KAMATE IZMEĐU POVEZANIH OSOBA

pri utvrĊivanju prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba

obraĉunava se kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila

izmeĊu nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma

pri utvrĊivanju rashoda od kamata na primljene zajmove kod povezanih osoba,

priznaju se obraĉunane kamate najviše do visine kamatne stope koja bi se

ostvarila izmeĊu nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma

primjena eskontne stope HNB - visina:

7% godišnje od 01.01. – 30.10.2015.

3% godišnje od 31.10.2015. nadalje do nove izmjene

ne primjenjuje se na kamate izmeĊu rezidenata (primjenjuje se trţišna kamata) –

osim ako ne koriste neku od poreznih pogodnosti

Ksenija Kramar

PRIMJER - POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA KAMATE IZMEĐU POVEZANIH OSOBA

društvo A d.o.o. odobrilo je 1.1.2015. povezanom društvu B iz Slovenije zajam od

100.000,00 kn po godišnjoj kamati od 3% sa rokom vraćanja 6 mjeseci

izraĉun kamate po stopi 3% = 100.000 x (3/12) x 6 =1.500 kn


povećanje porezne osnovice = 2.000 kn

društvo B iz Ljubljane odobrilo je 1.1.2015. povezanom društvu A d.o.o. iz Zagreba

zajam od 100.000,00 kn po godišnjoj kamati od 10% sa rokom vraćanja 6 mjeseci



povećanje porezne osnovice = 1.498 kn

Ksenija Kramar 137

138

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA RASHODE OD NEREALIZIRANIH GUBITAKA -

PRIVREMENA RAZLIKA

porezna osnovica se povećava za rashode od vrijednosnih usklaĊenja dionica i udjela

(nerealizirani gubici), ako su bili iskazani u rashodima

rashodima od vrijednosnih usklaĊenja smatraju se nerealizirani gubici koji se porezno

ne priznaju

nerealiziranim gubitkom smatra se usklaĊenje vrijednosti ispod troška stjecanja

ako je porezni obveznik u RDG iskazao rashode od usklaĊenja financijske imovine

(vrijednosnih papira), treba povećati poreznu osnovicu za isti iznos jer se porezno

priznaju samo realizirani gubici

vrijednosno usklaĊenje troška stjecanja u sluĉaju steĉaja smatra se realiziranim

gubitkom koji se porezno priznaje

gubici od vrijednosnog usklaĊenja vlastitih dionica porezno se ne priznaju

podaci se vode u analitiĉkim evidencijama

kompenziranje povećanja i smanjenja vrijednosti za razliĉite vrste ulaganja nije

dozvoljeno u porezne svrhe

Ksenija Kramar

139

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA AMORTIZACIJU IZNAD STOPA PROPISANIH U ĈLANKU

12. STAVCIMA 5. I 6. - PRIVREMENA RAZLIKA

porezna osnovica se povećava za amortizaciju dugotrajne imovine koja se

obraĉunava po stopama iznad propisanih i po drugim metodama otpisa

ako porezni obveznik za svoje potrebe otpisuje dugotrajnu imovinu po

metodama i stopama razliĉitim od propisanih, a ukupno utvrĊeni iznos

amortizacije za porezno razdoblje je manji od iznosa koji bi se dobio

primjenom propisanih odredbi zakona i pravilnika, tako utvrĊeni iznos

predstavlja rashod amortizacije i u svrhe oporezivanja

porezno nepriznati rashod -privremena razlika -neutraliziranje u idućim

godinama na pozicijama smanjenja oporezive osnovice

Ksenija Kramar

140

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZBOG PROMJENE METODE UTVRĐIVANJA POREZNE

OSNOVICE

obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit duţan je na

dan 1. sijeĉnja kalendarske godine za koju utvrĊuje porez na dobit sastaviti

poĉetnu bilancu i nastaviti voditi poslovne knjige prema Zakonu o raĉunovodstvu

na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrĊuje osnovicu poreza na dobit,

utvrĊena dobit uvećava se za pozicije iz poĉetne bilance odnosno za stavke koje

su bile ukljuĉene u poreznu osnovicu poreza na dohodak:

+ vrijednost zateĉenih zaliha

+ dane predujmove za robu i usluge

+ potraţivanja od kupaca za robu i usluge

+ potraţivanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz popisa

dugotrajne imovine

+ aktivna vremenska razgraniĉenja

+ zahtjeve za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza

Ksenija Kramar

141

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA SVOTU VRIJEDNOSNOG USKLAĐENJA I OTPISA

POTRAŢIVANJA KOJA NIJE POREZNO PRIZNATI RASHOD

otpis potraţivanja koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju

ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom duţniku koji nije fiziĉka osoba primjenjuje se

na sva zastarjela potraţivanja, dakle i ona koja su zastarjela prije 1. sijeĉnja 2015.

godine, uz propisane uvjete:

ako porezni obveznik ima evidentirana zastarjela potraţivanja koja u pojedinom

poreznom razdoblju prelaze svotu od 5.000,00 kuna, porezno se ne priznaje

djelomiĉni otpis po raĉunima koji su pojedinaĉno veći od te svote

u takvom sluĉaju porezno se priznaje otpis samo ako su ispunjeni propisani uvjeti iz

ĉlanka 9. stavka 3. Zakona

u fiziĉke osobe spadaju i obrtnici i ostali nositelji samostalnih djelatnosti

iznimno, ako je fiziĉka osoba obveznik poreza na dobit, a to je bila i u vrijeme

nastanka potraţivanja, tada je u pravu otpisa izjednaĉena s pravnom osobom

Ksenija Kramar

142

PRIMJER - POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA SVOTU VRIJEDNOSNOG USKLAĐENJA I

OTPISA POTRAŢIVANJA KOJA NIJE POREZNO PRIZNATI RASHOD Na raĉunu kupca evidentirana su zastarjela potraţivanja u kunama po slijedećim

raĉunima: 2.400,00 800,00 1.900,00 700,00 5.000,00 Ukupno: 10.800,00 opcije su otpis tri raĉuna u ukupnoj svoti od 5.000,00 kuna ili jedan raĉun na 5.000,00

kn, a ostao bi neotpisani raĉun od 800,00 kuna

Ili slijedeći primjer: 5.000,00 3.300,00 1.700,00 Ukupno: 10.000,00 odabir izmeĊu dvije opcije: ili jedan raĉun od 5.000,00 kn ili dva raĉuna, ukupno

5.000,00 kuna.

Ksenija Kramar

143

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA SVOTU VRIJEDNOSNOG USKLAĐENJA ZALIHA

KOJA NIJE POREZNO PRIZNATI RASHOD – PRIVREMENA RAZLIKA

rashodi smanjenja vrijednosti zaliha priznaju se u razdoblju u kojemu je imovina

prodana ili na drugi naĉin uporabljena (otuĊena,uništena)

porezno se priznaju samo realizirani gubici od smanjenja vrijednosti zaliha

povećanje porezne osnovice odnosi se na porezno nepriznate rashode

vrijednosnog usklaĊenja zaliha koje je provedeno u poreznom razdoblju (npr.

2015.), a zaliha postoji na dan 31.12. (zaliha gotovih proizvoda nije prodana ili na

drugi naĉin uporabljena)

rashodi zaliha po osnovi manjkova zaliha priznaju se u visini utvrĊenoj odlukom

HGK odnosno HOK u smislu propisa o PDV-u

Ksenija Kramar

144

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA SVOTU VRIJEDNOSNOG USKLAĐENJA FINANCIJSKE

IMOVINE KOJA NIJE POREZNO PRIZNATA – PRIVREMENA RAZLIKA

rashodi smanjenja vrijednosti financijske imovine priznaju se u razdoblju u kojemu

je imovina prodana ili na drugi naĉin uporabljena

porezno nepriznati rashod vrijednosnog usklaĊenja financijske imovine koji

povećava poreznu osnovicu iskazati će se u sluĉaju ako je vrijednosno usklaĊenje

provedeno kao rashod u RDG

Ksenija Kramar

145

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA SVOTU TROŠKOVA REZERVIRANJA KOJA SE POREZNO

NE PRIZNAJE – PRIVREMENA RAZLIKA

priznaju se kao rashod rezerviranja za rizik i troškove na temelju Zakona ili drugog

propisa i rezerviranja koja su uvjetovana ugovorima:

rezerviranja za otpremnine

rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava

rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima

rezerviranja za troškove po zapoĉetim sudskim sporovima

rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore

porezna osnovica povećava se za rashode rezerviranja iznad svote propisane

ĉlankom 11. Zakona

Ksenija Kramar

146

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE ZA SVE DRUGE RASHODE KOJI NISU IZRAVNO U SVEZI S

OSTVARIVANJEM DOBITI

porezna osnovica povećava za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s

ostvarivanjem dobiti i druge svote povećanja koje nisu bile ukljuĉene u poreznu

osnovicu u prethodnim poreznim razdobljima kao i porezno nepriznavanje rashoda

za koje ne postoje vjerodostojne isprave

primjer:

trošak amortizacije dugotrajne imovine koja ne sluţi za obavljanje djelatnosti

poreznog obveznika

amortizacija goodwilla nastalog pri statusnim promjenama

trošak nastao zbog dodjele vlastitih dionica zaposlenicima

druge svote povećanja porezne osnovice koje nisu bile ukljuĉene u osnovicu u

prethodnim poreznim razdobljima (npr. otkrivene su nadzorom porezne uprave)

Ksenija Kramar

147

SMANJENJE POREZNE OSNOVICE ZA PRIHODE OD DIVIDENDI I UDJELA U DOBITI I

REINVESTIRANU DOBIT

prihodima od dividendi i udjela u dobiti, za koje se smanjuje osnovica

poreza na dobit, smatraju se primljene dividende i udjeli u dobiti na temelju

udjela u kapitalu kod poduzetnika

rezultat: neoporezivanje dividendi i udjela u dobiti - izbjegavanje

dvostrukog oporezivanja

Ksenija Kramar

148

SMANJENJE POREZNE OSNOVICE ZA DRŢAVNU POTPORU ZA OBRAZOVANJE I IZOBRAZBU

drţavnom potporom za obrazovanje i izobrazbu, smatra se:

drţavna potpora za opće obrazovanje i izobrazbu

drţavna potpora za posebno obrazovanje i izobrazbu

Uvjeti i pravila za dodjelu drţavne potpore za obrazovanje i izobrazbu radnika ureĊeni su Zakonom o

drţavnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 109/07. – 14/14.)

drţavna potpora za korisnika drţavne potpore koji obavlja djelatnost pomorskog prijevoza

drţavna potpora u sluĉaju općeg i posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom poloţaju

drţavna potpora za izvoĊenje naukovanja u sustavu vezanih obrta - svota ove potpore ne moţe

prelaziti gornju granicu potpore male vrijednosti u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male

vrijednosti

Ksenija Kramar

„radnik u nepovoljnom poloţaju“ je radnik:

mlaĊi od 25 godina koji prethodno nije pronašao nikakav posao s redovitom plaćom

s invaliditetom, ali je sposoban sudjelovati na trţištu rada

koji se ponovno zaposlio nakon prekida od najmanje tri godine

stariji od 45 godina koji nije stekao srednju školsku ili srednju struĉnu spremu

dugotrajno nezaposleni radnik, odnosno radnik koji je bio nezaposlen tijekom dvanaest

uzastopnih mjeseci, pri ĉemu se ovaj pojam primjenjuje na ovog radnika u razdoblju od

prvih šest mjeseci nakon njegova ponovnog zapošljavanja.

149

Ksenija Kramar

UMANJENJE POREZNE OSNOVICE NA TEMELJU NAUKOVANJA ZA

ZANIMANJA U SUSTAVU VEZANIH OBRTA

Poduzetnici – trgovaĉka društva i obrtnici koji u svojim pogonima i radionicama izvode

praktiĉnu nastavu i vjeţbe naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta mogu

osnovicu poreza na dobit ili dohodak, u skladu s ĉl. 6. Zakona, smanjiti za:

a) svotu isplaćenih nagrada nauĉnicima u vrijeme naukovanja i

b) 5 % dobiti (iskazane na red. br. 3 obrasca PD) ili dohotka od samostalne djelatnosti

ako je na naukovanju imao od jednog do tri nauĉnika.

Ako je poduzetnik imao više od 3 nauĉnika, smanjenje porezne osnovice (5%)

povećava se za jedan postotni bod po svakom nauĉniku, ali najviše do 15 % dobiti ili

dohotka od samostalne djelatnosti.

U skladu s ĉl. 6. st. 5. Zakona, svota smanjenja porezne osnovice ne moţe biti veća od

godišnje neoporezive svote nagrada uĉenicima za vrijeme praktiĉnog rada i naukovanja

po svakom nauĉniku na naukovanju osnosno 19.200,00 kn (1.600,00 x 12).

150

Ksenija Kramar

POTICANJE ULAGANJA

Za ostvarivanje potpora s naslova poticanja ulaganja primjenjuju se odredbe Zakona o

poticanju investicija (Narodne novine broj 112/12 i 28/13) i Uredbe o poticanju investicija

i unapreĊenju investicijskog okruţenja (Narodne novine broj 40/13).

Poticajne mjere mogu koristiti poduzetnici registrirani u Republici Hrvatskoj koji imaju

ulaganje u dugotrajnu imovinu u minimalnom iznosu od 50.000 € i uz otvaranje

najmanje 3 nova radna mjesta za mikro poduzetnike, te 150.000 € i uz otvaranje

najmanje 5 novih radnih mjesta za male, srednje i velike poduzetnike.

Minimalno razdoblje oĉuvanja ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s

ulaganjem je 5 godina, ali ne moţe biti kraće od razdoblja korištenja poticajnih mjera.

Potpora za poĉetnu investiciju se izraĉunava kao postotak vrijednosti investicije, a koja

se utvrĊuje na temelju opravdanih troškova investicije koje ĉine:

materijalna (vrijednost nekretnina/zgrada i opreme/strojeva), te nematerijalna imovina

(prava na patente, licence, know-how), ili

2 godine bruto plaće.

Minimalno razdoblje oĉuvanja investicije i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s

ulaganjem je 5 godina za velike poduzetnike, a 3 godine za male i srednje poduzetnike,

ali ne moţe biti kraće od razdoblja korištenja poticajnih mjera.

151

Ksenija Kramar

HVALA NA PAŢNJI!

[email protected]

[email protected]

152

Ksenija Kramar

Documents

PRIPREME ZA ZAVRŠNI RAĈUN racun.pdf · Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja – Model Ugovora OECD iz 2005. Zakon o doprinosima (Narodne novine broj 84/08 do 143/14) Pravilnik