! ""

9:30 – 10:00 Registracija sudionika

10:00 – 10:30Otvaranje skupa i pozdravni govori

10:30 – 11:30DIGITALNA DEMENCIJA: ZAPAŽANJA KLINIČKOG PSIHOLOGALjiljana Husnjak, klinička psihologinja,Odjel za psihologiju, Županijska bolnica ČakovecDigitalna demencija termin je preuzet iz knjige dr. Manfreda Spitzera, psihijatra i neuroznanstvenika koji se među prvima usudio javno postaviti pitanje kako digitalni mediji utječu na naše psihičke (kognitivne) sposobnosti. Naš mozak je biološki hardver koji se neprestano prilagođava softveru, svaka mentalna aktivnost ostavlja tragove u mozgu, a ti tragovi utječu na njegove buduće funkcije. Posljednjih 5 godina uočavam u radu s djecom, niz promjena na području govornog i motornog razvoja, deficita pažnje i pamćenja, komunicira-nja i poteškoća u učenju.Posebno je interesantan slučaj kod djece rođene nakon uredne trudnoće i poroda bez drugih faktora rizika pod kojima podrazumijevam faktor prenatalnih oštećenja, odnosno infekcija i trauma u ranoj dobi i štetnih utjecaja okoline: grubog psihičkog i fizičkog zanemarivanja. Ta djeca pokazuju značajne sličnosti s autističnom djecom po pitanju razvoja govora i komunikacije te odnosa s vršnjacima. Druga skupina djece s deficitom pažnje i hiperaktivnošću koji doživljavaju izrazitu nelagodu na zadatcima koji zahtijevaju trajniji mentalni napor, čak i kad se radi o igri pokazuju poteškoće oko ustrajanja, ostavljaju dojam da im je dosadno, pokazuju jako nestrpljenje, nemir, vrpolje se. Mozak u razvoju i odrasli mozak značajno se razlikuju. Za razvoj dječjeg mozga najvažniji je osobni kontakt koji pruža osjetno više materijala za obradu i dovodi do emocionalnije i dublje elaboracije sadržaja, a time i do učenja. Digitalni mediji i Internet upravo iz tog razloga moraju imati negativan učinak po učenju u ranoj dječjoj dobi. Društvene mreže kad ih koriste odrasli svode se na proširivanje i pojednostavljivanje nečega što su ti ljudi u društvenom pogledu već činili, imali su prijatelje i poznanike u stvarnom svijetu i sad koriste mrežu za komunikaciju s njima. Što je s našom djecom? Na koji način mreže mijenjaju ne samo naše mišljenje, pamćenje, (pozornost) pažnju, nego i naše društveno ponašanje?Porast poremećaja spavanja, neraspoloženje, dosada, izolacija od vršnjaka, ali i roditelja, ovisnost, u posljednjih desetak godina upozoravaju u naše dijagnostičke kriterije da u faktor rizika moramo uvesti i prekomjerno korištenje digitalnih uređaja.

Krapina, 06. srpnja 2019.

Srednja škola Krapina,

Šetalište Hrvatskog narodnog preporoda 6

12:30 – 13:00 Pauza

15:00 - 15:30 Pauza

11:30 – 12:30DOJENČAD I MALA DJECA I EKRANIdr.sc. Inge Vlašić-Cicvarić,Zavod za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju, KBC Rijeka

13:00 – 14:00HPK I ZAKON O PSIHOLOŠKOJ DJELATNOSTIAntun Pretković,Hrvatska psihološka komora

PREDSTAVLJANJE PROJEKTA: „EDUKACIJA I SENZIBILIZACIJA DJECE, RODITELJA I NASTAVNIKA U SREDNJIM ŠKOLAMAKRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE O PROBLEMU SUICIDA MLADIH“Brankica Čavužić, Ljerka Tuđa-Družinec, Društvo psihologa Krapinsko-zagorske županije

Ekrani su nezaobilazna činjenica današnjeg djetinjstva. Djeca od najranijeg uzrasta provode sate pred ekranima iPada, smartfona i TV-a. Američko istraživanje pokazuje da djeca već u dobi od 6 mjeseci do 2 godine u prosjeku pred ekranima provode oko 2 sata na dan. Populacijske studije kontinuirano pokazuju povezanost između ekscesivnog gledanja TV u najranijem djetinjstvu i zaostajanja kognitivnog, jezičnog i socijalno-emocionalnog razvoja. Pokazana je negativna povezanost između duljine vremena gledanja TV i broja riječi koje dijete s 16 mjeseci razumije/izgovara. Djelovanje na kašnjenje u razvoju tumači se smanjenjem interakcije roditelj–dijete i slabijom kvalitetom odnosa u obiteljima koje više koriste ekrane. Čestina roditeljeve upotrebe mobitela povezana je sa siromašnijim verbalnim interakcijama i češćim konfliktima roditelj-dijete.Što je ranija dob kada dijete biva izvrgnuto ekranima veća je količina vremena koju provodi pred ekranima tijekom porasta dobi. Obilježja djeteta poveza-na su s količinom vremena konzumiranja ekrana – eksesivno gledanje TV karakteristično je za malu djecu teškog temperamenta i onu s problemima samoregulacije. Kod djece u dobi između godine i dvije koja pokazuju socioemocionalno zaostajanje češće kao način umirivanja djeteta koristi davanje mobitela.Unatoč tome što su i u nas su izdane Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija (Agencija za elektronične medije) koje su namje-njene roditeljima, u svakodnevnoj praksi vidimo da je sve uobičajenije korištenje zabavljanja, umirivanja, distrakcije za vrijeme hranjenja već i djece u dojenačkoj dobi sa sadržajima ovih medija od strane roditelja, mahom neinformiranih i nesvjesnih mogućih nepovoljnih posljedica. Željeli bismo razmje-niti iskustva na ovu temu s kolegama i kolegicama koji se u svakodnevnom radu susreću s populacijom najmlađe djece.

14:00 – 15:00

Rukovodeći se činjenicom da je po statističkim pokazateljima Krapinsko-zagorska županija niz godina vodeća ili među vodećim županijama po broju suicida, te da posebno zabrinjava što je u tom broju velikih udio mladih, čak i maloljetnih osoba, Društvo psihologa Krapinsko-zagorske županije osmislilo je 2008. godine projekt čiji je cilj edukacija i senzibilizacija javnosti, a ponajprije roditelja i nastavnika te učenika srednjih škola o problemu suicida mladih. Projekt se kontinuirano provodi od 2009. godine, a dinamika projektnih aktivnosti, u srednjim školama Krapinsko –zagorske županije, ovisi o osiguranim financijskim sredstvima.Projektne aktivnosti uključuju:- edukaciju nastavnika u srednjim školama kroz predavanja o problemu suicidalnosti: o mitovima o suicidu, upozoravajućim znakovima koje daju suicidal-ne osobe, rizičnim faktorima i stilovima ponašanja suicidalnih osoba kako bi bili u mogućnosti identificirati rizične učenike- edukaciju roditelja putem sastanaka za roditelje učenika prvih razreda srednje škole s predavanjem o suicidalnosti. Osim problema suicidalnosti, eduka-cija roditelja uključuje i pitanja otvorene i iskrene komunikacije s adolescentima, kao i ohrabrivanje za traženje stručne pomoći za sebe i dijete u slučaju identifikacije upozoravajućih znakova i rizičnih faktora- edukaciju učenika kroz ciklus radionica, koje uključuju teme vlastitog identiteta, samopoštovanja, komunikacije i asertivnosti i uspješnog rješavanja problema - izradu i distribuciju edukativnih letaka za roditelje i nastavnike.Osim razloga pokretanja projekta i samih projektnih aktivnosti, u izlaganju će se prezentirati rezultati evaluacije projekta. Ishodi projektnih aktivnosti procjenjivani su evaluacijskim upitnicima nakon svakog predavanja/ciklusa radionica te se na kraju svakog izvještajnog razdoblja radi statistička analiza evaluacijskih upitnika.Može se zaključiti kako se pokazalo da su projektne aktivnosti dobro osmišljene, ali treba i dalje raditi na promociji projekta kako bi se osiguralo njegovo daljnje provođenje, posebno edukacija učenika koja je nedostatna te se provodila u najmanjem obimu.

KAKO INTEGRIRATI NEUROFEEDBACK U PSIHOLOŠKU PRAKSU (predavanje i radionica)Paulina Pavić, Vita plena j.d.o.o.

15:30 – 18:00

Neurofeedback je u Hrvatskoj priznata terapijska metoda koja se primjenjuje u bolnicama, terapijskim ustanovama, institucijama i privatnim praksama. Cilj ovog predavanja i radionice je upoznati sudionike s novom metodom u psihologiji, neurofeedback-om po Othmerovoj metodi. Sudionici će uživo vidjeti izvođenje neurofeedback treninga, iskusiti kako izgleda trening za klijenta, a kako za terapeuta. Iako se radi o interdisciplinarnom području, upravo je psihološka znanost i struka pozvana da ga istraži, potvrdi i primjenjuje u svom kliničkom radu.

Neurofeedback u praksi pomaže terapeutima da bolje razumiju svoje klijente, omogućuje holistički pristup i facilitira pozitivne promjene. Metoda se može primjenjivati kroz čitav životni vijek klijenata i u svakoj dobi može pomoći u suočavanju s osobnim izazovima. Razvojni terapeuti primjenjuju neurofeed-back kako bi potpomogli razvoj složenih funkcija kad one zaostaju u odnosu na vršnjake. Klinički psiholozi ga koriste kako bi postigli emocionalnu ravnote-žu, poboljšali kognitivne procese ili razvili funkcionalnije obrasce ponašanja. U zreloj dobi primjenjuje se za prevenciju gubitka funkcija koji dolazi sa prirod-nim starenjem ili demencijom.

Danas postoji više pravaca razvoja kao i različite grane primjene neurofeedback-a, no ono što im je zajedničko je da se u osnovi odnose na računalno potpomognutu metodu za treniranje vlastitih moždanih valova. Klijentu se na njemu perceptivno prihvatljiv način prikazuje njegov elektroencefalogram u realnom vremenu. Neurofeedback je proces koji zahtjeva određen broj ponavljanja treninga kako bismo optimizirali funkcioniranje živčanog sustava i postigli trajne promjene. Iako snažna metoda, koja nam u praksi svakodnevno pokazuje koliko mozak može biti plastičan, i dalje ostaje žrtva činjenice da je izvan glavnih psihologijskih koncepata, daleko ispred znanosti koja bi trebala dokazati kako radi i zašto ima tako snažan učinak na subjektivno iskustvo pojedinca. Međutim, u novije vrijeme se sve više znanstvenih radova bavi ovom tematikom, a područje ubrzano dobiva sve veću prihvaćenost i u praksi od strane kliničkih stručnjaka.

Na radionici ćete dobiti osnovne informacije i iskustvo ove inovativne terapije i možda će vas baš to potaknuti na daljnje istraživanje. Neurofeedback se posebno dobro može uklopiti u psihologijsku terapiju jer ima zajedničke osnovne postavke. Obje metode vraćaju odgovornost klijentu za njegovu vlastitu dobrobit i daju mu u ruke alat koji služi za poboljšanje kvalitete života. Trening podrazumijeva aktivno sudjelovanje klijenta i uspostavu bliskog odnosa povjerenja s terapeutom. Neurofeedback-om pokazujemo klijentu kako da stavi ruke na volan i upravlja svojim psihološkim procesima.

Sudjelovanje na 8. Regionalnom susretu članova Komore boduje se kao jednodnevni domaći stručni skup s 12 bodova za predavače i 9 bodova za slušače. Tijekom trajanja skupa svaki član može sa djelatnicima Tajništva obaviti popunjavanje obrasca za ažuriranje podataka te provjeriti urednost ispunjavanja obaveza (članarine, obnova dopusnice).Poslije završetka edukacije pozivamo Vas na zajednički ručak i druženje. Ručak je za sve članove Komore besplatan. Prilikom prijave molimo Vas da navedete hoćete li ostati na ručku i druženju.Za sudjelovanje na 8. REGIS-u prijava je obavezna. Ispunjeni prijavni obrazac potrebno je dostaviti na hpk@psiholoska-komora.hr, najkasnije do utorka 02. srpnja 2019.Za dodatne informacije obratite nam se na telefon 01 3014 001.

Veselimo se Vašem dolasku!