Priprema za državnu maturu iz psihologije 2017/2018

Dopuna materijala iz udžbenika psihologija D. Bratko

Edita Mucić Šutić

UVOD U PSIHOLOGIJU Uvjeti i učinci koji djeluju na psihičke procese i ponašanje: 1) fizikalni 2) biološki 3) socijalni Psihički procesi se dijele na kognitivne, afektivne i konativne. Ciljevi psihologije: a) opisati b) objasniti c) predvidjeti d) mijenjati (ponekad)

Pristupi u psihologiji: dodati međukulturalni

RAZLIKA PSIHOLOG / PSIHIJATAR

• psiholozi stječu obrazovanje na Odsjecima za psihologiju (najčešće su Odsjeci za psihologiju u okviru Filozofskih fakulteta) dok psihijatri prvo završavaju medicinski fakultet na nekom od medicinskih fakulteta, a potom odabiru specijalizaciju iz psihijatrije

• psiholozi se ne bave farmakoterapijom i ne mogu Vam davati „tablete“, za razliku od psihijatara koji su liječnici i imaju mogućnost pacijente „liječiti tabletama“

• psiholozi se bave testiranjem, osobito intelektualnih sposobnosti, a to ne rade psihijatri

• i psiholozi i psihijatri se bave psihopatologijom (liječenjem psihičkih poremećaja) ali načelno psiholozi se bave „zdravim ljudima“ koji imaju određene dvojbe ili psihičke poteškoće, a psihijatri osobama s ozbiljnim psihičkim poteškoćama (poremećajima)

• uz dodatne edukacije i psiholozi i psihijatri se mogu baviti psihoterapijom

• psiholozi rade u različitim institucijama (škole, bolnice, poduzeća, vojska, policija, vrtići, savjetovališta i sl.) a psihijatri gotovo isključivo u bolnicama

TIJEK ISTRAŽIVANJA U PSIHOLOGIJI: 1) Odabir problema

2) Postavljanje hipoteze

3) Odabir metode

4) Prikupljanje podataka

5) Analiza podataka

6) Odgovor na problem

METODA KORELACIJE

- Utvrđuje povezanost između više pojava

- Izražava se koeficijentom korelacije koji može biti od -1 do +1

- Omogućava predviđanje pojava

Metode prikupljanja podataka

• Intervju

• Anketa

• Test

• Upitnik

- Uzorak /populacija

- Reprezentativni uzorak

EKSPERIMENT: Primjer: Harlowljev eksperiment

BIOLOŠKA PSIHOLOGIJA • Osnovna svojstva živčanih stanica:

- ne mogu se obnavljati

- podražljivost ili iritabilnost

- provodljivost

Vrste živčanih stanica:

- Motorne ili eferentne

- Senzorne ili aferentne

- Interneuroni

Mozak

• EEG, Mri, PET,

• 1400g težak

• Stari mozak = moždano deblo

• Hipotalamus usklađuje rad vegetativnog živčanog sustava

• Centri za govor:

- Za produkciju (Broca područje) u čeonom režnju

- Za razumijevanje (Wernickeovo područje) u sljepoočnom režnju

ENDOKRINI SUSTAV

• GUŠTERAČA – ispod želudca, inzulin i glukagon, reguliraju metabolizam šećera u krvi te potrošnju šećera

OSJETI • Apsolutni i diferencijalni prag

Weberove konstante: za težinu 2 %

za glasnoću 15%

za svjetline 8%

Osjetna adaptacija, perzistencija (paosjeti), rekuperacija

PERCEPCIJA

Perceptivne varke – na stranici škole: http://www.ss-fraandrijekacicamiosica-ploce.skole.hr/skola/djelatnici/edita_mucic-sutic

PAMĆENJE

Dokaz o postojanju senzornog pamćenja: George Sperling je vrlo kratko ispitanicima pokazivao slova (12 slova u tri reda). Većina ispitanika je bila u stanju upamtiti 4-5 slova.

Nakon toga je u drugom eksperimentu nakon prikazanih slova pušten ton niske, srednje ili visoke frekvencije. Ako je bio niske, morali su reći slova iz donjeg reda, ako je bio srednje iz srednjeg, a ako je bio visoke frekvencije iz gornjeg. Svi su bez problema se dosjećali slova iz određenog reda. Iako je ton pušten nakon prezentacije, očito je slika slova ostala u senzornom pamćenju pa su ju mogli pretražiti.

https://www.youtube.com/watch?v=GkZNHe49GcA

INTELIGENCIJA • Devijacijski kvocijent inteligencije se računa kod odraslih i temelji se na

odstupanju rezultata osobe od rezultata koje postiže njezina dobna skupina

• MENTALNA RETARDACIJA:

- Blaga: IQ 50-70, ne razlikuju se po izgledu i ponašanju, sporije uče, mogu završiti OŠ i samostalno živjeti

- Umjerena: 35-50, najčešće nisu sposobni za samostalan život, mogu naučiti obavljati jednostavne poslove

- Teška: 20-35, vrlo teška ispod 20; ne mogu samostalno živjeti, često motorički problemi, često ne govore, traže stalnu brigu

Inteligencija je većim dijelom nasljeđena nego stečena. Korelacija IQ jednojajčanih blizanaca odraslih zajedno je 0.86, dvojajčanih koji su odrasli zajedno 0.60, a jednojajčanih koji su odvojeni d 2 mjeseca starosti 0.72.

• Cattelov model:

Fluidna inteligencija: brzina, sposobnost logičkog rasuđivanja, prirodna inteligencija

Kristalizirana: naše mogućnosti, verbalne sposobnosti, razumijevanje događaja oko nas, kognitivne vještine, a temelji se na iskustvu i znanju.

Završni pad; neposredno pred smrt, uslijed propadanja živčanog sustava.

METRIJSKE KARAKTERISTIKE TESTA

- Pouzdanost: isti ispitanici postižu iste ili slične rezultate u više mjerenja,

- Valjanost: mjeri ono čemu je namjenjen

- Standardizacija: da postoje kvalitetne norme, standardi za usporedbu

- Objektivnost: rezultat ovisi samo o ispitaniku, a ne npr. o uputi, ispitivaču...

- Osjetljivost: test dobro razlikuje ispitanike u pogledu osobina koje mjeri.

• Individualni/grupni testovi

• Testovi snage/brzine

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

- Svijest o sebi i svojim emocionalnim stanjima

- Samoregulacija i samokontrola

- Samomotivacija

- Empatija

- Socijalne vještine

EMOCIJE

• Utjecaj izraza lica na emocionalni doživljaj: eksperiment s olovkom i gledanjem crtanih filmova

MOTIVACIJA Biološki (za hranom, pićem, izlučivanjem štetnih tvari, snom, tj. temperaturom, seksualne potrebe)

Psihosocijalni (za druženjem, prisnošću, za postignućem)

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

- Prenatalni razvoj: - faza zigote (dva tjedna od začeća) - faza embrija (do 8 tjedna )- razvoj organa - Faza fetusa (do rođenja)

- Refleksi novorođenčeta:

Refleks okretanja glave, refleks sisanja, refleks gutanja, refleks hvatanja, refleks hodanja, refleks oponašanja izraza lica odraslih

- Adolescencija:

Egocentrizam

Fenomen izmišljene publike

Idealizam

Osjećaj neranjivosti i posebnosti

Odrasla dob: kriza srednjih godina

Starenje: primarno i sekundarno

LIČNOST

Biheviorizam

Albert Bandura naglašava socijalno učenje, samoregulaciju (nakon što usvojimo pravila što je dobro što je loše, počinjemo osjećati krivnju za loša ponašanja bez da dobijemo kaznu i sl.) i samoefikasnost (koloko je osoba uvjerena da može uspjeti u nekoj aktivnosti).

Humanistička psihologija Fenomenološki pristup – važna je subjektivna percepcija sebe i svijeta oko sebe Holistički pristup- promatra ličnost u cjelini • Rogers – razlikuje tri vrste „ja” ili „selfa”: „vlastito ja” – svijest o sebi kakvi smo i kakvi možemo biti, naše percepcije ideje i vrijednosti „realno ja” – oko kakvi zaista jesmo Ako je velika razlika moguće da čovjek ima problema u prilagodbi jer negira realnost „idealno ja” – ono kakvi bismo željeli biti ili kakvi mislimo da bi trebali biti prema zahtjevima društva i roditelja Ako je velika razlika idealnog i vlastitog ja, čovjek je frustriran.

SOCIJALNA PSIHOLOGIJA

Karakteristike grupa: Uloge (što se očekuje od pojedinih članova grupe) i norme (pisana i nepisana pravila ponašanja za članove grupe

Zimbardo: Stanfordski eksperiment sa zatvorenicima i čuvarima

Komunikacijska struktura unutar grupe ispituje se sociogramom:

VOĐENJE • Vođe usmjerene na cilj (zadatke) daju zadatke članovima, provjeravaju

ih i nadziru, kritiziraju, ne vodeći računa o osjećajima članova

• Vođe usmjerene na odnose među članovima (na ljude) vode računa o članovima, slušaju ih, potiču, prijateljski su raspoloženi, objašnjavaju i sl.

GRUPNA KOHEZIJA- snaga povezanosti članova grupe međusobno, koja ovisi o sličnosti članova ali i o događajima izvan grupe poput vanjske prijetnje, natjecanja s drugom grupom…

SUKOB MEĐU GRUPAMA: Muzafer Sherif i eksperiment s dječacima iz dva kampa.

Miroljubivo rješavanje: postupno popuštanje, započet komunikaciju i pronaći zajednički cilj

SRETNO S UČENJEM!!!