PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE
INFORMATIKERedovne studije Smjer IT menadment
Predmet PRINCIPI PROGRAMIRANJA
Uvod u Java programiranje(seminarski rad)
Predmetni nastavnik Prof. dr Zoran Avramovi
Student
Igor Dubravac, studentIndex br. 029-08/RIT
Banja Luka, septembar 2011.
1
Sadraj Uvod Struktura Java programa Pravila Java programiranja
Kompajliranje i izvravanje Java programa Kreiranje Java programa
Promjenjive Nazivi promjenjivih Tipovi promjenjivih Deklarisanje
promjenjivih Naredba dodjeljivanja Aritmetiki operatori
Nadovezivanje stringova Komentari Programski izlaz Projekt
programerska slava Dizajniranje projekta Inicijalizacija
promjenjive Matematike funkcije Ulazni metodi programa Primjer
ulaznih metoda Projekt kalkulator za tedie Zakljuak Literatura 3 4
6 6 7 8 9 9 10 11 12 13 13 14 15 17 17 18 20 20 23 25 26
Uvod2
Java je raunarski programski jezik koji je razvila firma Sun
Microsystems. Programski jezik se koristi za izdavanje instrukcija
raunaru da obavi konkretne poslove. Java kao programski jezik je
nastala 1995. god. i izuzetno je popularna. Prvi razlog
popularnosti je cijena, s obzirom da je potpuno besplatna. Mnogi
programski jezici se prodaju po cijeni od vie stotina ili hiljada
dolara, to je veini ljudi glavna prepreka da ponu da ue
programiranje. Drugi razlog za popularnost je to to Java programi
mogu da se izvravaju na skoro svakom tipu raunara jer su nezavisni
od platforme na kojoj se izvravaju. Java moe da se koristi za
razvoj raznovrsnih aplikacija. Postoje jednostavni tekstualno
zasnovani programi koji se nazivaju konzolnim aplikacijama. Takvi
programi podravaju samo tekstualni unos i ispis na monitoru
raunara. Takoe, mogu se praviti aplikacije sa grafikim korisnikim
interfejsom (engl. Graphical User Interface - GUI). Ove aplikacije
raspolau sa menijima, paletama alatki, dugmadima, trakama za
pomjeranje sadraja drugim kontrolama koje reaguju na mia. Primjeri
GUI aplikacija su programi za obradu teksta, programi za rad sa
tabelama i raunarske igrice. Takoe, mogu se praviti i aplikacije
koje se nazivaju apleti (engl. Applets). To su male GUI aplikacije
koje mogu da se izvravaju unutar web stranice. Apleti daju
dinaminost web stranicama. Drugo popularno svojstvo Jave je to to
je ona objektno orijentisana. To je fini nain da se kae da su Java
programi sainjeni od vie onsovnih dijelova (komponenti) koji mogu
da se vie puta koriste. To za Java programera znai da moe da pravi
i mijenja velike programe bez veih komplikacija. Poslednja prednost
Jave je to to je ona prost jezik u poreenju sa drugim programskim
jezicima i zbog toga se relativno lako ui. Ta jednostavnost je
neophodna da bi se podrala nezavisnost Java aplikacija od tipa
platforme. Meutim, ta jednostavnost ne znai da Java nije moan
programski jezik. Sa Javom se moe uraditi sve ono to se moe uraditi
i na nekom drugom, mnogo sloenijem jeziku.
Struktura Java programa
3
Java, kao i svaki drugi jezik (raunarski ili govorni), ima svoju
terminologiju. Java program (ili projekt) ini nekoliko datoteka.
Ove datoteke se nazivaju klasama. Svaka od tih datoteka ima Java
kod koji obavlja neki specifian zadatak ili zadatke. Svaka datoteka
klase ima oznaku tipa datoteke, takozvanu ekstenziju .java. Naziv
datoteke koji se koristi za snimanje klase mora da odgovara nazivu
klase. Jedna klasa u svakom projektu e imati neto to se naziva
glavni metod (engl. main method). Kad god se izvrava Java program,
raunar e prvo potraiti glavni metod da bi neto poelo da se deava.
Prema tome, za izvrenje programa, mora se direktno navesti klasa
koja sadri glavni metod.
Slika 1 Test projekt Welcome Na slici broj 1 vidimo kako to sve
izgleda u radnom okruenju JCreatora LE, besplatnog programa u tzv.
integrisanom razvojnom okruenju (engl. Integrated Development
Environment - IDE). Ovaj projekt ima jednu datoteku koja se naziva
Welcome.java. Uoljivo je, kao to je zahtjevano, naziv Welcome
odgovara nazivu klase koji se vidi u kodu (public class Welcome).
Takoe je uoljiva oblast u kodu koja ima rije main. To je glavni
metod koji je potreban u jednoj od klasa projekta. Program (ili
projekt) sainjava vie datoteka koje se nazivaju klasama, a koje
sadre aktuelni Java kod. Ona klasa od koje sve poinje je glavna
klasa. Projekti se grupiu u radne oblasti (engl. Workspaces). U
daljnjem tekstu u razmatrati Welcome program red po red kako bih
objasnio njegovu strukturu.4
Prvih pet redova su: /* * Test Projekat * Autor: Igor Dubravac *
2011. */ U tim redovima je komentar (engl. Comment). Ti redovi
obezbjeuju neke informacije o programu, tj. o kom programu se radi
i informaciju za kontakt. Komentar poinje sa simbolom /* i zavrava
se sa simbolom */. Ovi redovi su poznati i kao zaglavlje programa
(engl. program header). Dobro je da se uvijek stavlja zagljavlje u
Java programe u kojima je informacija ta rade i ko ih je napisao.
Java kompajler ignorie svaki komentar njihova uloga je samo da prua
objanjenje. Prvi red posle komentara sadri sledee: public class
Welcome { Ovaj red sadri definiciju klase nazvane Welcome. Kljuna
(engl. keyword) rije public odreuje da li drugi dijelovi programa
mogu da pristupaju ovoj klasi. Kljune rijei su dio svakog
programskog jezika to su rezervisane rijei i ne mogu se koristiti u
regularnim Java izrazima. Lijeva vitiasta zagrada ({) se koristi da
oznai poetak definicije klase. Sledei red je: public static void
main(String[] args) { U ovom redu se kreira glavni metod ranije
pomenut. Ovako poinje glavni metod u kome se pie Java kod koji e se
izvriti kada se program pokrene. Druga lijeva vitiasta zagrada
koristi se za poetak definisanja glavnog metoda. Jedini Java iskaz
(engl. statement) u glavnom metodu je:
System.out.println("Dobrodosli u test projekat!"); System klasa je
ugraena u Javu, out je objekat klase koji se odnosi na izlazni
prozor (engl. output window). Rije println (print line) prikazuje
jedan red teksta. Tekst koje se prikazuje je pod navodnicima (u
JCreatoru je i u drugoj boji radi preglednosti). Iskaz se zavrava
sa (;). U ovom prostom primjeru, glavni metod ima samo jedan iskaz,
dok e naredni iskazi imati mnogo vie iskaza. Metodi su mjesto gdje
Java
5
programi obavljaju zadatke, Pored pisanja sopstvenih metoda, moe
se koristiti bilo koji od mnogobrojnih metoda koji su ugraeni u
Java jezik. Posle ovog reda slijede dva reda od kojih svaki ima
desnu vitiastu zagradu (}). Prva zagrada okonavaglavni metod, dok
druga konava definiciju klase.Potrebno je uvijek paziti da su
vitiaste zagrade uparene, tj. da svakoj lijevoj odgvara jedna
desna. U sutini, ptrebno je zaglavlje programa, definicijaklase i
glavni metod kao i voenje rauna o snimanju datoteke klase pod istim
nazivom pod kojim je klasa definisana. Ta datoteka ima oznaku (tzv.
ekstenziju) .java.
Pravila Java programiranja - Java kod zahtjeva perfekciju. Sve
kljune rijei moraju biti korektno zapisane. - Java razlikuje mala i
velika slova (engl. case-sensitive), to znai da se celika i mala
slova smatraju razliitim znaokvima. - Java ignorie bijele linije
(engl. white space), koriste se radi preglednosti. - Vitiaste
zagrade se koriste za grupisanje. One markiraju poetak i zavretak
programskih sekcija. Sekcija koda izmeu dvije odgovarajue vitiaste
zagrade naziva se blok. - Dobra praksa je uvlaenje koda bloka
prilikom pisanja programa. To olakava praenje kod. JCreator
automatski uvlai kod u blokovima. - Svaki Java iskaz se zavrava
taka-zaretom (;). Iskaz je programski izraz koji proizvodi neku
akciju (npr. iskaz println). Potrebno je uoiti da nisu svi java
izrazi iskazi (npr. red koji definie glavni metod nema
taku-zarez).
Kompajliranje i izvravanje Java programa U primjeru iznad, u tri
koraka je obavljeno kreiranje i izvravanje Java programa: - pisanje
koda, - kompajliranje koda i - izvravanje koda. Java je nezavisna
od platforme. Ova nezavisnost je mogua zato to se Java program ne
izvrava direktno na raunaru, ve na virtuelnom raunaru koji je
instaliran na raunaru zajedno sa Java Software Development Kitom
(SDK). Taj virtuelni raunar se naziva Java virtuelna maina. Prije
nego to SDK moe da razumije Java program, on mora da bude pretvoren
ili preveden u jezik koji ona razumije. Ova konverzija se obavlja
kada se kompajlira Java program. Kompajliranje Java programa kreira
datoteku sa objektnim kodom koji SDK moe da razumije. Ta datoteka e
imati oznaku tipa datoteke (ekstenziju) .class. Na sledeoj tabeli
je grafiki prikazan proces6
kompajliranja: Java program (.java datoteka)
Java kompajler
Java objektni kod (.class datoteka)
Tabela 1 Grafiki prikaz procesa kompajliranja Pri izvravanju
Java programa, ove .class datoteke obrauju neto to se zive Java
Interpreter unutar virtuelne maine. Ovaj interpreter razgovara sa
raunarom i prevodi Java naredbe u eljene rezuktate. Na sledeoj
tabeli je grafiki prikazan proces izvravanja programa: Java
objektni kod (.class datoteka)
Java virtuelna maina (Java Interpreter)
Program na raunaru
Tabela 2 Grafiki prikaz proces izvravanja programa
Kreiranje Java programa U primjeru Welcome smo vidjeli da
naredba tampa neku informaciju (Dobrodosli u test projekat!). Svaki
program je sainjen od vie Java naredbi koje raunar treba da obradi.
Pravljenje raunarskog programa pomou Jave (ili bilo kog drugog
jezika) je direktan proces. Relativno je lako ispisati korake
rjeenja na naem govornom jeziku. Meutim, za nas je malo tee to
saoptiti raunaru na njegovom jeziku. Za prost primjer sabiranja ti
koraci bi bili: - zadaj vrijednost prvog broja, - zadaj vrijednost
drugog broja, - saberi prvi broj sa drugim, rezultat je zbir, tj.
trei broj, - saopti zbir. Sada je potrebno da to saoptimo raunaru
na njegovom jeziku. Prevodimo svaki korak rjeenja u naredbu (ili
naredbe) raunarskog jezika. Da bi mogli kazati raunaru kako da
uradi bilo koji zadatak, potrebno je dobro poznavati programski
jezik, u ovom sluaju Java programski jezik. Druga stvar o kojoj
treba voditi rauna pisajui Java programe je logika i preciznost.
Raunar e slijediti instrukcije ak i kada su pogrene. Ispod slijede
par primjera pisanja programskih zadataka kao niz koraka za
ilustraciju nekih stvari koje raunar moe da uradi. ta treba uraditi
ako profesor zatrai prosjenu sa testa koji je radilo 352 uenika?
Koraci su sledei:7
- odrediti ocjenu svakog studenta, - sabrati sve ocjene da bi
dobili sumu, - podijeliti sumu sa 352 da bi dobili prosjenu ocjenu,
- saoptiti profesoru prosjenu ocjenu. Drugi korak se moe dalje
razdijeliti u manje korake. Da bi sabrali 352 ocjene treba: - poeti
sa prvom ocjenom, - dodati drugu ocjenu, zatim treeu, pa etvrtu
itd., - stati kada su sve ocjene dodate. U ovim koracima raunar bi
trebalo da radi isti posao (dodavanje broja) 352 puta. Raunari su
veoma dobro kod poslova koji se ponavljaju, nazivaju se petlje
(engl. looping). Najjednostavniji primjer petlje bi bio algoritam
za klasinu kartaku igru Rat u kojoj dva igraa uzimaju karte iz
standardnog pila i onaj koji ima jau kartu nosi kartu drugog igraa.
Proces se nastavlja sve dok u pilu ima karata. Ko sakupi vie karata
kada se igra zavri je pobjednik. Igranje ove igre zahtijeva sledee
korake: - promjeati pil karata, - dati kartu prvom igrau, - dati
kartu drugom igrau, - odrediti ija karta je jaa i proglasiti
pobjednika, - ponavljati proces davanja (dijeljenja) karata igraima
sve dok ima karti u pilu. U etvrtom koraku se zahtjeva od raunara
da donese odluku utvrivanje koja je karta jaa. Na kraju, korak 5
trai ponavljanje dijeljenja karata sve dok ih ima u pilu. Za svaki
Java program koji se pravi, najbolje je prvo napisati niz logikih
koraka koji e raunar slijediti kod obavljanja poslova koji su
potrebni programu. Zatim slijedi pretvaranje tih koraka u Java
jezik to e dati Java program.
Promjenjive Svi raunari rade sa nekom vrstom informacije.
Brojevi, tekst, datumi i slike su uobiajeni tipovi informacija sa
kojima oni rade. Raunarskim programima je potreban prostor da
smjeste informacije dok sa njima rade. Promjenjive su primarni
metod za premjetanje informacija u Java projektu. Prilikom korienja
promjenjivih odreena pravila se moraju potovati. Nazivi
promjenjivih Svakoj promjenjivoj u projektu se mora dodijeliti
naziv (ime). Pravila za imenovanje promjenjivih su: - mogu se
koristiti samo slova, brojevi i znak podvlake (_), - prvi znak mora
biti slovo,
8
- ne mogu se koristiti slubene (rezervisane) rijei Java
programskog jezika (npr. ne mgu se promjenjivoj dodijeliti naziv
println ili System). Po konvenciji, nazivi promjenjivih poinju sa
malim slovom. Ako se naziv promjenjive sastoji od vie rijei, tada
su rijei spojene a svaka rije posle prve poinje sa velikim slovom.
Najvanije pravilo je da se koriste nazivi promjenjivih koji neto
znae. Trebalo bi moi identifikovati informaciju smjetenu u
promjenjivoj po nazivu promjenjive. Primjer proizvoda i njihovih
cijena: Koliina Jedinina cijena proizvoda Broj poruenih proizvoda
Cijena svih proizvoda Naziv promjenjive itemCost numberItems
totalItemCost
Naziv svake promjenjive poinje sa malim slovom a velikim slovom
poinje svaka potonja rije u nazivu promjenjive.
Tipovi promjenjivih Potrebno je znati tip informacije koju uva
(dri) svaka promjenjiva. Da li sadri broj? Da li broj ima decimalnu
taku (zarez)? Da li sadri tekstualnu informaciju? Prva promjenjiva
je tipa int (integer). Ovaj tip promjenjive se koristi za
predstavljanje cijelih, ne-decimalnih brojeva. Primjer: 1 -20
4000
4,000 (anglosaksonski oblik zapisivanja brojeva) u Javi se pie
kao 4000 ne koriste se zarezi kod velikih brojeva. U primjeru
iznad, numberItems treba da bude promjenjiva tipa int. Ako
promjenjiva treba da uva broj koji ima decimalnu taku, tj. zarez,
takve promjenjive e biti tipa double. Takve promjenjive su
dvostruke preciznosti (doubleprecision), brojevi sa pokretnim
zarezom (floating point numbers decimalna taka je stvar koja se
pomjera). Primjer: -1.25 3.14159 22.7
U primjeru iznad, promjenjiva itemCost i totalItemCost treba da
budu promjenjive tipa double.
9
U Java programiranju se koristi i bulov (boolean) tip
promjenjive. Ovaj tip je dobio naziv po poznatom matematiaru,
Boole-u. Moe da ima jednu od dvije vrijednosti: true (tano) ili
false (netano). Promjenjive ovog tipa su osnova raunarevih
sposobnosti za donoenje odluka. Primjena bulovog tipa promjenjive
na primjer iznad bi bio u sluaju da elimo zunati da li je proizvod
u redu ili nije i glasio bi isItemOk. Ako je tano (true), onda je u
redu, u protivnom, logino, nije. Sledei tip koji se koristi nije
uopte tip. Preciznije, to je Java klasa String klasa (injenica je
da poinje sa velikim slovom). String promjenjia je upravo to ona
uva string (nisku, listu) razliitih znakova. String moe biti string
brojeva, reenica, pasus, bilo koji znaci uopte. esto, string nee
sadrati bilo kakav znak (razan string). Stringovi su uvijek odreeni
navodnicima. Primjer: Ja sam Java programer 0123456789 Komentar
Deklarisanje promjenjivih Kod imenovanja promjenjivih i
odreivanja tipa, te informacije se moraju proslijediti Java
projektu. Potrebno je da deklariemo svoje promjenjive. Java naredba
koja se koristi za deklarisanje promjenjive imenovane variableName
a tipa type je: type variableName; Potrebna je naredba deklaracija
kao ova za svaku preomjenjivu u projektu. Odgovarajue deklarisanje
promjenjivih olakava programiranje, smanjuje mogunost pojavljivanja
greaka i olakava mijenjanje programa. Pisajui kod samo unutar
glavnog metoda (main method) promjenjive imaju lokalni karakter
(local scope), to znai da su na raspolaganju samo metodu u kome su
definisane. Primjeri deklaracije promjenjivih: int numberItems;
double itemCost; double totalItemCost; boolean isItemOk; String
myItemDescription; Java dozvoljava deklarisanje vie promjenjivih
istog tipa u jednom redu razdvajajui nazive zarezom. Na primjer,
moemo kombinovati dvije od prethodnih deklaracija (za double
promjenjive) u: double itemCost, totalItemCost;
10
U glavnom metodu Java programa, ove deklaracije promjenjivih
treba da se pojave na vrhu: public static void main(String[]) args)
{ int numberItems; double itemCost, totalItemCost; boolean
isItemOk; String myItemDescription; /* Ostatak glavnog metoda */
}
Naredba dodjeljivanja Najprostija i najvie koriena naredba u
Javi je naredba dodjeljivanja (assignment statement). Ta naredba
ima oblik: variableName = variableValue; Samo jedna promjenjiva moe
biti na lijevoj stani operatora dodjeljivanja (=). Evo nekoliko
prostih primjera dodjeljivanja korienjem item promjenjive:
numberOfItems = 22; itemCost = 0.27; isItemOk= true;
myItemDescription = Proizvodimo samo najbolje!; Stvarne vrijednosti
dodijeljenje promjenjivama nazivaju se literali, poto one literalno
pokazuju svoje vrijednosti. Operator dodjeljivanja se prepoznaje
kao znak jednakosti ali se on ne naziva tako u raunarskom
programiranju. Desna strana (variableValue u ovom primjeru)
operatora dodjeljivanja nije ograniena na literale. Svaki ispravan
Java izraz, sa bilo kojim brojem promjenjivih ili drugih
vrijednosti, moe biti sa desne strane operatora. U tom sluaju, Java
prvo izraunava variableValue, a zatim dodjeljuje rezultat
variableName. Ovo je veoma vaan koncept programiranja izraunati
desnu stranu, zatim dodijeliti lijevoj strani. Takoe je vano imati
na umu da ako tip od variableValue ne odgovara tipu od
variableName, Java e konvertovati (ako je to mogue) variableValue u
odgovarajui tip. Na primjer, ako je variableName tipa int
(cjelobrojna) a variableValue je
11
izraunato 25.6, variableName e imati vrijednost 25 (uzima se
cjelobrojna vrijednost).
Aritmetiki operatori Jedna od stvari u kojoj su raunarski
programi jako dobri je aritmetika. Oni mogu veoma brzo da sabiraju,
oduzimaju, mnoe i dijele brojeve. Postoji pet aritmetikih operatora
koji se koriste iz Java jezika a to su: - sabiranje (+), -
oduzimanje (-), - mnoenje (*), - dijeljenje (/), - ostatak (%). Ako
naredba dodjeljivanja ima vie od jednog aritmetikog operatora Java
spreava mogunost pojave konfuzije svojim praviliman prvenstva
(engl. precedence). To znai da postoji odreeni redoslijed po kome
se aritmetiki operatori primjenjuju. Taj redoslijed je sledei: -
mnoenje (*) i dijeljenje (/), - ostatak (%), - sabiranje (+) i
oduzimanje (-). Ako dva operatora imaju isti nivo prioriteta (npr.
mnoenje i dijeljenje), operacije se u naredbi dodjeljivanja
obavljaju s lijeva na desno. Takoe, prioritet se moe staviti pomou
operatora za grupisanje zagrade (). U sluaju jednog skupa unutar
drugog, izraunavanje poinje iz najdubljeg skupa i ide ka spolja.
Evo nekoliko primjera Java naredbi dodjeljivanja sa aritmetikim
operatorima: totalItemCost = numberItems * itemCost; numberOfWeeks
= numberOfDays / 7; averageScore = (score1 + score2 + score3) /
3.0;
Nadovezivanje stringova Aritmetiki operatori se mogu primjeniti
na numerike promjenjive (tip int i tip double). Takoe, moe se
operisati i sa string promjenjivama. esto se u Java projektima
uzima string promjenjiva sa jednog mjesta i dodaje se na kraj
drugog stringa. Ovo se naziva nadovezivanje (engl. concetenation)
stringova. Operaor nadovezivanja je znak plus (+) i tako se
koristi, na primjer:
12
newString = Ja sam + Java programer!; Posle ove naredbe, string
promjenjiva newString e imati vrijednost Ja sam Java programer.
Operator nadovezivanja je identian sa operatorom sabiranja.
Potrebno je uvijek obezbjediti da ne doe do konfuzije kada
koristimo oba opertora. String promjenjive ine veliki dio Jave.
Komentari Poeljno je uvijek slijediti odgovarajua pravila
programiranja kada se pie Java kod. Jedno od tih pravila je da se
na odgovarajui nain ostavljaju komentari na kod. Komentari mogu
biti od pomoi u razumjevanju koda. Takoe, olakavaju budue promjene
koda. Simbol za komentar su dvije kose crte (//). Sve to je
napisano posle simbola za komentar raunar e ignorisati. Moe se
imato kao komentar poseban cijeli red Java koda, kao u ovom sluaju:
// Postavi broj proizvoda numberItems = 14; Takoe, komentar se moe
staviti u isti red sa naredbom dodjeljivanja: numberItems = 14; //
Postavi broj proizvoda Za komentar koji zahvata vie redova koristi
se simbol (/*) za poetak, i zavrava simbolom (*/).
Programski izlaz U primjeru na slici broj 1 sam koristio kao
izlaz na ekranu tekst Dobrodosli u tekst projekat . Sada u pokazati
kako izgleda izlaz numerike informacije. Primjer: numberItems = 45;
System.out.println(number Items);
13
Na ekranu e se kao izlaz pojaviti 45. Takoe, moe se kombinovati
tekstualna informacija sa numerikom informacijom pomou operatora
nadovezivanja, primjer: numberItems = 45; System.out.println(Broj
proizvoda je + numberItems); Kao izlaz pisae Broj proizvoda je 45.
Numeriki podatak (numberOfItmes) konvertovan je u string prije nego
to je nadovezan na tekstualni podatak. Meutim, ponekad se mogu
pojaviti i izvjesni problemi. Operator nadovezivanja je identian sa
aritmetikom operacijom sabiranja, prema tome, primjer: numberItems
= 32; numberServices = 22; System.out.println(Broj proizvoda i
usluga je + numberItems + numberServices); Ovim kodom dobijamo
izlaz Broj proizvoda i usluga je 32 22. Java je konvertovala oba
numerika podatka u string prije nego to je obavljeno sabiranje.
Tada znak plus koji ih razdvaja ima ulogu operatora nadovezivanja i
stoga se dobija 32 22. Da bi dobili sumu kao izlaz (onako kako je
prvobitno zamiljeno), potrebno je pomou zagrada izvesti prisilno
numeriko sabiranje: numberItems = 32; numberServices = 22;
System.out.println(Broj proizvoda i usluga je + (numberItems +
numberServices)); U ovom sluaju, dvije numerike vrijednosti se
sumiraju prije konvertovanja u string i dobija se eljeni izlaz Broj
proizvoda i usluga je 54. Prema tome, metod println nudi pogodan
nain za dobijanje izlaza i sa numerikom i sa tekstualnom
informacijom, ali mora korektno da se koristi. Projekt Programerska
slava Na slavi su ispeene dva velika rolata svinjetine i zadatak je
definisati koliko svaki gost moe da pojede. Pretpostavlja se da je
duina rolata poznata. Zbog lakeg sjeenja, svaki gost e dobiti
cijeli broj ina (ili centimetara) od rolata (bez decimala). Uz ovaj
podatak, moe se izraunati koliko gostiju se moe nahraniti od jednog
rolata. Ako je ukupni broj vei od broja gostiju, svi e jesti i sve
je u redu. A ako nije tako, morae se uraditi podeavanje. Koraci u
programu bi trebali biti sledei: - postaviti vrijednost za broj ina
koje gost moe pojesti, - odrediti duinu oba rolata,14
odrediti koliko gostiju moe da se nahrani od svakog rolata, -
poveati ili smanjiti broj ina sve dok se ne postigne da svi gosti
mogu da jedu. Prvo, piemo zaglavlje kao vieredni komentar: /* *
Programerska slava * Autor: Igor Dubravac * Godina: 2011. */ Dalje
se upisuje u red definicija klase i lijeva vitiasta zagrada za
otvaranje klase (JCreator nam automatski postavlja i desnu zagradu
koja zatvara klasu): public class Slava { Zatim slijedi definicija
glavnog metoda i njegova pripadna zagrada: public static void
main*(String[] args) { U ovom programu koristiemo pet promjenjivih:
jednu za to koliko svaki gost moe da pojede, dvije za duinu rolata,
i dvije za to koliko gostiju moe da se nahrani od jednog sendvia.
Sve promjenjive e biti cjelobrojnog (integer) tipa. Sada treba
upisati njihove deklaracije: int inchesPerGuest; int lengthRoll1,
lengthRoll2; int guests1, guests2; Zatim postaviti vrijednosti za
neke promjenjive (komentar poeljan): // Postaviti vrijednosti
inchesPerGuest = 5; lengthRoll1 = 114; lengthRoll2 = 93;
Postavljene su navedene vrijednost, svaki gost moe da pojede 5 ina
rolata. Zatim, pomou obinog dijeljenja raunamo koliko gostiju moe
da se hrani iz svakog rolata:-
// Odrediti koliko gostiju moze da se hrani iz svakog sendvica
guests1 = lengthRoll1 / inchesPerGuest; guests2 = lengthRoll2 /
inchesPerGuest; guests 1 i guests 2 e biti (kako je zadato) cijeli
(integer) brojevi. U sledeem koraku je potrebno prikazati rezultate
pomou metoda println: // Ispisi rezultat System.out.println("Svaki
gost moze dobiti " + inchesPerGuest + " inca rolata");
System.out.println((guests1 + guests2) + " gostiju moze pojesti ova
dva rolata!"); Na kraju sumiramo broj gostiju koji mogu pojesti ova
dva rolata prije ispisa. Zavriti ptogram sa dvije desne vitiaste
zagrade, jednom za zatvaranje metoda i drugom za zatvaranje
klase.15
Konani kod u JCreatoru treba da ima oblik kao to je prikazano na
slici 2.
Slika 2 Kompletan kod projekta Programerska slava Dizajniranje
projekta Dobro razraena ideja, tj. dobro dizajniran projekat,
utedie kasnije mnogo vremena a i rezultati e biti bolji. Osnovna
ideja je da se kreira projekat koji se lako koristi, lako razumije
i koji nema greaka. itljiv i lako razumljiv kod e biti kasnije od
velike koristi uslijed mijenjanja istog. Treba paljivo analizirati
kod kako bi bio bez greaka. Paljivo planiranje i planiranje
unaprijed pomae da se cilj ostvari. Druga bitna stvar kod
dizajniranja projekta je da uvijek treba raditi u etapama,
postepeno. Posle svakog dodavanja koda obavezno slijedi
testiranje.
16
Inicijalizacija promjenjive Opta naredba koja se koristi za
deklarisanje promjenjive je oblika: type variableName; Ovdje se
promjenjiva variableName deklarie da je tipa type. Tipovi
promjenjivih su int (cijeli brojevi), double (decimalni brojevi),
boolean (vrijednost tano i netano) i String promjenjive. Evo
nekoliko primjera deklaracije promjenjivih: int
numberLightBulbsPerPack; int numberPacks; double costOfPack;
boolean anyBurnedOut; String myQuestion; Kada se deklarie
promjenjiva, njoj se dodjeljuje neka lokacija u memoriji raunara u
kojoj se nalazi neka nepredvidiva vrijednost. esto, to je sasvim
dovoljno, ukoliko se ne zaboravi u promjenjivoj dodijeliti neku
korisnu vrijednost negdje u svom programskom kodu. Postoje sluajevi
kada treba dodijeliti inicijalnu vrijednost promjenjivoj kada se
deklarie. Takva inicijalizacija je dobra programerska praksa ako se
zna vrijednost koju promjenjiva treba da ima (esto se to nee
znati). Postoje i situacije kada e Java insistirati da se
inicijalizuju promjenjive. U tom situacijama radi se o jednostavnom
proirenju deklaracije: type variableName = variableValue; Naredba
deklaracije u ovom sluaju je i naredba inicijalizacije, kreira se
promjenjiva pod nazivom variableName tipa type i dodjeljuje se
poetna (inicijalna) vrijednost od variableValue. Treba se voditi
rauna da se dodijeli vrijednost odgovarajueg tipa. Ne moe se
dodijeliti decimalna vrijednost promjenjivoj cjelobrojnog tipa! Ove
naredbe se smjetaju zajedno sa uobiajenim deklaracijama na vrhu
metoda da bi se obezbjedila lokalna definisanost. Evo nekoliko
primjera deklarisanja i inicijalizacije promjenjivih u Java
programu: int numberLightBulbsPerPack = 8; int numberPacks = 7;
double costOfPack = 2.45; boolea anyBurnedOut = false; String
myQuestion =Koliko je progremera potrebno da zamjene sijalicu?;
17
Matematike funkcije Kao i drugi raunarski jezici, Java ima
mogunosti da obavlja veoma mona matematika izraunavanja. Ugraene
Java matematike funkvije (nazivaju se i metodi) vrlo esto se
koriste u takvim izraunavanjima. Funkcija je rutina koja izraunava
neku vrijednost na osnovu date informacije. Funkcija se koristi u
sledeem formatu: functionValue = functionName(argumentList);
functionName je ime funkcije a argumentList je spisak (lista)
vrijednosti (argumenata, razdvojenih zarezima) koje su obezbjeene
funkciji kako bi mogla da radi. U ovoj naredbi dodjeljivanja,
functionName koristi vrijednosti iz argumentList da izrauna
rezultat i dodjeli ga promjenjivoj pod nazivom functionValue.
Promjenjiva functionValue mora biti istog tipa kao vrijednost koju
izraunava funkcija functionName. Metodi koji podravaju matematike
funkcije implementirani su u Java klasi Math. Prema tome, da bi se
koristila konkretna funkcija, pie se Math, zatim taka i posle toga
ime funkcije. Apsolutna vrijednost, u matematici, je pozitivni dio
broja. Java funkcija je: Math.abs(argument) gdje je argument broj
ija se apsolutna vrijednost izuava. Argument moe biti ili int ili
double tipa a vraena vrijednost e biti istog tipa kao argument.
Evo nekoliko primjera: Primjer Math.abs(7) Math.abs(-11)
Math.abs(-3.14) Rezultat 7 11 3.14
Kvadratni korijen je broj koji pomnoen samim sobom daje
originalni broj. Na primjer, kvadratni korijen od 4 je 2, poto je 2
puta 2 etiri. U Javi, kvadratni korijen je: Math.sqrt(argument)
18
gdje je argument broj iji se kvadratni korijen izraunava.
Argument mora da bude nenegativan double broj i vraena vrijednost
je double. Evo nekoliko primjera: Primjer Math.sqrt(4.0)
Math.sqrt(36.0) Math.sqrt(72.1) Rezultat 2.0 6.0 8.491
Kod stepenovanja, broj se mnoi samim sobom odreen broj puta. Ako
se mnoi broj samim sobom etiri puta, kae se da je broj dignut na
etvrti stepen. Java funkcija za stepenovanje je:
Math.pow(argument1, argument2) pow (skr. power) funkcija ima dva
argumenta. argument1 je broj koji mnoimo samim sobom argument2
puta. Drugim rijeima, ova funkcija die argument1 na argument2
stepen. I argument i vraena vrijednost su brodjevi tipa double. Evo
nekoliko primjera: Primjer Math.pow(4.0, 2.0) Math.pow(-3.0, 3.0)
Math.pow(10.0, 4.0) Rezultat 16.0 -27.0 10000.0
U ovdje datim primjerima, argumenti nisu imali decimalne
dijelove. To je namjerno uraeno da bi primjeri bili jasniji.
Postoji jo dosta matematikih Java funkcija kao to su trigometrijske
funkcije i inverzne trigonometrijske funkcije, funkcije koje
pretvaraju radijane u stepene i obratno, funkcije koje nalaze
ekstremne vrijednosti, funkcije za zaokruivanje, logaritam itd...
Ulazni metodi programa Java nema opti metod koji podrava upisivanje
ulaznih vrijednosti preko tastature. Mogue je napisati sopstvenu
ulaznu rutinu pomou jave. Korienje ovog koda je slino korienju
matematikih funkcija gore navedenih. Svaki metod ima odzivnik
(prompt) u obliku string poruke koja se pojavljuje kada se metod
izvrava. Kada se odzivnik pojavi, korisnik upisuje zahtjevani ulaz
i pritiska taster Enter kako bi raunar prihvatio vrijednost.
Primjer: Program koji pita korisnika koliko ima godina. Dva reda
Java koda obavljaju taj posao: int userAge; userAge =
Typeit.inInt(Koliko imate godina?);19
Prvo se pie ime klase Typeit (ovo je prethodno napisana klasa za
ulazni metod ije e pravljenje biti opisano u nastavku), zatim taku
in i na kraju ime metoda. Kada se ovaj kod izvri, korisnik e
vidjeti na ekranu odziv u sledeem obliku: Koliko imate godina?
Korisnik upisuje cjelobrojnu vrijednost i pritiska Enter. U ovom
trenutku ulazna vrijednost je dodijeljena promjenjivoj userAge.
Metod inInt obezbjeuje da korisnik moe da upie samo cjelobrojnu
vrijednost. Korienje druga dva metoda inDouble i inString je slino.
Program treba da pristupi prethodno napravljenoj klasi Typeit. U
primjerima iznad, projekti su imali samo po jedan fajl (klasu). U
ovom primjeru projekat mora imati i drugi fajl Typeit.java koji
sadri ulazne metode. Ubacivanje drugog fajla u fajl sa metodom main
gdje piemo Java kod je objanjeno ispod.
Primjer ulaznih metoda Pri kreiranju programa za upisivanje
ulaznih vrijednosti koji emo u ovom primjeru nazvati Typeit bitno
je uoiti da glavni metod ne postoji nigdje u ovoj klasi. To znai da
ovaj program ne moe da radi samostalno i zahtjeva neku klasu za
podrku da bi bio korien sa glavnom metodom.
Kod za Typeit.java program je sledei:/* * Program: Typeit *
Klasa koja omogucava upisivanje ulaznih vrijednosti * Autor: Igor
Dubravac * Godina: 2011. */ import java.io.*; public class Typeit {
public static void printPrompt(String prompt) {
System.out.print(prompt + " "); System.out.flush(); } public static
void inputFlush() {
20
int dummy; int bAvail; try { while((System.in.available()) != 0)
{ dummy = System.in.read(); } } catch(java.io.IOException e) {
System.out.println("Greska u kucanju"); } } public static String
inString(String prompt) { inputFlush(); printPrompt(prompt); return
inString(); } public static String inString() { int aChar; String s
= ""; boolean finished = false; while(!finished) { try { aChar =
System.in.read(); if (aChar < 0 || (char)aChar == '\n') {
finished = true; } else if ((char)aChar != '\r') { s = s + (char)
aChar; } } catch(java.io.IOException e) {
System.out.println("Greska u kucanju"); finished = true; } } return
s; } public static int inInt(String prompt) { while(true) {
inputFlush(); printPrompt(prompt);
21
try { return Integer.valueOf(inString().trim()).intValue(); }
catch(NumberFormatException e) { System.out.println("Greska u
kucanju. Nije cijeli broj"); } } } public static double
inDouble(String prompt) { while(true) { inputFlush();
printPrompt(prompt); try { return
Double.valueOf(inString().trim()).doubleValue(); }
catch(NumberFormatException e) { System.out.println("Greska u
kucanju. Tacka nije plutajuci broj"); } } } }
Nakon to sam napravio Typeit.java program, vrijeme je da ga
uvrstim u svoj projekat koji e pokazati koliko korisnik ima godina.
Na slici broj 3 je prikazan program koji koristi dvije klase od
kojih je jedna Typeit, klasa koja omoguava upisivanje ulaznih
vrijednosti.
22
Slika 3 Koliko imate godina? program U primjeru je korien
integer metod, takoe se moe koristiti double i string metod
promjenom metoda na inDouble, odnosno inString. Vrijedi spomenuti i
Java escape sekvencu za novi red (/n) koja je korisna zbog
preglednosti ispisa. Jednostavno se umetne sekvenca od ova dva
znaka u bilo koji string koji se prosleuje na izlaz sa println.
Kada se to pojavi novi red se zapoinje.
Projekt - Kalkulator za tedie U ovom projektu napravit u
kalkulator za tedie. Scenario rada kalkulatora je sledei: svake
sedmice se stavlja novac na raun, banka daje odreenu kamatu i
kalkulator izraunava koliko novca ostaje na raunu posle odreenog
broja sedmica. Po koracima, kalkulator treba da uradi sledee: -
dobije iznos sedminog depozita, - dobije broj sedmica, - pomnoi ta
dva broja, - kao izlaz prikae dobijeni proizvod. Koristiu ulazni
metod Typeit za prihvat korisnikovog unosa podataka. Metod println
e se koristiti za ispis iznosa izlaza. Primjeniu i metod inString
tako to u pitati korisnika za ime. Na slici 4 je prikazan kod i
izvrenje datog programa.
23
Slika 4 Kalkulator za tedie program
Zakljuak Postoji mnogo drugih programskih jezika koji se koriste
ili se tek razmatraju mogue upotrebe. Ono to daje veliku prednost
Javi je njena podranost (postoji na svim operativnim sistemima koji
imaju Netscape program, to znai mnogo operativnih sistema). Druga
prednost je to to je potpuno besplatna (engl. freeware) za
nekomercijalnu upotrebu, te prenosivost izvrnog, tj. bajtnog koda
uz garantovano izvravanje bez obzira na arhitekuru ili operativni
sistem raunara. Pria o razvoju programskog jezika Java je danas
dosta poznata. James Gosling i drugi projektanti u kompaniji "Sun"
su polovinom devedesetih godina prolog vijeka bili angaovani u
realizaciji projekta posveenog razvoju interaktivne televizije.
Tada je Gosling bio prilino frustriran to koriste C++,
objektno-orijentisani programski jezik, koji je razvio Bjarne
Stroustrup u AT&T Bell laboratorijama 10 godina ranije, kao
proirenje programskog jezika C. Gosling je vrijedno radio i kreirao
novi programski jezik, koji je bio pogodan za projekat na kome je
radio i u okviru koga je eliminisao i neke elemente programskog
jezika C++, koji su ga "izluivali". Pokuaj razvoja interaktivne
televizije u kompaniji "Sun" je propao, ali je rezultat razvoja
novog programskog jezika mogao da se primjeni na medijumu koji je
postajao24
popularan u to doba - na Webu. "Sun" je objavio Javu u jesen
1995. godine. Iako je najvei broj funkcionalnosti ovog jezika bio
mnogo jednostavniji nego u programskom jeziku C++ (to je sluaj i
danas), Java programi, koji su se nazivali apleti, mogli su da se
izvravaju kao dio web stranica u Netscape Navigator itau weba. Ova
funkcionalnost (prvo interaktivno programiranje raspoloivo na Webu)
pomoglo je u reklamiranju Jave i privuklo nekoliko stotina hiljada
programera u prvih est mjeseci postojanja novog programskog jezika.
ak i nakon to Java vie nije bila nov programski jezik, korist od
primjene ovog programskog jezika je postala potpuno jasna, a
programeri su i dalje bili privueni njome. Danas postoji vie
profesionalnih programera koji koriste programski jezik Java nego
onih koji koriste programski jezik C++.
Literatura1. Dragan Markovi: Java za mlade programere, CET,
Beograd, 2004.
WEB: http://www.oracle.com/technetwork/java/index.html
http://www.jcreator.com/ http://www.wrox.com/
http://fly.cc.fer.hr/~zox/diplomski/Programski_Jezik_JAVA.html
http://download.tutoriali.org/Tutorials/JAVA/Java_6_naucite_za_21_dan.pdf
25
