Regionalna i urbana politika

IZVJEŠĆE O INTERNETSKOM JAVNOM SAVJETOVANJU

PREVLADAVANJE PREPREKA U POGRANIČNIM REGIJAMA

TRAVANJ 2016.

21. RUJNA – 21. PROSINCA 2015.

PRAVNA OBAVIJESTNi Europska komisija niti bilo koja druga osoba koja djeluje u njezino ime nisu odgovorni za upotrebu informacija koje je moguće preuzeti iz ove publikacije kao ni za pogreške koje se mogu pojaviti unatoč pažljivoj pripremi i provjeri.

Stajališta ili mišljenja izražena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stajališta ili mišljenja Europske unije.

Europe Direct je usluga koja vam omogućuje pronaći odgovorena pitanja o Europskoj uniji

Besplatni telefonski broj (*):00 800 6 7 8 9 10 11

(*) Određeni mobilni operateri ne dopuštaju pristup brojevima koji počinju s 00 800 i postoji mogućnost da će takve pozive naplaćivati

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu(http://europa.eu).

Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije, 2016

Europska komisija, Glavna uprava za regionalnu i urbanu politikuREGIO DG 02 – Odjel za komunikacijeGđa Ana-Paula LaissyAvenue de Beaulieu 11160 Bruxelles

ISBN: 978-92-79-57390-3 (print)ISBN: 978-92-79-57368-2 (PDF)doi:10.2776/927118 (print)doi:10.2776/825557 (PDF)

Naslovna ilustracija: © iStockphoto

© Europska unija, 2016Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.

Printed in Belgium

IZVJEŠĆE O INTERNETSKOM JAVNOM SAVJETOVANJU

PREVLADAVANJE PREPREKA U POGRANIČNIM REGIJAMA

21. RUJNA – 21. PROSINCA 2015.

S A D R Ž A J

PREDGOVOR. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

POGLAVLJE 1. : METODOLOGIJA JAVNOGA SAVJETOVANJA I OVOG IZVJEŠĆA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

POGLAVLJE 2. : PROFIL I ISP ITANIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

POGLAVLJE 3. : PREPREKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

POGLAVLJE 4. : OP IS PREPREKA I PREDLOŽENA RJEŠENJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

POGLAVLJE 5. : GLEDIŠTA O PREKOGRANIČNOJ SURADNJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

POGLAVLJE 6. : ZAKLJUČCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

SAZNAJTE V IŠE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

PREDGOVOR

Drago mi je što mogu predstaviti rezultate

internetskog javnog savjetovanja o prevlada-

vanju prepreka u pograničnim regijama koje

sam pokrenula u rujnu 2015. u Beču/Bratislavi.

Savjetovanje je bilo otvoreno tri mjeseca te

su pristigla 623 odgovora koja su analizirana

i sažeta u ovom izvješću.

Slušajući mišljenja građana, organizacija,

poduzeća i javnih tijela u pograničnim regi-

jama Europske unije, cilj je javnog savjetovanja

bilo utvrđivanje glavnih prepreka s kojima se

susretalo pri uzajamnom djelovanju preko gra-

nica, kao i potencijalnih rješenja tih utvrđenih

prepreka.

Ovo je javno savjetovanje dio šire provedbe pod

nazivom „Prekogranični pregled” te zapravo

predstavlja jedan od triju stupova. Prekogra-

nični pregled pokrenut je kako bi se prosla-

vila 25. godišnjica ulaganja EU-a u programe

„Interreg” koji djeluju diljem Unije. Unatoč tako

dugoj tradiciji prekogranične suradnje, poteš-

koće ostaju, a neke se od njih ne mogu riješiti

samo sredstvima Interrega: na primjer, pravne

i administrativne te jezične prepreke.

Upotrebom ovog Pregleda Glavna uprava

Komisije za regionalnu i urbanu politiku (DG

Regio) stoga ima namjeru ispitati različite vrste

prepreka koje ne nestaju te njihova moguća

rješenja. Preostala dva stupa Pregleda uklju-

čuju stručno istraživanje za sastavljanje popisa

graničnih prepreka te analize slučajeva za nji-

hovo dočaravanje, kao i niz radionica dionika

na istu temu.

Bez otkrivanja svih rezultata i kako vam ne bih

kvarila čitanje, mogu reći da odgovori potvr-

đuju broj važnih točaka kojih je DG Regio već

bio svjestan tijekom svojega dugogodišnjeg

iskustva prekogranične suradnje Interrega.

Primjerice, ispitanici jasno ukazuju na poteš-

koće vezane uz prekograničnu radnu mobil-

nost, oporezivanje i pristupačnost, a riječ je o

temeljnim aspektima života uz granicu, ali na

koje negativno utječe prisutnost pravnih i/ili

administrativnih prepreka. Možda će vas izne-

naditi činjenica da brojni ispitanici gledaju na

jezične razlike kao na teret dobrosusjedskih

odnosa. Postoji snažan poziv građana i orga-

nizacija za promicanjem učenja jezika i poti-

canjem kulturalnih razmjena s mnogo većom

vidljivošću.

Prekogranični pregled će se nastaviti do

početka 2017. kada će se u tematskom doku-

mentu predstaviti ključni zaključci i preporuke.

Do tada vas pozivam na čitanje i promišljanje o

zanimljivim zaključcima ovoga izvješća.

Corina Creţu Europska povjerenica za

regionalnu politiku

5

6

JAVNO SAVJETOVANJE

Internetsko javno savjetovanje Europske komi-

sije o prevladavanju prepreka u pograničnim

regijama pokrenuto je 21. rujna 2015. i trajalo

je tri mjeseca, do 21. prosinca 2015. Savjetova-

nje je provedeno u obliku internetskog upitnika

koji je uključivao kombinaciju pitanja zatvorenog

i otvorenog tipa, a koji je putem alata EUSurvey

bio dostupan na 23 jezika EU-a.

Istraživanje je obuhvatilo pogranične regije

Europske unije, kao i granična područja između

zemalja EU-a i zemalja Europskog udruženja

slobodne trgovine (EFTA) i Europskog gospo-

darskog prostora (EGP). Građani, organizacije,

poduzeća i javna tijela EU-a u pograničnim

regijama bili su pozvani iznijeti svoja gledišta o

preprekama koje i dalje postoje u međusobnom

prekograničnom djelovanju te predložiti rješe-

nja za njihovo prevladavanje. Njihovi odgovori

analizirani su i sažeti u ovome izvješću.

Nakon što je povjerenica Creţu pokrenula

savjetovanje, organizirana je prezentacija za

promicanje provedbe koja je uključivala više

rukovodeće osoblje Glavne uprave za regio-

nalnu i urbanu politiku (DG Regio) Europske

komisije. Posjećeno je jedanaest pograničnih

regija diljem EU-a (1).

Pristigla su 623 odgovora na internetski upit-

nik. Paralelno s tim, omogućena je funkcio-

nalna adresa poštanskog sandučića (2) kako

bi ispitanici izravno putem e-pošte mogli slati

dokumente (poput članaka i brošura). Trideset

i troje ispitanika poslalo je materijale putem

poštanskog sandučića, od kojih je njih 21 pru-

žilo dodatne informacije nakon što su odgovo-

rili na upitnik.

Ispitanici su dobili mogućnost odabira kako će nji-

hovi odgovori biti objavljeni. Mogućnosti su bile:

Ɔ Dopustiti Glavnoj upravi za regionalnu

i urbanu politiku objavljivanje odgovora

ispitanika u cijelosti, uključujući i njihov

identitet: mogućnost je odabralo 30 %

ispitanika;

Ɔ Dopustiti Glavnoj upravi za regionalnu

i urbanu politiku anonimno objavljivanje

odgovora ispitanika: mogućnost je oda-

bralo 46 % ispitanika;

Ɔ Odbiti objavu odgovora ispitanika, ali dopu-

stiti Glavnoj upravi za regionalnu i urbanu

politiku njihovu upotrebu za analitičke potre-

be: mogućnost je odabralo 23 % ispitanika.

POGLAVLJE 1. Metodologija javnoga savjetovanja i ovog izvješća

7

Prevladavanje prepreka u pograničnim regijama | POGLAVLJE 1.: Metodologija javnoga savjetovanja i ovog izvješća

Odgovori ispitanika koji su dopustili njihovo

objavljivanje nalaze se na internetskoj stra-

nici Glavne uprave za regionalnu i urbanu

politiku.

METODOLOGIJA KORIŠTENA U OVOM IZVJEŠĆU

Neovisno o uvjetima objavljivanja odgovora,

svih 623 doprinosa internetskom upitniku

bila su uzeta u obzir za sastavljanje izvje-

šća i razmatrat će se za daljnju analizu.

Unosi dobiveni putem funkcionalnog poštan-

skog sandučića obradit će se i uzeti u obzir

za daljnji rad s Prekograničnim pregledom.

Međutim, nisu sažeti u ovome izvješću jer

se doprinosi razlikuju po prirodi, karakteru

i opsegu te ih je stoga teže usporediti

s odgovorima strukturiranog upitnika.

U Poglavlju 2. analizirani su odgovori na niz

„profilirajućih” pitanja kako bi se omogućio

pregled glavnih obilježja ispitanika: identitet,

podrijetlo, prekogranična djelatnost i opća

svijest o prekograničnoj suradnji. U Poglav-

lju 3. analiziraju se glavne vrste prepreka

s kojima se suočavaju ispitanici te uočene

varijacije prema njihovim različitim profilima.

U Poglavlju 4. posebna se pozornost obraća

na pitanja otvorenog tipa o opisu prepreka

i pronalasku rješenja. U Poglavlju 5. ana-

liziraju se gledišta koja su ispitanici izrazili

o razvoju prekogranične suradnje u svojoj

regiji tijekom prethodnog desetljeća. Napo-

sljetku, u Poglavlju 6. predstavljeni su glavni

zaključci na temelju odgovora iz upitnika.

8

POGLAVLJE 2. Profili ispitanika

IDENTITET I PODRIJETLO

Među 623 odgovora na upitnika, najveću

skupinu ispitanika čine privatne osobe koje

predstavljaju tek nešto manje od 50 % svih

ispitanika (pogledajte sliku 1.).

Osobe koje odgovaraju u ime javnih tijela druga su najveća skupina i predstavljaju

gotovo jednog od četiriju ispitanika. Među

tim javnim tijelima velika većina (više od

osam na deset) jesu regionalna ili lokalna

tijela u pograničnim područjima, kao što su

općine, županijska vijeća, pokrajine i regije.

Ostalo uglavnom čine nacionalna tijela (oso-

bito sektori ministarstava) i pojedinačni pro-

grami Interrega.

Nadalje, njih 13 % odgovaralo je u ime orga-nizacije. Među tim organizacijama mogu se

utvrditi različite kategorije, uključujući agen-

cije za regionalni razvoj, poduzeća i industrij-

ske saveze, zaklade i granične mreže/usluge

graničnih informacija.

Zajedno gledajući, poduzeća i samozapo-sleni pojedinci čine manje od 10 % odgo-

vora. Akademske i istraživačke institucije

čine manju skupinu, s 2 % odgovora. Šest je

doprinosa iz paneuropskih interesnih skupina

koje predstavljaju 1 % ukupnih odgovora.

Konačno, vrlo je mali broj ispitanika (3 %)

odabrao opciju „drugo”. U većini su slučajeva

oni bili usklađeni s javnim tijelima ili orga-

nizacijama općenito: na primjer, općinskim

vijećima, agencijama za urbano planiranje

ili Europskom grupacijom za teritorijalnu

suradnju (EGTS). Neki pojedinci, koji su pret-

hodno bili uključeni u različite vrste aktiv-

nosti prekogranične suradnje, također su se

opredijelili za ovu kategoriju.

0 50 100 150 200 250 300

48%Kao pojedinac / privatna osoba

Kao samozaposlena osoba 2%

U ime paneuropske interesne skupine 1%

U ime poduzeća/privatnog poduzeća 7%

U ime javnog tijela 23%

U ime organizacije 13%

U ime akademske/istraživačke ustanove 2%

Drugo 4%

Slika 1.: U kojem svojstvu popunjavate upitnik?

9

Prevladavanje prepreka u pograničnim regijama | POGLAVLJE 2.: Profili ispitanika

Kao što je prikazano na slici 2., postoji visoka

koncentracija odgovora u ograničenom broju

zemalja. Otprilike polovina odgovora dolazi

iz samo četiriju zemalja: Njemačke, Francu-

ske, Rumunjske i Poljske. Neke zemlje nisu

dovoljno zastupljene – broj ispitanika iz 15

zemalja manji je od deset.

Vrlo visoki udio ispitanika iz nekih zemalja

može se djelomice objasniti brojem granica

i intenzitetom aktivnosti i sredstava pre-

kogranične suradnje. To bi primjerice mogao

biti slučaj s Njemačkom, koja kopnenu gra-

nicu dijeli s devet zemalja, sudjeluje u 12

programa Interreg A te privlači znatan udio

programa Interreg.

U ostalim zemljama, kao što je Rumunjska,

broj unutarnjih granica ili programa suradnje

ne može biti jedino objašnjenje velikog broja

odgovora. Veće sudjelovanje može biti rezul-

tat osobito snažnih komunikacijskih napora

u zemlji.

VEZE ISPITANIKA S POGRANIČNIM REGIJAMA

Cilj prvih postavljenih pitanja bio je odre-

diti profil ispitanika te osobito njihov odnos

s granicama EU-a. Kao što je i očekivano, oni

koji su dali svoj doprinos savjetovanju, rela-

tivno su upoznati s granicama EU-a

Ɔ više od osam na deset pojedinaca

i poduzeća koji su odgovarali tijekom sa-

vjetovanja, stanovnici su pogranične regije ili u njoj imaju poslovni nastan (84 %);

Ɔ više od šest na deset organizacija specijaliziranih za prekograničnu su-radnju ili u području gdje mogu prido-nijeti ublažavanju graničnih prepre-ka (64 %); njih 29 % izjavilo je da nisu,

a ostali nisu odgovorili.

Slika 2. (3): Zemlje prebivališta ispitanika

36 24

3

148

22 8

24

65

4 22

6 11 12 23

8

48

15

43

2 2 2 2 2 2 19

6 8 11 7 7 31

0 20 40 60 80

100 120 140 160

DE FR PL RO BE

N/P BG

ES

NL EE

IT SK

PT HU

LU

UK EL AT SE CH

Drugo LV

FI IE DK CZ

HR LT

MT SI NO

10

Ispitanicima je upitnikom omogućeno odre-

diti učestalost kojom prelaze granicu – kao

pojedinci, samozaposlene osobe ili poduzeća.

Rezultati navedeni na slici 3. pokazuju da su

ispitanici vrlo mobilni u odnosu na prelazak

granica.

Više od jednog na dva ispitanika prelazi gra-

nicu najmanje jedanput mjesečno. Otprilike

jedan na tri granicu prelazi jedanput tjedno

ili više. Samo 7 % granicu prelazi rijetko ili

nikada. Drugim riječima, više od devet na

deset ispitanika međusobno djeluje s dru-

gom stranom granice najmanje nekoliko

puta godišnje. Ta vrlo visoka stopa mobilno-

sti (4) potvrđuje da su granična pitanja oso-

bito važna za svakodnevicu ispitanika.

Još jedna važna informacija jest razlog pre-

laska granice. Pojedinci, poduzeća i organi-

zacije upitani su da iz više ponuđenih razloga

28%

33%

5% 2% 14%

18%

svakodnevno

tjedno

mjesečno

ponekada

rijetko nikada

0 50 100 150 200 250

Drugo

Slobodno vrijeme

Posjet prijateljima/obitelji

Kupnja robe i/ili usluga

Obrazovanje

Poslovna djelatnost

Zaposlenje

Za pojedince, samozaposlene osobe i poduzeća: koliko često prelazite granicu?

Zbog čega prelazite granicu?

Slika 3.: Učestalost prelaska granica

Slika 4.: Razlozi prelaska granica

11

Prevladavanje prepreka u pograničnim regijama | POGLAVLJE 2.: Profili ispitanika

odaberu zašto obično prelaze granicu; stoga

ukupan broj ne iznosi 623.

Najčešći razlog prelaska granice jesu slo-

bodno vrijeme i turizam, a koji je navelo

gotovo dvoje od petero ispitanika. Ova kate-

gorija uključuje turistička putovanja ili hobije.

Drugi najčešći razlog prelaska granice jest

kupnja robe i/ili usluga – navelo ga je više

od jednog na četvero ispitanika. Upitnikom je

određeno da ta kategorija također uključuje

korištenje usluga poput zdravstvene skrbi.

Posjet prijateljima i/ili obitelji razlog je pre-

laska granice za otprilike jednog na petero

ispitanika, što ističe važnost prekogranične

mobilnosti za socijalnu interakciju.

Zaposlenje, poslovna djelatnost, a najviše

potreba za obrazovanjem relativno su rjeđi

razlozi. Međutim, kombiniranjem ovih triju

kategorija (te uzimanjem u obzir činjenice da

su ispitanici mogli odabrati nekoliko razloga

za putovanje), čini se da je četvero od deset

odabralo najmanje jedan od tih tri razloga

prelaska granice. Upotrebom kategorije

„drugo”, u većini slučajeva tako su opisane

aktivnosti koje su snažno vezane uz ili zaista

pripadaju kategoriji zaposlenja.

U pogledu cjelokupne svijesti o aktivnostima

prekogranične suradnje, ispitanici pokazuju

vrlo visoku razini svijesti, uz njih 89 % koji

kažu da su svjesni takvih aktivnosti u svojoj

regiji te njih 11 % koji kažu da ih nisu svjesni.

Iako je manji dio njih (81 %) izjavio da je čuo

konkretno o Europskoj teritorijalnoj suradnji

ili inicijativi Interreg, to još uvijek predstavlja

visoki postotak (5).

Jedno je objašnjenje ove općenito velike svi-

jesti da je znatan broj ispitanika izjavio da

je, na ovaj ili onaj način, uključen u strukturu

prekogranične suradnje. To obuhvaća orga-

nizacije koje općenito djeluju s prekogranič-

nom suradnjom te institucije izravno uklju-

čene u upravljanje programom Interreg.

12

Jedan od najvaž-

nijih ciljeva internetskog javnog savjetovanja

bio je prikupljanje gledišta o graničnim prepre-

kama, kao i prijedloga kako ih prevladati. Stoga

su pitanja u kojima ispitanici moraju utvrditi

odgovarajuće prepreke u svojoj regiji osobito

važna.

Ova je analiza prikazana u tri koraka: prvo je

prikazan opći pregled odgovora. Zatim su pro-

matrani pojedini trendovi, povezivanjem pro-

fila ispitanika s određenim odgovorom. Napo-

sljetku, u četvrtom poglavlju svaka je kategorija

prepreka detaljnije analizirana, a oblik prepreke

i predloženo rješenje prikazani su odvojeno.

UČESTALOST PREPREKE

U cjelini, kao što pokazuje slika 5., ispitanici

navode pravne i administrativne prepreke

kao njima najvažnije granične prepreke: više

od jednog na dvoje ispitanika to vidi kao

važnu prepreku u svojoj regiji. Slijede jezične

prepreke: više od jednog na tri ispitanika to

smatra važnim. Odmah nakon toga gotovo

jedan od tri ispitanika kao prepreku navodi

težak fizički pristup.

Slijedi interes koji su javne vlasti iskazale za

zajedničkim radom te gospodarske nejedna-

kosti, a obje je prepreke navelo 29 % ispi-

tanika. Za usporedbu, društvene i kulturne

razlike i nedostatak povjerenja smatraju se

manje važnima, iako ih je navelo samo 20 %

i 12 % ispitanika.

Većina odgovora iz kategorije „drugo” obu-

hvaća aspekte koji se mogu povezati s una-

prijed definiranim kategorijama, uglavnom

teškim fizičkim pristupom, različitim pravnim

POGLAVLJE 3. Prepreke

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Da Ne N/P = Nemam mišljenje / Ne znam

Other14%

Težak fizički pristup32%

Jezične prepreke38%

Pravne i administrativneprepreke

53%

Nedostatak povjerenja12%

Gospodarske nejednakosti29%

Društvene i kulturne razlike20%

Interes javnih tijela zazajedničku suradnju

29%

Drugo14%

Slika 5.: Važnost i učestalost prepreka

13

Prevladavanje prepreka u pograničnim regijama | POGLAVLJE 3.: Prepreke

i administrativnim preprekama i nedostat-

kom interesa za prekograničnu suradnju.

Neki od odgovora iz kategorije „drugo” tako-

đer obuhvaćaju pitanja koja se mogu sma-

trati stalno prisutnima, kao što je nedostatak

pristupa informacijama, nedostatak zajed-

ničke strukture za prekograničnu suradnju te

ograničeni pristup prekograničnim podacima.

Ostala pitanja jesu pitanja vezana uz medije/

IKT poput geološkog blokiranja, naknade za

roaming i nedostataka prekograničnih medij-

skih kuća.

PREPREKE PREMA OPĆENITOJ VRSTI ISPITANIKA

Pobliže ispitivanje rezultata otkriva da

određene vrste ispitanika češće navode

neke prepreke, u skladu s trima različitim

dimenzijama:

KATEGORIJA ISPITANIKA

Prva je dimenzija poveznica između vrsta ispita-

nika (osobito pojedinaca, poduzeća, organizacija

i javnih tijela) i odabira odgovarajućih prepreka.

Kao što je prikazano u prethodnoj tablici, vid-ljivo je nekoliko zanimljivih varijacija, na

primjer:

Ɔ Manje od jednog na deset poduzeća na-

vodi težak fizički pristup kao prepreku, dok

pojedinci, javna tijela i organizacije na to

stavljaju veći naglasak.

Ɔ U usporedbi s pojedincima i poduzećima,

organizacije i javna tijela češće navode je-

zične prepreke.

Tablica 1.: Vrsta ispitanika i odabrane prepreke

Teža

k fiz

ički

pri

stup

Jezi

čne

prep

reke

Prav

ne i

adm

ini-

stra

tivn

e pr

epre

ke

Ned

osta

tak

povj

eren

ja

Gos

poda

rske

ne

jedn

akos

ti

Dru

štve

ne i

kul-

turn

e ra

zlik

e

Inte

res

javn

ih

tije

la z

a za

jedn

ičku

su

radn

ju

Vrsta ispitanika

Kao pojedinac/privatna osoba 30 % 28 % 47 % 12 % 33 % 17 % 37 %

U ime poduzeća/privatnog poduzeća 9 % 31 % 33 % 9 % 20 % 27 % 18 %

U ime javnog tijela 41 % 52 % 59 % 10 % 22 % 23 % 14 %

U ime organizacije 36 % 53 % 79 % 20 % 35 % 27 % 31 %

14

Ɔ Pravne i administrativne prepreke odnose

se više na pojedince, javna tijela i organi-

zacije nego na poduzeća.

Ɔ Pojedinci i organizacije iskazuju više kriti-

ka prema nedostatku interesa javnih tijela

za zajedničkim radom od poduzeća i sa-

mih javnih tijela.

UČESTALOST PRELASKA GRANICE (6)

Drugi način gledanja na rezultate jest analizi-

rati odnos između odabranih prepreka i uče-

stalosti prelaska granice.

Iz navedene tablice može se zaključiti da što češće osoba prelazi granicu, postoji manja vjerojatnost da će kao prepreku u pogra-ničnim regijama navesti nedostatak povje-renja. Ista logika vrijedi i za jezične prepreke

i društvene i kulturne razlike uz manja odstupa-

nja. Potrebno je to tumačiti s oprezom jer nije

moguće odrediti prisutnost ili „smjer” uzročnosti.

Primjerice, smatraju li ljudi jezik manjom prepre-

kom zato što češće prelaze granicu (i poznaju

susjedni jezik)? Ili češće prelaze granicu upravo

zato što što ne doživljavaju jezične prepreke?

U svakom slučaju, ti se trendovi mogu uočiti

i ispitati.

S druge strane, što osoba češće prelazi granicu, veća je vjerojatnost da će kao prepreku u pograničnim regijama navesti pravne i administrativne prepreke. Jedna

od mogućih interpretacija jest da učestalost

putovanja povećava vjerojatnost za priliku za

susretanje s preprekama; drugim riječima, pre-

preke ove prirode snažnije se osjećaju kad je

mobilnost preko granice veća i učestalija (7).

Odnos između učestalosti prelaska granice

i teškog fizičkog pristupa, gospodarskih nejed-

nakosti ili interesa javnih tijela za zajedničkim

radom teško je protumačiti jer nije tako jasno

određen i linearan.

Teža

k fiz

ički

pri

stup

Jezi

čne

prep

reke

Prav

ne i

adm

ini-

stra

tivn

e pr

epre

ke

Ned

osta

tak

povj

eren

ja

Gos

poda

rske

ne

jedn

akos

ti

Dru

štve

ne i

kul-

turn

e ra

zlik

e

Inte

res

javn

ih

tije

la z

a za

jedn

ičku

su

radn

ju

Učestalost prelaska granice

Svakodnevno 40 % 19 % 69 % 4 % 44 % 15 % 37 %

Tjedno 32 % 29 % 65 % 4 % 35 % 13 % 37 %

Mjesečno 24 % 28 % 42 % 10 % 25 % 19 % 29 %

Ponekada 24 % 31 % 29 % 16 % 28 % 17 % 33 %

Rijetko ili nikada 31% 38% 35% 27% 35% 38% 46%

Tablica 2.: Učestalost prelaska i odabrane prepreke

15

Prevladavanje prepreka u pograničnim regijama | POGLAVLJE 3.: Prepreke

SVRHA PRELASKA GRANICE (8)

Naposljetku, zanimljivo je također uspore-

diti odabrane prepreke ispitanika s njihovim

razlozima prelaska granice.

Iz ovoga su kuta varijacije manje jasne, iako

se može doći do nekih općih zapažanja:

Ɔ Čini se da sve kategorije ispitanika snažno

osjećaju pravne i administrativne prepre-

ke, a samo su nešto manje važne za one

koji prelaze granicu u svrhu slobodnog

vremena.

Ɔ Nedostatak povjerenja općenito se smatra

preprekom manjeg značaja, a još je od ma-

njeg značaja za ispitanike koji prelaze gra-

nicu zbog posjeta prijateljima i/ili obitelji.

Ɔ Ispitanici koji u tu svrhu prelaze granicu

također kažu da je interes (tj. njegov ne-

dostatak) javnih tijela za zajedničkim ra-

dom prepreka, više nego druge kategorije.

Teža

k fiz

ički

pri

stup

Jezi

čne

prep

reke

Prav

ne i

adm

ini-

stra

tivn

e pr

epre

ke

Ned

osta

tak

povj

eren

ja

Gos

poda

rske

ne

jedn

akos

ti

Dru

štve

ne i

kul-

turn

e ra

zlik

e

Inte

res

javn

ih

tije

la z

a za

jedn

ičku

su

radn

ju

Svrha prelaska granice

Zaposlenje 36 % 29 % 55 % 11 % 35 % 13 % 29 %

Poslovna djelatnost 26 % 32 % 54 % 13 % 32 % 20 % 32 %

Obrazovanje 30 % 28 % 53 % 9 % 40 % 23 % 30 %

Kupnja robe i/ili usluga 24 % 27 % 52 % 10 % 28 % 19 % 32 %

Posjet prijateljima/obitelji 34 % 28 % 53 % 7 % 30 % 16 % 41 %

Slobodno vrijeme 25 % 28 % 46 % 12 % 28 % 18 % 32 %

Tablica 3.: Svrha prelazaka i odabrane prepreke

16

U ovome su upitniku ispitanici upitani da daju

odgovore na niz pitanja otvorenog tipa o pre-

prekama koje se mogu javiti u pograničnim

regijama prilikom međusobnog djelovanja

preko granice.

Svaki je ispitanik mogao odabrati do tri pre-

preke za koje smatra da predstavljaju najviše

problema te ih objasniti, opisujući oblik svake

prepreke i utjecaj na njihove živote. Također se

mogu predložiti rješenja. U ovome se poglavlju

analiziraju ti aspekti.

Potrebno je naglasiti da je ovaj dio upitnika za

ispitanike bio neobvezan te se time broj pruže-

nih objašnjenja razlikuje prema vrsti prepreke.

Primjerice, otprilike četiri od deset ispitanika

izrazilo je mišljenje o stvarnim načinima prav-

nih i administrativnih prepreka, dok je samo

jedan od deset izričitije naveo načine i rješenja

(nedostatka) interesa javnih tijela za zajednič-

kim radom, unatoč tome što je 29 % ispitanika

to smatralo važnim.

PRAVNE I ADMINISTRATIVNE PREPREKE

Kao što je u nastavku navedeno, najčešće nave-

dena prepreka jesu pravne i administrativne

prepreke koje je važnima smatralo više od polo-

vine svih ispitanika (53 %).

Prepreke

Jedna neobična značajka odgo-

vora jest da je zaposlenje,

kao široka tema, glavna briga

u odnosu na pravne i administrativne pre-

preke. Jasno je iz odgovora ispitanika da pravne i administrativne prepreke oteža-vaju zapošljavanje na jednoj strani gra-nice uz život na drugoj strani.

To se pitanje odnosi na brojne aspekte. Jedna

od najčešće spominjanih briga jest nedosta-tak priznavanja obrazovanja i kvalifika-cija. Unatoč napretku koji je u tom području

postignut u pogledu usklađivanja, osobe koje

traže posao često se suočavaju s nedostat-

kom znanja poslodavaca o obrazovanju u ino-

zemstvu. Neki čak idu toliko daleko da govore

o stvarnoj diskriminaciji u pristupu poslu preko

granice.

Razlike u socijalnom osiguranju, mirovin-skom i poreznom sustavu također se često

navode kao veliki teret koji je stavljen na pre-

kogranične radnike. U određenim slučajevima

ti problemi stavljaju radnika u nepovoljan

položaj zbog teškoća u potraživanju pogodno-

sti ili problema povezanih s različitim oporezi-

vanjem, što dovodi do visoke razine nesigur-

nosti za dotične pojedince.

POGLAVLJE 4. Opis prepreka i predložena rješenja

17

Prevladavanje prepreka u pograničnim regijama | POGLAVLJE 4.: Opis prepreka i predložena rješenja

Opća složenost administrativnih postu-paka sama je po sebi indikativan aspekt

koji je pojedince odvraća od prelaska granice

zbog posla. Ispitanici ponekad naglašavaju

nedostatak znanja radnika u pogledu pravila

koja se primjenjuju preko granice, kao što

javne uprave nisu upoznate sa situacijama

koje se odnose na prekogranične radnike.

Iako se to općenito može pripisati stalno pri-

sutnom pitanju nedostatka informacija, još

uvijek se često spominje kao posebna admi-

nistrativna ili pravna prepreka.

Druga više specifična regulatorna pitanja

koja su naveli neki ispitanici uključuju, na pri-

mjer, pravila koja sprečavaju upotrebu rješe-

nja rada na daljinu za prekogranične radnike,

što ih dovodi u nepovoljan položaj u odnosu

na domaće radnike.

Međutim, važno je spomenuti da brojni

odgovori pokazuju da su prekogranični rad-

nici u povoljnijoj situaciji zato što im njihova

mobilnost omogućuje pristup određenim jav-

nim uslugama, poput zdravstvene skrbi, na

obje strane granice.

„Različiti porezni sustavi i sustavi soci-jalnog osiguranja razlog su što se neki pojedinci nalaze između sustava. Zbog različitog zakonodavstva dolazi do situa-cija u kojima su zaposleniku u obje zemlje uskraćene olakšice na koje državljani obje zemlje imaju pravo.” (9)

„Pravne i administrativne prepreke ne potiču ljude na rad u susjednoj regiji. Sva dodatna administracija koja se odnosi na socijalno osiguranje, poreze itd. vrlo je zahtjevna za pogranične radnike.”

„Neke potvrde dodijeljene u matičnoj zemlji nemaju nikakvu vrijednost u susjednoj zemlji, što znači da je nemo-guće baviti se nekim zanimanjem ili da je potrebno nagomilati troškove kako bi se dobile odgovarajuće potvrde u susjednoj zemlji.”

Međutim, zaposlenje nije jedino područje

u kojemu dolazi do poteškoća u pogledu

pravnih i administrativnih prepreka. Podu-zeća i poduzetnici također se suočavaju s tim preprekama, iako je ova tema dvo-

struko manje učestala od zaposlenja (razlog

može biti što pojedinačni građani predstav-

ljaju otprilike polovinu odgovora tijekom

savjetovanja). Razlike u tehničkim stan-dardima i propisima za proizvode, kao i određene usluge de facto djeluju kao prepreke za ulazak na pojedina tržišta s druge strane granice.

Pitanje informacija i svjesnosti o pravnim

i administrativnim propisima koji se primje-

njuju na drugoj strani granice (u pogledu

oporezivanja, osiguranja, nesreća na radnom

mjestu itd.) također je važno za poduzeća.

„Različito socijalno, radno i porezno pravo te pravo trgovačkih društava pred-stavljaju prepreku u prekograničnim djelatnostima.”

„Različiti standardi i nacionalni propisi, uključujući nacionalne zahtjeve ispitiva-nja (osobito u Njemačkoj) ometaju pre-kograničnu trgovinu. […] U pogledu lije-kova, različiti zahtjevi za informacijama na ambalaži znače da se ista ambalaža ne može upotrebljavati čak iako su jezični

18

zahtjevi isti (npr. Švedska/Finska). Dugo-trajni postupci za odobrenje također stva-raju prepreke.”

„Pravne i tehničke razlike sprečavaju francuska poduzeća da se javljaju na nje-mačke natječaje.”

Općenito gledajući, određena pitanja pravne i administrativne prirode koja se najčešće pojavljuju i stvaraju probleme svim kategorijama ispitanika jesu razli-čiti porezni sustavi i sustavi socijalnog osiguranja, uključujući sustav zdrav-stvene skrbi i mirovinski sustav. Kon-

kretno, oni su predstavljeni kao glavna pre-

preka mobilnosti radnika.

U nekim je odgovorima, osim nedostatka

usklađenosti između nacionalnih sustava

navedena također nedovoljna koordina-cija između nacionalnih administracija,

uključujući nespojiva administrativna pra-

vila i probleme prijenosa informacija između

sustava. Nadalje, izraženo je mišljenje

o općoj nesigurnosti prekograničnih rješenja,

pri čemu razlike u pravnim i administrativnim

nadležnostima ugrožavaju mogućnost šire

i više strukturirane suradnje ili utvrđena pre-

kogranična rješenja nisu primjerena za svim

vrstama suradnje (npr. Europska grupacija za

teritorijalnu suradnju). Ta pitanja predstav-

ljaju više od prekogranične administracije

i također dotiču nacionalna, centralizirana

pitanja, iako se čini da ih u najvećoj mjeri

osjećaju oni koji žive u pograničnim regijama

i aktivno prelaze granice iz različitih potreba.

„Primjerice, ako izgubim posao, admini-strativne formalnosti koje moram obaviti prije nego što dobijem naknadu za neza-poslene, trajale bi jako dugo.” To se odnosi na sve institucije socijalnog osiguranja, što je srednjoročno i dugoročno vrlo stresno.”

U odgovorima je također opisano da pravne prepreke stanovnike „pogranič-nih regija stavljaju” u nepovoljan polo-žaj prilikom kupnje/pristupa određenoj robi ili uslugama. To osobito vrijedi u slje-

dećim područjima:

Ɔ Bankarstvo: nepovoljni uvjeti za otvara-

nje bankovnih računa, pristup potrošač-

kim kreditima, osiguranju, hipotekama na

nekretnine itd. s druge strane granice ili

neprihvaćanje određenih načina plaćanja.

Neki govore da je za svakodnevni život

pograničnog građanina važno imati ban-

kovni račun s obje strane granice;

Ɔ Telekomunikacije i pošta: naknade za

roaming za mobilne telefone, prepreke

u pristupu pretplatama na strane mobil-

ne telefone, posebni brojevi ne vrijede

preko granice, geološko blokiranje na in-

ternetskim mrežnim stranicama te visoke

poštanske naknade kojima se ne uzima

u obzir geografska udaljenost;

Ɔ Zdravstvene usluge: nedostatak koordi-

nacije ili informacija o uvjetima za pristup

zdravstvenoj skrbi preko granice;

Ɔ Prometni sektor: različite cijene prije-

voza i sustavi, poteškoće prilikom kupnje

vozila s jedne strane granice i registracije

s druge strane granice.

Neki navode i nedostatak dogovora u hit-

nim slučajevima i uslugama spašavanja za

19

Prevladavanje prepreka u pograničnim regijama | POGLAVLJE 4.: Opis prepreka i predložena rješenja

rad na različitim stranama granice (npr. hit-

noj pomoći nije dozvoljen prelazak državne

granice kako bi bolesnika odvezla u najbližu

bolnicu).

Moguća rješenja

Moguća rješenja uklju-

čuju: poticanje veće kon-vergencije u regulatornim okvirima ili dogovorima, veće fleksibilnosti i međusobnih dogovora; jačanje odgo-varajućih razina nadležnosti te pruža-nje više informacija građanima, poduze-ćima i organizacijama.

Znatan broj ispitanika ukazuje na razlike

u provedbi pravila (direktiva) EU-a koje

stvaraju pravne i administrativne prepreke.

Zalažu se za bolju koordinaciju i uskla-đivanje provedbe regulatornih dogovora

u pograničnim regijama, primjerice putem

procjena pograničnih utjecaja, a u cilju pro-

micanja veće konvergencije.

Također se traži veća fleksibilnost za opću provedbu nacionalnog/regionalnog

zakonodavstva u pograničnim regijama:

nekoliko je puta predložena ideja „oslobađa-

nja” pogranične regije od nacionalnog zako-

nodavstva ili njegova prilagodba uvjetima

pogranične regije. Kako bi se pronašla najbo-

lja rješenja za prekogranične regije, neki ispi-

tanici tvrde da bi trebalo postojati pravo na

eksperimentiranje i provođenje projekata koji

su izvan nacionalnog regulatornog okvira,

primjerice putem pilot projekata.

“„Ako želite raditi na otklanjanju pre-preka, potrebno je standardizirati sve regulatorne dogovore koji utječu na oba područja. […] Bitno je da Europska komisija izradi jasne smjernice koje su jednake za sve zemlje.”

„Uskladite postupke, pronađite dogovore između država članica o socijalnom osi-guranju, poreznim propisima itd.”

„Potrebno je proširiti savjetodavna tijela, povezati stručno znanje kako bi se rije-šila određena pitanja i proslijediti pred-ložena rješenja odgovarajućim tijelima (npr. Radna skupina o prekograničnim

radnicima). Trebalo bi biti moguće uvesti eksperimentalne klauzule u pograničnim područjima. Potrebno je dozvoliti odstu-panje projekata od nacionalnog zakono-davstva ili standarda.”

„Odredbe u skladu s europskim pravom za moguća odstupanja od nacionalnih pravnih odredbi u interesu osjetljivih pre-kograničnih rješenja u području regional-nog razvoja.”

Pitanje administrativne nadležnosti tako-

đer je postavljeno u nekoliko odgovora: asime-trije između administrativnih struktura na različitim stranama granice smatraju se

preprekom u suradnji i sklapanju dogovora.

U nekim se odgovorima raspravlja o interesu

daljnjeg razvoja struktura poput Euroregija

i EGTS-ova odobravanjem više sredstava ili

veće ovlasti za djelovanje. Iako neki ispitanici

te subjekte smatraju mogućim izvorom odr-

živosti u prekograničnoj suradnji, neki ih vide

kao premale u veličini i dosegu za rješavanje

svih trenutačnih izazova i mogućnosti – dakle,

potrebno je istražiti nove strukture.

20

„Budući da postoje različita problema-tična područja, među kojima neka uklju-čuju dugotrajne postupke i procedure, čini se da bi dobro postavljene i dobro inte-grirane institucije mogle ponuditi najbo-lje rješenje zbog toga što mogu utvrditi, raditi na i, prema potrebi, proslijediti ta pitanja. […] Međutim, određene je probleme moguće riješiti jedino na naci-onalnoj ili europskoj razini. Ključna je supsidijarnost.”

Na razlike u načinima na koje djeluju admi-

nistracije, kao i na nedostatak razmjene

informacija, gleda se kao na pitanja koja se

djelomično mogu riješiti putem razvoja IT-a. Jačanjem razmjene podataka mogu se

pojednostavniti postupci, olakšati neka opte-

rećenja pojedinaca i skratiti ponekad dugo-

trajni postupci. Također se općenito rasprav-

ljalo o razmjeni dobrih praksi.

„Čak i ako nije moguće usklađivanje zakona, nacionalne administracije (pri-mjerice socijalnog osiguranja) trebale bi zajedno djelovati kako bi se pojednostavili barem administrativni postupci. Možda

bi se razmjenom podataka također mogli pojednostaviti neki postupci.”

„Uspostavljanje jedinstvenog ureda za cen-tralizaciju dokumenata koje je potrebno slati institucijama socijalnog osiguranja u objema zemljama kako ljudi ne bi tre-bali ići u nekoliko ureda (sva komunika-cija između institucija socijalnog osigu-ranja odvija se preko nas i ponekad ima dosta natezanja i nesporazuma).”

Konačno, važno je naglasiti da se na brojne

navedene prepreke pravne i administra-

tivne naravi, gleda kao da proizlaze iz općeg

nedostatka svijesti i informacija u pogledu

„života” na drugoj strani granice. Mnogi

ljudi smatraju da im nedostaju informa-

cije o pravnim i administrativnim pravilima,

osobito u pogledu prekograničnog zapošlja-

vanja. Predložena rješenja uključuju razvoj

informativnih kampanja i kampanja za podi-

zanje svijesti. Druga ideja uključuje imenova-

nje ili određivanje većeg broja ljudi koji će biti

zaduženi za informiranje javnosti u općin-

skim ili javnim službama o mogućnostima

na drugoj strani granice. Aspekt informacija

također je jasno povezan s jezičnim prepre-

kama, u kojima se učenje jezika – ne samo za

prekogranične radnike, već i za javne admini-

stracije koje se njima bave, opisuje kao jedan

način olakšavanja pristupu informacijama.

„Jasno određene kampanje za podizanje svijesti usmjerene na poduzeća i poje-dince. Jasno određene osobe za rješavanje prekograničnih pitanja u općinskim služ-bama i financijskim uredima koji rade s javnosti.”

„Kako bi se prekograničnim radnicima omogućilo upoznavanje s pravnim sta-jalištem u zemlji zapošljavanja, bilo bi korisno kada bi internetske stranice tijela i dokumenti koje je potrebno popuniti bili dostupni na više od jednog jezika – barem u pograničnim regijama.”

JEZIČNE PREPREKE

Sve u svemu, 38 % ispitanika jezik smatra

važnim problemom u pograničnim regi-

jama, što ga čini drugom najčešćom vrstom

prepreke.

21

Prevladavanje prepreka u pograničnim regijama | POGLAVLJE 4.: Opis prepreka i predložena rješenja

Prepreke

Ponajprije je važno spome-

nuti da je jezik stalno pri-sutna prepreka koja nadi-

lazi kategorije utvrđene u ovom javnom savjetovanju. Osim što se spominje u svo-

joj zasebnoj kategoriji, neprestano se spomi-

nje u odnosu na druge prepreke i rješenja.

Primjerice, nepoznavanje jezika susjedne

zemlje smatra se značajnim za suradnju

između javnih administracija te između

lokalnih političara. Stoga se ponekad spomi-

nje i u odnosu na pravne i administrativne

prepreke ili interese javnih tijela za zajednič-

kim radom. Nadalje, na kulturne razmjene

i usavršavanje jezika mnogi gledaju kao na

način postizanja kulturnog razumijevanja

i tolerancije, dok, s druge strane, govorenje

različitim jezicima može pridonijeti napetosti

i nepovjerenju. Stoga se često nalazi u kom-

binaciji s komentarima u odnosu na druš-

tvene i kulturne razlike i nedostatak povje-

renja. Međutim, u većini slučajeva ispitanici

ne navode područja politike u kojima jezične

prepreke predstavljaju najveći problem.

U pogledu učinaka jezičnih prepreka, utječu na različite skupine i stoga se njih treba rješavati putem mjera, kako navode ispitanici. Neki smatraju da je to pitanje

širokog društvenog stajališta, nagla-šavajući kako jezične prepreke mogu ograničiti međusobno djelovanje u sva-kodnevnom životu, primjerice nedostatak

sudjelovanja u aktivnostima ili društvenom

životu zajednice. Drugi stavljaju naglasak

na jezične prepreke u profesionalnom svijetu, usredotočujući se na moguću veću

mobilnost ljudskih resursa u prekograničnim

regijama. U tom je kontekstu nedovoljno

poznavanje tehničkog vokabulara stra-

nog jezika naglašeno kao ključna prepreka.

U drugoj kategoriji odgovora ispitanici tvrde

da jezične prepreke znatno ugrožavaju mogućnost razmjene dobrih praksi između administracija. Stoga je nekim

ispitanicima prioritet jačanje jezičnih vje-

ština u administracijama kako bi se pobolj-

šala komunikacija s građanima i drugim

administracijama.

Moguća rješenja

Rješenja se nalaze i na strani ponude (dostupnost

usavršavanja) i strani potražnje (potica-nje zanimanja za učenjem jezika).

Najčešća pitanja koja se navode jesu nedo-

statak prilika za učenje jezika, kao i primije-

ćen nedostatak zanimanja za učenje susjed-

nog jezika među pograničnim stanovnicima.

Stoga ispitanici predlažu, primjerice, veću financijsku potporu za usavršavanje i cjeloživotno učenje jezika. Neki ispitanici

stavljaju naglasak na usavršavanje vezano

uz rad u cilju poboljšanja izgleda za zapo-

šljavanjem u susjednoj zemlji. Drugi govore

o učenju jezika u školi i širem obrazovnom

sustavu: u tom bi se pogledu mogli promicati

europski razredi i prekogranične dvojezične

škole, a učenje jezika susjedne regije trebalo

bi se razvijati u pograničnim regijama.

Ideja programa jezične razmjene dobiva

znatnu potporu brojnih ispitanika. Ti pro-

grami trebaju biti prikladni za djecu i odrasle,

a potrebna je i financijska potpora kako bi

22

građanima bili što dostupniji. Administracije

i javna tijela također se navode kao važni

ciljevi tih mjera i učenja jezika općenito, kao

sredstvo stvaranja povjerenja i uzajamnog

poštovanja.

Brojni ispitanici naglašavaju da se učenje jezika treba odvijati zajedno s razvojem zanimanja za susjednu zemlju i razumi-jevanjem društvenih i kulturnih normi. To je razlog zašto ispitanici često opisuju

učenje jezika kao nešto što treba integrirati

društvene i kulturne vještine.

„Potrebno je unaprijediti jezične vještine. Učenje tijekom ranih godina potrebno je usmjeriti na dvojezičnost, putem objekata zajedničke skrbi djece ili, npr. dvojezičnih škola čije se dobivene kvalifikacije pri-znaju na obje strane.”

„Jezični projekti u pograničnim regijama, ne samo za djecu ili učenike, već i odra-slima lako dostupni jezični tečajevi po niskim cijenama. Tvrtke bi također zapo-slenicima ili studentima mogle omogućiti učenje jezika.”

Nadalje, prema ispitanicima jezične prepreke

na ovise samo o dostupnosti učenja jezika,

već su i pitanje poticanja zanimanja građana

za jezik. Mnogi žale zbog činjenice da neki

stanovnici pograničnog područja pokazuju

ograničeno zanimanje za učenjem susjednog

jezika. Komunikacija vezana uz prednosti učenja jezika susjedne zemlje ovdje je od

ključnog značaja, kako navode neki ispitanici.

Neki idu korak dalje uvođenjem ideje obve-

znog učenja susjednog jezika u školi i/ili mini-

malnih jezičnih standarda za javne admini-

stracije. Međutim, brojni drugi ne osporavaju

dobrovoljnu prirodu učenja jezika.

U nekim zaista posebnim slučajevima oču-

vanje zajedničkog jezika nacionalne manjine

jedan je od načina jačanja zajedničkog pre-

kograničnog identiteta. Također postoje vrlo

podijeljena stajališta o upotrebi trećega

jezika (najčešće engleskog) za komunikaciju

u pograničnim regijama. Dok neki na to gle-

daju kao na realnu alternativu učenja među-

sobnih jezika, brojni se zalažu za potrebu

očuvanja upotrebe vlastitih jezika prekogra-

ničnih regija.

„Dugoročni obrazovni programi za una-prjeđenje jezičnih vještina, vidljive pred-nosti razumijevanja susjeda (statistike pokazuju stanje na tržištu rada, predvi-đaju potrebne vještine na tržištu rada, besplatan pristup podacima za građane).”

„Učenje jezika neposrednog susjeda tre-balo bi biti obvezno u svima školama pograničnih regija (tj. unutar 50 km od granice) kako bi se usvojile barem osnove jezika. Osim toga, zadatak je medija izla-gati ljude jeziku susjedne zemlje, pokazati prednosti učenja istoga te unutar pogra-nične regije redovito emitirati veliki broj radijskih i televizijskih programa na tome jeziku. Trebaju postojati redoviti kontakti za učitelje, učenike i studente.”

TEŽAK FIZIČKI PRISTUP

Težak fizički pristup treća je najčešće nave-

dena prepreka (važna je za 32 % ispitanika).

23

Prevladavanje prepreka u pograničnim regijama | POGLAVLJE 4.: Opis prepreka i predložena rješenja

Prepreke

Poput pravnih i administra-

tivnih prepreka, težak fizički

pristup potaknuo je veliki broj

komentara u odgovorima na pitanja otvo-

renog tipa: jedan od troje ispitanika to je

dodatno objasnio opisivanjem utjecaja na

živote i predlaganjem rješenja.

Glavni problemi su:

Ɔ nedostatak infrastrukture

Ɔ slaba kvaliteta/sigurnost infrastrukture, ne-

dovoljna nadogradnja i održavanje

Ɔ nedostatak integriranih sustava javnog pri-

jevoza na granici

Ɔ nedostatak veza (osobito željezničkih) te

slaba učestalost veza

Ɔ različita pravila i standardi u pogledu pro-

meta

Ɔ zagušenje i dugo putovanje na posao

i nazad

Ɔ trošak prelaska granice.

Nedostatak prometnih veza navodi se u različi-

tim kontekstima, iako postoji osnovna razlika:

postoji potreba za boljom infrastrukturom/

većim brojem prijelaza kako bi se prevla-

dala slaba integracija i ograničena pristupač-

nost pograničnih regija (primjerice, prirodne granice poput rijeka i planina). U tim je situ-

acijama fizički pristup temeljni problem koji

utječe na ostalo uzajamno djelovanje preko

granice. U ostalim slučajevima, prirodne pre-

preke ne ograničavaju uzajamno djelova-

nje preko granice, ali veći stupanj uzaja-mnog djelovanja vodi do veće potrebe u pogledu prometa i veza (veliki je broj

osoba koje putuju na posao, ali veze javnog

prijevoza su ograničene).

Česta su tema integrirane usluge javnog prijevoza u pograničnim regijama te je to

jedan od glavnih problema s kojima se ispi-

tanici suočavaju u svakodnevnom životu.

Često se spominju različiti sustavi javnog

prijevoza koji djeluju odvojeno jedan od dru-

goga, bez uzimanja u obzir što se odvija iza

granice. Ispitanici brojne prepreke u integri-

ranim uslugama javnog prijevoza povezuju

s kompleksnošću pravila, zakonodavstava

i administrativnih postupaka koja koči surad-

nju. Neki naglašavaju da tržišne sile često dovode do razine pružanja prijevoznih

usluga koje ne mogu zadovoljiti potrebe stanovnika nekih pograničnih regija te su

time prisiljeni upotrebljavati vlastite automo-

bile kao jedino moguće sredstvo prekogranič-

nog prijevoza.

Raspravljalo se i o različitim mrežama: neki se

prvenstveno usredotočuju na cestovne i želje-

zničke mreže koje povezuju velike gradove, dok

drugi imaju na umu sekundarne mreže i više

lokalnih veza. Komentari ističu nedovoljan broj veza i lošu kvalitetu infrastrukture te načina na koji se održava. O stanju infrastrukture i mogućnostima prijevoza također se raspravlja zajedno s prigovo-rima o zagušenosti i dugim putovanjem (na posao). Provjere i postupci na granicama

spominju se kao prepreke koje vode do duljeg

trajanja putovanja, dok nekolicina ljudi spomi-

nje sigurnost na cestama.

Pitanje troška za ispitanike je također važno te često putovanje preko granice

smatraju preskupim. To je osobito slučaj

u pograničnim regijama u kojima su naprav-

ljena velika ulaganja u infrastrukture (primje-

rice, La Manche između Ujedinjene Kraljevine

24

i Francuske/Belgije te tuneli u planinskim

regijama). Još jednom se tržišne sile koriste

kako bi se objasnilo zašto visoke cijene ne

odgovaraju potrebama čestih putnika te de

facto pridonose slabijem uzajamnom djelo-

vanju preko granica.

„Veliki broj stanovnika Lubawke radi u Češkoj Republici. a njihove probleme riješili su njihovi poslodavci koji su im omogućili prijevoz iz Lubawke. Međutim ovo rješenje ne uključuje turiste. Iako tije-kom ljeta postoji željeznička veza, izvan tog razdoblja dostupna je samo autobusna veza. Nedovoljan je broj veza.”

„Pristupačnost: javni prijevoz obično pre-staje na granici što znači da je pristup susjednoj zemlji prepreka. Tada se može koristiti željezničkom ili autobusnom vezom, ali to nije uvijek pouzdano.”

„Prijevozne veze obično su puno lošije nego unutar dotičnih zemalja. Ne postoji izravna željeznička ili autobusna veza između Fre-iburga i Colmara, što ne nezamislivo u slu-čaju dvaju gradova koji se nalaze tako blizu

jedan drugome u istoj zemlji. Prekogranične željezničke veze ne treba ocjenjivati samo s točke gledišta troška/koristi. One mogu imati učinak poluge; jedini su način kojim se, na primjer, mladim Francuzima može omogućiti putovanje u Njemačku zbog posla.”

Moguća rješenja

Brojna predložena rješenja

temelje se na središnjoj ideji javnog ulaganja u prometne veze

i infrastrukturu, kao i na javnoj (financijskoj)

potpori za smanjenje cijena pristupa drugoj

strani granice. Neki ispitanici navode ciljeve

i projekte EU-a, primjerice razvoj koridora

TEN-T u pograničnim regijama.

Ispitanici naglašavaju potrebu za promiš-ljanjem o prijevozu između zemalja na integrirani način, promatranjem funkci-

onalnih područja izvan granica. U središtu

mnogih prijedloga nalaze se prekogranične

strategije, odgovarajuće planiranje te koor-

dinacija između ključnih sudionika. Ispitanici

također izražavaju želju za privatnim inicija-

tivama među nacionalnim prijevoznim druš-

tvima, prijevoznicima ili u području sektora

turizma, primjerice, te za razvojem većeg

broja javno-privatnih partnerstva za pobolj-

šanje fizičkog pristupa.

Brojni pravni i administrativni elementi isto su tako utvrđeni kao izvor poteškoća

u pružanju boljeg fizičkog pristupa, kao što je

nedostatak neusklađenih standarda ili pre-

kograničnih rješenja naplate prijevoza.

„Potpora iz fondova EU-a uglavnom bi trebala biti usmjerena na osnovnu nado-gradnju zastarjele infrastrukture u pogra-ničnim regijama na obje strane granice.”

„Potrebno je isplanirati usluge javnog prijevoza (autobusne i željezničke) preko granice. Cijene trebaju biti usklađene.”

„S nacionalnog/regionalnog gledišta te je probleme većim dijelom prouzročio lokalni sustav javnog prijevoza, koji ne uzima u obzir susjednu regiju. […] Početni korak u pravome smjeru bilo bi uvođenje prekograničnih rješenja za naplatu pri-

25

Prevladavanje prepreka u pograničnim regijama | POGLAVLJE 4.: Opis prepreka i predložena rješenja

jevoza te putnih informacija za lokalnu mrežu javnog prijevoza. Poboljšana koor-dinacija počiva na dobroj volji prometnih udruga i velikih operatera.”

INTERES JAVNIH TIJELA ZA ZAJEDNIČKIM RADOM

Interes javnih tijela za zajedničkim radom

četvrta je najčešće navedena prepreka te je

29 % ispitanika smatra važnom. Ta je tema

potaknula znatno manji broj komentara i pri-

jedloga u odgovorima na pitanja otvorenog tipa

od drugih prepreka.

Prepreke

U tim se odgovorima najviše

raspravljalo o lokalnim tije-

lima i političarima, kao i o njihovim regional-

nim ekvivalentima, u određenoj mjeri. Prvo, u velikoj se mjeri prekogranična surad-nja smatra izrazito ovisnom o specifič-nom lokalnom kontekstu. To znači da poje-

dinačni kontakti, politička stranka i/ili volja

pojedinačnih političara ima značajnu ulogu

u određivanju stupnja suradnje. Dakle, duh

suradnje daleko je od toga da bude norma

u javnim tijelima, a ponekad postoji neravno-

teža interesa na različitim stranama granice.

Temeljni problem koji se otkriva u brojnim

pitanjima jest utisak da lokalni političari zapravo nisu svjesni ili uvjereni u pred-nosti prekogranične suradnje.

Uzrok nedostatka interesa za zajed-ničkim radom objašnjen je kao rezultat društvenih, kulturnih i jezičnih razlika čime se otežava osobni kontakt. Sama

činjenica nerazumijevanja susjednog jezika

i administracije predstavlja prepreku na razini

lokalnih tijela.

Neki ispitanici govore kako imaju utisak da

nacionalna tijela u svojemu radu ne uzi-

maju obzir probleme pograničnih regija ili da

prekogranična pitanja ne utječu na dovoljan

broj ljudi kako bi se stvorio interes na nacio-

nalnoj razini.

Moguća rješenja

Neka su rješenja usmjerena na

podizanje svijesti s lokalnim i regionalnim političarima

o prednostima prekogranične surad-nje, primjerice, putem gospodarskih analiza

i nastojanja provesti znanstveno istraživa-

nje pograničnih potreba. Nadalje, značajan

broj predloženih rješenja uključuje poticanje veza i razmjena na osobnoj i administra-tivnoj razini kako bi se njegovalo uzajamno

razumijevanje. Različita događanja u kojima bi

se susretali važni dionici prekogranične surad-

nje s lokalnim i regionalnim tijelima navode se

kao jedan način za nastavak.

Neki komentari stavljaju odgovornost na građane i civilno društvo u cjelini, navodeći

da je na njima da promjene situaciju i pobude

veće zanimanje javnih tijela za prekograničnu

suradnju. Na neki je način nedostatak inte-resa javnih tijela za zajedničkim radom (u tim odgovorima) predstavljen kao odraz nedostatka interesa među samim građanima. Stoga su brojnije inicijative na

26

razini građana jedan pristup rješenju. U neko-

liko se odgovora javna tijela prikazuju kao da

se nalaze ispred civilnog društva, ali bez prave

široke podrške. Međutim, potrebno je reći da

ostali ispitanici naglašavaju činjenicu posto-

janja civilnih/građanskih inicijativa, ali one

nemaju dovoljnu podršku političara i odgova-

rajućih tijela. Ipak, izvan okvira tih rasprava

i lokalnih razlika, ti doprinosi otkrivaju da

postoji dinamika između civilnog društva

i tijela u pogledu općenite volje za zajedničkim

radom.

„Na političkoj razini prekogranična suradnja još uvijek se ne podrazumijeva niti se odvija automatski. Prekogranične aktivnosti više su „zanimljiv dodatak” nego dio rješenja problema koje nitko ne može sam riješiti.” Predloženo rješenje: „Potrebno je unaprijediti komunikaciju između administracija, npr. programe razmjene osoblja.”

„Premali broj političara uvjeren je u prednosti prekogranične suradnje.” Predloženo rješenje: „Više animacije lokalnih tijela naglašavanjem prednosti

prekogranične suradnje za njihove lokalne zajednice.”

„Ostvarenje godišnjeg prekograničnog političkog događanja.”

„Uspostavu i održavanje kontakata uglavnom potiču organizacije civilnog društva. Bilo bi dobro imati i potporu viših razina.”

GOSPODARSKE NEJEDNAKOSTI

Po redoslijedu učestalosti gospodarske nejednakosti predstavljaju petu po redu

najčešće navedenu prepreku, koju važnom

smatra 29 % ispitanika, a u svojim je odgo-

vorima na pitanja otvorenog tipa navodi njih

15 %.

Prepreke

Gospodarske nejednakosti često se opisuju kao dvostrano pitanje – tj. one su ujedno i pre-

preka i mogućnost (barem za određene speci-

fične skupine). Kada su utvrđene kao prepreka

jedan od najčešće navedenih aspekata odnosi

se na razlike na tržištu rada i plaće koje

privlače ljude na jednu stranu granice stvara-

jući jednosmjeran tok. To bi u određenoj mjeri

bilo korisno u pogledu smanjenja stope neza-

poslenosti, no sa sobom ujedno donosi rizik od

dovođenja druge strane granice u nepovoljan

položaj, čineći je manje atraktivnom i odvlače-

njem ljudskih resursa. Ta se razlika može čak

i više naglasiti različitim fiskalnim politikama

i sustavima oporezivanja koji isto tako stva-

raju značajnu neravnotežu na razini lokalnog

oporezivanja.

S potrošačke strane drugo veliko postavljeno

pitanje jest činjenica da je cijena neke robe

i usluga veća na jednoj strani granice što

stanovnike s druge strane granice obeshra-

bruje za putovanje u susjednu zemlju. Te

gospodarske nejednakosti pogoduju asi-metričnim tokovima između pograničnih

regija te su opisane kao da dovode do „pada”

u trgovini na strani granice s većim cijenama.

Različite razine poreza i PDV-a isto se tako navode kao sastavni dio takvih gospodarskih nejednakosti. Što se tiče

27

Prevladavanje prepreka u pograničnim regijama | POGLAVLJE 4.: Opis prepreka i predložena rješenja

kupovine roba i usluga, različite valute otežavaju ekonomske razmjene preko granice ili stvaraju nesigurnost zbog razlika

u tečajevima.

Još jedan navedeni aspekt jest činjenica da

različite ekonomske strukture na bilo kojoj

strani granice ograničavaju mogućnosti

za ekonomskom suradnjom te smanjuju zajedničke interese između susjednih regija prilikom suradnje zbog različitih izazova i prioriteta.

„Veći troškovi života u Grčkoj u usporedbi s Bugarskom ne dopuštaju česte i dugotraj-nije posjete toj zemlji.”

„Luksemburg ima nepravednu konkuren-tnu prednost nad Francuskom zbog neraz-mjernih troškova poslodavaca i troškova socijalnog osiguranja […] Kao rezultat toga zapošljavanje prestaje duž francuske strane granice, uz „prekogranična” podu-zeća koja sustavno odabiru svoja sjedišta u Luksemburgu.”

„Nije lako pronaći općine ili regije koje su suočavaju s istim izazovima.”

Moguća rješenja

Posebnost među ovim komen-

tarima jest osobito veliki broj

slučajeva (otprilike jedan od četiri) u kojima

nisu predložena odgovarajuća rješe-nja – ponekad je navedeno samo „ne znam” ili „?”. Ispitanici često govore da je to težak problem za riješiti, barem kratkoročno i/ili da se situacija polako izjednačava.

Međutim, moguće je utvrditi neke široke

kategorije rješenja:

Ɔ (Zajedničko) razvijanje one strane granice koje nudi manji broj moguć-nosti, manje plaće itd. To obuhvaća razne

mjere kao što su bolja suradnja između

obrazovnih sustava i potreba ljudskih re-

sursa, veći naglasak na lokalna područja

specijalizacije. Konkretno, na kohezijsku

politiku i Interreg gleda se kao na poten-

cijale za postizanje konvergencije na duge

staze.

Ɔ Postupanje na temelju nacionalnih politika osobito fiskalnih politika koje stvaraju poticaje za selidbu poduzeća

i ljudi te za poreze. U nekim slučajevi-

ma ispitanici pozivaju na bolju uskla-

đenost. Isto su tako navedeni prijedlozi

o obvezi tijela za provođenje ocjenjivanja

prekograničnog utjecaja na gospodarske

posljedice prilikom promjena u poreznim

sustavima ili PDV-u.

Ɔ Stvaranje kompenzacijskih ili korek-tivnih sustava u slučaju kad se ne mogu izbjeći razlike, kao što je kom-

penzacijski porezni sustav koji vrijedni na

nacionalnoj i prekograničnoj razini.

„Trenutačno je vrlo teško naći rješenja za ovu prepreku. Oporezivanje bi moglo olakšati situaciju.”

„Bilo bi besmisleno boriti se protiv švi-carske ekonomske snage. Za Francusku bi bilo bolje za odredi sektore koji obećavaju

28

i pokazuju povećanje razine stručnog zna-nja. U tom bi smislu provedba strategije za razvoj visokog obrazovanja u regiji Genevois Français (područje koje okružuje širu Ženevu) također omogućila učinkovi-tiji odgovor na potrebe lokalnih poduzeća i zaustavila gubitak radne snage.”

„Stvaranje fiskalnog sustava kompenzacije na temelju broja prekograničnih radnika ili čak njihovog prihoda.”

DRUŠTVENE I KULTURNE RAZLIKE/NEDOSTATAK POVJERENJA

Društvene i kulturne razlike te nedosta-tak povjerenja dvije su prepreke koje su

ispitanici najrjeđe odabrali (19 % i 11 %).

Prepreke

O društvenim i kulturnim razli-

kama se u pitanjima otvorenog

tipa raspravljalo otprilike dvo-

struko više nego o nedostatku povjerenja.

Komentari imaju brojne sličnosti te ih

ispitanici ponekad de facto međusobno kombiniraju unutar njihovih kategorija, primjerice, „mentalitet” koji poziva na zajedničku analizu.

Općenito govoreći, nedostatak razumije-

vanja različitih društvenih i kulturnih kon-

teksta predstavljen je kao čimbenik koji je

usko povezan s nedostatkom povjerenja

u pogledu susjeda. Ponekad se jedno-stavno opisuje kao nedostatak interesa.

Nepoznavanje susjedne kulture i društva

navodi se na svim razinama. U nekim slu-

čajevima nedostatak povjerenja izravno

nagovještava dio nasljeđa kroz povijest, a vrijeme je potrebno da se to povjerenje ponovno stvori ili izgradi.

Moguća rješenja

Većina predloženih rješenja

uključuje razvoj različitih vrsta razmjena i međukulturnih/obrazov-nih projekata raznih oblika i veličina, pri-

mjerice manjih projekata zajedničkog učenja

kao i širih kulturnih projekata od rane dobi kako

bi se omogućila dublja, sustavna i dugotrajna

suradnja. Jezik je također prepoznat kao još jedan ključni čimbenik jačanja povje-renja i pomaganja u ublažavanju društve-nih i kulturnih razlika. Osim toga, projekti se

preporučuju svim dobnim skupinama na svim

razinama, uključujući političare i javnu admi-

nistraciju. Erasmus/Erasmus+ navodi se kao

konkretan program koji već jest moderator u

tome području, ali koji bi se mogao bolje isko-

ristiti za rješavanje problema. Neki ispitanici

idu dalje i predlažu stvaranje zajedničkog pre-

kograničnog identiteta, na primjer kroz učenje

zajedničke povijesti i kulture.

Ispitanici isto tako ističu ulogu medija u promicanju susjedne kulture: interes

i znatiželja mogu se pospješiti razvojem

prekograničnih medija ili poticanjem pokri-

venosti prekograničnih pitanja putem takvih

medija. Također se zagovaraju kampanje

općeg informiranja.

Konačno, neki kažu da za obje prepreke treba

više vremena i da su teže za riješiti, iako, jed-nom kad se riješe, također će omogućiti stvaranje rješenja u drugim područjima jer će dovesti do aktivnije suradnje.

29

Prevladavanje prepreka u pograničnim regijama | POGLAVLJE 4.: Opis prepreka i predložena rješenja

„Stvaranjem prilika za susret sa susjedima u svim područjima: škole (razmjene), rad (zajedničko stručno osposobljavanje, zajedničko tržište rada), slobodno vrijeme i privatni život (javne proslave).”

„Promicanje gospodarske aktivnosti i ula-ganja u šira područja, veća usmjerenost na lokalne medije koji pišu o trenutačnim zbivanjima u susjednom području preko granice.”

„Više poticanja za učenjem jezika, više školskih projekata i izleta u druge zemlje.”

„Prekogranična emitiranja (poput ARTE DE-FR).”

30

Vezano uz različita pitanja o graničnim pre-

prekama, od ispitanika se tražilo da izraze

svoje mišljenje o granici u svojoj regiji te

o razvoju prekogranične suradnje tijekom

posljednjeg desetljeća.

Kao što je prikazano na slici 6. dvoje od

troje ispitanika granicu smatra prilikom, dok

je preostala trećina podijeljena, uglavnom

između onih koji granicu smatraju prepre-

kom (14 %) i onih koji smatraju da nema

stvarnog utjecaja (13 %).

Kada su upitani o prekograničnoj suradnji

tijekom prethodnog desetljeća, slika 7. poka-

zuje da dvije trećine ispitanika osjeća pobolj-

šanje dok jedan od petero ispitanika smatra

da se suradnja nije poboljšala. Gotovo je

četvrtina ispitanika odgovorila da ne zna.

POGLAVLJE 5. Gledišta o prekograničnoj suradnji

66%

14%

13%

5% 2% Ne znam

Drugo

Nema veliki utjecaj

Prepreka

Prilika

Slika 6.: Što mislite kakva je granica u vašoj regiji?

31

Prevladavanje prepreka u pograničnim regijama | POGLAVLJE 5.: Gledišta o prekograničnoj suradnji

Ispitanici su zatim trebali objasniti svoje oda-

bire. Glavna navedena poboljšanja:

Ɔ Uočen veći interes za i svijest o prednostima

i nužnosti suradnje uključujući, primjerice,

veći pristup prekograničnim podacima, veće

povezivanje između pograničnih zajednica

kao i veća politička potpora u suradnji.

Ɔ Veća stručnost u vezi prekogranične su-

radnje, osobito u odnosu na koordinaciju,

operativna pitanja/upravljanje te u nekim

slučajevima integraciju prekograničnih po-

litičkih ciljeva u „redovne”/unutarnje poslo-

ve. Isto tako postoji veća suradnja između

javnih tijela, dogovora i razmjene ideja i

iskustva, uključujući studijske posjete, raz-

mjene podataka, prekogranična obučava-

nja i zajedničke projekte.

Ɔ Više prekograničnih događanja i komuni-

kacije o prekograničnoj suradnji kao i veća

vidljivost okolnih projekata i programa. Ta-

kođer je došlo do povećanja znanja o prili-

kama za prekogranične projekte, uz znatan

razvoj tih projekata u različitim područjima.

Partneri su stekli iskustvo u prekogranič-

noj suradnji te su također proširili opseg

aktivnosti.

Ɔ Više mogućnosti financiranja i veća svijest

o prilikama financiranja za prekogranične

inicijative, uključujući financiranje iz EU-a

gdje se osobito Interreg često navodi kao

specifičan inicijator i moderator suradnje

u pograničnim regijama.

Slika 7.: Je li se prekogranična suradnja poboljšala u vašoj regiji u posljednjih deset godina?

66%

12%

22% Da

Ne

Ne znam

32

Interreg se općenito često spominje kao pozi-

tivna sila u prekograničnoj suradnji diljem

Europe. Nadalje, u nekoliko se primjera sma-

tra da kontekst zemlje ima veliki utjecaj na

uvjete za prekograničnu suradnju. Na pri-

mjer, pristupanje Schengenskom prostoru i/

ili pristupanje EU-u neki opisuju kao veliku

prekretnicu koja je u velikoj mjeri poboljšala

preduvjete za prekograničnu suradnju.

S druge strane, još su uvijek potrebna pobolj-

šanja u navedenim područjima:

Ɔ Razina interesa za prekograničnu surad-

nju opisuje se u nekim slučajevima kao

relativno nejednaka među partnerima.

Navedeni su neki komentari o održivosti

prekogranične suradnje u kojoj su stvo-

rene veze, ali se dugoročno ne održavaju,

primjerice, putem stalnih ili nedovoljnih

i neadekvatnih struktura suradnje.

Ɔ Izražene su također kritike o financiranju

u kojem su postupci za prijavu ponekad

složeni, a sredstva za projekte suradnje

ograničena su na programe EU-a.

Gospodarska kriza općenito se opisuje kao

negativan kontekst za prekograničnu surad-

nju. U nekim se slučajevima navodi da je

dovela do zatvorenih stavova. Navedene su

i neke zabrinutosti o „stagnaciji” ili čak sma-

njenju interesa za prekograničnu suradnju.

Osim toga, u nekim se specifičnim komen-

tarima spominje potreba za većim naporima

suradnje u poslovnom sektoru kako bi se

dovršilo jedinstveno tržište.

„Bolja analiza zajedničkih prekogranič-nih problema, pitanja i potreba. Bolja koordinacija ciljeva EU-a, nacionalnih i regionalnih političkih ciljeva (višera-zinsko upravljanje). Bolja integracija prekograničnih regionalnih političkih ciljeva.”

„Proširenje i raznolikost programa Interreg tijekom 25 godina aktivnosti bez sumnje je jako poboljšalo prekograničnu suradnju na većini europskih granica, iako se na svima treba još puno napraviti.”

„Općina nije održavala i poticala među-narodne veze koje je prethodno stvorila.”

„Suradnja je ograničena na provedbu programa EU-a koji zahtijevaju tematski fokus. Teško je dobiti velika infrastruk-turna ulaganja jer odluke vezane uz njih zahtijevaju sredstava iz EU-a. Međutim, politički prioriteti usredotočeni su na urbanija i gušće naseljena područja.”

33

34

Ovaj sažetak rezultata javnog savjetovanja

koje je provela Glavna uprava za regionalnu

i urbanu politiku pokazuje da su unatoč doprinosu Interrega u razvoju prekogra-nične suradnje u EU-u brojne prepreke u pograničnim regijama ostale izvan njegovog dosega te stvaraju mnogobrojne

različite izazove. Oni su ponekad višedimen-

zionalni, što, primjerice, znači da se definicija

i podrijetlo prepreke po prirodi razlikuju – na

primjer, u nekim se slučajevima neadekvatni

prijevozni sustavi (nalaze se u kategoriji

teškog fizičkog pristupa) objašnjavaju kao

rezultat nedostatka usklađivanja tehničkih

standarda (nalaze se u pravnim i administra-

tivnim preprekama). Ipak, neke se prepreke

neprestano spominju – očito je da se pravne

i administrativne prepreke najčešće navode

bez obzira na kontekst ili profil ispitanika.

Međutim, ispitanici su naveli mnoš-tvo prijedloga za ove prepreke, poka-zujući da bi na duge staze trebalo biti većih mogućnosti za prevladavanje ili barem ublažavanje tih prepreka. Stoga

će se Prekogranični pregled usredotočiti na

detaljno analiziranje velike skupine pravnih

i administrativnih prepreka. Stajališta, ideje

i prijedlozi u dogovorima ovoga javnog savje-

tovanja uzet će se u obzir zajedno s ostalim

materijalom prikupljenim tijekom postupka.

Krajnji rezultat bit će konkretni prijedlozi

o onome što se može učiniti kako bi se pre-

vladale preostale prepreke, a bit će pred-

stavljeni u obliku „tematskog dokumenta”

koji se očekuje 2017.

Ovo javno savjetovanje isto tako otkriva da se jezične prepreke i težak fizički pristup često navode kao pre-preke. Velika važnost prepreka u fizičkom

pristupu u ovome istraživanju potvrđuje da

je rad na prekograničnoj mobilnosti nužan u

pograničnim regijama te da planovi, politike

i prioriteti trebaju biti bolje prilagođeni poseb-

nim potrebama tih regija. Isto se može reći

i za jezične prepreke koje se stalno i svuda

spominju. Odgovori upućuju na to da brojne

prepreke s kojima se susreću prekogranične

regije često potječu iz nedostataka razumi-

jevanja susjednih jezika, što otežava pristup

informacijama kao i iz neadekvatnog općeg

znanja o društvu i kulturi susjednog društva.

To nas podsjeća na činjenicu da se uzajamno

djelovanje ne odvija u jezičnom vakuumu,

već se temelji na osobnim razmjenama koje

se mogu pospješiti jezicima koji su prirodno

slični ili učenjem jezika. Te se dvije sveo-buhvatne teme mogu smatrati osnov-nim preduvjetima za razvoj pograničnih regija. Činjenica da se o njima opsežno

POGLAVLJE 6. Zaključci

35

Prevladavanje prepreka u pograničnim regijama | POGLAVLJE 6.: Zaključci

raspravlja u doprinosima ovome javnom savjetovanju, ukazuje na to da ih se ne smije predvidjeti te da je suradnju u tim područjima potrebno čuvati i promicati.

S druge strane, relativno rijetko navođenje

nedostatka povjerenja kao prepreke u pogra-

ničnim regijama ulijeva sigurnost u smislu

da ukazuje na to da postoji dobra osnova

za nastavak napretka u suradnji pogranič-

nih regija. Činjenica da povjerenje, kao i društvene i kulturne razlike te jezične prepreke, predstavljaju manji problem onima koji često prelaze granicu, osobito je ohrabrujuća. Ukazuje na to uzajamno

djelovanje sa susjednom stranom granice

ide ruku pod ruku s boljim razumijevanjem.

A čak iako je teško reći što dolazi prije, time se zagovara poticanje razmjena u najve-ćoj mogućoj mjeri. To podupire često predlo-

ženo rješenje opaženog nedostatka povjerenja

i društvenih i kulturnih razlika koje se odnosi

na uključivanje u projekte kulturne i jezične

razmjene.

Savjetovanje također otkriva relativno veliku

skupinu ispitanika koji na (nedostatak) inte-

resa javnih tijela za zajedničkim radom gle-

daju kao na graničnu prepreku samu po sebi.

Iako to može biti samo stvar percepcije, a ne stvarnost, trebalo bi biti poziv na buđenje u smislu komunikacijskih napora kojega su uložila javna tijela uključena u prekograničnu suradnju. Isto tako postoji

potreba za većim dijalogom između različitih

razina javne administracije jer je u brojnim

odgovorima uočen nesklad između prioriteta

pograničnih zajednica i onih na višim razi-

nama javne administracije.

Odgovori ovoga savjetovanja možda nisu

iznenađujući onima uključenima u prekogra-

ničnu suradnju – većina je navedenih prepreka

već dobro poznata, a dionici širokog spektra

svakodnevno ulažu velike napore kako bi ih

pokušali riješiti. No, ako se dobro upotrijebe, ti

rezultati mogu omogućiti konstruktivnu točku

polazišta za ponovno pokretanje rasprave

o načinima kako postupati u budućnosti.

Također mogu biti ohrabrujući u dalj-njem radu. Velik broj navedenih pre-preka zajedno s odgovarajućim pred-loženim rješenjima pokazuje da postoji jaka volja za poboljšanjem i jačanjem prekogranične suradnje diljem Europe.

Stoga Glavna uprava za regionalnu i urbanu

politiku ovo izvješće zaključuje sa zahvalom

svim sudionicima na njihovom dragocjenom

doprinosu ovoj provedbi.

36

SAZNAJTE VIŠE

NAPOMENE

(1) Za više informacija o prezentaciji rukovodećeg oso-

blja posjetite: http://ec.europa.eu/regional_policy/en/

policy/cooperation/european-territorial/cross-border/

review/#1

(2) REGIO-CONSULTATION-BORDER-OBSTACLES@

ec.europa.eu

(3) Među 38 ispitanika koji su kao svoju zemlju

prebivališta odabrali „drugo” ili koji nisu odgovorili:

- šest je paneuropskih organizacija te se od njih nije

tražio odgovor;

- njih 24 navelo je u polju za odgovor ime zemlje

EU-a ili regije ili grada koji se nalazi u zemlji EU-a:

4 DE, 4 FR, 4 RO, 2 NL, 2 PL, 2 UK, 1 GR, 1 LV,

1 FI, 1 HU, 1 LT, 1 PT;

- njih petero potječe izvan EU-a: dvoje iz Bivše

jugoslavenske republike Makedonije, jedan iz SAD-

a, jedan iz Bosne i Hercegovine te jedan iz Gruzije;

- troje ih je navelo ime prekogranične regije/

programa: 1 ES/PT, 1 IE/UK, 1 FR/CH.

(4) To se može usporediti s rezultatima istraživanja

Flash Eurobarometer br.: 422 u kojem 47 %

ispitanih stanovnika pograničnih regija nikada

nije putovalo na drugu stranu granice. Za više

informacije pogledajte: http://ec.europa.eu/regional_

policy/en/policy/cooperation/european-territorial/

cross-border/#5

(5) Za usporedbu, istraživanje Flash Eurobarometer br.:

422 pokazalo je da je 31 % ljudi koji žive

u pograničnim regijama EU-a svjesno

prekograničnih aktivnosti suradnje koje se

financiraju putem EU-a. To se može objasniti

činjenicom da su ispitanici javnog savjetovanja

pridonosili na dobrovoljnoj osnovi, dok metodologija

Eurobarometera uključuje intervjuiranje nasumično

odabranog uzorka stanovnika pograničnih regija.

U ovome javnom savjetovanju njih je 19 % izjavilo

da nisu čuli za Europsku teritorijalnu suradnju ili

Interreg.

(6) To je pitanje bilo važno jedino za pojedince

(građane i samozaposlene) i poduzeća.

(7) Istraživanje Flash Eurobarometer br.: 422 također

pokazuje velike razine pravnih i administrativnih

prepreka koje su naveli stanovnici pograničnih

regija u kojima je velika prekogranična mobilnost.

(8) To je pitanje bilo važno jedino za pojedince

i poduzeća. Razlozi prelaska granice nisu bili

međusobno isključivi; ispitanici su mogli odabrati

više od jednog.

(9) Svi su navodi u ovoj brošuri prevedeni u tu svrhu,

bez obzira na izvorni jezik odgovora.

Korisne poveznice:

Prekogranični pregled:

http://ec.europa.eu/regional_policy/

en/policy/cooperation/europe-

an-territorial/cross-border/

review/#1

Interreg:

http://ec.europa.eu/regio-

nal_policy/en/policy/cooperation/

european-territorial/

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Besplatne publikacije:

• jedan primjerak: u knjižari EU-a (https://bookshop.europa.eu);

• više od jednog primjerka ili plakati/zemljovidi: u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm); pri delegacijama u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm); kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_hr.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatni poziv iz EU-a) (*).

(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati

pozive).

Publikacije koje se plaćaju:

• u knjižari EU-a (https://bookshop.europa.eu).

ISBN 978-92-79-57368-2 doi:10.2776/825557

KN-04-16-266-H

R-N