Principat Nakon Augusta

7/27/2019 Principat Nakon Augusta

http://slidepdf.com/reader/full/principat-nakon-augusta 1/8

Principat nakon Augusta

Julijevsko-klaudijevska dinastija

• julijevsko-klaudijevska dinastija (14. – 68. g.)• Tiberije (14. – 37. g.) – nastoji vladati poput Augusta – zadržava njegov oblik

vladanja• u prvom dijelu vladavine nastoji da senat ima veći utjecaj i da preuzme

odgovornost• designira i posvaja Germanika za svog nasljednika – daje mu istok države naupravu – Germanik umire 19. g.

• Druz postaje nasljednik – misteriozno umire 23. g.• 26. g. Tiberije postaje nepovjerljiv i sumnjičav – povlači se na Capri• prefekt pretorijanaca Sejan ( Lucius Aelius Seianus) preuzima stvarnu vlast u Rimu

– okuplja sve pretorijance u novom logoru kod grada – castra praetoria

• nasilje nad senatom i carskom obitelji – navodno svladavanje zavjere protivTiberija

• Tiberije uklanja Sejana 31. g. – provodi čistke i suđenja u senatorskim redovima• vrlo nepopularna vladavina – povlači se iz Rima i umire u Mizenu 37. g. u 78

god.• senat ga ne proglašava božanstvom – pučka parola: u Tiber s Tiberijem• Tiberija naslijeđuje Kaligula (Gaj) – Germanikov sin – u prve dvije godine

umjeren vladar • u druge dvije godine postaje okrutni tiranin - prema izvorima duševni bolesnik –

uklonili ga pretorijanci i senat 41. g.• Klaudije (Tiberius Claudius Caesar Augustus Germanicus) – vlada od 41. do 54.

god. – Germanikov brat – pretorijanci ga postavili za vladara• uspješna vladavina – sređivanje uprave – javne gradnje – 2 nova akvedukta –

nova luka na Tiberu ( Portus) – obnovio Circus Maximus• pokorio Britaniju – anektirao Mauretaniju, Pamfiliju, Likiju, Judeju, Trakiju i

Norik • druga strana vladavine – sukobi sa senatom i aristokracijom• ubija svoju treću ženu Mesalinu 48. g. zbog urote – 54. g. daje ga ubiti četvrta

žena Agripina – Klaudijev nećak i Agripinin posinak Neron postaje car • Neron ( Nero Claudius Caesar Augustus Germanicus) – 54. do 68. g. – postao

vladar s 16 godina• prvi potez na vlasti – zajedno sa senatom deificira Klaudija• isprva uspješna i umjerena vladavina u slozi sa senatom – utjecaj Neronovog

učitelj stoičkog filozofa Seneke – znatan upliv pomajke Agripine• gušenje ustanka u Britaniji – Budika (60. – 61. g.)• tijekom vladavine počinje obračune s protivnicima – ubojstvo polubrata Britanika

55. i pomajke Agripine 59. g.• Tacit, Kasije Dion i Svetonije – prikazuju ga u negativnom svjetlu: kao tirana koji

provodi strahovladu – manji broj izvora navodi njegovu popularnost – posebna naistoku države

• glavno nedjela – palež Rima u umjetničke svrhe – optužuje kršćane za to – prvi progoni kršćana u Rimu – stradavanje sv. Petra i Pavla

• senat i vojska ustaju protiv Nerona – samoubojstvo uz pomoć osobnog sekretara

1 / 8




Flavijevska dinastija

• 68. g. – građanski rat – Oton:kandidat pretorijanaca – Galba i Vitelije: vojnizapovjednici

• ustanci u državi: Judeja (od 66.) i Germanija• četvrti car u istoj godini – Vespazijan (Titus Flavius Vespasianus) – vojskovođa

vojske u ist. provincijama (69. – 79. g.)• Njegov sin Tit guši 70. g. ustanak u Judeji• Vespazijan – sređena vladavina – uzor: August – štedljivost u drž. upravi – gradi

Kolosej – pridobiva puk • 79. – 81. g.: stariji Vespazijanov sin Tit – kratka i uspješna vladavina – u njegovo

vrijeme erupcija Vezuva – umro od bolesti• 81. – 96. g.: mlađi Vespazijanov sin Domicijan – sređena uprava i

vanjskopolitička inicijativa: širenje posjeda u Britaniji i rat s Dačanima – Germania Inferior i Superior

• ekonomski uspon države i monetarna reforma• autokratska ali učinkovita vladavina – sukob sa senatom: vlada uglavnom bez

njega – orijentalni ceremonijal – omražen u Rimu – suprotnost stoičkom idealuvladara• progoni kršćana – zbog protivljenja carskom kultu• ubijen kao žrtva zavjere od dvorskih činovnika – senat: damnatio memoriae

Adoptivni carevi

• 96. – 98. g.: Nerva – stari senator – stoičke zasade – adoptiranje najboljeg udržavi za nasljednika – prvi od “5 dobrih careva” – svi adoptivni do MarkaAurelija

• 98. – 117. g: Trajan ( Marcus Ulpius Nerva Traianus) – Hispanac – poštuje pravasenata – uspješna vladavina – novi procvat države

• teritorijalna ekspanzija države – nove provincije: Armenija, Mezopotamija,Asirija, Arabija Petreja i Dacija (Trajanov stup) – zadnja velika osvajanja novihkrajeva – u njegovo vrijeme država obuhvaća najveći teritorijalni opseg

• njegovi ratovi: veliki financijski i vojni napori države – država na rubu kolapsa• 117. – 138. g.: Hadrijan ( Publius Aelius Hadrianus) – sređivanje unutrašnjih

prilika u državi – gospodarski uspon države i komunalna izgradnja• pobornik grčke kulture i ideala – gradnja vile u Tivoliju kod Rima – mauzolej u

Rimu• smanjena vojske – negativna tendencija: sve više barbara u vojsci – napuštanje ist.

provincija – granica na Eufratu• 130. – 135. g.: novi židovski ustanak • učvršćuje državne granice – limes u Panoniji i Germaniji – utvrđenja sa stalnom

posadom – Hadrijanov zid u Britaniji• 138. – 161. g.: Antonin Pio – miroljubiva vladavina – nastavak gospodarskog i

kulturnog blagostanja u državi – Antoninov zid u Britaniji• 161. . 180. g.: nećak Antonina Pija – Marko Aurelija – ideal vladara-stoika – do

169. vlada s Lucijem Verom• vrlo nemirna vladavina obilježena stalnim ratovima – Mezopotamija, Armenija –

pobuna Avidija Kasija na istoku – Markomani i Kvadi prodiru do Akvileje iJadrana

2 / 8




• prvi napadi Gota, Langobarda i Vandala• kuga u Italiji – pomor velikog broja stanovnika – povećana porezna opterećenja

radi stalnih ratova• car uspijeva pobijediti vanjske neprijatelje – uspjeh na istoku – umire u

Vindoboni pred pobjedom nad Markomanima

• 180. – 192. g.: Komod (sin M. Aurelija) – ukida sve očeve pozitivne mjere• promiče istočnjačke kultove: Izida i Baal – povezuje se s Heraklom – traži božanske počasti za sebe još za života – bori se kao gladijator

• ubijen u uroti od strane pretorijanacaSeveri

• nakon Komodove likvidacije – metež oko prijestolja – pretorijanci prodaju carskitron – građanski rat

• Pertinaks i Didije Julijan – na vlasti od 192. – 193. g. – Pescenije Niger, KlodijeAlbin i Septimije Sever – pretendenti na tron – godina pet careva

• pobjeđuje panonski namjesnik – Septimije Sever (193. – 211. g.)• oslanja se na vjernu vojsku – progoni senatore koji ga ne podupiru – uspješna

vlast – obnova urušenog Carstva – skrb za provincije• 211. – 217. g.: Karakala – Septimijev stariji sin – dijeli vlast s bratom Getom – ubija ga iste godine

• 212. g. Constitutio Antoniniana – građansko pravo svim slobodnim stanovnicimadržave

• gradnja najvećih termi u Rimu – pridobivanje puka• okrutan vladar – ubijen nakon tiranske vlasti• 217. – 218. g.: Makrin – pretorijanski prefekt – porijeklom Berber • 218. – 222. g.: Elagabal – uveden Baalov kult – ubili ga pretorijanci• 222. – 235. g.: Aleksandar Sever – ubijen od vojnika XXII. legije za vrijeme

pohoda na germanskom limesuVanjska politika države

• August – uglavnom ne vodi vojne pohode – Agripa, Tiberije i Druz vode ratoveza njega

• 20. g. pr. Kr. – pregovorima vraća od Parta bojne znakove – izgubio ih Kras 53. g. pr. Kr.

• 15. – 12. g. pr. Kr.: osvajanje alpskog područja i zemalja uz gornji tok Rajne – Švapska, Recija – Tiberije i Druz

• osnovana provincija Recija – gl. grad Augusta Vindelicorum

• osvojena Panonija do Dunava i Drave• dovršeno osvajanje u Hispaniji – reorganizacija u 3 provincije• 12. g. pr. Kr. – 6. g. pos. Kr.: pokušaj pomicanja limesa na Labu te kroz Češku do

Dunava• Druz prodire s ušća Labe u unutrašnjost – Tiberije sprema napad na Marboda i

Markomane u Češkoj – ustanak u Iliriku prekida Tiberijev pohod• 9. g. pos. Kr. – Arminije – vođa Heruska – u Teutoburškoj šumi – uništava 3

legije Kvintilija Vara – 20 000 palih Rimljana• odustaje se od pomicanja limesa na Labu• August zacrtava trajne granice države – Rajna, Dunav, Eufrat

3 / 8




• Germanik predvodi kaznenu ekspediciju protiv Germana: 14. – 19. g. pos. Kr. – nekoliko pobjeda nad Arminijem – veći dio Germanije ostaje van RimskogCarstva

• Marbod i Arminije ratuju međusobno – Marbod 19. g. bježi na rimski teritorij – Arminija ubijaju rođaci skloni Rimu

• Vespazijan i Domicijan šire rimski posjed na Majni – 85. g. područje sjeverno odMajne u rimskim rukama – prema Neckaru• limes: Rajna – Majna – Neckar – Dunav• Domicijan – osniva Gornju i Donju Germaniju – gl. gradovi: Mogontiacum

(Mainz): Gornja Germanija i Colonia Agripina (Köln): Donja Germanija• 16. g. pr. Kr. – noričko kraljevstvo je priključeno rimskoj državi – 45. g. za

Klaudija postaje provincija – nakon smrti posljednjeg noričkog kralja• 2. st. – ponovno jači germanski upadi preko Rajne i Dunava: 166. – 180. g.:

markomanski rat – nakon njihovog prodora do Akvileje i Jadrana• 3. st. – obnova germanskih napada• kraj 1. i poč 2. st. – napadi Sarmata i Dačana na srednjem i donjem Dunavu: 100.

– 107. g. Trajan osvaja Daciju• osniva nove provincije na istoku: Armenija, Mezopotamija, Asirija, ArabijaPetreja – napušta ih Hadrijan – granica na Eufratu

• Britanija – 55. i 54. g. pr. Kr. – Cezar: dvije kaznene ekspedicije – bez većeguspjeha

• za Klaudija – osvajanje južne i središnje Engleske• 60. – 61. g.: ustanka Budike – vrlo žestoke borbe• 78. – 85. g. – prodor u sjevernu Englesku• Hadrijan gradi zid u SJ Engleskoj zbog upada Pikta iz Škotske – Antonin Pio

gradi drugi zid sjevernije – 184. g. napušten kao obrambena linija• 197. g. – ustanci u SJ Engleskoj – Septimije Sever – gušenje – Britanija ostaje

mirna do 5. st.Augustov pohod na Ilirik

• nakon pokorenja Delmata – nastavak ratovanja po Bosni i Panonskoj nizini• nastavak ostvarenje cilja: stabilna granica rimske države na Dunavu• 29. g. pr. Kr. – Oktavijan slavi veliki trijumf nad Delmatima• 27. g. – Oktavijan August predaje Ilirik senatu na upravljanje kao mirnu

provinciju• vojni logori u Dalmaciji: XI. legija: Burnum (Ivoševci kod Kistanja) i VII. legija:

Tilurium (Gardun kod Trilja)• osnovana rimska kolonija u Epidauru i možda u Jaderu• 16. g. – pokorenje keltskih Tauriska – područje današnje Slovenije i SZ Hrvatske

– vojni pohod vodio Tiberije• 16/15. g. – Tiberije uspješno ratuje protiv Skordiska – keltski Skordisci postaju

rimski saveznici• 16. g. – manji delmatski ustanak – svladao ga Publije Silije• 12. do 8. g. pr. Kr. – pokoreni Breuci i Amantini – osvojeno područje do Drave i

Dunava• 11. – 9. g. pr. Kr. – nova pobuna Delmata – uskoro svladana – Ilirik opet postaje

carska provincija

4 / 8




Batonski ustanak

• 6. g. pos. Kr. – Tiberije ratuje s Marbodom – kralj Markomana – pokušaj rimskog pripajanja današnje Češke i Moravske

• novačenje u Iliriku – nezadovoljstvo lokalnog stanovništva – kod Dezitijata:

otvorena pobuna – na čelu Baton• ustanak se brzo širi na cijeli Ilirik – Breuci: uz Dezitijate glavni nositelji ustanka – kralj Pines i vojskovođa Baton

• Velej Paterkul: 800 000 ustanika – 200 000 pješaka i 9 000 konjanika• Breuci opsjedaju Sirmij – namjesnik Mezije Antonije Cecina Sever potiskuje

Breuke i poražava ih kod rijeke Drave – zbog provale Dačana mora se vratiti naistok

• Dezitijati prodiru do Salone poražavajući manje rimske posade – ustanci pustoše jadransku obalu i provaljuju u Makedoniju

• strah u Rimu – August uvodi nove poreze i novačenja – vraća i veterane u vojsku – Tiberija imenuje vođom pohoda

• Tiberije sklapa mir s Marbodom – šalje Valerija Mesalina s manjom vojskom uIlirik – poražava Dezitijate koji su krenuli na Akvileju – Baton prisiljen na uzmak • Tiberije dolazi u Sisciju s 10 legija – Velej Paterkul: 10 legija, 14 konjičkih ala,

70 pješačkih kohorti pomoćnih četa, 10 000 veterana i dobrovoljaca – ukupno oko100 000 ljudi – Tiberije se utaboruje i čeka

• u Rimu – nezadovoljstvo Tiberijevom pasivnošću – sam August odlazi u Ravenuda bi bio bliže operacijama

• Tiberije se ograničava na manji rat i uništavanje neprijateljskih resursa – Dezitijati se povlače prema Breucima – utaboruju se na područje Fruške Gore( Alma mons) – novi pokušaj napada na Sirmij

• s istoka prodiru Cecina Sever i azijski namjesnik Plaucije Silvan s 5 legija itračkim konjaništvom – Tiberije ratuje s ustanicima u slavonskim gorama (Papuk,Psunj, Krndija)

• Volcae paludes – močvare uz Vuku između Osijeka, Đakova i Vinkovaca – obaBatona napadaju istočnu vojsku – teška pobjeda rimske vojske – neodrživ položajustanika u Slavoniji

• 8. g. Germanik pustoši mezejsku zemlju – između Vrbasa i Drine• 8. g. breučki Baton polaže oružje na rijeci Bathinus (možda Bosna ili Bosut) –

predaje Pinesa – dezitijatski Baton hvata i pogubljuje izdajničkog breučkogBatona

• ustanak se ograničava na Dalmaciju – krajem 8. g. pos. Kr. Tiberije se vraća uRim

• Germanik kreće iz Siscije na jug – prodor japodskim područjem – vj. dolinomUne – teške borbe – sporo napredovanje na jug

• Tiberije se vraća u proljeće 9. g. – uključuje se u ratne operacije – dijeli vojsku natri dijela

• Plaucije Silvan ostaje s dijelom vojske u Panoniji• M. Emilije Lepid kreće u Dalmaciju prema Germaniku• Tiberije se pridružuje Germaniku

5 / 8




• Baton u Andetriju (vj. Muć) – predaje se nakon opsade – poslan u Ravenu – umire12. g. kao politički zatvorenik

• Germanik nastavlja rat – posljednji otpor u Ardubi (vj. u BiH) – dio branitelja ižena s djecom se baca u smrt s gradine u rijeku

• kraj velikog ilirsko-panonskog ustanka – počinje pacifikacija i romanizacija

Ilirika• Tiberije slavi trijumf nad Delmatima i Panoncima tek 12. g. – zbog poraza uTeutoburškoj šumi

Hrvatski povijesni prostor nakon panonsko-delmatskog ustanka• Ilirik – provincija vj. od Cezarovog vremena – Augustova osvajanja – znatno

proširenje teritorija provincije• Istra odvojena od Ilirika – zajedno s venetskim područjem čini 10. regiju Italije –

granica na Raši – vj. 18. g. pr. Kr.• prva podjela: Gornji i Donji Ilirik – vj. nakon pomicanja granice na Dravu oko 9.

g. pr. Kr.• ubrzo nakon batonskog ustanka – podjela Ilirika na Dalmaciju i Panoniju – možda

već 10. g. pos. Kr.• prema nekim mišljenjima – podjela Ilirika tek za Vespazijana• Dalmacija – od Raše do međurječja Drine i Morave – u Albaniji do rijeke Mati –

na sjeveru granice ide sj. obroncima Dinarskog gorja• glavni grad Dalmacije – Salona• tri sudbena područja (konventa): Skardona, Salona, Narona• Panonija – od Dalmacije na sjever – na sjeveru i istoku granica je Dunav• zapadna granica se pomicala – Emona je kasnije postala dio Italije• moguća prva središta provincije: Emona, Petovij, Karnunt i Siscija• u ovo vrijeme – početak romanizacije prostora ovih dviju provincija – isprva

znatno snažnija romanizacija u Dalmaciji• Salona i Narona – kolonije već od Cezarovog vremena – od 43. g. pr. Kr. kolonija

je i Pola• za Augusta – Epidaur i Jader postaju kolonije• municipiji iz Augustovog vremena: Poreč, Trogir, Vis, Risan, Budva, Kotor,

Ulcinj• gradovi – centri romanizacije i prodora italske kulture – ujedno i centri

gospodarskog i kulturnog razvitkaDalmacija i Panonija u 1. st. pos. Kr.

• u Dalmaciji trajno stacionirane dvije legije – VII. u Tiluriju (Gardun kod Trilja) – XI. u Burnumu (Ivoševci kod Kistanja)

• u Panoniji u Augustovo vrijeme stacionirane VIII., IX. i XV. legija – vj. u Emoni,Sisciji i Sirmiju – kasnije se legije izmjenjuju

• u Dalmaciji oko 14. g. upravitelj postaje Publije Kornelije Dolabela – gradi cesteiz Salone prema zaleđu i Panoniji – glavnih 5 pravaca s ishodištem u Saloni

• ceste imaju strateški značaj – brzo kretanje vojske kroz neprohodne krajeve – nekoć značajna poteškoća u doba ratova s Delmatima

• Tiberije šalje sina Druza 17. g. na vojnu izobrazbu u Dalmaciju• Parentium (Poreč) postaje kolonija u Tiberijevo vrijeme

6 / 8




• nakon Kaliguline smrti – pobuna dalmatinskog legata Furija Kamila Skribonijana – usmjerena na povratak republike – protiv Klaudija

• VII. i XI. legija ne pristaju uz pobunu – ostaju vjerne novom caru Klaudiju (41. – 54. g.) – zarobljavaju i pogubljuju Skribonijana i pobunjene časnike

• obje legije stječu naslov: Claudia pia fidelis

• Klaudije osniva koloniju Ekvum (Colonia Claudia Aequum) – Čitluk kod Sinja• Panonija i dalje slabije urbanizirana i romanizirana od Dalmacije – započinje suređenjem limesa na Dunavu

• nakon kraja Neronove vladavine 68. g. – dalmatinske legije podupiru Otona donjegovog poraza

• nakon Otonovog poraza – pristaju uz Vespazijana (Flavijevci)• flavijevsko vrijeme – pojačana romanizacija i naseljavanje italskog stanovništva u

Panoniji• u Dalmaciji i Panoniji – snažan gospodarski i kulturni uspon• Siscija i Sirmij postaju kolonije za Vespazijana• Andautonija i Neviodun (Drnovo kod Krškog) – flavijevski municipiji

• Vespazijan izmješta VII. i XI. legiju na limes – Dalmacija postaje provincija bezvojske ( provincia intermis) – u njoj ubuduće borave samo manje pomoćne jedinice

• za Vespazijana u Panoniji stacionirane XIII. i XV. legija – reorganizirao riječnuratnu flotu – Classis Flavia Pannonica – baze flote: Mursa, Taurun, Sirmij,Servicij, Siscija

• za Flavijevaca – uspostava limesa sa stalnim posadama na Dunavu – posebno zaDomicijana zbog napada Sarmata i Dačana – povećanje broja legija u Panoniji

Dalmacija i Panonija u 2. st.

• Trajan (98. – 117. g.) – između 105. i 107. g. dijeli Panoniju na Gornju (središte:Karnunt – Carnuntum) i Donju (središte: Akvink – Aquincum)

• nastavak utvrđivanja dunavskog limesa – napadi Sarmata, Dačana, Jaziga iRoksolana na Panoniju

• 100. do 106. g. pohod na Dačane – 107. g. provincija Dacija• Hadrijan (117. – 138. g.) – završetak uređenja dunavskog limesa – snažan

gospodarski uspon Panonije• Hadrijan posjećuje Panoniju 124. g.• Mursa postaje kolonija – Cibale i vj. Akve Balise ( Aquae Balissae – današnji

Daruvar) municipiji• Antonin Pio (138. – 161. g.) – nastavak prosperitetnog i mirnog razdoblja u

čitavom Carstvu• Marko Aurelije (161. – 180. g.) – nemirno razdoblje u Panoniji i Dalmaciji• 166. – 180. g. – markomanski rat – uz Markomane: Kvadi, Jazigi i Langobardi• prodor barbara preko limesa – velika razaranja u Panoniji – prodor do Jadrana i

Akvileje• utvrđivanje gradova u Dalmaciji – Salona tada dobiva nove bedeme – veći dio

Dalmacije ipak pošteđen razaranja za razliku od Panonije• slom gospodarskog i kulturnog života u Panoniji• Marko Aurelije umire u Vindoboni pri kraju rata u kojem su Rimljani pobjeđivali

– rat ostaje nezavršen

7 / 8




• početak obnove limesa i provincije za vrijeme Komoda (180. – 192. g.)Dalmacija i Panonija u 3. st.

• car postaje Afrikanac Septimije Sever (193. – 211. g.), namjesnik Gornje Panonije – uz pomoć legija iz Panonije i Dalmacije – nova dinastija Severa – do 235. g.

• novi gospodarski uspon u Panoniji i Dalmaciji – obnova Panonije i njenih gradova

• Cibale postaju kolonija – najkasnije za Septimijevog sina Karakale• Karakala (211. – 217. g.) – 212. g. Constitutio Antoniniana – novi napadi nadunavski limes: Karpi i Vandali

• Kasije Dion – upravitelj Dalmacije 226. g. – za vrijeme Aleksandra Severa• Aleksandrova smrt 235. g. – početak nemirnog razdoblja građanskih ratova• pola stoljeća vojničkih careva – od tridesetak careva samo je jedan umro

prirodnom smrćuKultura u carsko doba

• književnost – srebrno razdoblje – p. Ovidije Nazon (43. pr. Kr. – 18. g. pos. Kr.) – pjesnik: Ars amatoria,

Metamorfoze – prognan od Augusta na Crno More: Tristia, Epistulae ex

Ponto – M. Enej Lukan (39. – 65. g. pos. Kr.) – epičar – ep o građanskom ratu: Pharsalia

– G. Petronije Arbiter (27. – 66. g.) – Satyricon

– Valerije Marcijal (41. – 104. g.) Epigrami – Decim Junije Juvenal (1. – 2. st.) – Satire

• historiografija – P. Kornelije Tacit (56. – 117. g.) – Annales i Historiae – od Tiberija do

smrti Domicijana – G. Svetonije Trnakvil (67. – 130. g.) – De vita Caesarum – od Cezara do

Domicijana – Kasije Dion (164. – 229. g.) – važan izvor za kasnu Republiku i rano

Carstvo• filozofija

– L. Enej Seneka (4. – 65. g.) – stoik – Neronov učitelj – G. Plinije Sekundo – Plinije Stariji (23. – 79. g.) – Naturalis historia

8 / 8

Documents

Principat Nakon Augusta