Prijedlog Fiskalne Konsolidacije u RH

Prijedlog fiskalnekonsolidacije u RepubliciHrvatskoj u razdoblju od2016. do 2020. godine

Autori: Ivan Majić i Matej BuleZagreb, siječanj 2016.

SADRŽAJAutori: Ivan Majić i Matej Bule ...................................................................................... 1

Zagreb, siječanj 2016. ............................................................................................... 1

1. Uvod ................................................................................................................. 1

2. Ciljevi programa ................................................................................................... 2

2.1. Stabilizacija javnih financija i udjela javnoga duga u BDP-u ......................................... 2

2.2. Smanjenje poreznog opterećenja gospodarstvu i poticanje investicijskog ciklusa ................ 2

2.3. Smanjenje udjela javnoga sektora u BDP-u .............................................................. 3

2.4. Povećanje kreditnoga rejtinga i stvaranje „window of opportunity“ za reforme .................. 3

2.5. Poticaj razvoju domaćeg tržišta kapitala ................................................................ 4

3. Tri mjere na rashodovnoj strani ................................................................................. 4

3.1. Smanjenje rashoda primarnoga proračuna (bez rashoda za kamate) u 2016. godini, za 4,68 milijarde kuna ......................................................................................................... 5

3.2. Zamrzavanje rashoda državnog proračuna u 2017., 2018. i 2019. godini na razini proračuna iz 2016. godine ........................................................................................................... 6

3.3. Zero based budgeting ....................................................................................... 6

4. Tri mjere na prihodovnoj strani ................................................................................. 7

4.1. Smanjivanje poreza na dobit na 12 %, ukidanje poreza na dividende, kapitalnu dobit i kamate na štednju .............................................................................................................. 7

4.2. Prodaja financijske i nefinancijske imovine u djelomičnom ili potpunom vlasništvu države ..... 8

4.3. Odstupanje od plana punjenja proračuna ............................................................... 9

5. Tri institucionalne mjere ........................................................................................ 10

5.1 Agencija za upravljanje javnim dugom i rizicima javnoga sektora ................................. 10

5.2 Neovisni ured za proračun ................................................................................ 11

5.3 Fiskalno pravilo u Ustavu .................................................................................. 12

6. Srednjoročne i dugoročne simulacije predloženih mjera ................................................... 13

6.1. SIMULACIJA 1 ................................................................................................ 13

6.2. SIMULACIJA 2 ................................................................................................ 14

6.3. SIMULACIJA 3 ................................................................................................ 16

7. Zaključak .......................................................................................................... 16

8. Dodaci .............................................................................................................. 17

1. UvodPred kreatorima ekonomske politike u Republici Hrvatskoj, a posebno Vladom RH, nalazi sezadatak ispravljanja neravnoteža u državnim financijama. Dosadašnja fiskalna politikatoleriranja visokih deficita proračuna i čekanja da gospodarski oporavak donese uravnoteženjepokazala se neuspješnom. Prijedlog je, stoga, da se suprotno trenutnoj premisi čekanja,uravnoteženjem proračuna kao temeljnog instrumenta fiskalne politike, stvore preduvjeti zadugoročan i stabilan oporavak domaće ekonomije. Takav zaokret podrazumijeva fiskalnukonsolidaciju koja mora pomiriti nekoliko zahtjeva. Prvi je među njima da fiskalnakonsolidacija ne smije ugroziti blagi gospodarski rast u ovome trenutku. Drugi je zahtjev da semeđu korisnicima državnoga proračuna u što većoj mjeri nastoji ne širiti panika, nesigurnost iosjećaj egzistencijalne ugroze. Također, program mora biti orijentiran smanjenju poreznogopterećenja poduzećima, ali i poslati jasan signal međunarodnoj investicijskoj javnosti daekonomija značajno mijenja smjer. Mora pružiti okvir za daljnje reformiranje domaćeekonomije. Unatoč smanjenju rashoda, ne smije doći do pada kvalitete pružene javne usluge.

Uvažavajući gore navedene zahtjeve, predlažemo četverogodišnju fiskalnu konsolidacijukoja obuhvaća državne proračune od 2016. do 2019. godine, a treba omogućiti da proračun u2020. godini bude u suficitu. Ta duža vremenska dimenzija daje priliku da program budeinstrument „fine“ prilagodbe, a ne radikalno rezanje i trenutno inzistiranje na fiskalnojdisciplini, iako su određeni rezovi nužni. Radi se isključivo o smanjenju rashoda, a nepovećanju prihoda uvođenjem novih poreza ili povećanjem stopa postojećih. Osimnaglaska na postepenoj srednjoročnoj prilagodbi bez većih šokova za gospodarstvo, nastoji izapočeti politiku sustavnog smanjenja porezne presije.

Programom dominira ekonomska dimenzija, ali nastoji uvažiti i političku stvarnost u RH,stoga izdvajamo neke od karakteristika koje bi mogle posebno pomoći u komuniciranjuprograma s javnošću:

1. Nema otpuštanja zaposlenika 2. Nema smanjenja mirovina ili smanjenja plaća većih od 5 % 3. Nema povećanja poreza i doprinosa Treba naglasiti da se radi o programu fiskalne konsolidacije, a ne gospodarskome programu,

čime su određeni sustavi izvan domašaja ovoga dokumenta, iako se reformiranje istih činiopravdanim i nužnim (zdravstveni i mirovinski sustav, JLRS itd.). Konkretno, program imaukupno 5 ciljeva koji bi se ostvarili sa 3 mjere na prihodovnoj i 3 mjere na rashodovnojstrani te 3 prijedloga institucionalnih mjera usmjerenih dugoročnom unaprjeđenju sustavaupravljanja javnim financijama. Mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani su operativni dioprograma, dok su institucionalne mjere više strateškoga karaktera te nadopunjujuoperativnu dimenziju kako bi se odgovorilo na pitanje kako dugoročno umanjiti rizikponovljenih fiskalnih neravnoteža kakvih smo svjedoci danas.

1

2. Ciljevi programa

2.1. Stabilizacija javnih financija i udjela javnoga duga u BDP-uPrimarni je cilj u naredne 4 godine postepeno smanjivati deficit državnoga proračuna kakobi u 2020. godini bio moguć suficit. Takav širi vremenski horizont u kojemu se želi doći dosuficita omogućuje, uz smanjenje deficita, paralelno smanjenje porezne presije, a sve bezvećih poremećaja u gospodarskoj aktivnosti. Osim smanjenja deficita pa posljedično tome ijavnoga duga, cilj je zaustaviti rast javnoga duga u BDP-u i prodajom državne imovine kojombi se mogao financirati dio deficita proračuna, odnosno državnu imovinu u potpunosti stavitiu funkciju stabilizacije i smanjenja udjela javnog duga u BDP-u. Više o konkretnim mjeramai točnim brojkama u nastavku. Također, osim takvih srednjoročnih operativnih mjera uproračunskom razdoblju 2016.-2019., predlažemo i 3 institucionalne, strateške mjere kojimabi se dugoročno stabilizirale javne financije i uvele bolje prakse u upravljanju istima.

2.2. Smanjenje poreznog opterećenja gospodarstvu i poticanje investicijskog ciklusa

Kada se radi o poreznom sustavu, jasno je da je porezno opterećenje rada uz parafiskalnenamete velika destimulacija poduzetnicima u ostvarivanju veće poslovne aktivnosti. Brojnimposlovni subjektima porez na dobit ne predstavlja značajnu smetnju, i njegovo smanjenje nijeim prioritet. Na našu žalost, nama usporedive zemlje (primjerice Estonija, Irska, Slovačka itd.)već su otišle daleko u stvaranju uvjeta za poticanje većih stranih i domaćih ulaganja (DoingBusiness 2016. – Estonija 16., Irska 17., Slovačka 29., Hrvatska 40.). Međutim, stvaranje takokvalitetnoga ekonomskoga okruženja podrazumijeva dugogodišnje ozbiljne i sustavne naporenositelja ekonomskih politika, što je bio slučaj u spomenutim zemljama. Želi li RepublikaHrvatska postići isto, predstoji joj sličan put. Stoga se čini logičnim da se u cilju konkuriranjaspomenutim zemljama krene sa smanjivanjem poreznog pritisak na rad. Međutim, ozbiljnosmanjenje cijene rada podrazumijeva temeljite reforme zdravstvenog sustava,mirovinskog sustava, zakona o radu i reformu ustroja lokalne samouprave koja biomogućila značajnije smanjenje poreza na dohodak. U tom kontekstu, podsjećamo napropali pokušaj smanjenja doprinosa u zdravstvu u mandatu prošle Vlade. Dakle, smanjenjecijene rada izvan je dosega ovoga dokumenta koji se ne bavi reformama mirovinskog ilizdravstvenog sustava, a još manje lokalnom samoupravom. Zato predlažemo da drastičnimrezanjem stope poreza na dobit (20 na 12 %) i ukidanjem poreza na kapitalnu dobit, dividendui štednju direktno pomognemo domaće gospodarske subjekte, a međunarodno privučemopažnju „stopom poreza na dobit među najmanjima u Europi“. Mišljenja smo da bi takvaiznimna porezna konkurentnost u sferi kapitala, u slučaju RH, više doprinijela gospodarskomerastu, negoli ad hoc pokušaj smanjenje cijene rada bez temeljitih reformi.

Takav snažna poruka i domaćoj i stranoj zainteresiranoj javnosti ostvaruje se sa samo 2,45milijardi kuna manjim prihodima, dok su za isti iznos mogućnosti smanjenje cijene radamale. Može se naći i znanstveno uporište za takvu poreznu politiku. Primjerice, Lee i Gordon(2005) na uzorku od 70 zemalja pronalaze značajan utjecaj stope poreza na dobit na stoperasta BDP-a, gdje smanjenje stope u iznosu 10 postotnih bodova može povećati stopu rastaBDP-a za 1,1 do 1,8 postotnih bodova.

2

2.3. Smanjenje udjela javnoga sektora u BDP-uOvaj dokument predlaže smanjenje udjela javnoga sektora u BDP-u iz nekoliko razloga. Jedanje taj što je nerijetko slučaj da financijske obveze društava u vlasništvu države dolaze nateret državnom proračunu te je poslovanje brojnih društava u javnome sektoru izvor velikihfiskalnih rizika za Republiku Hrvatsku. Trenutna poslovna praksa u javnome sektoruonemogućuje provedbu kvalitetne fiskalne konsolidacije pa su promjene u toj sferi nužne.Također, moderno tržišno gospodarstvo podrazumijeva da je država napustila bavljenjegospodarskome djelatnošću, izuzev pružanja određenih javnih usluga u kojima mora postići štoveću efikasnost, a to nažalost nije slučaj u Hrvatskoj. Stoga predlažemo prodaju određenihpoduzeća u državnome vlasništvu prema kriterijima koji su izneseni u kasnijem dijelu teksta.

2.4. Povećanje kreditnoga rejtinga i stvaranje „window of opportunity“ zareforme

Cilj je ovim programom dobiti pozitivnu ocjenu kreditnih agencija u 2016. godini te dugoročnopopravljati kreditni rejting kako bi trošak financiranja države bio manji. To vodi smanjenjupremije rizika koja bi se prelila i na realni sektor mehanizmom kamatnih stopa, odnosno nižimkamatnim stopama za cijelu ekonomiju (trenutni CDS za Hrvatsku je posebice visok i iznosi 301bazni bod). S obzirom da je stanje u javnim financijama najvažniji razlog visokih kamatnihstopa, pad istih uslijed fiskalne konsolidacije, povećao bi dohodak brojnih kreditno zaduženihkućanstava, ali i poduzeća, što može biti stimulans rastu. U prilog toj tezi idu i potezi HNB-akoji jasno sugeriraju spremnost da se podrži restriktivna fiskalna politikakomplementarnom monetarnom politikom. Takav bi efekt značajno potpomogao gospodarskioporavak. Na priloženome grafikonu vide se CDS spreadovi sa zemljama usporedivima RH injemačkim CDS-om kao referentom stopom.

Izvor: Bloomberg Finance L.P., Markit Group Ltd., Deutsche Bank Research

3

Gore navedene tvrdnje u svezi troškova financiranja države sugeriraju i neka istraživanja patako Bobetko, A., Dumičić, M. i Funda. J. u radu Utjecaj proračunskog manjka i javnog dugana troškove zaduživanja države, kažu: „Rezultati modela pokazuju kako promjenaprojiciranoga fiskalnog salda i projiciranoga javnog duga ima značajan učinak na razliku uprinosima državnih obveznica, pri čemu je taj učinak izraženiji kod zemalja s tržištima unastajanju i tijekom razdoblja povećane nestabilnosti na financijskim tržištima.“

Osim toga, ideja je da ne treba čekati da provođenje reformi u funkcioniranju javne i lokalnesamouprave, reforme tržišta rada i sličnoga donesu gospodarski rast koji će tada ispravitineravnoteže u državnim financijama. Upravo suprotno, cilj je programa da stabilizacijajavnih financija stvori „window of opportunity“ od 4 godine da se dobro pripreme iprovedu strukturne reforme. Primjerice, koketiranje brojem jedinica lokalne samoupravebez smislene analize povećalo bi rizike u upravljanju javnim financijama. Potrebna jeprethodna analiza što je optimalno ustrojstvo, a zatim provedba. Ponovo, ovakav model bi bilolakše komunicirati s javnošću nego ad hoc racionalizaciju. Nešto o preporukamakomplementarnih reformi ovome programu na samome kraju.

2.5. Poticaj razvoju domaćeg tržišta kapitala Država direktno koči razvoj tržišta kapitala na nekoliko načina. Prvi je crowding out efekt,

koji se javlja kada država velikim zaduživanjem uzima najveći dio slobodnih sredstava natržištu. Ovim programom šalje se jasna poruka da će se ubuduće aktivnost države na tržištusmanjiti, odnosno svesti na moguće refinanciranje postojećih neutrživih obveza ili obveza ustranoj valuti, novim kunskim obvezničkim izdanjima, kako bi smanjio likvidnosni i valutnirizik. Time se ostavlja veći prostor za druge privatne sudionike na tržištu. Osim toga, većspomenuta velika premija rizika na državne obveznice i posljedično tome velike kamatnestope čitavoj ekonomiji, također su zapreka ulasku na tržište brojnim gospodarskimsubjektima. Ovim programom, značajno se smanjuje i ta barijera, odnosno smanjuje sekreditni rizik na državne obveznice, a razvojem tržišta kapitala i rizik likvidnosti državnihobveznica na domaćem tržištu. Novoosnovana Agencija za upravljanje javnim dugom i rizicimajavnoga sektora trebala bi dodatno potaknuti razvoj tržišta, pogotovo tržište državnoga duga,boljim komuniciranjem s zainteresiranom javnošću, boljim planom zaduživanja, sustavomprimarnih dilera, razvojem tržišta izvedenica itd. Još jedan poticaj razvoju tržišta je iprivatizacija brojnih državnih poduzeća koja bi se dijelom trebala odvijati putem burze,odnosno modelom IPO-a.

3. Tri mjere na rashodovnoj straniNa rashodovnoj strani proračuna prijedlog je da se ublaži rezove njihovim disperziranjem navremenski horizont od 4 godine. Za proračun u 2016. godini, u odnosu na 2015. godinupredlažemo smanjenje rashoda državnoga proračuna za 4,68 milijardi kuna ili 1,4 postoBDP-a. Rashodi proračuna za 2017., 2018. i 2019. godinu fiksiraju se na razini iz 2016.. godine,odnosno „proračun se zamrzava“. Naravno, za pretpostaviti je da se određeni rashodiproračuna ne mogu fiksirati, primjerice mirovine iz osiguranja, pa će proračuni za 2017.,2018. i 2019. godinu tražiti dodatne uštede unutar samog proračuna kako bi ukupni rashodi bilina razini iz 2016. godine. Pretpostavi li se nužni rast rast rashoda za svaku novu proračunskugodinu u iznosu od 1 milijarde kuna, to sugerira da se u 2017., 2018. i 2019. godini svakegodine mora naći dodatnih milijardu kuna ušteda. Brojka od potrebnih milijardu kuna uštedadobivena je prosječnim porastom rashoda (1,42 mlrd kuna) u razdoblju 2010.-2014.

4

umanjenim za okvirno 30 posto odbijenih kao dio rashoda koji nije nužno trebao rasti. Kada sezbroje iznosi potrebnih smanjenja u 2016., 2017., 2018. i 2019. godini, dolazimo do ukupnekonsolidacije u 4 godine od 7,68 milijardi kuna. Značajni rezovi poput plaća i mirovinapredviđeni su samo u 2016. godini, a nakon toga nema takvih planova, već se proračunzamrzava na razini iz 2016. godine te se potrebne uštede traže na drugim rashodovnimstavkama.

Godina Smanjenje rashoda(mlrd. kuna)

Smanjenje rashoda (%BDP-a)

Automatski rastrashoda

Neto promjenarashoda (mlrd)

2016. 4.68 1.4 % 1.0 -3.68

2017. 1.0 0.29 % 1.0 0

2018. 1.0 0.29 % 1.0 0

2019. 1.0 0.29 % 1.0 0

Ukupno (4 godine) 7.68 2.27 % / /

3.1. Smanjenje rashoda primarnoga proračuna (bez rashoda za kamate) u 2016. godini, za 4,68 milijarde kuna

Kako bi dokument bio što konkretniji, u njemu se nalazi nacrt mogućih ušteda. Ne želimosugerirati da su one optimalan izbor, već samo želimo dati primjer o kojim se redovimaveličina radi, kada govorimo o uštedama od 4,68 milijardi kuna u jednoj godini. Program sene oslanja na mogući uspjeh reformi u javnome sektoru čime bi došlo do određenih ušteda pastoga najčešće poseže na najvećim stavkama u proračunu koje se mogu smanjiti bez sustavnihi dugoročnih napora. U tablici, koja se nalazi u dodacima na kraju teksta, su podaci ukupnogsmanjenja rashoda od 5,2 milijardi kuna koji uz pretpostavku mogućnosti izvršenja ušteda od90 % iznose traženih 4,68 milijardi kuna koje smo stavili u naše projekcije. Cijela tablicasmjera dati uštede po organizacijskoj klasifikaciji. Međutim, linearno smanjenje plaća svimzaposlenicima smo dali prema ekonomskoj klasifikaciji kako bi tablica bila što kraća. Kada utablici stoji „across the board smanjenje“ u pojedinom ministarstvu, to se ne odnosi na plaće,da ne bi došlo do dupliranja ušteda jer su već smanjenje prema ekonomskoj klasifikaciji. Bilismo toliko slobodni na taj način sastaviti tablicu budući da se ne radi o službenom dokumentui kako bi bila što jednostavnija. Nešto kraći pregled je dan u grafikonu ispod.

3.2. Zamrzavanje rashoda državnog proračuna u 2017., 2018. i 2019. godini na razini proračuna iz 2016. godine

Svakako da zamrzavanje proračuna podrazumijeva uštede u proračunima 2017., 2018. i 2019.zbog nužnog rasta rashoda poput mirovinskih, međutim oni se mogu ostvariti bez da seponovno poseže za smanjenjem plaća ili mirovina kao u 2016. godini, s obzirom da susocijalno najosjetljiviji dio plana. Posebno napominjemo da ukoliko dođe do rasta prihodadržavnoga proračuna iznad planiranoga iznosa, rast rashoda u zamrznutome proračunuovime programom nije dopušten. Razlog je to što osim smanjenja rasta javnoga duga u BDP-u i smanjenja deficita, program nastoji smanjiti postotni udio proračuna i proračunskihdavanja u ukupnome BDP-u. Zamrzavanjem rashoda proračuna želi se spriječiti negativnapraksa, primjerice iz 2015. godine kada se uslijed viših prihoda od očekivanih višak iskoristio

5

za povećanje rashoda, a ne smanjenja manjka (6. stajalište Povjerenstva za fiskalnu politiku,točka 1.).

3.3. Zero based budgetingPotrebno je riješiti se iluzije kako su mnoge stavke proračuna nepromjenjive ili neupitne.Stoga, predlažemo uvođenje periodične prakse sastavljanja proračuna od nule, odnosno zerobased budgeting (ZBB). Osim olakšavanja nalaženja ušteda, eliminacije ili smanjenjanepotrebnih programa, identificiranja duplicirajućih aktivnosti, ZBB, nasuprot provođenjarezova tradicionalnim inkrementalnim proračunskim metodama, diferencira i vrednujerazličite javne usluge te se uštede prvenstveno ostvaruju u onima nepotrebnima ineefikasnima. Sigurno je da bi javnost lakše prihvatila smanjenja različitih proračunskihizdataka ako bi ona bila obrazložena i povezana s određenim rezultatima. Slijedomkonvencionalne prakse, osnovna načela primjene bi podrazumijevala opis svake provođeneaktivnosti, opravdanost njezina postojanja, različite moguće razine njihovih financiranja temjere njihove efikasnosti. Vjerujemo i kako bi takva praksa imala pozitivne dugoročne učinke.ZBB je način prioritizacije aktivnosti u javnom sektoru, povećanja efikasnosti i vrednovanjarazličitih programa i aktivnosti kroz povezivanje njihovih troškova i koristi. Temelj je to, istotako, za reformu i modernizaciju javnoga sektora te početak mjerenja njegovih rezultata. ZBBje najbolji način za reduciranje troškova uz istovremeno izbjegavanje smanjenje količine ikvalitete javnih usluga, efikasniju alokaciju resursa, kao i povećanje transparentnostiproračuna. Kako je nerealno i ne osobito racionalno primjenjivati ZBB na godišnjoj razini,prijedlog je njegova primjena na četverogodišnjoj osnovi, tako da svake godine četvrtinaministarstava na taj način preispita svrhovitost i efikasnost svojih troškova. Primjerice, uprvoj godini bi to mogli biti Ministarstvo obrane, Ministarstvo branitelja, Ministarstvo zaštiteokoliša, Ministarstvo turizma i Ministarstvo unutarnjih poslova. Uz to, kao oblik stimulacije,timovi zaduženi za budžetiranje unutar pojedinih ministarstava, agencija, uprava bi mogli bitihonorirani određenim, niskim, postotkom ukupnih ostvarenih ušteda.

Ovakva praksa bi bitno pridonijela eliminaciji nepotrebnih rashoda i aktivnosti te povećanjuefikasnosti javnoga sektora. Osim toga, bio bi to način za ostvarivanje ušteda potrebnih zazamrzavanje proračuna u narednom razdoblju.

4. Tri mjere na prihodovnoj straniU dijelu koji govori o ciljevima, nešto je više rečeno o razlozima ovakve politike u prihodimaproračuna. Smanjuje se stopa poreza na dobit za 40 posto (porezna stopa sa 20 % na 12%) te seukidaju porez na dividendu, porez na štednju i kapitalnu dobit. Iznos potreban za to jest2,45 milijardi kuna ili 0,73 posto BDP-a (dio se smanjenja prelijeva na lokalnu samoupravujer su dio poreza na dohodak). Takve mjere umanjuju neto efekt konsolidacije u 2016.godini, međutim smanjenje poreza u 2017., 2018. i 2019. godini nije predviđeno.

4.1. Smanjivanje poreza na dobit na 12 %, ukidanje poreza na dividende, kapitalnu dobit i kamate na štednju

Već samo smanjenje rashoda stvara određenu pomutnju pa se poreznoj politici treba pristupitina jednostavan način. Povećanje konkurentnosti domaće ekonomije ili socijalne pravednostipromjenama u poreznom sustavu može se pretvoriti u bezbroj malih zadiranja u sustav, kakav

6

je bio običaj do danas. Stoga se ovim potezom nastoji poslati jednostavna, ali snažna porukapromjene smjera ekonomske politike u RH. Predlažemo smanjivanje poreza na dobit na 12 %,jednu od najnižih stopa u Europi. To bi smanjilo prihode za 2,45 milijarde kuna. Tu bi mjerupotpomognuli sa ukidanjem poreza na dividende, na kapitalnu dobit i štednju. Timeoslobađamo 2,45 milijardi kuna domaćoj ekonomiji, ali i signaliziramo preokret stranimulagačima. Teško je izboriti se za mjesto u tako kompetitivnom okruženju kao što su Estonija,Češka i Slovačka. Vjerujemo da je za cijenu od 2,45 milijardi kuna ovo najbolji efekt kojimožemo dobiti. Osim toga, ukidanje spomenutih poreza povećava šanse za razvoj domaćegtržišta kapitala. Ne bismo sugerirali smanjivanje cijene rada smanjenjem doprinosa dok jegod situaciju u proračuna ovako nepovoljna, a financijska struktura socijalnih programaiznimno krhka.

4.2. Prodaja financijske i nefinancijske imovine u djelomičnom ili potpunom vlasništvu države

Namjera je prodajom udjela u poduzećima i prodajom državne imovine namaknuti sredstvaza financiranje deficita i posljedično usporiti rast javnoga duga, smanjiti fiskalne rizikekoji su posljedica lošeg upravljanja u trgovačkim društvima i pravnim osobama u vlasništvudržave, smanjiti udio javnoga sektora u BDP-u itd. Državni ured za upravljanje državnomimovinom u Planu za upravljanje imovinom u vlasništvu RH za 2015. godinu već je izdaosmjernice za upravljanje poduzećima od posebnoga ili strateškog interesa za RH, a ovaj seprogram nadovezuje na taj dokument. Predviđa se:

prodaja svih udjela u poduzećima gdje je država manjinski vlasnik, a nisu na popisutrgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnoga interesa zaRepubliku Hrvatsku iz 2015. godine

prodaja svih udjela u poduzećima u kojima je država većinski vlasnik, a nisu na popisutrgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnoga interesa zaRepubliku Hrvatsku iz 2015. godine

sklapanje ugovora o koncesiji s privatnim investitorima za pomorske luke, zračne lukei cestovne prometnice (autoceste) kojima upravljaju trgovačka društava i druge pravneosobe od strateškog i posebnoga interesa za Republiku Hrvatsku iz 2015. godine,primjerice HAC i Autoceste Zagreb-Rijeka, a za koje to do sada nije bio slučaj

smanjenje broja trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnogainteresa za Republiku Hrvatsku te prodaja udjela u istima

prodaja udjela u određenim društvima sa popisa trgovačkih društava i drugih pravnihosoba od strateškog i posebnoga interesa za Republiku Hrvatsku iz 2015. godine

Prema popisu trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnoga interesaza Republiku Hrvatsku iz 2015. godine, takvih je društava 59. Predlažemo da se s te listeuklone slijedeća trgovačka društva te se prodaju mogući (preostali) udjeli u tim društvima uvlasništvu RH:

1. Podravka d.d., Koprivnica2. Končar elektroindustrija d.d., Zagreb3. Petrokemija d.d., Kutina4. Brijuni rivijera d.o.o., Pula5. Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb6. Croatia banka d.d., Zagreb7. Croatia Airlines d.d., Zagreb

7

8. ACI d.d., Opatija9. Hrvatska lutrija d.o.o., Zagreb10. Sunčani Hvar d.d., Hvar

Predlažemo da se pristupi prodaji udjela u nekim poduzećima koja su ostala na popisutrgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnoga interesa za RepublikuHrvatsku iz 2013. godine, a da država subvencionira određene djelatnosti tih poduzeća(dostavu pošte u nepristupačnim područjima, neke putničke linije u željezničkom prijevozu isl.) Stoga predlažemo prodaju udjela u:

1. HŽ Cargo d.o.o., Zagreb2. HP – Hrvatska pošta d.d., Zagreb3. Jadrolinija, Rijeka4. HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb5. Đuro Đaković Holding d.d., Slavonski Brod

Za sva ostala poduzeća predviđen je nastavak provedbe spomenutog plana DUDI-ja za 2015.godinu. Ovim programom nije predviđena prodaja preostaloga udjela u INA-i, JANAF-u iPlinaCro-u jer se ne radi isključivo o ekonomskoj dimenziji, već i političkoj, geopolitičkoj itd.Kada je riječ o HEP-u, tada predlažemo inicijalnu javnu ponudu dionica članica HEP Grupekako bi se prikupila sredstva za restrukturiranje kompanije, krenulo u profesionalizacijumenadžmenta itd. Prema procjenama Eurostata vrijednost državne imovine kreće se oko 31milijarde eura, odnosno 236 milijardi kuna. Plan je u razdoblju konsolidacije od 2016. do2019. godine prodajom i koncesijom financijske i nefinancijske državne imovineprihodovati između 5 i 7 posto ukupne procijenjene vrijednosti, tj. između 11,85 milijardii 16,6 milijardi kuna te tim iznosom financirati deficit proračuna, kako bi se smanjilapotreba za zaduživanjem države.

1.1. Odstupanje od plana punjenja proračunaUz zamrznute rashode proračuna u 2016., 2017., 2018. i 2019. godini, planirani su deficitiredom do 3,05 %, 2,28 %, 1,37 % i 0,5 % BDP-a od 2016. do 2019. godine. Ukoliko su ciljanideficiti veći od planiranih, oni se moraju postići isključivo daljnjim smanjenjem rashoda, a nepovećanjem poreza, odnosno prihoda. Ukoliko dođe situacije u kojoj su deficiti manji odplaniranih, ovim programom nije dopušten rast rashoda, ali je dopušteno smanjenje poreza doiznosa planiranog deficita, odnosno pad prihoda od poreza.

2. Tri institucionalne mjerePoučeni dosadašnjim iskustvima upravljanja javnim financijama, više je nego očito da supotrebni dodatni mehanizmi, institucije i rješenja kako bi se postigla veća odgovornost iuspješnost u procesu. Zato ovaj program nastoji, osim kratkoročnih i srednjoročnih rješenja,

8

ponuditi mjere u cilju izgradnje dugoročnog institucionalnog okvira za održavanje stabilnosti idiscipline sustava državnih financija. Radi se o tri institucije: Agencija za upravljanje javnimdugom i rizicima javnog sektora, Neovisni ured za proračun i numeričko fiskalno pravilo uUstavu. Naime, smanjiti sklonost nositelja vlasti toleriranju velikih neravnoteža u proračunumoguće je na tri načina: prenošenjem dijela fiskalnih odgovornosti na profesionaliziranotijelo, uvođenjem numeričkih ograničenja u fiskalni sustav i poboljšanjem proračunskogaprocesa. Vodeći se pozitivnim iskustvima brojnih zemalja, ovaj program kombinira sva trirješenja koja se međusobno nadopunjuju kako bi pozitivni efekti bili što veći.

5.1 Agencija za upravljanje javnim dugom i rizicima javnoga sektoraUvažavajući činjenicu da je fiskalna politika determinirana demokratskim procesom u kojemuse, između ostaloga, sukobljavaju ideje i o načinima redistribucije dobara u društvu, jasno jeda se cjelokupna fiskalna politika ne može izdvojiti na neko strano profesionalizirano tijelo.Međutim, određeni dijelovi fiskalne politike, poput upravljanja javnim dugom, mogu seizdvojiti iz domene klasične fiskalne politike te profesionalizirati. Mišljenja smo kakoSektor za upravljanje javnim dugom unutar Državne riznice nije institucionalno dorastao svevećim izazovima upravljanja javnim dugom. Kako bi se optimizirao proces upravljanja javnimdugom i rizicima koji proizlaze iz javnoga sektora, predlažemo osnivanje Agencije zaupravljanje javnim dugom i rizicima javnoga sektora jer bi takva mjera bolje doprinijelaispunjenju cilja financiranja države uz najnižu cijenu i razuman rizik. Postoje tri modela zauspostavu takvog ureda ili agencije - kao: a) neovisno tijelo, b) tijelo unutar MF-a i c)tijelo unutar središnje banke. Sugestija je autora da se Agencija organizira po uzoru na irskiNTMA (eng. National Treasury Management Agency) koji osim osnovnog cilja brige o javnomdugu i financiranju države, upravlja i državnom imovinom. Razvoj Agencije i preuzimanjeovlasti može se odvijati u fazama, kako bi se okupio najbolji profesionalni kadar. Neki odzadataka Agencije su:

1. prikupljanje sredstava za dodatno financiranje državne potrošnje uz najnižu cijenu iprihvatljiv rizik

2. izrada prijedloga strategije upravljanja javnim dugom u suradnji s Ministarstvomfinancija

3. provedba Strategije upravljanja javnim dugom koju je usvojila Vlada RH 4. izrada i primjena plana (kalendara) zaduživanja kako bi se ostvarila bolja suradnja sa

investitorima (lakše planiranje likvidnosti investitora, češća i manja izdanja MF-a itd.)5. analiza portfelja javnoga duga te unaprjeđenje njegove strukture s ciljem smanjenja

kamatnog, likvidnosnog i tečajnog rizika6. procjena i upravljanje rizicima javnoga sektora 7. u skladu sa zadatkom 6. i odobravanje državnih jamstava8. priprema detaljnih i transparentnih informacija o javnome dugu te njihova redovita

objava na mrežnim stranicama Agencije

Posebno je važno da tijekom svoga srednjoročnog razvoja, Agencija preuzme proces dodjeledržavnih jamstava koji su često izvor rizika za fiskalni sustav, budući da su takva jamstvanerijetko realizirana na štetu državnoga proračuna. Osim toga, cilj je Agencije razvojdomaćeg tržišta kapitala pa u tome kontekstu i mogući razvoj sustava primarnih dilera te

9

tržišta izvedenica, kako bi se unaprijedilo primarno i poglavito sekundarno tržištedržavnoga duga. Na kraju, poželjno je da neovisna Agencija profesionalizira i upravljanjedržavnom imovine, a pogotovo onom nefinancijskom po uzoru na već spomenuti NTMA. Izborravnatelja takve agencije vršio bi se na isti način opisan niže u tekstu, odnosno u dijelu oizboru ravnatelja Neovisnog ureda za proračun.

5.1 Neovisni ured za proračunS obzirom na vrlo niske razine institucionalnog okvira za praćenje proračunskoga stanja,javnoga duga, kao i uopće fiskalnog, pa i ekonomskog, vrednovanja određenih zakona i akata,vjerujemo da bismo trebali osnovati neovisni ured za proračun, po uzoru na one najpoznatije -američki Congressional Budget Office, ili, još prikladnije, britanski Office for BudgetResponsibility. Vjerujemo da je postojanje takvoga ureda izuzetno značajno zatransparentnost, prioritizaciju, pa u konačnici i zdravlje hrvatskih javnih financija. Ova jemjera usmjerena na poboljšanje proračunskoga procesa, jer je nerijetko slučaj da seproračun planira vrlo manjkavo, odnosno pretjerano optimistično.

Zadaci toga ureda svodili bi se na:

procjenu kretanja javnih prihoda i rashoda, prvenstveno u kratkome i srednjemu roku (do5 godina)

praćenje javnoga duga, osobito dugoročne procjene njegova kretanja

gospodarske prognoze, osobito u svezi s utjecajem predloženih fiskalnih mjera nagospodarska kretanja

praćenje i ocjenjivanje napretka u ostvarivanju proračunskih ciljeva izvršne vlasti tepridržavanja fiskalnoga pravila

nadzor predloženih državnih proračuna (u smislu realnosti određenih prognoza, planiranihstavki i sl.)

vrednovanje određenih mjera (primjer: mirovinska reforma i njen dugoročni utjecaj najavne financije)

po uzoru na CBO, suradnja sa zakonodavnim tijelom – određen broj zastupnika mogao bitražiti procjene i vrednovanje CBO-a kada su u pitanju njihovi prijedlozi, ili potezi izvršnevlasti itd.

Ravnatelj ureda trebao bi biti ugledna i stručna osoba, predložena i potvrđena od stranepeteročlanoga odbora koji bi činili predsjednik države, ministar financija, guverner HNB-a,predstavnik sindikata te predsjednik HUP-a. Dodatno, kako bi se postigla što je većaneovisnost o političkim promjenama i procesima, zamisao je da se ravnatelj imenuje našestogodišnji mandat. Tražila bi se većina od 4 od 5 članova odbora, iz razloga sprječavanjamogućega preglasavanja i prakse imenovanja nedovoljno kompetentnih i politički svrstanihosoba, što bi narušilo cilj etabliranja ureda kao nepristrane i cijenjene institucije. Uz to,jasno je da je problem i nepostojanje razvijenih makroekonomskih modela hrvatskogagospodarstva, te stoga i nemogućnost ozbiljnijega modeliranja određenih varijabli iekonomskih kretanja. Usprkos tehničkim ograničenjima, najveći problem je, dakako,osiguranje same stručnosti i barem razmjerne neovisnosti. Stoga je to definitivni prioritetprilikom uspostavljanja njegovoga ustroja i funkcioniranja.

10

5.1 Fiskalno pravilo u UstavuOsim što je potrebna konsolidacija, jednako je tako potrebno ustanoviti mehanizme koji ćeosigurati odgovornije upravljanje javnim financijama u budućnosti kako bi se minimiziralirizici u javnom sektoru. Pozitivna iskustva mnogih zemalja sugeriraju uvođenje numeričkihfiskalnih pravila kojima se onemogućuju negativne prakse kako u vrijeme ekspanzije, tako i uvrijeme recesije. U Republici Hrvatskoj fiskalno je pravilo dio Zakona o fiskalnoj odgovornosti,međutim ono je loše strukturirano i teško ostvarivo (javni dug ispod 60 % BDP-a), a osimsredišnje države, Zakon se odnosi i na JLRS, izvanproračunske korisnike i sl. Ne postojeautomatski mehanizmi konsolidacije u slučaju kršenja pravila, a kazne za prekršena pravilanisu adekvatne.

Zato predlažemo da se središnja država izdvoji iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti iredefinirano pravilo koje se na nju odnosi uvrsti u Ustav Republike Hrvatske s početkomprimjene od 01.01.2020. godine. Prve dvije mjere, Agencija za upravljanje javnim dugom iNeovisni ured za proračun, bili bi više nego dobra potpora fiskalnome pravilu te smo uvjerenjakako ukupno djelovanje sve tri mjere može postaviti više nego zdrave fiskalne temeljedaljnjemu razvoju domaće ekonomije. Pravilo mora balansirati fleksibilnost i disciplinu tenikako ne smije djelovati prociklično, ali mora imati jasne automatske mehanizmeispravljanja neravnoteža. Osnovne premise pravila u Ustavu su:

1. Primarni proračun uvijek i bez iznimke mora biti u suficitu, osim u slučaju neposredneratne opasnosti, rata itd.

2. Deficit državnoga proračuna može biti do 0,5 % BDP-a, ukoliko se poštuje pravilo podtočkom 1.

3. Deficit iz točke 2. može se povećati za iznos za koji su smanjeni prihodi u državnomeproračunu uslijed smanjenja poreznih stopa, ukidanja poreza ili drugih nameta, amaksimalno do 0,25 % BDP-a.

4. Deficit iz točke 2. ili 3. može se povećati za iznos za koji su povećani rashodi zakapitalne investicije u odnosu na prethodnu proračunsku godinu, a maksimalno do 0,25% BDP-a.

5. Deficit državnoga proračuna može biti do 2,0 % BDP-a, ako je došlo do padagospodarske aktivnosti u dva kvartala za redom, uz poštivanje pravila iz točke 1.

6. U slučaju neposredne ratne opasnosti, rata, prirodnih katastrofa itd. deficit državnogaproračuna može biti do 5 % BDP-a.

7. Odstupanja od ovih pravila ustanovljuju se jedino usporedbom s proračunskimpodacima i projekcijama Nezavisnog ureda za proračun.

8. Ukoliko se jedno od pravila ne poštuje, premijer je dužan podnijeti program izravnanjaHrvatskome Saboru u roku 60 dana od utvrđivanja odstupanja.

9. Ukoliko Ustavni sud RH ustanovi da program predsjednika Vlade RH prema izračunuNeovisnoga ureda za proračun neće udovoljiti potrebi poštivanja pravila, Ustavni sudmože raspustiti Hrvatski Sabor.

10. Ukoliko se u roku 90 dana od početka proračunske godine ne donese državni proračunsukladan fiskalnim pravilima Ustava, Ustavni sud može raspustiti Hrvatski Sabor.

11

11. Udio javnoga duga u BDP-u ne smije prelaziti 90 %, osim u slučaju ratnih opasnosti,prirodnih katastrofa itd.

Zakon o fiskalnoj odgovornosti, u tom slučaju, treba se u potpunosti prilagoditi reguliranjuodgovornosti JLRS-a, izvanproračunske korisnike itd.

1. Srednjoročne i dugoročne simulacije predloženih mjeraZa potrebe ilustracije predloženih mjera priložene su tri jednostavne simulacije koje žele naglasiti nekoliko bitnih razlika između scenarija prema trenutnim postavkama i onih koji uključuju u efekte provođenja predloženih mjera konsolidacije, kako u srednjem tako i u dogom roku. U dolje prikazanim simulacijama, uzeta je pretpostavka da fiskalna konsolidacijai smanjenje poreza neće donijeti veći gospodarski rast ili pad, odnosno u razdoblju 2016. – 2019. predviđen je prosječni godišnji rast od 1,5 % BDP-a, unatoč radovima koji sugeriraju da postoji signifikantna pozitivna povezanost između smanjenja poreza na dobit i rasta BDP-a. Primjerice, Lee i Gordon (2005) na uzorku od 70 zemalja pronalaze značajan utjecaj stope poreza na dobit na stope rasta BDP-a, gdje smanjenje stope u iznosu 10 postotnih bodova može povećati stopu rasta BDP-a za 1,1 do 1,8 postotnih bodova. Također, Djankov et al. (2010) pokazuju na temelju podataka iz 85 zemalja kako smanjenje efektivne porezne stope na dobit za rezultat ima signifikantno povećanje ukupnih investicija, izravnih stranih ulaganja,poduzetničke aktivnosti te smanjenje sive ekonomije. Posebno je značajan utjecaj na FDI, gdje promjena porezne stope za 10 postotnih bodova implicira suprotnu promjenu stope FDI začak 2,3 postotna boda (prosječna stopa FDI je 3,36 %).

Mogući rast gospodarske aktivnosti zanemaren je i iz razloga toga što fiskalna konsolidacija nerijetko za sobom nosi i određeni pad gospodarske aktivnosti. Tako Alessandro Cugnasca and Philipp Rother iz ECB-a nalaze u svom radu Fiscal multipliers during consolidation: evidence from the European Union da u zemljama poput Hrvatske može doći do pada gospodarske aktivnosti od 76 lipa po svakoj kuni konsolidacije. U našim je to nacrtima negativan učinak na BDP od 1,07 % u 2016. godini, dok je to oko 0,22 % u sljedećim godinama. Budući da je moguć sličan pozitivan učinak uslijed pada porezne stope na dobit i budući da Alessandro Cugnasca and Philipp Rother sugeriraju da konsolidacija može imati i pozitivan učinak na rast BDP-a uslijed rasta povjerenja, pretpostavili smo da će spomenute mjere međusobno više ili manje anulirati utjecaj na gospodarsku aktivnost te smo pretpostavili nastavak dosadašnjeg rasta od 1 do 2 % godišnje i to: 1% u 2016., 1,5 % u 2017., 1,75 % u 2018., 2 % u 2019. godini. Dakle, prosjek od 1,5 % godišnje, bez značajnih odstupanja od stope u 2015. godini.

1.1. SIMULACIJA 1Pretpostavke simulacije gore navedenih mjera su slijedeće u srednjem roku:

1. smanjenje rashoda za 1,4 posto BDP-a u prvoj godini2. smanjenje prihoda za 0,73 posto BDP-a u prvoj godini3. prosječni godišnji rast BDP-a od 1,5 posto u razdoblju 2016.- 2019. (1 % u 2016., 1,5 %

u 2017., 1,75 % u 2018., 2 % u 2019. godini)4. prosječni godišnji rast prihoda proračuna od 2,5 milijarde kuna (1,5 mlrd. u 2016., 2,5

mlrd. u 2017., 3 mlrd. u 2018., 3 mlrd. u 2019.)5. zamrznut proračun

12

6. prihodi od prodaje državne imovine u razdoblju 2016.- 2019. iznose 11,85 milijardikuna (1,96 mlrd. 2016., 3,46 mlrd. u 2017., 3,46 mlrd. u 2018., 2,96 mlrd. u 2019.godini)

7. javni dug na kraju 2015. godine iznosi 290 milijardi kuna8. deficit proračuna u 2015. godini 13 milijardi kuna9. BDP u 2015. godini 333 milijarde kuna

Prema gornjem scenariju značajniji pad udjela javnoga duga u BDP-u počinje 2018. godine, akada se dodaju efekti prodaje državne imovine, taj proces započinje već u 2017. godini tezavršetkom konsolidacije dolazi na 84 % BDP-a. Taj scenarij omogućuje miran početakprimjene fiskalnog pravila od 2020. godine.

1.1. SIMULACIJA 2Kako bismo ilustrirali učinke proračunskih mjera i institucionalnih mjera na javni dug, provelismo jednostavnu simulaciju kretanja javnoga duga u odnosu na BDP za razdoblje 2015.-2020.te za dugoročno razdoblje 2015.-2030. U oba scenarija pretpostavljen je javni dug u iznosu290 milijardi kuna na kraju 2015. godine te rast BDP-a u 2015. po stopi 1,5 posto.

Baseline scenarij opisuje kretanje javnoga duga u uvjetima nastavljanja dosadašnje politike tese temelji na pretpostavkama:

1. godišnji rast rashoda po stopi 1,2 posto (koliko je iznosio prosječni rast rashodaproračuna središnje države 2009.-2014.)

2. izvanredni rast plaća u javnome sektoru u 2016. u iznosu 1,8 milijardi kuna zbogsporazuma sa sindikatima

3. rast prihoda u iznosu 2,5 milijarde kuna godišnje od 2016. do 2019. te 3 mlrd. 2020.4. prosječni rast BDP-a 1,65 posto godišnje u razdoblju 2016.- 2020. (1 % u 2016., 1,5 % u

2017., 1,75 % u 2018., 2 % u 2019.i 2020. godini)

Scenarij konsolidacije opisuje kretanje javnoga duga u uvjetima provođenja fiskalnekonsolidacije predložene u ovome programu, temeljeno na sljedećim pretpostavkama:

1. smanjenje rashoda u 2016. za neto 3,68 milijardi kuna u odnosu na plan za 2015. (4,68mlrd. ušteda te 1 mlrd. rasta nužnih rashoda)

2. zamrznuti proračunski rashodi u razdoblju 2016.-2019. te rast rashoda za 1 mlrd. kunau 2020.

3. rast prihoda od 1,5 mlrd. kuna u 2016., 2,5 mlrd. u 2017., 3 mlrd. u 2018., 2019. i2020.

4. negativni učinak predloženih smanjenja i ukidanja poreza na proračunske prihode uiznosu 2,45 milijardi kuna, odnosno uzimajući u obzir točku 3, neto smanjenje prihodaod 950 mil. kuna u 2016.

5. prosječni rast BDP-a 1,65 posto godišnje u razdoblju 2016.- 2020. (1 % u 2016., 1,5 % u2017., 1,75 % u 2018., 2 % u 2019.i 2020. godini)

6. prihod od prodaje državne imovine u iznosu od 11,85 milijardi kuna (4 godine)

13

Rezultati simulacije pokazuju kako bi u baseline scenariju 2020. javni dug u odnosu na BDPnarastao na 97 %, dok bi proračunski deficit bio sveden na manje od 3 posto BDP-a. Nasuprottome, scenarij konsolidacije, napravljen konzervativno (ne predviđajući mogući značajnijiučinak mjera na rast BDP-a), predviđa postupnu stabilizaciju i smanjenje javnoga duga tenjegovu visinu u iznosu 83,7 posto BDP-a na kraju razdoblja, uz proračunski suficit u 2020.

1.1. SIMULACIJA 3Dugoročna simulacija kretanja javnoga duga u razdoblju do 2030. godine također razdvajabaseline scenarij i scenarij konsolidacije.

Baseline scenarij se temelji na pretpostavkama:

1. prosječni rast BDP-a po stopi od 2 posto godišnje2. konstantni proračunski deficit u iznosu 3 posto BDP-a

Scenarij konsolidacije se temelji na pretpostavkama:

1. prosječni rast BDP-a po stopi od 2,57 posto godišnje (prosječni rast u razdoblju 2000.-2010.)

2. prosječnoga deficita u iznosu 0,5 posto BDP-a, odnosno poštivanju fiskalnog pravila uUstavu

Rezultati dugoročne simulacije ukazuju na permanentni rast javnoga duga u odnosu na BDP-u uslučaju nastavka dosadašnjih praksi, završavajući na više od 107 posto pri kraju razdoblju. Uslučaju provođenja mjera iz ovoga programa, rezultat je pad javnoga duga na iznos od 69posto BDP-a. Može se zaključiti da bi ovaj program fiskalne konsolidacije mogao dugoročnoosigurati pretpostavke za ispunjenje uvjeta za ulazak u eurozonu.

1. Zaključak Ako već do sada nije bilo jasno, 2015. godina je pokazala da RH ima problem velikihstrukturnih deficita, koji su do te mjere neodrživi da čak i promjena gospodarskoga ciklusa,odnosno rast od 1,5 do 1,7 posto, ne uspijeva značajno umanjiti proračunsku rupu. Strukturnise deficiti mogu riješiti samo strukturnim reformama, ali one zahtijevaju vrijeme kojegaje sve manje. Međutim, ovaj program, uvažavajući razmjer problema u kojima se nalazedržavne financije, nastoji hitno preokrenuti trend i stabilizirati javne financije u narednomečetverogodišnjem razdoblju pa je to razlog zašto se ne oslanja na mogući uspjeh strukturnihreformi. Jednostavno, to je rizik kojega RH s javnim dugom na 90 % BDP-a ne možepreuzeti, pa je potrebna žurna prilagodba koja ne može čekati efekt reformi. Ipak,

14

program ne odbacuje dugoročnu nužnost strukturnih reformi pa nastoji uspostaviinstitucionalni okvir koji će umanjiti sklonost vladajućih da toleriraju visoke neravnoteže ujavnim financijama i time pružiti okvir i tempo za provođenje strukturnih reformi. Iako jeprojekcijama ovoga programa predviđeno smanjenje javnoga duga, kako u razdoblju do 2020.godine, ali i 2030. godine, još dugoročniji pogled na javne financije u RH sugerira velike iteško premostive probleme, ako se ne posegne za strukturnim reformama. Demografski pritiscina zdravstveni sustav i mirovinski sustav toliko su veliki u dugome roku da se može dovesti upitanje i sama opstojnost tih sustava. Stoga, osim provođenja ovoga programa, preporučamoi hitne strukturne reforme mirovinskoga i zdravstvenoga sustava koji će ih učinitidugoročno održivima, obzirom da su čak i u ovome trenutku veliki generatori deficita uproračunu te postoji znatan prostor za racionalizaciju.

2. DodaciTabela 1. Planirane uštede u 2016.

VRSTA RASHODA PLAN 2015. UŠTEDEOPISUŠTEDE

31 Rashodi za zaposlene 25.123.743.200

-1.500.000.000,00

linearnosmanjenje 5%

3005 Ministarstvo obrane 4.409.345.700

-90.000.000,00

2504

OPREMANJE,MODERNIZACIJA IIZGRADNJA 981.854.890

-50.000.000,00

2507

OBUKA I LOGISTIČKAPOTPORA ORUŽANIHSNAGA 320.457.390

-40.000.000,00

40

MINISTARSTVOUNUTARNJIHPOSLOVA 4.741.521.462

-60.000.000,00

across theboardsmanjenje

02010

Ured za udruge 110.164.095

15

A509014

NACIONALNA ZAKLADA ZARAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA - UDRUGE ZA RAZVOJ ZAJEDNICE

46.077.000

381

Tekuće donacije 46.077.000

-15.000.000,00

55MINISTARSTVOKULTURE 924.363.576

-60.000.000,00


049MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

1.489.629.930-60.000.000,00

60MINISTARSTVOPOLJOPRIVREDE 6.587.949.305

-1.310.000.000,00

A819058

ZPP - IZRAVNA PLAĆANJAPOLJOPRIVREDNIMPROIZVOĐAČIMA 2.880.174.141

-1.170.000.000,00

A820055

IZRAVNA PLAĆANJA UPOLJOPRIVREDI 139.348.750

-40.000.000,00

A821058

ZPP - MJERE UREĐENJATRŽIŠTAPOLJOPRIVREDNIHPROIZVODA 135.778.886

-40.000.000,00

A820058

ZPP - MJERE RURALNOGRAZVOJA 860.684.214

-150.000.000,00

352

Subvencije trgovačkim društvima,poljoprivrednicima i obrtnicimaizvan javnog sektora 554.290.876

-150.000.000,00

6545Agencija za obalnilinijski promet 315.591.600

-65.000.000,00

16

A570323

POTICANJE REDOVITIHPOMORSKIH PUTNIČKIH IBRZOBRODSKIH LINIJA 309.700.000

-65.000.000,00

351Subvencije trgovačkim društvimau javnom sektoru 309.700.000

-65.000.000,00

7620

Agencija za pravnipromet iposredovanjenekretninama 480.724.400

-251.700.000,00

3504POTICANJE STAMBENEGRADNJE 266.135.000

-251.700.000,00

K576201

DRUŠTVENO POTICANASTANOGRADNJA 236.500.000

-236.500.000,00 ukidanje

T551024

SUBVENCIJE I DRŽAVNAJAMSTVA ZA STAMBENEKREDITE 15.200.000

-15.200.000,00 ukidanje

77

MINISTARSTVOZAŠTITE OKOLIŠA IPRIRODE 959.407.498

-70.000.000,00


80

MINISTARSTVOZNANOSTI,OBRAZOVANJA ISPORTA 13.942.958.116

-55.000.000,00

3915 RAZVOJ SPORTA 192.195.909

-55.000.000,00

A557047

PROGRAMI JAVNIHPOTREBA U SPORTU NADRŽAVNOJ RAZINI 111.095.000

-55.000.000,00

381 Tekuće donacije 111.095.000

-55.000.000,00

17

86

MINISTARSTVORADA IMIROVINSKOGASUSTAVA 41.902.360.739

-1.066.505.000,00

8620

Hrvatski zavod zamirovinskoosiguranje 38.611.262.330

-1.066.505.000,00

4102MIROVINE I MIROVINSKAPRIMANJA 36.611.900.000

-1.066.505.000,00

A688037

MIROVINE HRVATSKEVOJSKE 325.000.000

-16.250.000,00

linearno smanjenje 5 posto

A688038

MIROVINE SABORSKIHZASTUPNIKA 42.500.000 -2.125.000,00


A688039

MIROVINE PRIPADNIKABIVŠE JNA 293.000.000

-14.650.000,00


A688040

MIROVINE ČLANOVA IVS,SIV I ADMINISTRATIVNOUMIROVLJENIH JAVNIHSLUŽBENIKA 22.500.000 -1.125.000,00


A688041

MIROVINE BIVŠIHPOLITIČKIH ZATVORENIKA 85.000.000 -4.250.000,00


A688042 MIROVINE HAZU 4.600.000 -230.000,00


A688043 MIROVINE BORACA NOR-A 228.000.000

-11.400.000,00


A688044 MIROVINE MUP-A 365.000.000

-18.250.000,00


A688045

MIROVINE HRVATSKEDOMOVINSKE VOJSKE 63.500.000 -3.175.000,00


A688046

MIROVINE NA TEMELJUOSIGURANJA - STAROSNEMIROVINE

21.808.000.000 -545.200.000,

linearno smanjenje 2

18

00 posto

A688047

MIROVINE NA TEMELJUOSIGURANJA - INVALIDSKEMIROVINE 3.772.800.000

-94.320.000,00


A688048

MIROVINE NA TEMELJUOSIGURANJA -OBITELJSKE MIROVINE 4.856.200.000

-121.405.000,00


A688049

OSTALA MIROVINSKAPRIMANJA (TO I TPNJ) 26.500.000 -1.325.000,00


A753010

MIROVINE HRVATSKIHBRANITELJA 4.656.000.000

-232.800.000,00


8625Hrvatski zavod zazapošljavanje 2.891.313.509

-360.000.000,00

A689023

AKTIVNA POLITIKAZAPOŠLJAVANJA 567.819.000

-160.000.000,00

smanjenje 28posto

A689014

NAKNADENEZAPOSLENIMA 1.534.954.670

-200.000.000,00

smanjenje 13posto

MINISTARSTVO FINANCIJA

-45.500.000,00

4104

POTICAJI ZA ČLANOVEDOBROVOLJNIHMIROVINSKIH FONDOVA 45.500.000

-45.500.000,00

ukidanjepoticaja

MINISTARSTVO TURIZMA

-53.939.000,00

A587018

PROGRAMISUBVENCIONIRANJAKREDITNIH PROGRAMA UTURIZMU 29.790.000

-29.790.000,00

ukidanjeprograma

19

A587055

KONKURENTNOSTTURISTIČKOGGOSPODARSTVA 24.149.000

-24.149.000,00

ukidanjeprograma

MINISTARSTVO SOCIJALNESKRBI

-41.223.000,00

A799009

NAKNADA ZA UGROŽENOGKUPCA ENERGENATA 41.233.000

-41.223.000,00

ukidanjeprograma

UKUPNO -5.193.705.000,00

20

Documents

Prijedlog Fiskalne Konsolidacije u RH