Prijedlog rješenja biciklističkih staza u široj zoni Savske ceste_web

8/2/2019 Prijedlog rjeenja biciklistikih staza u iroj zoni Savske ceste_web

1/21

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJEGRADA ZAGREBA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.


2/21



Izradio:

Dubravko irola,mag.ing.prom.

Ravnatelj:Ivica Fanjek,dipl.ing.arh.


3/21



SADRAJ:

1. UVOD

2. POSTOJEE STANJE

3. PRIJEDLOG RJEENJA


4/21



1. Uvod:

Bicikl je vozilo koje ima najmanje dva kotaa i koje se pokree iskljuivo snagom vozaa. U mozaiku ljudskih pronalazaka od vatre,pluga, mosta, kruha, pisma i knjige kota, uz kruh, predstavlja najvee otkrie. ovjek nije do sada otkrio nita tako vrijedno i veliko tobi se moglo usporediti s njim. Stari Sumer poklonio je ovjeanstvu kota, onda su dola kola i dvokolica. Nezadovoljni sanjari sunastavili dalje i svoje snove pretvorili u izgradnju najpopularnijeg prometala koje nazivamo biciklom. Bicikl ide u red najpoznatijihovjekovih pomagala uope. Poslije psa i konja, ova dvokolica je ovjekov najbolji prijatelj.

Ideja da se zajai neko mehaniko sredstvo koje bi se pokretalo ljudskim miiima dosta je stara.

Povijest biljei da su stari Etruani trali drei u rukama osovinu kotaa. Prva prijevozna sredstva s kotaima projektirao je i Leonardoda Vinci.

Kratka povijest bicikla rijeima i u slikama bi bila slijedea:


5/21


6/21



Meutim, bicikle moemo podijeliti i prema drugim karakteristikama kao to su:

1. broj osoba2. broj brzina i vrsta mjenjaa i3. broj kotaa.

Otkako je poetkom 20. stoljea postao siguran i pristupaan cijenom, bicikl je u velikoj mjeri obiljeio moderno drutvo jer je omoguiopokretljivost i onima koji sebi nisu mogli priutiti skuplje oblike transporta; ene su ga stoga nazvale vozilom slobode. Danas je biciklsve popularnije sredstvo prijevoza i rekreacije, jer udovoljava mnogim zahtjevima dananjice: njime se moe brzo stii do posla ili kole,ali i u polaganom tempu uivati u ljepotama prirode, voziti zahtjevne utrke, ali i samo odravati kondiciju, svladavati teke staze i putovatiu najudaljenije krajeve svijeta, ali i jednostavno uivati u ivotu. A ne treba zaboraviti ni to da je bicikl ekoloki potpuno prihvatljiv, jerni na koji nain ne zagauje okoli, te postao prvo ekoloko vozilo na svijetu. U svijetu se smatra da bicikla ima priblino dvijemilijarde.

Biciklizam se rano dokoturao i u Zagreb (otud i naziv Koturaka cesta). Prvi zagrebaki koturai iliti biciklisti vozili tzv. velocipede, udnenaprave s golemim prednjim kotaem i majunim zadnjim, a vozilo se da bi se nogom odguravalo od zemlje. Ve 1885. u Zagrebu, graduod otprilike 36 tisua stanovnika, osnovano je bili Prvo hrvatsko drutvo biciklista, koje si je uredilo trkalite, a godinu dana kasnije veorganiziraloi i prve koturake utrke oko Zrinskoga trga. Sam je sebi izradio bicikl i biciklizmom se bavio i famozni Ferdo Budicki, koji e nadva kotaa prei cijelu Njemaku, Skandinaviju, Rusiju, Francusku i panjolsku. U kronikama, Budicki, ostaje, meutim poznat po prvomautomobilu s kojim se u Zagreb dovezao 1901 g.


7/21



2. Postojee stanje:

Svakodnevno se suoavamo da su u 99 posto sluajeva rasprave s tematikom gradskog prometa oznaene sa negativnim predznakom ida ukratko u sustavu prometa grada postoje slijedei problemi:

- problem povezanosti gradskih podruja

- problem odvijanja prometnih tokova i nekvalitetna rjeenja usmjerenja i organizacije prometnih tokova, te problem upravljanjaprometnim tokovima

- problem javnog gradskog prijevoza putnika

- problem parkiranja i nedovoljan broj parkiralinih mjesta, te posljedica visokog udjela vozila u potrazi za parkiralinim mjestom uprometnom toku

- vrlo niska propusna mo prometne mree

- uska grla smanjena dostupnost sredita Grada

- nepovoljan utjecaj na okoli po pitanju ispunih plinova, buke i devastacije ambijenta

- od 1995. do 2005. godine broj vozila u Zagrebuse udvostruio, tj. od 176.970 na 367.098 vozila

Istovremeno po pitanju javnog gradskog prometa postoje ocjene da autobusi i tramvaji ne nude ni djeli komfora koje daju automobili, dacijena karte ZET-a nije zanemariva, da se u javnom prijevozu kasni i vozi neredovoto i sporo, te da je eljezniki sustav u funkcijigradskog prometa marginaliziran uz konstataciju da predstavlja fiziku i vizualnu barijeru kineski zid razvoju grada.

Slijedom naprijed reenog bicikl se namee kao vano prometno sredstvo u smanjivanju prometnih guvi i zagaenja okolia u Zagrebu.U desetak posljednih godina u Zagrebu radilo se intezivno na organizaciji mree biciklistikih povrina, te se nastojalo pri svakojrekonstrukciji postojeih prometnica uspostaviti biciklistiki tok s ciljem: omasoviti upotrebu bicikla kao prijevoznog sredstva u

svakodnevnim putovanjima, te taj vid prometa uiniti ravnopravnim sudionikom u ukupnom prometu grada.


8/21



Provedena istraivanja pokazala su da je bicikl prije svega prijevozno sredstvo mlaih, da je na izgraenim biciklistikim stazama itrakama malo biciklista (max. 1,5 biciklista u minuti), te da se preteito koristi u svrhu posla, studiranja, rekreacije i sporta.Zapaanja korisnika bicikla o postojeem stanju su slijedea:

- premalo je organiziranih biciklistikih staza u gradu i one nisu meusobno povezane

- nema dovoljno uputenih rubnjaka u smjeru kretanja biciklista

- pjeaci ne uvaavaju oznaene bicikistike staze

- biciklistike staze esto koriste za svoje kretanje motociklisti

- biciklistiki promet nije dovoljno zakonski reguliran, te kontroliran

Rekapitulirano, postojei biciklistiki tokovi u gradu Zagrebu skronmih su dimenzija i znatno ispod razine ulaganja ubiciklistiku infrastrukturu i oekivanja. Sadanji malobrojni sudionici biciklistikog prometa uglavnom su uvjereni biciklistikoje u koritenju bicikala ne prijee brojne prepreke i tekoe koje su uvelike posljedica neizgraene svijesti (drugih) da bicikltreba biti ravnopravno prijevozno sredstvo u svakodnevnim gradskim putovanjima.

Prema programu regulacije i ureenja biciklistikog prometa grada Zagreba tvrtke ISIP-MG d.o.o. iz Zagreba iz srpnja 2008.g. postojee

biciklistike povrine su slijedee:


9/21




10/21



Slike u nastavku ilustriraju stanje, a na primjeru Maksimirske ulice i naselja pansko:


11/21



3. Prijedlog biciklistikih staza u iroj zoni Savske ceste:

U cilju unapreenja stanja u prostoru po pitanju biciklistikog prometa u nastavku je dat prijedlog unapreenja postojeegstanja, a koje karakterizira:

1. Uspostavlja se kontinuirana biciklistika veza Ilice i Save, tj. sredita grada i zone rekreacije

2. Uspostavlja se povezivanje postojeih i novoplaniranih biciklistikih staza u mreu

3. Uspostavlja se biciklistika povezanost veine Donjogradskih fakulteta sa Studentskim centrom, studentskim domovimai bibliotekama

4. Uspostavlja se biciklistika povezanost veine srednjih kola Donjeg grada

5. Postava potrebne opreme za parkiranje bicikala (pa i zatvorenih/uvanih garaa za bicikle), naroito u gradskom centru,pri sveuilinim i drugim javnim zgradama, pri poslovnim zgradama i eljeznikim stanicama


12/21



Ilica-Trg M.Tita:


13/21



Zona Rooseveltovog trga:


14/21



Zona Krnjavoga-Juki

eva:


15/21



Zona Studentskog centra:


16/21



Zona od Cibone do Vukovarske avenije:


17/21



Zona od Zagrep

anke do Plinacra :


18/21



Zona Slavonske-Zagrebake avenije prema Prisavlju :


19/21



Zona od Ulice Prisavlje do Veslake :


20/21



Zona od Veslake do Save :


21/21



Prilikom izrade koritena je fotodokumentacija i digitalni ortofoto tvrtke Studio HRG d.o.o.Program regulacije i ureenja biciklistikog prometa grada Zagreba tvrtkeISIP-MG d.o.o. iz Zagreba iz srpnja 2008.g., kao i javni slobodni izvori

Documents

Prijedlog rješenja biciklističkih staza u široj zoni Savske ceste_web