Prof. dr Jasminka Gradaščević-Sijerčić

”PRIMJENA EVROPSKESOCIJALNE POVELJE U

BIH”

SARAJEVO, 18. 11. 2019.GODINE

– Ljudska prava

– Demokratija

– Vladavina zakona

– Obrazovanje

– Kultura

– Zaštita okoliša

– Evropske vrijednosti

– 47 država - 800 miliona stanovnika -

– BiH 2002 -

Sarajevo, 18.11.2019.godine

Generalni Sekretar/tajnik Vijeća Evrope

Marija Pejčinović Burić

Komesar za ljudska pravaDunja Mijatović

Dunja Mijatović

Sadržaj1. Pravo socijalne sigurnosti u izvorima Vijeća Evrope-konvencijsko pravo

2.Evropska socijalna povelja-pristup

3. Implementacija obaveza iz Evropske socijalne povelje

4. Nadzor nad primjenom prava u okviru Evropske socijalne povelje

Bosna i Hercegovina nakon što je postala punopravna članica Vijeća Evrope (2002. godine) prihvatila je obavezu njegovanja i unapređenja demokratskih vrijednosti i standarda Vijeća Evrope.

Bosna i Hercegovina je potpisnica, odnosno ugovorna strana 90 potpisanih i ratificiranih međunarodnih ugovora/konvencija kojima je Vijeće Evrope depozitar.

Pravo socijalne sigurnosti u izvorima Vijeća Evrope-konvencijsko pravo

Pravne norme i pravila koja se donose u okviru Vijeća Evrope.

Izvori:

Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda,

Evropska socijalna povelja,

Evropski kodeks o socijalnoj sigurnosti,

Evropska konvencija o socijalnoj sigurnosti,

Evropska konvencije o socijalnoj i medicinskoj pomoći,

Evropska konvencija o pravnom statusu radnika migranata

.......

Pravo socijalne sigurnosti u izvorima Vijeća Evrope-konvencijsko pravo-karakteristike

Osnovna karakteristika neposredno ili posredno pružanje sudske zaštite prava sadržanih u izvorima konvencijskog prava

Direktna/neposredna zaštita se pruža u odnosu na dva prava sadržana u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i slobodama:

-čl.4. Zabrana prinudnog i ropskog rada

-čl.11. Sloboda sindikalnog udruživanja

Pravo socijalne sigurnosti u izvorima Vijeća Evrope-konvencijsko pravo-karakteristike

Od posebnog značaja za radne i socijalne odnose

- čl. 14 zabrana diskriminacije

- čl. 6 pravo na pravično suđenje

- čl. 13 pravo na djelotvoran pravni lijek

Vidjeti:

Odluke i presude u odnosu na BiH: http://www.mhrr.gov.ba/ured_zastupnika/odluke/default.aspx?id=170&langTag=bs-BA

Ratifikacijom Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnihsloboda (12.07.2002.) Bosna i Hercegovina se obvezala i da će se podvrgnuti konačnoj presudi

Evropskog suda za ljudska prava u svakom sporu u kojem sudjeluje kao stranka.

Presuda u kojoj Sud utvrdi da je došlo do povrede prava predstavlja uputu državi na koju se

odnosi da osigura poduzimanje određenih korekcijskih mjera kako bi se utvrđena povreda prava

ispravila, oštećenom isplatila naknada i spriječilo ponavljanje istih ili sličnih povreda u budućnosti.

Komitet ministara Vijeća Evrope nadležan je za nadgledanje izvršenja presuda Suda na

nacionalnom nivou.

Sve presude i konačne Odluke Suda donesene u postupcima protiv BiH prevode se na

jedan od službenih jezika objavljuju u Službenom glasniku BiH.

Originalni tekstovi mogu se naći na web-stranici Evropskog suda za ljudska

prava: www.echr.coe.int . Na toj stranici dostupne su presude i odluke koje se odnose i na druge

države, kao i ostali podaci o radu Evropskog suda za ljudska prava.

Evropska socijalna povelja

Evropska socijalna povelja je temeljni dokument Vijeća Evrope na području socijalnih prava.

Oslonom na njenu preambulu, ova Povelja je pandan Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. godine.

Izvorni tekst: Evropska socijalna povelja potpisana je u Torinu 1961. godine, a stupila je na snagu 1965. godine. Povelja iz 1961 sadrži 19 načela i socijalnih prava.

Vidjeti : https://www.coe.int/en/web/european-social-charter/charter-texts (CETS No. 35)

Revidirana/izmjenjena Evropska socijalna povelja

Izmijenjena/revidirana Evropska socijalna povelja usvojena je 1996. godine, a stupila je na snagu 1999.godine.

Revidirana Evropska socijalna povelja smatra se svojevrsnim “Socijalnim ustavom” Vijeća Evrope.

Revidirana Evropska socijalna povelja sadrži 31 načelo kojim se garantiraju socijalna prava.

Vidjeti : https://www.coe.int/en/web/european-social-charter/charter-texts (CETS No. 163)

Nova socijalna prava u Revidiranoj Evropskoj socijalnoj povelji

Pravo na zaštitu u slučaju prestanka radnog odnosa;

Pravo na zaštitu potraživanja zaposlenih u slučaju insolventnosti poslodavca;

Pravo na dostojanstvo na radu;

Pravo radnika sa porodičnim obavezama na jednakost u tretmanu i mogućnostima;

Pravo na informiranje i konsultiranje u slučaju kolektivnog otpuštanja;

Pravo radničkih predstavnika na olakšice na radu i na posebnu zaštitu po osnovu obavljanja sindikalnih aktivnosti,

Pravo na stan,

Pravo na zaštitu od siromaštva i isključenosti u društvu.

Međusobni odnos Evropske socijalne povelje i Revidirane Evropske socijalne povelje

U slučaju sukoba ova dva Ugovora Vijeća Evrope (međunarodna ugovora) riješenje u pravilima Bečke konvencije o ugovornom pravu iz 1968.godine

Član.30: sadrži pravilo o primjeni kasnijeg ugovora u istoj materiji.

2.Evropska socijalna povelja-pristupEvropska socijalna povelja ostavlja relativnu slobodu državama članica Vijeća Evrope da prilikom ratifikacije izaberu načela i socijalna prava koja će ih pravno obavezivati.

Načela kojima se garantiraju socijalna prava u Evropskoj socijalnoj povolji, moguće je oslnom na rješenja u Povelji, sistematizirati:

(1) obavezujuća i neobavezujuća;

(2) obzirom na područja regulative:

a )Zapošljavanje,obuka i jednake mogućnosti;

b) Zdravlje,socijalna sigurnost i socijalna zaštita;

c) Prava na radu;

d) Djeca,porodice,migranti

(3) obzirom na personalno djelovanje (prava osoba u radnom odnosu / radnika, prava svih pojedinaca/stanovništva, prava posebnih kategorija pojedinaca/stanovnika)

Evropska socijalna povelja-ratifikacijeOd 47 država Vijeća Evrope : 43 države su ratificirale ESP (9 ratifikacija ESP iz 1961 + 34 ratifikacija ESP iz 1996 = 43)

Potpisale još nisu ratificirale : Lihtenštajn,Monako, San Marino i Švicarska.

Vidjeti: https://www.coe.int/en/web/european-social-charter/signatures-ratifications

Osnovna socijalna prava

Države koje vrše ratifikaciju Evropske socijalne povelje, imaju obavezu da izaberu najmanje šest od devet načela/socijalnih prava koja su proglašena osnovnim:

1. Pravo na rad (član 1)

2. Pravo na organiziranje (član 5)

3. Pravo na kolektivno pregovaranje(član 6)

4. Pravo djece i mladih na zaštitu (član 7)

5. Pravo na socijalnu zaštitu (član 12)

6. Pravo na socijalnu i medicinsku pomoć(član 13),

7. Pravo porodice na socijalnu, pravnu i ekonomsku zaštitu(član 16)

8.Pravo radnika-migranata i njihovih porodica na zaštitu i pomoć (član 19)

9. Pravo na jednake mogućnosti i jednak tretman u pitanjima zapošljavanja i zanimanja bez diskriminacije na osnovu spola (član 20)

IBIH SE U SKLADU SA

DIJELOM III ČLAN 1 ST.1. TAČ. C) REVIDIRANE EVROPSKE SOCIJALNE POVELJE OBAVEZALA NA PRIMJENU SLIJEDEĆIH ODREDBI:

9. Član 2.-pravo na pravične uvjete rada–u cijelosti

10. Član 4.-pravo na pravičnu naknadu-st.3.

11. Član 8.-pravo zaposlenih žena na porodiljsku zaštitu –u cjelosti

12. Član 9.-pravo na stručno usmjeravanje –u cijelosti

13. Član 11.-pravo na zdravstvenu zaštitu–u cijelosti

14. Član 14.-pravo na korištenje službi socijalne zaštite-u cjelosti

15. Član 17.-pravo djece i mladih na socijalnu,pravnu i ekonomsku zaštitu –u cjelosti

16. Član 21.-pravo na informiranje i konsultiranje –u cijelosti

17. Član 22.-pravo na učešće u određivanju i unapređivanju uvjeta rada i radnog okruženja-u cjelosti

18. Član 23.-pravo starih osoba na socijalnu zaštitu –u cijelosti

19. Član 28.-pravo predstavnika radnika na zaštitu u preduzeću i dodjeljivanje adekvatnih sredstava-u cjelosti

Temeljna socijalna prava

1. Pravo na rad (član 1)

2. Pravo na organiziranje (član 5)

3. Pravo na kolektivno pregovaranje(član 6)

4. Pravo djece i mladih na zaštitu (član 7)

5. Pravo na socijalnu zaštitu (član 12 st. 1 i 2)

6. Pravo na socijalnu i medicinsku pomoć (član 13 st. 1, 2, i 3.),

7. Pravo porodice na socijalnu, pravnu i ekonomsku zaštitu(član 16)

8. Pravo na jednake mogućnosti i jednak tretman u pitanjima zapošljavanja i zanimanja bez diskriminacije na osnovu spola (član 20)

3.Implementacija obaveza iz Evropske socijalne povelje-dio V član I

Odredbe dijela II u čl. 1 - 31 Evropske socijalne povelje implementiraju se putem:

Zakona i propisa,

Kolektivnih ugovora

Kombinacijom predhodno naznačena dva načina

Drugi odgovarajući način

Primjena odredbi Evropske socijalne povelje vezanih za Zdravlje, socijalnu sigurnost i socijalnu zaštita u BiH

Član 11.: pravo na zdravstvenu zaštitu– u cijelosti

Član 12. st. 1- 2 : pravo na socijalnu zaštitu

Član 13. st. 1-3: pravo na socijalnu i medicinsku pomoć

Član 14. : pravo na korištenje službi socijalne zaštite- u cjelosti

Član 23.: pravo starih osoba na socijalnu zaštitu –u cijelosti

Član 11.Pravo na zdravstvenu zaštitu ( u cijelosti)

Sa ciljem osiguranja djelotvornog korištenja prava na zaštitu zdravlja, Zemlje potpisnice preuzimaju ob

avezu da, bilo izravno ili u suradnji sa javnim ili privatnim organizacijama, poduzmu odgovarajuće mjere predviđene da, između ostalog:

1. u najvećoj mjeri uklone slučajeve lošeg zdravlja;

2.predvide savjetodavne ili obrazovne mogućnosti za promoviranje zdravlja i poticanja individualne odgovornosti u pitanjima zdravlja;

3.spriječe, u najvećoj mogućoj mjeri, epidemije, endemične i druge bolesti, kao i nezgode.

U skladu sa odredbama Aneksa IV Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH- (Ustav BiH) oblast rada, zapošljavanja, socijalne zaštite i penzijsko-invalidskog osiguranja nalazi se u isključivoj nadležnosti entiteta.

Sistem socijalne sigurnosti u BiH obuhvata :

-Socijalno osiguranje

(zdravstveno,penziono,invalidsko,osiguranje za slučaj nezaposlenosti)

-Socijalnu pomoć(razni vidovi pomoći)

-Porodičnu i dječiju zaštitu (materinska zaštita i dječiji dodatak)

-Boračku zaštitu

-Zaštita po osnovu nezaposlenosti

Zakonodavni okvir vezan za obaveze iz čl. 11 ESPMeđunarodni izvori u pravnom sistemu u BiH

Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966.),

UN konvencija o pravima djeteta (1989),

Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama (1992) i protokol iz Kjota (1998),

Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950),

Okvirna konvencija SZO o kontroli duhana (2003),

Deklaracija UN iz Štokolma (1972) i iz Rio de Ženeria (1992) sa konferencija o zaštiti životne sredine

Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića po pitanju primjene biologije i medicine (1997), Dodatni protokol o biohemijskim istraživanjima.(2005), Dodatni protokol o zabrani kloniranja ljudskog bića(1997),

Deklaracija o dugoročnom programu regionalne saradnje i razvoja u mentalnom zdravlju ministara zdravlja zemalja Jugoistočne Evrope(2009.)

UN Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom (2010.) itd.

Primarno zakonodavstvo-ZakoniUstav Bosne i Hercegovine: oblast zdravstva u BiH je u direktnoj nadležnostientiteta i definisana je: Ustavom Federacije BiH, a u okviru Federacije BiH iustavima kantona, Ustavom RS i Statutom Brčko DBiH gdje se pravo na zdravljenavodi na listi osnovnih ljudskih prava, a BiH, oba entiteta i BD obavezuju naosiguranje najvišeg nivoa međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnihsloboda.,

Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima („Službeni glasnik BiH“, br. 109/12),

Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga(„Službeni glasnik BiH“, br. 8/06),

Zakon o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti u BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 88/07),

Zakon o hrani (“Službeni glasnik BiH”, br. 50/04),

Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća („Službeni glasnik BiH“ broj 50/08)

Ustav Federacije BiH:propisuje podijeljenu nadležnost federalne vlasti i kantona u oblasti zdravstva, s tim da: federalna vlast ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji se tiču zdravstva (ĉlan III 3. stav 3), kantoni imaju pravo utvrđivati politiku i provoditi zakone (ĉlan III 3. stav 4.).Saglasno potrebama, nadležnost u oblasti zdravstva ostvaruju se od strane kantona koordinirano od federalne vlasti (ĉlan III 3. stav 1.), pri ĉemu federalna vlast uzima u obzir razliĉite situacije u pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnošću u provožđenju (ĉlan III 3. stav 3.).,

Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine FBiH“, broj 75/13),

Zakon o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine FBiH", broj 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11),

Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata ("Službene novine FBiH", broj 40/10),

Zakon o krvi i krvnim sastojcima ("Službene novine FBiH", broj 9/10),

Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu lijeĉenja („Službene novine FBiH“, broj 75/09),

Zakon o apotekarskoj djelatnosti ("Službene novine FBiH", broj 40/10),

Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine FBiH", broj 29/05),

Zakon o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina ("Službene novine FBiH", br. 6/98, 35/98, 11/99 i 50/11),

Zakon o sistemu poboljšanja kvalitete, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu ("Službene novine FBiH", br. 59/05 i 52/11),

Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva („Službene novine Federacije BiH“, broj 37/12)

Zakon o stomatološkoj djelatnosti („Službene novine Federacije BiH“, broj 37/12)

Zakon o liječništvu („Službene novine Federacije BiH“, broj 56/13)

Zakon o sestrinstvu i primaljstvu („Službene novine Federacije BiH“, broj 43/13)

Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama ("Službene novine Federacije BiH", 14/13)

Ustav Republike Srpske(„Službeni glasnik RS“, br.21/92, 28/94, 8/96, 13/96, 15/96, 16/96, 21/96, 21/02, 26/02, 30/02, 31/03, 98/03):čl. 37. Ustava RS utvrđeno je da svako ima pravo na zaštitu zdravlja. Zajamčeno je pravo na zdravstvenu zaštitu, u skladu sa zakonom. Propisano je da djeca, trudnice i stara lica imaju pravo na zdravstvenu zaštitu iz javnih prihoda, a druga lica pod uslovima utvrđenim zakonom.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Službeni glasnik RS“, broj 106/09,44/15),

Zakono zdravstvenom osiguranju („Službeni glasnik RS“, br. 18/99, 51/01, 70/01, 51/03, 57/03, 17/08, 01/09 i 106/09),

Zakon o transfuzijskoj djelatnosti („Službeni glasnik RS“, br. 44/15),

Zakon o transplantaciji ljudskih organa („Službeni glasnik RS“, br. 14/10),

Zakon o zabrani pušenja duvanskih proizvoda na javnim mjestima („Službeni glasnik R S“, br. 46/04, 74/04 i 92/09),

Zakon o reklamiranju duvanskih proizvoda („Službeni glasnik RS“, br. 46/04, 74/04 i 96/05 i 92/09),

Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti(„Službeni glasnik RS“, broj 14/10),

Zakon o zaštiti na radu („Sluţbeni glasnik RS“, broj:1/08 i 13/10),

Zakon o zaštiti vazduha („Sluţbeni glasnik RS“, broj:124/11), itd.

Statut Brčko distrikta BiH,

Zakon o zdravstvenoj zaštiti BD, (“Sl. glsnik BD”, 38/11),

Zakon o zdravstvenom osiguranju BD (“Sl. glasnik BD”,1/02, 7/02, 19/07, 2/08, i 34/08).

Zakon o socijalnoj zaštiti BD(„Sl.glasnik Brčko BD“, br. 1/03, 4/04, 19/07, 2/08)

Zakon o dječijoj zaštiti BD– prečišćeni tekst („Sl.glasnik Brčko DBiH“, broj 51/11),

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o dječijoj zaštiti Brčko distrikt BiH („Sl.glasnik Brčko DBiH“ br. 03/15)

Mjere za primjenu zakonodavnog okvira

Na nivou BiH,2002 godine usvojena je Rezolucija o politici zdravlja za sve građane BiH („Sl. glasnik BiH“, br. 12/02).

Rezolucija sadrži preporuke Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH koje se odnose na: uspostavljanje kompatibilnog zdravstvenog sistema i zdravstvene politike sa međunarodnim organizacijama i institucijama, jasniju podjele odgovornosti za zdravlje stanovništva između države, entiteta, kantona i općina, neophodnog definisanja općih principa i vrijednosti u organizaciji zdravstvene zaštite, postavljanje prioriteta i izvora finansiranja naučnoistraţivačkog rada od interesa za zdravlje i zdravstvenu zaštitu svih građana BiH, definisanje prioriteta u oblasti međunarodne zdravstvene suradnje u funkciji unaprjeđenja zdravstvene politike itd.

Pandemije, epidemije i druge bolestiNivo BiH :

Plan pripravnosti i kontrole pandemijske influence u BiH (“Sl. glasnik BiH”,broj 79/09 od 12. 10.2009)

Strategija za odgovor na HIV I AIDS u BiH 2011-2016 - usvojena od strane Vijeća ministara BiH07.09.2012.g.

BiH je jula 2009. ratificirala Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana.

Državna strategija za suzbijanje i sprečavanje zloupotrebe opojnih droga u BiH („Sl. glasnik BiH“, broj 31/09) kao i Državni akcioni plan borbe protiv zloupotrebe opojnih droga.

Agencija za statistiku BiH,Saopćenje, 09.07.2018.STATISTIKA NACIONALNIH ZDRAVSTVENIH RAČUNA,

http://www.bhas.ba/saopstenja/2018/SOC_01_2016_Y1_0_BS.pdf

Ukupni izdaci u zdravstvu u BiH u 2016. godini su iznosili 2 milijarde 759 miliona KM, odčega su 71% bili javni, a 29% privatni izdaci.

U 2016. godini, udio zdravstvene potrošnje u Bruto domaćem proizvodu BiH je bio 9,2%.

Javno zdravstvo u BiH se finansira uglavnom iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, dok je udio budžetskih sredstava u javnom zdravstvu veoma nizak (općinskih, kantonalnih, entitetskih, te državnog budžeta).

Član 12Pravo na socijalnu zaštitu

Sa ciljem osiguranja djelotvornog korištenja prava na socijalnu zaštitu, Zemlje potpisnice preuzimaju obavezu da:

1. uspostave ili održavaju sistem socijalne zaštite;

2. održavaju sistem socijalne zaštite na zadovoljavajućoj razini, koja je kao minimum jednaka onoj koja je potrebna za ratifikaciju Evropskog kodeksa socijalne zaštite;

Evropski kodeks/zakonik socijalne sigurnosti (European Code of Social Security)

Kodeks je podjeljen na 14 dijelova koji se mogu sistematizovati u pet sekcija:

1. Opšte odredbe – definicija osnovnih pojmova; proces ratifikacije.

2. Socijalni rizici: zdravstvena zaštita, zaštita u slučaju bolesti, nezaposlenost, starost, povreda na radu, porodične naknade, porodiljske naknade, naknade za osobe sa invaliditetom, naknade za preživjele članove porodice.

3. Izračunavanje visine periodičnih naknada – standardi koji odgovaraju tipu sistema socijalne sigurnosti i omogućava državi članici da izabere jedan od 3 moguća modela.

4. Zajedničke odredbe – odnose se na minimum standarda za sva prava vezana za socijalne rizike.

5. Ostale odredbe – odnosi se na procedure ratifikacije i izmjene Kodeksa; vrijeme važenja Kodeksa.

Pravo socijalne zaštite i međunarodni standardi

• Socijalna zaštita iz perspektive ljudskih prava veže se za sisteme socijalne sigurnosti, te odgovornost države za sigurnost i blagostanje svojih građana ...

• Razvoj međunarodnih standarda vezanih uz „pravo na socijalnu sigurnost“ do posljednje decenije 20.stoljeća odvijao se ,prije svega, u okviru MOR-a.

• Pravo na socijalnu sigurnost ima glavnu ulogu u osiguranju ljudskog dostojanstva za sve osobe i igra važnu ulogu u smanjenju siromaštva i sprječavanju socijalne isključenosti.

Socijalna zaštita

Socijalna zaštita : obuhvata sve mjere i prakse kojima se pojedinci štite od glavnih

životnih rizika ili se nastoje ublažiti štetne posljedice tih događaja koje pogađaju

pojedince.

Socijalna zaštita ima pet komponenti:

A) politike tržišta rada i programi koji su namijenjeni lakšem zapošljavanju i koji promiču učinkovitosttržišta rada;

B)programi socijalnog osiguranja radi ublažavanja rizika vezanih uz nezaposlenost, zdravlje,invalidnost, nesreću na poslu i starost;

C) socijalna pomoć i programi socijalnih usluga za najranjivije skupine koje nemaju drugih izvoraadekvatne potpore;

D) mikro i lokalni programi radi rješavanja problema ranjivih pojedinaca/skupina na komunalnoj razini

E) zaštita djece radi osiguranja njihovog budućeg zdravog i produktivnog razvoja.

Socijalna zaštita -pristupSocijalna zaštita: skup politika koje za cilj imaju zaštitu pojedinaca i porodica od socijalnih rizika kao što sunezaposlenost, bolest, invaliditet i bijeda, te pružanje podrške radi podizanja životnog standarda porodica i djeceizloženih riziku siromaštva i socijalne isključenosti

Sistemi socijalne zaštite:

A) programi socijalnog obezbjeđenja i

B) programi socijalne pomoći.

Programi socijalnog obezbjeđenja se zasnivaju na doprinosima za

socijalno osiguranje.

Programi socijalne pomoći - sigurnosna mrežu za lica u stanju

socijalne potrebe koja nisu obuhvaćena programima socijalnog obezbjeđenja

ili su njima nedovoljno obuhvaćena za zadovoljavanje određenih minimalnih

standarda.

Socijalna zaštita u užem smislu-socijalna pomoć i socijalna skrb

Socijalna pomoć je „mreža ispod mrêža“ socijalne sigurnosti.

S. Sipos je definira: „Socijalna pomoć uključuje transfere koji se ne temelje na osiguranju te institucionalnu skrb za ljude koji se ne mogu starati o sebi ili ne mogu plaćati takvu skrb.“

U pravilu socijalna pomoć se dodjeljuje nakon provjere resursa.

Sistem socijalne pomoći međusobno čvrsto uvezan sa pojmovima siromaštva i socijalne isključenosti.

Sistemsocijalne zaštite

Socijalno osiguranje

Socijalna sigurnost******

Zdravstvena zaštitaBoračko-invalidska zaštita

**********

SOCIJALNAPOMOĆ

Novčana i nenovčana davanja

Socijalna skrb

Prva zdravstveno osiguranjesigurnosna mreža

Druga sigurnosna mreža

1.Zdravstveno osiguranje2.Penzijsko i invalidsko osiguranje

3.Osiguranje za slučaj nezaposlenosti

Obaveze BiH u vezi sa članom 12. ESP

BiH je obavezna da uspostavi jasan sistem socijalne zaštite i predvidi potrebna

finansijska sredstva za njegovu održivost.

Potrebno je uspostaviti takav sistem socijalne zaštite koji je, najmanje isti kao sistem

propisan Evropskim kodeksom socijalne zaštite koji reguliše ostvarivanje prava na:

1. Zdravstvenu zaštitu

2. Davanje za bolest

3. Davanje za nezaposlenost

4. Davanje za starost

5. Davanje za povredu na radu

6. Porodično davanje

7. Davanje za majčinstvo

8. Davanje za invaliditet

9. Davanje članovima porodice kada umre izdržavatelj

Član 13Pravo na socijalnu i medicinsku pomoć

Sa ciljem osiguranja djelotvornog korištenja prava na socijalnu i medicinsku pomoć, Zemlje

potpisnice preuzimaju obavezu da:

1. osiguraju da svaka osoba koja ne raspolaže odgovarajućim resursima, i koja nije u mogućnosti osigurati te resurse bilo vlastitim naporima ili iz drugih izvora, posebno uživanjem beneficija sheme socijalne zaštite, dobije odgovarajuću pomoć, i u slučaju bolesti, brige koju iziskuje njeno stanje;

2. osigura da osobe koje primaju takvu pomoć neće, iz tog razloga, podnositi smanjenje svojih političkih i socijalnih prava;

3. predvidi da svatko može dobiti, preko odgovarajućih javnih ili privatnih službi, savjete i osobnu pomoć koja im je eventualno potrebna da bi spriječili, otklonili ili ublažili osobno ili obiteljsko siromaštvo;

4. primijeni odredbe navedene u stavovima 1, 2 i 3 ovog člana na jednakim osnovama na svoje državljane i na državljane drugih Zemalja potpisnica koji zakonito borave na njenom teritoriju, u skladu sa svojimobavezama iz Evropske konvencije o socijalnoj i medicinskoj pomoći, potpisanoj u Parizu 11. decembra/prosinca 1953. godine.

Dvije ključne odrednice socijalne pomoći:

a) garancija ostvarivanja odgovrajućeg vida egzistencijalnog minimuma (minimalnog dohotka)

b) preduvjet ostvarivanja socijalne pomoći je provjeraimovine i dohotka kućanstva ili pojedinca.

Socijalna zaštita u užem smislu:Socijalna pomoć

***skup naknada i usluga koje trebaju jamčiti egzistencijalniminimum ljudima u potrebi, polazeći od provjere njihovadohodovnog i imovnog stanja***.

FUNKCIJE SOCIJALNE POMOĆI

1) spriječiti stanje ekstremnog siromaštva

2) održati socijalnu integraciju odnosno spriječitisocijalno isključivanje

VRSTE SOCIJALNE POMOĆI

1) opća socijalna pomoć

2) kategorijalna pomoć

3) vezana pomoć

Obaveze BiH u vezi sa članom 13. ESP

Država je obavezna da uspostavi sistem javne socijalne i medicinske

pomoći koja će obuhvatiti:

1. novčna davanja ili davanja druge vrste,

2. jasno definirane kategorije i broj obuhvaćenih osoba,

3. uvjete za odobravnje pomoći, kriterije za procjenu potreba, procedure za utvrđivanje da li je neka osoba bez odgovarajućih resursa, tijela za odobravanje pomoći,

4. iznos pomoći koji je adekvatan u odnosu na troškove života,

5. jasan i funkcionalan način da se osigura pravo na pomoć i zaštita prava.

Član 14Pravo na korištenje službi socijalne zaštite

Sa ciljem osiguranja djelotvornog korištenja prava na korištenje

službi socijalne zaštite, Zemlje potpisnice preuzimaju obavezu da:

1. promoviraju ili pružaju usluge koje, korištenjem metoda socijalnog rada, doprinose dobrobiti i razvitku i pojedinaca i skupina unutar zajednice, i njihovu prilagodbu socijalnom okruženju;

2. potiče učešće pojedinaca i dobrovoljnih i drugih organizacija u uspostavi i održavanju takvih službi.

SISTEM SOCIJALNE ZAŠTITE u BiH

• Federalni zakon +kantonalni zakoni

FBiH

• Zakon o socijalnoj zaštiti(„Sl. glasnik RS“,br.37/12 i 90/16)

• Zakon o dječijoj zaštiti („Sl. glasnik RS“,br.114/17)

• Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata- prečišćeni tekst („Sl. glasnik RS“,br. 24/10)

RS

• Zakon o dječijoj zaštiti("Sl. glasnik BDBiH", br.51/2011 -prečišćen tekst, 3/15, 21/18 i 4/19)

• Zakon o socijalnoj zaštiti („Sl. BDBiH“, br. 01/03, 04/04, 19/07, 02/08, 21/18)

BDBiH

Primarno zakonodavstvo /zakoni/:

Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom („Sl. novine Federacije BiH“, br. 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09);

Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice s djecom („Sl.novine USK,“ br. 5/00 i 7/01);

Zakon o socijalnoj zaštiti(„Narodne novine Županije Posavske“, broj 5/04);

Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom Tuzlanskog kantona („Sl.novine Tuzlanskog kantona“, br. 12/00, 5/02, 13/03, 8/06, 11/09 i 17/11);

Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom („Sl. novine Ze-Do kantona“, broj 13/07);

Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ( „Sl. novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, br. 10/00, 5/03 i 5/05);

Zakon o socijalnoj skrbi, skrbi o civilnim žrtvama rata i skrbi o obitelji s djecom („Sl.novine Srednjo-bosanskog kantona“, br. 10/05 i 2/06);

Zakon o socijalnoj skrbi Hercegovačko–neretvanskog kantona („Narodne novine HNŢ“, broj 3/05);

Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti obitelji sa djecom („Narodne novine Županije Zapadno hercegovačke“, br. 16/01, 11/02, 4/04 i 9/05);

Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom Kantona Sarajevo („Sl. novine Kantona Sarajevo“, br. 26/02, 8/03, 2//06, 21/06 i 17/10),

Zakon o socijalnoj skrbi Kantona 10 („Narodne novine HŢ“, broj 5/98),

Zakon o pripadnosti javnih prihoda u FBiH (“Sl.e novine FBiH”, broj 22/06) ,

Zakonom o socijalnoj zaštiti („Sl. glasnik RS“ broj 37/12)

Zakon o socijalnoj zaštiti BD („Sl.glasnik BD“, brojevi 1/03, 4/04, 19/07, 2/08) -,

Kantonalni zakoni•Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom Kantona Sarajevo ("Sl. novine KS", br. 38/2014 - prečišćen tekst, 38/2016, 44/2017 i 28/2018)

•Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom Zeničko-dobojskog kantona(„Sl.novine Ze-Do kantona“, br. 13/07, 13/11, ),

•Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom Tuzlanskog kantona-prečišćeni tekst("Sl. novine TK", br. 5/12, 7/14, 11/15 , 13/16, 04/18)

•Zakon o socijalnoj skrbi Hercegovačko-neretvanskog kantona („Sl.novine HNK“ br. 3/05); Zakon o zaštiti porodice sa djecom („Sl. HNK“, broj: 7/17)

•Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom Srednjobosanskog kantona

•Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom BPK Goražde

•Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom Zapadnohercegovačkog kantona

•Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom Kantona 10

•Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom Posavskog kantona

•Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom Unsko-sanskog kantona

1. Mreža službi socijalne zaštite Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih ţrtava rata i zaštite porodice sa djecom FBiH propisano je da djelatnost socijalne zaštite, zaštite civilnih ţrtava rata i zaštite porodice sa djecom obavljaju ustanove socijalne zaštite. Ustanove socijalne zaštite imaju svojstvo pravnog lica. Na osnivanje i rad ustanova socijalne zaštite primjenjuju se propisi o ustanovama.

Djelatnost socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, mogu obavljati i humanitarne organizacije, udruženja građana, vjerske zajednice i organizacije koje oni osnivaju, građanin pojedinaci strana fizička ili pravna lica.

Ustanove se osnivaju kao:

1. centar za socijalni rad,

2. ustanove za djecu, i to: - za djecu bez roditeljskog staranja, - za odgojno zanemarenu i zapuštenu djecu, - za djecu ometenu u fizičkom i psihčkom razvoju,

3. ustanova za odrasla i stara lica,

4. ustanova za socijalno-zdravstveno zbrinjavanje invalidnih i dr. lica,

5. ustanova za dnevni boravak korisnika socijalne zaštite

Član 23 – Pravo starijih lica na socijalnu zaštitu

Sa ciljem osiguranja djelotvornog korištenja prava starijih lica na socijalnu zaštitu, zemlje potpisnice preuzimaju obavezu da

usvoje odnosno potaknu, bilo direktno ili u suradnji sa javnim ili privatnim organizacijama, odgovarajuće mjere kreirane,

posebno, sa ciljem da:

(1)omoguće starijim licima da ostanu punopravni članovi društva što duže moguće, putem:

a) adekvatnih resursa koji će im omogućiti da vode pristojan život i igraju aktivnu ulogu u javnom, socijalnom i kulturnom životu;

b) pružanjem informacija o uslugama i mogućnostima koje stoje na raspolaganju starijim licima i mogućnostima njihovog korištenja;

(2) omoguće starijim licima da slobodno biraju stil života, i da vode nezavisan život u svom porodičnom okruženju onoliko dugo koliko to žele i mogu, putem:

a) pružanja smještaja koji odgovara njihovim potrebama i zdravstvenom stanju, ili adekvatne pomoći adaptiranjem njihovog smještaja;

b) zdravstvene zaštite i službe koje su potrebne s obzirom na njihovo stanje;

(3) garantiraju starijim licima život u institucijama odgovarajuće podrške, uz poštivanje njihove privatnosti, i uĉešća u odlukama koje se odnose na uslove života u instituciji.

Starija populacija u BiH

Starije osobe u BiH spadaju u veoma ranjivu kategoriju.

Starija populacija (65+) čini oko 15% stanovništva i njen udio u ukupnoj populaciji raste.

Udio žena u starijoj populaciji (65+) je nešto veći nego muškaraca, a postoji razlika i u geografskojdistribuciji te populacije: u RS-u je udio starijih u ukupnoj populaciji veći skoro pet procenta nego u

FBiH.

4. Zaštita socijalnih prava u okviru Evropske socijalne povelje

postupak nadzora je opisan u Dijelu IV Povelje sa amandmanima iz Torinskog protokola iz 1991. godine.

Izvještaji

Kolektivne tužbe/žalbe-procedura kolektivne tužbe utvrđena je u Dopunskom protokolu na Povelju iz 1995. godine i prihvaćena od strane 15 država Vijeća Evrope.

Važno◦ BiH nije prihvatila postupak po kolektivnim žalbama

IzvještajiU odgovarajućim vremenskim periodima:

a) o prihvaćenim obavezama u pogledu primjene (stanje zakonodavstva i prakse)

b) O obavezama koje nisu prihvaćene

Izvještaji država

Na osnovu odluke Komiteta ministara izvještaji država o implenetaciji Evropske socijalne povelje podjeljeni su u četiri grupe:

I-Zapošljavanje,obuka i jednake mogućnosti (Thematic Group 1 “Employment, training and equal opportunities”)

II-Zdravlje,socijalna sigurnost i socijalna zaštita (Thematic Group 2 “Health, social security and social protection”)

III-Prava na radu (Thematic Group 3 “Labour rights”)

IV-Djeca,porodice,migranti (Thematic Group 4 “Children, families, migrants”)

Države podnose izvještaje u vezi sa jednom od tematskih grupa,tako da se svaki segment ESP izvještava jednom u četiri godine.

Sistem izvještavanja

Forma izvještaja

(usvojena na sjednici Komiteta ministara vijeća Evrope 26.03.2008)

Sadržina izvještaja:

- zakonodavni okvir (zakoni i drugi propisi, kolektivni ugovori ili druge odredbe);

- mjere (administrativni aražmani, programi,akcioni planovi,projekti itd.)poduzeti u cilju primjene zakonodavnog okvira;

-cifre, statistički podaci ili druge relevantne informacije na osnovu kojih se može ocijeniti do kojeg obima se primjenjuju odredbe Evropske socijalne povelje.

Dostavljanje izvještaja

Izvještaji se dostavljaju Generalnom sekretaru Vijeća Evrope;

Izvještaji se dostavljaju /proslijeđuju i relevantnim organizacijama poslodavaca i sindikata (imaju mogućnost dostavljanja komentara na izvještaj);

Generalni sekretar dostavlja nacionalne izvještaje i reprezentativnim međunarodnim nevladinim organizacijama koje imaju konsultativni status u Vijeću Evrope.

Ispitivanje izvještaja

Nadležnost Evropskog komiteta za socijalna prava (15 članova koje bira Ministarski komitet).

Po okončanju ispitivanja nacionalnog izvještaja odnosno komentara-EKSP priprema izvještaj u kome naznačava svoje zaključke. Zadatak Evropskoga odbora za socijalna prava je ocjenjivanje usklađenosti nacionalnog zakonodavstva i prakse s ESP.

U radu EKSP učestvuje i predstavnik MOR-a bez prava glasa,odnosno sa konsultatntskim pravima.

U odnosu na nacionalne izvještaje EKSP donosi "zaključke", dok u odnosu na kolektivne tužbe donosi "odluke".

Izvještaj EKSPIzveštaj sadrži, pored općeg uvoda – osvrt EKSP na razvoj određenih oblasti regulisanihPoveljom:

prvi dio - razmatranje mjera koje država preduzima radi poštovanja odredbi Povelje (članpo član);

drugi dio – procenu mjesta (pozicije) koji država članica zauzima s obzirom na stanjeprimene prava iz Povelje.

Zaključci su javni i dostavljaju se Vladinom komitetu i Parlamentarnoj skupštini.

Vladin komitet/Komitet ministara

Komitet vladinih predstavnika sastoji se od predstavnika vlada država članica, pri čemudržave članice Vijeća Evrope koje nisu ratifikovale ESP imaju svoje predstavnike sakonsultativnim ovlašćenjima (bez prava glasa).

Komitet vladinih predstavnika je ovlašćen da dostavi svoj izveštaj Komitetuministara/Ministarskom komitetu, kako bi Komitet ministara mogao doneti svoje preporuke.

Preporuke (zaključci) sadrže svojevrsne političke sankcije prema državama članicama koje ne ispunjavaju obaveze iz (ratifikovane) Povelje i naznačavaju mjere koje država treba da preduzme u cilju poštovanja (primene) Povelje

Parlamentarna skupštinaIzveštaj i zaključci EKSP dostavljaju se i Parlamentarnoj skupštini, koja dostavlja svoje mišljenje o zaključcima Komitetu ministara (u skladu sa čl. 28. Povelje).

Mišljenje Parlamentarne skupštine pravno ne obavezuje Komitet ministara.

Nadzor nad primjenom ESP u BiH

Do sada BiH je podnijela 8 izvještaja o primjene revidirane Evropske socijalne povelje:

Prvi izvještaj (Grupa IV Djeca, porodice, migranti) referentni period 01/05/2005- 31/12/2009- zaključci 2011;

Drugi izvještaj (Grupa I Zapošljavanje,obuka i jednake mogućnosti) referentni period 01/01/2008- 31/12/2010- zaključci 2012

Treći izvještaj (Grupa II Zdravlje,socijalna sigurnost i socijalna ) referentni period 01/12/2008 – 31/12/2011- zaključci 2013

Četvrti izvještaj (Grupa III Prava na radu) referentni period 01/12/2008-31/12/2012- zaključci 2014

Nadzor nad primjenom ESP u BiHPeti izvještaj (Grupa IV Djeca, porodice, migranti) referentni period 01/01/2010-31/12/2013,

Šesti izvještaj (Grupa I Zapošljavanje,obuka i jednake mogućnosti) referentni period 01/01/2011-31/12/2014

Sedmi izvještaj (Grupa II Zdravlje,socijalna sigurnost i socijalna zaštita ) referentni period: 01/12/2011- 31/12/2015, zaključci 2017

Osmi izvještaj (Grupa III Prava na radu) referentni period 01/01/2012 - 31/12/2016

Vidjeti: http://www.mhrr.gov.ba/ljudska_prava/default.aspx?id=8&langTag=bs-BA