PRETOVARNA SREDSTVA I INDUSTRIJSKI TRANSPORT - Pretovarni mostovi.docx

8/14/2019 PRETOVARNA SREDSTVA I INDUSTRIJSKI TRANSPORT - Pretovarni mostovi.docx

http://slidepdf.com/reader/full/pretovarna-sredstva-i-industrijski-transport-pretovarni-mostovidocx 1/14

UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

Predmet: Pretovarna sredstva i industrijski transport

Pretovarni mostovi-seminarski rad-

Mentor: Student:V.prof.dr.Abdulah Ahmić Albina Imamović

6746

Sarajevo, April 2013.



2

SADRŽAJ

1.0. Uvod ............................................................................................................................. 3

2.0. Specijalna pretovarna postrojenja ................................................................................ 4

2.1. Pretovarni mostovi ................................................................................... 4

2.1.1. Prijenosnik malog raspona ............................................................. 7

2.1.2. Prijenosnik velikog raspona ........................................................... 8

3.0. Kontenerski pretovarni mostovi ................................................................................... 9

4.0. Zaključak .................................................................................................................... 13

LITERATURA ........................................................................................................... 14



3

1.0. Uvod

Transportne mašine i uređaji za prenošenje materijala na kraće udaljenosti imaju

vrlo veliki značaj u razvoju privrede. Raznovrsne konstrukcije uređaja za dizanje i prenošenje danas se primjenjuju u svim oblastima gdje mogu zamijeniti ljudski rad, jer

se time povećava kapacitet neograničenog prenošenja i dizanja u poređenju samogućnosti koju pruţa čovjekova fizička snaga.

Inače, d izalice mogu biti raznih vrsta, počevši od autodizalice koja moţe biti i ufunkciji manipulacijskog sredstva, dizalice koja posjeduje karakteristike viličara,mobilne kombinovane dizalice na šinama s vlastitim pogonom i mogućnošću brzog pa idaljinskog premještanja do dizalica poznatih pod nazivom pretovarni mostovi.

Pretovarni mostovi se upotrebljavaju u velikim skladištima, tj.na mjestima gdje

je p otrebno opsluţivati velike površine. Vrlo često se pretovarni mostovi upotrebljavajuna pristaništima kada se istim istovaraju ili utovaraju plovni objekti i istovremeno

opsluţuje skladište materijala postavljenih neposredno uz obalu.

S obzirom na današnji razvoj tehnologije prometa, obično se prije svega misli namanipulacijska sredstva čiji je osnovni predmet rada kontejner.

Metodologija utvrđivanja potrebe mehanizacije u kontejnerskom terminalu jesloţen sistem što zahtijeva tehničko-tehnološki pristup koji vodi računa oeksploatacijskim značajkama manipulacijskih sredstava i kapacitetu terminala. Za

velike i srednje tem minale najbolja je kombinacija različite mehanizacije kao što su

portalne dizalice i prekrcajni mostovi za prekrcaj s jednog sredstva na drugo, a za

razvoţenje i slaganje kontejnera na odlagalištu dobro je koristiti kontejnerske

prijenosnike s promjenljivim spreaderom.



4

2.0. Specijalna pretovarna postrojenja

Pod dizalicama i prijenosnicima podrazumijevaju se sredstva koja se primjenjuju

u procesu pretovara i prijenosa većih jedinica tereta, odnosno transportnih uređaja uoperativnim zonama manipulacije ili smještaja.

Dizalice mogu biti raznih vrsta, počevši od autodizalice koja moţe biti i ufunkciji manipulacijskog sredstva, dizalice koja posjeduje značajke viličara, mobilnekombinovane dizalice na šinama s vlastitim pogonom i mogućnošću brzog pa idaljinskog premještanja do dizalica poznatih pod nazivom pretovarni mostovi.

S obzirom na današnji razvoj tehnologije prometa, očito je da se ovdje prije svegamisli na manipulacijska sredstva čiji je osnovni predmet rada kontejner.

2.1. Pretovarni mostovi

Pretovarni mostovi su jedno od najvaţnijih manipulacijskih sredstava uterminalima. U lučkom terminalu smi ješta se na operativnoj obali, dok se ukontinentalnom terminalu nalazi iznad prekrcajnih kolosijeka. To su sredstva velikoga

kapaciteta koja se mogu kretati duţinom cijel e operativne obale i posluţivati nekoliko prijevoznih sredstava.

Ritam rada mostova različitih proizvođača ne razlikuje se bitno, a na njega prijesvega utiču:

- objektivni i

- subjektivni uvjeti djelovanja (organizacija rada).

Uz ta dva elementa moţe se izdvojiti i kadrovska osposobljenost, ali ona moţe poprimiti obiljeţja i subjektivnog i objektivnog elementa.

Prema nekim podacima učinak pretovarnih mostova u idealnim slučajevimaiznosi 60 kont./sat. Pojavom velikih kontejnera dolazi i do neizbjeţne izmjene strukture

prekrcajnih kontejnerskih dizalica s mogućnošću dizanja do 600 kN (60 tona), što je povećanje s dosadašnjih mogućnosti dizanja od 450-500 kN (45-50 t).

Gotovo tri četvrtine dizalica proizvedenih do 1991. godine po broju pripadaju ukategoriju zahvata do 35 metara. Međutim, više od polovice onih proizvedenih nakon



5

1991. su sa zahvatom većim od 35 metara, a grade se sve više i one s radijusom većimod 40 metara, tako da je njihov udio u svijetu veći od dvije petine.

Najveći brodovi, širine 39,3 metra, zahtijevaju radijus lučkih kontejnerskihdizalica veći od 40 metara. Visina dizanja kontejnera je također odlučujuća ueksploataciji tako velikih kontejnerskih brodova. Gotovo tri petine kontejnerskih

dizalica proizvedenih do osamdesetih godina imaju visinu dizanja do 25 metara, dok

one sagrađene kasnije imaju visinu više od 26 pa i 30 metara, čiji je udio u svijetu u1988. bio 54%. Dizalice četvrte generacije imaju domet od 46,3 metra i visinu dizanjaod 39 metara (prethodna generacija je imala domet od 33,5 i visinu dizanja od 27,4

metra).

U optimalnim uvjetima kontejnerska dizalica moţe prekrcati do 60 kontejnera usatu. U praksi, međutim, tri četvrtine kontejnerskih dizalica mogu prekrcati 20-30

kontejnera, a veoma mali broj više od 35 kontejnera u satu. Najveći učinak po dizalici postiţe se u lukama Dalekog istoka; godišnje se u Tajvanu prekrca oko 96000 TEU jednom dizalicom, u Singapuru oko 89000, Hong Kongu oko 89000, a u Europi znatno

manje (Nizozemska oko 67000, Velika Britanija oko 38000, ali Felixstowe oko 90000

TEU), kao i u Americi (47000 TEU), a jo š manje u zemljama u razvoju.

Procjenjuje se da se postiţe visoka produktivnost pri pretovaru od 50000 TEU

godišnje po jednoj dizalici, ali je tako visoku produktivnost moguće postići jedinokompjuterskim upravljanjem. Istraţivanja u tvrtki "Peiner" pokazala su da je trajanje

jednostavnog ciklusa (bez povratnog tereta) 100- 140 sekundi, dok je za sloţeni ciklus

potrebno 180-200 sekundi.

Najvaţniji je podatak za prekrcajni most da on moţemanipulisati najvećekontejnere od 35 i 40 tona, i to na kraku oko 35 m (s tendencijom rasta) na strani broda,

dok na kopnenoj strani taj dohvat varira između 9 i 25 m. Vaţnost tog razmak a ogleda

se u broju šinakoje se mogu smjestiti u taj razmak. Šine su pr edviđene za direktanukrcaj s prikolica i kamiona. Naravno da tu mora biti osigurana površina za kratkoročnoodlaganje kontejnera koji se nakon odlaska kontejnerskog broda mogu krcati na

opsluţne (feeder) brodove za obalni razvoz.

Pretovarni mostovi se upotrebljavaju u velikim skladištima, tj.na mjestima gdje je p otrebno opsluţivati velike površine. Vrlo često se pretovarni mostovi upotrebljavajuna pristaništima kada se istim istovaraju ili utovaraju plovni objekti i istovremeno

opsluţuje skladište materijala postavljano neposredno uz obalu.



6

Raspon pretovarnih mostova kreće se i preko 200 m, dok njihova nosivost

rijetko prelazi 30 Mp.

Usljed velikih raspona mostova, javljaju se, pri promjenama temperatura, znatne

temperaturne dilatacije. Da bi se spriječilo povećanje naprezanja u pojedinim dijelovimakonstrukcije, pretovarni mosto vi se izrađuju sa jednom krutom i jednom gipkom

noţicom, čime je omogućena promjena raspona samog mosta. Na sli.a prikazan je pretovarni most sa konzolim na strani obale. Konzola mosta se u ovom slučaju moţe podizati kako bi se omogućio prolaz brodova veće visine.

Kolica sa mehanizmom za dizanje mogu se kretati po gornjem ili po donjem

pojasu. Da bi se kretanje teške konstrukcije pretovarnog mosta svelo na što manjumjeru, najčešće se po pretovarnom mostu kreću ili kolica se okretnim dijelom sastrijelom sl.a ili okretna dizalica sa strijelom sl.b. P omoću ovog okretnog dijela mogu sedostići veliki dijelovi skladišta bez pomijeranja osnovne noseće konstrukcije.

Slika a. Konzolni pretovarni most



7

Slika b. Pretovarni most sa okretnom dizalicom

U slučajevima kada je potrebnotransportovati materijal preko pretovarnog

mosta na velike udaljenosti, ugrađuje se na mostu, pored okretnog dijela, i transportertako da se istovar iz brodova (ili d rugih prijevoznih sredstava) vrši okretnom dizalicom,

koja sipa materijal na traku. Ovim se znatno smanjuje radni ciklus istovara, pa, prema

tome, povećava i kapacitet cijelog postrojenja.

Prijenosnici, odnosno pretovarni mostovi, mogu biti malog i velikog raspona, ali i

viljuškar moţe biti u funkciji prijenosnika, kao što moţe, u odgovarajućem smislu, posluţiti i kao dizalica s ograničenim djelovanjem. I u jednom i u drugom slučaju

viljuškar, međutim, ostaje s klasičnim zahvatnim organom za razliku od spreadera kojise najčešće po javljuje kao zahvatni organ u dizalica i prijenosnika.

2.1.1. Prijenosnik malog raspona

Ovaj je prijenosnik prikladan za rad na manjim udaljenostima. Veliki mu je

nedostatak što zahtijeva velike troškove odrţavanja (oni iznose oko 1/6 početneinvesticije za sam o sredstvo godišnje), pa se preporučuje uglavnom za slagalištakontejnera. Najveći broj tih prijenosnika moţe slagati kontejnere od 20' dva ili tri reda u



8

visinu. Prijenosnik koji slaţe kontejnere tri reda u visinu ne posjeduje velikuselektivnostna slagal ištu, a razmak između kontejnera za prolaz prijenosnika iznosi 1,2- 1,4 m

2.1.2. Prijenosnik velikog raspona

To je specijalno vozilo za slaganje kontejnera, prilično je mobilan, te moţesluţiti na slagalištu, moţe krcati kontejnere na prijevozna sredstva i ne zahtijeva velikasredstva za odrţavanje. Velike dimenzije omogućuju mu da radi iznad polja od petkontejnera u širinu i tri reda u visinu, tako da se mogu postići znatne uštede u prostoru iodređivanju preglednosti, a prolaz između kontejnera još uvijek iznosi 1,2- 1,4 m. Bez

obzira na dimenzije ima dobru preglednost.

Mogućnosti djelovanja mogu se spoznati iz činjenice da djeluje na duţini od oko220 m, te da natkriva dva cestovna traka, jednu ţeljezničku prugu i jedan operativni

prostor za slaganje kontejnera.

Obiljeţje ovog postrojenja očituje se i u tome što je financirano udruţenimsredstvima cestovnog i ţeljezničkog prometa



9

3.0. Kontejnerski pretovarni mostovi

S obzirom na današnji razvoj tehnologije prometa, kada su u pitanju pretovarni

mostovi, prije svega se misli na manipulacijska sredstva čiji je osnovni predmet radakontejner.

Pretovarni mostovi za kontejnere – razvoj specijalizovanih kontejnerskih dizalica i

pretovarnih mostova za prijenos kontejnera (Slika 1. ) posljedica je brzog povećanjakontejnerskog prometa.

Slika 1. Pretovarni mostovi za kontejnere



10

Budući da se pretovar kontejnera često ne moţe obaviti bez skladištenja,upotrebljavaju se različita prevozno-pretovarna sredstva za prenos i slaganje kontenera

na skladištu. Efikasnost funkcionisanja kontejnerskih terminala podrazumijeva koordiniran

rad kontejnerskih pretovarnih mostova i kontejnerskih prevozno-pretovarnih sredstava

(mosne dizalice na točkovima ili šinama – transtainers; portalni prenosnici malog

raspona – stradle carriers; itd.).

Intenzivno povećanje obima pretovara kontejnera zahtijevalo je povećanje brzine protoka kontejnera kroz luku što se postiglo automatizacijom radnih procesa,uvo đenjem potpunog upravljačkog sistema i kontrole kompletnog pretovarno-

prevoznog sistema (Slika 2.).

Slika 2. Automatizovani protok kontejnera za luku

Općenito se pod kontejnerskim dizalicarna podrazumijevaju sredstva za

manipulacije, koja se koriste za pretovar velikih tzv. transkontejnera. Za manipulacije s

malim kontejnerima upotrebljavaju se različite vrste viličara. Dimenzije i raspondizalica ovise o tomu radi li se o lučkom ili kontinentalnom terminalu, o širini brodova

koje treba usluţiti, o broju ţeljezničkih kolosijeka, cestovnih prometnica i odlagališnihtrakova.

Nosivost dizalica vezana je uz veličinu i teţinu kontejnera koje usluţuje. Sobzirom na intenzivan rast kontejnerskog prometa i broj kontejnera u opticaju, kapacitet

dizalica stalno se povećava . U lučkim kontejnerskim terminalima koriste se portalne i



11

mosne dizalice i kombinacija tih dizalica. Osim tih dizalica, koje mogu biti stabilne i

pokretne po uzduţnoj osi, koriste se prijenosnici malog i velikog raspona. Medu

najpoznatije proizvo đačekontejnerskih dizalica pripadaju Paceco, Krupp, Liebherr,

Fruehaf, Mijack, Ferranti, Mitsubishi, Davy Morris, Valmet, Takraf, Sea Containers,

Hyundai i drugi. Ti proizvođači grade velike portalne i mosne dizalice (Yard gantry

cranes), prijenosnike velikog raspona (mobil gantry cranes), prijenosnike malog raspona

(straddle carriers). U velilim terminalima za manipulacije koriste se mješoviti sistemi

dizalica, prijenosnika i viličara. Pri projektovanju i izgradnji terminala moraju se

iznalaziti cjelovita rješenja i kombinacija raznih vrsta sredstava za manipulacije s

kontejnerima. Na primjeru tvrtke IHl (Shikawajima-Harima Heavy Industries Co., Ltd)

iz Japana, u lučkim terminalima moguća su tri tješenja za manipulacije: sistem

pokretnih dizalica i pretovarnih mostova velikog raspona (a), sistem portalnih dizalica i

pokretnih dizalica malog raspona (b) i sistem prijenosnika malog i velikog raspona (c),

pokazani na slikama l,a, b i c.

Upoređujući sva tri prethodno navedena rješenja, pri čemu se polazi od toga da

se u danu skladišti 2500 kontejnera od 20', moguće je uočiti prednosti i nedostatke

svakog od njih.

Kod dizalica druge i treće generacije povećana je nosivost do 450 kN, brzina

dizanja tereta 8-10 m u minuti, brzina kretanja teleskopskog spreadera 40 111 u minuti i

brzina kretanja cijele dizalice 80 111 u minuti. Visina dizanja tereta je 10,5- 15,5m, a to



12

omogućuje odlaganje kontejnera do razine od 4-6 kontejnera. Obalne portalne dizalice

pokazane na slici mogu imati različit dohvat tereta, 25-35 m. Dohvat dizalica je različit

prema izvedbi u pravcu broda i prema kopnu. Povećanje kapaciteta u ukrcaju i iskrcaju

postiţe se kod pretovarnih tornjeva t ipa "škotska samarica" koja ima veliko zakretanje

krana, a pokretanje i po uzduţnoj osi. U kopnenim kontejnerskim terminalima

pretovarni kontejnerski 1110 stovi mogu biti različite izvedbe u pogledu raspona, brzine

dizanja i kre tanja visine dizanja što zavisi od namjene terminala, broju ţeljezničkih

kolosijeka, cestovnih prometnica, odlagališnih trakova i njihovoj duţini.Savremena organizacija pretovarno-prevoznih operacija na kontejnerskom

terminalu temelji se na primjeni računara i novom vrednovanju tehnoloških postupaka iupravljanja. Sve većom primjenom elektronske opreme kod kontejnerskih dizalica je

postignuta automatska kontrola dinamičkih opterećenja dizalica, njenih pojedinih radnjii zahvatnog sredstva uz ustaljeni algoritam koji prati kretanje zahvatnog sredstva od

broda do iskrcajnog mjesta i obratno.

Glavna tehnička obiljeţja obalne kontejnerske dizalice su: nosivost sasprederom, dohvat prema moru (od obalne kranske staze), visina podizanja tereta,

brzina voţnje voznog vitla i brzina podizanja tereta.

Veličina dohvata prema moru je osnovna karakteristika kontejnerskih dizalica,

prema kojem se razlikuju sljedeći tipovi dizalica: Panamax – dohvat prema moru do 44

m; Standard Post Panamax – dohvat prema moru u rasponu od 44 do 48 m; Extra Post

Panamax – dohvat prema moru veći od48 m; Dohvat od 44 m omogućava pretovarPanamax kontenerskih brodova (16 redova kontenera u širinu). Extra Post Panamaxdizalice s dohvatnom iznad 48 m, mogu opsluţivati Super Post Panamax brodove (18redova kontenera u širinu).

Kontejnerski pretovarni mostovi se svrstavaju u jedne od najskupljih pretovarnih

sredstava i ujedno se karakterišu velikom sopstvenom masom. Napajanje električnomenergijom se izvodi pomoću gumenog fleksibilnog kabla napona 10 kV, 50 Hz, samaksimalno instalisanom snagom od 600 kW.

Ţeljeznički kontenerskih mostovi – su jednostavnije konstrukcije, opremljeni

odgovarajućim uređajima za dizanje i pokretanje mosta i voznog vitla na kojem je

postavljen spreder. Raspon portala ţeljezničkih mostova je različit, zavisno od potrebe

da se prenos i jedan ili više kolosi jeka, odnosno jedna ili više drumskih saobraćajnica i

više kolosi jeka. Ţeljeznički kontejnerski mostovi se mogu upotrebljavati i zaopsluţivanje otvorenih skladišta za kontejnere.



13

4.0. Zaključak

Izgradnja velikih stambenih blokova, zatim puteva, mostova, tunela,

hidrocentrala i inače široko razvijena građevinska djelatnost, ne bi se mogla ni zamisliti bez primjene raznovrsnih transportnih uređaja.

Sama činjenica da transportni uređaji i mašine omogućuju ostvarivanje najširemehanizac ije transportnih operacija na svim poljima privrednog ţivota govori ovelikom ekonomskom interesu društva za uvođenje, razvijanje i usavršavanje ovihuređaja; drugim riječima, potrebno je pri konstruisanju i proizvodnji transportnihuređaja koristiti se u što većoj mjeri najnovijim dostignućima nauke, naročito kada su u pitanju tehnologije materijala primijenjenih za izradu pojedinih mehanizama i čitavenoseće konstrukcije.

U tom slučaju pretovarni mostovi su jedno od najvaţnijih manipulacijskihsredstava u terminalima. U lučkom terminalu smi ješta se na operativnoj obali, dok se ukontinentalnom terminalu nalazi iznad prekrcajnih kolosijeka. To su sredstva velikoga

kapaciteta koja se mogu kretati uzduţ cijele operativne obale i posluţivati nekoliko prijevoznih sredstava.



14

LITERATURA

Dr. Ahmić R. Abdulah, dipl. inţ. «Pretovarna i transportna mehanizacija»,Univerzitetska knjiga, Republika Bosna i Hercegovina, Ministarstvo

obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Univerzitet u Sarajevu, 1996. godine

Prof. Sava M. Dedijer, dipl.inţ.Knjiga: ''Transport ni uređaji (dizalice i prenosilice)'', Zavod za izdavanje udţbenika, Sarajevo 1970. godine

Ante Vučinić,Knjiga: ''Dizalice'' , Sindikalno izdavačko preduzeće ''Radnik'',Sarajevo 1949.godine

Inţ. Svetozar Tišma, Knjiga: ''Dizalice'', Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo

1963.godine

http://www.prometna-zona.com/skladisna_tehnika-

004dizalice_i_prijenosnici.php

http://www.fms-tivat.me/predavanja3god/Integralni_transport_vjezbe_I.pdf

http://www.hormann.hr/pretovarna-tehnika/pretovarni-mostovi/

http://www.prometna-zona.com/skladisna_tehnika-004dizalice_i_prijenosnici.php










Documents

PRETOVARNA SREDSTVA I INDUSTRIJSKI TRANSPORT - Pretovarni mostovi.docx