prijedlog_zakona

7/26/2019 prijedlog_zakona

http://slidepdf.com/reader/full/prijedlogzakona 1/9

1

HRVATSKI SABORKlub zastupnika HSP

Zagreb, 22. svibnja 2006.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOG SABORA

Predmet: Prijedlog zakona o dopunama Zakona o telekomunikacijama

Na temeljučlanaka 134., 135., 138., 141., 158. i 182. Poslovnika Hrvatskog sabora, au svezi s člancima 3., 50., 69., 80. i 85. Ustava Republike Hrvatske, podnosimo

PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA

ZAKONA O TELEKOMUNIKACIJAMA

Na sjednicama Hrvatskog sabora i njegovih radnih tijela sudjelovat će predlagačizakona, članovi Kluba zastupnika HSP u Hrvatskom saboru.

predsjednik Kluba zastupnika HSP

mr. sc. Miroslav Rožić



2



I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovog Zakona sadržana je u člancima 3., 50., 69., 80. i85. Ustava Republike Hrvatske.

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITIZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM PROISTEĆI

Cilj ove izmjene i dopune Zakona o telekomunikacijama ("Narodne novine" br.122/2003., 60/2004. i 70/2005.) je rješenje spora u vezi vlasništva nad telekomunikacijskominfrastrukturom u Hrvatskoj i njene namjene, preciznije u vezi vlasništva nad kabelskom

kanalizacijom (u nastavku: "distribucijsko -telekomunikacijska kanalizacija - DTK) kroz kojuse provlače telekomunikacijski kablovi.

Kapaciteti i konfiguracija DTK

DTK se sastoji od sustava podzemnih cijevi i zdenaca koji služi za uvlačenjetelekomunikacijskih kablova na područ ju gradova i izvan njih. Polaganje podzemnih kablovau urbanom područ ju je naime izuzetno skup zahvat koji ujedno stvara i prometne, sigurnosne idruge probleme u gradu. Stoga se u gradovima umjesto ukapanja kablova direktno u zemljuizgrađuje navedena infrastruktura kako se prilikom održavanja postojećih kablova ili

polaganja novih ne bi iznova prekapale prometnice, stvarali dodatni troškovi i narušavaoredovno funkcioniranje grada.

DTK se zato sastoji od pripadajućih zdenaca i minimalno 2 cijevi profila 110mm.Stanje na terenu pokazuje da je DTK vrlo često građena s položenim cijevima 2+2, tj. dvijecijevi promjera 110mm i dvije od 50mm. To znači da bi prosječni telekomunikacijski ilikablovski operator prosječno koristio 12,5% (1/8) do 25% (1/4) minimalnog ukupnogkapaciteta DTK. Prema Pravilniku o tehničkim uvjetima gradnji i uporabe telekomunikacijskeinfrastrukture (Narodne novine 88/2001), mjesna telekomunikacijska infrastruktura ugradovima se mora graditi podzemno do priključnog ormarića. Kopanje i polaganje kabela urov dubine 80 cm (ponegdje uz zaštitne cijevi) podliježe Zakonu o gradnji i Zakonu o

prostornom uređenju i zahtijeva dugotrajnu i skupu proceduru.

Liberalizacijom telekomunikacijskog tržišta pojavili su se novi telekomunikacijskioperatori, davatelja usluga u telekomunikacijama, zainteresirani za korištenje gradske DTKod kojih neki polažu vlastite kabele u gradsku DTK. S druge strane gradovi traže da se koristi

postojeća DTK kako se ne bi nepotrebno prekapalo javne površine.Bez jasnog vlasništva, bez odgovarajuće dokumentacije i bez jasno definiranog načina

održavanja, neće biti moguće održavati DTK na dovoljno kvalitetnoj razini. Osim što pravivlasnik ne gospodari DTK-om, već to pravo sebi prisvaja T-HT, operatori čiji su kablovi uDTK nikome ne plaćaju mjesečni najam (s izuzetkom Grada Splita).

Važnost DTK za razvoj telekomunikacija u Hrvatskoj

Slobodan pristup DTK uz odgovarajuću naknadu omogućio bi svim operatorima vrlo brzo postavljanje moderne optičke infrastrukutre bez obzira kojim segmentom



3

telekomunikacija se bave (govor, podaci, video...). Time se podržava i ubrzava procesliberalizacije telekomunikacija koji je započeo 2005. godine.

Osim kabelskih operatora koji koriste DTK gotovo u svim gradovima gdje su prisutni,operatori fiksne govorne usluge polažu velike nade u rješenje ovog spora. Da bi uopće mogli

poslovati, oni moraju ili koristiti DTK za polaganje svojih vodova ili plaćati T-HT-u najam

vodova (čime T-HT može bitno utjecati na njihove poslovne rezultate). Nadalje, veliki ISP(tvrtke za pristup internetu) koriste DTK za spajanje velikih korisnika.Iz svega se vidi da je DTK ključ za ostvarenje potpuno liberaliziranog TK tržišta,

osobito u područ ju širokopojasnog pristupa (broadband) što je pak neophodno za zdravirazvoj informatičkog društva budućnosti.

Stvar je dalekosežna: bez deklariranja DTK kao javnog dobra na raspolaganju svimtelekomunikacijskim operaterima nema stvarnog prestanka monopola T-HT. Naime, bez DTKna raspolaganju svima drugi operateri neće moći provući svoje kablove, pa će T-HT i daljediktirati tempo razvoja telekomunkacija i informatizacije Hrvatske prema svom profitu.Hrvatska će biti telekomunikacijski zaostala «informatička kolonija».

DTK u Zakonu o telekomunikacijama

S aspekta namjene (telekomunikacije) DTK je regulirana Zakonom otelekomunikacijama (Zakon o telekomunikacijama, Narodne novine br. 122/2003 i Zakon oizmjenama i dopunama Zakona o telekomunikacijama, Narodne Novine br. 70/2005).

Članak 7. u točki 60. definira kabelsku kanalizaciju (DTK) kao dio telekomunikacijskeinfrastrukture:" 60. telekomunikacijska infrastruktura: temeljne sastavnice telekomunikacijske mreže,kao što su zemljište i zgrade za smještaj telekomunikacijske opreme, kabelska kanalizacija,antenski stupovi i druge građevine za obavljanje telekomunikacijskih usluga i djelatnosti....,".

Na DTK se ujedno odnosi i članak 22. zakona kojim se određuje zajednička uporabaizgrađene telekomunikacijske infrastrukture, dajući posebne ovlasti Hrvatskoj agenciji zatelekomunikacije (HAT), potičući zajedničku uporabu infrastrukture "osobito u svrhu zaštitezdravlja ljudi, zaštite okoliša i potreba primjerenijeg prostornog uređenja".

Također isti članak 22. propisuje da telekomunikacijski (ili kablovski) "operatoriimaju pravo, ako postoje tehnički uvjeti, koristiti se izgrađenom telekomunikacijskominfrastrukturom u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba uz naknadu stvarnih troškova, natemelju sklopljenog ugovora".

Kako bi potpomoglo rješavanje problema vlasništva nad DTK, članak 22. Zakona otelekomunikacijama 2005. je dopunjen stavkom 5. kojim daje pravo Agenciji zatelekomunikacije (regulator) da donese privremeno rješenje (do utvr đivanja prava vlasništva)

koje u cijelosti zamijenjuje ugovor između operatora i vlasnika DTK.To je polovični korak, koji se uostalom i ne provodi u praksi. Zato je potrebna jasnija

definicija vlasništva nad DTK, čime bi nakon sklapanja ugovora sa vlasnicima DTK okorištenju operatori morali odmah početi plaćati mjesečni najam, uz jamstva da njihovikablovi neće biti uklonjeni iz DTK. Pored toga, vlasnik bi na sebe preuzeo održavanje

postojeće DTK, što je logično i nužno.

Vlasništvo nad kablovima i telekomunikacijskom infrastrukturom

Potrebno je najprije razlučiti pitanje vlasništva nad telekomunikacijskim kablovima odvlasništva nad telekomunikacijskom infrastrukturom kroz koju kablovi prolaze. Nitko ne spori

da su telekomunikacijski kablovi vlasništvo T-HT, no vlasništvo T-HT nisu šahtovi i



4

podzemni kanali odnosno distribucijsko-telekomunikacijska kanalizacija (DTK) kroz koju su provučeni telekomunikacijski kablovi.

U najvećem dijelu DTK je izgrađena sredstvima lokalne zajednice (sredstva SIZ-ova u bivšoj državi, sredstva za izgradnju Grada Zagreba, Splita, Rijeke itd.). Dakle investitor jeuvijek bio grad, a DTK se u pravilu i nalazi na javnom dobru - na gradskim ulicama,

trgovima, parkovima, predgrađima itd., pa DTK zato jest i treba biti javno dobro!

Odnos T-HT prema pitanju vlasništva nad DTK

T-HT snažnim lobiranjem, potpomognut preciznim instrukcijama od strane DeutscheTelekoma (koji ima slična iskustva u drugim zemljama u tranziciji), pokušava postati vlasnikDTK ili barem opstruirati ravnopravno korištenje DTK od strane svih telekomunikacijskihoperatora na tržištu. Time postavlja jednu od posljednjih barijera koje štite njegovmonopolistički položaj na telekomunikacijskom tržištu u Hrvatskoj.

Kako je T-HT donedavno bio monopolist u telekomunikacijama, u DTK je kabele polagao isključivo HT i tako ulazio u posjed nad DTK. Danas to T-HT koristi kao argument

da bi dobio monopolistički status nad DTK. Drugim riječima T-HT tvrdi da je vlasnik DTKsamo zato jer je posjednik (i de facto uzurpator!) najvećeg dijela DTK.

Pored toga, predstvnici T-HT u javnim istupima tvrde da je T-HT postao vlasnik DTK potpisom ugovora o prodaji dionica HT između DT i Vlade RH?! Ugovor o privatizaciji HTnije međutim uključivao pitanje vlasništva nad DTK.

T-HT ujedno šalje ostalim operatorima ugovor o najmu DTK, ponašajući se pritomkao da je sva DTK, u svim gradovima Hrvatske u njegovom vlasništvu?! Neki operatori

potpisuju iz razloga vezanosti na T-HT u drugim segmentima npr. fiksni operatori, koji oviseo T-HT-u kada dolazi do tehničkih problema ili operatori pred potpisom ugovora ointerkonekciji s T-HT-om. Čak i u dijelovima gdje T-HT jest vlasnik (procjenjuje se na cca.10% trasa), odredbe ovih ugovora su krajnje neprihvatljive i u potpunoj suprotnosti stelekomunikacijskim propisima (Zakonom o telekomunikacijama i pravilnicima). Navedenimugovorima T-HT zapravo želi stvoriti potpunu kontrolu nad konkurencijom i po potrebiizbaciti pojedinu konkurenciju iz igre.

Iako je Hrvatska agencija za telekomunikacije (HAT) još u kolovozu 2005. zatražila podatke od operatora o točnom smještaju i vremenskom trajanju korištenja DTK, nemanikakvih pomaka u rješavanju ovog problema. Time T-HT dobiva na dragocjenom vremenu.Proglašavajući se ekskluzivnim vlasnikom DTK (o čemu nema nikakvih dokaza) T-HT koči ionemogućava razvoj konkurencije u telekomunikacijama. Štoviše, svjedoci smo pečaćenjašahtova DTK koje provodi T-HT u zagrebu, prisvajajući tako DTK. Istodobno u Rijeci suslužbe T-HT svojevoljno uklonile 150 m telekomunikacijskog kabla drugog operatera iz

tamošnjeg DTK, a pod izlikom T-HT-ovog vlasništva nad DTK.Posebno je zabrinjavajuća praksa T-HT-a zaključavanja poklopaca na zdencima DTKna područ ju velikih gradova (gdje ga konkurencija najviše brine). Time izravno i

protuzakonito spriječava daljnji razvoj tržišta. No prije svega time drugim operaterimaonemogućuje održavanje vlastitih mreža, koji su u zadnjih nekoliko godina povoljnijimuvjetima privukli velike korisnike među kojima su i mnogi od državne važnosti ( MinistarstvaRepublike Hrvatske, druga tijela državne uprave, fakulteti, škole, instituti, bolnice itd. ).

Najnovija akcija HT-a koja ima za cilj onemogućavanje pristupa DTK bilo kojem poslovnom subjektu u Hrvatskoj, jasno pokazuje kolika prava sebi T-HT samovoljnododjeljuje i što misli o gradovima kao vlasnicima te o Hrvatskoj kao pravnoj državi. Imajući uvidu da u DTK kojoj se pristupa preko navedenih zdenaca, kabele imaju i drugi operatori,

jasno je da je time preuzeo fizičku kontrolu nad svim konkurentima, bez obzira kojimsegmentom telekomunikacija se oni bave. Isto tako, održavanje veza koje su realizirane



5

onemogućeno je tim činom pa je moguće da se ugroze sustavi veza nekih za državu važnihinstitucija. Ovakvo ponašanje je alarmantno i prođe li bez ozbiljnih reakcija imat ćenesagledive poslijedice.

Korištenje postojeć e DTK infrastukture u pojedinim hrvatskim gradovima

a. Primjer i rješenje problema DTK u Gradu SplituGlavni investitori u izgradnji infrastukture bili su razni fondovi za stambenu izgradnju

i srodne ustanove koje su bile u društvenom vlasništvu a pravnim slijedom vlasnikinfrastrukture je Grad Split. Sve što je izgrađeno na javnoj površini, a nema dokaza ovlasništvu ili pravu služnosti smatra se da je u vlasništvu grada. Instalacije (kablovi) suoprema u vlasništvu operatora, bilo da su evidentirani u pretvorbi ili su izgrađeni privatno.

Gradsko poglavarstvo Grada Splita je na 21. sjednici od 20.12.2001. godine donijeloZaključak o visini nakande za pravo služnosti polaganja telekomunikacijskih ielektroenergetskih vodova kroz izgrađene infrastrukture komunalne kanalizacije u vlasništvuGrada Splita. Za sve kablove koji koriste kablovsku kanalizaciju Splita sklapaju se ugovori:

- O pravu služnosi polaganja vodova kroz izgrađene infrastrukturne kanalizacije u vlasništvugrada na određenom gradskom područ ju.- O sukorištenju prava služnosti u slučaju više koncesionara.- O osnivanju prava služnosti javnih površina radi polaganja novih instalacija u zemljištu uvlasništvu Grada.

b. DTK i Grad ZagrebGlavni investitori u izgradnji infrastukture bili su Fond Grada Zagreba za

vodoprivredu, promet, stambeno i komunalno gospodarstvo i GU za izgradnju grada 90-ih, teUSIZ, SIZ, PTT, ZIG i ZOIG 70-ih.

Financiranje izgradnje je uglavnom bilo na teret Grada Zagreba te je temeljemupravnih dokumenata i sustava financiranja moguće točno razgraničiti sustave gradskih mreža(Grad ili HT), zajedničkih i pojedinačnih priključaka objekata (HT ili vlasnici objekata).

Europska iskustva u zakonskom reguliranju DTK

DTK je vlasništvo lokalne samouprave, odnosno fizičke ili pravne osobe na čijoj senekretnini nalazi. Takvo stajalište podupiru i primjeri iz zemalja EU:

Belgija: iako svi operateri imaju slobodan pristup DTK, moraju zatražiti dopuštenje odlokalne vlasti

Danska: svi operateri imaju ista prava za postavljanje kablova na bilo čijem zemljištu;

pri postavljanju kablova moraju voditi računa o op

ćem dobru, tj. o razvojutelekomunikacijskog tržišta

Njemač ka:gradovi se bune protiv prakse DT-a da besplatno koristi gradsko javno dobro, jer gradovi trebaju moći naplatiti naknadu za svako korištenje gradskeimovine; takvih problema nema kad je riječ o privatnom zemljištu, jer senaplaćuje zakupnina; njemački zakoni predviđaju i zajedničko korištenje DTKšto DT ignorira

Gr č ka: nema problema za postavljanje telekomunikacijske mreže ni na javnom dobruni na privatnoj nekretnini, uz odgovarajuću naknadu; nije bilo pritužbi navisinu naknada

Španjolska: operateri moraju zatražiti dopuštenje od lokalne samouprave



6

Francuska: svi imaju ista prava za postavljanje telekomunikacijske mreže na javnom dobrui na privatnoj nekretnini; cijene su određene regulatornim okvirom za pravakorištenja javnih površina i smatra se da su u razumnim okvirima.

Irska: lokalna samouprava uređuje pitanje korištenja i razvoja DTK, te ima ovlasti prisiliti svih na ravnopravno korištenje DTK

Italija: državnom odlukom svi su izjednačeni po pravima na korištenje DTK, alokalnoj samoupravi je dano pravo dodjeljivanja koncesija za korištenje DTK Luksemburg: slobodno korištenje javnog dobra, uz pregovaranje o koncesiji i naknadi za

korištenje privatne nekretnine Nizozemska: korištenje javnog dobra bez naknade, ali uz traženje dopuštenja; rok izdavanja

odobrenja nesmije ugroziti ulazak novog operatera na tržište; za zajedničko korištenjeiste DTK operateri trebaju dijeliti troškove održavanja DTK

Austrija: postoji jedinstvena nacionalna tarifa za korištenje infrastrukture; nema nikakvihograničenja po pitanju postavljanja telekomunikacijske mreže

Portugal: koncesija za obavljanje telekomunikacijskih usluga znači i pravo na slobodno postavljanje kablova

Finska: slobodno korištenje javnog dobra, bez naknade; na privatnoj nekretnini potrebno jedopuštenje uz naknadu; svi postojeći operatori su obvezni ustupiti slobodni prostorDTK novom operatoru

Švedska: slobodan pristup svim operatorima u svu infrastrukturu, uz naknadu lokalnojsamoupravi ili privatnom vlasniku

Prijedlog Kluba zastupnika HSP

Ovom dopunom članka 22. Zakona o telekomunikacijama propisujemo slijdeće:1. DTK je vlasništvo lokalne samouprave, odnosno fizičke ili pravne osobe na čijoj senekretnini nalazi.2. Dotična fizička ili pravna osoba dužna je održavati DTK ili o tome sklopiti ugovor sanekom firmom.3. O korištenju DTK telekomunikacijski operater sklapa ugovor i plaća naknadu vlasnikuDTK.4. DTK dakle treba postati javno dobro u dijelu gdje prolazi kroz javno dobro, a privatnovlasništvo tamo gdje je na privatnoj nekretnini.5. Svi trebaju imati jednaki pristup DTK, uz ugovor o koncesiji i naknadu. Naknada treba bititolika da pokrije troškove održavanja DTK.

Smisao ovakvog pristupa problemu DTK nije u tome da se gradovi domognu novog prihoda od iznajmljivanja DTK, nego da se svima osigura pristup DTK pod razumnim

uvjetima. Vrlo visoke naknade za korištenje DTK naime mogu ići u prilog jedino T-HT kojiće to jedini moći izdržati, no time se uništava konkurencija T-HT-u i postiže suprotan efekt!

Tvrtka koja je vlasnik i upravitelj DTK ne smije biti direktno zainteresirana zakorištenje DTK (ne bi se smjela baviti telekomunikacijskim uslugama) jer bi time imalamogućnost znatnog utjecaja na tržište protežirajući svoje interese tako da sprječava druge ukorištenju DTK pod krinkom «tehničkih nemogućnosti».

Zahtjevi za komunalne tvrtke koje ć e upravljati s DTK i održavati je

Komunalne tvrtke koje će upravljati sa DTK i održavati je moraju izraditi preciznudokumentaciju DTK i u njoj položenih vodova, pri čemu bi se regulirali i vlasnički odnosni u

sklopu gradskog DTK sustava, i na kraju evidentirali korisnici koji koriste DTK za polaganjevlastitih kabela. Uzimajući sve gore navedeno u obzir, imajući na umu razvoj usluga u



7

telekomunikacijsko-informatičkom svijetu, razvidno je da će potreba za komunikacijsko-informatičkim kapacitetima rasti.

Neophodno je osnovati gradsko trgovačko društvo, po uzoru na primjenjena rješenja urazvijenim europskim gradovima, koje će preuzeti brigu o postojećom infrastrukturnimkapacitetima i graditi nove s namjerom da se uvede red u sustav. Uspostavljena mreža bila bi

dostupna pod jednakim uvjetima svim zainteresiranim stranama uz odgovarajuće cijene.Realna, uravnotežena cijena najma DTK, omogućila bi istovremeno znatne prihode ugradske proračune uz istovremeno održavanje operatora profitabilnim čime se podržavakonkurencija na tržištu a time i sve niže cijene usluga uz istu ili još veću kvalitetu.

Problem previsoke naknade za korištenje DTK

Može se primijeniti ista procedura koju propisuje članak 55. Zakona otelekomunikacijama iznajmljene telekomunikacijske vodove u stavcima (2)-(5).

Operatori pri iznajmljivanju vodova moraju poštivati načela nediskriminacije,transparentnosti i objektivnosti, odnosno troškovne usmjerenosti - naknada pokriva troškove

održavanja. Ako Hrvatska agencija za telekomunikacije procijeni da iznajmljivanje nije uskladu s tim načelima, da ne omogućuje tržišno natjecanje, te nije u skladu s drugimodredbama ovoga Zakona ili s preuzetim međunarodnim propisima, u slučaju npr. kadoperator određuje previsoke cijene ili određuje cijene na način koji ograničuje tržišnonatjecanje, rješenjem će odrediti operatoru promjenu njegove ponude.

Agencija dakle može kontrolirati cijenu iznajmljivanja telekomunikacijskih vodova, pa logično može kontrolirati i cijenu iznajmljivanja DTK kroz koju ti vodovi prolaze, teutjecati kao arbitar na odluku lokalne samouprave, odnosno vlasnika DTK o visini naknade.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBITIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovog zakona nisu potrebna sredstva u Državnom proračunu. Štoviše, prihod od PDV obračunatg na naknadu za korištenje kabelske kanalizacije (DTK) biti će prihod u Državnom proračunu.



8

IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA



Članak 1.

U članku 22. Zakona o telekomunikacijama ("Narodne novine" br. 122/2003.,60/2004. i 70/2005.), dodaju se novi stavci (6)-(10) koji glase:

"(6) Kabelska kanalizacija, u smislu točke 60. članka 7. Zakona, u vlasništvu je državeHrvatske odnosno jedinica lokalne samouprave ili pravne osobe na čijoj se nekretnini nalaze.(7) Koncesionari radiodifuzijskih usluga i operatori imaju pravo ravnopravnog korištenja

kabelske kanalizacije, uz naknadu stvarnih troškova, na temelju sklopljenog ugovora.(8) Vlasnici kabelske kanalizacije moraju poštivati načela nediskriminacije,transparentnosti i objektivnosti, odnosno troškovne usmjerenosti naknade.(9) Ako Hrvatska agencija za telekomunikacije procijeni da iznajmljivanje kabelskekanalizacije ne omogućuje tržišno natjecanje, te nije u skladu s drugim odredbama ovogaZakona ili s preuzetim međunarodnim propisima, rješenjem će odrediti vlasniku kabelskekanalizacije promjenu njegove ponude.(10) Vlasnik kabelske kanalizacije dužan ju je održavati ili o tome sklopiti ugovor sadrugom fizičkom ili pravnom osobom."

Članak 2.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".

V. OBRAZLOŽENJE

DTK je vlasništvo lokalne samouprave, odnosno fizičke ili pravne osobe na čijoj senekretnini nalazi. Takvo stajalište podupiru primjeri iz zemalja EU.

Nadalje, direktive i praksa EU pokazuju da je jedini ispravan put u eksploataciji DTK

osnivanje komunalne tvrtke koja je u vlasništvu grada (primjeri Beč, Amsterdam,Stockholm...). Grad, zainteresiran za boljitak svih građana, ne preferira neke operatore već

svima pruža istu priliku i iznajmljuje DTK pod transparentnim uvjetima.



9

VI. ČLANAK ZAKONA KOJI SE DOPUNJAVA

ZAKON O TELEKOMUNIKACIJAMA

(Narodne novine br. 122/2003)

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TELEKOMUNIKACIJAMA(Narodne Novine br. 70/2005)

Zajednič ka uporaba izgrađ ene telekomunikacijske infrastrukture

Članak 22.

(1) Agencija će poticati zajedničku uporabu izgrađene telekomunikacijske infrastrukture, i toosobito u svrhu zaštite zdravlja ljudi, zaštite okoliša i potreba primjerenijeg prostornog

uređenja.(2) Koncesionari radiodifuzijskih usluga i operatori imaju pravo, ako postoje tehnički uvjeti,koristiti se izgrađenom telekomunikacijskom infrastrukturom u vlasništvu drugih pravnih ifizičkih osoba uz naknadu stvarnih troškova, na temelju sklopljenog ugovora.(3) Ako vlasnik telekomunikacijske infrastrukture odbije sklopiti ugovor iz stavka 2. ovogačlanka, Vijeće Agencije će, na zahtjev koncesionara radiodifuzijskih usluga ili operatora, uroku od 60 dana od dana podnošenja tog zahtjeva utvrditi postoje li odgovarajući tehničkiuvjeti, te u slučaju postojanja odgovarajućih tehničkih uvjeta donijeti rješenje koje u cijelostizamjenjuje taj ugovor.(4) Ako vlasnik telekomunikacijske infrastrukture iz stavka 3. ovoga članka ne odgovori nazahtjev koncesionara radiodifuzijskih usluga ili operatora u roku od 30 dana od dana dostavetog zahtjeva, smatra se da je odbio sklopiti ugovor u smislu odredbe iz stavka 3. ovoga članka.(5) U sluč aju kad nije utvr đ en vlasnik telekomunikacijske infrastrukture, Vijeć e Agencijemože, na zahtjev koncesionara radiodifuzijskih usluga ili operatora, ako postojeodgovarajuć i tehni č ki uvjeti, donijeti privremeno rješenje do utvr đ ivanja prava vlasništva,koje u cijelosti zamjenjuje ugovor iz stavka 2. ovoga č lanka.

Documents

prijedlog_zakona