Visnja BabiC Ptelarska 9, V. Rakovica 10430 Samobor

Gradsko kazaligte Tregnja MoSter~iEka 1, 10000 Zagreb

Prijava na natjeraj za imenovanje ravnatelja Na temelju oglasa za natjekj za imenovanje ravnatelja Gradskog kazaligta Tregnja objavljenog u Veternjem listu od 15. svibnja 2014. godine, prijavljujem se na natjetaj. Budui-i da ispunjavam sve uvjete natjeEaja, molim da razmotrite moju prijavu. Traieni uvjeti:

1. VSS - diplomirala sam na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 1985. godine program studija glume u trajanju od osam semestara

2. U Gradskom kazali3u TreSnja imam neprekinuti radni s ta i od 1986. godine kao dramska glumica, a posljednjih mjeseci kao v, d. ravnateljice

3 . Na ADU Sam poloZila sve ispite iz engleskog jezika u Eetiri godine s odliEnim uspjehom, a s odliEnim uspjehom Sam poloSila i ispit iz engleskog jezika u jkoli stranih jezika

Prilozi uz prijavu: - preslik domovnice - skenirana diploma i potvrda o vjerodostojnosti - skenirana strariica iz radne knjiiice o zaposlenju u Gradskom kazaligtu Tregnja iz 1986. godine - skenirana svjedodiba o stanom jeziku - program CetverogodiHnjeg rada - iivotopis

Kaza li5te Treinja, najveke profesionalno repertora no kazaligte za djecu i rnlade u Hrvatskoj, ima dugu tradiciju i ugled, a po umjetnirkini dometima ulazi u red najboljih europskih kazaligta za mladu publiku. SvrSetkom 20. stoljeta postavljeni su visoki kriteriji, a tada dovr5ena nova zgrada TreJnje omoguCila je dobrorn opremljenoSdu izvodenje zahtjevnih ansambl-predstava. Izborom dramskih djela za djecu i mlade, angaiiranjem vrsnih suradnika i odMEnirn glurnaekirn ansambtom, Gradsko kamliae Tregnja uspjelo je odgovoriti zadadi da mladu publiku priblizi teatru, odnosno odgoji nara3aje buduCe kazaligne publike. Isto tako, Treinja je oduvijek bila svojevrsna kreativna postaja i odskoena daska za mnoge rnlade glurnce koje su poslije angaiirala najbolja hrvatska kazaliita. Zapaiena vrijednost Tresnjina repertoara bio je velik broj praizveda ba nastali h narudibama od hrvatskih i stranih pisaca.

U zadnjih desetak godina repertoar Tregnje se djelomitno oslanjao na provjerenu programsku orijentaciju, ali je u nizu projekata bio vidljiv otklon i teZnja prema eksperimentima koji su znaSli reduciranje dramske umjetnosti. Premda su i u takvim izritajima nastajale i poneke solidne predstave, u vekini je glumaeko urr~ijete zanemarivano u korist sporednih efekata, a tzv. "nova Eitanja" klasika donosila nesporazurrle i repertoarna lutanja, h m u se sve v i 8 pridruiivala i ocita neorganiziranost, nered u poslovanju, naruiavanje meduljudskih odnosa i podjela ansambla na interesne skupine, 5to je rezultiralo stanovitim nezadovoljstvom i zaposlenih i publi ke.

Razdobfje v. d. ravnateljstva Dolaskom na mjesto v. d. ravnateljice u kasno proljete 2014. zatekla Sam dugovanja iz 2013. te prvi h mjeseci 2014. U kratko vrijeme detaljno Sam fiksirala propuste i probleme te ih poEela rjesavati, zapoEela platati zaostale dugove za umjetnitke honorare i materijalne trobkove, te izradila analizu poteza potrebnih da Kazaligte TreSnja vratim u stanje u kojemu moie normalno funkcionirati.

Plan poslovanja U planu poslovanja koji se odnosi na upravu i popratne sluibe namjeravam postaviti racionalan naEin upravljanja, uz dono5enje svih potrebnih pravilnika, odluka i procedura, uskladivanje pravnih akata sa zakonima, razjahjavanje ovlasti zaposlenih u administraciji, promidibi i tehnici, odgovornost osoba zaduienih za sigurnost zgrade i ljudi - Sto smatrarn posebno vainim zbog djetje publike koja rnora imati najvedu mogudu zagtitu. Takoder t u uvesti red u nadzor i uporabu tehnitke oprenie, dokirruti neorganizirano koristenje dvorane i drugih kazalijni h prostora. Vet dug0 aktualni navodni problem gluhote dijela dvorane rije5it Cu uz pomoC strurnjaka i tako dokinuti praksu da se bas sve predstave moraju igrati uz pornod mikrofona, koji umrtvljuje glumatki izraz. U sklopu istih potePkoCa narnjeravarn provjeriti i po potrebi rekonstruirati rasvjetni i tonski pult. Neophodna je potpuna i toEna inventura postojete opreme i cjelokupnog vlasnigtva Trehje. Rad na pripremi predstava organizirat ku na narin da glumci i tehnieko osoblje ne ovise o nepripremljenosti redatelja, te zahtijevati potpunu profesionalnu predanost u priprerni i izvedbama predstave. S tirn je u svezi i uvodenje reda u raspored pokusa i predstava - kao i u raspored iznajmljivanja dvorane - Sto t e donijeti ugodniji tad, ali i olakgati prodaju jer pogtivanje najavljenoga repertoara u8vrStuje povjerenje publike. I u tom segmetnu Gradsko kazaligte Tregnja treba voditi raruna da je profesionalno kazaligte, te se tako i odnositi prema potencijalnirn partnerima, kupcima predstava i publici.

Arhiv Tregnje je u nedopustivo lojern stanju, razbacan i dostupan neovlaStenim osobama. Rijec je kako o urnjetnitkim svjedotanstvima proSlih vremena, tako i o poslovnim dokumentima. Posvetit Cu posebnu pozornost sredivanju grade i redovitom dostavljanju plakata i programskih knjiiica Odsjeku za povijest hrvatskog kazaligta HAZU, 5to je i obveza koja u zadnje vrijeme nije pogtivana. kovige, neke predstave Tregnje nisu imale

plakat ili programsku knjiiicu, Sto je neprofesionalno i Stetno jer tako ostaju prazrrine u povijesti teatra. Marketing, odnosi s javnogtu i prodaja Svjesna Sam iznimne vainosti promidibe i prodaje predstava u okolnostinia smanjenog obvezatnog posjeta Skolske djece kazalitima. Za htijevat du u marketingu Skolovane i angaiirane kadrove koji uz strueno znanje imaju i sposobnosti za socijalne kontakte, bududi da su u danalnjeni otudenom svijetu osobrbi kontakti neprocjenjivi. Promidibeni materijali moraju biti pravovremeno dostavljani ne samo u elektronitkom nego i tiskanom obliku. Takoder du nastojati da i uz moju pomod budu ostvarene veze s novinarima kulturr~ih rubrika u t-rwatskim listovima, na radiju i televiziji, kako bi javnost i svi zainteresirani i na taj nadn bili obavijelter~i o predstavama i radu TreSnje. Promidibene materijale TreBnje oblikovat Ce vrhunski umjetnici, a bit de uspostavljena i trajna veza s umjetnitkim Skolama poput gkole primijenjene umjetnosti, kao i s Akademijom likovnih umjetnosti, te dizajnerskim studijima. Web stranicu Tregnje, koja je sada nedovoljno iskoriStena, preuredit Cu uz porno6 dizajnera i redovito ju popunjavati novim podacima, a uz informacije razviti i kom~~nikaciju s publikom, plasirati razgovore s glumcima, redateljima i ostalim autorima predstava, te izabranim, kratkim ulomcima predstava povedati zanimanje publike. Gostoaranja Predstave Treinje u pravilu imaju scenografiju prilagodenu matiEnoj pozornici, nepodesnu za prilagodbu drugim prostorima. 0 mogutnosti gostovanja izvan zgrade treba, smatram, razmizljati ved prilikom dogovora o budutoj predstavi, a u nekim sluEajevima osmisliti i dvije verzije scenografije. U svakom sluEaju, nisam prista lica tendencije da Treinja postane putujude kazaliSte, ali povremena gostovanja u dijelovima Hrvatske koji su daleko od Zagreba i ieljna kazaligta za djecu, bit ke wakako potrebna. S tim u vezi, pokuht Cu nabaviti za gostovanja vete vozilo, pogodno za prevoienje kulisa manjeg opsega, kostima i osoblja.

Gostovanja izvan granica H rvatske ta koder driim znatajnima zbog otvorenosti i novih iskustava, a kvaliteta predstava bit ie ulaznica za festivale u Europi i izvan nje, IVamjeravam uspostaviti kontakte s kazaligtima za ~ J ~ C U i mlade u svijetu, a u nekim sluCajevima i zajednitke projekte. Posebnu pozornost posveti la bih gostovanjima u zemljama u kojima iivi hrvatska manjina, te u iseljenigtvu.

Dodatni programi

Podriat du dvije plesne manifestacije koje su postale tradicijom TreBnje. Dani Silvije Hrecigonje i Mia eirak Slavenska dragocjeni su projekti, no i njima je potreban profesionalni pristup. Nastavit Cu i bolje organizirati program predstavljanja kazalista Skolama UKOK (U kazalijtu o kazaligtu), za koji Skole pokazuju velik interes. Dramska i Plesna radionica za koje je interes i vedi od moguCnosti, zahtijevaju veiu sustavnost i organiziranost, kao i profesionalniju razinu rada. Uz godiSnje produkcije, nadarena djeca bit Ce povremeno angaiirana u profesionalnim predstavama, u mjeri koja ih ne Ce optereCivati. Pozornica Tresnje mogla bi, po mojoj zamisli, biti s vremena na vrijeme ustupljena za izvooenje predstava (glumafkih ispita) u suradnji s Akademijom dramske i filmske umjetnosti u Zagrebu. U Kazaliau Tregnja postoje prostori u kojima je mogude odriavanje predstavljanja knjiga za djecu, izloiaba svih grana umjetnosti vezanih uz kazaliSte, ternatski h djetjih izloiaba i drugih popratni h dogadanja sadriajno veza ni h uz predstave.

Klu b

KazaliBni klub namjeravam javnim natjetajem dati najboljem ponudatu koji Ce osim hladnih i toplih napitaka po prihvatljivim cijenama, imati i svakodnevnu ponudu manjih obroka. Ktub treba prerasti u ugodno mjesto za druienje i zaposlenih i posjetitelja.

Parkiraligte u stvari ne postoji, 30 stvara velike probleme. Autobusi koji dovoze djecu u KazaliSte parkiraju se sada na prostoru koju nije za to predviden, a dogada se da Skole i drugi zainteresirani odbijaju kupiti predstavu zbog nedostatka parkiraligta. Isti je problem s parkiranjem vozila zaposlenih, kao i osobnih vozila posjetitelja subotom i nedjeljom, te u vrijeme premijera. Rjegenje Cu traiiti u dogovoru s Gradskim uredom za prostorno uredenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.

Repertoar

Publiku Tregnje fine tri uzrasta djece i toj Einjenici, prirodom stvari, treba prilagoditi repertoar. Subotom i nedjeljom u kazaliste dolaze uglavnom djeca predgkolske dobi u pratnji roditelja, a radnim danima djeca niiih razreda osnovne Skole, ali i djeca viSih razreda osnovne Skole i niiih razreda srednje, tiji su interesi drukfiji. Da bi se izbjegli nesporazumi, treba totno znati kojemu je uzrastu djece namijenjena predstava, te izbjegavati interpretacije dramskih djela u kojima ostaje nejasno za koju su dob predvidene. Iskustvo pokazuje da publika ne otekuje od Tregnje eksperimente, razaranje iluzije i poigravanje klasicima koje test0 proizlazi iz vrlo osobne frustriranosti redatelja ili podilazenja (i oponaganja) tzv. trendova kojima robuje suvremeno hrvatsko kazaligte za odraslu publiku. Gradsko kazaligte Tregnja radit Ce klasiEne bajke, a jedini otklon od poznatih prita bit Ce izbjegavanje okrutnosti koje su danak vremenu u kojima su nastale. U dijelu repertoara naniijenjenog osnovndkolskom uzrastu posegnut t u za najboljim hrvatskim i stranim piscima za djecu i mlade, klasicima iz proglih vremena, ali i iivudm. Premda je dramska knjiievnost za djecu podosta siromaha i teie ju je pronadi u tiskanom obliku, sjajna prozna djela - od kojih su mnoga i lektirni naslovi - mogu se uz porno6 vrsnih dramaturga prometnuti u isto tako vrijedne dramske tekstove. Hrvatska knjiievnost za djecu i mlade iznimno je bogata i iivotna, naBi su pisci rado Eitani, a i r~jihova djela pretofena u dramski oblik dobro prihvakena. Postoje, naravno, i prvorazredni dramski pisci Eiji opus obuhvada i djela za djecu ili mladei, te Ce se i njihovi tekstovi naCi na Tregr~jinom repertoaru, kao i nova djela koja 6e nastati narudibom Tresnje. Takoder imam namjeru raspisati natjefaj za dramske tekstove i tako animirati mlade pisce. U obzir dolaze i strani suvremeni autori, osini onih fija su djela navodno u ovom trenutku popularna i prikazuju se u kazaligtima za djecu u europskim zemljama, a veCina njih je daleko ispod razine hrvatske produkcije. Povezanost s drugim e~~ropskim i izvaneuropskim zemljama, narodima i njihovom bagtinom traiit Cu u uprizorenju mitova i legenda koje se u teatrima rijetko izvode, a poradi (ne samo) fantastifnih elemenata pristupaena su djeci i razbuduju njihovu magtu, ali pobuduju i razmizljanje. Ni tu hrvatska

knjiievnost, usmena i pisana, ne zaostaje - StoviSe, naSe su legende vezane uz povijesne ili izrrrizljene osobe, nastanak gradova i sl., medu najljepSima. Za necto zahtijevniju publiku (viSi razredi osnovne, prvi razredi srednje) namjeravam postaviti djela starije hrvatske knjiievnosti koja daci uglavnom nemaju priliku vidjeti u teatrima, a napor Eitanja umanjuje im fascinaciju tekstoni. Tom bi uzrastu bili posvedeni i komadi Eije su teme odrastanje, odnosi medu mladima, zlostavljmje u Skdama i sl. Moja je repertoarna vizija zasnovana na ravnoteii - ravnotezi izmedu hrvatskih i stranih autora, generacijskoj ravnotezi u izboru redatelja, pri Eemu imam u vidu i dosadasnji uspjeSan rad mnogih u Tregnji, ravnoteZi u izboru suradnika, medu kojima mladi donose novu livost i zanos, ali iskustvo starijih priziva realnost u smislu troSkova produkcije. Ansan~bl Tregnje dovoljno je motan za bilo koju vrst izazova, ali de uskoro biti potreban angazman vrlo mladih, tek diplornirar~ih glumaca. Ako poradi krize ili drugih neumjetniekih okolnosti Trejnja ne Ce moti neko vrijeme zapogljavati nove glumce, za neke Ce uloge biti potrebno angaiirati goste - &o je i inare bio obitaj koji se pokazao dobrim jer gosti donose novu energiju, a i publika voli nova lica. Ne namjeravam, takoder, zapostaviti starije glumce, pa ni one koji su veC u mirovini, a odigrali su u Trehj i niz zapaienih uloga u svojim karijerama. U izboru suradrlika u radu na predstavi posebnu Cu vainost - uz vrsne kostimografe i scenografe - posvetiti glazbenim suradnicima, skladateljima koji su u dramskim predstavama za djecu suautori, buduei da je glazba znaEajan element predstava, a u mjuziklima za djecu i na prvome mjestu. Pozornost Cu obratiti i pronalaienju kazalignih majstora koji de raditi uz mlade suradnike, prenosedi im znanje koje bi s njihovim odlaskom bilo zauvijek izgubljeno, jer je sustav gkolovanja potpuno zanemario stare zanate, ukljuEujuCi i izradu masaka u suradnji sa Sminkom koja je u Trefnji na vrlo visokoj razini.

Naslovi

1. Charles Perrault, Pepeljuga Klasicna bajka koja je doiivjela golern broj kaza liSnih ada ptacija. Tregnja ima podjelu za taj komad, uz eventualno jednu go%u. Bit Ce to velika ansambl-predstava s raskoinom scenografijom i kostimirna od kojih se mnogi mogu pronadi i u fundusu kazaligta - predstava s elementima mjuzikla, vetim brojem songova i scenskorn glazbom.

2. August Senoa, Posto/ari vrag

Senoino djelo u stihu s motivom iz narodne predaje ima velik scenski kapacitet i brojne humoristihe elemente. Dramaturski postupak ukljutivao bi i nove likove koji bi donijeli iivost, ali i dodavanje situacija poznatih iz narodnih priEa s istom temorn. Uloga glazbe bit 6e znaabjna. Predstava je namijenjena vrlo mladoj publici. 3. Astrid Lindgren, &mu u skitnji Roman Razmo u skitnji djelo je autorice Euvene "Pipi Duge &rapeu. Protagonist je djetak Razmo koji i ivi u sirotigtu i sanja o tome da ga usvoje bogati ljudi, a kako se to ne dogada - odluri pobjeti i skitati se. SusreCe starijeg skitnicu, a oba uskoro upadaju u neprilike. Pustolovno-kriminalisticki zaplet rjeSava se sretno, a Razmo napokon nalazi dom u kojemu de ga voljeti. 4. Ivan Kugan, Domaka zadaCa

Sada vet klasiEno djelo hrvatske knjiievnosti za djecu i mlade. Jedna nenapisana domaCa zadaCa postaje razlogom mnogih nepredvidljivi h dogadaja. 5. Andersen, Carevo novo r h o

Poznata prita o caru koje je svoj izgled smatrao jedinom vrijednoSCu u iivotu i carevini. Varalice odluEe iskoristiti priliku i ponude se da 6e saSiti najljepze odijelo na svijetu ...

6. Lu ko Pal jeta k, Balada o kraoevim tregnjama Kralj je zaielio treknja i nekoliko se osoba odlufilo da mu ispuni za to doba godine gotovo neostvarivu ielju . . . Zanimljiv spoj i ivi h glumaca i lutaka.

7. N i no Skra be, Snjeina kraljia Bajka o prijateljstvu male Gerde i djdaka po imenu Kai, kojega zatoti Snjeina kraljica u svom ledenom svijetu. Gerda ga odluEi spasiti. ,.

Niz hrvatskih pisaca obradio je na raznovrsne natine pustolovine potepuha Petrice Kerempuha. Predstava bi se zasnivala na izvornim pritama o Petrieinim dogodovgtinama, njegovu lukavstvu i duhovitosti u opreci s naivnim irtvama njegovih h la.

9. Mi ro Gavra n, Profeorica 12 sno va

Humorni roman o Eetrnaestogodi8njem uhniku osmog razreda osnovne Skole, koji se zaljubi u novu profesoricu iz zemljopisa, a ne vidi da je u njega zaljubljena njegova najbolja prijateljica in razreda.. .

10. Mladen Sirola, Dugonja, Trbonja i Udonja DjeEak Ivo, da bi pobijedio ozaj zbog gubitka majke, odlazi od kude i uz pomod dobre vile i tl-i SaSava pomagata krede uni8titi zlu vje5ticu i osloboditi zahranu djevojku i njezin grad. Misao djela jest da pomaiu6 drugima, pomaiemo i sami sebi.

11. Sanja Pilid, Foraje bifi faca, zar ne? Duhovita i vesela p r i b o tinejdieru koji se ne snalazi najbolje s djevojkom, prijateljima i okolinom, no onda shvati St0 je potrebno da se sve to promijeni i da postane "faca". Kada nabavi novu odjeCu i upiSe se na Facebook, iivot mu kreCe u sasvim drugom smjeru.

12. James Kriiss, Timm Tha/eri/iprodanism/i'eh

PriEa o djeEaku koji je prodao svoj srr~ijeh tajanstvenom Eovjeku u zamjenu za sigurnost dobivanja svake oklade. Kad Timm shvati gto je zapravo time izgubio, bez obzira koliko sad bogat bio, odluEi vratiti svoj sniijeh i krene u potragu za rijini.

13. Sofoklo, Anf.@ona

14. Hani bal Lucii, Robinj8

15. Ivan Gundulit, Dubravka

16. Hrvoje Hitrec, Asasin l;/iLatica u nevolji Drama o zlostavljanju medu mladima, za koju je autor dobio

"' '11 nagradu "Marin Drzrc . Drama je pisana po motivima istoimenog romana .

Na pominjem da postoji mog udnost izmjene, u sluzaju pojave nekih novih naslova, kojih se ne ielim unaprijed odricati.

Kadrovski plan

Trenutno je u radnom odnosu Tregnje 59 djelatnika. Iz sredstava Grada financirano ih je 55, a iz vlastitith sredstava 4. Ustrojstvena jedir~ica kazalignih umjetnika - ima 24 djelatnika (glumaca 19, od toga 6 na neodredeno vrijeme, a 13 na odredeno vrijeme; 2 inspicijenta, 2 majstora Sminke i I majstor rasvjete, svi na neoclredeno vrijeme). Ustrojstvena jedinica adrninistracija - uprava ima 9 djelatnika, svi su na neodredeno vrijeme (ravnatelj, tajnica, ratunovodsWo 3, marketing, propaganda, blagajna 4). Ustrojstvena jedinica tehnika - 26 djelatnika, 1 na odredeno vrijeme, a 25 na neodredeno. Namjera mi je traiiti od Grada da mi se odobri zapogljavanje glumaca na odredeno vrijeme na ona radna mjesta koja se oslobode odlaskom djelatnika u mirovinu ili prelaskom u drugo kazaliste. Buduki da za klasiEni repertoar u Trefnji postoji potreba za odredenim tipom glumice ili glumca, do odobrenja Grada traiit Cu zaposljavanje glumaca (prema potrebi predstave) na ugovor. Takoder t u traziti od Grada da mi odobri mjesto u propagandi, na kojem je za poslena djelatnica fina ncirana iz vlastiti h sredstava .

Financijski plan U prvotnom financijskom okviru sredstava predvidenih ProraEunom za razdoblje 2012. - 2016. godine, u 2014. je za Gradsko kazaligte TreSnja predvideno 10.549.000,OO. Taj je iznos poslije korigiran, pa su sredstva smanjena na 9.020.000,OO kuna. Sredstva za program iznosila su u 2013. godini 1.100.000, a za 2014. smanjena su na oko 600.000 kuna. Takav je ugovor potpisao bivSi ravnatelj pocetkom 2014., obvezujudi se na jog tri premijere do svrgetka godine. U tren utku preuzimanja fun kcije v. d. ravnateljice, spoznala Sam da programska sredstva preostala od spomenuti h 600.000 kuna nede biti dovoljna ni za podmirenje dugova koji pripadaju programu (umjetnitki i ostali honorari i sredstva utroSena za premijere) iz 2013. i prvih mjeseci 2014. U takvim okolnostima novi ravnatelj ne moie bez potpore Grada sanirati dugove, niti maze - vremenski i financijski - u ostatku 2014. izvesti tri premijere. Postoje dvije solucije: igrati do kraja 2014. postojeke predstave, bez novih premijera, ili krenuti u jedan ili dva projekta uz osigurana sredstva Grada. cetverogodiSnji financijski plan Gradskoga kazali5ta TreSnja susrete se s ograrti~eenjima, jer je za 2015. iznos smanjen na 9.226.000,OO kuna, za 2016. na 9.457.000,00, gto daje naslutiti da te i u 2017. biti manji nego &o je bilo predvideno programskim okvirom iz 2012., odnosno sredstva se smanjuju razmjerno znatnom padu programskih sredstava u 2014. Ukoliko ne bude uvaieno da se s drastirno smanjenim sredstvima za program ne moie realizirati dosadarnji broj prernijera u godini, udi de se u posve novu situaciju u kojoj je potrebna 4tednja na svim trojkovima (osim materijalnih) i racionalno troJenje vlastitih prihoda, premda su i oni smanjeni zbog recesije, kao i donogenje novih cjenika za autorske honorare. Takva de se gtednja odraziti na program i uvelike oteiati postavljanje zami5ljertih predstava, Sto ne znaci nuzno i pad kvalitete programa. Treba usprkos krizi povedati vlastiti prihod, povedati broj izvedaba i privudi sponzore premijernih naslova, ulaziti u koprodukcije s kazaliaima slicnoga profila u zemlji i inozemstvu, te aplicirati za EU fondove iz prograrna za kulturu "Kreativna Europa 2014.-2020."

Rodena Sam u Zagrebu 6. rujna 1961. godine, kao t r e h k i i Stjepana BabiCa, tada profesora hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu SveuEili3a u Zagrebu i majke Mire, ekonomistice. U osnovnoj gkoli Ivan Goran KovaEid bila Sam Clan literarne

i dramske grupe, a usporedo Sam pohadala satove gitare i blok flaute. ZavrBila Sam glazbenu osnovnu Skolu Pavao Markovac, smjer klavir, te solfeggio. Pohadala Sam i Skolu za ritmiku i ples, a povremeno Sam se bavila i sportom (karate, kung fu, jahanje).

Nakon dvije godine srednjo5kolskog obrazovanja u nekadajnjoj VII. gimnaziji, a u to vrijeme Centru usmjerenog obrazovanja za kulturu i umjetnost, prejla Sam u Centar za upravu i pravosude, gdje Sam i maturirala 1980.

Primljena Sam otprve na Akademiju dramske urnjetnosti, gdje su mi profesori bili Ranko Marinkovid, Nikola Batusit, Georgij Paro, Vlatko Pavletik, Neva RoSiC, Izet Hajdarhodiii, Tomislav DurbegiC, Vanja Drah i mnogi drugi cijenjeni umjetnici. Diplomirala Sam 1985. godine u klasi Tomislava RacliCa.

Uz manja pojavljivanja na televiziji, dvije Sam godine nastupala IJ putujukem teatru "iar-ptica" i odigrala nebrojeno mnogo predstava u Hrvatskoj i inozemstvu, posebno za hrvatske iseljenike u europskim zernljama. Povremeno Sam glumila i u drugim kazaligtirna (Zmija Fadila Hadlida u "Jazavcu", sada "Kerempuh", Vu/im Wfru Milana Grgiea u 'Teatru u gostima", Ma/iraj Milana Grgida u Kazalicnoj druiini "Dijalog", Hidrocentrala u Suhom do/u Ive BreSana u "Histrionima").

SvrSetkom 1986. dobila Sam stalni angaiman u Kazaligtu "Treinja" (sada Gradsko kazaligte Tregnja). Igrala Sam uglavnom glavne ienske uloge u uspjegnirn predstavama, koje godinama ostaju na repertoaru: Ljepotica i Nijer Ivana KuSana, Pepe/JIuga, Tomis/av i Adriana, Eku Eko i Zagrebac'ka /egenda H rvoj a Hi treca , A/an Ford Dome n i ka H i ton i ja , Stani malo, Zvonimire Ive 6 rega na, Dan kad re rodio Isus i Naj/ieph not Herberta Hitweillera, Pile na

rainju lirija Sotole, Gric'ki top Dubravka Horvatita i Hinka Hrastinskog, ZagreLaatoj legend Hrvoja Hitreca, 6udno vatfm zgodama gegrta HlapiCa Iva ne Br l i C: Maiuranid, Andeli imaju krila, zaf ne? Lade Martinac Kralj, Andersenovim pric'anta Alfija Kabilja i Hrvoja Hitreca, Dolasku H m t a Nine Vavre, 6arottnjaku iz Oza L. F . Bauma i Nine Kleflin i drugima.

S TreBnjom sam projla sve faze: predstave u troSnoj staroj zgradi, selidbu u zgradu Centra za kulturu TreSnjevka, gdje smo neotekivano ostali dugih deset godina koliko se gradila nova zgrada TreSnje, te povratak u novo matiEno zdanje koje je omogudilo nov uzlet i zahtjevne predstave.

Uz kazalif ne predstave glumila sam u talijanskim, amerifkim, njematkim i kanadskim filmskim koprodukcijama, odigrala glavne Zenske uloge u televizijskim dramama Krizantema i Na kraju pmrta Marijana Matkovida, u reiiji Georgija Para, te jednu od glavnih ienskih uloga u popularnoj seriji za djecu i mladei SmogovcJ u re2iji Milivoja Puhlovskog. Nastupala sam u nizu edukativnih emisija namijenjenih djeci (Upoznajmo kazaIis'te, Zagto zas'to], te Pric'ama ra Iaku no4 glas Sam posudivala brojnim li kovima u sin kronizaciji crtanih filmova, te nastupala u radiodramama i radijskim emisijama.

U razdoblju od studenog 1986. do kraja sijetnja 1987. pohadala Sam satove glume na Odsjeku za kazali5te i dramu u Ann Arboru, Ur~ivercity of Michigen, te satove govora Guvur za glumce (Speach for actors).

U prvom desetljetu 21. stoljeCa igrala Sam zapaiene uloge u telenovela ma ( Otric'ni gud4 Ponos Ratkajevih i Dofina sunca), te hrva tski m fi l movi nla (Snivaj, zlato moje, & gek ispad stola, Lea i Darija) . Aktivno govorim engleski i slovatki jezik, a urila Sam i

kineski, francuski i latinski. Nositeljica Sam odlirija Reda Danice hrvatske s likom Marka

Maruliba za osobite zasluge za kulturu. Nakon ostavke ravnatelja, imenovana Sam potetkom 2014.

na mjesto v.d. ravnateljice Gradskoga kazalista ~ r e h j a .