49
Broj 11.154, cijena 0,8 KM Bawa Luka Godina LXIV www.glassrpske.com zz Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawa De`urni telefon 212-848 Utorak, 28. novembar 2006. NOVI GRAD - Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik otvo- rio je sino} u Novom Gradu novoizgra- |enu sportsku dvoranu. Sve~ano progla{avaju}i ovaj sport- ski objekat otvorenim, premijer Dodik se podsjetio vremena kada se i sam ak- tivno bavio sportom. - ^esto sam igrao ko{arku na tere- nima sa betonskom podlogom i `ao mi je {to ve~eras ne}u zaigrati u ovoj pre- divnoj dvorani - rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske i dodao da je ovo veliki dan za sve one koji razmi- {qaju o budu}nosti. Premijer Dodik je istakao da mu je drago {to je ova dvorana jedna od qep- {ih u Republici Srpskoj i {to }e bi- ti u slu`bi stanovnika Novog Grada. - Sportska dvorana je san i `eqa brojnih generacija. Drago mi je {to sam doprinio tome da omladina ovoga mje- sta i okolnih sela, kao i rekreativci, od danas imaju mjesto gdje }e se okupqa- ti i do~ekivati brojne sportske klu- bove - kazao je Dodik, podsje}aju}i ovom prilikom na preminulog prijateqa Dra- goquba Trivanovi}a, koji se, kako je is- takao, oduvijek zalagao da ovaj grad do- bije toliko `eqeni sportski objekat. - Naravno, ni{ta od svega ovoga ne bi moglo da se uradi da nije bilo qudi koji nisu {tedjeli ni vrijeme, ni novac. ^ast mi je {to mogu ovom prilikom da spomenem Dragoquba Trivanovi}a, ko- ji je zajedno sa mnom imao hrabrosti da u|e u ovaj veliki projekat i `ao mi je {to ve~eras nije tu da podijelimo ovu radost - izjavio je predsjednik repu- bli~ke Vlade Milorad Dodik i po`e- lio svim Novogra|anima da im ova dvo- rana slu`i na dobrobit wihove mlade generacije. Obra}aju}i se prisutnim gra|ani- ma, na~elnik novogradske op{tine Bo- rislav Vukovi} rekao je da je ovo "zna- ~ajan dan za Novi Grad#. - Ovaj dan }e po svemu imati epitet istorijskog. Nadam se da }e otvarawe ove dvorane doprinijeti unapre|ewu sporta u Novom Gradu, Republici Srp- skoj i BiH uop{te - istakao je Vukovi} i zahvalio republi~koj Vladi na pomo- }i pri finansirawu izgradwe ovog objekta. Potpredsjednik Rukometnog saveza Srbije Vladeta Spasojevi} i premijer Dodik potom su jedan drugom uru~ili spomen-dresove. - Drago mi je {to ve~eras reprezen- tativci Srbije i Republike Srpske igraju jedni sa drugima, a ne jedni pro- tiv drugih - istakao je Spasojevi}. Ina~e, pro{lo je vi{e od trideset godina od za~etka ideje o izgradwi dvo- rane u Novom Gradu, pa do wenog zavr- {etka. Radovi su ko{tali 1,9 miliona maraka. ¥ S. XOLI] D. BULI] DANAS I OVDJE ODLAZAK PO " PAMET" PODVU^ENO BOSNU, IPAK, \AVO PONIO! Strana 2. 9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1 ISSN 1 8 4 0 - 1 1 5 5 DOSAWANI SAN Strana 21. KUD " TARAS [EV^ENKO" IZ BAWE LUKE OBIQE@IO JUBILEJ ^ ^ E E T T I I R R I I D D E E C C E E N N I I J J E E U U K K R R A A J J I I N N S S K K E E E K K U U L L T T U U R R E E NAVIJA^ Dvorana je zvani~no pu{tena u upotrebu prijateqskom utakmicom izme|u rukometnih reprezentacija Republike Srpske i Srbije, a pred po~etak utakmice, premijer Milo- rad Dodik je rekao: - Neka ova dvorana bude na do- brobit svima nama, a posebno oni- ma kojima je namijewena. Iako uvi- jek na utakmicama navijam za Srbi- ju, ve~eras sam na strani Republi- ke Srpske - istakao je Dodik, ~ije su rije~i bile popra}ene ovacija- ma publike u dvorani. ¥ PREMIJER MILORAD DODIK OTVORIO NOVU SPORTSKU DVORANU U NOVOM GRADU Na parketu nove dvorane: Gosti iz Srbije i premijer Milorad Dodik do~ekani ovacijama PREDSJEDNIK Republike Srp- ske Milan Jeli} razgovarao je ju~e sa na~elnikom op{tine Modri~a Mladenom Kreji}em i direktorom Ra- finerije uqa u ovom gradu Rajkom Ubiparipom o problemima i obe}a- wima datim gra|anima modri~ke op- {tine u predizbornoj kampawi. - Na ovom sastanku dogovorili smo aktivnosti o izgradwi zaobi- laznice oko Modri~e na magistral- nom putu Bawa Luka - Modri~a - Bi- jeqina u idu}oj godini. Ova magi- strala sada prolazi gotovo kroz cen- tar grada i predstavqa jedan od naj- ve}ih problema u Modri~i - istakao je poslije ju~era{weg sastanka Mla- den Kreji}. Rajko Ubiparip rekao je novina- rima da o~ekuje od Narodne skup- {tine Republike Srpske da uskoro da saglasnost republi~koj Vladi za privatizaciju dr`avnog kapitala u brodskoj Rafineriji nafte, Rafi- neriji uqa u Modri~i i bawolu~- kom "Petrolu#. On je ponovio da su pregovori o privatizaciji Naftne industrije Republike Srpske najdaqe oti{li sa ruskom kompanijom "Zarube`weft#. - Razgovori su intenzivirani i ove sedmice bi predstavnici "Zaru- be`wefta# trebali da do|u u Vla- du Srpske i usaglase dijelove spora- zuma o prodaji dr`avnog kapitala u sva tri pomenuta preduze}a - istakao je Ubiparip. Direktor modri~ke Rafinerije uqa ocijenio je zainteresovanost au- strijske kompanije "Elvag enerxi# za privatizaciju Naftne industri- je Srpske kao "aktivnost koja treba da prolongira dobar koncept pro- daje, koji se vodi sa ruskom kompa- nijom 'Zarube`weft'#. - "Zarube`weft# je ozbiqna kompanija, ko- ja posjeduje ozbiqan fi- nansijski potencijal i wihove namjere su da se u ovom segmentu proiz- vodwe i distribucije naftnih derivata pozi- cioniraju na na{em tr- `i{tu. Ukoliko sa Vla- dom usaglase sporne ele- mente, utisak je da }e se "Zarube`weft# vrlo brzo pokazati kao jedan od najozbiqnijih proiz- vo|a~a i distributera nafte na ovim prosto- rima - zakqu~io je Raj- ko Ubiparip. ¥ D. V. M. SUSRET PREDSJEDNIKA SRPSKE MILANA JELI]A SA RUKOVODSTVIMA OP[TINE I RAFINERIJE UQA U MODRI^I \ Predsjednik Milan Jeli} sa gostima dogovorio aktivnosti u idu}oj godini (Snimio R. OSTOJI]) Zaobilaznica i rafinerija prioriteti SAD USD 1 1.475732 1.491406 1.507813 V. Britanija GBP 1 2.855500 2.885982 2.917576 [vajcarska CHF 1 1.219850 1.233573 1.246368 Japan JPY 100 1.260397 1.284702 1.306626 Australija AUD 1 1.144788 1.160868 1.173800 Kanada CAD 1 1.299715 1.315640 1.332652 Danska DKK 1 0.258811 0.262355 0.265370 Norve{ka NOK 1 0.233079 0.236526 0.238986 EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 [vedska SEK 1 0.213366 0.216298 0.218773 Hrvatska HRK 100 26.198802 26.711691 27.093460 Srbija i Crna Gora CSD 100 2.372944 2.482018 2.573265 Slovenija SIT 100 0.799255 0.816085 0.832711 Turska TRY 1 0.975831 1.016016 1.057150 78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-278 i 051/243-228, telefaks 051/243-343, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info›novablbanka.com Web: www.novablbanka.com KURSNA LISTA Zemlja Oznaka za devize i efekt. valutu Jedinica za devize Kupovni za devize Srednji za devize Prodajni za devize Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 28.11.2006. godine Kursevi u konvertibilnim markama (BAM) Sportska dvorana je san i `eqa brojnih generacija. Omladina ovoga mjesta i okolnih sela, kao i rekreativci, od danas imaju mjesto gdje }e se okupqati i do~ekivati brojne sportske klubove, istakao Milorad Dodik... Ovaj dan }e po svemu imati epitet istorijskog, rekao Borislav Vukovi}

PREMIJER MILORAD DODIK OTVORIO NOVU SPORTSKU …arhiva.glassrpske.rs/novine/2006/11/GlasSrpske20061128.pdf · Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Broj 11.154, cijena 0,8 KM

Bawa Luka Godina LXIV www.glassrpske.com

zz

Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848�

Utorak, 28. novembar 2006.

NOVI GRAD - Predsjednik Vlade

Republike Srpske Milorad Dodik otvo-

rio je sino} u Novom Gradu novoizgra-

|enu sportsku dvoranu.

Sve~ano progla{avaju}i ovaj sport-

ski objekat otvorenim, premijer Dodik

se podsjetio vremena kada se i sam ak-

tivno bavio sportom.

- ^esto sam igrao ko{arku na tere-

nima sa betonskom podlogom i `ao mi

je {to ve~eras ne}u zaigrati u ovoj pre-

divnoj dvorani - rekao je predsjednik

Vlade Republike Srpske i dodao da je

ovo veliki dan za sve one koji razmi-

{qaju o budu}nosti.

Premijer Dodik je istakao da mu je

drago {to je ova dvorana jedna od qep-

{ih u Republici Srpskoj i {to }e bi-

ti u slu`bi stanovnika Novog Grada.

- Sportska dvorana je san i `eqa

brojnih generacija. Drago mi je {to sam

doprinio tome da omladina ovoga mje-

sta i okolnih sela, kao i rekreativci,

od danas imaju mjesto gdje }e se okupqa-

ti i do~ekivati brojne sportske klu-

bove - kazao je Dodik, podsje}aju}i ovom

prilikom na preminulog prijateqa Dra-

goquba Trivanovi}a, koji se, kako je is-

takao, oduvijek zalagao da ovaj grad do-

bije toliko `eqeni sportski objekat.

- Naravno, ni{ta od svega ovoga ne

bi moglo da se uradi da nije bilo qudi

koji nisu {tedjeli ni vrijeme, ni novac.

^ast mi je {to mogu ovom prilikom da

spomenem Dragoquba Trivanovi}a, ko-

ji je zajedno sa mnom imao hrabrosti da

u|e u ovaj veliki projekat i `ao mi je

{to ve~eras nije tu da podijelimo ovu

radost - izjavio je predsjednik repu-

bli~ke Vlade Milorad Dodik i po`e-

lio svim Novogra|anima da im ova dvo-

rana slu`i na dobrobit wihove mlade

generacije.

Obra}aju}i se prisutnim gra|ani-

ma, na~elnik novogradske op{tine Bo-

rislav Vukovi} rekao je da je ovo "zna-

~ajan dan za Novi Grad#.

- Ovaj dan }e po svemu imati epitet

istorijskog. Nadam se da }e otvarawe

ove dvorane doprinijeti unapre|ewu

sporta u Novom Gradu, Republici Srp-

skoj i BiH uop{te - istakao je Vukovi}

i zahvalio republi~koj Vladi na pomo-

}i pri finansirawu izgradwe ovog

objekta.

Potpredsjednik Rukometnog saveza

Srbije Vladeta Spasojevi} i premijer

Dodik potom su jedan drugom uru~ili

spomen-dresove.

- Drago mi je {to ve~eras reprezen-

tativci Srbije i Republike Srpske

igraju jedni sa drugima, a ne jedni pro-

tiv drugih - istakao je Spasojevi}.

Ina~e, pro{lo je vi{e od trideset

godina od za~etka ideje o izgradwi dvo-

rane u Novom Gradu, pa do wenog zavr-

{etka. Radovi su ko{tali 1,9 miliona

maraka.

¥ S. XOLI]

D. BULI]

DANAS I OVDJE

ODLAZAK

PO "PAMET"

PODVU^ENO

BOSNU, IPAK,

\AVO PONIO!

Strana 2.

9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1

I S S N 1 8 4 0 - 1 1 5 5

DOSAWANI SAN

Strana 21.

KUD "TARAS [EV^ENKO" IZ BAWE LUKE OBIQE@IO JUBILEJ

^EETTIIRRII DDEECCEENNIIJJEE UUKKRRAAJJIINNSSKKEEE KKUULLTTUURREE

NAVIJA^

Dvorana je zvani~no pu{tena u

upotrebu prijateqskom utakmicom

izme|u rukometnih reprezentacija

Republike Srpske i Srbije, a pred

po~etak utakmice, premijer Milo-

rad Dodik je rekao:

- Neka ova dvorana bude na do-

brobit svima nama, a posebno oni-

ma kojima je namijewena. Iako uvi-

jek na utakmicama navijam za Srbi-

ju, ve~eras sam na strani Republi-

ke Srpske - istakao je Dodik, ~ije

su rije~i bile popra}ene ovacija-

ma publike u dvorani.

¥ PREMIJER MILORAD DODIK OTVORIO NOVU SPORTSKU DVORANU U NOVOM GRADU

Na parketu nove dvorane: Gosti iz Srbije i premijer

Milorad Dodik do~ekani ovacijama

PREDSJEDNIK Republike Srp-

ske Milan Jeli} razgovarao je ju~e

sa na~elnikom op{tine Modri~a

Mladenom Kreji}em i direktorom Ra-

finerije uqa u ovom gradu Rajkom

Ubiparipom o problemima i obe}a-

wima datim gra|anima modri~ke op-

{tine u predizbornoj kampawi.

- Na ovom sastanku dogovorili

smo aktivnosti o izgradwi zaobi-

laznice oko Modri~e na magistral-

nom putu Bawa Luka - Modri~a - Bi-

jeqina u idu}oj godini. Ova magi-

strala sada prolazi gotovo kroz cen-

tar grada i predstavqa jedan od naj-

ve}ih problema u Modri~i - istakao

je poslije ju~era{weg sastanka Mla-

den Kreji}.

Rajko Ubiparip rekao je novina-

rima da o~ekuje od Narodne skup-

{tine Republike Srpske da uskoro

da saglasnost republi~koj Vladi za

privatizaciju dr`avnog kapitala u

brodskoj Rafineriji nafte, Rafi-

neriji uqa u Modri~i i bawolu~-

kom "Petrolu#.

On je ponovio da su pregovori o

privatizaciji Naftne industrije

Republike Srpske najdaqe oti{li sa

ruskom kompanijom "Zarube`weft#.

- Razgovori su intenzivirani i

ove sedmice bi predstavnici "Zaru-

be`wefta# trebali da do|u u Vla-

du Srpske i usaglase dijelove spora-

zuma o prodaji dr`avnog kapitala u

sva tri pomenuta preduze}a - istakao

je Ubiparip.

Direktor modri~ke Rafinerije

uqa ocijenio je zainteresovanost au-

strijske kompanije "Elvag enerxi#

za privatizaciju Naftne industri-

je Srpske kao "aktivnost koja treba

da prolongira dobar koncept pro-

daje, koji se vodi sa ruskom kompa-

nijom 'Zarube`weft'#.

- "Zarube`weft# je

ozbiqna kompanija, ko-

ja posjeduje ozbiqan fi-

nansijski potencijal i

wihove namjere su da se

u ovom segmentu proiz-

vodwe i distribucije

naftnih derivata pozi-

cioniraju na na{em tr-

`i{tu. Ukoliko sa Vla-

dom usaglase sporne ele-

mente, utisak je da }e se

"Zarube`weft# vrlo

brzo pokazati kao jedan

od najozbiqnijih proiz-

vo|a~a i distributera

nafte na ovim prosto-

rima - zakqu~io je Raj-

ko Ubiparip.

¥ D. V. M.

SUSRET PREDSJEDNIKA SRPSKE MILANA JELI]A SA RUKOVODSTVIMA

OP[TINE I RAFINERIJE UQA U MODRI^I

\Predsjednik Milan Jeli} sa gostima dogovorio aktivnosti u idu}oj godini

(Snimio R. OSTOJI])

Zaobilaznica i rafinerija prioriteti

SAD USD 1 1.475732 1.491406 1.507813V. Britanija GBP 1 2.855500 2.885982 2.917576[vajcarska CHF 1 1.219850 1.233573 1.246368Japan JPY 100 1.260397 1.284702 1.306626Australija AUD 1 1.144788 1.160868 1.173800Kanada CAD 1 1.299715 1.315640 1.332652Danska DKK 1 0.258811 0.262355 0.265370Norve{ka NOK 1 0.233079 0.236526 0.238986EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830[vedska SEK 1 0.213366 0.216298 0.218773Hrvatska HRK 100 26.198802 26.711691 27.093460Srbija i Crna Gora CSD 100 2.372944 2.482018 2.573265Slovenija SIT 100 0.799255 0.816085 0.832711Turska TRY 1 0.975831 1.016016 1.057150

78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-278 i 051/243-228, telefaks 051/243-343, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info›novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

KURSNA

LISTA

Zemlja Oznaka za devize i efekt.

valutu

Jedinica za devize

Kupovni za devize

Srednji

za devize

Prodajni za devize

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 28.11.2006. godineKursevi u konvertibilnimmarkama (BAM)

Sportska dvorana je san i `eqa brojnih generacija. Omladina ovoga mjesta

i okolnih sela, kao i rekreativci, od danas imaju mjesto gdje }e se okupqati

i do~ekivati brojne sportske klubove, istakao Milorad Dodik... Ovaj dan }e

po svemu imati epitet istorijskog, rekao Borislav Vukovi}

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa

1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi

kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike

Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine

Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.

godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.

Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: [email protected]; [email protected]

Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik Rajko RADOVANOVI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

ODLAZAK dvo-

jice ~lanova Pred-

sjedni{tva BiH in-

kognito u posjetu

predsjedniku Hrvat-

ske Stjepanu Mesi-

}u i to nekoliko da-

na uo~i Mesi}eve

zvani~ne posjete

BiH, nesumwivo je

podsjetio na vi{e-

vijekovni odlazak

muslimanskih i hrvatskih pr-

vaka iz BiH po sopstvenu pa-

met u Zagreb.

Me|utim, tajna zagreba~ka

ve~era otvorila je brojna pi-

tawa. Kakav je ciq takve po-

sjete? Za{to o tome ni{ta ni-

je znao predsjedavaju}i Pred-

sjedni{tva BiH i legitimni

predstavnik srpskog naroda u

toj instituciji Neboj{a Rad-

manovi}? Da li treba o~eki-

vati da se takva praksa nasta-

vi... i mno`e se pitawa na ko-

ja nije nimalo lako dati smi-

slen odgovor.

Za{to ne posumwati da taj-

na posjeta ima za ciq da poo-

{tri politi~ku klimu u BiH

i uzburka duhove me|u srpskim

politi~arima, koji se dobro sje-

}aju {ta je izazvalo vezivawe

zelenih i kockastih zastava po-

~etkom 90-ih godina pro{log

vijeka.

U svakom slu~aju, Srbima

koji `ive zapadno od Drine te-

{ko je povjerovati da }e im ta-

kvi sastanci donijeti bilo {ta

dobro, pogotovo ako se sjetimo

rije~i aktuelnog predsjednika

Hrvatske od prije petnaestak

godina, kada je rekao: "Preni-

je}emo rat ju`no od Save#.

Daleko od toga da bilo ko

pomi{qa da se mogu ponoviti

krvave godine, ali ne treba za-

boraviti da se za okon~awe bi-

lo kakvog sukoba ka`e da pred-

stavqa "nastavak

rata mirnim sred-

stvima#.

A, pod tim sred-

stvima podrazumije-

vaju se razna poli-

ti~ka podmetawa, po

pravilu dogovarana

na tajnim sastanci-

ma kakav je i ovaj za-

greba~ki.

Srpski predstav-

nici navikli su na brojna pre-

glasavawa ili potpuna iskqu-

~ivawa prilikom dono{ewa

kqu~nih odluka u BiH i po pra-

vilu i na`alost, bore se samo

sa wegovim posqedicama.

Preglasavawe u parlamen-

tu BiH i na referendumu o ne-

zavisnosti po~etkom 90-ih, za-

tim zanemarivawe stavova iz

Republike Srpske oko tu`be

protiv Srbije i Crne Gore do

najsvje`ijeg preglasavawa u Di-

rekciji za reformu policije,

samo su neki od mnogobrojnih

primjera, gdje se predstavnici

Hrvata i Bo{waka (muslima-

na) nisu obazirali na mi{qe-

we Srba u pitawima od zajed-

ni~kog interesa.

Da je wihovo stalno zalaga-

we za dogovor i kompromis sa-

mo deklarativno pokazao je i

odlazak u Zagreb bez znawa

predsjedavaju}eg Predsjedni-

{tva BiH.

Dodu{e, Haris Silajxi} i

@eqko Kom{i} "nisu bili

obavezni# da o posjeti Zagrebu

obavijeste Neboj{u Radmanovi-

}a, ali pri~a o povjerewu i sa-

radwi u Predsjedni{tvu BiH,

koju su pri~ali prilikom pre-

uzimawa du`nosti, ovakvim wi-

hovim postupkom poslije samo

mjesec dana pala je u vodu.

Na wihovu nesre}u, ne idu

svi po sopstvenu pamet na ne~i-

je kanabe! ¥

NIKAD ne reci nikad u

zemqi svakojakih ~uda, ka-

kva je BiH.

U kojoj je to zemqi mo-

gu}e da wen predsjednik (pr-

edsjedavaju}i Predsjedni-

{tva) ne bude uop{te oba-

vije{ten o tome da wegovi

najbli`i saradnici (druga

dvojica ~lanova Predsjed-

ni{tva) odlaze na zvani~ni

sastanak i ozbiqan poli-

ti~ki dogovor u susjednu ze-

mqu?

Da ne bude zabune, rije~

je o Neboj{i Radmanovi}u,

Harisu Silajxi}u i @eq-

ki Kom{i}u, odnosno Ha-

risu Silajxi}u i @eqku

Kom{i}u kontra Neboj{e

Radmanovi}a. Negdje izme|u

Kom{i}a i Silajxi}a na-

lazi se Stipe Mesi}.

Sve se to doga|a u (ne)sp-

ornom trenutku sporne tu-

`be BiH i Hrvatske pro-

tiv Srbije i Crne Gore za

agresiju i genocid, kada se

u Hagu dogovara i pregova-

ra o kona~noj odluci.

Makar se javni epilog

o~ekivao i krajem idu}e go-

dine!

Sve se to doga|a kada je

definitivno jasno u bosan-

skohercegova~koj politi~-

koj ukr{tenici da oba HDZ-

a, "sa brojem i bez broja#,

te{ko mogu da pre`ive ovo

politi~ko vrijeme.

Sve se to odvija, na kra-

ju, i najmawe slu~ajno - ka-

da su jedni slavili, a drugi

bili nezainteresovani za

"Dan dr`avnosti#, koji je

podijelio cijelu zemqu na

"za# i "protiv#.

[ta bi trebao da bude, u

takvim odnosima i okolno-

stima, srpski ~lan Pred-

sjedni{tva BiH, mo`da je

najboqe pokazala upravo po-

sjeta @eqka Kom{i}a i Ha-

risa Silajxi}a Zagrebu.

Dakle, da bude "jo{ je-

dan na broju#, po mogu}nosti

politi~ka ikebana, ili, u

zavr{noj fazi i kulmina-

ciji pomiwanih odnosa i

okolnosti, neko ko }e biti

doveden u situaciju da pred

cijelim svijetom ka`e: "Do-

sta!#

I tako, preuzimaju}i na

sebe svu odgovornost, zatvo-

ri pri~u o tro~lanom Pred-

sjedni{tvu!!!

Predsjedavaju}i Pred-

sjedni{tva BiH Neboj{a

Radmanovi}, ako su u Sara-

jevu i Zagrebu zaboravili,

vaqa ih podsjetiti, pred-

stavqa srpski narod u BiH

u cjelini, ju~era{wi radni

dan proveo je u svom kabine-

tu u Bawoj Luci! Kao mudar

politi~ar, nije komentari-

sao ono {to je dan ranije,

ili boqe re~eno kasno uv-

e~e, izjavio u vezi sa tajn-

im sastankom u Zagrebu.

Nismo sigurni da su ga

~ak i elektronskom po{tom

druga dva ~lana Predsjed-

ni{tva BiH obavijestila o

sadr`aju razgovora, kao {to

pouzdano znamo da je posred-

no, iz svojih li~nih izvo-

ra, saznao da su Kom{i} i

Silajxi} uop{te bili u Za-

grebu.

Politi~ar, filozof i

slikar Mo{a Pijade rekao

je svojevremeno:

"J.... zemqu koja Bosnu

nema!#

Bila je to aluzija na raz-

ru{enu Evropu (Zapadnu),

koja se odmah po okon~awu

Drugog svjetskog rata zbila

u svoje redove, vra}aju}i se

svojoj tradiciji i kulturi i

tako lije~ila ratne rane i

strahote.

S druge strane, Istok se

ideolo{ki "kupao# u lede-

noj vodi sladuwave socija-

listi~ke pri~e o jednako-

sti, kao i bratstvu i jedin-

stvu, od FNRJ (SFRJ),

^SSR-a, do SSSR-a sawaju-

}i dan kada }e cijeli svijet

"jesti zlatnim ka{ikama#,

a taj dan nikada nije stigao.

Zapad se podigao i jo{

vi{e oja~ao, a Istok se,

umjesto u onoj hladnoj vodi,

kupao u krvi vlastite za-

blude.

Mo{a Pijade, ipak, ni-

je bio prorok ideje za koju

se borio.

[ta bi tek rekao da je

znao da }e BiH jednog dana

poku{ati da bude i samo-

stalna dr`ava?

U toj "samostalnoj dr-

`avi# mo`e sve, ~ak i to da

britanski zvani~nici tra-

`e (polu)zvani~no da se

predsjednik Republike Srp-

ske Milan Jeli}, i uop{te

Srpska, izvine engleskoj

kraqici zbog "neprimjere-

nih rije~i# koje je Jeli} iz-

rekao povodom kraqi~ine

~estitke BiH za (neposto-

je}i) "Dan dr`avnosti#.

Mo`e li postojati ve}a

osionost u diplomatskom

djelovawu jedne zemqe, ne-

go upravo ovakvo pona{a-

we, u stilu "meni je sve do-

zvoqeno i mogu {ta ho}u#?

Uostalom, to {to je ju-

~e tra`ila britanska am-

basada, prekju~e je diplo-

matski jo{ neprimjerenije

zahtijevao Remzija Kadri},

jedan od ~elnika Stranke za

BiH, potcrtavaju}i gotovo

ultimativno "da Milan Je-

li}, zbog svojih izjava, tre-

ba krivi~no da odgovara#.

Za dobro naroda i wego-

vo opstajawe mo`e politi-

~ar da prihvati i takvu r-

tvu, ali {ta je krajwi ciq

ovakvih ultimatuma...

Samo slijep u BiH i ne-

dobronamjeran u svijetu, mo-

`e da vidi u kojem se smje-

ru vrti limeni pijetao na

tro{nom bosanskohercego-

va~kom krovu.

Kao na{a zla kob, osta-

je ona Andri}eva, izgleda

besmrtna, poruka za sva vre-

mena - Bosnu |avo opet po-

nio...

Ipak ju je ponio!

¥ Tomo MARI]

DANAS I OVDJE

Pi{e Darko MOMI]

ODLAZAK PO "PAMET"

utorak, 28. novembar 2006.NOVOSTI

2

BAWA LUKA - Odlazak ~la-

nova Predsjedni{tva BiH Harisa

Silajxi}a i @eqke Kom{i}a na

tajni sastanak sa hrvatskim pred-

sjednikom Stjepanom Mesi}em u ne-

djequ nave~e u Zagreb, u Srpskoj je

o{tro osu|en.

Do tajnog sastanka je do{lo upr-

kos tome {to za samo nekoliko da-

na Mesi} treba da do|e u slu`be-

nu posjetu BiH.

Silajxi} i Kom{i} razgovara-

li su sa Mesi}em na privatnoj ve-

~eri koju je organizovao hrvatski

biznismen porijeklom iz BiH i

blizak prijateq hrvatskog pred-

sjednika Petar Jozeli}.

Srna prenosi da sastanak nije

zvani~no najavqen, a u wegovoj or-

ganizaciji zaobi|eno je i Mini-

starstvo spoqnih poslova BiH. Sa-

stanak je odr`an bez znawa predsje-

davaju}eg Predsjedni{tva BiH Ne-

boj{e Radmanovi}a.

- Nemam zvani~nu informaci-

ju o tom sastanku, ali ~udno je, bla-

go re~eno, za{to se sada ide u Za-

greb kad se zna da Mesi} dolazi u

Sarajevo za nekoliko dana i za{to

ja to saznajem na ovakav na~in. To

otvara mnoga pitawa: za{to ovako

iznenada, za{to tajno i ho}e li se

sada svaki ~lan Predsjedni{tva

pona{ati na ovaj na~in - istakao

je Radmanovi}.

Premijer Milorad Dodik je ju-

~e rekao da nema dovoqno infor-

macija o posjeti Silajxi}a i Kom-

{i}a Hrvatskoj da bi mogao da je

komentari{e na pravi na~in.

- Bez namjere da dodatno kom-

plikujem stvari, rekao bih samo to

da treba da postoje isti kriteri-

jumi i ar{ini za sve. Sje}am se da

su ranije na{i susreti sa lideri-

ma iz Srbije komentarisani veoma

negativno - naglasio je premijer

Dodik.

Ministar spoqnih poslova

BiH Mladen Ivani} ocijenio je

takvu praksu "apsolutno neprihva-

tqivom#.

- Ministarstvo treba da bude

obavije{teno o svakom, pa i privat-

nom putovawu visokih dr`avnih

funkcionera. Visoki funkcione-

ri u Sarajevu su spremni da za sva-

ko putovawe u Beograd optu`uju

funkcionere iz Republike Srpske,

a u praksi se pona{aju kako wima

odgovara, zaobilaze}i dr`avne in-

stitucije - rekao je Ivani} i napo-

menuo da takvu praksu treba pre-

kinuti odmah na po~etku rada no-

vog saziva Predsjedni{tva BiH.

Tajni sastanak ~lanova Pred-

sjedni{tva BiH sa hrvatskim pred-

sjednikom osudio je i narodni po-

slanik Partije demokratskog pro-

gresa Branislav Borenovi}.

- Takva praksa, posjeta jednih

~lanova Predsjedni{tva bez zna-

wa drugih, mora se hitno prekinu-

ti i sve posjete i aktivnosti tre-

ba usaglasiti - ocijenio je ju~e Bo-

renovi} i dodao da }e se morati da-

ti adekvatan odgovor na pitawe za-

{to je do{lo do posjete Zagrebu

na takav na~in.

¥ M. XEPINA

S. MILETI]

U REPUBLICI SRPSKOJ OSUDILI TAJNI SASTANAK U ZAGREBU

SARAJEVSKO RU[EWE BiH

SNSD

Savez nezavisnih socijaldemokrata ocjewuje da je posjeta dva ~la-

na Predsjedni{tva BiH, Harisa Silajxi}a i @eqka Kom{i}a, pred-

sjedniku Hrvatske Stjepanu Mesi}u, jo{ jedan korak u sarajevskom ru-

{ewu BiH.

U ju~era{wem saop{tewu SNSD-a isti~e se da "sarajevska poli-

ti~ka ~ar{ija o~ito smatra da je u Predsjedni{tvo BiH izabrala vla-

stitog Hrvata i da ga sada mo`e upotrebqavati i za ru{ewe stranaka

koje predstavqaju hrvatski narod ali i za ru{ewe ove institucije#.

- Haris Silajxi}, kao kolovo|a te politike, nastoji da revitali-

zuje predratnu politiku preglasavawa u kojoj bi Republika Srpska

ostala uskra}ena za ravnopravnost, a sebe poku{ava da predstavi stvar-

nim gazdom u Predsjedni{tvu i u BiH uop{te - nagla{ava se u dopisu

SNSD-a.

U SNSD-u zakqu~uju da ovaj ~in dva ~lana Predsjedni{tva BiH,

iz tajne zagreba~ke misije, jasno pokazuje da Kom{i}u i Silajxi}u ni-

je stalo do povjerewa, ravnopravnosti, dogovora i opstanka BiH.

BIV[I srpski ~lan Predsjedni{tva BiH

@ivko Radi{i}, tu`bu BiH pred Me|unarod-

nim sudom pravde u Hagu protiv Srbije i Cr-

ne Gore za navodnu agresiju i genocid smatra

privatnom tu`bom, koju nikada nije verifi-

kovala nijedna nadle`na institucija BiH.

- Tu`ba podnesena 1993. godine nikada ni-

je verifikovana od strane Predsjedni{tva

BiH i ona apsolutno nije validna i pravno va-

qana - smatra Radi{i}.

On kao mnogo opasniju

ocjewuje dopunu tu`be iz apri-

la 1998. godine, ali, isti~e da

"ni ona nema nikakvo pravno

upori{te#.

- Kvalifikacijama izne-

senim u dopuni tu`be najgru-

bqe se napada Dejtonski mi-

rovni sporazum i negira Us-

tav i ustavno ure|ewe BiH,

ali je jako indikativno i ja-

ko opasno {to se me|unarod-

ni krugovi tako odnose pre-

ma tu`bi - ka`e Radi{i}.

Prema wegovim rije~ima,

me|unarodna zajednica dala

je zna~aj tu`bi koja formal-

no-pravno nije vjerodostojna,

~ime je, kako ka`e, pokazala

da "u BiH stalno vodi poli-

tiku duplih ar{ina#.

@ivko Radi{i} je 1999.

godine kao srpski ~lan Pred-

sjedni{tva BiH pokrenuo pitawe za{tite vi-

talnog nacionalnog interesa u vezi sa spor-

nom tu`bom, o tome obavijestio sud u Hagu i

to pitawe iznio pred poslanike u Narodnoj

skup{tini Srpske, koji su dvotre}inskom ve-

}inom donijeli odluku da ne prihvataju tu`bu

i da je treba odbaciti.

- To je jedino {to sam mogao da uradim i

ponosan sam na to - ka`e Radi{i}.

Samo mjesec dana prije wega, pismo u ko-

jem stoji da BiH ostaje pri tu`bi u Hag je po-

slao tada{wi hrvatski ~lan Predsjedni{tva

BiH Ante Jelavi}.

- Kada je u sud stiglo

moje pismo, koje je bilo

suprotne sadr`ine od Je-

lavi}evog, oni su zatra-

`ili tuma~ewe koje pi-

smo je validno. Alija

Izetbegovi} samovoqno

je odgovorio da BiH

ostaje pri tu`bi, jer se

o tome nikada nije razgo-

varalo u Predsjedni{tvu

- obja{wava Radi{i}.

Nije mu jasno za{to

wegov prethodnik u

Predsjedni{tvu BiH

Mom~ilo Kraji{nik ni-

je stopirao tu`bu, jer,

kako ka`e, nije imao

priliku da sa wim o to-

me razgovara, ali vjeru-

je da on nije ni imao pri-

liku da to uradi.

On pozdravqa i po-

tez doskora{weg srpskog

~lana Predsjedni{tva BiH Borislava Parav-

ca, koji je 2004. godine Ustavnom sudu BiH upu-

tio zahtjev za ocjenu ustavnosti tu`be.

- I on je, bez sumwe, uradio ono {to je u

wegovoj mo}i, ali mi nije jasno za{to sud to-

liko ~eka da ka`e da je tu`ba neustavna, jer

bi bilo kakva druga~ija odluka bila pogre-

{na - ka`e Radi{i}.

Smatra da se istina mora utvrditi i da zlo-

~inci moraju odgovarati, ali, i dodaje da "ni-

je istina samo ono {to ka`e jedna strana, ni-

ti su zlo~ine po~inili pripadnici samo jed-

nog naroda#. ¥ D. MOMI]

BIV[I SRPSKI ^LAN PREDSJEDNI[TVA @IVKO RADI[I]

O TU@BI BiH PROTIV SRBIJE I CRNE GORE

ATAK NA USTAV

PODVU^ENO

BOSNU, IPAK, \AVO PONIO!

\Neboj{a Radmanovi}:

Otvorena mnoga pitawa

\@ivko Radi{i}:

Privatna tu`ba

ISTINA

@ivko Radi{i} smatra da je potrebno

dosta vremena da prava istina o onome {to

se na prostoru biv{e Jugoslavije de{avalo

u posqedwoj deceniji pro{log vijeka iza-

|e na vidjelo, ali da je oko tu`be sve jasno.

- To je privatna tu`ba, koja formalno-

pravno apsolutno nije utemeqena i samo po-

gre{na politika me|unarodne zajednice je

odr`ava na povr{ini - ocijenio je @ivko

Radi{i}.

BAWA LUKA - Premijer

Republike Srpske Milorad Do-

dik istakao je ju~e u Bawoj Lu-

ci tokom razgovora sa ambasa-

dorom Velike Britanije u BiH

Metjuom Rajkroftom da o~ekuje

da }e uskoro biti zavr{eno for-

mirawe vlasti na nivou BiH.

- Obavijestio sam ambasadora

Rajkrofta o tome kako se stvari

odvijaju u Republici Srpskoj, kad

je u pitawu formirawe vlasti, i

mislim da }e tokom ove sedmice

sve biti zavr{eno. Naravno, osta-

je problem oko konstituisawa or-

gana vlasti na nivou BiH. Mi e-

limo da uskoro vidimo to for-

mirawe i spremni smo da u taj

proces u|emo - naglasio je Dodik.

On je dodao da je pozvao li-

dere devet politi~kih partija u

BiH da do|u u Bawu Luku da raz-

govaraju o tom pitawu, kao i o

reformi policije.

Sastanak je planiran za sri-

jedu, 29. novembra, u 18 ~asova.

- Smatram da su to dvije va-

`ne teme. O~ekujem da }emo se

razumjeti na tom sastanku i da

}emo deblokirati proces for-

mirawa vlasti na nivou BiH -

kazao je Dodik.

Dodao je da ne mo`e da ga-

ran tuje dolazak svih lidera, ali

da }e oni na taj na~in pokazati

svoj interes za ova pitawa.

- Kad je u pitawu reforma

policije, nisu sporna tri evrop-

ska principa. Mi smo ih i pri-

hvatili upravo zato {to smo

smatrali da u okviru wih posto-

ji {iroka mogu}nost da se dogo-

vorimo oko tog pitawa i da ide-

mo daqe. Mi nudimo kompromis,

odnosno zakon na nivou BiH ko-

jim }e se urediti da postoji po-

licija Republike Srpske, kao i

zajedni~ki buxet policijskih

snaga na nivou BiH. U okviru

wega bio bi buxet policijskih

snaga Srpske, odre|en u okviri-

ma koji su usvojeni na nivou BiH

- objasnio je premijer Dodik.

Metju Rajkroft je istakao

da su tri principa Evropske

unije veoma jasna, ali ujedno i

dovoqno {iroka da omogu}e li-

derima u BiH da se dogovore o

modelu koji }e svi prihvatiti,

i da je veoma dobro {to je pre-

mijer Srpske sazvao wihov sa-

stanak.

- Ako sastanak u srijedu bu-

de koristan, sli~an }e biti

odr`an i u Briselu naredne

sedmice - rekao je britanski

ambasador.

Dodik i Rajkroft razgovara-

li su i o ustavnim promjenama,

a premijer Srpske ponovio je

stav o privr`enosti Saveza ne-

zavisnih socijaldemokrata pr-

vom paketu ustavnih promjena.

- Spremni smo da budemo dio

onih koji }e da izglasaju te

ustavne promjene. Potvrdio sam

ambasadoru Rajkroftu da ima-

mo odre|ene rezerve u pogledu

pona{awa drugih, ali vrijeme

}e da poka`e ko je dosqedan u

tom pogledu - naglasio je Dodik.

Rajkroft je izjavio da je na

sastanku bilo rije~i i o uslo-

vima koji su potrebni da bi do-

{lo do potpisivawa o stabili-

zaciji i pridru`ivawu i ula-

sku BiH u partnerstvo za mir.

Premijer Republike Srpske

ponovio je i to da }e Nikola

[piri} biti predsjedavaju}i

Savjeta ministara BiH.

¥ S. MILETI]

utorak, 28. novembar 2006. NOVOSTI

3PREDSJEDNIK REPUBLI^KE VLADE RAZGOVARAO SA BRITANSKIM

AMBASADOROM U BiH

Premijer Milorad Dodik upoznao

britanskog ambasadora o tome da je

pozvao lidere devet politi~kih partija

u BiH da do|u u Bawu Luku da razgovaraju

o {to br`em formirawu vlasti na nivou

BiH, kao i o reformi policije

ZA pravoslavne vjernike

danas po~iwe vi{enedjeqni

Bo`i}ni post, koji se zavr-

{ava na praznik Ro`destva

Hristovog - Bo`i}.

Post ne predstavqa samo

uzdr`avawe od masne i mrsne

hrane, ve} prvenstveno ima du-

hovnu dimenziju, koja se ogle-

da u uzdr`avawu od r|avih mi-

sli, rije~i i djela, u ~e{}oj

molitvi i ~iwewu dobro~in-

stava. Kroz post ~ovjek u sebi

uzdi`e duhovno nad tjelesnim.

Isus Hrist je i u praksu

Crkve uveo post, on je nakon

kr{tewa u rijeci Jordan, oti-

{ao u pustiwu i postio 40 da-

na i no}i. Tako se pripremao

za ku{wu pred koju }e Ga po-

stavqati Sotona, i iz koje }e

Hristos iza}i kao pobjednik.

Dan uo~i posta su poklade,

kada se meso izbacuje iz is-

hrane.

¥ M. X.

PRAVOSLAVNI PRAZNICI

Premijer Srpske i mandatar za sastav nove Vlade Milo-

rad Dodik je istakao da }e sva imena ~lanova nove republi~-

ke Vlade biti poznata na sjednici Narodne Skup{tine Repu-

blike Srpske.

- Ve}ina ministara u Vladi osta}e i daqe na svojim funk-

cijama. Imena novih ministara poznata su, ali jo{ treba oba-

viti neke konsultacije. Sve }e biti obavqeno na vrijeme - re-

kao je Dodik.

Milorad Dodik i Metju Rajkroft:

Tri evropska principa dovoqno {iroka

(Snimio R. OSTOJI])

CIQEVI SRPSKE JASNI

IMENA NOVIH MINISTARA

BAWA LUKA - Predsjed-

nik Republike Srpske Milan

Jeli} uputio je ju~e telegram

sau~e{}a porodici preminu-

log sudije Ustavnog suda BiH

Jove Rosi}a.

- Iznenadna smrt Jove Ro-

si}a sudije Ustavnog suda BiH

duboko je o`alostila sve nas.

Iz `ivota je oti{ao ~ovjek i

pregalac koji je bio u redovi-

ma najistaknutijih pravni~-

kih kadrova Republike Srp-

ske i BiH. Rosi} je bio sudi-

ja od karijere, pregalac u us-

postavqawu, organizovawu i

rukovo|ewu pravosudnim or-

ganima i dr`avnim organima

u oblasti pravosu|a i uprave

- navodi se u telegramu pred-

sjednika Jeli}a.

Isti~e se da }e iz dugogo-

di{weg rada Jove Rosi}a u ne-

zaboravu ostati dosqednost,

odlu~nost i uspje{nost u oba-

vqawu odgovornih du`nosti

sudije Okru`nog suda u Liv-

nu, sudije i predsjednika Okru-

`nog suda u Bawoj Luci, mini-

stra pravde, predsjednika Vr-

hovnog suda i sudije Ustavnog

suda Republike Srpske, kao i

sudije Ustavnog suda BiH. We-

gova skromnost, visoka moral-

nost i stru~nost uzor su u ra-

du i `ivotu, pogotovo u prav-

ni~koj struci i javnosti i iz-

gra|ivawu nezavisnosti i sa-

mostalnosti sudske funkcije

po najvi{im standardima, na-

vodi se u telegramu predsjed-

nika Republike Srpske Mi-

lana Jeli}a.

Telegram sau~e{}a poro-

dici preminulog sudije Jove

Rosi}a ju~e je uputio i pred-

sjednik Vlade Republike Srp-

ske Milorad Dodik.

- Smr}u sudije Jove Rosi-

}a Republika Srpska je osta-

la bez jednog od najboqih

pravnika, biv{eg ministra

pravde i predsjednika Vrhov-

nog suda. Ustavni sud BiH je

ostao bez vrsnog sudije Jove

Rosi}a koji je svojim radom,

stru~no{}u i moralno{}u bio

i ostao primjer drugima, po-

sebno onima koji se bave pra-

vosu|em - stoji u telegramu

premijera Srpske.

Povodom smrti Jove Rosi-

}a komemoracija }e biti odr-

`ana danas, u 11 ~asova, u ba-

wolu~kom Banskom dvoru. Sa-

hrana }e biti obavqena u 13

~asova na Rebrova~kom gro-

bqu u Bawoj Luci. ¥ M. D.

TELEGRAMI SAU^E[]A POVODOM SMRTI

SUDIJE JOVE ROSI]A

Osta}e uzor

u radu i `ivotu

VI[EGRAD, PQEVQA

- Vodeni talas, koji se pro-

bio kroz prirodno stvorenu

branu na Tari, ispod Mojkov-

ca i stigao u subotu i do bra-

ne hidroelektrane "Vi{e-

grad# potpuno je spremno do-

~ekan, tako da nije na~inio

nikakvu {tetu.

Prema rije~ima glavnog

in`ewera elektropostroje-

wa u HE "Vi{egrad# Mi}a

Ple}i}a vodeni talas je neu-

tralizovan u djelimi~no is-

pra`wenoj akumulaciji, ta-

ko da nije zabiqe`ena nika-

kva {teta u uzvodnom prio-

baqu, na podru~ju op{tina

Vi{egrad i Novo Gora`de.

Vodeni talas je bio ja~i-

ne protoka oko 500 metara

kubnih u sekundi, a wegova vi-

sina u Fo~i bila je izme|u

jedan i po i dva metra.

Na~elnik op{tinskog

{taba Civilne za{tite Vi-

{egrad Mirko \ukanovi} po-

tvrdio je na{em listu da su,

sre}om, izbjegnute bilo ka-

kve opasnosti po stanovni-

{tvo i objekte uz priobalni

pojas.

Moglo bi se re}i da nas je

sve neo~ekivano pregra|iva-

we Tare, nakon klizawa

ogromnih koli~ina zemqe i

drve}a, upozorilo na svaku

vrstu opasnosti od neplani-

ranih poplava. S druge stra-

ne, bila je ovo izvanredna

prilika da se u praksi poka-

`e spremnost struktura Ci-

vilne za{tite, obavje{tava-

wa javnosti, te spremnost hi-

drocentrale "Vi{egrad# da

na vrijeme reaguje, ispusti

vodu iz akumulacije i sprem-

no do~eka o~ekivani vodeni

talas.

Sre}om, nije se desilo

ono najgore, da do|e do dodat-

nog klizi{ta, porasta akumu-

lacije i wenog naglog pucawa.

Da je, kojim slu~ajem, bilo ta-

ko, pitawe je koliko bi vode-

ni talas na~inio {tete i ka-

ko bi to sve sprije~ili.

- [tete koje je prije ~eti-

ri dana pri~inio odron u ka-

wonu rijeke Tare su ogromne,

ali mawe nego {to se u po-

~etku pretpostavqalo i o~e-

kivalo - izjavio je za Tanjug

{ef op{tinske slu`be za-

{tite u Mojkovcu u Crnoj Go-

ri i ~lan Komisije za procje-

nu {teta od elementarnih ne-

pogoda Dragan Markovi}.

Najvi{e {tete su imali

mje{tani sela Kaludra, koji

su privremeno bili iseqeni

iz svojih ku}a. Oni su se vra-

tili u svoje domove, a odmah

potom dobili su i struju.

Prema prvim procjenama,

Tara je odnijela oko 30 ari

najplodnijeg zemqi{ta u Ka-

ludri. Most u Gostilovini je

toliko o{te}en da se, prak-

ti~no, mora ponovo graditi,

a jedna vikendica je popla-

vqena.

- Mojkova~ka komisija za

elementarne nepogode i pro-

cjenu {tete tek je po~ela da

sabira negativne posqedice

zaustavqawa Tare - izjavio je

predsjednik komisije Predrag

Zejak. Najavqeno je da }e

prve procjene biti poznate

sredinom sedmice. Stru~wa-

ci smatraju da je uzrok nedav-

nih de{avawa na Tari "pri-

rodni proces erozije koji je

nastao nakon dvodnevnih ki-

{a poslije du`eg su{nog pe-

rioda#.

Tara se vratila u svoje ko-

rito i oteklo je jezero koje je

poplavilo Kaludru, dio Go-

stilovine i Gojakovi}a.

¥ S. HELETA

U PODRIWU NEMA [TETE POSLIJE PUCAWA

PRIRODNO STVORENE BRANE NA TARI

TALAS STREPWE PROTEKAO

Sre}om, izbjegnute bilo kakve opasnosti po stanovni{tvo

i objekte uz priobalni pojas, potvrdio na~elnik

vi{egradskog {taba Civilne za{tite Mirko \ukanovi}

PASTRMKA I MLADICA

Prema rije~ima predsjednika mojkova~kog Ribolovnog

dru{tva Miodraga Bara}a, stradale su i ribe u rijeci.

- Sve {to se dogodilo i uzvodno i nizvodno od mjesta

velikog odrona, koji je pregradio rijeku Taru i stvorio

veliko jezero, platile su pastrmka i mladica - kazao je

Bara}.

Bo`i}ni post

BAWA LUKA - Reformu po-

licije potrebno je podi}i na po-

liti~ki nivo razgovora, jer je

o~ito da postoje razli~iti po-

gledi iz Republike Srpske i Fe-

deracije BiH na interpretaci-

ji tri principa Evropske unije.

Ovo je ju~e istakao predsjed-

nik Narodne skup{tine Repu-

blike Srpske Igor Radoji~i} po-

slije ju~era{weg razgovora sa

ambasadorom Velike Britanije u

BiH Metjuom Rajkroftom i po-

novio da neslagawa postoje po

pitawu buxeta, policijskih re-

gija i hijerarhije unutar policij-

skih struktura u BiH.

- To su vi{e politi~ka nego

tehni~ka pitawa. Kada i ako bu-

de postojao politi~ki dogovor,

bi}e ga lako interpretirati i

tehni~ki uobli~iti - ocijenio

je Radoji~i} i dodao:

- Mi smo i ranije govorili da

je rad Upravnog odbora Direk-

cije za reformu policije u obli-

ku u kojem sad radi, uglavnom gu-

bqewe vremena. Dobro je da se

sad sve vra}a u poku{aj politi~-

kih dogovora i da se kriza poku-

{ava prevazi}i.

Radoji~i} je ponovio da pre-

poruka i zakqu~ci Narodne skup-

{tine o reformi policije, de-

fini{u stav predstavnika Srp-

ske o ovom pitawu.

Rajkroft je kazao da me|una-

rodna zajednica u BiH ne insi-

stira da Ministarstvo unutra-

{wih poslova Srpske mora ne-

stati, ali da zakonodavstvo i bu-

xet moraju biti na nivou BiH.

Istakao je da tri evropska

principa daju dovoqan okvir po-

liti~kim liderima u ovoj zemqi

da do|u do sporazuma.

Britanski ambasador ne sma-

tra da su politi~ki razgovori o

reformi policije vra}awe na

po~etak, ve} definisawe na~ina

na koji }e se do}i do kona~nog do-

govora.

Tokom razgovora, Rajkroft

je istakao da Narodna skup{ti-

na Srpske mo`e da bude primjer

drugim parlamentima u formi-

rawu vlasti. ¥ M. X.

SUSRET IGORA RADOJI^I]A SA METJUOM RAJKROFTOM

Parlament za primjer

Kabinet predsjednika Narodne skup{tine: Politi~kim razgovorima

do kona~nog dogovora (Snimila S. ILI])

utorak, 28. novembar 2006.DOGA\AJI

4

JASENOVAC - Nova mu-

zejska postavka u Spomen-pod-

ru~ju Jasenovac ju~e je i zva-

ni~no predstavqena javnosti,

~ime je stavqena ta~ka na vi-

{emjese~ne nesuglasice oko

wenog kona~nog izgleda i su-

{tine.

Otvarawu Obrazovnog cen-

tra Jasenovac i nove muzejske

postavke prisustvovao je i po-

liti~ki vrh Hrvatske, predvo-

|en predsjednicima Republi-

ke, Sabora i Vlade, Stjepanom

Mesi}em, Vladimirom [eksom

i Ivom Sanaderom. Me|u go-

stima su bili vladika zapad-

noslavonski gospodin Sava, bi-

skup po`e{ki Antun [kvor-

~evi}, nadrabin zagreba~ki

Zvi Eliezer Aloni, zatim pre-

`ivjeli logora{i i potomci

`rtava iz Hrvatske, Republi-

ke Srpske i Srbije, predstav-

nici javnog, kulturnog i nau~-

nog `ivota, diplomate...

Direktor Spomen-podru~-

ja Nata{a Jovi~i} ponovila je

jo{ jednom da je Jasenovac sim-

bol qudskog stradawa, ta~ka

na kojoj su otvoreni bezdani i

provalije smrti, mjesto sa ko-

ga se glasnije nego bilo gdje

drugdje mora ~uti poruka - "ni-

kad vi{e#!

- Moramo svakoj `rtvi da

vratimo identitet, li~ni zna-

~aj i dostojanstvo, jer je i wi-

hova patwa bila pojedina~na.

Ovo mjesto mora da bude mjesto

u~ewa o Jasenovcu, genocidu i

qudskoj patwi, i ovdje moramo

da gradimo druga~iju svijest -

rekla je Jovi~i}.

Hrvatski premijer Ivo Sa-

nader, u ime savremene hrvat-

ske dr`ave, izrazio je duboko

po{tovawe svim rtvama usta-

{kog logora smrti Jasenovac.

- Istina se ne smije skri-

vati, ni zaboraviti, ali se ne

smije ni nametati, niti se wo-

me smije trgovati. Istina ne

mo`e da ima dva lica - upozo-

rio je Sanader, poru~iv{i da

se istina o Jasenovcu mora pa-

`qivo izu~avati, ali se ne

smije zaboraviti ni monstruo-

znost usta{kog zlo~ina.

Predsjednik hrvatskog Sa-

bora Vladimir [eks kazao je da

su mnoge stranice u pro{losti

napisane rukom zla, a da je Jase-

novac jedna od najtamnijih i naj-

nehumanijih stranica te pro-

{losti. On je naglasio da je

usta{ki logor smrti Jasenovac

nastao po uzoru na zloglasne na-

cisti~ke kampove, ali da je on

ostao zapam}en po stravi~nim

usta{kim zlo~inima po~iwe-

nim nad Srbima, Jevrejima, Ro-

mima i drugim antifa{istima.

Hrvatski predsjednik Stjepan

Mesi} poru~io je da memorijal-

ni muzej i obrazovni centar u Ja-

senovcu moraju, prvenstveno, da

informi{u mlade qude o onom

{ta se ovdje zaista i de{avalo

u Drugom svjetskom ratu.

- Jedina mjera uspjeha ovog

obrazovnog centra i memori-

jalnog muzeja bi}e ako nein-

formisani petnaestogodi{wa-

ci poslije posjete Jasenovcu

zaista i shvate {ta se to ovdje

desilo, ako shvate {ta je Jase-

novac bio - kazao je Mesi}, po-

ru~iv{i da se u Jasenovcu ne

mo`e praviti novi "Jad Va-

{em#, jer "stojimo na popri-

{tu stravi~nog zlo~ina#.

¥ D. MAJSTOROVI]

PREDSTAVQENA NOVA MUZEJSKA POSTAVKA U SPOMEN-PODRU^JU JASENOVAC

DA ISTINA PROGOVORIOvo mora da bude mjesto u~ewa o genocidu i qudskoj

patwi, poru~ila Nata{a Jovi~i}. Istina se ne smije

skrivati, ni zaboraviti, rekao Ivo Sanader

\Obilazak muzeja: Vladika Sava, biskup

[kvor~evi} i nadrabin Aloni

\Slike zla: Opomena za pokoqewa

(Snimio H. D. BORKOVI])

JEDNA od poruka koju su

predstavnici porodica nesta-

lih iz regiona uputili sa regi-

onalne konferencije u Br~kom

o ovom pitawu je da se da pr-

venstvo ekshumacijama pozna-

tih, odnosno ve} lociranih

grobnica.

Direktor republi~ke Kan-

celarije za tra`ewe nestalih i

zarobqenih lica Milan Bogda-

ni} kazao je da ovaj organ ne

raspola`e takvim podacima.

- Poznati lokalitet koji smo

imali rije{ili smo tokom godi-

ne. Rije~ je o 45 tijela ekshumi-

ranih na bawolu~kom Gradskom

grobqu. Ve} pristi`u i DNK na-

lazi, koji potvr|uju da se u najve-

}em broju slu~ajeva radi o srp-

skim izbjeglicama, a ima, tako|e,

Bo{waka i Hrvata koji su na ra-

zne na~ine ovdje dospjeli - ista-

kao je Bogdani}.

On smatra da je poruka po-

rodica, prije svih, upu}ena na

adresu nadle`nih u Hrvatskoj,

jer su neke od wih jo{ deceni-

ju prije dobile protokole sa

preliminarnim identifika-

cijama i mjestom sahrane, a ti-

jela ni do danas nisu ekshumi-

rana.

I u Br~kom su hrvatski

predstavnici ponovili da }e

tijela biti ekshumirana kada

na wih do|e red?!

Tako|e, dodao je direktor

Kancelarije, ni federalna Ko-

misija za nestala lica jo{ ni-

je ekshumirala pojedine grob-

nice o kojima su informacije

dobili od Komisije za Srebre-

nicu Vlade Republike Srpske.

- Ustupqeni si im podaci o

nekoliko desetina potencijal-

nih grobnica, ali sve jo{ nisu

ekshumirane. U federalnoj Ko-

misiji to pravdaju

ograni~enim qudskim

i drugim potencija-

lom - naglasio je Bog-

dani}.

On se sla`e sa za-

kqu~kom porodica da

nadle`ni pravosudni

organi treba vi{e da

se anga`uju kako bi se

do{lo do informaci-

ja o pojedinim grob-

nicama.

- U skladu sa Za-

konom o nestalim oso-

bama BiH, pravosud-

nim organima smo upu-

tili desetine zahtjeva kada je

rije~ o nestalim osobama sa

podru~ja Sarajeva, Ozrena i za-

padnokraji{kog podru~ja, ali

uzalud. Ne znam za{to do sada

nismo dobili podatke o grobni-

cama ni od Ha{kog tribunala,

a ni od Tu`ila{tva BiH. Mo-

`da se ne sprovode istrage ka-

da je rije~ o `rtvama iz nadle-

`nosti na{e Kancelarije - na-

veo je Bogdani}, koji je podsje-

tio da se do potencijalnih grob-

nica mo`e do}i procesuirawem

ratnog zlo~ina, jer je ve}ina

nestalih upravo bila wegova

`rtva.

On smatra da postoji mogu}-

nost da se na ovakvu situaciju

odrazila i ~iwenica {to su se

ekshumacije godinama unazad

obavqale po principu izmje-

{tene nadle`nosti, a ne u skla-

du sa Zakonom o krivi~nom po-

stupku.

- Na`alost, problem nesta-

lih rije{en je tek polovi~no.

Ukazivali smo mnogo puta do

sada da je osnovni problem ne-

dostatak vaqanih informaci-

ja, tako da bi sprovo|ewe za-

kqu~ka sa konferencije u Br~-

kom bilo od velike pomo}i da

se ubrza proces ekshumacija,

ali i identifikacija ve} pro-

na|enih tijela - ocijenio je Mi-

lan Bogdani}.

¥ G. KLEPI]

MILAN BOGDANI], DIREKTOR KANCELARIJE ZA TRA@EWE NESTALIH

NA POLA PUTA

Pravosudnim organima upu}eno desetine zahtjeva

kada je rije~ o nestalim sa podru~ja Sarajeva,

Ozrena i zapadne Krajine, ali uzalud,

upozorava Bogdani}

\Milan Bogdani}: Nedostaju

vaqane informacije

^EVAQU[A U OP[TINI ZAVIDOVI]I

Prona|eno jedno tijelo

ZAVIDOVI]I - Slu`benik republi~ke Kancelarije za

tra`ewe nestalih i zarobqenih lica Goran Kr~mar potvrdio

je za na{ list da je ju~e u rejonu ^evaqu{a, op{tina Zavido-

vi}i, ekshumirano tijelo pripadnika Vojske Republike Srpske.

Kr~mar je naveo da je rije~ o borcu koji je stradao u sep-

tembru 1995. godine na ovom podru~ju i da postoje pretpostav-

ke o wegovom identitetu. ¥ G. K.

ZUROF

Direktor Centra "Simon

Vizental# iz Jerusalima Efra-

im Zurof nezadovoqan je novom

muzejskom postavkom u Spomen-

podru~ju Jasenovac. Sama postav-

ka, smatra on, jeste svojevrsni

korak naprijed, ali evidentan

je problem u samom wenom iz-

gledu i na~inu na koji je pri-

premqena. Na pitawe koji su to

problemi, Zurof je objasnio da

sama postavka nema konteksta,

nema ni{ta konkretno o Dru-

gom svjetskom ratu, antisemiti-

zmu i antisrpstvu, kao ni o sa-

moj usta{koj ideologiji.

- Qudi moraju da shvate za-

{to se to desilo. Primjera radi,

da li ste tamo vidjeli i jednu je-

dinu sliku nekog usta{kog zlo-

~inca, komandanta logora? Ni-

ste, jer ih nema. Zato se s pravom

mo`e postaviti pitawe {ta se

tamo, u stvari, desilo, da li je

to bio zemqotres, cunami ili

ne{to drugo - kazao je Zurof.

On je ju~e, na poziv i u or-

ganizaciji Odbora za Jaseno-

vac pri Srpskoj pravoslavnoj

crkvi, obi{ao i Spomen-pod-

ru~je Dowa Gradina, na desnoj

obali Save, nekada dio jedin-

stvenog jasenova~kog memori-

jalnog kompleksa.

BAWA LUKA - Kwiga "Hrvatsko prava{tvo i Srbi#, auto-

ra profesora doktora Du{ana Beri}a, bi}e promovisana ve~e-

ras u 19 ~asova u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Repu-

blike Srpske u Bawoj Luci.

O kwizi }e govoriti profesor Predrag Lazarevi}, profe-

sor doktor \or|e Miki}, magistar Slobodan Nagradi}, Ange-

lika Kos i autor.

Organizator promocije je Gradski odbor Srpskog prosvjetnog

i kulturnog dru{tva "Prosvjeta#. ¥ N. S. @.

PROMOCIJA KWIGE PROFESORA DU[ANA BERI]A

Hrvatsko prava{tvo i Srbi

MINISTARSTVO

za prostorno ure|ewe,

gra|evinarstvo i ekolo-

giju Republike Srpske

pripremilo je Nacrt za-

kona o izmjenama i dopu-

nama Zakona o ure|ewu

prostora.

Wime se, izme|u os-

talog, ukida urbanisti~-

ka saglasnost i skra}uju

rokovi za dobijawe svih

drugih dokumenata po-

trebnih za gradwu.

Prema rije~ima po-

mo}nika ministra za

prostorno planirawe

Maide Ibri{agi} - Hr-

sti}, ovim zakonskim

rje{ewem, koje }e se ubr-

zo na}i u skup{tinskoj

proceduri, urbanisti~-

ka saglasnost se mijewa

lokacijskim uslovima, za

~ije izdavawe je smawen

rok na 45 dana.

Sve druge potrebne

saglasnosti, kako je naglasila,

prikupqa}e nadle`ni organ, a

ne podnosilac zahtjeva, osim ako

on to ne `eli.

- Kada su u pitawu odobrewe

za gra|ewe i odobrewe za upotre-

bu, sa dosada{wih 60 dana, roko-

vi }e se skratiti na 30 dana, ra-

~unaju}i od dana dostavqawa kom-

pletne dokumentacije - pojasnila

je Maida Ibri{agi} - Hrsti}.

Ona je dodala da se izmjena-

ma i dopunama Zakona o ure|e-

wu prostora precizira na~in

dokazivawa prava svojine ze-

mqi{ta ili objekta, obaveza

nadle`nog organa da u odre|e-

nim slu~ajevima o postojawu tog

prava odlu~uje u postupku izda-

vawa odobrewa za gra|ewe i ulo-

ga kona~nog rje{ewa u ekspro-

prijaciji u tom postupku.

Striktno se, istakla je, na-

vode dokumenti koji se prila-

`u uz zahtjev za izdavawe odo-

brewa za gra|ewe da bi se on

smatrao kompletnim.

Za tehni~ki pregled gra|e-

vine, kao faze u postupku izda-

vawa odobrewa za upotrebu, od-

re|uje se rok od 15 dana od for-

mirawa komisije, koji do sada

nije bio definisan. U sklopu

regulacionog plana, predvi|a

se uvo|ewe i "zoning plana#, ko-

jim se mawe "projektuje# budu}i

izgled obuhva}enog prostora, a

vi{e se defini{u namjene po-

vr{ina, pravila za locirawe i

gra|ewe, i odre|uju granice re-

levantnih parametara.

Na ju~era{woj konferenci-

ji za novinare istaknuto je i da

se ovim izmjenama zakona pred-

vi|a za{tita prava vlasnika su-

sjednih nekretnina u postupku

izdavawa odobrewa za gradwu.

¥ M. RADETI]

IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O URE\EWU PROSTORA

Br`e do dozvole

\Maida Ibri{agi} - Hrsti}:

Nacrt uskoro u parlamentu

(Snimio R. OSTOJI])

BAWA LUKA - Poslanici

Partije demokratskog progresa

podr`a}e predlo`eni Nacrt bu-

xeta za 2007. godinu, jer je u we-

ga ugra|en veliki dio na{ih po-

litika, ali smatramo da posto-

ji mogu}nost pove}awa buxet-

skih sredstava za poqoprivre-

du, obrazovawe i penzionere.

Ovo je na ju~era{woj kon-

ferenciji za novinare rekao

poslanik ove stranke u Narod-

noj skup{tini Republike Srp-

ske Dragan Mikerevi}.

- O~ekujemo da }e Vlada, uz

prijedlog buxeta, iza}i i sa eko-

nomskom politikom, kako bi se

vidjelo {ta su weni prioriteti

u narednoj godini - rekao je Dra-

gan Mikerevi}.

On je istakao da su potreb-

na jo{ ve}a izdvajawa za poqo-

privredu, kako bi se moglo od-

govoriti izazovima iz okru`e-

wa i zbog pridru`ivawa BiH

Sredwoevropskoj zoni slobod-

ne trgovine. Govore}i o refor-

mi policije, Mikerevi} je ista-

kao da PDP ne}e podle}i priti-

scima i da Republika Srpska mo-

ra imati svoju policiju.

- Trgovawe institucijama je

protivustavna aktivnost, a re-

ferendum o reformi policije

je za one koji nemaju hrabrosti

da jasno izraze svoj stav o tom

pitawu - kazao je Mikerevi}.

Poslanik PDP-a Brani-

slav Borenovi} smatra da pove-

}awe buxeta za 14 odsto pred-

stavqa dobar osnov za daqi raz-

voj i istakao potrebu izdvaja-

wa vi{e sredstava za plate u

obrazovawu.

- Potrebno je pove}ati pla-

te u osnovnom, sredwem, a poseb-

no visokom obrazovawu, jer }e

javni fakulteti samo tako za-

dr`ati konkurentnost u odno-

su na privatne - rekao je Bore-

novi}.

On je naglasio da bi Vlada

Republike Srpske trebalo da

otvori svoje kancelariju u Br~-

kom i Briselu.

- Briselska kancelarija bavi-

la bi se ekonomskim i kultur-

nim, a kancelarija u Br~kom po-

liti~kim pitawima - ocijenio je

Borenovi}. ¥ D. Mo.

PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA

Buxetu prolazna ocjena

utorak, 28. novembar 2006. EKONOMIJA

5

POSLOVNI SVIJET

Doma}instva

pred bankrotom

PODGORICA - Crnogorska doma}instva

koja kod banaka imaju velike dugove mogla

bi u 2007. godini da do`ive bankrot, pi{e

podgori~ki list "Republika#, a prenose agen-

cije.

Pozivaju}i se na podatke Centralne ban-

ke Crne Gore, list navodi da svaki gra|anin

te dr`ave prosje~no duguje bankama 373 evra.

Prosje~na neto zarada zaposlenih u Cr-

noj Gori sada je oko 250 evra. U strukturi du-

gova gra|ana 88 odsto su dugoro~ni krediti.

Na prezadu`enost, kako je navedeno, utica-

lo je smawewe kamata i pove}ana ponuda du-

goro~nih stambenih kredita. List prenosi

upozorewa ekonomskih analiti~ara da }e gra-

|ani morati da prekinu praksu olakog zadu-

`ivawa. ¥

Boqe le`ati

nego raditi

PRAG/VAR[AVA - ^esi ne `ele da ra-

de slabo pla}ene, a zahtjevne poslove kao

{to su fizi~ki, poslovi kroja~ica, pomo}-

nih kuvara, ~ista~ica, pokazuje najnovije is-

tra`ivawe koje je ju~e objavila "Mlada

fronta Dnes#, javqa Beta.

"Novi# Evropqani, prema tom istra`i-

vawu, spremni su da rade ove poslove samo u

inostranstvu, dok je u ^e{koj nepopuweno

~ak 100.000 takvih radnih mjesta.

Kuvar u ^e{koj zaradi bruto od 430 do

640 evra, dok ga u razvijenijim ~lanicama

Evropske unije ~eka plata od 1.860 evra. Ako

ne odlu~i da krene trbuhom za kruhom na za-

pad, vi{e mu se isplati da se prijavi kao ne-

zaposlen i prima socijalnu pomo}, nego da

radi slabo pla}en naporni posao. ¥

PRIMJENOM novog Za-

kona o porezu na dobit od 1. ja-

nuara idu}e godine o~ekuje se

naplata od 45 do 50 miliona

maraka poreza na dobit, {to

zna~i pove}awe do 50 odsto u

odnosu na ovu godinu.

Iznose}i ovu procjenu, po-

mo}nik direktora za poreske

obveznike i javno informisa-

we u Poreskoj upravi Repu-

blike Srpske Ilinka Gavri-

lovi} je u izjavi za na{ list

naglasila da }e u idu}oj godi-

ni samo proizvodna preduze-

}a mo}i da koriste umawewa

osnovice za ulagawa.

Novim zakonom je predvi-

|eno umawewe osnovice za ob-

ra~un poreza na dobit ukoli-

ko proizvodno preduze}e ula-

`e u nabavku opreme i ma{i-

na, s tim da to mo`e da kori-

sti u naredne dvije godine.

- Na ovaj na~in je zakono-

davac stimulisao ulagawa u

proizvodwu, {to je velika

prednost u odnosu na postoje-

}i zakon, prema kojem se osno-

vica umawivala za svu opremu

svim pravnim licima, bez ob-

zira na to kojom se djelatno-

{}u bave. Podsticawe proiz-

vodwe ima kqu~nu ulogu u raz-

voju privrede - istakla je Ga-

vrilovi}eva.

U skladu sa novim zakonom

osnovica }e se utvr|ivati tako

{to se od oporezivog prihoda

oduzmu rashodi, koji su uticali

na ostvarivawe tog prihoda. Ta

razlika }e predstavqati osno-

vicu za obra~un poreza na dobit.

U oporezivi prihod prili-

kom utvr|ivawe osnovice ne

ulaze prihodi koje pravno lice

ostvari po osnovu u~e{}a u do-

biti kod drugog pravnog lica,

isplate kroz dividendu, kamate

na depozite u banci, prihod od

razmjene ili transfera istovr-

sne imovine, prihodi na koji je

pla}en porez po odbitku, kao i

prihodi u obliku kamata od har-

tija od vrijednosti koje izdaje

Centralna banka BiH.

- Od prihoda se odbijaju svi

rashodi koji su direktno utica-

li na ostvarewe prihoda, s tim

{to se pojedini rashodi ogra-

ni~avaju. Na primjer, priznaje se

30 odsto tro{kova reprezenta-

cije, nagrade i druge naknade ko-

je se daju zaposlenim do odre|e-

nog iznosa, {to }e biti reguli-

sano pravilnikom. Donacije jav-

nim, kulturnim i obrazovnim

institucijama i hu-

manitarnim organi-

zacijama priznaju se

od tri odsto od pri-

hoda za tu poresku

godinu, rashodi po

osnovu sponzorstva

priznaju se dva od-

sto od ukupnog pri-

hoda, stipendije se

priznaju do 75 odsto

neto plate. Ako

pravno lice isplati

vi{e od 75 odsto

prosje~ne neto pla-

te, taj iznos se ne priznaje u ras-

hode - objasnila je Gavrilovi-

}eva.

Rashodi koji se ne prizna-

ju prilikom utvr|ivawa pore-

ske osnovice su kazne i kama-

te zbog neblagovremenog pla-

}awa javnih prihoda, premija

osigurawa koju pla}a poslo-

davac za li~nu korist zapo-

slenih, sem u slu~aju ukoliko

je ta premija u{la u li~no

primawe. U rashode ne ulaze

ni rashodi u vezi sa nabavkom

kancelarijskih tepiha, umjet-

nina, dekorativnih elemena-

ta, jer ta ulagawa ne uti~u na

ostvarewe prihoda.

- Kqu~na novost u zakonu je

{to prvi put imamo pla}awe

poreza po odbitku, {to zna~i da

}e strano pravno lice, koje ne-

ma stalno mjesto poslovawa u

Republici Srpskoj, na ostvare-

ni prihod morati da plati po-

rez po odbitku po stopi od 10

odsto. Taj porez }e se stranom

licu u wegovoj zemqi priznati

kao poreski kredit - kazala je

Ilinka Gavrilovi}.

¥ D. VRHOVAC

MIHAJLOVI]

[TA DONOSI NOVI ZAKON O POREZU NA DOBIT

VI[E ULA@I, MAWE PLA]AJNovim zakonom predvi|eno umawewe osnovice za obra~un

poreza na dobit ukoliko preduze}e ula`e u nabavku

opreme i ma{ina... Na ovaj na~in zakonodavac stimulisao

ulagawa u proizvodwu, ka`e Ilinka Gavrilovi}

BAWALU^KA BERZA

BAWA LUKA - Prvog da-

na ovosedmi~nog trgovawa na

Bawolu~koj berzi ostvaren je

promet od 1.473.590 maraka

kroz 707 transakcija.

Vrijednost Berzanskog in-

deksa Republike Srpske pove-

}ala se za 0,68 odsto na 2.779,06

poena, dok se vrijednost in-

deksa fondova smawila za 0,14

odsto na 5.702,23 poena.

Indeks preduze}a iz si-

stema "Elektroprivrede

ERS10# mawi je za 1,27 odsto

i dan je zavr{io na 4.052,05

poena.

Najve}i promet od 412.416

maraka na redovnom trgova-

wu ostvaren je akcijama fon-

da "BLB Profita# a.d. Bawa

Luka, po prosje~noj cijeni od

15,19 maraka, {to predstavqa

za 9,85 odsto ve}u cijenu u od-

nosu na trgovawe u petak.

Akcijama "Telekoma Srp-

ske# ostvaren je promet do

86.721 marku, po cijeni od 2,63

marke koja je za 0,99 odsto vi-

{a od prosje~ne cijene sa pro-

{log trgovawa.

Rast od 3,97 odsto zabiqe-

`ile su akcije Rafinerije

uqa Modri~a i wima se trgo-

valo po cijeni od 0,76 maraka

uz promet od 16.796 maraka.

Prometovana je i jedna ak-

cija "NLB Razvojne banke# a.

d. Bawa Luka po cijeni od

3.450,00 maraka.

Najve}i rast od 1,52 od-

sto su imale akcije "Invest

Nova# a.d. Bijeqina sa koji-

ma se trgovalo po cijeni od

0,201 marke, dok su najve}i

pad od 2,96 odsto zabiqe`i-

le akcije "Cepter fonda#

a.d. Bawa Luka kojima se tr-

govalo po cijeni od 16,17 ma-

raka.

U toku ju~era{weg dana

akcije pet PIF-ova su izgu-

bile na vrijednosti, dok je

sedam fondova ostvarilo

rast cijene. Na Slobodnom

berzanskom tr`i{tu rast

cijena zabiqe`ile su akci-

je 22 emitenta. Akcije pred-

uze}a "Aerodromi Republi-

ke Srpske# a.d. Bawa Luka

zabiqe`ile su rast od 24,61

odsto i wima se trgovalo po

cijeni od 4,00 marke uz pro-

met od 13.400 maraka.

Akcije 19 emitenata na

slobodnom berzanskom tr`i-

{tu izgubile su na vrijedno-

sti, a me|u wima su i akcije

"Hidroelektrane na Trebi-

{wici# a.d. Trebiwe koje su

pale za 7,10 odsto na cijenu

od 1,70 maraka.

Najve}i promet od 69.239

maraka na slobodnom berzan-

skom tr`i{tu ostvaren je

akcijama "Rudnik i termoe-

lektrana Ugqevik# a.d.

Ugqevik po cijeni od 1,64

marke. ¥ Da. P.

Rast cijena akcija "Aerodroma"

\Ilinka Gavrilovi}: Pla}awe

poreza po odbitku kqu~na

novost

NAPLATIVOST

Za tri kvartala ove godine prikupqeno je 24,6 miliona

maraka poreza na dobit, {to je za 7,4 miliona odnosno 9,3 mi-

liona vi{e nego u istom periodu pro{le odnosno pretpro-

{le godine.

U Poreskoj upravi procjewuju da }e do kraja godine pri-

kupiti ukupno 28 miliona maraka poreza na dobit, {to je za

7,7 miliona odnosno 8,7 miliona vi{e nego u pro{loj i pret-

pro{loj godini.

Poreski inspektori su tokom kontrola, izme|u ostalog,

utvrdili i utaju poreza na dobit, ali s obzirom na to da ni-

jedno rje{ewe, zbog ulagawa `albe, jo{ nije kona~no, u Pore-

skoj upravi nisu nam mogli dati vi{e informacija.

MALI OBVEZNIK

- Pravna lica koja ne zapo{qavaju vi{e od de-

vet radnika, ne ostvaruju vi{e od 100.000 maraka

godi{weg prihoda i ne bave se bankarskim ili fi-

nansijskim poslovima, mogu da izaberu da porez pla-

}aju kao mali poreski obveznik odnosno da na ostva-

reni prihod pla}aju dva odsto poreza. Ukoliko prav-

no lice u toku godine promijeni ove uslove, gubi sta-

tus malog poreskog obveznika - istakla je Ilinka

Gavrilovi}.

TREBIWE - Prve procje-

ne pokazuju da je ove godine, u

jednoj od najmedonosnijih se-

zona, oko 1.500 p~elara isto~-

ne Hercegovine proizvelo oko

650 tona kvalitetnog hercego-

va~kog meda, re~eno je u nedje-

qu, na godi{woj Skup{tini

p~elarske zadruge "@alfija#

u Trebiwu.

P~elari sa juga Republike

Srpske ocijenili su da p~e-

larstvo u ovom regionu ima

perspektivu i da je ova grana

privre|ivawa sve organizova-

nija. Istaknuto je da su im zna-

~ajnu pomo} u tome pru`ili

donatori iz Italije, repu-

bli~ko Ministarstvo poqo-

privrede i lokalna zajednica.

Predstavnik Jedinice za

koordinaciju projekata Mini-

starstva poqoprivrede Repu-

blike Srpske Gordana Rokvi}

istakla je da se ve} tri godi-

ne na podru~ju op{tina Tre-

biwe, Qubiwe, Bile}a i Ber-

kovi}i sprovodi projekat raz-

voja male i sredwe poqopri-

vredne proizvodwe.

- Jedan od programa, koji je

uveliko za`ivio, je formira-

we p~elarske zadruge u Trebi-

wu. Uspjeli smo proizvodwom

prirodnog i prepoznatqivog

hercegova~kog meda, voska, po-

lena i drugih proizvoda da ob-

jedinimo snagu svih p~elara.

Na{ prvenstveni ciq je da or-

ganizovano iza|emo na tr`i-

{te - istakla je Rokvi}eva i

dodala da je zadovoqna {to se

sve vi{e mladih okre}e p~e-

larstvu.

U ime op{tine Trebiwe

Ilija [uki}, na~elnik Odje-

qewa za stambeno-komunalne

poslove je obe}ao podr{ku i

pomo} lokalne zajednice za una-

pre|ewe p~elarstva. Za pred-

sjednika Upravnog odbora p~e-

larske zadruge "@alfija# po-

novo je izabran Milan Ka`o-

vi}, dok je poznati francuski

stru~wak za p~elarstvo @il

Rotje odr`ao predavawe o sa-

vremenim metodama o uzgoju

p~ela. ¥ M. BE[TI]

P^ELARSKA ZADRUGA

"

@ALFIJA" SUMIRALA REZULTATE

KO[NICE PUNE MEDA

P~elari sa juga Republike Srpske

ocijenili da p~elarstvo u ovom

regionu ima perspektivu

PLANOVI

P~elarska zadruga "@al-

fija# okupqa vi{e od 200

~lanova, a pored postoje}e

prodavnice i poslovnih pro-

storija, planirano je i otva-

rawe laboratorije za utvr|i-

vawe ispravnosti meda, te

osnivawe p~elarskog centra

u Trebiwu, kao Bogom danom

podnebqu za ovu vrstu proiz-

vodwe. Najavqena je i nabav-

ka ma{ina za proizvodwu po-

ga~a i za sterilizaciju i pre-

radu voska.

utorak, 28. novembar 2006.DRU[TVO

6

NA Neurolo{koj klinici

bawolu~kog Klini~kog centra

najvi{e je pacijenata sa mo`da-

nim udarom, a to potvr|uju i ri-

je~i na~elnika ove klinike

prim. doc. dr Milana Arbuti-

ne, koji ka`e da od 59 kreveta,

sa koliko raspola`u, dvije tre-

}ine zauzimaju pacijenti sa

ovom bole{}u.

- U~estala su obolijevawa

od mo`danog udara, kao i smrt-

nost. Ciq neurologa Republi-

ke Srpske i BiH je da se poboq-

{a prevencija, odnosno da se

preventivnim mjerama smawi

broj oboqelih - naveo je dr Ar-

butina.

Na nastanak ovog oboqewa,

kazao je, najvi{e uti~u riziko-

faktori, kao {to su povi{en

krvni pritisak, pu{ewe, povi-

{ene masno}e u krvi, slaba fi-

zi~ka aktivnost, dijabetes me-

litus. Nezaobilazan je i stres,

koji je generator povi{enog

pritiska, masti, {e}era u kr-

vi... Uklawawem pomenutih

faktora rizika dolazi i do sma-

wewa broja oboqelih.

Koliki je zna~aj preventiv-

nog programa, pokazuje i pri-

mjer zapadnih zemaqa, koje, za-

hvaquju}i wemu, imaju mawi

broj oboqelih od mo`danog uda-

ra, nego, recimo, Bugarska, Ru-

munija, BiH ili Srbija...

Govore}i o novostima u li-

je~ewu mo`danog udara, dr Ar-

butina je istakao da }e uskoro

na Neurolo{koj klinici biti

formirana takozvana jedinica

za mo`dani udar.

- Ta jedinica }e imati od

~etiri do {est kreveta sa mo-

nitoringom i u wu bi bolesnik

trebalo da do|e unutar tri sa-

ta od dobijawa mo`danog uda-

ra. U woj }e se mo}i odmah na-

praviti dijagnostika, sva labo-

ratorijska obrada, rendgenske

tehnike i i}i na primjenu li-

jeka koji }e istog trenutka raz-

biti tromb, koji je doveo do za-

~epqewa krvnog suda. Na taj na-

~in bi}e sprije~ene posqedi-

ce mo`danog udara, a to je veli-

ka invalidnost, u smislu odu-

zetosti ruke, noge, govora, psi-

hi~ke promjene. Dakle, ide se

na to da kvalitet `ivota tog

pacijenta bude zadovoqavaju}i,

da mo`e normalno da `ivi, da

nije invalid. Naravno, ovaj li-

jek dava}e se po odre|enim kri-

terijumima, jer ne mo`e kod

svih bolesnika da se primije-

ni - rekao je prim. doc. dr Ar-

butina.

Osim mo`danih udara, na

Neurolo{ku kliniku, ka`e, do-

lazi i mnogo pacijenata koji

imaju epilepsiju i Parkinso-

novu bolest, puno je qudi sa gla-

voboqama, vrtoglavicama, da-

kle, simptomima iza kojih se

mo`e kriti neko neurolo{ko

oboqewe, zatim sa upalama ne-

rava, multiplom sklerozom.

- Multipla skleroza je ne-

urolo{ko oboqewe, izuzetno

te{ko i koje se sve ~e{}e ja-

vqa. Od we obi~no obolijevaju

`ene izme|u 20 i 40 godina, ali

i mu{karci. Javqa se sa pojavom

takozvanih plakova u bijeloj

masi mozga. Dolazi do propada-

wa tih ovojnica, poreme}aja

preno{ewa akcionog potenci-

jala du` nerva... De{avaju se ra-

zni ispadi, koji mogu dovesti

do kompletne oduzetosti i smr-

ti. Postoje razne forme kli-

ni~ke multiple skleroze - ob-

jasnio je dr Arbutina.

Ove godine, naveo je, prvi

put je za odre|en broj oboqe-

lih od mul-

tiple skle-

roze tro-

{kove lije-

~ewa tako-

zvanim beta-

feronom -

lijekom koji

je pokazao

veliku efi-

kasnost -

snosio repu-

bli~ki Fond zdravstvenog osi-

gurawa. Ovaj lijek, koji smawu-

je recidive, umiruje bolest, ali

ne mogu svi oboqeli da ga pri-

me. Primjewuje se samo kod od-

re|enih pacijenata, a godi{wa

terapija ko{ta 24.000 maraka.

¥ R. [KONDRI]

NEUROLO[KA KLINIKA BAWOLU^KOG KLINI^KOG CENTRA

SVE VI[E MO@DANIH UDARANa nastanak mo`danog udara najvi{e uti~u povi{en

krvni pritisak i masno}e u krvi, pu{ewe, slaba

fizi~ka aktivnost, dijabetes melitus, a nezaobilazan

u svemu tome i - stres

\Milan Arbutina: Preventiva

umawuje broj oboqelih

(Snimila S. ILI])

I STARI I MLADI

- Mo`dani udar naj~e{}e se javqa kod sta-

rijih od 65 godina, mada smo imali i mladih

pacijenata od 20 godina. Ovo oboqewe mo`e

da se javi ~ak i kod djece - kazao je dr Milan

Arbutina.

Podaci za pro{lu godinu Slu`be socijal-

ne medicine sa organizacijom i ekonomikom

zdravstvene za{tite u republi~kom Insti-

tutu za za{titu zdravqa, pokazuju da najve}i

procenat stanovni{tva Srpske umire zbog

bolesti srca i krvnih sudova. Od svih uzro-

ka smrti, pola ih umire od ovih oboqewa, a

od deset umrlih od bolesti srca i krvnih su-

dova, troje umire zbog infarkta i mo`danog

udara.

PRIJEDOR - Stawe sa stru-

jom na podru~ju op{tine Prije-

dor je alarmantno i ne mo`e se

vi{e izdr`ati, niti tolerisa-

ti. Ovo je ju~e na konferenciji

za novinare rekao na~elnik op-

{tine Marko Pavi}, komentari-

{u}i vi{emjese~na iskqu~ewa

i ukupno stawe sa strujom u ovom

gradu, pozivaju}i nadle`ne da

se problemi hitno prevazi|u.

- Posqedwih mjeseci se de-

{avaju ~esta iskqu~ewa i to u

"najudarnijem# terminu, od de-

vet do 14 ~asova, jer se radi na

rekonstrukciji elektromre`e.

Iz tog razloga me zovu gra|ani,

posebno oni koji ne mogu da ra-

de u pomenuto vrijeme, i pitaju

kada }e sve ovo prestati - kazao

je Pavi}, navode}i da na ovakvo

stawe sa strujom op{tina nema

uticaja.

Osim povremenih iskqu~e-

wa, nekvalitetno je snabdijeva-

we elektri~nom energijom u mje-

snim zajednicama koje imaju pro-

blema sa naponom. U razgovoru

sa ~elnim qudima "Elektro-

Prijedora#, istakao je Pavi},

nastoje da ove probleme rije{e.

- Kod nas su, u stvari, dva pro-

blema: nizak napon i mre`a u ras-

padu. U pojedinim selima `ice

dr`e stubove, a ne stubovi `ice

- kazao je na~elnik, nazivaju}i

ovakvu situaciju ruglom.

Zbog kompletnog stawa sa

snabdijevawem potro{a~a, Pa-

vi} je najavio razgovor i sa od-

govornima u Vladi Srpske. To je

jedan od na~ina, rekao je, da u na-

rednoj godini Prijedor bude pri-

oritet kako bi se snabdijevawe

strujom dovelo u normalu.

¥ D. B.

PROBLEMI SA STRUJOM U PRIJEDORU

Pre|en prag tolerancije

ZVORNIK - Zvorni~anin

Du{an Spasojevi}, kome se u

Kantonalnom sudu u Tuzli su-

di za krivi~na djela ratni zlo-

~in protiv ratnih zarobqeni-

ka i ratni zlo~in protiv ci-

vilnog stanovni{tva, najavio

je da }e {trajkovati gla|u sve

dok ga predstavnici Kancela-

rije visokog predstavnika ne

posjete i upoznaju sa wegovim

stawem i zahtjevima.

Ovo je "Glasu Srpske# ju~e

prenio Spasojevi}ev brat Rade,

koji je rekao da Du{an {trajku-

je gla|u od 21. novembra, a kao

razloge je naveo, pored toga {to

se proces vodi u po mjestu nena-

dle`nom Sudu, i odnos sudije

Indire Haximehmedovi}.

- Brat mi je rekao da mu ona

stalno prijeti kako nema {an-

se da }e kaznu izdr`avati u za-

tvoru u Republici Srpskoj, ve}

u zeni~kom, tako da mi je naja-

vio da }e, ako zaista bude tako,

{trajkovati gla|u do smrti -

kazao je Rade.

Napomenuv{i da su Du{an

i drugi Zvorni~anin, Ratko To-

dorovi}, koji je optu`en za

ista krivi~na djela, jedini ko-

jima sa sudi u Kantonalnom su-

du u Tuzli, iako su djela nave-

dena u optu`nici po~iwena na

podru~ju zvorni~ke op{tine,

Rade dodaje da je wegov brat

tra`io da mu se sudi u mjesnom

nadle`nom Okru`nom sudu u

Bijeqini ili Sudu u Sarajevu,

ali da od toga nema ni{ta.

- Moj brat, kome je sud do-

dijelio novog advokata, Milo-

{a Stanimirovi}a iz Tuzle,

poru~io mi je i da mu ne dola-

zim u posjete, s obzirom na to

da su u Sudu po~eli da zakazu-

ju pretrese utorkom, jedinim

danom odre|enim za posjete -

rekao nam je Rade Spasojevi}.

On je, tako|e, upozorio da

je Du{an do sada smr{ao 26 ki-

lograma i da se psihi~ki jako

lo{e osje}a.

¥ S. SAVI]

RADE SPASOJEVI] PRENOSI BRATOVE VAPAJE

GLADOVA]E DO KRAJA

Brat mi je rekao da mu sudija Indira Haximehmedovi}

stalno prijeti kako nema {anse da }e kaznu izdr`avati

u Srpskoj nego u zeni~kom zatvoru, veli Rade Spasojevi}

JEDINA NADA

Prema Radetovim rije~i-

ma, Du{an jedinu nadu jo{ po-

la`e u institucije Republike

Srpske, ~ijim je predstavnici-

ma, a naro~ito onima u Vladi,

uputio apel da ga posjete u tu-

zlanskom zatvoru, gdje se nala-

zi od 3. marta ove godine.

PRIJEDOR - ^etrdeset i dva

radnika prijedorskog "Autotran-

sporta# protestovali su ju~e jer se

nisu na{li na spisku za isplatu

sredstava pomo}i zaposlenima u

ovom preduze}u, koje je protekle

sedmice uplatila Vlada Srpske.

U saop{tewu za javnost oni na-

vode da je premijer Milorad Dodik

obmanut od strane [trajka~kog od-

bora i Sindikata "Autotranspor-

ta# i da su vo|e {trajka od samog po-

~etka vodile privatni {trajk sa

ciqem da se ugasi preduze}e.

- [trajka~ki odbor, sa predsjed-

nikom Sindikata na ~elu, borio se

za podjelu radnika na one koji su za

rad i one koji su za nerad. A 47 rad-

nika, koji su navodno stupili u

{trajk gla|u, nisu dozvoqavali

pristup prostorijama i Autobuskoj

stanici, kao da je to samo wihova

svojina - ka`e se u saop{tewu.

Dodaje se da su vo|e {trajka, na

taj na~in, 42 radnika koja su potpi-

sala rje{ewa za rad, kako bi se odr-

`ao minimum radnog procesa u pred-

uze}u, li{ili bilo kakve nov~ane

pomo}i.

- Premijer je obe}ao 70.000 ma-

raka za sve, a nakon wegovog odla-

ska, [trajka~ki odbor i predsjed-

nik Sindikata podijelili su radni-

ke i nas 42 iskqu~ili sa spiska,

kao da sredstva dijele iz svog xepa

- ka`u ovi radnici.

Jedan od wih, ^edo Ko~i} ka`e

da je bio pristalica {trajka upo-

zorewa, ali da je odustao kada je vi-

dio kuda sve to vodi.

- Kasnije sam od nekih {trajka-

~a do`ivqavao neugodnosti. Ver-

balno su me napadali na Autobu-

skoj stanici i prijetili mi da }e

me prebiti. Imao sam i anonimnih

telefonskih poziva u kojima su mi

izno{ene prijetwe, {to sam prija-

vio policiji - ka`e Ko~i}, dodaju-

}i da su mnoge stvari zloupotrije-

bqene.

Du{anka Prerad sa {trajka~i-

ma je bila sve do dana kada se stu-

pilo u {trajk gla|u.

- Na to nisam mogla da prista-

nem, jer sam samohrana majka. Imam

dvoje djece koje hranim od onoga {to

zaradim, jer sam ostala bez mu`a

prije deset godina. Dobila sam po-

nudu za rad zajedno sa ostalim ko-

legama, kako bi se odr`ao minimum

procesa rada, ali su me vo|e {traj-

ka odmah skinule sa spiska za pomo},

{to je velika sramota i bruka - ka-

zala je Preradova.

Predsjednik Sindika-

ta Dragan Batoz demanto-

vao je ove tvrdwe, isti~u-

}i da }e pomo} Vlade i op-

{tine dobiti svi.

- Nemamo namjeru da di-

jelimo radnike na one ko-

ji su u~estvovali u {traj-

ku i one koji nisu. Od Vla-

de smo dobili 50.000 mara-

ka i smatrali smo da bi

prioritet u isplati tre-

balo, ipak, da budu oni ko-

ji su {trajk iznijeli na

svojim le|ima, pa smo na

wihove ra~une uplatili

sredstva. Preostali, mada

ih ima ne{to mawe, dobi-

}e pomo} kada "legne#

20.000 maraka, koje op{ti-

na treba da uplati - kazao

je Batoz.

¥ P. [.

U PRIJEDORSKOM

"

AUTOTRANSPORTU"

Nema kraja previrawimaISTO^NO SARAJEVO - Vlada We-

ma~ke donirala je ju~e Dr`avnoj grani~-

noj slu`bi BiH ~etiri vozila "micubi-

{i#, po tri motocikla "suzuki# i "jama-

ha#, dvije prikolice za transport motoci-

kla i tri kompletna odijela za motocikli-

ste.

Donacija opreme, vrijedne 250 hiqada

evra, realizovana je kao dogovorena po-

mo} u okviru Pakta stabilnosti jugoi-

sto~ne Evrope, izme|u Ministarstva unu-

tra{wih poslova Savezne Republike We-

ma~ke i DGS-a BiH.

Na ceremoniji primopredaje, direk-

tor DGS-a Vinko Duman~i} je naglasio da

je za ne{to vi{e od {est godina postoja-

wa, ova slu`ba postigla zapa`ene rezul-

tate u radu.

- U okviru svojih nadle`nosti uspje-

li smo ne samo staviti pod kontrolu ~i-

tavu dr`avnu granicu, ve} i drasti~no

smawiti broj ilegalnih imigracija. Uspje-

li smo da prona|emo ve}i broj lica za ko-

jima je bila raspisana potjernica i ukra-

denih vozila i posti}i zavidne rezulta-

te u otkrivawu falsifikovanih isprava

- kazao je Duman~i}.

On je nagla-

sio da je ova slu-

`ba postala re-

spektabilni po-

licijski organ,

ne samo u BiH,

ve} i u okru`ewu.

- S punim

pravom se mo`e

konstatovati da

smo uspjeli svoje

djelovawe prila-

goditi standar-

dima modernih

evropskih poli-

cijskih agencija

u ovoj oblasti, a

svojim rezulta-

tima utisnuli

sna`an pe~at u

pribli`avawu BiH

Evropskoj uniji -

kazao je direktor Duman~i}.

Najnovijom donacijom DGS }e znatno

poboq{ati efikasnost u radu i time jo{

vi{e doprinijeti borbi protiv svih ob-

lika organizovanog kriminala.

Vlada Wema~ke, kao ~lanica Evropske

unije, dala je ogroman doprinos u radu ove

slu`be. Samo u opremi dosada{wa vrijed-

nost donacija iznosi blizu tri miliona

evra. Pru`ena je i zna~ajna profesional-

na pomo} u obuci slu`benika policije

DGS-a BiH u Wema~koj.

Savjetnik za ekonomska pitawa u we-

ma~koj ambasadi Margit Herberle, uru-

~uju}i kqu~ za jedno od vozila direktoru

Duman~i}u, za`eqela je da DGS postigne

jo{ ve}e uspjehe. ¥ V. B.

DR@AVNA GRANI^NA SLU@BA

\ DGS-u ~etiri vozila i {est motocikla

\Ju~era{wi protest: Dio radnika kojima nije upla}ena pomo}

"

To~ka{i" na poklon

utorak, 28. novembar 2006. DRU[TVO

7

SLU^AJ pravoslavnih sve-

{tenika Jeremije i wegovog

sina Aleksandra Starovlaha,

koji su te{ko povrije|eni u

wihovom stanu u Parohijskom

domu na Palama 1. aprila 2004.

godine, u akciji vojnika SFOR-

a, uskoro se treba na}i pred

ministrima Vlade Republike

Srpske.

Iako su pretrpjeli te{ke

povrede, opasne po `ivot, zbog

~ega su ostali trajni invali-

di, zahtjevi Jeremije i Alek-

sandra Starovlaha za naknadu

{tete odbijeni su od Komande

SFOR-a. Pomenimo da je Alek-

sandar Starovlah stopostotni

invalid, kome je neophodna traj-

na tu|a wega i pomo}.

S u d i j a

A r b i t r a -

`nog suda iz

Republike

Srpske, ko-

ji odlu~uje

o zahtjevi-

ma za na-

knadu {te-

te pri~i-

wene od

pripadnika

S F O R - a

pravnim i

fizi~kim

l i c i m a ,

Nikola Ko-

va~evi} do-

stavio je

republi~-

koj Vladi

informa-

ciju sa pri-

jedlogom.

On je naveo da Vlada svojim za-

kqu~kom treba da predlo`i da

se slu~aj Starovlaha rije{i di-

plomatskim putem izme|u nad-

le`nih organa Bosne i Herce-

govine i NATO-a.

Kova~evi} je pojasnio da je

punomo}nik porodice Staro-

vlah, advokat Miqkan Pucar,

iz Bawe Luke, u predvi|enom

roku podnio organima SFOR-a

zahtjev za naknadu {tete.

- Na osnovu ovla{}ewa ko-

mandanta SFOR-a, pravni sa-

vjetnik odbio je ovaj zahtjev kao

neosnovan, bez prava na `albu.

Obrazlo`ewe je bilo da su voj-

nici SFOR-a postupali u okvi-

ru svog mandata, odnosno ovla-

{}ewa - kazao je Kova~evi}.

P r e m a

Kova~evi}e-

vim rije~i-

ma, wemu se

poslije toga

p i s m e n o

obratio advokat Pucar, koji je

bio nezadovoqan {to je o za-

htjevu Starovlaha odlu~io

pravni savjetnik, a ne nadle-

`ni organi predvi|eni Tehni~-

kim sporazumom izme|u BiH i

NATO i Dodatkom o zahtjevi-

ma za naknadu {tete, a to su Ko-

misija za `albe i Arbitra`ni

sud.

- Uputio sam dva pismena

podneska nadle`nim organima

NATO-a. Me|utim, od pravnog

savjetnika sam obavije{ten da

je on odlu~io o zahtjevu poro-

dice Starovlah i da ga je odbio

kao neosnovan, te da o tome ne

mo`e da raspravqa ni Komisi-

ja za albe ni Arbitra`ni sud.

Kao dugogodi{wi pravnik ne

mogu da prihvatim ovakav stav

da u ime nadle`nih organa ne-

ko drugi donosi odluku - nagla-

sio je Nikola Kova~evi}.

On je kazao da je, zbog toga,

dostavio pomenutu informaci-

ju Vladi i predlo`io da se pri-

mijeni ta~ka 18. Dodatka spo-

razumu izme|u BiH i Sjever-

noatlantskog

saveza u vezi sa

statusom NA-

TO-a i wego-

vog osobqa.

U toj ta~ki je

navedeno: "U slu-

~aju nepridr`a-

vawa prethodnih

dogovora, sporovi u vezi sa tu-

ma~ewem ili primjedbom sada-

{wih sporazuma rije{i}e se

izme|u Bosne i Hercegovine i

NATO predstavnika diplomat-

skim sredstvima#.

- Evropska konvencija, ko-

ju NATO mora da po{tuje, pred-

vidjela je da svako ima pravo

na `albu - istakao je advokat

Miqkan Pucar.

- Tehni~kim sporazumom

predvi|ena je procedura za po-

stupak kad su u pitawu zahtje-

vi za naknadu {tete. Samo u

ovom predmetu NATO uskra}u-

je Starovlasima pravo na `al-

bu. Postavqa se pitawe da li je

za to razlog {to su pogrije{i-

li i mladi}a od 29 godina,

Aleksandra Starovlaha u~ini-

li stopostotnim invalidom, ko-

jem je potrebna trajna tu|a we-

ga i pomo} - kazao je Pucar.

On je istakao da Ministar-

stvo pravde Italije jo{ nije

okon~alo istra`ni postupak,

koji je pokrenulo povodom ovog

slu~aja i eventualnog u~e{}a

wihovih vojnika u akciji na

Palama. U Ma|arskoj je spro-

veden i okon~an takav postu-

pak, a nadle`ni organi u BiH

su obavije{teni da ma|arski

vojnici nisu povrijedili Sta-

rovlahe.

- Velika Britanija i Slo-

venija tra`ili su od BiH ime-

na vojnika koji su u~estvovali

u akciji, {to je apsurdno, jer

takve podatke mo`e da daje sa-

mo Komanda NATO-a - rekao je

Miqkan Pucar, koji je naglasio

da ne}e odustati od pravni~ke

borbe da unesre}eni sve{teni-

ci, Jeremija i Aleksandar Sta-

rovlah, dobiju ono {to im pri-

pada. ¥ M. DIZDAR

INFORMACIJA O "SLU^AJU STAROVLAH" DOSTAVQENA VLADI REPUBLIKE SRPSKE

Nikola Kova~evi} predlo`io da se primijeni ta~ka 18.

Dodatka sporazumu izme|u BiH i Sjevernoatlantskog

saveza u vezi sa statusom NATO-a i wegovog osobqa

DIPLOMATSKI DO PRAVDE

BAWA LUKA - Sva zao-

stala dugovawa Vlade Repu-

blike Srpske prema visokom

obrazovawu bi}e ispla}ena

uz oktobarsku i novembarsku

platu.

Ovo je dogovoreno na ju~e-

ra{wem sastanku republi~-

kog ministra prosvjete i kul-

ture Antona Kasipovi}a, sa-

vjetnika premijera za obrazo-

vawe Proke Dragosavqevi}a

i potpredsjednika Sindika-

ta obrazovawa, nauke i kul-

ture za visoko obrazovawe

Predraga Mileti}a.

- Sindikat }e zatra`iti

danas u pismenoj formi za-

kqu~ke sa ovog sastanka, a su-

tra }emo razgovarati sa pred-

stavnicima sindikalnih or-

ganizacija visoko{kolskih

ustanova bawolu~kog Univer-

ziteta. Novac nije problem

i sam premijer se zala`e da

se dugovawa za visoko obra-

zovawe {to prije isplate -

ka`e Mileti}.

On je dodao da je bawolu~-

ki Rektorat u obra~unu za is-

platu plata za oktobar ispu-

stio topli obrok i prevoz.

Mileti} je kazao da }e se i

isplata ove dvije "stavke#

tra`iti uz plate.

- Poznato je da je pro{lo-

godi{wi buxet za visoko

obrazovawe uskra}en za ~e-

tiri miliona i 400 hiqada

maraka. Vlada Srpske mora

da prona|e na~in da se u sqe-

de}oj godini u republi~kom

buxetu obezbijedi pove}awe

ukupnih sredstava za visoko

obrazovawe za najmawe 40 od-

sto - smatra Predrag Mile-

ti}.

Podsjetimo, u Ministar-

stvu finansija na{em listu

je potvr|eno da su za sqede-

}u godinu u buxetu Republi-

ke Srpske predlo`ena ukup-

na pove}awa za visoko obra-

zovawe za ~etiri odsto u od-

nosu na ovu godinu.

U republi~kom Mini-

starstvu prosvjete i kulture

re~eno nam je da je ministar

Anton Kasipovi} razgovarao

ju~e sa rektorima dr`avnih

univerziteta i da se danas od

svih fakulteta o~ekuju kom-

pletni podaci o dugovawima,

kako bi se isplata realizo-

vala.

- Od oba javna univerzite-

ta dobili smo uvjerewe da }e

podaci biti potpuni. Jo{ jed-

nom smo poslali uputstvo vi-

soko{kolskim ustanovama

koji podaci nam nedostaju -

rekla je portparol u Mini-

starstvu prosvjete i kulture

Du{ka Goli}. ¥ @. B.

ARBITRA@NI SUD

Osim Nikole Kova~evi}a iz Republike Srp-

ske, Arbitra`ni sud ima jo{ dva ~lana - jednog

iz kontingenta snaga, koji je prouzrokovao {te-

tu, a drugi je me|unarodni sudija iz neutralne

dr`ave. Sli~no je i u Federaciji BiH, gdje je,

umjesto predstavnika Srpske, tre}i sudija iz

ovog entiteta.

- Do sada Arbitra`ni sud je rje{avao 31 za-

htjev pravnih i fizi~kih lica za naknadu {te-

te od SFOR-a. U 24 slu~aja ocijenili smo da su

zahtjevi osnovani, poslije ~ega su dr`ave, ~ije

su snage pri~inile {tetu, isplatile dosu|eni

iznos - rekao je Nikola Kova~evi}.

POVREDE

Advokat Miqkan Pucar je

naveo da su stalni sudski vje-

{tak, anga`ovan od Okru`nog

tu`ila{tva Isto~no Saraje-

vo, te qekari sa Vojno-medi-

cinske akademije iz Beograda

i sudski vje{taci sa dr Slobo-

danom Stankovi}em na ~elu,

koje je anga`ovala porodica

Starovlah, ustanovili da su Je-

remija i Aleksandar povrije-

|eni "udarcima tvrdim pred-

metima, kundakom pu{ke, bej-

zbol palicom, cipelama i ~i-

zmama#.

- Stru~waci su zakqu~ili

da povrede nikako nisu mogle

nastati od eksplozije prili-

kom ulaska u Parohijski dom,

kako to tvrde iz NATO-a - re-

kao je Miqkan Pucar.

Nikola Kova~evi}: Ne prihvatam

stav da u ime nadle`nih organa

neko drugi odlu~uje

Jeremija i Aleksandar

Starovlah: Ostali

trajni invalidi

NEUOBI^AJENO toplo i

lijepo vrijeme ove jeseni pogodu-

je svim poqoprivrednim kultu-

rama, a naro~ito ozimim strnim

`itima, pod kojima je u Republi-

ci Srpskoj pribli`no 60.000 hek-

tara plodnih oranica.

Najve}i dio ovih povr{i-

na, oko 40.000 hektara, zasija-

no je jesenas ozimom p{enicom,

a na preostalih dvadesetak hi-

qada hektara su je~am, ra`, tri-

tikale. Ne{to ranije, do sredi-

ne septembra, zasijana je i uqa-

na repica na oko 2.000 hektara.

Stru~wak za strna `ita u

Poqoprivrednom institutu Re-

publike Srpske u Bawoj Luci

dr Dragan Mandi} ka`e da su

vremenski, ali i agrolo{ki,

uslovi tokom novembra izuzet-

no povoqni za p{enicu, kao i

za ostale ozime usjeve.

- No}ne temperature nisu su-

vi{e niske i taman su za prila-

go|avawe, neku vrstu kaqewa usje-

va za zimske uslove, dok su dnev-

ne temperature veoma povoqne za

bokorewe i rast biqaka. Povoq-

na je i okolnost {to je u posqed-

we vrijeme bilo obilnijih pada-

vina, tako da u

zemqi{tu ima

dovoqno vlage.

Zavisno od ro-

ka sjetve, p{e-

nica je u razli-

~itim fazama

rasta i razvo-

ja, odnosno od

jednog do tri

lista, {to }e,

pogotovo biq-

kama sa vi{e

listova, omogu-

}iti da sprem-

no do~ekaju zi-

mu - rekao je dr

Mandi}.

Prema we-

govim rije~i-

ma, u dobrom

stawu su i

ostala ozima

strna `ita na

wivama u Srp-

skoj, je~am,

ra` i triti-

kale. Zahvaqu-

ju}i povoqnim

vremenskim i

a g r o l o { k i m

uslovima, u dobrom stawu je i

uqana repica.

Diplomirani in`ewer po-

qoprivrede u Poqoprivrednom

zavodu Bijeqina Marko Skoko

ka`e da su uslovi, zemqi{ni i

vazdu{ni, za sjetvu p{enice ove

godine bili izuzetno povoqni,

kao rijetko koje godine unazad.

- P{enica koja je zasijana u

optimalnom agro-tehni~kom ro-

ku sada je u fazi punog bokore-

wa, a p{enica zasijana u drugom

sjetvenom roku, poslije 25. ok-

tobra, nalazi se u fazi tri do-

bro razvijena lista do predbo-

korewe - rekao je Skoko.

On je ocijenio da su svi po-

qoprivrednici, koji su imali

namjeru da posiju p{enicu, to i

uradili, tako da ne}e biti po-

trebe za ovim poslom u decembru

i januaru, {to klima i zemqi-

{te u Semberiji dozvoqavaju.

¥ M. MIQU[

V. JEVTI]

VREMENSKI USLOVI I POQOPRIVREDNE KULTURE

BLAGA ZIMA PRIJA USJEVIMA

No}ne temperature pogodne za neku vrstu kaqewa usjeva

za zimske uslove, a dnevne bokorewe i rast biqaka.

Povoqna i okolnost {to je bilo padavina, pa u zemqi

ima dovoqno vlage

Marko Skoko: Vrijeme kao rijetko

kad bilo nakloweno ratarima u

ovogodi{woj jesewoj sjetvi

PROGNOZE

Ako se ostvare prognoze ru-

skih meteorologa, prema koji-

ma }e predstoje}a zima biti

najbla`a u posqedwih 150 go-

dina, onda bi, tvrde doma}i po-

qoprivredni stru~waci, to po-

voqno djelovalo na prezimqa-

vawe usjeva i proqe}nu vegeta-

ciju.

DOGOVOR MINISTRA I PREDSTAVNIKA

SINDIKATA OBRAZOVAWA, NAUKE I KULTURE

Uz zaradu i dugovawa

UDRU@EWE gra|ana "Za-

jedno do istine# planira da or-

ganizuje okrugli sto na kojem }e

stru~waci raspravqati o pro-

blemu poni{tavawa ugovora o

razmjeni nekretnina, koji su

sklopqeni tokom takozvanog

spornog perioda.

- Iako smo to i ranije eqe-

li, nismo bili mogu}nosti da

odr`imo okrugli sto. im budu

zavr{ene sve aktivnosti oko

formirawa Vlade Republike

Srpske, obrati}emo se nadle-

`nima u izvr{noj vlasti, kako

bi nam pomogli da ga kona~no

organizujemo - rekao je predsjed-

nik Udru`ewa "Zajedno do isti-

ne# Goran Dra`i}.

U ovom udru`ewu isti~u

da su presudama poni{teni

ugovori o zamjeni imovine, ko-

je su od 1991. do 1998. godine

sklopili gra|ani Republike

Srpske sa gra|anima Hrvatske

ili Federacije BiH, a koje su

dobrovoqno potpisale obje

strane.

Dra`i} je kazao da je okru-

gli sto potrebno organizovati

kako bi se kona~no utvrdilo da

li su presude o poni{tewu u slu-

~ajevima gdje nije bilo prisi-

le, a koje su donijele sudije

osnovnih i okru`nih sudova u

Srpskoj, zakonite ili ne.

- I u ovoj godini bilo je slu-

~ajeva poni{tavawa ugovora o

razmjeni nekretnina, koji su

sklopqeni za vrijeme ili nepo-

sredno poslije rata - istakao je

Goran Dra`i}. ¥ S. Mi.

UDRU@EWE GRA\ANA "ZAJEDNO DO ISTINE"

Potrebna rije~ stru~waka

BAWA LUKA - Nezadovoq-

ni nacrtom republi~kog buxeta

za 2007. godinu, koji predvi|a po-

ve}awe plata zaposlenima koji

se finansiraju iz dr`avne kasa za

samo sedam odsto, buxetski sindi-

kati uputili su ju~e zahtjev Vla-

di i Narodnoj skup{tini Repu-

blike Srpske, kao i drugim nad-

le`nim organima i institucija-

ma, u kojem tra`e ve}e plate.

Potpredsjednik republi~kog

Saveza sindikata za dru{tvene

djelatnosti i predsjednik Sindi-

kata MUP-a Du{ko Jandri} re-

kao je novinarima da je osnovni

zahtjev koji su na ju~era{woj sjed-

nici u Bawoj Luci potpisali

predsjednici pet granskih sindi-

kata, da se najni`a cijena rada

pove}a na iznos od 102,5 maraka,

{to je 50 odsto od najni`e plate

u Srpskoj.

- Nezadovoqni smo nacrtom i

zato smo odlu~ili da tra`imo da

se prilikom wegovog kona~nog

usvajawa obavezno predvidi po-

ve}awe plata svim radnicima ko-

ji se finansiraju iz buxeta - re-

kao je Jandri}, isti~u}i da se, u

skladu sa ranijim zahtjevima, sin-

dikalci nadaju pove}awu plata

za najmawe 20 odsto.

On smatra da nacrt buxeta,

koji predvi|a za 14 odsto vi{e

sredstava u odnosu na prethodnu

godinu, nudi mogu}nost za pove}a-

we plata buxetskim korisnicima,

odnosno zaposlenima u policiji,

organima uprave, prosvjeti, nau-

ci, kulturi, pravosu|u i dijelom

u zdravstvu. ¥ M. M.

BUXETSKI SINDIKATI NEZADOVOQNI NACRTOM REPUBLI^KOG BUXETA

Tra`e ve}e plate

BEOGRAD - Predsjednik

G17 plus Mla|an Dinki} upu-

tio je ju~e otvoreno pismo pre-

mijeru Vojislavu Ko{tunicu

sa prijedlogom "kona~nog rje-

{ewa problema zaga|ewa `i-

votne sredine u Pan~evu#, pre-

nosi Beta.

Uz ocjenu da je taj problem

potrebno rije{iti "strate-

{ki i za sva vremena#, Din-

ki} je u pismu Ko{tunici

predlo`io da Vlada Srbije od-

mah anga`uje neku renomiranu

svjetsku konsultantsku ku}u

koja bi uradila operativni

plan investicija u ekologiju

u Pan~evu.

Dinki} je Ko{tunici

predlo`io dono{ewe poseb-

nog zakona o privatizaciji

NIS-a, kojim bi se 40 odsto

od iznosa dobijenog prodajom

dr`avnog kapitala u NIS-u

opredijelilo za investicije u

za{titu `ivotne sredine u

Pan~evu.

- Od prodaje bi 10 odsto

bilo namjenski upotrijebqe-

no za realizaciju drugih eko-

lo{kih projekata na terito-

riji Vojvodine, 20 odsto za

Fond za restituciju, dok bi

preostalih 30 odsto i{lo u

buxet Srbije - predla`e Din-

ki}.

On smatra da bi na taj na-

~in bilo obezbije|eno oko 200

miliona evra za ekolo{ke pro-

grame u Pan~evu, ukqu~uju}i

i Petrohemiju i Azotaru.

Dinki} je predlo`io da se

u uslovima tendera za priva-

tizaciju NIS-a insistira da

kupac u okviru predvi|ene do-

kapitalizacije mora da inve-

stira najmawe 80 miliona evra

u ekolo{ke projekte u okviru

Rafinerije nafte u Pan~evu,

a na osnovu rezultata stru~ne

studije koja je ve} napravqe-

na za potrebe NIS-a.

On je premijeru Ko{tuni-

ci predlo`io i da Vlada od-

mah donese odluku da avansi-

ra dio novca koji je nu`an za

hitne intervencije za za{ti-

tu `ivotne sredine u Pan~e-

vu iz teku}ih privatizacio-

nih prihoda, ocijeniv{i da bi

za po~etak bilo dovoqno ulo-

`iti pet do 10 miliona evra

za realizaciju najneophodni-

jih mjera.

Dinki} je jo{ predlo`io

da se od Evropske unije zatra-

`i da se zna~ajan dio pretpri-

stupnih fondova usmjeri u re-

alizaciju ekolo{kih projeka-

ta u Srbiji, jer su, osim Pan-

~eva, ugro`eni i Bor, [abac,

Kostolac, Obrenovac, Lazare-

vac, Majdanpek... ¥

Potreban poseban zakon o privatizaciji NIS-a, kojim

bi se 40 odsto od iznosa dobijenog prodajom dr`avnog

kapitala opredijelilo za investicije u za{titu

`ivotne sredine u Pan~evu, rekao Mla|an Dinki}

MLA\AN DINKI] PREDLO@IO RJE[EWE EKOLO[KOG PROBLEMA PAN^EVA

PRIZREN - U centru Pri-

zrena, u krugu Saborne crkve

Svetog \or|a, ogra|ene bodqi-

kavom icom, ve} tre}i mjesec

je veliko gradili{te, prenosi

Beta.

Radnici, i Srbi i Alban-

ci, rade na krovnoj konstruk-

ciji ovog hrama, spaqenog za

vrijeme martovskih nereda na

Kosmetu 2004. godine. Milan

Cati}, arhitekta i glavni nad-

zornik radova, ka`e da crkva,

koja datira iz 1887. godine, mo-

ra biti ista kao {to je bila i

da se vodi ra~una o svakom de-

taqu.

Na vrhu hrama, visokog oko

25 metara, desetak radnika,

uglavnom Albanci.

- Ja ovdje ne primje}ujem ni-

kakvu razliku. Svi mi radimo

svoj posao. Albanci rade svoj

dio i odli~no se sla`emo, za-

ista nemamo nikakvih proble-

ma - ka`e Cati}.

Albanci koji rade na zida-

wu krovne konstrukcije, kao i

na rezawu kamena na ulazu u

hram u strogom centru Prizre-

na i najfrekventnijoj ulici,

ne `ele, me|utim, da govore sa

novinarima.

- Mi radimo svoj posao kao

i bilo koji drugi i od ovog nov-

ca izdr`avamo svoje familije

- ka`e jedan od wih, ne `ele}i

da se predstavi. Unutar spaqe-

nog eparhijskog doma Cati} ob-

ja{wava da se trenutno radi na

zidawu glavnih svodova i da je

to u zavr{noj fazi. Za nekoli-

ko dana po~iwe pokrivawe cr-

kve olovnim limom. Prije to-

ga se postavqaju drvene plo~e,

potom ide termi~ka izolaci-

ja, a poslije toga pokrivawe

olovom.

Cati} ka`e da }e nakon to-

ga "i}i nani`e# i raditi luko-

ve i kapitalne svodove, a svi

ovi grubi radovi treba da se

zavr{e krajem decembra.

Sve finansira Vlada Ko-

sova i Metohije. To su sredstva

koja su prikupqena od me|una-

rodne zajednice, a wima raspo-

la`e Vlada Kosmeta.

Cati} podsje}a da se crkve

grade na ~itavom Kosovu i Me-

tohiji. Od svih onih 136 popa-

qenih i sru{enih crkava i ma-

nastira - grade se ili obnavqa-

ju skoro svi.

- Ja sam nadle`an za regi-

on od Prizrena do Pe}i, gdje se

jo{ obnavqa Runovi}a crkva

iz 16. vijeka. Po~eli smo rado-

ve na ogradnom, za{titnom zi-

du stare crkve Vavedewa pre-

svete Bogorodice u \akovici,

pri kraju su ra-

dovi na crkvi

u Belom Poqu

kod Pe}i, kon-

zervira se i

pod za{titom

U N E S K O - a

B o g o r o d i c a

Qevi{ka - na-

vodi Cati}.

Na samom

po~etku bilo

je sumwi~avih

prema zajedni~kim naporima

albanskih i srpskih preduze}a

koja rade na obnovi.

Episkop lipqanski Teodo-

sije, tim povodom, ka`e:

- Ne mo`emo re}i da je cio

albanski narod ru{io na{e sve-

tiwe, kao {to ne mo`emo do-

zvoliti da neko ka`e da je cio

srpski narod zlo~ina~ki. Sa ob-

je strane je bilo ru{ewa i zlo-

~ina. I u Komisiji za obnovu su

Albanci koji se zala`u za obno-

vu pravoslavnih objekata. ¥

utorak, 28. novembar 2006.SRBIJA/CRNA GORA

8

Prizren:

Crkvu

obnavqaju

Srbi i

Albanci

OBNOVA SABORNE CRKVE SVETOG \OR\A U PRIZRENU

Crkva, koja datira iz 1887. godine, mora biti

ista kao {to je bila... Bogomoqe se grade na

~itavom Kosmetu. Od svih onih 136 popaqenih

i sru{enih crkava i manastira - grade se ili

obnavqaju skoro svi, ka`e Milan Cati}

Pan~evo: Ekolo{ki protest

Mla|an Dinki}: Rje{ewe za sva vremena

BLOKADA

PAN^EVO - Blokada pu-

nili{ta Rafinerije nafte u

Pan~evu, koju je u petak po

podne zbog zaga|ewa u tom gra-

du organizovao lokalni list

"Pan~evac#, ju~e je zavr{ena.

Blokada je zavr{ena u pet

~asova, ali su gra|ani i daqe

ostali okupqeni ispred Ra-

finerije.

Ulaz u Rafineriju bio je

blokiran poqoprivrednom

mehanizacijom, a tokom bloka-

de smjewivalo se po nekoliko

desetina gra|ana, nezadovoq-

nih {to se problem zaga|ewa

u Pan~evu ne rje{ava.

Oni zahtijevaju da se odo-

bri novac za rekonstrukciju

zastarelih postrojewa i na-

bavku filtera.

VEDRO NEBO ZAUVIJEKVEDRO NEBO ZAUVIJEKVEDRO NEBO ZAUVIJEKVEDRO NEBO ZAUVIJEKVEDRO NEBO ZAUVIJEKVEDRO NEBO ZAUVIJEKVEDRO NEBO ZAUVIJEKVEDRO NEBO ZAUVIJEKVEDRO NEBO ZAUVIJEK

NOVO, A KAO STARONOVO, A KAO STARONOVO, A KAO STARONOVO, A KAO STARONOVO, A KAO STARONOVO, A KAO STARONOVO, A KAO STARONOVO, A KAO STARONOVO, A KAO STARO

POSTOJI jedna briga o Ko-

smetu - briga da se pogromi Sr-

ba, kao u martu 2004. godine, mo-

gu ponoviti, pi{e ju~e wema~ki

list "Berliner cajtung# i navo-

di da je albanska organizacija

"Samoopredjeqewe#, koju mno-

gi, kako se ka`e, smatraju tero-

risti~kom, za danas pozvala na

proteste, saznaje Tanjug.

Navode}i da ta organiza-

cija sama sebe naziva vanpar-

lamentarnom opozicijom i da

se, u krajwem slu~aju, zala`e za

albansku dr`avu bez Srba,

list pi{e da je wen vo|a Al-

bin Kurti, koji je polovinom

devedesetih, kada je i zapo~eo

svoju aktivnost, "na Zapadu ra-

do ozna~avan kao 'harizmati~-

ni studentski vo|a' koji se bo-

ri protiv Milo{evi}evog re-

`ima#.

Kurti je, prema ocjenama

"Berliner cajtunga#, bijesan

{to su Ujediwene nacije pomje-

rile dono{ewe odluke o statu-

su Kosmeta i ona ne}e biti do-

nesena u ovoj godini.

Podsje}aju}i na Kurtijeve ak-

tivnosti, list pi{e da je on jed-

no vrijeme sjedio u srpskom zatvo-

ru i ve} tada bio jedna od najva-

`nijih militantnih figura OVK.

Kurtiju, ocjewuje berlinski

list, nije odgovaralo {to se

OVK slo`ila sa me|unarodnom

zajednicom oko protektorata na

Kosovu i Metohiji. ¥

BRIGA ZBOG MOGU]EG PONAVQAWA POGROMA

SRBA SA KOSMETA

Repriza marta ?

PRONA\EN LE[

PRI[TINA - U selu Par-

te{ prona|eno je be`ivotno ti-

jelo Srbina sa Kosova i Meto-

hije, saop{tila je ju~e polici-

ja u Gwilanu. Srpski izvori su

prenijeli Tanjugu da je prona|e-

no tijelo Tihomira Stojkovi}a.

Prema izvje{taju polici-

je, tijelo 69-godi{weg Srbi-

na je prona|eno u nenastawenoj

ku}i wegovih ro|aka, a na{ao

ga je wegov sin.

- Policijska patrola, is-

tra`ni organi i kriminali-

sti~ki tehni~ari su odmah iza-

{li na mjesto doga|aja - rekao

je Naser Ibrahimi, portparol

Policijske slu`be Gwilana.

Po nare|ewu tu`ioca, ti-

jelo je preba~eno na autopsiju

u Pri{tini.

PRIJETWE

Policija UNMIK-a pove}ala je stepen pripravnosti posli-

je informacija o prijetwama osobqu UN i imovini UN na Ko-

metu, saop{tio je ju~e UNMIK.

Proces rje{ewa statusa Kosova i Metohije je u kriti~noj

fazi i o~i cijelog svijeta su usmjerene ka Kosmetu, gdje bi bi-

lo kakav ~in nasiqa samo vratio sat unazad. Napadi na osobqe

UNMIK-a ili imovinu bili bi kontraproduktivni, naro~ito

u ovom trenutku, navodi se u saop{tewu.

- Vlasti trenutnu prijetwu ozbiqno razmatraju, a gra|ani

}e vidjeti ve}e policijske aktivnosti i prisustvo. Tra`imo sva-

~iju saradwu i razumijevawe - navodi se u saop{tewu.

KOSOVSKA MITROVI-

CA - @iteqi najve}eg srpskog

sela na Kosovu i Metohiji, Pri-

lu`ja, ve} ~etiri dana nemaju

struju zbog kra|e visokonapon-

skog bakarnog kabla, saop{tio

je ju~e Me|unarodni pres-cen-

tar Koordinacionog centra.

Predstavnik Prilu`ja, u op-

{tini Vu~itrn, Sa{a Andri}

izjavio je da su Srbi iz tog se-

la u nezvani~nom razgovoru sa

nadle`nima u Kosovskoj ener-

getskoj korporaciji ponudili da

nabave pomenuti kabl bez ikakve

nadoknade, kako bi problem bio

rije{en, ali da je to odbijeno.

Ina~e, to nije prva kra|a

kablova sa bandera koje vode do

srpskih sredina, kazao je An-

dri} i dodao da je to jo{ jedan

pritisak na srpski i nealbanski

`ivaq.

Prema wegovim rije~ima,

selu prijeti humanitarna kata-

strofa, jer }e mje{tani mora-

ti iz zamrziva~a da bace svu

hranu koju su prikupqali ~i-

tave godine.

Andri} je podsjetio da u

Prilu`ju, koje se nalazi pet ki-

lometra od termoelektrane

"Kosovo B#, pro{le godine ni-

je bilo struje 105 dana. ¥

SRPSKO SELO PRILU@JE BEZ STRUJE VE] ^ETVRTI DAN

Pokradeni kablovi

PODGORICA - Crnogorska

doma}instva koja su zadu`ena kod

crnogorskih banaka mogla bi

2007. godine da do`ive totalni

bankrot, objavila je ju~e podgo-

ri~ka "Republika#.

Prema podacima Centralne

banke Crne Gore, svaki crnogor-

ski gra|anin prosje~no duguje po

373 evra ili jednu i po mjese~nu

platu bankama, {to je ~etiri pu-

ta vi{e nego pro{le godine.

Ekonomski analiti~ar Pre-

drag Drecun podsjetio je da pro-

sje~na plata u Crnoj Gori izno-

si 250 evra, ocijeniv{i mjese~no

zadu`ewe od 373 evra zabriwa-

vaju}im. On je upozorio da crno-

gorske gra|ane ~eka bankrot to-

kom naredne godine, budu}i da je

zadu`ewe prevazi{lo prosje~nu

zaradu za vi{e od 50 odsto.

- Crnogorska doma}instva to-

kom naredne godine mo`e zadesi-

ti talas bankrotstva, a brana tom

postupku je visok nivo sive ekono-

mije koji Vlada toleri{e iz soci-

jalnih razloga - rekao je ekonom-

ski analiti~ar Predrag Drecun.

To prakti~no zna~i, objasnio

je Drecun, da doma}instva, u ko-

jima ima dva ili tri zaposlena,

ne mogu `ivjeti od plate kada se

vrati mjese~na rata kredita. On

je kazao da bankrot doma}insta-

va nije nova pojava u tranzicio-

nim zemqama i podsjetio da se ta-

ko ne{to dogodilo u Slova~koj i

^e{koj prije nekoliko godina.

Prema podacima Centralne

banke Crne Gore, krediti su po-

ve}ani 73 odsto u odnosu na kraj

pro{le godine, {to je uticalo

na rast prosje~ne zadu`enosti po

stanovniku sa 148 na 373 evra i

pad standarda. ¥

PREMA PISAWU PODGORI^KE "REPUBLIKE"

Crnogorci pred bankrotom

NOVO, A KAO STARO

VEDRO NEBO ZAUVIJEK

utorak, 28. novembar 2006. SVIJET

(specijalno za

"Glas Srpske#)

JEDNA od glav-

nih tema pro{le se-

dmice bila je smrt

jo{ jednog ruskog

opozicionara. Ovoga

puta na meti (ne)po-

znatih atentatora na-

{ao se eks-pukovnik

eks-KGB-a Aleksan-

dar Litvinenko.

Misteriozno tr-

ovawe nepoznatom

supstancom i mu~na

smrt ovog ~ovjeka uz-

burkala je zapadnu jav-

nost. Bez ikakve sum-

we sva krivica bila je ba~ena na

Kremq i predsjednika Putina

li~no. Kao dokaz bilo je prezen-

tovano pismo, koje je Litvinen-

ko, navodno, napisao dan prije ne-

go {to je umro. U wemu, kako na-

vode britanski mediji, biv{i

obavje{tajac Litvinenko li~no

i direktno okrivquje za svoje

trovawe i eventualnu smrt ruske

specijalne slu`be i ~itav sistem

vlasti u Rusiji, sa Vladimirom

Putinom na ~elu.

Opet, kao i u slu~aju novi-

narke Ane Politkovskaje, sve je

potpuno jasno - obavje{tajac, ko-

ji je prije {est godina otkrio

crnu su{tinu Putinovog re`ima,

pobjegao na Zapad, ali ipak pao

od ruka svojih biv{ih kolega.

Me|utim, ko je, u stvari, bio

Litvinenko i ko bi mogao eqe-

ti da on umre, i to {to prije?

Kao prvo, sumwivo je i pi-

smo, koje je navodno Litvinenko

napisao prije smrti. Dakle, pi-

smo, koje je prikazao na TV-u Li-

tvinenkov prijateq Goldfarb,

nije napisano rukom ve} otkuca-

no na kompjuteru i nije ovjereno

u skladu s zakonima Engleske.

Da bude jo{ ~udnije, pismo je

pisano na engleskom jeziku, mada

je poznato da je Litvinenko Rus.

I, napokon, pitawe je za{to je

to pismo dospjelo u javnost tek

poslije smrti Litvinenka? Nije

vaqda zbog toga da bi "pisac# slu-

~ajno pobrkao karte?

Ali, ostavimo sve ovo na sa-

vjesti doti~nog Goldfarba, ~u-

venog "borca za istinu#.

Kao drugo, u zapadnim mediji-

ma Litvinenka stalno nazivaju

"obavje{tajcem#, {to, u najmawu

ruku, i nije ba{ korektno. On je-

ste bio oficir Federalne slu-

`be bezbjednosti Rusije, ali tre-

ba imati na umu ~iwenicu da se

ova slu`ba uop{te ne bavi obavje-

{tajnim radom i da je za tu vrstu

poslova zadu`ena Slu`ba vne-

{nej razvedki, jo{ jedan odlomak

nekada mo}nog KGB-a. Poslovi,

kojima se Litvinenko bavio dok

je radio za FSB, bili su usmjere-

ni samo na suzbijawe, {to bi se re-

klo, doma}eg kriminala i nisu bi-

li vezani za inostranstvo.

Treba napomenuti da je ba{

Litvinenko, tokom {estogodi-

{weg boravka u Lon-

donu, napisao niz

kwiga u kojima je op-

tu`ivao Kremq za

eksplozije u moskov-

skim stambenim zgra-

dama u jesen 1999. i te-

roristi~ki napad na

Wujork 11. septembra

2001. godine. Ali, ni-

kome od na{ih "Xejms

Bondova# nije palo na

pamet da se osveti

biv{em kolegi zbog

ovakih te{kih uvre-

da na ra~un "firme#.

Dakle, ako je Li-

tvinenko i stvarno

znao neke tajne, bio bi ubijen ve}

odavno, i to bez buke. Ali, sma-

tram da je eks-pukovnik, koji ni-

je imao dodira sa svojom slu`bom

vi{e od {est godina, te{ko mo-

gao da zna neke tajne koje su ga

mogle ko{tati glave.

Kao tre}e, upitan je i na~in

na koji je Litvinenko ubijen. Po-

sqedwe vje{ta~ewe utvrdilo je

da se radi o "polonijumu-210#, vr-

lo rijetkoj i nestabilnoj supstan-

ci, koja je, uz sve to, jo{ i radi-

oaktivna. Postavqa se pitawe

kako je ruska obavje{tajna slu-

`ba prenijela ovu supstancu pre-

ko granica, jer su rigorozne mje-

re bezbjednosti na ulazima u En-

glesku svima poznate.

Dakle, o~igledno je da ruska

strana uop{te nije bila zainte-

resovana za ubistvo Litvinenka,

ve} samo za wegovo izru~ewe u

Rusiju, gdje je doti~nog gospodi-

na ~ekala zatvorska kazna od ~e-

tiri godine zbog premla}ivawa

pritvorenika tokom ispitivawa.

Postavqa se i pitawe kome

je mogao smetati Litvinenko iv

i zdrav? Treba napomenuti da je

biv{i pukovnik FSB-a sve vri-

jeme boravka u Londonu radio za

~uvenog tajkuna Borisa Berezov-

skog, koji va`i za li~nog nepri-

jateqa dana{weg predsjednika

Rusiji Vladimira Putina.

Nema sumwe da je Litvinen-

ko dobro znao o poslovima tog

gospodina. I sada na vidjelo iz-

lazi jo{ jedna ~iwenica - upra-

vo tri dana prije nego {to je Li-

tvinenko otrovan, u Londonu je

boravio zamjenik dr`avnog tu-

`ioca Rusije gospodin Zvjagin-

cev, koji je sa britanskim kole-

gama, napokon, dogovorio depor-

tovawe u Rusiju lica koja su po-

~inila krivi~na djela. Dakle, na

osnovu tog dogovora i Litvinen-

ko bi mogao da se na|e u Rusiji,

pa ko zna {ti bi on mogao da is-

pri~a o mutnim poslovima svog

gazde Borisa?

Pri~a o umije{anosti Bere-

zovskog u cijeli slu~aj dokazuje

i to da se medijskom kampawom

oko trovawa Litvinenka bavila

poznata britanska PR-agencija

"Bel Potinter#, koja je ve} neko-

liko puta bila na usluzi gospo-

dinu Berezovskom. ¥

([)piun koji je previ{e znao

POGLED IZ MOSKVE

Pi{e Anatolij

POMORCEV

RIGA - ^elnici 26 zema-

qa ~lanica NATO-a okupi}e

se danas u glavnom gradu Leto-

nije, Rigi, na dvodnevnom sami-

tu koji }e biti posve}en tran-

sformaciji tog vojnog saveza,

operacijama u inostranstvu, a

prije svega Avganistanu, i

kqu~nim bezbjednosnim pita-

wima.

Kako prenose agencije, li-

deri zapadne vojne alijanse po-

zabavi}e se i problemom ener-

getske bezbjednosti, odnosno

potrebom anga`ovawa kako bi

se otklonile prijetwe koje

ugro`avaju snabdijevawe ener-

gijom.

Sa samita u Rigi ne}e biti

novih poziva u ~lanstvo zapadnog

vojnog saveza, ali }e ipak, kako

se o~ekuje, biti potvr|ena poli-

tika "otvorenih vrata#.

Hrvatska, Makedonija i Al-

banija mogu da se nadaju "ohra-

bruju}em signalu# za ulazak u

punopravno ~lanstvo, a BiH,

Srbija i Crna Gora "potvrdi

izgleda za pridru`ivawe Part-

nerstvu za mir#.

Jedna od glavnih tema sami-

ta u Rigi bi}e situacija u Av-

ganistanu, jer, kako ocjewuje

Rojters, lideri 26 zemaqa zna-

ju da budu}nost Alijanse zavi-

si vi{e od onoga {to se de{a-

va u pustiwama Kandahara i

planinama Uruzgana, nego u

konferencijskoj sali na Bal-

ti~kom moru.

Porast talibanskog nasi-

qa i `rtve me|u civilima i

vojnicima zapadnih zemaqa do-

vode u pitawe strategiju "sta-

bilizacionih snaga# NATO-a u

Avganistanu.

Komandanti dosad najve}e

operacije u istoriji Alijanse

`ale se na ograni~ewa koja su

zemqe ~lanice nametnule svo-

jim vojnicima na terenu i koja

onemogu}avaju adekvatan odgo-

vor savezni~kih vojnika na na-

pade talibana.

Rije~ je o zabrani vojnici-

ma nekih zemaqa, kao {to su

Wema~ka, Italija i [panija,

da u~estvuju u intervenci-

jama izvan podru~ja na ko-

jima su raspore|eni.

Ve}ina zemaqa, tako-

|e, ne dopu{ta svojim voj-

nicima da idu na krizna

podru~ja prije konsulta-

cija sa vladom, a mnoge ze-

mqe odbijaju u~e{}e u no}-

nim akcijama ili u opera-

cijama iznad odre|ene nad-

morske visine, jer wihovi

vojnici nemaju odgovaraju-

}u opremu.

Generalni sekretar

NATO-a Jap de Hop [efer

izjavio je uo~i samita da je

otklawawe takvih ograni-

~ewa va`nije i od dovo|ewa

novih snaga u Avganistan,

gdje NATO ve} ima vi{e od

30.000 vojnika.

- Mislim da bi u Rigi tre-

balo naglasiti da }e u hitnim

situacijama svaki saveznik

prite}i u pomo} drugom save-

zniku. Sve snage trebalo bi da

mogu da se premje{taju s jednog

na drugi kraj zemqe - rekao je

[efer novinarima uo~i sami-

ta u Rigi. ¥

UO^I SAMITA ^LANICA NATO-a U GLAVNOM GRADU LETONIJE

AVGANISTAN GLAVNA TEMASa samita ne}e biti novih poziva u ~lanstvo zapadnog

vojnog saveza, ali }e ipak, kako se o~ekuje, biti

potvr|ena politika

"

otvorenih vrata"

Riga: Poja~ane mjere bezbjednosti

CIRIH, MOSKVA - [vaj-

carska je oduvijek bila uto~i-

{te za razne vrste nevoqnika

zbog svoje neutralnosti i li-

beralizma, a posqedwih godina

je meta "izbjeglica# posebne

vreste, koje sti`u iz bogatih

zemaqa, sa `eqom da na miru

umru.

Oni dolaze u alpsku zemqu

da bi se podvrgli eutanaziji,

koja je u [vajcarskoj legalna.

Me|utim, i tu ima zloupo-

treba, pa se smrt pretvara u svo-

jevrstan biznis, objavile su mo-

skovske "Vijesti#.

Novinar ruskih TV vijesti

je, poku{avaju}i da stupi u kon-

takt s nekim iz firme koja se

bavi tim uslugama, sreo neobi~-

nu osobu, koja `ivi preko puta

stana na ~ijoj tablici pi{e

"Dignitas#, a u kome se doga|a-

ju ~udne stvari.

- U stanu obi~no nema niko-

ga. Tu dolaze samo da bi umrli.

To je stan smrtnika - izjavila je

Sandra Firt iz ciri{ke Ger-

trude{trase, kom{inica "Dig-

nitasa#, ina~e svjedok prisu-

stva o~ajnih qudi.

- Ja ponekad vidim te qude

kada dolaze. Kroz neko vrijeme

ih otuda iznose mrtve na nosi-

lima. To izaziva osje}awe u`a-

sa. U kesama ih spu{taju liftom

do prizemqa. Kada potom u|e{

u lift, osjeti{ te`ak zadah -

ka`e Sandra.

U zakonu o eutanaziji u

[vajcarskoj postoji jedna ~lan

koji zabrawuje "aktivno u~e-

{}e# u suicidu, motivisano ko-

ristoqubqem i zloupotrebom.

"Dignitas# je jedna od pet

poznatih firmi koja pru`a svo-

jevrsnu "posqedwu uslugu#, i to

radi ekspres-metodom.

- Poznat je slu~aj kada su im

se obra}ali qudi, na primjer, iz

Wema~ke, i tog dana su umrli.

Stigli su, jednom razgovarali s

predstavnikom "Dignitasa# i

dobili recept. Nekada qekar i

ne vidi pacijenta, nego ispuwa-

va wegovu `equ i prepi{e mu

otrov - izjavio je predsjednik

Nacionalne komisije za medi-

cinsku etiku Kristof Reman-

Suter.

Smrt izaziva "lijek# - pen-

tabarbital natrijum, koji u od-

re|enoj dozi i koncentraciji

mo`e da dovede organizam do ko-

me iz koje se ne vra}a. Taj otrov

se dobija na qekarski recept, a

podrazumijeva se da ne}e biti

zloupotreba sa smrtnim isho-

dom.

Me|utim, praksa to deman-

tuje. Odgovornost preuzimaju

oni koji se bave eutanazijom ili

kako se to ka`e, "ispra}ajem

umiru}eg#.

To {to se de{ava u posqed-

we vrijeme u vezi sa eutanazi-

jom je u su{tini "suicidalni

turizam#, ocijenila je general-

ni sekretar {vajcarske Akade-

mije medicinskih nauka Marga-

rita Lojthol.

- Podaci o istoriji bole-

sti, anketa pacijenta, nekada se

rade putem prepiske, pa od do-

laska u [vajcarsku i smrti pa-

cijenta ne pro|e ni 24 ~asa -

konstatovala je ta qekarka.

"Dignitas# je najzatvoreni-

ja organizacija iz oblasti eu-

tanazije. Zainteresovanima pru-

`a informaciju telefonska se-

kretarica, a adresu krije po-

{tanski pretinac u Cirihu.

Vlasnik je 74-godi{wi advokat

Ludvig Mineli, ina~e biv{i

novinar bulevarskog lista

"Blik#.

"Dignitas# za svoje usluge

uzima nekoliko hiqada evra,

prema rije~ima dopisnika li-

sta "Fakt# Martina [tola.

Me|utim, glavni prihod je

imovina, jer usamqeni starci

koji imaju jedinu `equ da umru,

obi~no nemaju bliske rodbine,

pa se me|u nasqednicima na|e

i firma koja pru`i posqedwu

uslugu.

- Za pripremu nam je potreb-

no 30 do 40 dana. Treba da se do-

stavi pismeno qekarsko uvjere-

we, potvrda o boravku i dijag-

noza. Poslije toga garantujemo

pru`awe pomo}i - saop{tava

klijentu Dino Pigoni iz kom-

panije "Egzit#.

Kako je naveo, dnevno prima-

ju pet do {est telefonskih po-

ziva, od kojih je svaki - prvi ko-

rak ka "onom svijetu#. Godi{wi

bilans je oko 150 eutanazija i

oko 50.000 ~lanova.

"Egzit# pru`a usluge samo

dr`avqanima [vajcarske ili

onima koji imaju u woj stalni

boravak. ¥

ZLOUPOTREBA EUTANAZIJE U [VAJCARSKOJ

SMRT KAO BIZNISEutanazija u [vajcarskoj legalna, pa mnogi dolaze

u tu zemqu zbog toga...

"

Posqedwa usluga"

ekspres-metodom... Ispuwewe `eqa bogatih stranaca

M E R I D I J A N I

MILANO - Ve}ina pripadnika italijanskog vojnog kontin-

genta napustila je Irak, a potpuno povla~ewe se o~ekuje do su-

bote, izjavio je ju~e u Milanu italijanski premijer Romano

Prodi.

- Ostalo je 60 do 70 vojnika u Nasiriji, koji }e predati du-

`nosti ira~koj policiji - rekao je Prodi televiziji Telelom-

bardija. ¥

Italijani napu{taju Irak

JERUSALIM - Izraelski premijer Ehud Olmert ponudio

je ju~e Palestincima niz ustupaka, pod uslovom da

odustanu od nasiqa i poru~io im da }e imati nezavisnu dr`a-

vu na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze, ako pristanu na prave

mirovne pregovore, prenosi Beta. ¥

Izrael nudi ustupke

TAMPERE - Pregovori EU i Turske o pitawu Kipra su

propali, ~ime je ugro`en nastavak pregovora Ankare o ~lan-

stvu u Uniji, rekao je ju~e finski {ef diplomatije Erki Tu-

omioja, a prenijele agencije. ¥

MILANO - Biv{i italijanski premijer Silvio Berlu-

skoni, koji je prekju~e helikopterom preba~en u bolnicu zbog

mawih sr~anih problema, po{to se onesvijestio dok je dr`ao

govor na mitingu u Toskani, nema namjeru da prestane da se

bavi politikom, saop{tio je ju~e wegov portparol Paolo Bo-

najuti. ¥

Propali pregovori

Berluskoni se ne povla~i

WU DELHI - Indija je ju~e testirala bali-

sti~ku raketu sredweg dometa "prithvi dva#, ~i-

ji je zadatak bio da presretne prethodno lansi-

ranu raketu istog tipa, saop{tili su indijski zva-

ni~nici, a javile agencije.

Ciq vje`be bio je testirawe programa pre-

sretawa raketa.

Dvije rakete, koje mogu da nose i nuklearno

puwewe, presrele su se iznad mora, u Bengalskom

zalivu.

Dvije "prithvi dva# rakete letjele su {est mi-

nuta prije nego {to su udarile jedna u drugu i eks-

plodirale, rekao je indijski nau~nik koji je za-

tra`io da ostane anoniman. On je, tako|e, rekao

da je proba "bila uspje{na#.

Zvani~nici su potvrdili da je proba bila

uspje{na, ali nisu eqeli da potvrde da su se ra-

kete zaista sudarile dok je u toku analiza poda-

taka. ¥

Balisti~ka raketa spremna

za polijetawe

INDIJA TESTIRALA NOVU RAKETU

Uspje{an let

"prithvi dva"

QUBQANA - Karavan "iz-

brisanih# iz registra gra|ana

Slovenije krenuo je ju~e iz Qu-

bqane u Brisel, da bi Evropskom

parlamentu predo~io svoje nevo-

qe nastale tokom osamostaqewa

Slovenije.

Pred polazak karavana, jedan

od izbrisanih, Anton Debevec,

rekao je da je Slovenija jedna od

dr`ava koja ne po{tuje svoje

ustavne zakone i kr{i osnovna

qudska prava, a da su izbrisani

Slovenije, wenim ulaskom u

Evropsku uniju, postali i izbri-

sani EU.

^lanovi i pristalice Civil-

ne inicijative izbrisanih krenu-

li su u Brisel na poziv evrop-

skog komesara za pravosu|e, slo-

bodu i bezbjednost Franka Fra-

tinija, sa kojim bi trebalo da se

sastanu u sutra. ¥

GRA\ANI SLOVENIJE

KRENULI ZA BRISEL

Karavan

izbrisanih

9

BAWA LUKA - Okru`no tu-

`ila{tvo Bawa Luka podiglo

je optu`nicu protiv Gorana Ko-

tarana (23) iz Kozarske Dubice

zbog osnovane sumwe da je po~i-

nio tri ubistva, saznajemo u Tu-

`ila{tvu.

Kao wegovi sau~esnici i po-

maga~i optu`eni su Miroslav

Gligi} (30) Gliga i wegov brat

po majci Borislav Dabi} (24),

obojica iz Kozarske Dubice.

Prema saznawima "Glasa

Srpske#, optu`nica je podignu-

ta u petak i poslata je u Okru-

`ni sud Bawa Luka, gdje sudija za

prethodno saslu{awe treba da

odlu~i o wenom potvr|ivawu.

Kotaran je, saznajemo, optu`en

i za nedozvoqenu proizvodwu i

promet oru`ja i eksplozivnih

materija.

Kotaran, Gligi} i Dabi}

uhap{eni su 27. maja ove godine

u akciji Kriminalisti~ke po-

licije Centra javne bezbjednosti

Bawa Luka i Okru`nog tu`ila-

{tva Bawa Luka u Kozarskoj Du-

bici i od tada su u pritvoru.

Optu`nica ih tereti za ubi-

stvo Predraga Vrbana (31) zva-

nog Pedi Lopov u avgustu 2005.

godine i Seada Kanuri}a (49)

zvanog Steva Mucavi u

no}i izme|u 21. i 22. ma-

ja ove godine. Tijela ubi-

jenih Vrbana i Kanuri-

}a na|ena su krajem maja

na Kotaranovom imawu,

a prije zakopavawa po-

suta su vje{ta~kim gno-

jivom s ciqem br`eg

propadawa.

Tre}a rtva je Alek-

sandar A}imovi} (22) iz

Kozarske Dubice kojeg je

Kotaran, 29. januara ove

godine, u svojoj ku}i pri-

silio da iz staklene bo-

ce popije otrovnu te~-

nost u kojoj su se nalazi-

la rastvorena hemijska

sredstva noredendrin, te-

mazepam i diazepam. A}i-

movi} je od toga izgubio

svijest i preminuo na pu-

tu do ku}e. Tijelo je na-

|eno smrznuto u blizini

Kotaranove ku}e i ve} pri-

likom obdukcije le{a otkri-

veni su znakovi odre|enih sup-

stanci koje su potvr|ene toksi-

kolo{kim vje{ta~ewima.

Osim tijela `rtava ovih

monstruoznih zlo~ina, prona-

|eni su i drugi brojni dokazi za

ova krivi~na djela. U Kotara-

novoj ku}i i dvori{tu tokom

pretresa na|ena su dva pu{ko-

mitraqeza M-72, jedna automat-

ska pu{ka 7,62 milimetra, tri

raketna baca~a - zoqa, tri ru~-

ne bombe, pi{toqi, oprema za

no}no posmatrawe, alat kojim

su zakopavali le{eve, no`evi,

ru~na sjekira, pancir prsluk,

ve}u koli~inu metaka, {price,

490 tableta steroida... Kotaran

je odranije poznat organima go-

wewa, a ranije je osu|ivan za

dva ubistva u [vedskoj. Pri-

padnik je {vedske organizova-

ne kriminalne grupe pod nazi-

vom "Original Gangsters#.

¥ V. JAWI]

PODIGNUTA OPTU@NICA PROTIV GORANA KOTARANA IZ

KOZARSKE DUBICE

OSUMWI^EN ZA TRI UBISTVA Optu`nica je podignuta i poslata u bawolu~ki Okru`ni

sud, gdje sudija za prethodno saslu{awe treba da odlu~i

o wenom potvr|ivawu... Kao sau~esnici optu`eni su

Miroslav Gligi} i Borislav Dabi}

utorak, 28. novembar 2006.CRNA HRONIKA

10

Goran Kotaran: U [vedskoj

osu|en za dva ubistva

BAWA LUKA - Stojan Be-

{ir (63) i Pero \uri} (48) iz

Qubije, optu`eni za ubistvo

Ive Gavranovi}a, izjavili su

ju~e u bawolu~kom Okru`nom

sudu da nisu po~inili ratni

zlo~in protiv civilnog sta-

novni{tva.

- Nemamo nikakve veze sa

ubistvom Ive Gavranovi}a. O

tome ni{ta ne znamo - rekli su

\uri} i Be{ir pred Vije}em

trojice, kojem je predsjedavala

sudija Daniela Milovanovi}.

\uri} tvrdi da nije pozna-

vao ubijenog Gavranovi}a, ni-

ti je zajedno sa Be{irom dola-

zio u selo Raqa{. Be{ir je na-

glasio da nikada nije nosio au-

tomatsku pu{ku, a da je sa kom-

{ijom Ivom Gavranovi}em bio

u odli~nim odnosima.

- Gavranovi} je bio nevje-

rovatno ~estit, po{ten, vrije-

dan, predivan ~ovjek. O wego-

vom ubistvu zaista ne znam ni-

{ta - rekao je optu`eni Stojan

Be{ir.

Okru`ni tu`ilac

Branko Mitrovi} sma-

tra da je tokom glavnog

pretresa dokazano da su

Be{ir i \uri} 1. sep-

tembra 1992. godine, ne-

daleko od Veterinarske

stanice u Qubiji, hici-

ma iz automatske pu{ke

ubili Ivu Gavranovi}a

(66) iz Raqa{a. Prema

navodima u optu`nici,

optu`eni su nesre}nog

starca izveli iz wegove

ku}e i kod mosta ga ubi-

li. Tijelo su gurnuli u

kanal.

- Od ukupno 11 svje-

doka Tu`ila{tva, sed-

moro tereti Be{ira i

\uri}a za zlo~in. Oni

tvrde da su vidjeli kad

su optu`eni izveli Ga-

vranovi}a iz wegove ku-

}e. Neki od wih navode

da su vidjeli i ~uli puc-

we. Iskazi ovih svje-

doka su povezani i

~ine jednu cjelinu i

daju sliku o tome ka-

ko je po~iweno ubi-

stvo. Svjedoci su na

glavnom pretresu go-

vorili gotovo iden-

ti~no kao i u istra-

zi - istakao je Mitro-

vi}.

Advokat Predrag

Radulovi} zatra`io

je od Sudskog vije}a

da oslobodi Be{ira

i \uri}a zbog nedo-

statka dokaza.

- Tokom 12 pre-

tresa saslu{ano je

dvadesetak svjedoka

Tu`ila{tva i odbra-

ne, a ostali smo us-

kra}eni za ~iwenice

na osnovu kojih bi se

moglo utvrditi da su

optu`eni po~inili

krivi~no djelo koje im

je stavqeno na teret - kazao je

Radulovi}.

On je dodao da je optu`ni-

ca podignuta na osnovu polui-

stina.

- Tu`ila{tvo poku{ava da

zamagli istinu. Ovdje nije raz-

ja{weno na koji je na~in ubi-

jen Ivo Gavranovi}: da li je to

bilo vatrenim ili hladnim

oru`jem, u kojem je polo`aju

prona|eno wegovo tijelo... Op-

tu`nica je nedore~ena, nije za-

snovana ni na jednom dokazu -

naglasio je advokat Predrag Ra-

dulovi}.

Optu`eni Stojan Be{ir i

Pero \uri} nalaze se u pri-

tvoru od decembra pro{le go-

dine.

¥ M. DIZDAR

ZAVR[NE RIJE^I NA SU\EWU ZA RATNI ZLO^IN U QUBIJI

SVJEDOCI PI[U PRESUDU

Tu`ila{tvo smatra da su optu`eni po~inili krivi~no

djelo za koje se terete, {to je potvrdilo i 11 svjedoka...

Odbrana zatra`ila osloba|awe optu`enih jer je

optu`nica zasnovana na poluistinama

Pero \uri}: Nije poznavao

ubijenog

Stojan Be{ir: Bio u

dobrim odnosima sa

pokojnim Gavranovi}em

PRIJEDOR - Milorad Ju-

govi} (55) iz sela Toma{ica

kod Prijedora te{ko je povri-

je|en, a wegov ro|ak Du{an Ju-

govi} (64) lak{e u saobra}aj-

noj nesre}i koja se dogodila u

nedjequ oko 16 ~asova na putu

Prijedor - Toma{ica u mjestu

Jugovci.

Nesre}a se dogodila kada je

traktor "doj~ torpedo# regi-

starskih oznaka "PD 494#, ko-

jim je upravqao Du{an, sletio

sa puta, udario u brinu i zavr-

{io u obli`woj bari. Milorad

je zadr`an u bolnici zbog te`eg

preloma lijeve noge i ju~e je

operisan, dok je Du{an nakon

qekarske pomo}i pu{ten ku}i

sa lak{im povredama glave.

Kako je za na{ list ispri-

~ao Milorad Jugovi}, traktor

je iznenada zadobio ubrzawe niz

stranu dugu oko 200 metara, a

nakon udara u brinu on je ispao

iz prikolice u kojoj se vozio.

- Ne znam kako je do{lo do

nesre}e. Da li su ko~nice otka-

zale ili je ne{to drugo u pita-

wu? Me|utim, sje}am se da je

traktor odjednom zadobio ubr-

zawe, a ja sam razmi{qao da li

da isko~im iz prikolice. Po-

{to je oko puta bilo puno ka-

mewa nisam se usu|ivao sko~i-

ti, ali me je, na kraju, silina

udarca izbacila iz prikolice

i bacila na zemqu gdje sam slo-

mio nogu - pri~a Milorad ob-

ja{wavaju}i da su on i wegov

ro|ak na prikolici prevozili

{atorsku konstrukciju.

Prema wegovim rije~ima,

na prikolici je bilo jako puno

cijevi i sre}a je {to nijednog

od wih cijev nije probola.

- Nakon {to je traktor uda-

rio u brinu, sve se to raspr{ta-

lo, a na traktoru je, kako su mi

rekli, totalna {teta - kazao je

Milorad Jugovi}.

¥ P. [.

SAOBRA]AJNA NESRE]A NA PUTU

PRIJEDOR - TOMA[ICA

Milorad Jugovi}: Ne zna kako je do{lo

do nesre}e (Snimio D. STOJNI])

Traktorom sletjeli s puta

BAWA LUKA - Polici-

ji je u nedjequ ]. G. prijavio

prevaru "te{ku# 3.500 evra,

saznajemo u Centru javne

bezbjednosti Bawa Luka.

Prema prijavi, ]. G. se

sa izvjesnim Goranom dogo-

vorio o kupovini gra|evin-

ske skele, ma{ine i drugog

materijala vrijednog 7.000

evra. Dogovor je bio da mu

plati pola, a ostatak za mje-

sec dana, na {ta je ]. G. pri-

stao.

Tada mu je mu{karac ko-

ji se predstavqao kao Goran

rekao da se roba nalazi u

skladi{tu kod nekog qeka-

ra. Zato ga je uputio da no-

vac odnese do Slu`be hitne

pomo}i, gdje navodno taj qe-

kar radi. On je to i u~inio...

Ispred Slu`be hitne po-

mo}i ~ekao ga je neki ~ovjek

kojem je ]. G. dao novac i

oti{ao je da parkira auto-

mobil, kako bi kasnije mo-

gli da odu po robu. Me|utim,

kada je ]. G. poslije parki-

rao i u{ao u zgradu Slu`be

hitne pomo}i uvidio je da

tog mu{karca nema. Poku-

{ao je sa nekim da stupi u

kontakt, ali broj koji su mu

prevaranti dali bio je is-

kqu~en. Kada je shvatio da je

prevaren ]. G. je slu~aj pri-

javio policiji. ¥ V. J

CJB BAWA LUKA

Prevaren za 3.500 evra SARAJEVO - itawem optu-

`nice ju~e je u Sudu Bih po~elo

su|ewe Mirku [arovi}u za kri-

vi~no djelo davawe i podstreka-

vawe la`nog iskaza u krivi~nom

postupku.

Nakon izno{ewa uvodnih ri-

je~i, odmah su saslu{ani i prvi

svjedoci, zatvorski policajac iz

Doboja Branislav Malinovi} i

Tobi Robinson. Malinovi} je ka-

zao da se sje}a pretresa koji je iz-

vr{en u pritvorskoj jedinici za-

tvora u Doboju, u kojoj se nalazio

optu`eni [arovi}.

- Tom prilikom kod [arovi-

}a su u xepu sakoa koji je nosio

prona|ene dvije kartice za mo-

bilni telefon i dopune za po-

zivne brojeve 061 i 065, {to je

bilo zabraweno - kazao je Mali-

novi}.

Zbog toga je protiv optu`e-

nog bio pokrenut disciplinski

postupak koji nije okon~an, jer je

[arovi} u me|uvremenu preba-

~en u drugu pritvorsku jedinicu.

Tobi Robinson je svoj iskaz

dala na okolnosti u vezi sa pro-

na|enim pismima koja je [aro-

vi}, po navodima optu`nice, upu-

}ivao svjedoku Krsti Sikimi.

Ona je istakla da je ta pisma od-

mah predala Tu`ila{tvu BiH.

Spomenula je i objekat na Trebe-

vi}u rekav{i da joj je poznato da

ga je Sikima kupio od Privred-

ne banke Srpsko Sarajevo.

Prema optu`nici [arovi}

je tokom boravka u Okru`nom za-

tvoru Doboj svojeru~no napisao

pismo koje je 28. februara 2006.

godine, putem posjetioca, poslao

svjedoku od kojeg je tra`io da da

la`ni iskaz ukoliko bude pozvan

pred Sud BiH u postupku koji se

vodio oko Privredne banke Srp-

sko Sarajevo. U optu`nici se na-

vodi da je [arovi} i 1. marta

2006. godine, preko zatvorskog

~uvara Milana Despotovi}a, po-

slao pismo svjedoku sa uputstvi-

ma kako treba da postupi. Od we-

ga je, navodno, tra`io da od nad-

le`nih organa sakrije dokaze i

da, ukoliko bude pozvan kao svje-

dok, la`no svjedo~i.

Drugi optu`eni u ovom pred-

metu Milan Despotovi} sklopio

je sporazum sa Tu`ila{tvom BiH

o priznavawu krivice, a nagodba

}e se razmatrati 1. decembra. Su-

|ewe Mirku [arovi}u nastavqa

se 4. decembra .¥ V. Bu.

U SUDU BIH PO^ELO SU\EWE MIRKU [AROVI]U

Tra`io la`ni iskaz

SARAJEVO - Novo Rajak

osu|en je ju~e u Kantonalnom su-

du u Sarajevu na 14 godina zatvo-

ra zbog krivi~nog djela ratni

zlo~in protiv civilnog stanov-

ni{tva.

Rajak, koji se branio sa slo-

bode, odmah je sproveden u pri-

tvorsku jedinicu.Obrazla`u}i

presudu, sudija Jasmina Kosovi}

navela je da je Sud, iz izjava svje-

doka tu`ila{tva i odbrane,

utvrdio da je optu`eni po~inio

krivi~na djela koja mu se stavqa-

ju na teret i tako prekr{io pra-

vila @enevske konvencije. Vi-

je}e je navelo da su svjedoci od-

brane poku{ali pokazati da je

Rajak pomagao civilima u to vri-

jeme. Od olak{avaju}ih okolno-

sti navedeno je da optu`eni do sa-

da nije bio ka`wavan i da je to-

kom postupka bio korektan.No-

vo Rajak je progla{en krivim po

osam ta~aka optu`nice u kojima

se, izme|u ostalog, navodi da je

kao rezervni policajac Policij-

ske stanice Vi{egrad sa pripad-

nicima paravojnih formacija od

aprila do juna 1992. godine u~e-

stvovao u napadima na sela Cr-

ni Vrh i Kabernik, gdje je zastra-

{ivao, hapsio, zatvarao, mu~io i

ne~ovje~no postupao prema Bo-

{wacima. Prema navodima op-

tu`nice, Rajak je u~estvovao i u

ubistvima.Optu`nicu protiv

Nove Rajaka, od gora`danskog Tu-

`ila{tva, preuzelo je Kantonal-

no tu`ila{tvo Sarajevo nakon

{to ga je Vrhovni sud Federaci-

je BiH okarakterisao kao nad-

le`nog za postupawe u ovom pred-

metu. Rajak je bio u pritvoru od

15. marta 2004. godine do 4. maja

2005. Ovo vrijeme bi}e mu ura~u-

nato u izre~enu zatvorsku kaznu.

¥ V. Bu.

KANTONALNI SUD SARAJEVO

Rajaku 14 godina

BAWA LUKA - Bawolu~koj policiji je u nedjequ prijavqena

provala u Samostalnu zanatsku radwu "[inpet# u ulici Kraqa Pe-

tra Prvog Kara|or|evi}a u centru Bawe Luke, potvr|eno je u CJB

Bawa Luka.

Prema prijavi vlasnice D. M, protekle subote iz ove radwe ukra-

dene su 44 vjen~anice.Provaqeno je i u stan G. P. u ulici Pave Rada-

na, gdje je u subotu uve~e lopov ispreturao stvari i ukrao kqu~eve i

saobra}ajnu dozvolu od skutera "pe`o# koji je odvezao. ¥ V . J.

PROVALE U BAWOJ LUCI

Lopovi nose vjen~anice

BEOGRAD - Na su|ewu za

ubistvo premijera Zorana

\in|i}a, svjedok saradnik De-

jan Milenkovi} Bagzi izjavio

je ju~e da je odmah poslije ne-

uspjelog atentata kod hale Li-

mes, dogovoreno da tada{wi

srpski premijer bude ubijen

iz snajpera, javio je Tanjug.

Milenkovi} je precizirao

da mu je to rekao Du{an Spa-

sojevi}, tada{wi vo|a "zemun-

skog klana#, po izlasku iz

Centralnog zatvora. Prema

wegovim rije~ima, Spasojevi}

mu je kazao da je pu{ku naba-

vio biv{i komandant jedini-

ca za specijalne operacije

(JSO) Milorad Ulemek, zva-

ni Legija.

- Spasojevi} je naredio

Miladinu Suvajxi}u da pu{ka

mora biti vra}ena u JSO, jer

je odatle i uzeta - rekao je Mi-

lenkovi}.

On je objasnio da je Spa-

sojevi} tada rekao da "pu{ka

ne smije biti uni{tena, jer

}e tako imati u {aci Zvezda-

na Jovanovi}a i Legiju#, glav-

ne optu`ene za izvr{ewe i

organizaciju ubistva premije-

ra \in|i}a 12. marta 2003. go-

dine.

Bagzi je naveo da Du{an

Spasojevi} nije bio zadovo-

qan prvom pu{kom koju je on

donio Jovanovi}u, rekav{i da

"nije dobra#. Milenkovi} je

objasnio da je Spasojevi} re-

kao Miletu Lukovi}u Kumu da

ta pu{ka nije dobra jer kori-

sti metak malog kalibra, kao

i da treba prona}i drugo

oru`je sa ve}im kalibrom. Na-

kon odluke da premijer bude

ubijen snajperom svi u~esni-

ci u toj akciji krenuli su da

tra`e lokaciju, koju su pro-

na{li u subotu ili nedjequ, 8.

ili 9. marta.

- ^im su prona{li lokaci-

ju u Ulici admirala Geprata,

Zvezdan Jovanovi} je do{ao

da pogleda mjesto sa koga je

kasnije premijer i ubijen - ka-

zao je Milenkovi} i dodao da

im kqu~eve od kancelarije, iz

koje je pucano, nije dao niko

ve} da su ih na{li u vratima

kancelarije.

Poslije ubistva premije-

ra, kako je naveo Milenkovi},

ni on, ni Spasojevi}, ni Ule-

mek, nisu imali direktne kon-

takte s ostalim ~lanovima

klana, ve} su sa wima komuni-

cirali jedino preko Miladi-

na Suvajxi}a.

Svjedok saradnik u proce-

su za ubistvo srpskog premi-

jera Zorana \in|i}a, Dejan

Milenkovi} Bagzi izjavio je

da ni Spasojevi}, ni Legija

nisu razmi{qali da bi posli-

je ubistva premijera moglo bi-

ti uvedeno vanredno stawe. On

je odgovaraju}i na pitawa pu-

nomo}nika porodice \in|i},

Sr|e Popovi}a, kazao da mu

je, poslije ubistva \in|i}a,

Spasojevi} rekao da je iznena-

|en uvo|ewem vanrednog sta-

wa. Kako je kazao Milenko-

vi}, Spasojevi} je tada posum-

wao da }e ga Ulemek izdati i

oti}i u Legiju stranaca.

- To je jedini raz-

log zbog ~ega pu{ka iz

koje je ubijen premi-

jer nije uni{tena -

tvrdio je Milenkovi}.

Govore}i o moti-

vima za ubistvo pre-

mijera, Milenkovi}

je tvrdio da je optu-

`enom Zvezdanu Jova-

novi}u bila "servi-

rana# pri~a o Hagu, a

po wegovom mi{qewu

Jovanovi} uop{te i

nije bio ~lan "zemun-

skog klana#.

- Jovanovi}u je re-

~enu da }e komandni

kadar Jedinice za spe-

cijalne operacije (JSO), ~i-

ji je on bio pripadnik, biti

"isporu~en# Ha{kom tribu-

nalu - istakao je Milenkovi}.

Na pitawa punomo}nika

porodice \in|i}, advokata

Sr|e Popovi}a, Milenkovi}

je odgovorio da kod Milorada

Ulemeka motiv nije bio Hag.

Odgovaraju}i Legijinom

braniocu, advokatu Sloboda-

nu Milivojevi}u, Bagzi je ka-

zao da Ulemek nije prisustvo-

vao dogovorima za ubistvo Zo-

rana \in|i}a, ^edomira Jova-

novi}a, Vladimira Popovi}a

i Gorana Svilanovi}a.

- Od nekih pripadnika "ze-

munskog klana# ~uo sam da Le-

gija ne}e ubistva Jovanovi}a,

Popovi}a i Svilanovi}a, ve}

samo \in|i}a - rekao je Mi-

lenkovi}.

Prema planu za ubistvo

nekada{weg {efa poslani~ke

grupe DOS-a u Skup{tini Sr-

bije i lidera Liberalno-de-

mokratske partije ^edomira

Jovanovi}a u wega je trebalo

da puca Mile Lukovi} Kum.

- Lukovi} je u ^edomira

Jovanovi}a trebalo da puca iz

snajperske pu{ke, dok je bio

u frizerskom salonu u koji je

stalno i{ao na {i{awe. U taj

plan nije bio umije{an Zve-

zdan Jovanovi} - istakao je

svjedok saradnik.

Na pitawe da precizira iz-

javu da je Neboj{a ^ovi} bio

obavije{ten da se priprema

ubistvo Zorana \in|i}a, Mi-

lenkovi} je tvrdio da je wegov

jedini izvor saznawa o tome

bio Du{an Spasojevi}. ¥

Na nastavku su|ewa nije se pojavio nedavno uhap{eni Alek-

sandar Simovi}. Wegov branilac, avokat Miodrag Ra{i}, obavi-

jestio je sudsko vije}e da je Simovi} uhap{en i da je bio privo|en

u gradski Sekretarijat unutra{wih poslova "zbog krivi~nih dje-

la koja nisu u optu`nici za ubistvo \in|i}a#.

Advokat smatra da vije}e mora odlu~iti o Simovi}evom pri-

tvoru, jer za nova krivi~na djela mora biti saslu{an u roku od 48

~asova. Predsjedavaju}i sudskog vije}a Nata Mesarevi} rekla je da

}e o tome odlu~iti kada bude zvani~no obavije{tena o hap{ewu.

Policija je ju~e proslijedila Specijalnom tu`ila{tvu kri-

vi~nu prijavu kojom se ~lan kriminalnog "zemunskog klana# Alek-

sandar Simovi} tereti za ubistvo svjedoka saradnika Zorana Vu-

kojevi}a i za nedozvoqeno dr`awe oru`ja. Simovi} se tereti da

je izvr{io krivi~no djelo te{kog ubistva iz bezobzirne osvete.

DEJAN MILENKOVI] BAGZI SVJEDO^IO O MOTIVIMA ZA UBISTVO ZORANA \IN\I]A

utorak, 28. novembar 2006. CRNA HRONIKA

11

STRAH OD HAGA POVUKAO OBARA^Poslije ubistva \in|i}a, Du{an Spasojevi} rekao

da pu{ka ne smije biti uni{tena, jer }e tako u {aci

imati Zvezdana Jovanovi}a i Milorada Ulemeka Legiju,

jer se bojao da }e ga izdati, rekao Dejan Milenkovi}

SIMOVI]

Dejan Milenkovi} Bagzi posvjedo~io je da je bomba, koju je

"zemunski klan# bacio na sjedi{te Demokratske stranke Sr-

bije krajem 2002. godine, trebalo da napravi razdor izme|u te

stranke i Demokratske stranke. On ka`e da je plan bio da pr-

vooptu`eni Milorad Ulemek Legija nekome u DSS-u ka`e da

je bombu na sjedi{te te stranke bacio neko iz DS kako bi se

napravio razdor izme|u te dvije partije. On je istakao da Le-

gija pri tome ne bi pomogao ni jednoj stranci, ve} bi jedino gle-

dao svoj interes.

STRANA^KI RAZDOR

Grupa beogradskih advokata saop{tila je ju~e da su wihove

kolege Slobodan Milivojevi} i Biqana Kajgani} zloupotre-

bqivali profesiju vr{e}i pritisak na Dejana Milenkovi}a

Bagzija da "la`nim svjedo~ewem optu`i Vladimira Popovi}a

za umije{anost u ubistvo premijera#.

Oni tvrde da su advokati Milivojevi} i Kajgani} u~inili

"krivi~no djelo pomo}i po~iniocu poslije izvr{enog krivi~-

nog djela, la`no prijavqivawe, spre~avawe i ometawe dokazi-

vawa, kao i druga krivi~na djela koja se gone po slu`benoj du-

`nosti#.

ADVOKATI

HAG - Na po~etku su|ewa

lideru Srpske radikalne stran-

ke Vojislavu [e{equ pred Ha-

{kim tribunalom, tu`ilac

Hildegard Erc-Reclaf rekla

je da }e dokazati da je [e{eq

bio lider partijske vojske ko-

ja je progawala nesrbe iz Hrvat-

ske, BiH i Srbije, u ciqu stva-

rawa Velike Srbije.

- Dokaza}emo da je, zajedno

sa drugima, sprovodio ciq pro-

gawawa nesrba sa teritorija

koje su smatrali srpskim. Ne

samo da je propagirao i podsti-

cao progon, ve} je i regrutovao

i indoktrinirao dobrovoqce

i stvorio partijsku vojsku ko-

ja je taj ciq sprovodila - pod-

vukla je tu`ilac.

[e{eq je ju~e odbio da do-

|e u sudnicu, a sudsko vije}e mu

je zatim oduzelo pravo da se

brani sam i za wegovog brani-

oca postavilo britanskog advo-

kata Dejvida Hupera. Predsje-

davaju}i sudija Alfons Ori ob-

razlo`io je da fizi~ka sla-

bost koju je [e{eq sam sebi

nametnuo {trajkom gla|u, kao

ni wegova odluka da ne prisu-

stvuje su|ewu, ne mo`e oprav-

dati odlagawe procesa.

Tu`ilac Erc-Reclaf zatim

je, na po~etku uvodne rije~i,

napomenula da je [e{eq zajed-

no sa drugim srpskim liderima

zastupao i sprovodio "etnocen-

tri~nu# politiku stvarawa dr-

`ave u kojoj bi ivjeli svi Sr-

bi iz biv{e Jugoslavije, koju

je on otvoreno nazivao Veli-

kom Srbijom, bez obzira na

predvidqive posqedice.

[e{eq je bio, prema optu-

`bi, u~esnik u zajedni~kom zlo-

~ina~kom poduhvatu trajnog

uklawawa Muslimana i Hrva-

ta sa velikih dijelova terito-

rija Hrvatske i BiH, koje su

trebale da budu ukqu~ene u je-

dinstvenu srpsku dr`avu. [i-

rewe straha, podsticawe isto-

rijskih mr`wi radi razdvaja-

wa naroda, bilo je vi|eno kao

neophodno sredstvo za taj ciq.

Po rije~ima tu`ioca, [e-

{eq je u~estvovao u opse`noj

kampawi progona nesrba pod

pokroviteqstvom dr`ave - ubi-

stvima, mu~ewem, uni{tavawem

naseqa i drugim zlo~inima.

Reclafova je nazna~ila da

je on bio "majstor politi~ke

manipulacije, o{troumni po-

liti~ar, harizmati~no lice ul-

tranacionalisti~ke politike

koja je zagovarala Veliku Sr-

biju na ozlogla{enim granica-

ma Karlovac - Karlobag - Ogu-

lin - Virovitica#.

- Na po~etku sukoba, [e-

{eq nije ostavqao dilemu {ta

mu je ciq - etni~ki homogena

Velika Srbija. Na svjedo~ewu

tokom su|ewa Slobodanu Mi-

lo{evi}u je i sam rekao da je

"Velika Srbija - razlog posto-

jawa SRS# - naglasila je Erc-

Reclafova.

Srpski ~etni~ki pokret

bio je, prema tu`iteqki, par-

tijska vojska SRS, a [e{eq je

bio wihov neprikosnoveni li-

der, autokrata po prirodi, ko-

ji je donosio odluke samostal-

no. Iz programa S^P, zastup-

nica optu`be je citirala da su

skoro svi krajevi biv{e Jugo-

slavije "srpski#.

Isti~u}i da je [e{eq bio

svjestan ~iwenice da }e zlo-

~ini biti po~iweni, tu`i-

teqka je citirala wegove ri-

je~i iz 1991. da u Zagrebu ima

"~etni~ke diverzante# i da }e

"osveta biti slijepa# ako hr-

vatske vlasti prve napadnu

Srbe. Iz drugog intervjua [e-

{eqa, navela je i da je on re-

kao da ne}e `aliti nevine ne-

srpske civile zato {to je

mnogo nevinih Srba strada-

lo. Po odluci, sudskog vije-

}a, [e{equ }e biti dostavqe-

ne kasete sa snimkom ju~era-

{weg su|ewa. ¥

SUDSKI POSTUPAK PROTIV VOJISLAVA [E[EQA PO^EO BEZ WEGOVOG PRISUSTVA

ODUZETO PRAVO NA SAMOODBRANU

[e{eq odbio da do|e u sudnicu, a Vije}e mu zatim oduzelo

pravo da se brani sam i za branioca postavilo advokata

Dejvida Hupera... Tu`ila{tvo odr`alo uvodnu rije~

Milorad Ulemek Legija:

Zava|ao politi~are

Zvezdan Jovanovi}:

Servirana mu pri~a o Hagu

LOS AN\ELES - Vode}i in`ewer japanske automobilske

korporacije "Tojota# Dejvid Hermans poznat kao "Ameri~ki otac

priusa# i jedan od najve}ih svjetskih stru~waka za hibridna vo-

zila na benzin i struju, poginuo je u avionskoj nesre}i, javila je

Beta. Hermans (59) je pilotirao eksperimentalnim avionom kada

se u subotu poslije podne sru{io u more u blizini Los An|elesa,

saop{tila je policija. Ekipa za spasavawe na{la je olupinu avi-

ona, dvosjeda Interavia E-3, u nedjequ ujutru na dubini od 18 me-

tara. Hermans je bio {ef in`ewera za Vozila napredne tehnolo-

gije u tehni~kom centru "Tojote# u Los An|elesu, gdje je razvio

~uveni model "prius# sa pogonom na benzin i struju i uveo ga na

ameri~ko tr`i{te. ¥

AVIONSKA NESRE]A U LOS AN\ELESU

Poginuo in`ewer "Tojote"

BEOGRAD - Jovo \ogo i

Stanko Risti}, optu`eni za

skrivawe i pomagawe ha{kog op-

tu`enika Ratka Mladi}a, ju~e

su po sopstvenoj `eqi napusti-

li sudnicu Drugog op{tinskog

suda u Beogradu.

\ogo je u nastavku su|ewa

grupi od 11 optu`enih za skri-

vawe i pomagawe Mladi}u, svo-

ju molbu da ubudu}e ne prisu-

stvuje su|ewu objasnio time da

je izlo`en maltretirawu, pri-

tiscima, kao i da se nalazi "u ne-

jednakom polo`aju# sa sudom i

tu`ila{tvom, s obzirom na to da

se brani iz pritvora. Sa tim se

slo`io i Risti}, a \ogo je, uz

prijetwu da }e ometati su|ewe

ukoliko sud ne odobri wihove

zahtjeve, naglasio da nema uslo-

va za ravnopravnu odbranu, pa je

vije}e odobrilo da oni napuste

pretres.

\ogo je odbio da se suo~i sa

optu`enim Markom Lugowom,

nagla{avaju}i da "ne `eli da

ote`ava bilo ~iji polo`aj u po-

stupku#. Svjedoci Qubomir Va-

skovi}, Radmila \ogo i Slobo-

danka Vu~eti}, koristili su svo-

ja prava da ne svjedo~e, kao bli-

ski srodnici optu`enih. Pen-

zionisani oficir Vojske Jugo-

slavije Blagoje Govedarica, ne-

girao je ju~e krivicu i izjavio

da ne priznaje optu`nicu. Izja-

{wavaju}i se o optu`nici Gove-

darica je kazao da je po nare|e-

wu svog pretpostavqenog Bra-

nislava Puhala, podizao hranu

za 33. kadrovski centar u kasar-

ni na Top~ideru, koji je slu`io

za obezbje|ewe ku}e Ratka Mla-

di}a. Prema navodima Goveda-

rice, on ni po ~inu ni po funk-

ciji, nije mogao da izdaje nare-

|ewa jedinici za obezbje|ewe

Ratka Mladi}a. Govedarica je

odbio da odgovara na pitawa tu-

`ioca. Wegov branilac je naveo

da on ne priznaje optu`nicu i

smatra je politi~kim pamfle-

tom. Svjedok Mileva Ivanovi},

majka optu`enog Borislava Iva-

novi}a, odbijaju}i da svjedo~i,

pala je u sudnici u nesvijest.

Prethodno je objasnila da ve}

osam mjeseci pije lijekove, "ima

stra{ne psihoze# od prvog do-

laska pripadnika BIA u wen

stan. ¥

SU\EWE OSUMWI^ENIMA ZA SKRIVAWE

I POMAGAWE RATKU MLADI]U

Dvojica optu`enih

napustili sudnicu

Vojislav [e{eq: Te{ko zdravstveno stawe

QAJI]

Predsjednik Nacionalnog

savjeta za saradwu sa Hagom

Rasim Qaji} izjavio je ju~e da

}e Vojislavu [e{equ medi-

cinsko osobqe najvjerovatni-

je ukqu~iti infuziju ako iz-

gubi svijest.

- [e{eq ne kontaktira ni

sa qekarom, ni sa medicinskim

osobqem i zato je ukqu~en 24-

~asovni nadzor kako bi mogli

da interveni{u ako mu pozli

i oni su u stalnom stawu pri-

pravnosti - rekao je Qaji}

agenciji Beta.

Prema wegovim rije~ima,

[e{eq je odbio da ga pregle-

daju i qekari iz Beograda i

prenio je da bi eventualno

prihvatio da ga pregledaju qe-

kari, bosanski Srbi, koji su u

pritvoru sa wim.

On je naglasio da je [e-

{eqev {trajk gla|u vrlo ozbi-

qan i da je ta~no da je dosta

oslabio.

- Situacija je maksimalno

ozbiqna i ponovo }u razgova-

rati sa sekretarom Tribunala

o tome - dodao je Rasim Qaji}.

LAKTA[I - Stanovnici

Bukovi~kog poqa kod Lakta-

{a kona~no su dobili novi as-

faltni put.

Rije~ je o nasequ izgra|e-

nom posqedwih pet godina, na-

seqenom uglavnom izbjeglim i

raseqenim stanovni{tvom.

- Naseqe je niklo na liva-

di. Ovdje nije bilo nikakvog

puta. Nije se moglo pro}i ni

pje{ke, a da ne govorimo auto-

mobilom. Mje{tani su sami

prosjekli put, a republi~ko

Ministarstvo za izbjegla i ra-

seqena lica i op{tina Lakta-

{i pomogli asfaltirawe - ka-

`e odbornik u Skup{tini op-

{tine Lakta{i i organizator

ove akcije Drago Borojevi}.

Za ovaj posao izdvojeno je

gotovo 80 hiqada maraka, a ki-

lometar novog asfalta pove-

za}e ~etiri sela - Bukovicu,

Jablan, Trn i Kuqane. Boroje-

vi} ka`e da su stvoreni i pred-

uslovi da kroz Bukovicu pro-

|e i lokalni autobus.

Pored izbjegli~kog naseqa

u Bukovi~kom poqu, asfalt je

stigao i do izbjegli~kog nase-

qa Ambarine u Drugovi}ima

na sasvim drugom kraju lakta-

{ke op{tine.

- Osim toga u Drugovi}ima

smo asfaltirali i kilometar

puta do zaseoka Baji}i. Ovo se-

lo, osim glavnog puta od magi-

stralne saobra}ajnice Kla-

{nice - Prwavor do crkve u

Drugovi}ima, nije imalo ni ki-

lometar asfalta. Na proqe}e

po~iwu novi radovi - najavila

je odbornik iz ovog sela Ni-

kolina Rudi}.

Ina~e, razvojnim planom

op{tine Lakta{i, asfalti-

rawe i modernizacija svih se-

oskih puteva spada u glavne

zadatke lokalne uprave.

- Svake godine izdvajamo

vi{e od 40 odsto novca iz bu-

xeta za kapitalne investici-

je. Ovdje ulaze i tro{kovi

modernizacije seoskih pute-

va. Za ove poslove samo pro-

{le godine iz buxeta smo iz-

dvojili preko pola miliona

maraka.

Koliko je to zna~ajno za

lakta{ka sela, govori i ~i-

wenica da su u svim ovim pro-

gramima u~estvovali i sami

mje{tani - rekao je na~elnik

op{tine Lakta{i Milovan

Topolovi}.

¥ D. DAVIDOVI]

U OBJEKTIVU

OBNOVA PUTEVA NA PODRU^JU OP[TINE LAKTA[I

utorak, 28. novembar 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

12

Novi put u Bukovi~kom poqu: Poboq{ani uslovi `ivota

RADOVI

Na~elnik op{tine Lak-

ta{i Milovan Topolovi}

isti~e da se ovih dana gra-

di kanalizacija u Trnu. Os-

im toga postavqa se javna

rasvjeta na podru~ju ~itave

op{tine, a ukoliko posl-

u`i vrijeme, bi}e zavr{ena

i pje{a~ka staza od Kla{-

nica do Lakta{a.

MRKOWI] GRAD - Novi

most preko rijeke Plive

obradovao je oko stotinu do-

ma}instava u Qoqi}ima i

kom{ijskom selu erkazovi}i

u op{tini Jezero.

Most dug stotinu metara

povezao je ova dva naseqa sa

Stupnom u op{tini [ipovo i

regionalnim putem Jezero -

Kupres.

Za izgradwu betonskog mos-

ta op{tina Jezero je obezbi-

jedila 62 hiqade maraka, a

radovi su bili povjereni pre-

duze}u "Projekt in`ewering#

iz Lakta{a.

- Za op{tinu Jezero iz-

gradwa betonskog mosta preko

Plive godinama je bila naj-

va`niji zadatak. Mje{tani

Qoqi}a i ^erkazovi}a, zbog

dotrajalog drvenog mosta,

imali su mnogo problema. Da

bi pre{li ~etiri kilometra

do sredi{ta op{tine, morali

su da koriste makadamski put,

trasu nekada{we uskotra~ne

pruge Jezero - [ipovo - ka`e

na~elnik op{tine Slobodan

Laketi}.

Stanovnici dva jezerska

sela zadovoqni su {to je wi-

hovim mukama do{ao kraj.

- Novoizgra|eni most na

Plivi mnogo nam zna~i. Sada

mo`emo u bilo koje doba dana,

zimi i po dubokom snijegu, da

stignemo do na{ih ku}a

vozilom. Stari drveni most

bio je o{te}en. Nekoliko pu-

ta se ~ak doga|alo da su nam

djeca padala u rijeku na putu do

{kole - ka`e Nikola Savi} iz

Qoqi}a.

Za stanovnike Qoqi}a

va`an je novi vodovod koji su

prije nekoliko dana dobili na

upotrebu. Time je rije{en

problem urednog snabdijevawa

vodom za pi}e.

Rije~ je o kilometar i po

dugom vodovodu, a ~iju je iz-

gradwu op{tine ulo`ila oko

10 hiqada maraka.

¥ S. DAKI]

ASFALT POVEZAO SELAZa ovaj posao izdvojeno gotovo 80 hiqada maraka.

Kilometar novog asfalta povezuje ~etiri

sela - Bukovicu, Jablan, Trn i Kuqane

MJE[TANI QOQI]A KOD JEZERA DOBILI NOVI MOST

Plavi most preko

Plive: Radove

platila op{tina

Nikola Savi} i Pero Tomi}: Djeca

bezbjednija na putu do {kole

PREMOSTILI BRIGE

Most na Plivi nam mnogo zna~i. Sada

mo`emo u bilo koje doba dana, zimi i po

dubokom snijegu, da stignemo do na{ih

ku}a vozilom, ka`e Nikola Savi}

KNE@EVO - Nekada su s

prvim maglama, koje su naja-

vqivale skori snijeg, obi~-

no odmah po Mihoqdanu, s ob-

ronaka Vla{i}a kretala sta-

da ovaca, da u ravnici prezi-

me i do~ekaju \ur|evdan.

Za odlazak na "ziminu#

ov~ari su pa`qivo pripre-

mali i sebe i svoja stada. Jer,

vaqalo je od ku}e izbivati

vi{e od {est mjeseci.

Te`ak `ivot, slaba briga

vlasti i lo{a prodaja sto~ar-

skih proizvoda natjerali su

mnoge ov~are da se prestanu

baviti ovim poslom i ukinu

stada, koja su imala i po hi-

qadu ovaca. Proteklih godi-

na broj ovaca u kne`evskoj

op{tini spao je sa nekada-

{wih pedesetak na jedva se-

dam hiqada.

Oni malobrojni, koji ne

`ele da prekinu tradiciju ov-

~arstva i noma|ewa, me|u ko-

jima je i Ostoja Markovi} iz

Bastaja, obavqaju posqedwe

pripreme za odlazak u @upu.

Pripreme su po~ele kupawem

ovaca, kako bi sprije~ili po-

javu {uge i drugih zaraza.

- Vlasti ka`u da se ne

smije nomaditi, jer postoji

opasnost od {irewa neka-

kvih bolesti. Neka do|u da

vide koliko pa`we poklawa-

mo ~isto}i na{ih ovaca. Sve

su uredno obiqe`ene, vakci-

nisane, a i veterinar je pre-

gledao da nemaju brucelozu i

leukozu - ka`e Ostoja.

Iako je posao ov~ara i

noma|ewe izuzetno te`ak,

Ostoja ga, ka`e, ne bi mije-

wao ni za jedan drugi. Tako

je navikao i druga~ije niti

mo`e niti zna.

- Ako se ne smije nomadi-

ti, a mi druga~ije ovce ne mo-

`emo prehraniti, za{to nam

vlast ne ponudi pomo} i kre-

dite. Pa da ovdje izgradimo

ov~arnike i obezbijedimo

hranu za druge zimske dane.

Ovako u ravnicu ne smijemo,

a ovdje }e nam ovce pokrepa-

ti od gladi - `ali se Ostoja.

Iako je noma|ewe zabra-

weno, Ostoja }e i ove godi-

ne, ~etrdeseti put, sa svojih

850 ovaca, u ravnicu.

¥ R. VELEU[I]

TE@AK @IVOT KNE@EVA^KIH NOMADA

Zakon ogradio livade

PRIJEDOR - Koliko se u posqedwe vrijeme ukazuje na

zna~aj saobra}ajne signalizacije u gradu, toliko se sve mawe

vodi ra~una o stawu u kojem se ona nalazi.

Mnogo je nesavjesnih gra|ana koji ru{e saobra}ajne znakove

u prometnim ulicama u Prijedoru. Ovakva slika jasno ukazu-

je da je bezbjednost u saobra}aju ugro`ena i da je sve mawe onih

koji brinu o tome.

¥ D. B.

Oboren saobra}ajni znak

^AJNI^E - Da bi mlade

podu~ili kako da pokrenu

vlastiti posao, Omladinski

savjet Isto~nog Sarajeva i

misija Organizacije za evrop-

sku bezbjednost i saradwu or-

ganizovali su okrugli sto u

^ajni~u.

Prema rije~ima predsjed-

nika Omladinskog savjeta Is-

to~nog Sarajeva Ostoje Avli-

ja{a, ciq okruglog stola

"Mladi i pokretawe posla# je

razvoj omladinskog pre-

duzetni{tva. Jedna od ak-

tivnosti koje }e Omladinski

savjet Isto~no Sarajevo

provesti sa misijom OEBS-a

na podru~ju op{tine ^ajni~e

bi}e Sajam zapo{qavawa.

- Ovdje }e u~estvovati pri-

vatna, dr`avna preduze}a i ak-

cionarska dru{tva. To }e biti

dobra prilika da se mladi up-

oznaju sa poslodavcima i na

taj na~in lak{e do|u do posla

- ka`e Avlija{.

¥ R. O.

OKRUGLI STO U ^AJNI^U

Mladima {ansa za posao

^ELINAC - Grupa mje{ta-

na ~elina~kog sela Brane{ci

zaposlenih u Italiji opremi-

la je kancelariju mjesne zajed-

nice u zavi~aju modernom in-

formati~kom opremom.

- Nabavili su nam novi ra-

~unar, fotokopir aparat i

{tampa~ sa prate}om opremom.

Ubudu}e }emo imati mnogo bo-

qe uslove za rad. Od ove opre-

me korist }e imati i svi mje-

{tani, jer }emo u budu}e biti

mnogo a`urniji - isti~e mati-

~ar Pelivan Damjanovi}.

Prema wegovoj procjeni, u

poslijeratnom periodu u Ita-

liji se zaposlilo preko 160

Brane{~ana. Posebno zabri-

wava ~iwenica da oni, ~im

stvore boqe uslove ivota, od-

vode cijele porodice.

- Novac za nabavku ra~unar-

ske opreme prilo`ilo je ~etr-

desetak Brane{~ana. Na ovaj

potez motivisala nas je ~iwe-

nica da smo vrlo ~esto bili u

situaciji da zbog nedostatka

opreme dugo ~ekamo pojedine

dokumente - isti~u organizato-

ri ove akcije Zlatko Vasi} i

Dragan Trbi}.

"Italijani# iz Brane{aca

planiraju da naredne godine

sli~an poklon obezbijede {ko-

li u zavi~aju. ¥ B. M.

BRATUNAC - Svjetski lu-

teranski savez ulo`i}e {ezde-

set hiqada, a op{tina Bratu-

nac petnaest hiqada maraka za

pro{irewe vodovodne mre`e

od naseqa Mo{tanice do Kra-

sanpoqa.

Izgradwom 5,3 kilometra

mre`e naseqa Rexi}i i Lowin

dobi}e pitku vodu. Osim toga,

vodom }e biti snabdjevena i

gradska pla`a, koja }e, sa svim

prate}im sadr`ajima, biti iz-

gra|ena na Drini, pet kilome-

tara nizvodno od Bratunca.

U toku je izbor izvo|a~a ra-

dova, koji ove poslove treba da

zavr{i do po~etka februara

naredne godine.

¥ K. ].

BRATUNAC

Pro{iruju vodovod

BRANE[CI KOD ^ELINCA

Pelivan Damjanovi}: Ubudu}e br`e

do dokumenata

Mati~ar dobio ra~unar

PALE - Na podru~ju koje po-

kriva Centar javne bezbjednosti

Isto~no Sarajevo ve} nekoliko

mjeseci biqe`i se stalan pad

krivi~nih djela op{teg krimi-

naliteta.

Istovremeno, do{lo je do po-

ve}awa stepena rasvijetqenosti

krivi~nih djela, a posebno po ne-

poznatom po~iniocu, koji je do-

stigao evropske standarde u ra-

du policijskih struktura.

To je, prije svega, rezultat

ve}e anga`ovanosti u operativ-

nom i represivnom smislu, kao i

uspje{no sprovedene kadrovske

reorganizacije u ovom centru.

- ^iwenica je da smo ostva-

rili zna~ajan napredak i stavi-

li ta~ku i na neka od najte`ih

krivi~nih djela iz ranijeg peri-

oda, poput slu~aja dvostrukog

ubistva na prevoju Rogoj, ali i

sna`no smo, u saradwi sa drugim

policijskim agencijama, "priti-

snuli# odre|ene organizovane

kriminalne grupe koje djeluju na

{irem podru~ju - ka`e za "Glas

Srpske# na~elnik CJB-a Isto~-

no Sarajevo Zoran Mandi}.

S tim u vezi, on pomiwe pro-

blem kra|e automobila, poseb-

no izra`en u Kantonu Sarajevo,

koji je ovda{wa policija svela

u podno{qive okvire.

- Posqedwih mjeseci biqe-

`imo tek po jednu do dvije kra-

|e vozila, dok istovremeno pro-

nalazimo veliki broj automo-

bila ukradenih na podru~ju Fe-

deracije BiH. U saradwi sa ko-

legama iz sarajevske policije,

krenuli smo i u rasvjetqavawe

slu~ajeva iznuda, odnosno iznu-

da i primopredaja, i tim para-

lelnim radom na tri kolosije-

ka elimo da stanemo u kraj ovoj

pojavi organizovanog krimina-

la, te pomrsimo ra~une auto-ma-

fiji koja djeluje na ovim pod-

ru~jima - govori Mandi}, ocje-

wuju}i da se ve} osje}aju efek-

ti na tom poqu.

On je, me|utim, svjestan da je

Centar kojim rukovodi optere-

}en hipotekom nerazja{wenih

ubistava na ovom podru~ju, pa ta-

ko ne bje`i ni od razgovora o toj

temi, uz upozorewe da "se vara-

ju oni koji misle da zbog vremen-

ske distance policija ne mo`e

ove slu~ajeve da pomjeri sa mr-

tve ta~ke#.

- U najte`im slu~ajevima

ubistava na ovom podru~ju vi-

dqiv je "rukopis# organizova-

nog kriminala, pa je sasvim lo-

gi~na na{a pretpostavka da li-

ca koja su u~inila takva nedjela

i daqe vjerovatno borave na ovim

prostorima, bave se organizova-

nim kriminalom... Istina je da

je pro{lo mnogo vremena i da ne-

dostaju mnogi dokazi, {to je pro-

pust i policije, ali i tu`ila-

{tva i sudova. Me|utim, mi ni-

smo slijepi kod o~iju pa da ne

znamo ko su pripadnici organi-

zovanih kriminalnih grupa na

ovom podru~ju. [tavi{e, na{e

aktivnosti prema tim klanovi-

ma su intenzivne i mi ih ne kri-

jemo, pa postoji realna mogu}-

nost da prilikom rasvjetqava-

wa nekih drugih krivi~nih dje-

la nai|emo na saznawa koja }e

nam pomo}i da rije{imo i najte-

`e slu~ajeve - jasan je Mandi}, ko-

ji isti~e da u svemu ne treba za-

nemariti saradwu sa policija-

ma u regionu, ali ni mogu}nost

kori{}ewa posebnih istra`nih

radwi, odnosno instituta za{ti-

}enog svjedoka.

Na kraju nagla{ava da su do-

bri rezultati u radu bazirani i

na ~iwenici da su u strukture

ovda{we krim-policije ukqu~e-

ni mladi i obrazovani qudi, ko-

ji su upravo rastere}eni te svo-

jevrsne hipoteke i spremni da

bez kompromisa u|u u klin~ sa

svim oblicima kriminala. Wi-

ma treba iskustva i u tome im

poma`e rukovodstvo Centra, ali

zato imaju onu energi~nost i po-

let koji su bili neophodni da ov-

da{wa policija vrati povjerewe

u sebe i svoje sposobnosti, a to

je prvi i najzna~ajniji korak da

i u percepciji ovda{wih gra|a-

na ponovo zauzme poziciju koja joj

pripada, a koja je, {to ne re}i, u

nekim ranijim periodima znala

da bude poquqana - bez dlake na

jeziku zakqu~uje prvi isto~nosa-

rajevski policajac.

Trenutna bezbjednosna situ-

acija na ovom podru~ju mo`e da

se ocijeni kao povoqna, a najbo-

qa ilustracija uspje{nosti ov-

da{we policije mo`e biti po-

datak da je, recimo, u oktobru

ove godine "sklowen# upitnik

sa bukvalno svih krivi~nih dje-

la po~iwenih u tom mjesecu.

¥ S. [EKARA

VRA]ENO SAMOPOUZDAWE Zahvaquju}i kadrovskim promjenama i ve}oj

anga`ovanosti u Centru, postignut dobar rezultat na

rasvjetqavawu nekih od te{kih krivi~nih djela, poput

dvostrukog ubistva na prevoju Rogoj

Zoran Mandi}: Pomrsi}emo ra~une

auto-mafiji

JAHORINA

Na~elnik CJB-a Isto~no

Sarajevo Zoran Mandi} naja-

vquje da }e ovda{wa polici-

ja u~initi sve kako bi i pred-

stoje}a turisti~ka sezona na

Jahorini, sa aspekta bezbjed-

nosti, protekla u najboqem

redu.

- Kao {to je mamac za tu-

riste, ova planina je "intere-

santna# i kriminalcima i mi

}emo, svakako, biti tu da im

poremetimo eventualne pr-

qave planove. Na{e prisu-

stvo ne}e remetiti taj opu-

{taju}i ugo|aj zimskog odmo-

ra posjetilaca, kako su to zna-

li da nam sugeri{u pojedini

kritizeri, ali }emo uraditi

sve da se turisti osje}aju bez-

bjedno. Eto, ako se mo`e ta-

ko re}i, trudi}emo se da bu-

demo neprimjetni, ali uvijek

tamo gdje zatreba, na licu mje-

sta - ka`e Mandi}.

SOKOLAC - Dom zdra-

vqa u Sokocu dobio je vakci-

nu protiv gripa, ali u koli-

~ini koja nije dovoqna ni za

visoko rizi~ne korisnike,

pa se o~ekuju nove isporuke,

kako bi se zadovoqile bar

najnu`nije potrebe ovda-

{weg stanovni{tva.

Ove godine najavquje se

pojava "A# i "B1# virusa gri-

pa, koji se, kako ka`u stru~-

waci, mo`e o~ekivati tokom

decembra i januara, pa i u

februaru. Poznato je da vak-

cinu treba koristiti pre-

ventivno, dakle prije pojave

bolesti.

- Po prijemu vakcine or-

ganizam, tek nakon tri sed-

mice, stvori u sebi antiti-

jela, sposobna da se bore pro-

tiv virusa gripa. Kad lice

oboli, vakcinu je kasno dava-

ti. U tom slu~aju grip se mo-

ra odle`ati, bez kretawa i

fizi~kih optere}ewa, kako

ne bi do{lo do ne`eqenih

posqedica - ka`e epidemio-

log u Domu zdravqa Sokolac

primarijus dr Samojko Pe-

tri}.

Zbog op{te nesta{ice,

vakcina protiv gripa nije

stigla na vrijeme ni u op-

{tinu Sokolac, {to je stvo-

rilo probleme i ovda-

{wim zdravstvenim

radnicima.

- Vakcina ove godi-

ne jeste kasnila, ali

je to u domenu Mini-

starstva zdravqa i so-

cijalne za{tite. Na

osnovu spiska Regio-

nalnog zavoda za zdrav-

stvo, nama u Domu

zdravqa u Sokocu do-

stavqeno je 80 doza

vakcine, {to nije do-

voqno ni za potrebe

najugro`enijih lica.

Me|u licima koja su

na spisku ima i umr-

lih, ali mi, bez odo-

brewa, ne mo`emo da-

vati vakcinu drugim

licima. Nesta{icu su

donekle ubla`ile dvi-

je sokola~ke apoteke,

koje su uspjele da nabave

stotiwak doza. Nadam se

da }e se prona}i mogu}nosti

za nabavku novih koli~ina

vakcine, {to bi bilo veoma

zna~ajno za ukupnu zdravstve-

nu za{titu stanovni{tva -

isti~e dr Petri}.

^iwenica da vakcine ne-

ma dovoqno upozorava na

obavezu da vi{e pa`we tre-

ba posvetiti ostalim pre-

ventivnim mjerama.

- Op{te je poznato, ali

nije suvi{no re}i da treba

izbjegavati mjesta na koja do-

laze oboqeli od gripa, a to

su bolnice i domovi zdravqa,

kao i javne skupove na koji-

ma je mogu}e prisustvo obo-

qelih. Posebno rizi~na mje-

sta za {irewe gripa su {ko-

le i obdani{ta, o ~emu tre-

ba strogo voditi ra~una, ka-

ko ne bi do{lo do epidemi-

je i prekida u odvijawu na-

stave.

Treba naglasiti da grip

najvi{e ugro`ava socijalno

ugro`ena lica, penzionere,

hroni~ne bolesnike.. To nas

upu}uje na potrebu pronala-

`ewa povoqnih rje{ewa za

nabavku, ne samo vakcine

protiv gripa, nego i ostalih

osnovnih lijekova. Ovo je

vrijeme slavqa, bogatih tr-

peza, pove}anog konzumira-

wa alkohola... Stoga bi svi,

a posebno oni koji imaju pro-

blema sa visokim pritiskom,

holesterolom, {e}erom u kr-

vi i sli~no, trebalo da vode

ra~una o tome {ta i koliko

jedu i {ta piju, da se vi{e

kre}u i ne{to rade, jer zdra-

vqe se lako gubi, a nikada ne

vra}a na po~etno stawe - ka-

`e dr Samojko Petri}.

¥ B. GAJEVI]

UPOZOREWE IZ EPIDEMIOLO[KE SLU@BE DOMA ZDRAVQA U SOKOCU

NEDOSTAJU VAKCINE PROTIV GRIPA

Domu zdravqa u Sokocu dostavqeno 80 doza vakcine,

{to nije dovoqno ni za potrebe najugro`enijih lica,

a nesta{icu donekle ubla`ile dvije sokola~ke

apoteke, koje su uspjele da nabave stotiwak doza

Bolnica u Podromaniji: Nesta{ica vakcina stvara probleme

zdravstvenim radnicima

Dr Samojko Petri}: [kole i obdani{ta su rizi~na

mjesta za {irewe gripa

PALE - Guslarsko dru-

{tvo "Starina Novak# iz

Pala organizovalo je u su-

botu drugo ovogodi{we dru-

`ewe pod nazivom "Ve~e uz

strune gusala#, koje je i ovo-

ga puta okupilo petnaestak

narodnih guslara iz Repu-

blike Srpske i Srbije.

Qubiteqi epske poezije

i tradicionalnog instru-

menta, koji su, treba li i po-

miwati, do posqedweg mje-

sta ispunili salu ovda{weg

Kulturnog centra, tako su

bili u prilici da ~uju pred-

stavnike doma}e dru`ine

Velemira [kobu, Iliju i

Vlajka Rabotu, Draga Pele-

mi{a, Zorana Golubovi}a,

Dragislava Goran~i}a,

@eqka ]osovi}a i Dragana

@ivkovi}a, ali i toplo do-

~ekaju goste ve~eri Vlasti-

mira Bara}a, Ne|eqka Crw-

ka, Miladina Pandurevi}a,

Milorada ^an~ara, Sekulu

To{ovi}a i Miqana Ra|e-

novi}a.

Kao {to to obi~no i bi-

va, nije mawkalo aplauza i

poziva na bis, a posebno je

pozdravqena u~enica deve-

tog razreda paqanske {ko-

le Milica Draga{, koja je

ovo ve~e gusala i epske po-

ezije otvorila recitalom

"Zahu~i, Drino#.

Gost ve~eri bio je i pred-

sjednik Saveza guslara srp-

skih zemaqa Milo{ Lazo-

vi}, a i ovom prilikom dru-

{tvo "Starina Novak# do-

dijelilo je zahvalnice poje-

dincima i kolektivima za

nesebi~an doprinos razvoju

ovda{weg guslarskog dru-

{tva. ¥ S. [.

GUSLARSKO DRU[TVO

"

STARINA NOVAK" PALE

Ve~e uz strune gusala

PALE - Filozofski fa-

kultet Univerziteta Isto~-

no Sarajevo u Palama orga-

nizuje sutra u velikom am-

fiteatru javna predavawa

uglednih profesora sa Dr-

`avnog univerziteta Ari-

zone iz Feniksa, u Sjediwe-

nim Ameri~kim Dr`avama,

profesora dr Brajana Gra-

tona i profesora dr Stive-

na Bataldena.

Kako je na{em listu po-

tvr|eno u ovda{woj presti-

`noj visoko{kolskoj usta-

novi, profesor Graton odr-

`a}e predavawe o temi "400

godina imigracije u Ameri-

ku, nove etni~ke grupe, reak-

cije stanovni{tva i zvani~-

na politika#, dok }e profe-

sor Batalden govoriti "O

wema~kim romanti~arskim

korijenima savremene ruske

i balkanske inteligencije,

kuvawu alternativnih teo-

rija o vezi izme|u pojedina-

ca i dru{tva u Evropi 19.

vijeka#.

O~ekuje se da }e preda-

vawe pobuditi interesova-

we ovda{we akademske za-

jednice, tim vi{e jer je ri-

je~ o jedinstvenoj prilici

da se iz prve ruke ~uju dvo-

jica eminentnih predava~a

sa jednog od presti`nijih

univerziteta u SAD, {to

Dr`avni univerzitet Ari-

zona iz Feniksa svakako i

jeste, s obzirom na ~iweni-

cu da je i najve}i po broju

studenata.

Ina~e, profesor dr

Brajan Graton u najve}oj

mjeri bavi se upravo pita-

wima emigracije i imigra-

cije, dok je profesor dr

Stiven Batalden ~ovjek ~i-

ji je nau~noistra`iva~ki

rad uglavnom posve}en od-

nosu religijskog i nacio-

nalnog pitawa, a ujedno je

i direktor Centra za ruske

i isto~noevropske studije

pri Dr`avnom univerzite-

tu Arizona.

¥ S. [

FILOZOFSKI FAKULTET UNIVERZITETA

ISTO^NO SARAJEVO

Gosti ameri~ki predava~i

SA ZORANOM MANDI]EM, NA^ELNIKOM CENTRA JAVNE

BEZBJEDNOSTI ISTO^NO SARAJEVO

utorak, 28. novembar 2006.ISTO^NO SARAJEVO

13

utorak, 28. novembar 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

DERVENTA - Ako se ri-

jeka Ukrina ne za{titi od

daqeg zaga|ewa, vrlo brzo bi

mogao da nestane wen bogati

biqni i `ivotiwski svijet.

Ovo je re~eno na okruglom

stolu o temi "Upravqawe i

obezbje|ewe kvaliteta vode

rijeke Ukrine#, koji je u Der-

venti organizovao Forum ne-

vladinih organizacija.

Ovom skupu odazvali su se

predstavnici ove, ali i op-

{tina Prwavor, Bosanski

Brod i Doboj. Osim toga, do-

{li su i predstavnici mnogo-

brojnih ekolo{kih dru{tava,

udru`ewa sportskih ribolo-

vaca. Ispred Rudnika lignita

u Stanarima okruglom stolu

prisustvovala je pomo}nik za

za{titu i ekologiju Jasna Lu-

ki}.

Ekolozi i ribari odavno

skre}u pa`wu na sve ve}e za-

ga|ewe rijeke i nestanak ne-

kih biqnih i `ivotiwskih

vrsta. Tako se rije~ni rak,

mnogobrojne vrste {koqki i

vodeni pu`evi vi{e ne mogu

vidjeti u rijeci. To je osnov-

ni pokazateq zaga|ewa, koje

mo`e da prouzrokuje nesta-

nak mnogobrojnih vrsta ri-

ba koje se hrane tim `ivoti-

wama.

Isti~u}i prirodne qepo-

te ove rijeke, na okruglom sto-

lu je re~eno da ona spada u red

toplih voda u kojima se qeti,

za vrijeme niskog vodostaja,

zadr`ava i odr`ava ribqi

fond zahvaquju}i tome {to je

voda bogata kiseonikom. Ovdje

veliki broj riba ostavqa ikru

za vrijeme mrijesta.

Posebna pojava na ovoj ri-

jeci je i mali we`ni leptiri}

zvani "Vodeni cvijet#, koji u

rojevima izlazi sredinom ili

krajem avgusta. Wegov razvoj

traje tri godine, od polagawa

jaja{ca i larvi koje }e se pre-

svu}i 20 puta do ponovnog ra-

|awa. Oni `ive svega jedan

~as i za to vrijeme `enka po-

lo`i oko sedam hiqada jaja-

{aca, koja tonu na dno rijeke.

- Rijeku treba za{tititi

zakonskim putem. Zato smo po-

nudili Nacrt sporazuma o sa-

radwi i zajedni~kom djelova-

wu op{tina kroz koje rijeka

proti~e. Tako nastojimo da

uti~emo na glavne zaga|iva-

~e. Sa svojim prirodnim bo-

gatstvima i qepotama ona mo-

`e biti turisti~ko odredi-

{te - ka`e diplomirani eko-

log ^edomir ]ori}.

On je naglasio da je Spo-

razum samo polazna osnova ka-

ko bi se daqe donosile druge

mjere, uz temeqnu analizu i

mjerewa stepena zaga|enosti u

svim uslovima i godi{wim do-

bima.

U~esnici su se slo`ili da

nekontrolisano va|ewe {q-

unka, bacawe otpada, izliva-

we otpadnih voda, herbicidi

i drugi hemijski preparati

koji se upotrebqavaju u po-

qoprivredi najvi{e zaga|uju

rijeku. Osim toga, Ukrinu za-

ga|uju i Rudnik lignita Sta-

nari, ribwaci iz Prwavora

i Bosanskog Broda i mnogi

drugi koji sijeku i vade drve-

}e iz rijeke.

¥ S. PE]I]

RUDNIK

Narodni poslanik u Skup-

{tini Republike Srpske i

pomo}nik za za{titu i ekolo-

giju u Rudniku Stanari Jasna

Luki} ka`e da su mnogo ura-

dili na tome da ne zaga|uju

rje~icu Ostru`wicu koja se

uliva u Ukrinu. U izgradwi

budu}e termoelektarne ne}e

se za hla|ewe koristiti vo-

da nego vazduh, kako se ve} ra-

di u svijetu. Ona je dodala i

da su spremni podr`ati sve

ekolo{ke aktivnosti i pro-

grame.

Sastanak u Derventi: Zaga|iva~ima stati ukraj

Ukrina: Obiluje biqnim i `ivotiwskim svijetom

FORUM NEVLADINIH ORGANIZACIJA BRINE O ^ISTO]I RIJEKA

Zakoni treba da {tite rijeku. Zato smo ponudili Nacrt

sporazuma o saradwi i zajedni~kom djelovawu op{tina

kroz koje ona proti~e, rekao ^edomir ]ori}

ZA[TITITI @IVOT UKRINE

14

NEVESIWE - Nakon dugo-

godi{we saradwe, op{tine Ne-

vesiwe i Apatin od ju~e su i

pobratimi.

U prisustvu brojnih ugled-

nih gra|ana Nevesiwa potpi-

sana je Poveqa o bratimqewu

ovih op{tina.

Delegaciju iz Apatina,

predvo|enu zamjenikom pred-

sjednika op{tine Milanom

[krbi}em i na~elnikom op-

{tinske uprave Jelenom I}i-

tovi}, srda~no je do~ekalo

rukovodstvo op{tine Neve-

siwe.

M i l a n

[krbi} je na-

pomenuo da je

ovo prvo zva-

ni~no brati-

mqewe i da je

sre}an {to je

do{lo do po-

v e z i v a w a

ovih gradova.

Apatin i Ne-

vesiwe su i

ranije wego-

vali prija-

teqstvo.

- Sport

nas je povezao

i zbli`io, a

saradwa bi

trebalo da se

nastavi u

ostalim prav-

cima. Nakon

{to analizi-

ramo stawe u

privredi ove

op{tine, na nama je da prona|e-

mo na~in kojim bi se na{a veza

u~vrstila. Najva`nije je zapo-

{qavawe qudi, otvarawe ma-

lih i sredwih preduze}a i pred-

stavni{tava u Nevesiwu. Osim

toga, potrebno je povezati brat-

sko Nevesiwe sa stranim inve-

stitorima - ka`e [krbi}.

Jelena I}itovi} u Nevesi-

wu je bila samo jednom kada se

odr`avala "Nevesiwska olim-

pijada#. Ipak, ka`e, ve} tada je

osjetila da dolazi u bratske

predjele.

Na~elnik op{tine Nevesi-

we Branislav Mikovi} je na-

pomenuo da su pokazali koliko

imaju pozitivne energije, kada

su u stawu da zadobiju pa`wu

ameri~kog ambasadora, pred-

stavnika Ameri~ke organiza-

cije za bezbjednost i saradwu,

{vedske organizacije SIDA,

Norve`ana, Rusa i bra}e iz

Apatina.

- Ni{ta se ne de{ava pre-

ko no}i, ali sam uvjeren da Ne-

vesiwe ide, korak po korak, u

boqu i sigurniju budu}nost.

Nevesiwe ima svoju istoriju,

tradiciju, kulturu, narod i ~u-

veno gostoprimstvo, ali treba

vidjeti kako i od ~ega `ivjeti.

Zbog toga se i dru`ewem sa

privredno sna`nijim i isku-

snijim polako probijamo putem

napretka i bli`imo Evropi.

Sre}an sam zbog uspjeha koji

smo postigli na obostrano za-

dovoqstvo - istakao je Brani-

slav Mikovi}.

¥ S. KOVA^

NEVESIWE OJA^ALO SARADWU SA PRIJATEQIMA IZ SRBIJE

APATIN GRAD POBRATIM

Sport nas je povezao i zbli`io, a saradwa bi trebalo

da se nastavi i u ostalim pravcima. Nakon {to

analiziramo stawe u privredi ove op{tine, prona}i

}emo na~in da se na{a veza u~vrsti, ka`e Milan [krbi}

RA^UNAR

Gosti iz Apatina doma}i-

nima su poklonili ra~unar sa

najsavremenijom opremom.

Ovaj vrijedan poklon oti{ao

je u vrti} "Sveta Evgenija Ca-

rica Milica#, jer je tamo tre-

nutno najpotrebniji.

Potpisana poveqa: Zapo{qavawe prvi ciq

MODRI^A - U prisustvu brojnih gostiju radnici Srpskog

kulturnog centra iz Modri~e u nedjequ su proslavili krsnu sla-

vu Svetog Jovana Zlatoustog.

Slavski obred obavio je protojerej Pero Tanackovi}. Nakon

toga, slavski kola~ prelomili su kum slave Dragan Grabovac i

direktor Srpskog kulturnog centra Nikola Savi}.

- Ovo je poseban dan u na{em `ivotu i ve} je postao za{tit-

ni znak ove ustanove. Ova ustanova i ubudu}e }e se prema pro-

svjetiteqskom i kulturnom radu odnositi sa po{tovawem i oba-

vezom {irewa duhovnosti na{eg naroda - rekao je tom prilikom

Nikola Savi}.

On je pozvao goste, predstavnike politi~kog i javnog `ivo-

ta op{tine na saradwu i da doprinesu u ja~awu Kulturnog cen-

tra u Modri~i. ¥ V. B.

SRPSKI KULTURNI CENTAR IZ MODRI^E

Obiqe`ili krsnu slavu

Lomqewe slavskog kola~a: O~uvati obi~aje

GACKO - Gata~ki komu-

nalci ovih dana imaju pune ru-

ke posla. Osim uobi~ajenih

obaveza, prionuli su na ~i{}e-

we opalog li{}a, pijeska i ne-

~isto}a od ki{a.

Radnici Komunalnog pred-

uze}a "Komus# ~iste zapu{e-

ne {ahtove i kanale za obo-

rinske vode pored puteva i u

prigradskim naseqima. Lije-

po vrijeme ide im na ruku, pa

su po~eli i da uklawaju divqe

i ure|uju glavne deponije ot-

pada. Na ovoj deponiji obez-

bije|ena je ekolo{ka za{tita,

a otpad se redovno prekriva

zemqom. U saradwi sa Op-

{tinskom komunalnom inspek-

cijom, preduze}e "Komus#

preduzelo je niz mjera kako bi

poboq{alo ~isto}u grada. Os-

im toga, svakodnevno nadzire

sprovo|ewe Odluke o zabrani

gajewa stoke u gradskoj zoni.

Komunalci su se dobro

pripremili i za predstoje}u

zimu.

- Obezbijedili smo dovoq-

no soli i abrazivnog materi-

jala kako nas zima ne bi izne-

nadila. Uz postoje}u mehani-

zaciju mo`emo neometano da

radimo i zimi - ka`e tehni~-

ki direktor "Komusa# Mile

Vuji~i}. ¥ J. D.

U GACKU U TOKU AKCIJA ^I[]EWA GRADA

Komunalci zasukali rukave^AJNI^E - Od indirektnog

oporezivawa u op{tinsku kasu

^ajni~a za deset mjeseci ove go-

dine slilo se ne{to mawe od 410

hiqada maraka.

Prema rije~ima na~elnika

Odjeqewa za privredu, finansi-

je i dru{tvene djelatnosti Mla-

dena Jawi}a, to je za 13.750 mara-

ka mawe u odnosu na isti period

pro{le godine.

- Prema izvje{taju republi~-

kog Ministarstva finansija, to-

kom ove godine do{lo je do pove-

}awa naplate indirektnih pore-

za i pove}awa doznake op{tina-

ma za 19,43 odsto u odnosu na pret-

hodnu godinu. Primijetili smo

da su sve op{tine dobile vi{e

novca, samo ~ajni~ka mawe - isti-

~e Jawi}.

On je potvrdio da su uputili

pismo Ministarstvu finansija u

kojem zahtijevaju da preispitaju

kriterijume za raspodjelu priho-

da od indirektnih poreza. Po sa-

da{wem koeficijentu za ovu iz-

razito nerazvijenu op{tinu novac

koji dobija nije dovoqan za wen

normalan rad. ¥ R. O.

OP[TINA ^AJNI^E

Od poreza slaba korist

HAN PIJESAK - Da bi una-

prijedili poqoprivredu u Han

Pijesku Ministarstvo poqopri-

vrede, {umarstva i vodoprivrede

Srpske ovoj op{tini daje novac

za podsticaj ove proizvodwe.

Na podru~ju ove op{tine po-

qoprivreda u seoskim doma}in-

stvima zauzima zna~ajno mjesto.

Za ve}inu poqoprivrednih ga-

zdinstava to je i jedini izvor

prihoda. Duge i hladne zime pro-

izvodwu ograni~avaju na mali

broj vrsta ratarskih kultura, pa

su i prihodi poqoprivrednika

minimalni. Ne{to ve}i udio u

poqoprivrednoj proizvodwi ima

sto~arstvo, odnosno uzgoj ovaca

i goveda.

Novac koji je izdvojilo nad-

le`no ministarstvo bi}e podi-

jeqeno na osnovu Pravilnika o

uslovima i na~inu ostvarivawa

nov~anih podsticaja u poqopri-

vredi. Za sve poqoprivredne

proizvo|a~e koji ispune uslove

za dobijawe poqoprivrednog kre-

dita op{tina Han Pijesak re-

gresira kamatu u iznosu od tri

odsto. ¥ S. Pe.

HAN PIJESAK

Podsticaj poqoprivredi

BIJEQINA - Pri Centru

za socijalni rad u Bijeqini ve}

~etiri godine radi Savjetova-

li{te za brak i porodicu, ko-

me se godi{we u prosjeku obra-

ti oko 60 porodica radi rje{a-

vawa problema u wihovoj zajed-

nici.

Psiholog Cvijanka Raki}

ka`e da Savjetovali{te po-

ma`e bra~nim parovima u pre-

vazila`ewu kriza u takozva-

nim prelaznim fazama kao

{to je prilago|avawe na po-

~etku braka, ro|ewa djece i

wihovog polaska u {kolu, za-

tim u slu~ajevima kriza na-

stalih zbog bolesti ili smr-

ti nekog ~lana porodice, pro-

blema u komunikaciji unutar

porodice i drugim sli~nim

problemima.

- Naj~e{}e se za pomo}

obra}aju porodice koje su ve}

u fazi razvoda, ali i nakon

razvoda kada im treba pru`i-

ti takozvanu terapiju razvo-

da. Za partnere je jako va`no

da do|u do zaokru`ene pri~e o

tome {ta se desilo i kako }e

daqe, a to je naro~ito te{ko

kada jedan od partnera ne pri-

hvata razvod braka kao rje{e-

we krize. ^esto je neophodno

intervenisawe u smislu rodi-

teqske osjetqivosti po pita-

wu potreba djece koja su zapo-

stavqena, jer su roditeqi za-

okupqeni partnerstvom - ka-

`e Raki}eva.

Prema wenim rije~ima, Sa-

vjetovali{te uspijeva da pomi-

ri partnere i prona|e na~in za

prevazila`ewe wihovih pro-

blema u 20 odsto slu~ajeva, a

glavni razlog za ovaj, relativ-

no mali stepen uspje{nosti, je

{to se parovi za pomo} obra}a-

ju kada problem, koji je obi~no

prisutan obi~no jako dugo, ve}

eskalira i tada ga je te{ko ri-

je{iti.

Iako je stopa razvoda bra-

ka posqedwih godina pove}ana

u svim sredinama, u mawem bro-

ju slu~ajeva se porodice obra-

}aju same savjetovali{tu za po-

mo}, a naj~e{}e dolaze kada ih

nadle`ne ustanove ili nevladi-

ne organizacije upute u savjeto-

vali{te radi rje{avawa wiho-

vih problema.

- Da bi se neki problem u

porodici rije{io savjetodavno

terapijskim

radom, klijen-

ti moraju biti

odgovaraju}e

motivisani,

sposobni i

spremni da se

dobrovoqno u

takvom okviru

bave svojim po-

rodi~nim te-

{ko}ama - ka-

`e Raki}eva.

B r a ~ n i

problemi se

~esto javqaju u

porodicama u

kojima mladi

bra~ni parovi

ostaju da `ive

sa roditeqi-

ma, iz ekonom-

skih ili kul-

turolo{kih

razloga, pa se

u slu~aju na-

stanka pro-

blema, s obzi-

rom na to da su

pored bra~nog

para umije{a-

ni i srodnici,

wegovo rje{avawe dodatno

uslo`wava.

Za na{u sredinu trenutno

je karakteristi~no i da su po-

rodi~ne krize ~esto vezane za

gubitke u porodici koje se ti-

~u rata. Bez obzira na to {to

to nije problem koji porodica

isti~e u prvi plan, ovaj gubitak

"radi iz pozadine#.

- Dosada{wa praksa je po-

kazala da su `ene spremnije od

mu{karaca da se obrate i za-

tra`e pomo}. Mislim da je to

jednim dijelom u vezi sa pred-

rasudama po pitawu tra`ewa

ove vrste pomo}i, a drugi dio se

ti~e kulturolo{kog wegovawa

mita da mu{karci moraju biti

jaki - rekla je Raki}eva.

¥ V. JEVTI]

USPJE[NE AKTIVNOSTI SAVJETOVALI[TA ZA BRAK I PORODICU U BIJEQINI

Savjetovali{te uspijeva da pomiri partnere i pomogne

rje{avawu wihovih problema u 20 odsto slu~ajeva, {to

se smatra relativno malim stepenom uspje{nosti

DOBRA SARADWA

Savjetovali{te za brak

i porodicu pri Centru za

socijalni rad u Bijeqini, u

kome su anga`ovana dva psi-

hologa i dva socijalna rad-

nika, radi utorkom i srije-

dom od 12 do 19 ~asova i pru-

`a besplatne usluge gra|a-

nima ove op{tine.

U Savjetovali{tu za

brak i porodicu isti~u da

imaju dobru saradwu sa medi-

cinskim centrom, polici-

jom, sudom i drugim organi-

zacijama.

utorak, 28. novembar 2006. SEMBERIJA/BR^KO DISTRIKT

Cvijanka Raki}: @ene spremnije od

mu{karaca da se obrate za pomo}

BR^KO - Radnici "Elek-

trodistribucije# u Br~kom do-

nijeli su jednoglasnu odluku i

zatra`ili od Vlade distrikta

da se u okviru reforme javne

uprave elektrodistribucija

formira kao zasebno javno

preduze}e.

U saop{tewu za javnost

upu}enom iz ovog preduze}a se

ka`e da se odluka Vlade di-

strikta o formirawu jedin-

stvenog preduze}a za komunal-

ne djelatnosti, u ~iji sastav

ulazi i elektrodistribucija,

smatra ishitrenom, zakonski

neutemeqenom i {tetnom po

interese samog preduze}a, kao

i radnike elektrodistribu-

cije.

- Formirawe javnog pred-

uze}a koje predla`e Vlada di-

strikta dove{}e do poskupqe-

wa, kako cijene elektri~ne

energije, tako i ostalih ko-

munalnih usluga kao {to su

voda i sme}e - navodi se u sa-

op{tewu.

Radnici "Elektrodistribu-

cije# su pozvali javnost i sve

nadle`ne ustanove u Br~kom da

ih podr`e u namjeri da svim

pravnim i demokratskim sred-

stvima za{tite

prava radnika

"Elektrodi-

stribucije#, te

da se elektrodi-

stribucija osnu-

je kao zasebno

javno preduze}e

u skladu sa re-

formama koje se

sprovode u elek-

troenergetskom

sistemu BiH.

Preds jed -

nik sindikalne

organizacije

"Elektrodi-

stribucije# u

Br~kom, Ramiz

Kulovi} ka`e

da je za radni-

ke neprihva-

tqivo jedin-

stveno komu-

nalno preduze}e

sastavqeno od

svih komunal-

nih slu`bi.

- Qudi su uznemireni, u ne-

izvjesnosti su jer ne znaju {ta

}e se desiti. Ja sam u "Elek-

trodistribuciji# od 1974. go-

dine, pro{ao sam vi{e orga-

nizacionih oblika, a najuspje-

{niji smo bili kada smo bili

izdvojeni i samostalni - ka`e

Kulovi}.

Prema wegovim rije~ima

ulazak u jedinstvenu zajedni-

cu sa drugim komunalnim slu-

`bama bio bi nezdrav jer

priroda posla nije ista i

"neminovno bi do{lo do sa-

mooptu`ivawa za nejednak

doprinos u radu i prihodima

preduze}a#.

- U "Elektrodistribuciji#

je trenutno zaposleno oko 80

radnika, ako bismo se izdvoji-

li u samostalno javno preduze-

}e mislim da bismo mogli

uspje{no doma}inski da poslu-

jemo i da ubrzo zaposlimo jo{

tridesetak novih radnika - ka-

`e Kulovi}.

¥ M. \UR\EVI]

ZAHTJEV SINDIKATA

"

ELEKTRODISTRIBUCIJE" VLADI DISTRIKTA BR^KO

TRA@E POSEBNO PREDUZE]E

Radnici pozvali nadle`ne u Br~kom da ne dozvole

formirawe javnog preduze}a elektrodistribucije jer }e to

dovesti do poskupqewe struje, pa tako i svih drugih usluga

Ramiz Kulovi}: Bori}emo se

demokratskim sredstvima za

za{titu prava radnika

15

ZADATAK - POMIRITI POSVA\ANE

BIJEQINA - Op{tina Bi-

jeqina isplati}e do kraja ovog

mjeseca porodicama poginulih

boraca jednokratnu nov~anu po-

mo} za nabavku ogrjeva.

Prema evidenciji op{tin-

skog odjeqewa za bora~ko-inva-

lidsku za{titu pravo na ovu vr-

stu pomo}i ostvaruje oko 1.300

porodica, koje }e dobiti po 100

maraka, potvrdio je na~elnik

ovog odjeqewa Milisav Laki}.

On je dodao da je pomo} za

nabavku ogrjeva smawena u od-

nosu na pro{lu godinu.

- Pro{le godine smo poro-

dicama poginulih boraca obez-

bijedili po 150 maraka za na-

bavku ogrjeva, a ove godine ta

sredstva su, zbog izgradwe stam-

benih objekata i podjele gra|e-

vinskih paketa, ne{to mawa.

Tako|e, za razliku od rani-

jih godina, jedan od uslova za do-

bijawe pomo}i za ogrjev bio je

da porodice `ive na podru~ju

op{tine Bijeqina, tako da je za

ovaj vid jednokratne pomo}i

ostalo uskra}eno oko 200 poro-

dica koje `ive u Srbiji ili u

inostranstvu - naveo je Laki}.

U ovogodi{wem buxetu op-

{tine Bijeqina za sve vidove

zbriwavawa porodica poginu-

lih boraca i ratnih vojnih in-

valida predvi|eno je oko mili-

on i sto hiqada maraka.

¥ V. Je.

OGRJEV ZA PORODICE POGINULIH BORACA U BIJEQINI

Utawila jednokratna pomo}

UGQEVIK - Predsjednik

Skup{tine op{tine Ugqevik

Slobodan Zari} zakazao je za sri-

jedu sjednicu na kojoj bi odborni-

ci trebalo da razmatraju infor-

maciju o izvr{ewu buxeta op{ti-

ne za devet mjeseci ove godine.

Odjeqewe za privredu i dru-

{tvene djelatnosti pripremi-

lo je odluku o primjeni i dopu-

ni odluke o dodatnim pravima

boraca, ratnih vojnih invalida

i porodica poginulih boraca.

Prema predlo`enom dnevnom

redu, pred odbornicima }e se

na}i i informacija op{tinske

izborne komisije o sprovo|ewu

i rezultatima oktobarskih iz-

bora u op{tini.

Odbor za pra}ewe primjene

kodeksa pona{awa odbornika

podnije}e izvje{taj o radu, a

pred odbornicima }e se na}i i

prijedlog odluke o stipendira-

wu redovnih studenata na viso-

kim i visoko{kolskim ustano-

vama u akademskoj 2006/2007. go-

dini. ¥ R. JELI]

DANAS SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE UGQEVIK

Dodatna prava za borce

Predstavnici udru`ewa

"

Restitucija-Semberija": O~ekujemo

dono{ewe zakona na nivou BiH

Stana Milutinovi} (pri-

vatni preduzetnik):

- Nedavno sam ~ula za po-

stojawe ovog savjetovali{ta i

mislim da za tim postoji po-

treba, jer vidim da su ~esti

razvodi brakova, naro~ito me-

|u mladim qudima kojima je,

svakako, potreban dobar savjet

da bi prebrodili bra~ne pro-

bleme.

Ru`a avlovi} (prodavac):

- @ivjela sam u Sloveniji

i tamo se, za razliku od ove sre-

dine, jako mnogo pa`we pokla-

wa porodi~nim odnosima. ^i-

wenica je da su `ene ovdje veo-

ma ugro`ene, a mnogo je i soci-

jalno ugro`enog stanovni{tva,

{to dovodi do razmimoila`e-

wa me|u partnerima. Pozdra-

vqam aktivnosti Savjetovali-

{ta za brak i porodicu, gdje se

qudi mogu obratiti za pomo}.

Smiqa Milenkovi} (pen-

zioner):

- Pozitivno je da se gra-

|ani mogu obratiti za pomo}

ovom savjetovali{tu, jer ima

mnogo mladih qudi koji su

stupili u brak, a nemaju kome

da se obrate za pomo}. Mi-

slim da je svaki savjet jako

dobar i koristan, jer je brak

sam po sebi komplikovan i

te{ko ga je o~uvati u slu~a-

jevima kada nastupi kriza i

kada supru`nici ne znaju ka-

ko da je prevazi|u.

ANKETA

Ru`a ^avlovi} Smiqa Milenkovi}Stana Milutinovi}

BIJEQINA - Udru`ewe

gra|ana za za{titu privatne

svojine "Restitucija-Semberi-

ja# obratilo se pro{le sedmi-

ce otvorenim pismom predsjed-

niku Vlade Republike Srpske,

zahtijevaju}i da se zaustavi pri-

mjena Zakona o koncesiji na po-

qoprivrednom zemqi{tu.

Obrazla`u}i da }e najve}i

dio zemqi{ta koje se daje pod

koncesije biti predmet resti-

tucije, iz ovog udru`ewa ape-

luju da se to zemqi{te ne daje

pod koncesije ili dugoro~ni za-

kup.

- U BiH po~etkom idu}e go-

dine treba da se donese Zakon o

restituciji tako da bi ve} u to-

ku 2007. trebalo da po~ne i we-

gova primjena. Osobe kojima je

nakon Drugog svjetskog rata od-

uzeta zemqa, ili wihovi na-

sqednici, punih {est decenija

~ekaju na povrat svoje imovine,

a taj povrat se zakupom nad ze-

mqi{tem ponovo odla`e - upo-

zorava pravni zastupnik udru-

`ewa "Restitucija-Semberija#

Drago @ivanovi}.

Predsjednik udru`ewa "Re-

stitucija-Semberija# Mi}o So-

vi} podsje}a da je ovo udru`ewe

aktivno u~estvovalo u izradi

Nacrta zakona o restituciji ko-

ji je upu}en Savjetu ministara

BiH.

On nagla{ava da su susjedne

zemqe zakone o restituciji

usvajale u hitnom postupku i da

je krajwe vrijeme da se i u BiH

zapo~ne proces povrata oduze-

te imovine, {to je svakako i je-

dan od uslova za ulazak na{e ze-

mqe u Evropsku uniju.

¥ V. Je.

UDRU@EWE ZA ZA[TITU PRIVATNE SVOJINE

Vratiti oduzetu zemqu

LOPARE - Odjeqewe za prostorno ure-

|ewe i stambeno-komunalne poslove u op-

{tini Lopare evidentiralo je 383 objekta

koji su izgra|eni na podru~ju op{tine od

1969. do novembra 2006. godine.

Naime, od evidentiranog broja, 334 objek-

ta su imala potrebne gra|evinske dozvole, 26

je izgra|eno na nezakonit na~in, a za 23, ko-

ji su, tako|e, nezakonito podignuti, nije mo-

gu}e utvrditi vrijeme izgradwe.

U odjeqewu ka`u, da rade na osnovu od-

luke Ministarstva za prostorno planira-

we, gra|evinarstvo i ekologiju Republike

Srpske iz oktobra 2003. godine kojom je na-

re|eno da svi objekti izgra|eni poslije

1969. godine moraju imati propisanu doku-

mentaciju.

U Odjeqewu predla`u da se {to prije

obavi snimawe stawa na terenu i uporedi sa

izdatim odobrewima, kako bi se rije{ili

svi sporni slu~ajevi bespravne izgradwe i le-

galizovali podignuti objekti. ¥ Q. B.

ODJEQEWE ZA PROSTORNO

URE\EWE LOPARE

Legalizacija objekata

DA su humani i u svakom

trenutku `ele pomo}i qudi-

ma, radnici "Vodovoda# po-

kazali su ju~era{wom akci-

jom dobrovoqnog davala{tva

krvi.

- Ovo je prva akcija koju smo

organizovali u preduze}u, ali

smo i ranije u~estvovali na ak-

cijama dobrovoqnog davala-

{tva u gradu ili smo darovali

krv nekom od ro|aka ili pri-

jateqa. Na akciju se odazvalo

16 radnika, od kojih je wih 10

moglo da daruje krv. U na{em

preduze}u od aprila ove godi-

ne djeluje Aktiv dobrovoqnih

davalaca krvi, koji za sada ima

33 registrovana ~lana - rekao

nam je predsjednik Aktiva "Vo-

dovod# Davor Domunizovi}.

On je dodao da su radnici

zainteresovani za davawe krvi

i da ga ~esto pitaju kad }e bi-

ti neka od akcija, da bi se mo-

gli javiti.

- Imamo podr{ku i razumi-

jevawe rukovodstva i sindika-

ta za na{e aktivnosti i huma-

ni rad. Poslije svakog davawa

krvi dobijemo dva slobodna da-

na, a za Dan dobrovoqnog dava-

la{tva krvi direktor je orga-

nizovao prijem za na{e ~lano-

ve i dodijelio nam poklone -

kazao je Domuzinovi}.

Davor je i ju~e dao krv i do-

sad je darovao ovu dragocjenu

te~nost {est puta. I sam je, ka-

`e, pre`ivio zahvaquju}i do-

brovoqnim davaocima krvi, jer

je 1995. godine primio ~etiri

doze krvi.

Jedan od ~lanova Aktiva je

i pedesetdevetogodi{wi Rade

Borkovi}, koji je dao krv sto-

tinu i dva puta, {to zna~i da

je darovao vi{e od 40 litara

ove dragocjene te~nosti. Ovaj

humanista je, veli, prvi put da-

rovao krv kad je slu`io kao voj-

nik u JNA u Pan~evu 1967. go-

dine.

Rade ka`e da se osje}a

sre}no kad daruje krv i tako

omogu}i nekome da se br`e

oporavi.

- Dok sam bio u Rijeci, jed-

nom prilikom sam bolesnoj dje-

voj~ici davao krv direktno iz

vene u venu. Ne mogu da opi{em

moju sre}u i radost {to sam us-

pio da pomognem da se dijete

oporavi i ode zdravo ku}i -

prisje}a se Rade Borkovi}.

Jedina `ena me|u dobro-

voqnim davaocima krvi u "Vo-

dovodu# je Nada Stojanovi}, ko-

ja je ovu dragocjenu te~nost da-

rovala ~etiri puta.

- I ubudu}e planiram da da-

jem krv, sve dok me zdravqe bu-

de slu`ilo. Svako ko je u mo-

gu}nosti da da krv, trebalo bi

to da i u~ini i tako pomogne

drugima - poru~uje Nada Stoja-

novi}.

Svoju humanost i `equ da

pomogne qudima ju~e je poka-

zao i Desimir Stijakovi}, ko-

ji je ovu dragocjenu te~nost dao

22 puta.

Prvi put je na ovoj akciji

krv dao i Qubi{a Miqkovi},

koji veli da se dobro osje}a i

da mu je drago {to je postao do-

brovoqni davalac krvi.

Krv je `elio da daruje i

Vladimir Kri`anac, koji je

zbog toga do{ao iz tre}e smje-

ne, ali su mu qekari rekli da

se javi sqede}i dan u Zavod za

transfuziju, kako bi darovao

ovu te~nost.

- Uvijek smo tu da podr`imo

sve humanitarne akcije u predu-

ze}u i drago nam je {to ima rad-

nika koji su zainteresovani i

zdravi da daju krv - istakao je

predsjednik Sindikata "Vodo-

voda# Zoran Udov~i}.

¥ M. MAJSTOROVI] - [KRBO

U "VODOVODU" ORGANIZOVANA AKCIJA DAROVAWA KRVI

Ovo je prva akcija koju smo organizovali u preduze}u,

ali smo i ranije bili spremni da darujemo krv kome

god zatreba, kazao Davor Domuzinovi}

utorak, 28. novembar 2006.BAWA LUKA

16

Dobrovoqni davaoci "Vodovoda": Prikupqeno deset doza krvi

(Snimila S. ILI])

Ro|eni:

Dajana Jeli}, k}i Du{ka i @eqke; Katarina Solarevi}, k}i Bo-

rislava i Jelene; Luka Sopka, sin Zorana i Sla|ane; Branko Staj-

~i}, sin Radislava i Dragane; Ratko Zvonar, sin Predraga i Tawe;

David Pe}anac, sin Zorana i Gordane; Mario [ekerovi}, sin Du-

{ke; Violeta Mijatovi}, k}i Darka i Julijane; Mihajlo Granuli},

sin Mirka i Milanke; Lena Br-

|anin, k}i Dra`ena i Tatjane;

Jovana Bogdani}, k}i @eqka i

Sawe.

Vjen~ani:

Perica Pe}anac, diplomi-

rani novinar i Lepa Popovi},

in`ewer organizacije; Milan

Ma~inkovi}, vatrogasac i Jele-

na anak, diplomirani novinar;

Goran Mari~i}, diplomirani

pravnik i Nata{a Kajkut, stu-

dent; Predrag Kre~ar, autoli-

mar i Rada Jungi}, grafi~ki teh-

ni~ar; Predrag Trivi}, autome-

hani~ar i Tea Nenadi}, prehram-

beni tehni~ar; Ilija Travar, di-

plomirani in`ewer elektro-

tehnike i Maja Vrhovac, doktor

medicine; Dragan Raqi}, profesi-

onalno vojno lice i Sashita Kitcha-wee, magistar ekonomije; Vladi-

mir Peji}, mesar i Jelena Domu-

zin, `enski frizer; Marko \urica, pravnik unutra{wih poslova

i Mirjana Popovi}, po{tanski slu`benik; Milenko Maleti}, ko-

nobar i Zdravka Radanovi}, tehni~ar dizajna enterijera i indu-

strijskih proizvoda; Danko Balaban, diplomirani in`ewer elek-

trotehnike i Bo`ica ]erani}, diplomirani farmaceut; Aleksan-

dar [e{i}, veterinarski tehni~ar i @eqka Kora}, medicinski

tehni~ar; Sini{a Petkovi}, meteorolo{ki tehni~ar i Zorica Ma-

ti}, programer; Du{an Zec, konobar i \ur|a Popovi}, ekonomski

tehni~ar; Sr|an Karadeglija, aviomehani~ar i Valentina A}imo-

vi}, matemati~ki tehni~ar; Igor Latinovi}, slu`benik i Gordana

Trbi}, slu`benik; Slavoqub Bekovi}, ekonomista i Olivera Jan-

kovi}, tehnolo{ki tehni~ar; Ogwen Jovi}, profesionalno vojno

lice i Marija Peri{i}, pedagog.

Umrli:

Nenad Milo{evi}, ro|en 1960. godine; Petra Balta, ro|ena

1937. godine.

IZ MATI^NIH KWIGA

NOVEMBAR je ove godine u

Aginom Selu praznik za o~i. Po-

gled koji se niz selo pru`a neza-

mjewiv je...

Na tri }o{ka crkva, {kola

i po{ta. Tu je i ambulanta, dvi-

je prodavnice i kafi}. U centru

sela, u crkvenoj porti - "hrast

xin#. Neki su stru~waci proci-

jenili da je star 500 godina, a mje-

{tani po predawu predaka vje-

ruju da ovom hrastu ima i vi{e

od 700 godina. Petorica ga obu-

hvatiti ne mogu.

U kraju svi znaju Milanku i

Milu, roditeqe {estoro djece,

oni su simbol Aginog Sela. Kom-

{ija Rade Diqkan pri~a kako

vlasti stalno poru~uju da im fa-

li djece, a Milanki doplatak da-

ju samo za troje. Tako jedva krpe

kraj s krajem.

Ona i suprug Mile nadni-

~are po selu. Mile je radio ne-

ko vrijeme u Rusiji, pa se vra-

tio. Osim wega, gotovo tre}i-

na stanovni{tva ovog kraja je u

[vajcarskoj, mawi dio u Au-

striji i Wema~koj. I sam Rade

Diqkan bio je u "[vici# do

penzije. Sada su mu tamo sin i

k}erka, drugi sin u Wema~koj,

dvojica u Bawoj Luci. Supruga

Ilinka uvijek kod ku}e u Agi-

nom Selu. Opremili se kako su

htjeli, velika ku}a, poqopri-

vredna mehanizacija... Starom

vinogradu pridodali su ove go-

dine jo{ 300 sadnica loze. Tu

je i planta`a od 260 zasada

{qiva i 500 sadnica jabuka.

Sli~an zasad oformila je i

porodica @ivka Radowi}a, jedi-

nog mje{tanina odbornika u

Skup{tini grada. I on je dugo

bio u inostranstvu. Pro{le go-

dine u selu se o`eni samo wegov

sin Zoran, a ove godine brak

sklopi jedino

Savo iv~i}. U

selu je jo{ pre-

ko stotinu ne-

`ewa, ali svad-

bu niko ne po-

miwe.

U seosku ~e-

tvororazrednu

{kolu upisano

je 17 u~enika, s

kojima druguje

u~iteq Zdravko

]ulum. U mje-

snoj zajednici

vi{e od 800 sta-

novnika, razmje-

{tenih po Grbi-

}ima, [kribi-

dolu, u Rastni-

ku, Barama, Ro-

gozni i Aginom

Selu, udaqenom

od Bawe Luke

nepunih 50 ki-

lometara.

Posebno pi-

tomo djeluje Gr-

bi}a poqe, kroz

koje je pro{le godine kao "stri-

jela# ura|en asfalt. Okolo se

nadvisili ^emernica, Banovo

brdo i Tisavica.

Vo}arstvo je preuzelo pri-

mat nad sto~arstvom, mo`da i

zbog toga {to nema organizova-

ne sto~ne pijace prije Krupe na

Vrbasu ili Bawe Luke, a sve je

predaleko. U ambulanti qekar i

medicinska sestra rade utorkom

i ~etvrtkom. Tri {umara rade

danono}no. Veterinar po potre-

bi, kao i milicija. Crkvenim zvo-

nom i danas komanduje Mile Zeq-

kovi}, kome je nastala osamdeset

peta. ¥ Tekst i foto

R. MILOVI]

NUKLEARNI PROGRAM KROZ MJESNE ZAJEDNICE

Mladenci:

Aleksandar [e{i}

i @eqka Kora}

Smokve: Kilogram od {est do sedam maraka

(Snimila S. ILI])

UMJESTO VODE POTEKLA HUMANOST

ZABIQE@ENO NA TR@NICI

CIJENE

crni luk 1

bijeli luk 4

krompir 0,70

karfiol 1,50

keq 1,50

spana} 1,50

kupus 0,50

pasuq 3

mrkva 1,50-2

banane 1-1,50

jabuke 0,80-1

kru{ke 1,50

naranxe 2-2,50

ananas 4

limun 2

gro`|e 2-2,50

Suvo vo}e

OSIM svje`eg vo}a i povr}a pro-

davci na tr`nici nude i raznovrsno

suvo vo}e, koje je nezaobilazno za ovo

doba godine.

- Doma}ice dosta kupuju suve

smokve, a kilogram ovog vo}a ko{ta

od {est do sedam maraka. Od wih se

prave ukusni kola~i i rolati, a mno-

gi vole da ih jedu ovako osu{ene.

Gro`|ice su neizostavan dodatak

raznim poslasticama. Za kilogram

potrebno je izdvojiti od pet do pet i

po maraka. Qubiteqi suvih {qiva

mogu ih kupiti za ~etiri marke, ko-

liko ko{ta i kilogram su{enih

kru{aka - ka`e jedan od prodavca na

tr`nici.

¥ V. P.

AGINO SELO

Pro{le godine u selu se o`eni samo Zoran Radowi},

a ove godine brak sklopi jedino Savo ^iv~i}. U selu je

jo{ preko stotinu ne`ewa, ali svadbu niko ne pomiwe

Stari hrast: Petorica ga

obuhvatiti ne mogu

Milanka sa svojom djecom: Nadni~ari kad ima posla

NIGDJE DJEVOJKE ZA UDAJUNIGDJE DJEVOJKE ZA UDAJUNIGDJE DJEVOJKE ZA UDAJUNIGDJE DJEVOJKE ZA UDAJUNIGDJE DJEVOJKE ZA UDAJUNIGDJE DJEVOJKE ZA UDAJUNIGDJE DJEVOJKE ZA UDAJUNIGDJE DJEVOJKE ZA UDAJUNIGDJE DJEVOJKE ZA UDAJUNIGDJE DJEVOJKE ZA UDAJU

PO^ETAK Bo`i}nog posta

vlasnici bawolu~kih ribarnica

do~ekali su spremni i snabdjeve-

ni raznovrsnom, kako rije~nom

tako i morskom ribom. Prodavci

ka`u da se, kao i svake godine, u

ovo doba riba boqe prodaje, ali

pravu najezdu kupaca o~ekuju pred

Nikoqdan i posqedwe nedjeqe

pred Bo`i}. Naro~ito dobro pa-

zaruju pred Badwi dan, jer tada

ve}ina Bawolu~ana posti.

U vrijeme posta doma}ice se

najvi{e odlu~uju da spremaju svje-

`u rije~nu ribu kao {to je {aran,

pastrmka, amur ili som. U pro-

davnici "C market# pripremqe-

na je dobra ponuda ribe i morskih

plodova, ali i povr}a, {ampiwo-

na i posnih kola~a.

- Za sada imamo sku{u, osli-

}e, {arane, ali i razne vrste tu-

wevina u razli~itim pakovawi-

ma. O~ekujemo boqu prodaju na-

rednih dana, a za sada se naj~e-

{}e kupuje tuwevina - ka`u pro-

davci u "C marketu#.

U ribarnici "Md Fi{# pri-

premili su mno{tvo ive i svje-

`e ribe, mada im ne mawka ni

smrznute, ali i paniranih mor-

skih plodova.

- Qudi svake godine imaju sve

mawe novca, a to se uvijek odra-

`ava i na prodaju. Na{im kupci-

ma uvijek preporu~ujemo svje`u

ribu, jer je ona ukusnija i zdra-

vija, mada ne{to skupqa - kazala

je vlasnik ove ribarnice Dragi-

ca Babi}. U ribarnicama ka`u

da se tokom posta uvijek najboqe

prodaje {aran, a to o~ekuju i ove

godine. Wegova cijena je pristu-

pa~na, a meso zdravo i ukusno. Ki-

logram ko{ta od {est do deset

maraka. Za one koji nisu vje{ti

u ~i{}ewu ribe u ve}ini ribar-

nica mogu kupiti o~i{}enu i

isje~enu ribu.

[to se ti~e morskih riba,

na{i sugra|ani naj~e{}e kupuju

osli}, koji se lako priprema i

~isti, a nije ni skup. Pa tako ki-

logram neo~i{}enog osli}a ko-

{ta tri marke, dok za o~i{}eni

treba izdvojiti od ~etiri i po

do pet i po maraka.

Na mnogim trpezama ovih da-

na mogu se na}i ribqa ~orba i

razni ribqi specijaliteti. Zbog

toga ribarnica "Alas# kupcima

nudi ribu i za~ine za ~orbu.

- Mje{avinu za ~orbu pravi-

mo od ~etiri vrste ribe i ona ko-

{ta pet maraka. Ipak, mnogi ku-

pe cijelu ribu, pa sami odvoje {ta

}e pe}i, a {ta kuvati. Zbog toga

smo pripremili dvadesetak vr-

sta riba i mno{tvo za~ina kao bi

na{im sugra|anima post bio {to

ukusniji - ka`e prodavac u ri-

barnici "Alas# \oko Vu~i}.

Oni zahtjevniji ovdje mogu ku-

piti i sve`e losose koji ko{ta-

ju pet maraka, dok je cijena loso-

sovih kotleta deset maraka. Pro-

davci ka`u da su nabavili razli-

~ite morske plodove, ali oni se

slabije prodaju jer u na{oj tradi-

ciji ne postoji obi~aj priprema-

wa takve vrste jela. Zbog toga se

u rijetkim ribarnicama mogu pro-

na}i hobotnice, ra~i}i, {koq-

ke. Me|utim, mnogo je vi{e onih

koji jedva da mogu sebi priu{ti-

ti i svje`eg soma ili smu|a, pa se

odlu~uju za smrznutog osli}a ili

girice ~ija je cijena mnogo ni`a.

Jedan od kupaca Marko Sani~a-

nin ka`e da obavezno posti sva-

ki post, jer osim {to je zdravo

tako ~uva i tradiciju svojih pra-

djedova. ¥ S. DU[ANI]

Za vrijeme posta najboqe se prodaje {aran. Kilogram ove

ribe ko{ta od {est do deset maraka. Za one koji nisu

vje{ti u ~i{}ewu, u ve}ini ribarnica mogu kupiti

o~i{}enu i isje~enu ribu

U RIBARNICAMA SPREMNO DO^EKALI PO^ETAK POSTA

HITNA POMO] - De`urni qekari u Slu`bi hitne pomo}i

tokom protekla 24 ~asa pregledali su 105 odraslih pacijenata

i 10 djece. Mobilne ekipe obavile su 11 ku}nih posjeta.

PORODILI[TE - Na Ginekolo{ko-aku{erskom odjeqewu

Klini~kog centra obavqena su tri poroda. Ro|ene su dvije

djevoj~ice i dje~ak.

VODOVOD - Ekipe Sektora "Odr`avawe# otklawale su

mawe kvarove na vodovodnoj mre`i. Kvalitet isporu~ene vode

zadovoqava odredbe pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode

za pi}e. ¥ Pripremila N. V.

e-mail:[email protected], ℡ 051/223-210

SERVISNE INFORMACIJE

REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR

PALAS

MI NISMO AN\ELI 3

ROCK'N'ROLL UZVRA]A

UDARAC

termin: 18.30

KAZINO ROJAL 007

termin: 20.15

MULTIPLEKS KOZARA

KAZINO ROJAL 007

termini: 16.15, 18.30, 21.15,

22.15

BORAT - kulturno uzdizawe u

Americi za pravqewe koristi

slavne nacije Kazahstana

termini: 16, 18, 20

\AVO NOSI PRADU -

komedija

termini: 19, 21

CRNA KUTIJA

uloge: Jose Garsija, Marion

Kotilard

termin: 19

1:1 - akcija

uloge: Xoj Petersen, Trin

Epel, Mohamed Al-Bakir

termin: 20.45

DIVQINA - animirani

termini: subotom i nedjeqom

u 12.30 i 16.45 ~asova.

BANSKI DVOR

KULTURNI CENTAR

Koncert- Ve~e Mokrawca

SPD "Jedinstvo#

Koncertna dvorana,

UTORAK 28.11, u 20 ~asova

GITAR FEST, koncertna

dvorana od 29. novembra do

2. decembra.

NARODNO POZORI[TE

REPUBLIKE SRPSKE

Scena "Petar Ko~i}#

LEKCIJA, autora E`ena

Joneska u izvo|ewu Udru`ewa

dramskih umjetnika Republike

Srpske. ^ETVRTAK, 30. no-

vembar, u 2.30 ~asova.

GOSPO\A MINISTARKA,

autora Branislava Nu{i}a u

re`iji Milice Kraq.

SRIJEDA, 29. novembar, u 20

~asova.

NARODNA I

UNIVERZITETSKA

BIBLIOTEKA

Izlo`ba povodom 200 godina

od ro|ewa Jovana Sterije

Popovi}a. Izlo`ba je otvore-

na do 10. decembra.

MUZEJ

REPUBLIKE SRPSKE

Izlo`ba "Opstanak na

Kosovu i Metohiji - obnova

svetiwa#. Izlo`ba je otvore-

na do 8. decembra.

Stalna izlo`bena postavka

Muzeja Republike Srpske "Od

praistorije do savremenog do-

ba#. Muzej je za posjetioce

otvoren svakim danom i

praznicima od osam do 20

~asova.

BIOSKOPI

POVR]E

Za vrijeme posta uvijek do-

bro do|e i svje`e povr}e. Zbog

toga su se prodavci na tezgama ba-

wolu~ke tr`nice potrudili da

iznesu {to ve}i izbor zelene

salate, blitve, brokula, kupusa,

{pinata. Osim povr}a, za Bo`-

i}ni post Bawolu~ani kupuju i

{ampiwone ~ija je cijene za

kilogram od ~etiri do pet i po

maraka.

Ribarnice: Ne mawka

im ni smrznute ribe

Svje` {aran: Ukusan pe~en, ali mo`e i u ~orbu

(Snimila S. ILI])

[ARAN NA SVA^IJI STO

utorak, 28. novembar 2006. BAWA LUKA

17

utorak, 28. novembar 2006.KULTURA

U UDRU@EWU kwi`ev-

nika Republike Srpske mora-

ju da shvate da wihovi pro-

blemi nisu i problemi Mi-

nistarstva prosvjete i kultu-

re. Na{i pisci moraju naj-

prije da rije{e svoje proble-

me, da defini{u vlastite ci-

qeve i interese, i tek onda

da nam se obrate.

Ovo bi, u najkra}em, bila

poruka iz republi~kog Mini-

starstva prosvjete i kulture

povodom previrawa u Udru-

`ewu kwi`evnika Srpske,

koju nam je saop{tila pomo}-

nik ministra za kulturu Ire-

na Soldat - Vujanovi}.

Prema wenim rije~ima,

sve dok pisci sami ne rije{e

svoje nesuglasice, uloga Mi-

nistarstva je izli{na, a u

krajwem slu~aju i nebitna.

- ^ini mi se da Udru`ewe

kwi`evnika jo{ funkcioni-

{e u maniru komunisti~kog

sistema: ~ekaju da neko rije-

{i wihove probleme i o~e-

kuju nekakav zagarantovano

povla{}eni status - ka`e

Soldat - Vujanovi}.

Ona nagla{ava da se u Mi-

nistarstvo ~esto javqaju pi-

sci sa ovakvim ili onakvim

idejama za razrje{ewe bloka-

de u funkcionisawu Udru`e-

wa kwi`evnika. Ali, u su-

{tini, Ministarstvo nije

upoznato sa stvarnim proble-

mima te asocijacije.

- Tokom mandata ministra

Antona Kasipovi}a predsjed-

nik Udru`ewa kwi`evnika

Zoran Kosti} ovdje se nije po-

javio i mi, zapravo, ne znamo

{ta wih stvarno mu~i - ka`e

Irena Soldat - Vujanovi}.

Na Kosti}evu primjedbu

da Ministarstvo nije po{to-

valo dogovor postignut pri-

likom prebacivawa sjedi{ta

Udru`ewa iz Isto~nog Sara-

jeva u Bawu Luku, pomo}nik

ministra za kulturu ka`e:

- Mi zaista ne znamo s kim

je i {ta dogovaralo rukovod-

stvo Udru`ewa kwi`evnika.

Sa sada{wim mi-

nistrom sigurno

nije.

Predsjednik

Udru`ewa Zoran

Kosti} veli da i

ovaj odgovor ilu-

struje odnos dr-

`ave prema pi-

scima i wihovoj

organizaciji.

- Izgleda da je

rije~ o recidivu

tradicionalnog

odnosa srpske

vlasti prema svo-

jim piscima. ^i-

ni mi se da se vla-

sti i daqe boje

kritike, da se bo-

je nekakvih novih

Domanovi}a koji

}e ih kritikova-

ti, pa i ismijava-

ti - ka`e Kosti}.

On napomiwe

da udru`ewa

kwi`evnika u

okru`ewu imaju

mnogo zna~ajniju

ulogu u dru{tve-

nom `ivotu.

- Udru`ewe

pisaca je va`an dru{tveni

faktor u Federaciji BiH.

Oni su na buxetu, isto kao i

udru`ewe pisaca Herceg-Bo-

sne. Na`alost, mi smo jo{ u

situaciji da moramo da kam-

~imo nekih tri hiqade mara-

ka da bismo odr-

`ali Skup{tinu

- nagla{ava Zo-

ran Kosti}.

On ponavqa

da ne osporava

~iwenicu da je

rad Udru`ewa

ve} neko vrijeme

"pod ledom#. Ka-

`e da prihvata

dio odgovornosti

za to, ali napomi-

we da Udru`ewe

ima i tri pot-

p r e d s j e d n i k a

(Milenko Stoji-

~i}, Stevka Ko-

zi} - Preradovi}

i Tihomir Leva-

jac), te da su to po

Statutu i pred-

sjednici svih pet

podru`nica.

- Ipak, svi

i d e n t i f i k u j u

Udru`ewe sa predsjednikom

i ja, htio-ne htio, nosim taj

teret - ka`e Kosti}.

Situaciju u Udru`ewu

kwi`evnik iz Bijeqine Gru-

jo Lero slikovito opisuje pa-

rafrazom jednog svog afori-

zma: "Do sada bi i Filip Vi-

{wi} vidio koliko je sati u

Udru`ewu kwi`evnika.#

Lero veli da su ~lanovi

Udru`ewa o~ekivali da }e we-

gov rad biti znatno `ivqi, jer

su, u odnosu na prethodno ruko-

vodstvo, izabrani mla|i qudi.

To se, me|utim, nije desilo.

- Zbog ~ega? Mo`da su nas

prevladale li~ne sujete, mo-

`da smo se svi orijentisali

na lokalne okvire? Ne znam,

ali znam da novo rukovodstvo

Udru`ewa nije "odigralo#

kako treba. Znam, tako|e, da

Udru`ewe kwi`evnika Repu-

blike Srpske zaslu`uje mno-

go boqi status u dru{tvu ne-

go {to ga sada ima. Ne optu-

`ujem ni dr`avu, ni predsjed-

nika Udru`ewa, ali znam da

ne{to treba promijeniti - ka-

`e Grujo Lero.

Gdje je, onda, rje{ewe za

probleme Udru`ewa kwi`ev-

nika i kako iza}i iz svojevr-

sne blokade u koju su pisci

upali? Kako staviti ta~ku na

ovo bolno pitawe?

(Nastavak u sutra{wem broju)

¥ G. MIHAJLOVI]

PREVIRAWA U UDRU@EWU KWI@EVNIKA REPUBLIKE SRPSKE (2)

PISCI POD LEDOM Kwi`evnici moraju najprije da ra{~iste sa sobom, pa da

se obrate Ministarstvu prosvjete i kulture, veli Irena

Soldat - Vujanovi}. I Filip Vi{wi} bi vidio koliko je

sati u Udru`ewu kwi`evnika, ka`e Grujo Lero

18

Irena Soldat - Vujanovi}: Pisci

se moraju

"

presabrati"

Grujo Lero: Rukovodstvo nije

dobro

"

odigralo"

PODSTANARI

- Udru`ewe kwi`evnika Republike Srpske nema ni svo-

je prostorije. Prema "onda{wem# dogovoru sa Ministar-

stvom prosvjete i kulture, mi smo trebali da dobijemo pro-

storije, ali su one pripale na{oj bawolu~koj podru`nici.

Naravno da nemam ni{ta protiv da i podru`nica ima svoje

prostorije, ali se pitam {ta je sa Udru`ewem, kao krovnom

organizacijom?! Ja sam, kao predsjednik Udru`ewa, prisi-

qen da cjelokupnu dokumentaciju dr`im u svom stanu, koji,

ujedno, slu`i i kao skladi{te, jer sam tamo "deponovao# i

neke kwige i preostale primjerke prvog i jedinog broja "Za-

loga#. Izgleda da je sudbina Udru`ewa kwi`evnika odre-

|ena sudbinom wegovog predsjednika, a u jednoj rije~i iska-

zana glasi "podstanar# - isti~e Zoran Kosti}.

BAWA LUKA - Monodra-

ma "Jopet ja#, u izvo|ewu Vuje

Stanivuka, premijerno je pri-

kazana preksino} na velikoj

sceni Narodnog pozori{ta Re-

publike Srpske u Bawoj Luci.

Vujo Stanivuk je i scenari-

sta i re`iser monodrame, u ko-

joj je predstavqen savremeni

David [trbac i prikazana de-

{avawa na na{em prostoru od

1990. godine do danas.

- David [trbac u meni `i-

vi od studentskih dana, kada sam

radio u Kulturno-umjetni~kom

dru{tvu "Karlo Rojc#, jer sam

tada glumio Davida [trpca,

ali po pri~i Petra Ko~i}a -

ka`e Vujo Stanivuk.

On isti~e da je prvi glumio

Davida [trpca van granica ta-

da{we Jugoslavije, i to 1985.

godine na pozori{noj sceni u

Wema~koj.

Poslije ratnih de{avawa

Vujo Stanivuk ka`e da je tra-

`io Davida [trpca u dana{wem

vremenu, i 2000. godine objavqe-

na je prva TV monodrama.

Sticajem okolnosti, Vujo

Stanivuk po~iwe da radi u Na-

rodnom pozori{tu Republike

Srpske, u finansijskom sekto-

ru, ali osjeti `equ i potrebu

da se pojavi na sceni.

U premijerno prikazanoj

monodrami "Jopet ja# David

[trbac, za razliku od Ko~i}e-

vog, ne tu`i jazavca, ve} ga tra-

`i, a jazavca nema, oti{ao je,

izgleda, u Vladu, jer za wega u

Davidovoj wivi nema ni~ega.

Vujo Stanivuk u monodrami

Vladu predstavqa bezli~nu,

"}oravu# na jedno oko, ali ipak

ka`e: "Vi{e ja vidim sa svojim

jednim okom nego sa svim va-

{im o~ima.#

Stanivuk veli da je ipak bo-

qa na{a Vlada nego tu|a.

U monodrami on predstavqa

stihove Petra Ko~i}a, ali i

stihove Petra Petrovi}a We-

go{a.

- Crnu Goru pomiwem jer se

u Krajini ~esto ~uje da qudi

otud poti~u. Pomiwu}i u pred-

stavi odvajawe Crne Gore, po-

kazujem da se ni{ta ne mijewa

ako se mijewa slovo u imenu -

kazao je za na{ list Vujo Sta-

nivuk. ¥ B. VELENDE^I]

MONODRAMA

"

JOPET JA" VUJE STANIVUKA

I JAZAVAC BI U VLADU

U premijerno prikazanoj monodrami

"

Jopet ja" David

[trbac, za razliku od Ko~i}evog, ne tu`i jazavca, ve} ga

tra`i, a jazavca nema, oti{ao je, izgleda, u Vladu, jer za

wega u Davidovoj wivi nema ni~ega

Vujo Stanivuk: David

[trbac u meni `ivi od

studentskih dana

(Snimio R. OSTOJI])

BAWA LUKA - Koncert

Mje{ovitog hora Srpskog pje-

va~kog dru{tva "Jedinstvo#, po-

sve}en djelu Stevana Stojano-

vi}a Mokrawca, bi}e odr`an

ve~eras u koncertnoj dvorani

Banskog dvora Kulturnog cen-

tra sa po~etkom u 20 ~asova.

Na programu cjelove~erwog

koncerta i dramoleta, koji se

odr`ava povodom 150. godi{wi-

ce ro|ewa velikog srpskog kom-

pozitora Stevana Stojanovi}a

Mokrawca, nalaze se wegova

najboqa djela iz oblasti svje-

tovne i duhovne muzike.

Osim "Jedinstva#, nastupi-

}e i Mje{oviti hor Univerzi-

teta u Bawoj Luci, |akon Vla-

dislav Radujkovi} - bariton,

Dejan Herakovi} - bariton i

glumci Ana i Du{ko Mazalica.

Dirigent oba hora koja }e

nastupiti na koncertu je magi-

star Nemawa Savi}.

¥ A. R.

BANSKI DVOR KULTURNI CENTAR

Koncert "Jedinstva"

GRADI[KA - Kulturno-

umjetni~ko dru{tvo "Kolovit#

iz Gradi{ke nastupilo je u su-

botu u Bugojnu, na Prvom fe-

stivalu narodnih pjesama i iga-

ra, koji je organizovan povodom

60 godina amaterizma u Bugoj-

nu i rada folklornog ansambla

"Bugojno#.

Predsjednik KUD-a "Kolo-

vit# Boris Grgi} kazao je da su

u Bugojnu nastupili omladin-

ski i koncertni ansambl dru-

{tva, koji su se predstavili ko-

reografijama "Igre iz Srbi-

je# i "Biqana#.

- Rije~ je uzvra}awu posjeta

Gradskom kulturnom dru{tvu

Bugojno. Sa nama je na koncer-

tu u Bugojnu gostovalo i Kul-

turno-umjetni~ko dru{tvo

"Kramari}# iz Nove Gradi{ke

- rekao nam je Boris Grgi}.

¥ B. V.

KUD

"

KOLOVIT" IZ GRADI[KE

[ezdeset godina amaterizma

BAWA LUKA - Prvi me|u-

narodni festival klasi~ne gi-

tare u Bawoj Luci "Gitar fest#

po~iwe sutra i traja}e do 2. de-

cembra. Ovo su najavili ju~e na

konferenciji za novinare u Ba-

woj Luci menaxeri ove mani-

festacije Dragan Marinkovi}

i Igor Motl.

Prema wihovim rije~ima,

ideja o organizovawu ovog fe-

stivala stara je ve} nekoliko

godina, kada su se u Bawoj Lu-

ci okupili predava~i klasi~-

ne gitare i poku{ali da osnu-

ju asocijaciju klasi~nih gita-

rista. To nije uspjelo, ali je

organizovan festival kao je-

dan od rezultata tog dogovora.

Prve festivalske ve~eri, po-

slije sve~anog otvarawa, koje je

u 20 ~asova, nastupi}e Zoran Kra-

ji{nik iz Novog Sada. Koncert

po~iwe u 20 ~asova i 30 minuta,

a u "Hard rok kafeu# bi}e pri-

re|ena svirka u 22 ~asa.

Naredna tri festivalska

dana u Banskom dvoru predsta-

vi}e se Toma` Rajteri~, Zoran

Kuva~, Darko Karaji}, Sante

Tursi.

- "Gitar fest# se ne razli-

kuje od drugih festivala tog

tipa u svijetu. Festival se odr-

`ava u tri smjera, edukativni,

reprezentativni i komercijal-

ni. Edukativni obuhvata semi-

nare, predavawa muzi~kih stva-

ralaca, reprezentativni kon-

cert u Banskom dvoru renomi-

ranih izvo|a~a i komercijal-

ni koji se odnosi na svirke u

"Hard rok kafeu# i prezenta-

ciju instrumenata - rekao je Ig-

or Motl.

Pa`wu festivalske publi-

ke sigurno }e privu}i promoci-

ja ru~no izra|enih gitara, ko-

je }e im pokazati Zoran Kuva~

iz Bawe Luke.

U~esnici festivala su mu-

zi~ari iz Republike Srpske,

Srbije, Slovenije. Svira}e po-

znati bawolu~ki bendovi.

Svi koncerti po~iwu u 20

~asova, a ulaz je besplatan. Or-

ganizator festivala je Muzi-

kolo{ko dru{tvo Republike

Srpske, koje radi pri Akade-

miji umjetnosti iz Bawe Luke,

a saorganizator je Banski dvor

Kulturni centar. Pokrovite-

qi festivala su grad Bawa Lu-

ka i Ministarstvo prosvjete i

kulture Republike Srpske.

¥ N. S. @.

SUTRA PO^IWE BAWOLU^KI

"

GITAR FEST"

Igor Motl i Dragan Marinkovi}: Tri

festivalska smjera

(Snimio R. [IBAREVI])

Na svjetskom nivou

utorak, 28. novembar 2006. KULTURA

ISTO^NO SARAJEVO -

Organizacioni odbor 11. me|u-

narodnog festivala malih sce-

na - monodrama Srpske utvrdio

je na ju~era{woj sjednici pro-

gram ove kulturne manifesta-

cije, koja }e se u Kulturnom cen-

tru Isto~no Novo Sarajevo odr-

`ati od 6. do 9. decembra.

- Zaokru`ena je finansij-

ska konstrukcija i utvr|en pro-

gram festivala, koji je bogati-

ji nego prethodnih godina - is-

ti~e predsjednik Organizaci-

onog odbora festivala i aktu-

elni gradona~elnik Srpskog

Sarajeva Radomir Kezunovi}.

On je izrazio zadovoqstvo

{to }e na ovogodi{wem festi-

valu biti izvedene i dvije po-

zori{ne predstave doma}e pro-

dukcije, odnosno organizatora

- Kulturnog centra Isto~no

Novo Sarajevo.

Rije~ je o monodrami "Pe-

trijin venac#, koju je pripre-

mila beogradska glumica Qi-

qana \uri} po tekstu Drago-

slava Mihailovi}a, dok je re-

`ija povjerena Du{ku An|i}u,

te o predstavi "^orba od kana-

rinca#, koju je prema tekstu Mi-

lo{a Radovi}a re`irao gost iz

Novog Sada Nenad Gvozdenovi},

a igraju Sne`ana Markovi} i

Qubo Bo`ovi}.

Za nagrade stru~nog `iri-

ja, u kome su Vuk Krwevi}, Vi-

tomir Mitri} i Milovan Jev-

tovi}, za najboqu pozori{nu

predstavu i najboqu monodra-

mu konkurisa}e Narodno pozo-

ri{te Republike Srpske, "Sla-

vija teatar# iz Beograda, "Ka-

merni teatar 55# iz Sarajeva i,

naravno, Kulturni centar Is-

to~no Novo Sarajevo, te izvo-

|a~i monodrama Qiqana \u-

ri}, Vesna Stankovi} i Milan

Xida. "Slavija teatar# nastupi-

}e s predstavom "Srbi grade ku-

}u#, za koju je tekst i re`iju

potpisao Radoslav Zlatan Do-

ri}, a igraju Jelica Sreteno-

vi}, Ivan Bekjarev, Milenko

Pavlov, Vladan Gajovi} i Sini-

{a Ubovi}.

"Kamerni teatar 55# izve-

{}e komad "Enigmatske vari-

jacije#, po tekstu Eriha Ema-

nuela [mita, koju je re`irala

Violeta Xoleva, a izvode je Mi-

ki Trifunov i Dragan Marin-

kovi}.

Narodno pozori{te Repu-

blike Srpske na festival dola-

zi sa predstavom "Do posqed-

weg daha#, po tekstu Alda Ni-

kolaja, koju je re`irao @eqko

Stjepanovi} i koji je izvodi sa

kolegama Radmilom Smiqani}

i Bo{kom \ur|evi}em.

Monodrama "Lina, od kame-

na tvr|a# koju po tekstu Jova-

na D. Petrovi}a izvodi beo-

gradska glumica Vesna Smiqa-

ni}, produkcija je Kulturno-

prosvjetnog centra Petrovac

na Mlavi. Rediteq je Ivana Bo-

gi}evi} Leko, a dramatizaciju

je uradio Milisav Milenkovi}.

Bawolu~ki glumac Milan

Xida na festival monodrame

dolazi sa predstavom "Vo`d

i smrt#, po tekstu Mila Kor-

di}a.

¥ N. ZELENOVI]

UTVR\EN PROGRAM SMOTRE MALIH SCENA - MONODRAMA SRPSKE

ZAPR@ENA FESTIVALSKA ORBA Na ovom festivalu u zvani~noj konkurenciji bi}e

izvedene ~etiri predstave i tri monodrame.

Organizator - Kulturni centar Isto~no Novo Sarajevo

u~estvuje sa dva komada,

"

Petrijin venac"

i

"

^orba od kanarinca"

KULTURNI centar Is-

to~no Novo Sarajevo, prete~a

budu}eg pozori{ta, sino} je

odzvawao od aplauza na pre-

mijeri monodrame "Petrijin

venac#, po tekstu istaknutog

srpskog savremenog kwi`ev-

nika Dragoslava Mihailovi-

}a, a u izvanrednoj interpre-

taciji beogradske glumice

Qiqane \uri}.

- Radosna sam zbog toga

{to je Kulturni centar u Is-

to~nom Novom Sarajevu smo-

gao snage da u svojoj produk-

ciji izvede ovu predstavu. Na-

dam se da }e publika voqeti

Petriju, kao {to je i ja vo-

lim, i da }e predstava dugo

`ivjeti - ka`e Qiqana \u-

ri}, koja je i dramatizovala

tekst.

Uz pomo} rediteqa Du{ka

An|i}a, Qiqana \uri} je uspje-

la da izvanredan Petrijin lik

iz romana na{eg istaknutog

kwi`evnika Dragoslava Miha-

ilovi}a pribli`i publici u

Isto~nom Sarajevu. Predstavu

}e uskoro premijerno mo}i da

vidi publika u Beogradu i na

taj na~in }e se Centar za kul-

turu predstaviti i javnosti u

Srbiji. ¥ N. Z.

NAKON {to se na ekranu

pojavi divan predio snimqen

u kasni sumrak, a onda do|e i

natpis Montenegro, publika

sa ovih prostora automatski

po~iwe da prihvata "Kazino

Rojal# kao komediju. Najnovi-

ji film o Xejms Bondu je imao

tu sre}u ili nesre}u da dobar

dio svoje radwe smjesti u Cr-

nu Goru. Odskora nezavisna

dr`ava dobila je reklamu eg-

zoti~nog turi-

sti~kog raja, a

"Kazino Ro-

jal# je dobio

problem u ko-

munikaciji sa

stanovnicima

biv{e Jugo-

slavije. Ta }e

publika vidje-

ti ovaj film

kao vje`bu u

tome koliko

stvarnost, tj.

jedan stvarni geografski pro-

stor, mo`e daleko dogurati u

svom filmskom uobli~avawu

(na primjer, hotel koji je u

filmu smje{ten u Crnu Goru

nalazi se u ^e{koj).

Ukoliko publika uspije da

pre|e preko primamqive po-

nude da gleda komi~ni i svare-

ni kurs filmske re`ije, vjero-

vatno, bi}e u stawu da vidi je-

dan od najboqih filmova o

Bondu. Ve} od prve akcione sce-

ne nakon uvodne {pice, posta-

je jasno koliko je Danijel Kre-

jg dobar izbor za tuma~a Bon-

dovog lika. Krejg u toj jednoj

sceni izvodi skoro vi{e akro-

bacija nego {to je Pirs Bro-

snan uspio da ih nakupi za ci-

jelu jednu deceniju tokom koje

je igrao Bonda. Krejg je brz, sa-

vitqiv, hitar i nezaustavqiv.

On nije jedina novina. Re`i-

ser "Kazina Rojal# je Martin

Kembl, isti onaj Martin Kem-

bl koji je 1995. godine poku-

{ao da udahne novi `ivot se-

rijalu filmom "Zlatno oko#.

Ako su tada{we izmjene bile

kozmeti~ke, sada su mnogo du-

bqe. Prije svega, scenaristi,

me|u kojima je oskarovac Pol

Hegis, zaslu`an za "Djevojku

od milion dolara#, zajedno sa

re`iserom Kemblom, jasno su

se distancirali od dosada-

{weg mita o

Xejmsu Bondu.

U "Kazinu

Rojal# ne}ete

nai}i na se-

kretaricu Ma-

nipeni, nema

Kjua, snabdje-

va~a tehni~-

kim spravica-

ma, a slavne

re~enice koje

ukqu~uju mar-

tini i dva pu-

ta ponovqeno prezime poja-

vquju se u izmijewenom i neo-

~ekivanom obliku. Ako takve

stvari nedostaju, onda je tu se-

rija uzbudqivih akcionih sce-

na, poprili~no ozbiqna qu-

bavna pri~a, kao i najdu`a mi-

nuta`a jednog Bond filma

ikada.

Kembl poku{ava da i sa

re`iserske strane izvr{i

osavremewivawe, pa film po-

~iwe u neonoar stilu na tra-

gu "Grada grijeha# Roberta Ro-

drigeza. Sve ovo bi otprili-

ke trebalo da zna~i da je ovo

jedan suroviji agent 007, vi-

{e prqav i svakako vi{e emo-

tivan. Slogan bi zato mogao

biti: 007 za 21. vijek. Ovo je

avantura koja o{tro raskida

sa sopstvenim prethodnicima,

ali zadr`ava sve ono {to je

najboqe i zbog ~ega se i gle-

da jedan Xejms Bond. ¥

FILMSKA KRITIKA

KAZINO ROJAL

Agent 21. vijekaPi{e

Dane KOMQEN

Qiqana \uri}: Uskoro beogradska premijera

Za Petrijin dug `ivot

19

BAWA LUKA - ^lanovi

Kulturno-umjetni~kog dru{tva

"Srpski vitezovi# iz Bawe Lu-

ke predstavili su se u nedjequ

u beogradskom Domu sindikata.

Povod za nastup ~etiri kul-

turno-umjetni~ka dru{tva bio je

godi{wi koncert ansambla

"Ikarbus# iz Beograda, kojim su

proslavili i 30 godina postojawa.

@ele}i da ovaj jubilej do-

stojno obiqe`e, iz "Ikarbusa#

su pozvali prijateqska dru{tva

"Igalo# iz Igala, "Mladost#

iz Pala i "Srpske vitezove#,

da igrom i pjesmom uqep{aju

proslavu.

Pred blizu dvije hiqade po-

sjetilaca, razigrani folklo-

ra{i nastupili su sa igrama iz

Srbije, Crne Gore, BiH, poka-

zuju}i svu rasko{ narodnog

stvarala{tva.

Smjewivali su se na sceni

mladi folklora{i, jedni tek

{to odli~no odigraju, drugi na-

stave, a tre}i jedva ~ekaju da

iza|u na scenu. Ovim koncer-

tom pokazano je bogatstvo iz-

vornih igara koje ~lanovi ovih

dru{tava ~uvaju od zaborava.

"Srpski vitezovi# su igra-

ma sa Grme~a i iz Glamo~a odu-

{evili publiku, koja ih je na-

gradila dugotrajnim aplauzi-

ma. No{wama, koreografijom,

dobrom igrom, "Srpski vitezo-

vi# su pokazali da mogu dostoj-

no da predstavqaju izvorno

stvarala{tvo iz BiH.

Oni su u maju, na dan Svetog

Vasilija Ostro{kog, koji je i

slava ovog dru{tva, ugostili

"Ikarbus# na zajedni~kom kon-

certu u Bawoj Luci. Doma}ini

koncerta u Beogradu, ~lanovi

"Ikarbusa#, nastupili su sa ne-

koliko koreografija, me|u ko-

jima su splet igara iz Srbije i

igre iz Banata.

"Ikarbus# je dokazao da i naj-

mla|i dje~iji ansambl, kao i oni

najiskusniji igra~i, sa jednakim

poletom igraju na sceni.

I gosti iz Pala i Igala su

razigrano{}u izmamili burne

aplauze publike, potvr|uju}i

kvalitet igra~a, ali i koreo-

grafija koje su odabrali za na-

stup. "Igalo# je igrama iz Cr-

ne Gore do~arao mentalitet

krajeva iz kojih dolazi, a pose-

ban aplauz dobili su za koreo-

grafije iz Boke.

^lanovi KUD-a "Mladost#

iz Pala na beogradskoj sceni

zaigrali su igre iz Sarajevskog

poqa i Hercegovine, koje je pu-

blika popratila velikim apla-

uzima.

- Najve}e bogatstvo "Ikar-

busa# je {to ima jak kolektiv

iza sebe, koji je svih ovih godi-

na stajao iza nas. Nadamo se i

vjerujemo da }emo i daqe nasta-

viti sa uspjesima, jer su iza nas

brojne nagrade na festivalima

folklora {irom Evrope - ka-

`e umjetni~ki direktor "Ik-

arbusa# Dragan Bubi}.

"Ikarbus# je dodijelio za-

hvalnice svima onima koji su

svojim radom doprinijeli radu

ovog dru{tva tokom trideset

godina postojawa. Prijateqska

dru{tva "Srpski vitezovi#,

"Mladost# i "Igalo# uru~ila

su poklone "Ikarbusu#.

¥ A. RAJKOVI]

GODI[WI KONCERT ANSAMBLA

"

IKARBUS" IZ BEOGRADA

IZLO@BA

U prate}em programu fe-

stivala predvi|ena je izlo-

`ba likovnih radova Bo{ka

Ku}anskog, pozori{na pred-

stava za djecu "Ostrvo bez

blaga# gostiju iz U`ica, te

promocija kwige poezije Vu-

ka Krwevi}a "Isto~nik sa-

rajevski# u izdawu Zavoda za

uxbenike i nastavna sredstva

Isto~no Sarajevo.

SARADWA

- Koncert "Srpskih vite-

zova# u Beogradu predstavqa

nastavak saradwe koju smo

ranije zapo~eli sa "Ikarbu-

som#. Vjerujemo da }e se ovo

dru`ewe produ`iti i da }e-

mo jo{ mnogo puta nastupa-

ti na zajedni~kim koncerti-

ma - ka`e sekretar "Srpskih

vitezova# Dragi} Majstoro-

vi}. On dodaje da se "Srpski

vitezovi# pripremaju za go-

di{wi koncert, koji }e bi-

ti odr`an u decembru.

Dru{tvo

"

Srpski vitezovi": Igrom i pjesmom uqep{ali proslavu

BOGATSTVO IZVORNIH IGARA

Nastupila dru{tva

"

Srpski vitezovi" iz Bawe Luke,

"

Ikarbus" iz Beograda,

"

Igalo" iz Igala i

"

Mladost" iz

Pala, pokazuju}i rasko{ narodnih igara

ISTO^NO SARAJEVO -

Kwi`evna manifestacija "Da-

ni poezije za djecu#, koju petu

godinu zaredom organizuje "Fo-

rum teatar#, okupi}e eminent-

ne pjesnike koji }e, u Kultur-

nom centru u Isto~nom Saraje-

vu, qubiteqima poezije govori-

ti svoje stihove.

Po~etak dru`ewa zakazan je

za 29. novembar i traja}e do 1.

decembra. Sa publikom, koju ~i-

ne sve generacije, susre{}e se

Dobrica Eri}, Mirjana Bula-

tovi}, Tode Nikoleti}, Stevka

Kozi} - Preradovi}, Radoslav

Samarxija, Slobodan Stani{i},

Nedeqko Popadi}, Jadranka An-

ti} i Nedeqko Zelenovi}. Pje-

snici }e, kako je planirano, go-

stovati i u Palama, Trnovu, Ka-

linoviku, Miqevini i Fo~i.

Ovo }e biti prilika da se

promovi{u i nova izdawa kwi-

ga poezije Tode Nikoleti}a

"Pesme za ma{tawe i odrasta-

we# i Nevene Sto{i} "Ko o ~e-

mu ja o svemu#. Za u~esnike i

sponzore programa "Forum te-

atar# }e izvesti pozori{nu

predstavu "Lutak#.

Generalni pokroviteqi ove

kulturne manifestacije su Mi-

nistarstvo prosvjete i kulture

Republike Srpske i Zavod za ux-

benike i nastavna sredstva Is-

to~no Sarajevo. ¥ V. Bu.

DANI POEZIJE ZA DJECU U ISTO^NOM SARAJEVU

Odrastawe uz stihove

NAGRADE

U okviru manifestacije

bi}e nagra|eni i najboqi ra-

dovi u~enika iz Republike

Srpske, Srbije i Crne Gore.

@iri, koji su ~inili Da-

ra Sekuli}, Vladimir Na-

sti} i Branko u~ak, pregle-

dao je oko 700 pristiglih dje-

~ijih pjesama u~enika osnov-

nih i sredwih {kola, od ko-

jih }e {est najboqih dobiti

nagradu.

POVODOM obiqe`ava-

wa pola vijeka postojawa Mu-

zeja u Doboju, "Po{te Srpske#

pusti}e danas u prodaju seri-

ju od dvije prigodne po{tan-

ske marke, ~iji su motivi eks-

ponati iz ove muzejske usta-

nove. Marke imaju nominalnu

vrijednost po jednu KM, a na

wima (i prate}im viwetama)

prikazane su kop~e (ili paf-

te) sa narodnih no{wi iz 18,

19. i 20. vijeka.

Likovna rje{ewa maraka

uradili su umjetnici iz Beo-

grada Nade`da Sko~aji} i Ra-

domir Bojani}, a od{tampa-

ne su tehnikom vi{ebojnog

ofseta u novosadskoj

{tampariji "Forum#,

u taba~i}ima sa osam

maraka i viwetom u

sredini. Tira` ovog

prigodnog izdawa je 15

hiqada serija.

Izdawem "Muzej-

ski eksponati# Pred-

uze}e za po{tanski sa-

obra}aj Republike Sr-

pske okon~alo je fi-

latelisti~ku 2006. go-

dinu.

¥ A. R.

POSQEDWE OVOGODI[WE IZDAWE

PRIGODNIH MARAKA SRPSKE

Kop~e sa narodnih no{wi

1520 - Portugalski more-

plovac Fernando Magelan uplo-

vio je u Pacifik, pro{av{i iz

Atlatskog okeana kroz moreuz

koji sada nosi wegovo ime.

1632 - Ro|en je francuski

kompozitor italijanskog po-

rijekla @an Batist Lili, tvo-

rac klasi~ne francuske ope-

re, s baletom, horovima, arija-

ma i scenskim efektima. S Mo-

lijerom je stvorio novu dram-

sko-muzi~ku vrstu - comedie

ballet. Bio je glavna li~nost

muzi~kog `ivota na dvoru Lu-

ja ^etrnaestog i cijelog Pa-

riza. Pripisuje mu se prva upo-

treba palice za dirigovawe.

1820 - Ro|en je wema~ki fi-

lozof Fridrih Engels, jedan od

osniva~a nau~nog socijalizma i

najbli`i saradnik Karla Mark-

sa. Osnovne postavke materija-

listi~kog poimawa svijeta iz-

lo`io je u djelu "Anti-Diring#,

a u saradwi s Marksom napisao

je "Wema~ku ideologiju# i "Ma-

nifest komunisti~ke partije#.

1821 - Panama je proglasi-

la nezavisnost od [panije i

pridru`ila se Kolumbiji.

1829 - Ro|en je ruski kla-

virski virtuoz i kompozitor

Anton Grigorjevi~ Rubin-

{tajn, osniva~ Konzervatori-

juma u Petrogradu. Pripadao je

tzv. kosmopolitskom pravcu,

nasuprot "Velikoj petorici#.

Komponovao je opere, klavir-

ske kompozicije, solo pjesme.

1830 - U Beogradu na Ta-

{majdanu u prisustvu kneza Mi-

lo{a i beogradskog pa{e sve~a-

no je pro~itan hati{erif tur-

skog sultana Mahmuda Drugog o

autonomiji Srbije. Turci su na-

kon toga prodali svoja imawa

Srbima i napustili Beograd.

1858 - Na zahtjev opozici-

onih vo|a obrenovi}evaca i

liberala u kne`evini Srbi-

ji je sazvana skup{tina, prva

u parlamentarnoj istoriji Sr-

bije koja je sazvana na osnovu

posebno usvojenog zakona. Ra-

nije skup{tine zasnivale su

se na obi~ajnom pravu. Sveto-

andrejska skup{tina ~ije je

zasjedawe po~elo 30. decem-

bra izvr{ila je smjenu dina-

stija u Srbiji - zba~en je

Aleksandar Kara|or|evi}, a

na srpski presto je vra}en Mi-

lo{ Obrenovi}.

1905 - Irski politi~ar

Artur Grifit osnovao je u Da-

blinu partiju [in fejn, koja

je okupila pobornike irske

nezavisnosti od Velike Bri-

tanije.

1912 - Nakon 400 godina

turske vladavine Albanija je

proglasila nezavisnost, koja

je priznata na konferenciji

ambasadora velikih sila u

Londonu 20. decembra i Lon-

donskim ugovorom o miru 30.

maja 1913. U mestu Valona

formirana je prva privreme-

na vlada.

1919 - Nensi Estor je kao

prva `ena izabrana u britan-

ski parlament.

1920 - U Kraqevini Srba,

Hrvata i Slovenaca odr`ani

su prvi izbori za Ustavotvor-

nu skup{tinu. Najvi{e gla-

sova dobili su demokrate

osvojiv{i 92 od 419 mandata i

radikali sa 91 mandatom, a iz-

nena|ewe su priredili komu-

nisti sa 50 poslani~kih mje-

sta. @ene, vojnici i oficiri,

kao i pripadnici nacional-

nih mawina, nisu imali pra-

vo glasa.

1943 - U Teheranu je po~e-

la konferencija predsjednika

SAD Ruzvelta, britanskog

premijera ^er~ila i sovjet-

skog lidera Staqina na kojoj

je razmatrano daqe vo|ewe ra-

ta s Wema~kom i posqeratno

ure|ewe Evrope.

1945 - Umro je ameri~ki

teniser i politi~ar Dvajt

Dejvis, koji je 1900. osnovao

tenisko takmi~ewe nacija

"Dejvis kup#. Bio je i ameri~-

ki ministar rata od 1925. do

1929. i generalni guverner

SAD na Filipinima od 1929.

do 1932.

1950 - U Beogradu je osno-

van Muzej pozori{ne umjet-

nosti Srbije.

2000 - Holandski parla-

ment je odobrio zakon kojim se

dopu{ta eutanazija i samou-

bistvo uz pomo} qekara. Ti-

me je Holandija postala prva

zemqa koja je legalizovala ta-

kvu praksu.

2001 - Stotine zarobqe-

nih boraca Al-Kaide umrlo

je u Avganistanu nakon {to je

Sjeverna alijansa na kraju kr-

vave pobune, preuzela kontro-

lu nad tvr|avom blizu Maza-

ra-i-[arifa. ¥

UTVR\IVAWE istine problem je koji

su qudi poku{avali da rije{e vijekovima una-

zad. Metode za otkrivawe da li su ne~ije tvrd-

we istinite ili la`ne nikada nisu bile we-

`ne, a vra}awe u daleku pro{lost izbacuje na

povr{inu nekada{we krajwe nehumane i dra-

sti~ne na~ine utvr|ivawa istine - od najstra-

{nijih mu~ewa do spaqivawa na loma~i.

Pronalaza~i su prakti~no od po~etka na-

{e ere tragali za boqim, efikasnijim i ma-

we bolnim na~inom otkrivawa la`i i smi-

{qali razne naprave koje su odre|ivale isti-

nitost ne~ijih izjava.

Ipak, prvi ure|aj za otkrivawe istine

pojavio se tek po~etkom pro{log vijeka, ta~-

nije, 1902. godine. Poligrafska ma{ina koju

je tada izmislio Xejms Mekenzi bila je pre-

te~a kasnijeg, mnogo pouzdanijeg i efikasni-

jeg ure|aja. Svojim nezgrapnim izgledom Me-

kenzijev detektor la`i ve} na prvi pogled

nije ulivao veliku nadu da mo`e da utvrdi

istinu. Ova drvena skalamerija prepuna `i-

ca vrlo brzo se pokazala kao nepouzdana, pa

se nije mnogo ni koristila. Xon

Larson, student medicine na Kali-

fornijskom univerzitetu, izumio je

1921. modernu verziju detektora la-

`i. Tri godine kasnije, ovaj poli-

graf po~eli su zvani~no da kori-

ste policajci koji su otkrivali po-

~inioce zlo~ina i drugih krivi~-

nih djela. Od tada do danas ure|aj

za otkrivawe la`i drasti~no je

promijenio svoj izgled. Drveni, glo-

mazni aparat zamijenio je nov i mo-

deran kompjuterski poligraf, s daleko ve}im

mogu}nostima i mnogo ve}om pouzdano{}u.

Ipak, ideja o otkrivawu istine i la`i osta-

la je ista kao i kod Larsonovog ure|aja, i ona

i danas ~ini osnovu detektora la`i. Kada is-

pitanik la`e, u wegovom organizmu dolazi do

stresa koji uti~e na promjenu psihi~kih reak-

cija. Poligraf funkcioni{e na sqede}i na-

~in: senzori prika~eni na tijelo ispitanika

u toku testirawa prenose svaku reakciju, na-

ro~ito onu nevidqivu golim okom, kao i sve

promjene u organizmu, od onih u disawu i krv-

nom pritisku do izmjena u ritmu pulsa.

Sve {to se de{ava u organizmu prilikom

postavqawa pitawa ispitaniku prenosi se

na papir posebnim ure|ajima koji podsje}aju

na izdu`eno pero. Kasnije, stru~wak ~ita i

tuma~i dobijene podatke.

Iako se ve} dugo koristi kao pomo}no

sredstvo u policijama {irom svijeta, detek-

tor la`i nije svuda priznat kao zvani~ni in-

strument koji se koristi u istrazi. ¥

DOGODILO SE NA

DANA[WI DAN

1757 - Ro|en je engleski

slikar, bakrorezac i pisac

Vilijam Blejk, pjesnik in-

tuicije i ma{te. Kwi`ev-

nu slavu stekao je zbirkama

pjesama "Pjesme iskustva#

i "Pjesme nevinosti#, a kao

slikar poznat je po 21 ilu-

straciji za "Kwigu o Jovu#

i ilustracijama oserovih

"Kanterberijskih pri~a#.

Wegova poezija postala je

poznata i cijewena tek kra-

jem 19. vijeka i znatno je

uticala na brojne pjesnike,

posebno nadrealiste.

Blejk

1907 - Ro|en je Alberto

Moravija, jedan od najistak-

nutijih i najplodnijih ita-

lijanskih kwi`evnika 20.

vijeka. Autor "]o}are#,

"Rimqanke#, "Rimskih pri-

~a#, slavu je stekao ve} pr-

vim romanom "Ravnodu{ni

qudi# (1929).

Moravija

Jak{i}

utorak, 28. novembar 2006.FEQTON

KAKO JE NASTAO POLIGRAF

TRAGA^I ZA ISTINOM

Popularni pisac stvara no-

va djela, susre}e se sa svijetom

koji se interesuje za wegov rad,

daje intervjue doma}im i stra-

nim novinarima, aktivno u~e-

stvuje u kwi`evnim raspravama

zala`u}i se za realizam u lite-

raturi. lan je redakcije ~asopi-

sa "Savremenik# i pri`eqkuje

da vidi u wemu objavqenu poezi-

ju Radovana Zogovi}a, koji se pre-

vodom poeme Majakovskog "Ha-

ra{o#, {tampane u izdawu beo-

gradske "Prosvete#, tada prvi

put predstavqa u javnosti, posli-

je 1949. godine. Ali pjesnik je i

daqe pod zabranom onih "odozgo#

i svaka pomisao na tako ne{to

bila je nedopustiva.

U papirima o ]opi}u "sum-

wivom gra|aninu#, koji se sku-

pqaju u Gradskom komitetu SK

Beograda, s tim u vezi zabiqe-

`eno je:

"Dvadeset sedmog aprila

1958. godine, odgovaraju}i na pi-

tawa iz ankete "Jugosloven na-

{eg doba#, Branko ]opi} je za

"NIN# dao izjavu u kojoj je, iz-

me|u ostalog rekao da je eleo da

u 1958. godini vidi na stupcima

na{e {tampe i pesme "na{eg po-

znatog pesnika# Radovana Zogo-

vi}a. Me|utim, ovaj deo wegove

izjave nije {tampan u "NIN-u#na

insistirawe urednika kulturne

rubrike "NIN-a#, Adamovi}a.

(Treba zapaziti da je Branko

]opi} ovu izjavu dao posle VII

Kongresa SKJ)#

Cirkularno

pismo komitetima

Bilo je to vrijeme poslije

Informbiroa, kada su se poli-

ti~ki odnosi Jugoslavije sa So-

vjetskim Savezom po~eli razvi-

jati u ne{to povoqnijem smjeru

nakon Staqinove smrti i signa-

lizacije "pomirewa# iz Moskve.

U literarnim krugovima je tada

ve} trajalo me|usobno prepuca-

vawe "modernista# i "realista#.

Prvi su mislili za ove druge,

okupqene oko "Savremenika#, da

su nakloweni idejama IB-a, "re-

alisti# su govorili za "moderni-

ste# da u`ivaju privilegije i par-

tijsku podr{ku. O tome Du{an

Kosti} svjedo~i:

"U fazi takvih beskrupulo-

znih napada vrhunac je bio ono

{to je uradio Xemal Bijedi}, ta-

da predsjednik Ideolo{ke komi-

sije CK BiH, koji je razaslao

cirkularno pismo svim op{tin-

skim komitetima u republici, u

kojem je, izme|u ostalog, stajalo

da grupu oko "Savremenika# ~i-

ne potencijalni ibeovci. O to-

me mi je neuvijeno pri~ao moj pa-

{enog Safet Filipovi}, koji je

u to vrijeme bio na visokoj funk-

ciji u slu`bi bezbjednosti BiH:

bio je republi~ki sekretar za

unutra{we poslove. A takva kva-

lifikacija, zna se, {ta je mogla

da zna~i: spremaj }ebe! Ni{ta

novo tada: poznata tehnika eti-

ketirawa, neodgovornog, nepra-

vednog...#

]opi}a prate po partijskoj

liniji, slijede ga dou{nici Ud-

be, pune}i izvje{tajima wen do-

sije, otvoren sedamnaest godina,

da bi napokon bio umrtvqen i

odlo`en u arhivu. Milan Tre-

{wi}, tada {ef kabineta mini-

stra unutra{wih poslova Jugo-

slavije, u ~ijoj nadle`nosti je

bila i Udba, iznosi svoje vi|ewe

ove Slu`be u odnosu prema Bran-

ku ]opi}u, kulturnoj, kwi`evnoj

i politi~koj atmosferi Beogra-

da toga vremena.

Da li je Branko bio na oku

politi~ke policije zbog toga

{to je smatran neprijateqem

dr`ave i Partije - ne bi se mo-

glo re}i.

Vi{e je to

bilo pra-

}ewe wego-

vog okru-

`ewa - pi-

saca, humo-

rista, boe-

ma, mnogih

prijateqa

i gostiju

iz Sovjet-

ske ambasa-

de, koji su

Branka po-

sje}ivali

kod ku}e,

re}i }e R.

Pekovi},

uvjeren da

je Tre-

{wi}evo

svjedo~ewe

dosta pou-

zdano. U

ovom i na-

rednom na-

stavku pre-

n o s i m o

tekst, obja-

vqen u "Eks-

pres politi-

ci#, prije de-

set godina:

"Godina-

ma prisustvuju}i redovnim jutar-

wim razgovorima rukovode}i qu-

di Udbe za Beograd - slu{ao sam

novosti o "Branku ]opi}u i gru-

pi# proruskih, prosvjetskih, pa

~ak i prokominformskih eleme-

nata. Bili su to sedmi~ni izve-

{taji referenta, "zadu`enog# za

kwi`evnike i novinare u Beo-

gradu, po liniji unutra{we bez-

bjednosti.

A taj "zadu`eni# je "cedio#

izvesnog "Remingtona#, poznatog

beogradskog novinara koga je bio

"ugradio# u grupu Branka ]opi-

}a. Radilo se to tako {to je no-

vinar galantno ~astio pi}em i

mezetlucima Zuku Xumhura, jed-

nog me|u ~lanovima te "proso-

vjetske grupe beogradskih inte-

lektualaca#, a ovaj bi prepri~a-

vao {ta se protekle ve~eri ili

dana zbivalo u stanu Branka ]o-

pi}a. O ~emu se pri~alo, ko je

pri~ao i uop{te {ta je bilo no-

vog, naravno za policijske potre-

be. "Remington# je pla}ao iz xe-

pa Udbe, pri ~emu je i sam imao

od tog honorara pristojnu ko-

rist...

Tako je to i{lo godinama.

Pun kao oko, dosije o Branku

]opi}u i grupi negovan je i ~u-

van kao velika vrednost. Na

osnovu podataka u wemu, partij-

ski i dr`avni vrh, sve do Tita,

ukqu~uju}i i wega, obave{ta-

vao se {ta taj deo beogradske

~ar{ije misli o dru{tvenim,

politi~kim i ekonomskim kre-

tawima u zemqi koja izgra|uje

socijalizam.

Posebno ih je zanimalo kako

se ocewuju odnosi Jugoslavije i

wene komunisti~ke partije pre-

ma SSSR-u i ostalim zemqama

kominformovskog tabora... ^e-

trnaest punih godina Branko ]o-

pi}, Desanka Maksimovi}, Du-

{an Kosti}, Vasa Popovi}, Sa-

va Nikoli} i Mira Ale~kovi}

i pri{ipetqa Zuko Xumhur, bi-

li su pod budnim okom Udbe, ozna-

~eni kao sumwiva lica i nepodob-

ni gra|ani.

Redovni gost

ambasade

Partijske stege i pa`wa

prema Branku ]opi}u, od stra-

ne politi~ke policije, kako bi

to Branko kazao - "potajne poli-

ti~ke policije# - bila je u di-

rektnom odnosu sa stawem odno-

sa Jugoslavija - SSSR. Posle to-

bo`we normalizacije, 1955. go-

dine, kada su Bulgawin i Hru-

{~ov do{li Titu na noge zbog

izmirewa, Branko ]opi} je mo-

gao da planira i da putuje u

SSSR, {to je i u~inio.

U to vreme bio je redovan

gost na prijemima u sovjetskoj

ambasadi i u prijateqskim odno-

sima sa qudima u tom diplomat-

skom i konzularnom predstav-

ni{tvu...

Izvesna Brankova ro|aka

bila je udata za nekog danskog

diplomatu sa slu`bom u Beogra-

du, pa je to bila veza za nabavku

tih skupih pi}a, ali i razlog da

ga neke ispi~uture redovno po-

se}uju...

Zbog tog svog intervjua u Mo-

skvi, Branko je ozna~en kao otvo-

reni neprijateq. Dosije mu je

"osve`avan# novim podacima.

¥ (Nastavi}e se)

Napadi na pisce

"

realiste", okupqene oko ~asopisa

"

Savremenik", bili su o{tri, mo`e se re}i

beskrupulozni.

"

Modernisti", koji su u`ivali podr{ku

partije, smatrali su ih privr`enicima ideja

Informbiroa. Vrhunac takve kvalifikacije ispoqen

je u cirkularnom pismu op{tinskim komitetima, koje je

pisao tada{wi predsjednik Ideolo{ke komisije CK

BiH, Xemal Bijedi}, rekav{i da grupu oko

"

Savremenika"

~ine potencijalni ibeovci

NA OKU POLITI^KE POLICIJE

Branko ]opi} ~etrnaest godina pod

budnim okom Udbe, koja je unajmila

poznatog beogradskog novinara

"

Remingtona" za svog {pijuna

KAZIVAWA SAVREMENIKA

B R O Z O V A H A J K A N A B R A N K A

20

14.

1878 - Umro je \ura Jak-

{i}, najve}i liri~ar srp-

skog romantizma i jedan od

najdarovitijih slikara 19.

vijeka. Pored poezije, koja

je najvrednija u wegovom

kwi`evnom opusu, pisao je

pripovijetke i herojske po-

eme ("Na Liparu#, "Pono}#,

"Padajte bra}o#, "Otaxbi-

na#, "Seoba Srbaqa#, "Sta-

noje Glava{#).

]opi}eve nevoqe zbog satiri~nih pri~a

utorak, 28. novembar 2006. VRIJEME, QUDI I DOGA\AJI

KULTURNO-umjetni~ko

dru{tvo "Taras [ev~enko# iz

Bawe Luke u petak, u svadbenom

paviqonu "Valentin#, sve~anim

koncertom obiqe`ilo je 40 go-

dina svog rada i postojawa.

U Bawoj Luci danas `ivi

oko 350 ukrajinskih porodica,

a moglo bi se re}i da svaka od

wih na neki na~in ima u~e{}e

u radu i organizovawu KUD-a.

- Za 40 godina rada i posto-

jawa dru{tva, ne samo da je o~u-

vana ukrajinska kultura u na-

{em gradu ve} je i zna~ajno obo-

ga}en wegov kulturni i dru-

{tveni `ivot - rekla je na~el-

nik Odjeqewa za dru{tvene dje-

latnosti u Administrativnoj

slu`bi Bawe Luke Qiqana Ra-

dovanovi}.

Predstavnici KUD-a "Ta-

ras [ev~enko#, kao znak zahval-

nosti za dosada{wu podr{ku

koju je grad pru`io wihovom

dru{tvu, uru~ili su Qiqani

Radovanovi} prigodan poklon

i priznawe.

U okviru sve~anosti obi-

qe`avawa ~etiri decenije po-

stojawa KUD-a u prostorijama

Kluba nacionalnih mawina u

Bawoj Luci otvorena je i izlo-

`ba fotografija, diploma, pri-

znawa... i ostalih eksponata sa

kojima je na svojevrstan na~in

do~aran ivotni i razvojni put

dru{tva.

- Odr`ali smo i godi{wu

skup{tinu i podijelili zahval-

nice organizacijama ko-

je su tokom proteklih 40

godina pomagale o~uva-

we na{e kulture, sara-

|ivale sa nama i davale

nam podr{ku - ka`e se-

kretar i koreograf

KUD-a "Taras [ev~en-

ko# Stevo Havrequk.

Jedan od najstarijih

~lanova Sofija Ba~in-

ski, jo{ kao omladinka

predstavqala se ukra-

jinskim igrama na na-

{im prostorima.

- Narodne igre iz

Ukrajine su vesele i

wih treba da igraju mla-

|i, jer oni imaju vi{e

energije. Danas stariji

ne igraju, ali u radu dru-

{tva u~estvuju na osta-

le na~ine - obja{wava

Sofija.

Ona dodaje da iz KUD-

a "Taras [ev~enko# ni-

kada ne bi oti{la, ali da

su je sustigle godine, zbog ~ega

je morala da ostavi igrawe i

pridru`i se mje{ovitoj i en-

skoj pjeva~koj grupi.

Mla|i ~lanovi

folklornog ansambla

zadovoqni su i isti~u

da bi voqeli da godi-

{we imaju vi{e konce-

rata.

- Publika nas uvi-

jek isprati aplauzom,

{to nas vu~e da se {to

prije vratimo na scenu

- ka`e igra~ Mirko Rat-

kovi}.

Osam godina u KUD-

u "Taras [ev~enko#

igra i Aleksandra Kva-

sni. Ona isti~e da naj-

vi{e voli igru "Ho-

pak#, jer je jedna od naj-

veselijih, pa publika

uvijek bude zadovoqna.

Igra "Koza~ok# je

za igra~icu Maju Ko-

qan~i} naj`ivqa i ona

ka`e da obo`ava da je

izvodi.

Mje{ovita pjeva~ka grupa,

pod dirigentskom palicom Ne-

nada Simi}a, otpjevala je na

koncertu narodne pjesme iz

Ukrajine "Udru`imo se, bra}o

Ukrajinci# i "Raznoliko cvi-

je}e#.

Prate}i folklorni an-

sambl, predstavio se i orkestar

KUD-a "Taras [ev~enko#.

Poslije sve~anog koncerta,

Ukrajinci su se dru`ili do ka-

sno u no} u svadbenom paviqo-

nu "Valentin#.

Dru`ewu su prisustvovali

evropski koordinator Ukraji-

naca Jaroslava Hortjani i ukra-

jinski ambasador u BiH Anato-

ni ^ere{enko, koji je tom pri-

likom sekretaru KUD-a Stevi

Havrequku uru~io priznawe za

li~ni doprinos razvitku i

predstavqawu ukrajinske naci-

onalne kulture i narodne tra-

dicije, a predsjedniku Vasiqu

Prista{u kwige "Istorija

Ukrajine# i "Pjesnici u kul-

turi ukrajinskoj#.

^lanovi dru{tva za svoj do-

prinos KUD-u "Taras [ev~en-

ko#, osim diplomama, nagra|e-

ni su i medaqama.

¥ Tekst i snimci

Biqana VELENDE^I]

^LANOVI

Kulturno-umjetni~ko dru-

{tvo "Taras [ev~enko# da-

nas ima 120 aktivnih ~lanova,

ve}inom Ukrajinaca. Pored

hora i orkestra, djeluju i dva

ansambla, dje~ija i omladin-

ska, te mu{ka vokalna grupa.

NASTUPI

^lanovi KUD-a "Taras

[ev~enko# u 2006. godini ima-

li su tridesetak nastupa. Sa

ponosom izdvajaju u~e{}e na

{estodnevnoj smotri kultur-

no-umjetni~kih dru{tava u

Makedoniji i nastupe u Hr-

vatskoj i Srbiji.

Wihovo izvo|ewe ukrajin-

skih pjesama i igara publika

je zapazila na manifestaciji

"Dani folklora# u Bawoj Lu-

ci, a i u selu Devetina kod Pr-

wavora, gdje je dru{tvo samo-

stalno organizovalo koncert.

KULTURNO-UMJETNI^KO DRU[TVO

"

TARAS [EV^ENKO" IZ BAWE LUKE OBIQE@ILO JUBILEJ

^ETIRI DECENIJE UKRAJINSKE KULTURE

21

U Bawoj Luci `ivi 350 ukrajinskih porodica,

koje svaka na svoj na~in u~estvuju u radu KUD-a

"

Taras [ev~enko". Za 40 godina postojawa, dru{tvo

zna~ajno obogatilo kulturni i dru{tveni `ivot grada,

rekla Qiqana Radovanovi}

\ Vasiq Prista{ i Qiqana Radovanovi}: Ukrajinska kultura 40 godina

na sceni

\ Dirigent Nenad Simi} i mje{ovita pjeva~ka grupa:

"

Udru`imo se,

bra}o Ukrajinci..."

\ Jaroslava Hortjani i Stevo Havrequk:

Na dodijeli medaqa i priznawa

\ Orkestar KUD-a

"

Taras [ev~enko": Muzi~ka pratwa

\ Folklorni ansambl:

"

Hopak" omiqena igra mladih

\Sofija Ba~inski: Kada sam bila

mlada, igrala sam, a sada pjevam

\Ambasador Ukrajine Anatoni

^ere{enko: Pohvalio rad i doprinos

dru{tva

Ovan 21.3-20.4. Bik 21.4-20.5. Blizanci 21.5-20.6. Rak 21.6-20.7. Lav 21.7-21.8. Djevica 22.8-22.9.

Ribe 19.2-20.3.Vodolija 20.1-18.2.Jarac 21.12-19.1.Strijelac 23.11-20.12.[korpija 23.10-22.11.

DNEVNI

Vaga 23.9-22.10.

HOROSKOP

HOROSKOP

Ne~ije rije~i za vas predstavqaju

veliko ohrabrewe ili podr{ku u

poslu kojim se bavite. Potrudite

se da ostvarite svoje poslovne na-

mjere u razli~itim pravcima. Novi dogo-

vor vodi ka zajedni~kom poslovnom uspjehu.

Poka`ite da posjedujete prefiwene mani-

re i {arm, va`no je da ostavite pozitivan

utisak na osobu koja vam se dopada. Plani-

rajte izlazak ili {etwu, prija}e vam re-

laksacija.

Va`no je da sa~uvate samokontro-

lu, pred osobom koja ima negati-

van uticaj na va{e raspolo`ewe

ili pona{awe. Morate imati do-

voqno mudrosti, da se suprotstavite ne~i-

joj samovoqi i poslovnom autoritetu. No-

vi izlivi qubomore ili emotivna pose-

sivnost, djeluju iritiraju}e na voqenu oso-

bu. Promijenite svoje neprikladno pona-

{awe. Izbjegavajte konfliktne situaci-

je, opustite se.

Imate dobar predosje}aj u poslov-

nim procjenama, stoga sa velikim

nestrpqewem i{~ekujete susret

ili razgovor sa jednom uticajnom

osobom. Va`no je da pravilno isti~ete svo-

je profesionalne sposobnosti i da djeluje-

te dobronamjerno. Podsti~ite kod sebe emo-

tivnu inspiraciju i smisao za dobar ukus.

Prepustite se svojim osje}awima i stra-

stima. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizi~koj

formi.

Potrudite se da budete takti~ni

pred osobom koja ignori{e va{e

prisustvo ili profesionalne spo-

sobnosti. Ako postoji poslovni ne-

sporazum, va`no je da sa~uvate prisebnost du-

ha. Postupite u skladu sa lijepim vaspita-

wem. Nema razloga da se suvi{e isti~ete u

ne~ijem dru{tvu. Voqena osoba ne `eli da

joj name}ete svoja pravila ili stavove. Pri-

ja}e vam vedri sadr`aji, kao efikasan re-

cept za dobro raspolo`ewe.

Neko poku{ava da vam nametne

stroga poslovna pravila, ali vi

imate razli~ite zamjerke. Ne do-

pada vam se ni zapovjedni~ki ton

na koji vam se obra}a jedna starija oso-

ba. Ne budite brzopleti, ve} sa~ekajte da

istina iza|e na vidjelo. Vje{to prikri-

vate svoja osje}awa i `elite da ostavite

odre|eni utisak na blisku osobu, ipak ne

pronalazite spokoj. Ve~erwe sate rezer-

vi{ite za svoj "svijet intime#, prija}e

vam opu{tawe.

Ukoliko se zadesite u pravom tre-

nutku i na dobrom mjestu, o~ekuje

vas poslovno-finansijski dobitak

ili javno priznawe. Poslovni us-

pjeh proizilazi iz dobrih priprema, neop-

hodne su vam provjerene informacije. Va-

`no je da djelujete o~aravaju}e na svog part-

nera. Potvrdite da potvrdite svoj dobar

ukus i pravu mjeru vrijednosti prilikom

izbora. Sa~uvajte dobro raspolo`ewe, re-

laksirajte se.

Susret sa jednom osobom na vas

djeluje intrigantno, zbog toga ne

uspijevate da prikrijete svoje ne-

raspolo`ewe i zabrinutost. Uko-

liko vam je potrebna ne~ija podr{ka ili

razumijevawe, nemojte oklijevati. U qu-

bavnom dijalogu, partner ne `eli lako da

se odrekne planova koje ima. Ali, neko mo-

ra prvi da popusti. Budite mudri. Prija}e

vam psiho-fizi~ka relaksacija.

Obratite pa`wu na ne~iju poruku

ili upozorewe. Nemojte dozvoli-

ti da u vama preovlada potreba za

dominacijom u susretu sa saradni-

cima. Ukoliko imate equ da dik-

tirate razli~ita pravila pona{awa, in-

direktno ugro`avate svoje poslovne inte-

rese i veze. Prati vas emotivni nemir, vo-

qena osoba vam neprekidno zadaje dodatne

dileme ili nove "qubavne rebuse#. Potreb-

no je da se rasteretite od dodatnih priti-

saka, opustite se.

Intuitivni signali vas upozora-

vaju na potencijalnu opasnost,

stoga budite pa`qiviji u dru{tvu

nepoznatih saradnika. Distanci-

rajte se od osobe koja nema previ{e obzi-

ra za va{e poslovne interese. Uqep{ajte

svoje raspolo`ewe u odgovaraju}em dru-

{tvu ili u krugu porodice. Nema potrebe

da odgovarate na ne~iju emotivnu provoka-

ciju. Sa~uvajte optimizam i pozitivnu ori-

jentaciju.

Ponu|ene su vam nove ideje u po-

slovno-finansijskoj saradwi. Dje-

limi~no ste suzdr`ani, jer va{ iz-

bor proizilazi iz dogovora sa jed-

nom starijom osobom. Preispitujete uzajam-

no povjerewe i svoje profesionalne sposob-

nosti. Nemojte uskra}ivati svojoj porodici

ili partneru mogu}nost na zabavu. Poka`i-

te vi{e sluha za ne~ija emotivna intereso-

vawa. Podsti~ite kod sebe vedar duh, kao

podsticaj za dobro raspolo`ewe.

Susret sa jednom osobom otkriva

va`ne detaqe, a zajedni~ki dogo-

vor predstavqa dobar predznak u

poslovno-finansijskoj saradwi.

Potrebno je da sprovedete odlu~-

nu akciju. Ukoliko vam je stalo da obradu-

jete porodicu ili voqenu osobu, promije-

nite svoje ustaqene navike. Budite dovoq-

no ma{toviti i inspirativni u svakom po-

gledu. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizi~koj

formi.

Ne~ija podr{ka djeluje korisno

u razli~itim situacijama. Obra-

tite pa`wu na nove informaci-

je koje ukazuju na dobre mogu}no-

sti u poslovnoj saradwi. Va`no

je da formirate nove kriterijume vrijed-

nosti. Nemojte dozvoliti da neko sputa-

va va{u voqu ili pravo na izbor. Zaslu-

`ujete boqi qubavni "tretman#, nego

{to neko poku{ava da vam nametne. Pri-

ja}e vam relaksacija ili boravak u pri-

rodi, opustite se.

utorak, 28. novembar 2006.MOZAIK

POZNATO je da ve}ina

javnih li~nosti ima poroke.

Mnoge osjetqive muzi~ke

i gluma~ke du{e istinu tra`e

u vinu, ali i u ne{to mawe po-

eti~nim pi}ima: pivu, viskiju,

rakiji, viwaku...

I dok se neki pod uticajem

alkohola dramati~no mijewa-

ju, postaju svadqivi i zabora-

vqaju na svoje obaveze, drugi,

poput Petra Kraqa, umiju da

popiju i da zadr`e blagu narav

i punu radnu sposobnost.

Gluma~ka legenda je jedan

od rijetkih glumaca koji o svo-

joj qubavi prema pi}u govori

bez ustezawa:

- Ne ro-

bujem malo-

gra|anskim

predrasu-

dama, i ne-

ma razloga

da ne pri-

znam da vo-

lim da po-

pijem, po-

gotovo zato

{to moj posao

zbog toga nika-

da nije trpio. Dakle, nisam pi-

janica, ve} glumac koji pije -

ka`e Kraq.

Gocu Bo`inovsku bije

glas da ponekad voli malo vi-

{e da popije, ali za razliku

od wene prijateqice Zlate

Petrovi}, nikada nije do`i-

vjela da je paparaco uslika

kako u pijanom stawu vr{i

malu nu`du pored puta! U po-

sqedwe vrijeme i Ana Ni-

koli} je vi|ana "pod gasom#,

ali ona je svakako "mala be-

ba# u odnosu na Vesnu Zmija-

nac, koja godinama qutu bit-

ku bije sa ~okaw~etom, iz ko-

ga "mezeti# rakiju na svom

ran~u na Bukuqi!

I za Nadu Top~agi} kru`i

pri~a da voli da "cuga#, mada

ona tvrdi da pije iskqu~ivo na

aerodromu i u avionu, jer se pa-

ni~no pla{i letewa. Ali, Na-

da ima jedan daleko egzoti~ni-

ji porok, o kome je svojevreme-

no govorila i u jednoj televi-

zijskoj emisiji - ona, naime, vo-

li da po hotelima i restorani-

ma sakupqa "suvenire# kao {to

su piksle i pe{kiri! A da pje-

va~ica umije da se na{ali na

ra~un ove svoje strasti, poka-

zuje i podatak da ponekad, kad

pjeva na veseqima, promijeni

stihove svoje pjesme "Ako pi-

jem, svoje pijem# u "Ako kra-

dem, tu|e kradem#! ¥

NAJVE]I POROCI DOMA]IH ESTRADWAKA (1)

KAPQICA VI[E

22

I dok se neki pod uticajem alkohola

dramati~no mijewaju, postaju svadqivi

i zaboravqaju na svoje obaveze, drugi, poput

Petra Kraqa, umiju da popiju i da zadr`e

blagu narav i punu radnu sposobnost

\Vesna Zmijanac: Poznata kao

qubiteq alkohola

\Nada Top~agi}:

"

Ako pijem, svoje pijem"

NAOMI Kembl, crna kra-

qica modnih pista, o~ajni~ki

se eli smiriti i osnovati po-

rodicu, ali britanski mediji

to ne smatraju ba{ dobrom ide-

jom.

Manekenka koja je bila u ve-

zi s mnogim slavnim mu{karci-

ma, ukqu~uju}i A{era, Rober-

ta de Nira i Silvestera Sta-

lonea, spremna je da ima dijete,

ali zabrinuta je {to zbog svo-

je lo{e reputacije ne mo`e za-

dr`ati mu{karca.

- Naomi je uvijek imala re-

putaciju zahtjevne, ali postoji

mnogo razloga za{to se `eli

smiriti. Kad je postala slav-

na, bilo joj je dopu{teno da se

pona{a poput razma`enog dje-

teta i imala je uz sebe qude po-

put \anija Versa}ea koji su je

{titili - rekao je izvor bli-

zak supermodelu.

Tridesetsadmogodi{wa

zvijezda izjavila je kako se u`a-

sava pomisli da mo`da nikad

ne}e postati majka. ¥

NAOMI KEMBL, KRAQICA MODNIH PISTA

@eli dijete

\Naomi Kembl: Poznata kao konfliktna li~nost

JEDAN od najboqih fudbale-

ra tima sa Gradskog stadiona svih

vremena svakako je i Husnija Fa-

zli}. ^esto se govorilo kada igra

popularni Hune, igrao je i Borac,

a u svojoj dugogodi{woj karijeri

postigao je preko hiqadu golova

za "crveno-plave# po ~emu je apso-

lutni rekorder.

Me|utim, on je zabiqe`io jo{

jedan rekord s obzirom na to da se

pet puta pojavqivao na listi deset

najuspje{nijih sportista Bosanske

Krajine. Godine 1968. i 1970. zau-

zeo je drugo mjesto, a 1969. i 1973.

plasirao se ne petu poziciju dok je

1971. bio desetoplasirani. Pored

wega u dva navrata se pojavqivao

Smail Alagi}, i to, 1967. kao sed-

mi i godinu dana kasnije na mjestu

broj devet. Proslavqeni golman

Marjan Jantoqak je 1972. bio deve-

ti, dok je 1974. godine zavr{io kao

peti u anketi tada{weg lista

"Glas#, a danas "Glas Srpske#. ¥

UZ 80 GODINA FUDBALSKOG KLUBA BORAC

Fazli} rekorder

\Husnija Fazli}

\Smail Alagi}

\Marjan Jantoqak

NAJVE]A srpska folk zvijezda, Sve-

tlana - Ceca Ra`natovi}, ugovorila je

novogodi{wi honorar od 100 hiqada evra,

za nastup u luksuznom "Densing restora-

nu# na Kopaoniku pred samo - 300 odabra-

nih!

Iako je prethodnih godina pjevala

uglavnom na trgovima, pred desetinama

hiqada qudi, Ceca je ovog puta odlu~ila

da u novogodi{woj no}i zabavqa samo

VIP zvanice.

- Za do~ek 2005. Ceca je pjevala u Ni-

{u, a godinu dana kasnije u Budvi, ali su

te wene nastupe pojedinci zlonamjerno

ocijenili kao sticawe politi~kih poe-

na za pojedine gradona~elnike. S obzi-

rom na to da su izbori ponovo na pragu,

Ceca je ovog puta rije{ila da ne bude po-

liti~ki izmanipulisana, i prihvatila je

ponudu vlasnika "Densing restorana# ko-

ji se nalazi u okviru "Konaka# na Kopa-

oniku i koji prima oko 300 qudi. Me|u-

tim, postavila je uslov da joj se isplati

ista suma koju je napla}ivala i kada je na-

stupala na trgovima.

- Pretpostavqa se da }e Novu, 2007. ta-

mo do~ekati dru{tvo koje i ina~e rado po-

sje}uje ovaj restoran, kao {to su Mile

Dragi}, Miodrag Mi{kovi} i jo{ neki

poznati poslovni qudi, kojima ne}e bi-

ti problem da odvoje po 300 evra, koliko

}e najvjerovatnije ko{tati rezervacija.

- Istina je da se Ceca odlu~ila da za

do~ek 2007. pjeva u "Densing restoranu#

ali, iako se radi o malom broju qudi, ti-

me nije degradirala sebe, ve} je postigla

da, poput velikih zvijezda kao {to su Ma-

raja Keri ili Vitni Hjuston, bude anga-

`ovana za zabavu odabranog dru{tva. Ci-

fru od 100 hiqada evra zaista ne mogu ni

da potvrdim ni da demantujem, jer nije moj

posao da razmi{qam o Cecinim finan-

sijama - kazao je Cecin portparol Sreten

Radovi}. ¥

CECA RA@NATOVI] UGOVORILA NASTUP ZA DO^EK 2007. GODINE

Samo za odabrane

\ Svetlana Ra`natovi}: Poput svjetskih zvijezda

GOGA SEKULI] I OSMAN HAXI]

Sporan

doprinos pjesmi

U POSQEDWE vrijeme najtra`eniji

narodwa~ki dvojac za nastupe po diskoteka-

ma su Osman Haxi} i Goga Sekuli}. Sude}i

po vijestima sa terena, gdje god su nastupali

posjeta je bila daleko iznad o~ekivane, pa su

vjerovatno zbog te ~iwenice i wih dvoje uve-

}ali cije-

nu zajed-

ni~kog na-

stupa. Ali,

i pored to-

ga {to su

Goga i Os-

man po na-

stupu uzi-

mali od

tri do tri

i po hiqa-

de evra, sve

ih je te`e

uhvatiti

zajedno.

Po ne-

kim pri~a-

ma, pro-

blem je u

tome {to

Sekuli}e-

va `ivi u

[vajcar-

skoj i

uglavnom

nastupa po

z e m q a m a

z a p a d n e

Evrope, dok

Osmana ima

svuda pomalo.

Ipak postoji i druga verzija pri~e, po ko-

joj su wih dvoje u sva|i.. ¥

\Goga Sekuli}:

Uspjeh sa posqedwim

albumom

utorak, 28. novembar 2006. SLOBODNO VRIJEME

JEDNO od najzna~ajnijih

mjesta na na{em izboru za

li~nost 2006. godine zauzima-

ju humanisti na{e Republike.

Me|u wima je gr~ki arhi-

mandrit Partenius Maherio-

tis. Gr~ku zemqu sve{tenik

arhimandrit Partenius Ma-

heriotis pribli`ava i dovo-

di u mnoge ku}e u Republici

Srpskoj.

Naime, on na svom ~asnom

i humanom putu

iz Gr~ke donosi

pomo} za 107 dje-

ce iz Dervente

od 1992. godine,

kad je prvi put

do{ao u ovaj po-

ru{eni i osiro-

ma{eni grad.

Broj djece se uvi-

jek pove}avao i

pro{irivao na

druge gradove u

Republici Srp-

skoj. Danas se on

popeo na vi{e od

1.000 djece koji-

ma svaki put kad

do|e arhiman-

drit Maherio-

tis donosi pomo}.

Oni koji su putovali u Gr~-

ku i bili zajedno sa ovim huma-

nim ~ovjekom mogli su da vide

kako on `ivi i radi. Wegov

rad je od svitawa do mraka u

najte`im, reklo bi se, ispo-

sni~kim poslovima.

Protonamjesnik Slavo-

qub Trivi} iz Velike So~a-

nice kod Dervente, iznad sve-

ga kao ~ovjek, a potom i kao

sve{tenik, u svojoj parohiji

i op{tini Derventa i {ire

veoma je cijewen i poznat.

On je humanista koji se uvi-

jek na|e na mjestu gdje je po-

mo} potrebna, nemo}nim, si-

roma{nim, djeci i odraslim

licima s posebnim potreba-

ma, kulturno-umjetni~kim

dru{tvima, sportskim kolek-

tivima, jednostavno protona-

mjesnik Trivi} je uvijek na

pravom mjestu i u pravo vri-

jeme.

Svakog Bo`i}a i Vaskrsa u

wegovoj parohiji siroma{noj

djeci dolaze paketi pomo}i, a

za Svetog Nikolu djeci bez jed-

nog ili oba roditeqa, ratnim

vojnim invalidima i porodi-

cama poginulih boraca.

Brano [puran je jedan od

najve}ih humanista hercegova~-

kih, vi{estruki dobrovoqni

davalac krvi i organizator

dru{tava dobrovoqnih davala-

ca, po ~emu je Trebiwe prepo-

znatqivo u Republici Srpskoj

i BiH.

Samo ove godine ~etiri

puta je davao krv bolesnima i

povrije|enima (kapi `ivota

darovao je ukupno 54 puta).

[puran predvodi Aktiv do-

brovoqnih davalaca krvi In-

dustrije alata Trebiwe, naj-

stariji i najmasovniji aktiv

davalaca u Hercegovini. Je-

dan je od inicijatora formi-

rawa Saveza dru{tava dobro-

voqnih davalaca krvi Repu-

blike Srpske, s ciqem zakon-

skog regulisawa ove oblasti i

ostvarivawa prava dobrovoq-

nih davalaca. ¥

23

"GLAS SRPSKE" BIRA LI^NOST 2006. GODINE

PUTEVIMA MILOSR\A

Partenius Maheriotis

Brano [puran

Slavoqub Trivi}

PROTEKLOG vikenda u Ba-

woj Luci doma}i rok i pank

bendovi pokazali su sav svoj en-

tuzijazam da probude andergra-

und scenu u ovom gradu.

Rok grupa "Rakiola vera#

svirala je u subotu u "Hard rok

kafeu#, pankeri "Ispad# i "ThePatrick's# u "NTV klubu#, te

"Oblik# u "Irskom pabu#.

"Rakiolci# su pokazali da

se, uprkos ~estim nastupima u

posqedwih nekoliko mjeseci,

nisu istro{ili, te da imaju

energije za svaki koncert.

Istinski hard rokeri, po-

slije niza uspje{nih nastupa,

planiraju da objave album, ko-

ji bi, poznaju}i wihove autor-

ske pjesme, odisao mje{avinom

"Majki# i "Bjesova#.

Oni su svojom svirkom pri-

vukli veliki broj qudi u "Hard

rok kafe#, u kojem se samo po-

slije nekoliko wihovih pjesama

stvorila velika gu`va. Ovi ro-

keri sviraju sutra, sa po~etkom

u 22 ~asa, u klubu "Isomnija#.

Iste ve~eri u "NTV klubu#

bila je prava pankerska zaba-

va. Grupama "Ispad# i "The Pa-trick's# na sceni su se pridru`i-

li i stariji pankeri, ~lanovi

benda "RGK#.

Ovaj put "The Patrick's# je

pokazao da zvu~i mnogo boqe,

za {ta su, najvjerovatnije, za-

slu`ni sati vje`bawa.

"Ispadovci# su svirali sa-

mo svoje autorske pjesme, koje su

ve} postale obiqe`je bawolu~-

kog pankerskog dru{tva.

Ovom prilikom oni su

promovisali svoj posqedwi

album "E{daunov sindrom#,

koji je dobro prihva}en kod

publike.

Na scenu, u "NTV klubu#

iza{li su i, uvijek o{tri i ne-

po{tedni pankeri, ~lanovi

"RGK#. We`nijim rok zvukom

publiku su u"Irskom pabu# za-

bavqali ~lanovi "Oblika#.

Grupa je osnovana maja 1999. go-

dine, muzika koju bend stvara

svrstava se u alternativni rok,

a svi tekstovi su pisani na srp-

skom jeziku.

Predstoje}eg vikenda

qubiteqe rokenrola, tako|e,

~eka "poslastica# zvana

"Kraqevski apartman#, koji

}e svirati 1. decembra u

"Mjuzik holu#, uz podr{ku

bawolu~kih hevi metalaca,

~lanova "Parastosa# i tre{

spid metal grupa "Degenek#.

¥ M. JOTI]

VIKEND U BAWOJ LUCI PROTEKAO U ZNAKU ROKENROLA I PANKA

MIRISI ^VRSTOG ZVUKA

"

Rakiola vera": Nastup za nastupom

Zahvaquju}i

"

Rakiola veri",

"

Obliku", grupama

"

The

Patrick’s" i

"

Ispad" proteklog vikenda probudio se pank

i rok zvuk

L E G E N -

DARNI jugo-

slavenski rok

bend "Bijelo

dugme#, koji ov-

aj put radi bez

Gorana Brego-

vi}a, na nastu-

pima po Evropi

puni sale i kon-

certne dvorane.

Tako je bilo

i u Be~u. U sk-

lopu turneje

"Kad bi bio bi-

jelo dugme# be-

nd je nedavno

odr`ao konce-

rt u sali "Wie-ner Stadhalle#.

"Dugme# je

bilo vjerovat-

no najpopular-

niji bend u biv-

{oj Jugoslavi-

ji. Izme|u 1973. i 1989. go-

dine snimili su devet al-

buma. Osniva~ grupe bio

je Goran Bregovi}, koji je

poslije raspada grupe iz-

gradio solo karijeru kao

kompozitor. Obo`avaoci

i kriti~ari ocjewuju da je

ponovno okupqeno "Bije-

lo dugme# sa Alenom Isla-

movi}em, @eqkom Bebe-

kom i Mladenom Voj~i}em

Tifom, sve samo ne u napo-

nu snage.

¥

Nisu vi{e u najboqoj snazi

TIFA, ALEN I BEBEK NA KONCERTIMA BEZ BREGE

KANADSKI roker

Brajan Adams nastupi}e ve-

~eras u Hali sportova u Be-

ogradu, u okviru evropskog

dijela svjetske turneje.

Adams je prethodno na-

stupio u Hali "Tivoli# u

Qubqani, a poslije Beogra-

da gostova}e i u Sofiji, u

okviru turneje kojom obiqe-

`ava 25 godina rada. Tim po-

vodom, objavio je i dupli

kompakt disk "Antology# sa

36 najve}ih hitova.

Kanadski roker Adams

najpoznatiji je po albumima

"Reckless#, "Waking up theNeighbours# i "18 'Til I Die#,

a wegov najve}i hit "I Do ItFor You# nominovan je za

"Oskara# (muzika iz filma

"Robin Hud#).

Roker je zapo~eo karije-

ru 1980. albumom "Brajan

Adams#. Uslijedio je nevje-

rovatan uspjeh sa vi{e od 60

miliona prodatih albuma.

Osim muzike, poznati vegeta-

rijanac, posebno se intenziv-

no bavi i fotografijom, a pro-

{le godine je sa Kelvinom

Klajnom objavio prvu kwigu

fotografija "American Wo-

men#. Adams }e u Beogradu na-

stupiti u Hali sportova na No-

vom Beogradu, a ne u nedavno

ponovo otvorenoj Beogradskoj

areni, kako je prvobitno naja-

vila ku}a "Komuna#. ¥

Antologija

hitova

Brajan Adams: Danas u Hali sportova

BRAJAN ADAMS VE^ERAS U BEOGRADU

^ L A N O -

VI grupe "Jet#

pobunili su se

zbog nepraved-

ne distribuci-

je slave i novca

na estradi. Na-

kon {to su iz-

vrije|ali Pa-

ris Hilton, na-

zvav{i je glu-

pom, ru`nom i

razma`enom bo-

gata{icom, sa-

da su se okomi-

li na Madonu i

na wen zvjezda-

ni status.

Oni sma-

traju da Mado-

na nikada nije

morala ozbiq-

no da radi na

tome da posta-

ne slavna. Za

razliku od wih,

koji su svjetsku

slavu postigli

svojim odli~-

nim pjesmama,

kao {to su "AreYou Gonna BeMy Girl# i "PutYour Money Where Your Mouthis#, ona je samo zaigrala na kar-

tu seksa i skandala i to je to.

Po procjeni mladih i buntov-

nih Australijanaca, kraqica

popa nema nijedan pravi hit.

- Postala je poznata zahva-

quju}i masturbaciji - ka`e bub-

war benda Kris ^ester. ¥

^LANOVI GRUPE

"

JET" VRIJE\AJU HOLIVUDSKE ZVIJEZDE

Okomili se na Madonu

Madona: Gluva na uvrede

australijskog benda

SKANDINAVKA

RJE[EWE: AKT, MB, OGREBI, P, POMPEJ, LAVA, ]E, A, ALEKSA [ANTI], MIROSLAV ANTI], NAVODNITI, SUMAK, EL, BRIJA^I, SARI, TERACERI, ETNIK, DE-

NOMINACIJA, JO, BRADA, T, ATENTAT.

PREGLEDNO

IZLAGAWE

IDE LIJEP #KONAC#

Ako ho}e{ ba{ da zna{

tu pod "konac# sve je ba{!

__ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __

ZBRKA

Ta jurwava,

ovoga mi KRSTA,

u ma{ine

ho}e da nas svrsta.

__ __ __ __ __

G. Mandi}

RJE[EWA:ENCIKLOPEDIJA,

STRKA

SUDOKU

utorak, 28. novembar 2006.ENIGMATIKA

24

U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i

koloni i budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata

3h3. Mala pomo}: po~nite od poqa obiqe`enog ta~kom.

ANAGRAMI

SKANDINAVKA

RJE[EWE: OST, KEJP, APEL, AMA, DREN, RANI, ATAN, GO, A, ASAM, SARTR,

SKROB, N, RS, TA, MOSADIK, E, POKU[AJI, ROA, SKALAR, IST, MORINE,

KA, BEBI DOL, STRI^I]ANI.

utorak, 28. novembar 2006. ^ITUQE/OGLASI

25Posqedwi pozdrav dragom bratu i ujaku

JOVI

ROSI]U

od porodice Vujanovi}.

000013 B-2 M

Posqedwi pozdrav dragom kumu

JOVI

ROSI]U

od Ratka sa porodicom.

000011 A-8 M

Posqedwi pozdrav bratu

JOVI

ROSI]U

od sestre Qube Milivojevi} sa

porodicom.

000012 A-1 M

Posqedwi pozdrav bratu

JOVI

ROSI]U

od sestre Boje Mrvi} sa

porodicom.

000012 A-1 M

Posqedwi pozdrav ujaku

JOVI

ROSI]U

od sestri}a Mi}e Iwca sa

porodicom.

000012 A-1 M

Posqedwi pozdrav

JOVI

ROSI]U

od Stanka Rosi}a sa porodicom.

000014 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom ujaku

JOVI

ROSI]U

od sestri}a Zdravka Iwca sa

porodicom.

000012 A-1 M

Posqedwi pozdrav prijatequ

JOVI

ROSI]U

od Riste Trbi}a sa porodicom.

000009 A-6 M

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je

dana 26.11.2006. godine u 68. godini `ivota preminuo na{ dragi

RADOVAN (Mirka)

]ORDA

Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 28.11.2006. godine u 13 ~asova

na mjesnom grobqu u Obrovcu, zaselak Doj~inovi}i.

O`alo{}eni: sinovi Mirko i Milomir, k}erke Mira, Qiqa i Dagana,

sestre Stana i Miqka, snaha Branka, zetovi Mitar i Savo, unu~ad i pra-

unu~ad, te ostala rodbina i prijateqi

000003 A-8 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini

i prijateqima da je dana

26.11.2006. godine u 74. godini

`ivota, nakon duge i te{ke

bolesti, preminula na{a draga

STANA

(Dimitrija)

MAR^ETA

Sahrana }e se obaviti 28.11.2006.

godine u 13 ~asova na mjesnom gro-

bqu Mar~eta - ^a|evica.

O`alo{}eni: sinovi Slavko, Ste-

vo i Zoran, snahe Gospava, Jawa i

Mira, unu~ad Slavica, Suzana,

Darko, Mladen, Zorana, Marko i

Ranka te ostala mnogobrojna rod-

bina i prijateqi

000008 A-5 M

utorak, 28. novembar 2006.^ITUQE/POMENI

Tu`nim srcem i sa neizmjernim bolom u du{i javqamo rodbini, kumovima, prijateqima i kom{ijama da je dana 26.11.2006. godine, u 65. godini `ivota,

iznenada preminuo na{ dragi

JOVO

(Luke)

ROSI]1942 - 2006.

Sahrana }e se obaviti u utorak, 28.11.2006. godine, u 13 ~asova na Rebrova~kom grobqu u Bawoj Luci.

O`alo{}eni: supruga Jelena, k}erka Valentina, sin Milan, unuk Milo{, zet Dra`enko, sestre Boja, Ru`a i Quba sa porodicama te ostala mnogobrojna

rodbina i prijateqi

000018 B-7 G

Posqedwi pozdrav dragom zetu

JOVI

od Jove Pa`ina sa porodicom.

000018 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragom

JOVI

od Tatjane i Velimira Ninkovi}a sa porodicom.

000018 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragom

JOVI

od Jordane Novakovi} sa porodicom.

000018 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragom

JOVI

od Miqane i Mirka Jankovi}a sa porodicom.

000018 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragom

JOVI

od Mirjane, Nade i Gorane sa porodicama.

000018 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragom zetu

JOVI

od Ranke i Bo`e Prerada sa porodicom.

000018 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragom zetu

JOVI

od Zore i Jove Arnauta sa porodicom.

000018 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragom zetu

JOVI

od Mire i Tihe Su~i}a sa porodicom.

000018 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragom zetu

JOVI

od Ranka Pa`ina sa porodicom.

000018 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragom zetu

JOVI

od Milana Pa`ina sa porodicom.

000018 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragom zetu

JOVI

od Dragana Pa`ina sa porodicom.

000018 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragom zetu

JOVI

od Nade i Milana Iveti}a sa porodicom.

000018 A-6 G

26

utorak, 28. novembar 2006. ^ITUQE/POMENI

Dana 26.11.2006. godine preminuo je

JOVO

(Luke)

ROSI]

sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Smr}u sudije Jove Rosi}a izgubili smo divnog ~ovjeka i druga, vrijednog stru~wa-

ka, dostojanstvenog i stru~nog sudiju i dosqednog borca za vladavinu prava, prav-

du, pravi~nost i qudska prava.

Porodici koja je izgubila odanog supruga, oca i djeda upu}ujemo izraze dubokog

sau~e{}a.

Komemorativna sjednica }e se odr`ati u utorak, 28. novembra, u 11 ~asova u Ban-

skom dvoru u Bawoj Luci.

Sahrana }e se obaviti istog dana u 13 ~asova na Rebrova~kom grobqu

u Bawoj Luci.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

B-5 F

Posqedwi pozdrav kolegi i prijatequ

JOVI

ROSI]U

S po{tovawem,

Kolektiv Ustavnog suda Republike Srpske

B-5 F

Posqedwi pozdrav dragom ocu, tastu i djedu

JOVI

od k}erke Valentine, zeta Dra`enka i unuka Milo{a.

000018 B-2 G

Posqedwi pozdrav kumu i prijatequ

JOVI

od Petkovi} An|elka sa porodicom.

000002 B-2 M

27

Posqedwi pozdrav dragom ujaku

JOVI

od Radivoj{a Dra{ka, Vere i Mare.

000018 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragom

JOVI

od Dra`ene i Slobodana Ratkovi}.

000018 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragom kolegi

JOVI

od Balaban Nenada i Slavice sa porodicom.

000019 +000020 +000021 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragom

JOVI

od Pa`in Petra sa porodicom.

000002 A-6 M

Posqedwi pozdrav dragom

JOVI

ROSI]U

od Davida Mla|enovi}a sa poro-

dicom.

000026 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

JOVI

ROSI]U

od porodice Kovjeni} iz Prije-

dora.

000026 A-1 G

Posqedwi pozdrav

JOVI

ROSI]U

od porodice Mr|a.

000014 A-1 G

Posqedwi pozdrav

JOVI

ROSI]U

S po{tovawem, Swe`ana Boji}-

Jovanovi} sa porodicom

000013 A-1 G

utorak, 28. novembar 2006.^ITUQE/POMENI

28

Posqedwi pozdrav dragom kolegi, sudiji Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i

ranijem predsjedniku Vrhovnog suda Republike Srpske

JOVI

ROSI]U

Kolektiv Vrhovnog suda Republike Srpske

B-5 F

Posqedwi pozdrav

JOVI

ROSI]U

Petko Popovi} sa porodicom

000017 A-1 G

Posqedwi pozdrav prijatequ

JOVI

ROSI]U

od Mirka Bojinovi}a sa porodi-

com.

000024 A-1 G

Posqedwi pozdrav

dragom prijatequ

JOVI

od porodice Stani}.

000027 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

JOVI

od Mirka i Dragice [ukalo.

000018 A-6 G

Posqedwi pozdrav prijatequ

JOVI

ROSI]U

od Dowak Predraga sa porodicom.

000025 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

JOVI

od Slobodana sa porodicom.

000004 A-6 M

Posqedwi pozdrav dragom sudiji

JOVI

ROSI]U

od Branke sa porodicom.

000005 A-2 M

Posqedwi pozdrav mom dragom

drugu i velikom prijatequ

JOVI

ROSI]U

od Nemawe Petkovi}a sa porodi-

com.

000016 A-4 G

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

JOVI

od porodice Miodraga Simovi}a.

000006 A-8 M

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

JOVI

od porodice Mile Dmi~i}a.

000006 A-8 M

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ i ro|aku,

iznad svega velikom ~ovjeku, gospodinu

JOVI

ROSI]U

od porodice ^eko.

000015 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom ~ika

JOVI

ROSI]U

od Voje Gluvi}a sa porodicom.

000007 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

JOVI

ROSI]U

od Nenada Ra~i}a sa porodicom, osobqa kafea "Azzurra# i pansiona

"Yeti#.

000001 A-8 G

In memoriam

2002- 2006.

Mama...

Tra`imo te u licima drugim, u

pjesmama i pri~ama tu`nim, ta-

mo te nema...

Sje}awe je jedina utjeha, Ti u

wima beskona~na, qupka... qubav

koju si nam podarila plamti u

srcima.

Tvoja djeca: @ana, Milica, Slav-

ica, Milan i suprug @eqko

000001 A-3 M

Dana 28. novembra navr{ava se

{est tu`nih mjeseci od smrti vo-

qenog supruga i najdra`eg oca

MILE

PA[I]A

Vrijeme prolazi, tuga i bol ja~aju,

ali na{a qubav osje}a tvoje pris-

ustvo.

Uvijek si tu i s nama vje~no os-

taje{.

Porodica

000018 A-3 G

Na{ dragi i dobri

NENAD

KORI^I]

1929-2006.

umro je i sahrawen u svom Doboju.

Zahvaqujemo rodbini, prijate-

qima i svima onima koji su s na-

ma podijelili tugu.

O`alo{}ena porodica

004043 A-3 GKD

Posqedwi pozdrav

dragom prijatequ

JOVI

od Bo{ka \uki}a sa porodicom.

000007 A-4 M

utorak, 28. novembar 2006. ^ITUQE/POMENI

29Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je 27.11.2006. godine

u 82. godini `ivota nakon kra}e bolesti preminula na{a voqena majka i baka

RADOJKA

(ro|. Tubak)

SUBOTI]

Sahrana }e se obaviti u utorak, 28.11.2006. godine, u 14 ~asova na Kla{ni~kom

grobqu. Povorka kre}e ispred ku}e `alosti u Jakupovcima.

O`alo{}eni: sinovi @ivojin, Nedeqko i Momir, unu~ad, snahe, zet i mnogobrojna

rodbina i prijateqi

000028 B-5 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 25.11.2006. godine nakon kratke

bolesti u 55. godini `ivota preminuo na{ dragi

STOJAN

SAVANOVI]

PROFA

Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se na grobqu [qivice na Star~evici 28.11.2006. godine

u 13 ~asova.

O`alo{}eni: majka Jevrosima, supruga Nada, k}erka Svjetlana, sin Milan, brat Bo{ko, sestre

Nevenka i Rosa, brati}i Dragoslav i Manojlo, sestri~ne Jelena, Qiqana, Mila i Marina, sna-

ha Stana, zetovi Mi{o i Ivan, te ostala rodbina i prijateqi

000011 B-3 G

Posqedwi pozdrav dragom

STOJANU

od Rose, Ivana, Mile i Marine.

000011 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj baki

RADOJKI

od unuka Jelene i Bojane.

000028 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj baki

RADOJKI

od unuka Bobana sa porodicom.

000028 A-1 G

Posqedwi pozdrav

STOJANU

SAVANOVI]U

od osobqa kafe ro{tiqnice

"Verona#.000029 A-1 G

Sa dubokim bolom i tugom obavje{tavamo svu rodbinu, prijateqe i

kom{ije da je dana 26.11.2006. godine u 71. godini `ivota preminuo

na{ dragi

QUBO (Save) MARKOVI]

Sahrana }e se obaviti u utorak, 28.11.2006. godine, na Perduvovom

grobqu.

Povorka kre}e ispred ku}e `alosti u 13 ~asova.

O`alo{}eni: sinovi Zoran i Goran, k}erka Zorica, brat Vojo, sestre

Jelka, Qubica i Dragica, snaha @eqka, unu~ad Milan, Dejana, Dani-

jela i Zoran, svastika Milena, te ostala o`alo{}ena rodbina, pri-

jateqi, kumovi i kom{ije 000023 A-8 G

Sutra, 29.11.2006. godine, navr{ava se godinu dana od smrti na{e

drage supruge, majke i bake

FIKRETE

GALOWA

Tog dana u 12 ~asova posjeti}emo wen grob na Novom grobqu u Bawoj

Luci.

O`alo{}eni: suprug Stanko, sin Goran, k}erka Goranka, snaha Mil-

ka, unu~ad Ana i Matea

000009 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom

STOJANU

od Nevenke, Mi{e, Jelene i Qi-

qane.

000011 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

STOJANU

od Bo{ka, Stane, Dragoslava i

Manojla.

000011 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj majci

RADOJKI

od sina @ivojina i snahe Stane.

000028 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj majci

RADOJKI

od sina Momira, snahe Zore,

unu~adi Branka i Natalije.

000028 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj baki

RADOJKI

od unuka Julijane, Dragane i zeta

Pere.

000028 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

STOJANU

od Novaka sa porodicom.

000030 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj majci

RADOJKI

od sina Nedeqka, snahe Vere i

unuke Maje.

000028 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj strini

RADOJKI

od Nade sa porodicom.

000028 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj

RADOJKI

od Palili} Milana, Brane, Ranka

i Bojana.

000028 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom batu

STOJANU

od Rajka sa porodicom.

000030 A-1 G

Posqedwi pozdrav

dragoj strini

RADOJKI

od Vasiqke sa porodicom.

000028 A-1 G

In memoriam

STEVO

MILETI]

28.11.1998 - 28.11.2006.

Nema rije~i kojima se tuga i bol mogu iskazati.

Bo`e, za{to ja imam srce koje mo`e sve izdr`ati?

Supruga Seka

000004 A-6 G

Dana 29.11.2006. godine navr{ava se osam godina od kada nisi sa nama

BORKA

(ro|. Petrovi})

\URAGI]

Po dobru }emo te pamtiti, s ponosom te spomiwati, u srcu zauvijek

~uvati.

000006 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragom sinu

STOJANU

od majke Jevrosime.

000011 A-1 G

Posqedwi pozdrav

STOJANU

od kom{ije Dake Kosti}a sa porod-

icom.

000011 A-1 G

Posqedwi pozdrav

STOJANU

od Milke Trni} sa porodicom.

000011 A-1 G

6.00 Ru`na Beti, serija

7.00 Jutarwi program

8.55 Vijesti

9.00 Jagodica Bobica,

crtani film

9.30 Ar~i

10.00 Korak naprijed,

serija

11.00 Zemqa strasti, serija

12.00 Na pecawu, film

13.55 Vijesti

14.00 Alijas, serija

14.55 Vijesti

15.00 Dosije

16.00 Ru`na Beti, serija

17.00 Vijesti

17.05 Radni dan

17.30 Svi vole Rejmonda,

serija

18.00 Korak naprijed,

serija

19.00 Vijesti

19.30 Muzika

19.55 Sport centar

20.00 Zemqa strasti, serija

21.00 On ka`e Ona ka`e,

tok {ou

22.00 Alijas, serija

23.00 Vijesti

23.15 Sport centar

23.20 Izgubqeni, serija

00.20 Tre}a smjena, serija

1.00 Horoskop

1.10 Na pecawu, film

- Oliver Tvist, film

- Vijesti

- Radni dan

- Svi vole Rejmonda,

serija

6.30 Jutarwi program

8.30 Otpisani, serija

9.30 Putopis

10.00 Novosti

10.05 Misterije KGB

10.30 Skrivena kamera

10.55 Portal

11.00 Zavodnici, serija

11.50 Horoskop

12.00 Novosti

12.05 Dobar posao, film

13.30 Brevijar

14.00 Novosti

14.05 Jelena, serija

15.00 Pozori{te u ku}i,

serija

16.00 Novosti

16.15 Serija

17.10 Svijet danas

17.50 Skrivena kamera

18.00 Novosti

18.10 Jelena, serija

19.05 Skrivena kamera

19.30 BN Monitor

20.10 Zavodnici, serija

21.00 Svijet uspje{nih

22.20 Loto

22.30 Pregled dana

23.00 Glas Amerike

23.30 Misterije KGB-a

00.00 Pri~aj sa wom, film

2.30 Satelitski program

7.00 Crtani film

7.16 Siti

7.27 Sarajevo na liniji

7.35 Mejd in Bawa Luka

7.50 Kladionice

8.00 Peregrina, serija

9.00 Balkan net

9.50 Vrijeme

10.00 Sutra za

10.36 Skrivena kamera

10.42 Siti kids

11.00 Ma}eha, serija

11.55 Vrijeme

12.00 Info top

12.06 Veliki Brat

13.00 Sarajevo na liniji

13.13 Mejd in Bawa Luka

13.25 Skrivena kamera

13.31 Siti kids

13.50 Info top

14.00 Mijewam `enu

14.45 Skrivena kamera

14.55 Sarajevo na liniji

15.05 Sportisimo

15.10 Kladionice

15.22 Mejd in Bawa Luka

15.43 Info top

15.52 Peregrina, serija

16.50 Obi~ni qudi, serija

17.39 Sportisimo

17.45 Kladionice

18.00 Info top

18.15 Vrijeme

18.20 Sutra za

18.30 Lova iz snova

19.04 Ma}eha, serija

20.00 Agencija za sve i

sva{ta, serija

20.30 Mijewam `enu

21.24 Veliki Brat

22.10 Nedoli~no pona{awe,

film

00.00 Ortaci, film

1.30 Sarajevo na liniji

1.40 Mejd in Bawa Luka

1.50 Sportisimo

1.55 Kladionice

6.30 Jutro s vama

8.30 Hajatovci, program za

djecu

9.00 Jagodica Bobica,

crtani film

9.30 Ar~i

10.00 Korak naprijed,

serija

11.00 Zemqa strasti, serija

11.40 Vijesti

12.00 Na pecawu, film

14.00 Alijas, serija

14.40 Donkafe

15.30 SMS muzi~ke `eqe

16.00 Hajatovci, program za

djecu

16.30 Ar~i

16.55 Vrijeme

17.00 Vijesti

17.15 Zabavni program

17.45 Zabavni program

18.00 Sport centar

18.05 Korak naprijed,

serija

19.00 Vijesti

19.55 Sport centar

20.00 Zemqa strasti, serija

20.55 Vrijeme

21.00 On ka`e Ona ka`e,

tok {ou

22.00 Alijas, serija

23.00 Vijesti

23.15 Sport centar

23.20 Izgubqeni, serija

00.20 Tre}a smjena, serija

1.00 Zabavni program

1.25 Zabavni program

1.35 Glas Amerike

2.00 Vijesti

2.40 On ka`e Ona ka`e,

tok {ou

3.40 Tuzlanska hronika

4.00 SMS muzi~ke `eqe

9.30 Vijesti

9.35 Top form

9.45 Super Bili, crtani

film

10.00 Dokaz stvarawa

11.00 San Trope, serija

11.55 Vijesti

12.00 Muzika

13.05 Odjeqewe za ubistva,

serija

14.00 Sve za qubav, serija

15.00 Vijesti

15.05 Potez, politi~ki

magazin

16.10 Mobile

16.30 Plej

16.45 Super Bili, serija

17.00 Doboj danas

18.00 San Trope, serija

19.00 Novosti

19.30 Dnevnik RTS

20.00 Sport kafe

20.10 Sve za qubav, serija

21.00 Utorkom u `ivo

22.00 Novosti

22.25 Sport kafe

22.40 Odjeqewe za ubistva,

serija

23.30 Kriminal u Rusiji,

serija

6.00 Put za Ejvonli, serija

7.00 Dizawe

9.00 Tre}i kamen od Sunca,

serija

10.00 Vesti B92

10.03 Veliki brat, u`ivo

10.30 Pitawa za {ampiona

11.00 Top{op

11.30 Primewena nauka

12.00 Vesti B92

12.10 Insajder

14.00 Vesti B92

14.10 Istra`iteqi iz

Majamija, serija

15.00 Tre}i kamen od Sunca,

serija

16.00 Vesti B92

16.30 Veliki brat

17.30 Glam {pajz

18.00 Veliki Brat, u`ivo

18.30 Vesti B92

19.00 Poligraf

19.30 Pitawa za {ampiona

20.00 Univerzalni vojnik:

Povratak, film

22.00 Veliki brat

23.00 Vesti B92

23.30 Veliki Brat, u`ivo

0.05 Saut Park, serija

0.35 Istra`iteqi iz

Majamija, serija

1.20 Veliki brat, u`ivo

6.55 Dobro jutro

9.20 Pravi Rodrigo, serija

10.10 Program za djecu

10.15 Tiga i Toga, crtani

film

10.20 Bilo jednom...

10.25 Frenderi, crtani

film

10.35 Nova porodica, dok.

program

10.50 [kola informatike

11.05 [kola engleskog

jezika

11.10 Sudbina `ivotiwe:

Slon, dok. program

12.00 Lovci i ekolozi, dok.

program

12.30 Od padali{ta do

padali{ta, dok.

program

13.00 Vijesti

13.20 Hodoqubqe: Turku

13.50 Magazin iz kulture

14.25 Program za djecu

14.30 Tiga i Toga, crtani

film

14.35 Bilo jednom

14.40 Frenderi, crtani

film

14.50 Muzika

15.00 Nova porodica, dok.

program

15.15 [kola informatike

15.30 [kola engleskog

jezika

15.40 Cijela pri~a

16.10 Od padali{ta do

padali{ta, dok.

program

16.35 Sudbina `ivotiwe:

Kow, dok. program

17.30 In:Puls

18.30 BH danas

19.00 Vijesti

19.30 Hodoqubqe: Oslo

20.00 Po{teno govore}i

21.00 Odjavqivawe, serija

22.00 Vijesti

22.30 Vili Brant, li~nost

vijeka, dok. program

23.20 Porodica Menson,

film

00.55 Vijesti

1.00 In:Puls

6.10 B'Daman, crtani film

6.35 Medvjedi}i dobrog

srca, crtani film

7.00 Princ iz Bel-Ejra,

serija

7.30 Fifi i cvjetno

dru{tvo, crtani film

7.45 Puna ku}a, serija

8.10 Pod istim krovom,

serija

8.40 Bra~ne vode, serija

9.05 Rozan, serija

9.35 Sudnica, {ou

10.30 Eksploziv

10.55 Veliki Brat

12.05 Vijesti

12.10 Zabrawena qubav,

serija

12.40 Ma~o mu{karci,

serija

13.35 Za~in `ivota, serija

14.30 ^arolija, serija

15.20 Princ iz Bel-Ejra,

serija

15.50 Puna ku}a, serija

16.20 Pod istim krovom,

serija

16.45 Sam svoj majstor,

serija

17.15 Bra~ne vode, serija

17.45 Sudnica, {ou

18.45 Vijesti

19.10 Eksploziv

19.40 Zabrawena qubav,

serija

20.05 Veliki Brat

21.15 Moj de~ko se `eni,

film

23.05 Vatreni de~ki, serija

00.05 Vijesti

00.20 Veliki Brat

00.30 Opasnost u dubini,

film

2.05 Vatreni de~ki, serija

6.00 Dobar kom{ija

7.30 Nacionalni dnevnik

8.00 Dobar kom{ija

8.45 Top {op

9.00 Siti

9.10 Tele kviz

10.00 Vila Marija, serija

11.00 Kapelski kresovi,

serija

11.48 Marinci, serija

12.43 Prijateqi, serija

13.10 Mewam `enu

14.56 Agencija za sve i

sva{ta, serija

15.25 Qubav, navika, panika,

serija

16.00 Obi~ni qudi, serija

17.00 Nacionalni dnevnik

17.10 Slomqeno srce, serija

18.02 Be{tije, serija

19.00 Nacionalni dnevnik

20.00 Agencija za sve i

sva{ta, serija

20.29 Loto

21.00 Grand parada

22.30 @ena astronauta, film

0.30 Oduzimiawe daha,

film

6.00 Vesti

6.05 Jutarwi program

8.00 Jutarwi dnevnik

8.15 Jutarwi program

6.05 Jutarwi program

8.00 Vijesti

8.15 Hrana i vino

8.45 Muzi~ki Kiki {ou

9.15 [kola ju~e, danas,

sutra

9.35 Kirbi, crtani film

10.00 Vijesti

10.05 Pitajte, tra`imo

odgovor

10.10 Crvena linija

11.10 Zapawuju}e

11.15 Stars

11.30 Matine RT RS-a

12.00 Vijesti

12.15 Staklena djevica,

serija

13.05 Do`ivotna kazna,

serija

13.30 Godine prolaze,

serija

14.00 Vijesti

14.05 Zna~aj posta za

pravoslavne

vjernike

14.20 Film

16.00 Hrana i vino

16.30 Srpska danas

17.05 Staklena djevica,

serija

18.00 Tajanstveno ostrvo,

crtani film

18.30 Bawalu~ka panorama

19.00 Pitajte, tra`imo

odgovor

19.05 Stars

19.30 Dnevnik

20.05 Ve~e Stevana

Mokrawca

21.15 Malo sutra

21.30 Aktuelni razgovor

22.20 Info profil

22.50 Sport

23.05 Fudbal - engleska

liga: Votford

- [efild Junajted

00.35 Bez filtera

Dva strastvena ribolovca koji su ujedno

i prijateqi osvajaju nagradno ribolova~ko

putovawe. Naravno, stvari se ne odvijaju ona-

ko kako su to Xo i Gas zamislili i katastro-

fe se re|aju jedna za drugom - od uragana, ukra-

denih automobila, poznanstva sa dvjema mla-

dim enama, pa sve do urnebesnih dogodov{ti-

na sa pqa~ka{em-ubicom.

Uloge: Xo Pe{i, Deni Glover,

Rozana Arket, Vili Nelson ¥

Dva mu{karca susre}u se u privat-

noj klinici. Markova djevojka, torea-

dorka Lidija, te{ko je nastradala nakon

napada bika zavr{iv{i u komi. Novi-

nar Marko posje}uje je svakodnevno u

nadi da }e se vratiti u wegov `ivot.

Doktori vjeruju kako jedino {to joj mo-

`e pomo}i jeste ~udo. Utjehu pronala-

zi u Benignu, radniku klinike koji se

brini o Aliciji koja je ve} du`e vrije-

me u komi. Benigno je smrtno zaqubqen

u Aliciju s kojom svakodnevno razgova-

ra te poti~e Marka da u~ini isto. Ne

mogav{i se zadovoqiti pri~awem sa

osobom koja ga ne mo`e ~uti, Marko odlu~uje otputovati. Benigno se pak

sprema na o~ajni~ki, {okantni korak.

Uloge: Leonor Votling, Dario Grandineti, Havijer Kamara ¥

Porodica Menson je svojevrsna ikona u ame-

ri~kom dru{tvu. Takav status su stekli svojim

hipijevskim stilom "djeca cvije}a# i pokretawem

vlastitog kulta. Doga|aje u filmu pratimo iz

perspektive porodice Menson kroz intervjue sa

~lanovima biv{eg kulta. Neki su intervjui sni-

mqeni za vrijeme hap{ewa ~lanova porodice, ne-

ki dvadeset godina kasnije, a neki su izmi{qeni.

Uloge: Marselo Gejms, Mark Pitmen, Lesli Or

Re`ija: Xim van Beber ¥

Indija pedesetih godina, neposredno na-

kon svrgavawa britanske kolonijalne vla-

sti. Stanovni{tvo indijsko-engleskih mije-

{anih brakova je mahom emigriralo a mali

dio je ostao u Indiji. Dvije angloindijke, se-

stre Koton Meri i Blosom, kao i wihova an-

gloindijska prijateqica Rozi, bivaju na neo-

bi~an na~in uvu~ene u porodicu britanskog

dopisnika Bi-Bi-Sija, Xona Mekinto{a. We-

gova supruga Lili rodi bebu i nema mlijeka

za wu. Koton Meri odnosi dijete svojoj ku}i

gdje je po~ne dojiti wena sestra Blosom. Ona

ne govori Mekinto{ima ni{ta o svojoj sestri

i zasluge za spasavawe djeteta preuzima na se-

be. Me|utim, kada istina iza|e na vidjelo, Merina zloba do`ivi poraz.

Uloge: Greta Skaki, Madur Xefri, Xems Vilbi, Sara Badel

Re`ija: Ismail Mer~ant ¥

Xulijen je tokom kolexa prekinula ve-

zu s Majklom, ali uz dogovor da }e se vjen-

~ati jedno s drugim ako u 28. jo{ budu sam-

ci. Kada Majkl nazove Xulijen upravo pred

wen 28. ro|endan, ona odmah pomisli da }e

je zaprositi. Ali okrutna stvarnost je druk-

~ija - Majkl joj, naime, eli objaviti vijest

da }e se za tri dana o`eniti novom odabra-

nicom svoga srca, lijepom Kimberli. Xuli-

jen ne preostaje ni{ta drugo nego da uzme

stvar uz svoje ruke i sprije~i vjen~awe uz

pomo} vjernog prijateqa, {a{avog homo-

seksualca Xorxa.

Uloge: Xulija Roberts, Dermot

Malroni, Kameron Dijaz, Rupert Everet

Re`ija: P. J. Hogan ¥

Velika avantura po~iwe u Veneciji,

putuje preko italijanskih Alpa i Fila-

delfije i zavr{ava na ulicama Los An|e-

lesa. Pri~a po~iwe poslom koji je oba-

vqen savr{eno, bijeg je isplaniran bez za-

mjerke, ali pojavila se jedna stvar koju je

^arli Kroker previdio: izdaje ih Stiv,

biv{i partner, ~lan wegove bande. Da bi

se osvetio i vratio ono {to smatra svojim

plijenom, arli i ostatak bande slijede ga

u Kaliforniju, a na putu im se pridru`u-

je i prekrasna Stela. Nakon {to su vrati-

li sef pun zlata, manipuli{u}i saobra}aj-

nim sistemom osigurali su stalno zeleno

na semaforima kako bi sigurno pobjegli

iz grada, a svi ostali, ukqu~uju}i i policiju, stajali su zbuweni pred

crvenim semaforima. Kolaps sistema izazvao je najve}u gu`vu u isto-

riji Los An|elesa.

Uloge: Mark Valberg, [arliz Teron, Donald Saterlend, Edvard

Norton, Xejson Stetam

Re`ija: F. Geri Grej ¥

Sredovje~ni Tom Spelasi nakon mnogo go-

dina posje}uje brata Desa, sve{tenika u nekoj

zabiti na ameri~kom jugu. Ponovni susret u To-

mu budi emocije i on se prisje}a doga|aja ko-

ji su obojici odredili `ivot. Krajem ~etrde-

setih godina pro{log vijeka Tom je bio detek-

tiv u odjeqewu za ubistva, u Los An|elesu, dok

je Des bio ugledni i perspektivni sve{tenik,

desna ruka tamo{weg kardinala, specijalizo-

van za nadgledawe gra|evinskih poslova, koje

je crkva izvodila u saradwi s mo}nim bizni-

smenom Xeko Amsterdamom.

Uloge: Robert de Niro, Robert Dival, ^arls Derning

Re`ija: Ulu Grosbard ¥

Porodica Menson23.20BHT 1

Na pecawu12.00ATV

Pri~aj sa wom0.00BN

Dobar posao u Italiji21.00NOVA

Moj de~ko se `eni21.15RTL

Koton Meri20.40FTV

Istinite ispovijesti23.25HTV 2

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORU^UJEMO

utorak, 28. novembar 2006.PROGRAM

30

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

9.00 Vesti

9.07 U zdravom telu

9.20 Kuvati srcem

9.35 Slagalica

10.00 Vesti

10.05 Kvadratura kruga

10.30 ^iste planine: Avala

11.03 Vesti

11.08 Mesto zlo~ina, serija

12.00 Dnevnik

12.15 Sport plus

12.25 Vreme, stawe na

putevima

12.30 Kuvati srcem

12.45 ^ikago bolnica

13.30 Kazneni prostor:

Pustolov pred vratima,

serija

14.09 Dome, slatki dome:

Obra~un kod OK k

orala, serija

14.53 Evronet

15.00 Vesti

15.10 Jedna pesma - jedna

`eqa

16.00 Vesti

16.03 Sti`u dolari, serija

17.00 Dnevnik TV NS

17.20 Vreme, stawe na

putevima

17.25 [ta radite, bre

17.40 Evronet

17.45 Beogradska hronika

18.25 Oko magazin

19.00 Slagalica

19.20 Vreme, stawe na

putevima

19.30 Dnevnik

20.00 Sti`u dolari, serija

21.55 Vreme, stawe na

putevima

22.00 Vesti

22.05 Upitnik

23.00 Vesti

23.05 Mesto zlo~ina, serija

0.00 Dnevnik

0.15 To {to radi{, film

2.00 Vesti

2.45 Upitnik

3.45 ^iste planine: Avala

4.15 Kvadratura kruga

4.45 ^ikago bolnica, serija

5.31 TV prodaja

5.46 Verski kalendar

6.04 U zdravom telu

6.17 Koncert za dobro jutro:

No}na muzika

7.00 Kuvati srcem

7.15 Verski kalendar

7.25 Primeri ~ojstva:

@ivojin Mi{i}

7.30 Datum

7.35 Trag

8.00 Op{teobrazovni

program

8.30 Reli

8.45 Total, tenis

9.00 Strana animirana

serija

9.30 Lunis

10.00 Pitomi zveriwak

10.30 [kola nas je odr`ala:

Kad porastem bi}e

put

10.59 Enciklopedija za

radoznale: Latinska

crkva i druge pri~e

11.29 Pri~e o re~ima:

Olovka

11.42 Sva|alice

12.00 BEMUS

12.30 Trezor

13.30 Strogo poverqivo

14.00 No} i grad, film

16.00 Ovo je Srbija

16.30 Odbojka (M): SP

17.55 Ko{arka: ULEB kup,

Hemofarm - Nansi

19.30 Stereo

20.00 TV mre`a

20.25 Emisija iz kulture

20.55 Fudbal: Premijer liga,

Votford - [efild

22.50 Primeri ~ojstva:

@ivojin Mi{i}

22.55 Datum

23.00 Strogo poverqivo

23.30 Zlato

0.00 Point plezent, serija

0.45 No} i grad, film

2.20 Trezor

3.20 Fudbal: Premijer liga,

Votford - [efild

5.00 Strogo poverqivo

5.30 Stereo

7.00 Princeza Sisi, crtani

film

7.25 Klinci s Beverli

Hilsa, serija

7.50 [aqivi ku}ni video

8.15 Svi vole Rejmonda,

serija

9.20 Vip DJ

10.00 Nova lova, TV igra

12.00 Sudnica Melani

Vukmirice

13.00 Vijesti

13.25 Tanka plava linija,

serija

14.00 Vrtlareva k}i, serija

14.50 Oluja, serija

16.00 Zemqa strasti, serija

17.00 Vijesti

17.10 Zemqa strasti, serija

18.15 Sudnica Melani

Vukmirice

19.15 Dnevnik

20.00 Na{a mala klinika,

serija

21.00 Dobar posao u

Italiji, film

23.00 Vijesti

23.10 Sajnfeld, serija

23.35 Tanka plava linija,

serija

00.00 J.A.G., serija

00.55 Tali, film

2.35 Epicentar

3.35 Dnevnik

7.00 Dobro jutro, Hrvatska

9.15 Vila Marija, serija

10.00 Vijesti

10.05 Peta dimenzija:

^udovi{ta dalekog

sjevera, dok. program

10.30 Sunce - na{ prijateq

i neprijateq: Sunce i

zdravqe, dok. program

10.55 Normalan `ivot,

emisija za osobe s

invaliditetom

12.00 Dnevnik

12.20 Zora, serija

13.05 Radni ru~ak

13.45 Odjetje}u, serija

15.00 Vijesti

15.10 Timon i Pumba,

crtani film

15.32 Nora fora

16.00 Potro{a~ki kod

16.35 @ivot u`ivo

17.25 Vijesti

17.50 Najslabija karika

18.40 Obi~ni qudi, serija

19.30 Dnevnik

20.10 Globalno sijelo

20.45 Kontraplan

21.40 Poslovni klub

22.20 Otvoreno

23.25 Prevareni, dok.

program

23.55 Vijesti

00.10 Tranzit, film

1.40 Odletje}u, serija

2.55 Dr Haus, serija

3.40 Niko nije savr{en,

serija

4.00 Potro{a~ki kod

4.30 Globalno sijelo

5.00 Poslovni klub

5.30 Umwak

6.00 Zora, serija

8.00 @utokqunac

8.55 Grimove bajke: Vuk i

sedam kozi}a, crtani

film

9.20 Nulti sat

10.20 ^etvoro protiv Z,

serija

10.45 Fantasti~na

~etvorka, crtani

film

11.05 Fantasti~na

~etvorka, crtani

film

11.30 Crtani film

11.45 Pitov meteor, film

13.25 Vijesti

13.30 Second String, film

15.00 Alijas, serija

15.45 Hrvatska danas

16.00 Vijesti

16.10 Maja: Seks i

intimnost, tok {ou

16.45 M.A.S.H., serija

17.10 Alo, alo, serija

17.40 Umwak, nau~ni

magazin

18.10 @upanijska panorama

18.30 Vijesti

18.55 Zemqe, qudi,

pustolovine:

Raxputi - kraqevski

sinovi, dok. program

19.45 Niko nije savr{en,

serija

20.10 [esti dan, film

22.15 Dr Haus, serija

23.05 Vijesti

23.20 Istinite ispovijesti,

film

1.05 Alijas, serija

7.15 Teletabisi

7.40 Super Bili, crtani

film

7.50 Kri`i}-kru`i}, kviz

8.00 Pokemoni

8.20 Memori, kviz

8.35 Ju-gi-o, crtani film

8.55 Mala {kola, kviz

9.25 Muzi~ki talenti

11.00 Buntovnici, serija

11.50 Info

12.00 Qubavnici, serija

12.55 Lovac na novac, kviz

13.55 Predsjednica, serija

15.15 Buntovnici, serija

16.20 Ekspres TV

16.45 Info

17.00 Sawa, {ou

18.00 Qubavnici, serija

18.55 Info

19.05 Muzika

19.55 Sportske ve~eri,

serija

20.30 Princ iz Bel Ejra,

serija

20.55 Felisiti, serija

22.00 Crni vitez, film

23.45 Info

23.55 Saut Park, crtani

film

00.25 Film

2.00 Sportske ve~eri,

serija

2.30 Princ iz Bel Ejra,

serija

2.55 Felisiti, serija

3.40 Glas Amerike

4.10 Muzi~ki talenti

8.00 Vijesti

8.05 Ba{tovani, serija

8.30 Mitin mit, dok.

program

9.00 Vijesti

9.05 ^asni qudi, serija

10.00 Sagva, crtani film

- Noa i Saskia, serija

- Vremeplov

11.05 Dok. program

11.35 Zabavno-sportski

program

12.00 Dnevnik

12.15 60 minuta, politi~ki

magazin

13.10 Abeceda zdravqa

13.40 Izme|u dvije

domovine, dok.

program

14.10 Zvjezdane staze:

Vojaxer, serija

14.55 Vijesti

15.05 Dok. program

15.35 Program za djecu

16.30 Moj tim, serija

17.00 Federacija danas

17.30 ^asni qudi, serija

18.20 Zabavno-spotski

program

18.40 Hugo

19.05 Sagva, crtani film

19.30 Dnevnik

19.55 Loto

20.10 Pozitivna geografija

20.40 Koton Meri, film

22.25 Loto

22.30 Vijesti

22.45 Centralni zatvor

23.25 Zvjezdane staze:

Vojaxer, serija

00.15 Zabavno-sportski

program

8.30 Motosport, 9.00 Skija{ko tr~awe: 15 km slobodni stil (M), 10.15

Eurogolovi, 11.00 Kuusamo: Skija{ki skokovi, 12.30 Fudbal: Kup UE-

FA, 14.30 Eurogolovi, 15.15 Fudbal: Ujediweni Arapski Emirati -

Uzbekistan, 17.15 Fudbal: Kup UEFA: Fenerbah~e - Palermo, 17.45

Fudbal, 19.45 Kuglawe: Turnir u Pertu, 21.00 Boks: Frederik Kloze

- \ovani Parizi, 23.00 Poker: Las Vegas, 0.00 Motociklizam: Indor

Trajal, 1.00 Escape magazin

5.00 Moskoni kup, 5.50 Bundesliga: Bajer - Kotbus, 7.30 Zlatni momen-

ti OI, 8.00 Minhen 1860 - Koblenc, 10.00 NCAA: Kanzas - Florida,

12.00 Pregled francuske lige, 13.00 Moskoni kup, 14.00 elzi TV: Man-

~ester Junajted - ^elzi, 16.00 Pregled Bundeslige, 17.00 Pregled Ju-

`noameri~kog kupa, 17.30 Iza ringa, 18.10 Profi boks, 19.30 Zlatni

momenti OI, 20.00 Fudbal mondijal magazin, 20.30 NCAA: Kanzas -

Florida, 22.10 Minhen 1860 - Koblenc, 0.00 Barselona TV, 2.00 Pre-

gled Bundeslige, 3.00 Pregled francuske lige, 4.00 TWS

6.00 Izazov na otpadu, 7.00 Ratovi na otpadu: Traktori za vu~u, 7.50

Potpuni metalni izazov, 8.45 Trka~ki automobil je ro|en, 9.10 Eks-

tremne ma{ine, 10.05 Fatalan lov: Prijateqi i rivali, 11.00 Kaubo-

ji ledenih bregova, 12.00 Izazov na otpadu: Ledeni trka~i, 12.50 Ra-

tovi na otpadu: Traktori za vu~u, 13.45 Potpuni metalni izazov, 14.40

Ameri~ki kazino, 15.35 Konstruisawe najboqeg, 16.00 Trgovci auto-

mobilima, 17.00 Ekstremne ma{ine, 18.00 Anatomija tima Formule

jedan, 19.00 Razotkrivawe mitova, 20.00 Pravqewe giganata, 21.00

Kraqevi konstrukcija, 22.00 Kada do|e do katastrofe, 23.00 Foren-

zi~ki detektivi, 0.00 Trauma: Su{tina stvari, 1.00 Pri~e mrtvih qu-

di, 2.00 FBI dosijei: Ubistva Ajvi lige, 2.50 Ameri~ki kazino, 3.45

Trgovci automobilima, 4.10 Anatomija tima Formule jedan, 5.05 Kra-

qevi konstrukcija

6.00 Drugari, 8.00 Zaqubio sam se u kom{inicu, 10.00 Letwa oluja, 12.00

Sudija Ejmi, 13.00 Zaqubio sam se u kom{inicu, 15.00 Mekleodove k}er-

ke, 16.00 Letwa oluja, 18.00 Sudija Ejmi, 19.00 Mekleodove k}erke, 20.00

Supernova, 22.00 Tihi svedok, 23.00 Elizabeta, 1.00 Ponovo zajedno,

3.00 Tihi svedok, 4.00 Drugari

6.00 Ed, Ed i Edi, 7.15 Deksterova laboratorija, 8.00 Xoni Bravo, 9.00

Hrabri}, stra{qivi pas, 10.35 Xoni Bravo, 11.25 Krava i pile, 12.40

[ifra: Klinci iz kom{iluka, 13.00 Mo}ne devojke, 14.00 Kamp La-

slo, 15.00 @ivot Xuniper Li, 16.00 De~ak robot, 17.00 Fosterov dom

za izmi{qene prijateqe, 18.00 Ed, Ed i Edi, 19.20 Kremp blizanci,

20.35 Deksterova laboratorija

6.00 Wake Up Music, 7.10 Pure Adria, 7.30 Wake Up Music, 8.00 WakeUp Music, 9.00 Wake Up Music, 10.00 Top 10 - 10, 11.00 Adria Top 20,12.00 Pure Adria, 12.15 Just Music, 13.30 New, 14.00 Laguna Beach, 14.30Music, 14.40 Pure Adria, 15.20 Music, 15.30 Room Raiders, 16.00 RockChart, 17.00 Top 5 - 5, 17.30 Just Music, 18.05 Pure Adria, 18.30 Just Mu-sic, 19.30 New, 20.00 So 90's, 21.00 TRL, 22.00 Tiara Girls, 23.00 Cribbs,23.30 So 90's, 0.00 Dirty Sanchez, 0.30 Dirty Sanchez, 1.00 VJ Afterhours

6.00 Ta~no u {est, 7.00 Me|u nama, serija, 7.30 Dobra vremena, lo{a

vremena, serija, 8.10 Teletrgovina, 8.15 Kupovina u`ivo, 9.00 Ta~no

u devet, 9.30 Sve je pla}eno, serija, 10.00 Kazneni sud, 11.00 Na{ pr-

vi zajedni~ki stan, 11.30 Moje dijete, 12.00 Ta~no u podne, 13.00 [ou

Olivera Gajsena, 14.00 Kazneni sud, 15.00 Porodi~ni sud, 16.00 Sud za

maloqetnike, 17.00 Na{ prvi zajedni~ki stan, 17.30 Me|u nama, se-

rija, 18.00 Eksploziv, 18.30 Ekskluziv, 18.45 Aktuelno, 19.05 Sve je

pla}eno, serija, 19.40 Dobra vremena, lo{a vremena, serija, 20.15 Mje-

sto zlo~ina: Majami, serija, 21.15 Dr. Haus, serija, 22.10 Monk, seri-

ja, 23.10 Zakon i red, serija, 0.00 No}ne vijesti, 0.35 Dr. Haus, serija,

1.30 Monk, serija, 2.20 [ou Olivera Gajsena, 3.10 No}ne vijesti, 3.40

Kupovina u`ivo

6.00 Suncokreti za Lusiju, 6.55 Judina `ena, 7.50 Sretna qubav, 8.45

Sama i poslu{na, 9.40 Judina `ena, 10.30 Tamni~arka Dora, 11.25

Krpena lutka, 12.20 Vi{e od zanosne qubavi, 13.10 Zemqa `ena, 14.05

Osveta 2, 15.00 Qubav zalu|uje, 15.55 Tamni~arka Dora, 16.45 Tam-

ni~arka Dora, 17.40 Potraga za milionerom, 18.35 Suncokreti za

Lusiju, 19.30 Judina `ena, 20.20 Sama i poslu{na, 21.10 Na{ tajni

`ivot, 22.05 Tamni~arka Dora, 23.00 Qubav zalu|uje, 23.55 Osveta

2, 0.50 Vi{e od zanosne qubavi, 1.40 Judina `ena, 2.35 Tamni~ar-

ka Dora, 3.30 Potraga za milionerom, 4.20 Vi{e od zanosne quba-

vi, 5.10 Suncokreti za Lusiju

21.00 Gazebo, 22.40 Alisa u Zemqi ~uda, 0.30 Sastanak, 2.25 Grani~-

ni incident, 4.05 Qudi koji prave reklame

6.00 Ratni avioni: Doba mla`waka, 7.00 Smrtonosna kolonija, 8.00

Istra`ivawa uz Durasel: Uho sutra{wice, 8.30 Dnevnici ~impan-

zi, 9.00 U sredi{tu tornada, 10.00 Istraga epidemije: Bakterijski

serijski ubica, 11.00 Istra`ivawe planete Zemqe: Snaga eksplo-

ziva, 12.00 U vrtlogu 11. septembra: Odbrojavawe do u`asa, 13.00

Super grabe`qivci, 14.00 U sredi{tu tornada, 15.00 Istraga epi-

demije: Bakterijski serijski ubica, 16.00 Dnevnici ~impanzi, 16.30

Izumrli: Sabqasti zub, 17.00 Stvoreni za ubijawe: Makro gladi-

jatori, 18.00 Pro~eqa gra|evinarstva: T3: Tokio, 19.00 Super gra-

be`qivci, 20.00 K-1 borci, 21.00 Smrtonosni dizajn, 22.00 Istra-

ga epidemije: Ubica u sobi 911, 23.00 Holivudska nauka: Automo-

bilske potjere, 0.00 Smrtonosni dizajn, 1.00 Istraga epidemije:

Ubica u sobi 911, 2.00 Pro~eqa gra|evinarstva: T3: Tokio, 3.00 Su-

per grabe`qivci, 4.00 K-1 borci, 5.00 Smrtonosni dizajn

6.00 Jutarwi program

10.00 Vijesti

10.05 Zajedni~ki talas

12.00 Podnevne vijesti

12.15 Poslije dvanaest

14.05 Svilen konac

16.00 Dnevnik

16.30 Muzi~ka kutija

17.00 Tematikum

19.00 Ve~erwe novosti

19.30 Emisija narodne

muzike

20.00 Vijesti

20.05 Fokus

21.05 Najsvjetlije

stranice umjetni~ke

muzike

22.00 Hronika dana

22.15 Starogradska

sje}awa

23.00 Muzika za laku no}

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 @ivotok

2.00 Hronika dana (r)

2.15 Muzi~ki program

3.05 Najsvjetlije

stranice umjetni~ke

muzike (r)

4.00 Muzi~ki program

5.00 Emisija narodne

muzike

Frekvencije: Bawa Luka - 90,9;

Bawa Luka, Prijedor Gradi-

{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petro-

vo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I.

Sarajevo - 88,7; Trebiwe - 92,8;

Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

utorak, 28. novembar 2006. PROGRAM

31

PROGRAM RADIJA

REPUBLIKE SRPSKE

Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj

01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.

List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02).Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

6.30 Dobro jutro

6.45 Radio Bi-Bi-Si

- novosti

7.00 Jutarwi program

7.30 Stawe na putevima

7.55 Blic aktuelnosti

- vrijeme

- mali oglasi

8.15 Barometar

8.30 Putevi

8.55 Blic aktuelnosti

- vrijeme

- mali oglasi

9.05 Prijepodnevni

program

9.15 Barometar

9.30 Stawe na putevima

9.45 Privredne novosti

9.55 Blic aktuelnosti

- vrijeme

- mali oglasi

10.15 Barometar

10.30 Stawe na putevima

10.32 Fon boks

10.55 Blic aktuelnosti

- vrijeme - mali

oglasi

11.05 Gradovi

11.55 Blic aktuelnosti

- vrijeme - mali

oglasi

12.05 Popodnevni

program

12.15 Barometar

12.25 Stawe na putevima

12.30 Radio Bi-Bi-Si,

novosti

12.55 Vrijeme - mali

oglasi

13.00 Otvoreni program

13.05 Muzi~ke novosti

13.15 Barometar

13.30 Stawe na putevima

13.45 Biznis servis

13.55 Blic aktuelnosti

- vrijeme - mali

oglasi

14.05 For You14.55 Blic aktuelnosti

- vrijeme

15.00 Otvoreni program

15.05 Kviz plus

15.15 Barometar

15.30 Stawe na putevima

15.50 Vrijeme - mali

oglasi

16.00 Radio RFI

- novosti

16.30 SMS oglasi

17.00 Privredne novosti

17.55 Blic aktuelnosti

- vrijeme - mali

oglasi

18.00 Ve~erwi program

18.55 Blic aktuelnosti

- vrijeme

- mali oglasi

19.30 No}ni program

0.00 Pono}ni program

DE@URNA STRANA

- Za zbli`avawe Isto~ne i Zapadne

Wema~ke bilo je potrebno 55 godina.

A za zbli`avawe na{ih naroda

bi}e potrebno 55 ustava.

¥ Mile Basalo

PROGNOZA VREMENA

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

Poslije jutarwe magle i niske obla~nosti, ko-

ja se mjestimi~no mo`e zadr`ati ve}i dio dana,

preovladava}e promjenqivo obla~no sa sun~anim intervali-

ma. Vi{e sun~anih sati o~ekuje se na jugu Hercegovine. Vje-

tar slab do umjeren, promjenqiv. Jutarwa temperatura vazduha

od -1 do 8, najvi{a dnevna od 8 do 16 stepeni Celzijusa.

RIJE^ dana

®N

VO

"A

LT

ER

" - S

TU

DI

O

DOBOJ - Predstavnici

Sindikalne organizacije do-

bojskog "Hemoprodukta# `a-

le se da je od ukupno 39 radni-

ka, otkaz dobilo 25 zaposle-

nih u ovom preduze}u.

Me|u otpu{tenima je i

predsjednik Sindikata "He-

moprodukta# Miro Ninkovi},

koji je na ju~era{woj konfe-

renciji za novinare rekao da

je otkazu prethodila "krimi-

nalna odluka Upravnog odbo-

ra da se vi{e od dva miliona

maraka vrijedna imovina

preduze}a da Dimitriju Tati-

}u iz Osje~ana#.

Prema wegovim rije~ima,

Tati} je dao 300 hiqada mara-

ka da bi se otpu{tenim rad-

nicima isplatio dio zaosta-

lih plata i otpremnina, a za-

uzvrat je dobio dio kapitala

u preduze}u vrijedan dva mi-

liona maraka.

- Svi radnici su sa dugo-

godi{wim sta`om. Neki su

~ak na bolovawu kao Du{an

Popovi}, koji je tri dana pri-

je otkaza operisan u Sremskoj

Kamenici. O otkazu smo oba-

vijestili nadle`ne inspek-

cijske slu`be, koji su najavi-

li dolazak u preduze}e. Mo-

ra}emo da tu`imo firmu, jer

nam duguje u prosjeku po ~eti-

ri do pet hiqada maraka po

radniku - ka`e Ninkovi}.

Otpu{teni rad-

nik "Hemoprodukta#

Dragan Simi} tvrdi

da je Sindikat u po-

sqedwe vrijeme uka-

zivao na probleme

zaposlenih, ali se

poslovodstvo na to

oglu{avalo.

- Kada je priva-

tizovan, "Hemopro-

dukt# je imao 79 rad-

nika. Fabrika ni-

{ta ne radi i prije-

ti joj propast. Pla-

{im se da se to ra-

di radi smi{qeno -

isti~e Simi}.

Dok su odgovor-

ni uz pomo} direk-

tora Drage Tomani-

}a obavqali "ne~asne rad-

we#, ka`u otpu{teni rad-

nici, fabrika nije po-

slovala, pa se alumini-

jum-sulfat, osnovni

proizvod firme, uvozi

iz Slovenije.

S druge strane, di-

rektor "Hemoproduk-

ta# Drago Tomani} od-

bacuje sve optu`be rad-

nika i tvrdi da je sve

ura|eno po zakonu.

- Radnici su dobili

otpremnine i plate, od-

nosno sve {to su tra`i-

li - isti~e Tomani}.

Sindikat su, prema wego-

vom mi{qewu, politi~ki

usmjeravali i vodili propali

direktori, koji su tu`ili svo-

ju firmu.

- Izborio sam se za to da

radnici dobiju ono {to zaslu-

`uju. Pitam se da li postoji

firma u kojoj je cijelu dece-

niju proizvo|eno tek tri do

pet odsto od planiranog, a da

su radnici dobili pune ot-

premnine. Otkaz su dobili

zato {to sistem ne mo`e da

izdr`ava parazite. Na pri-

mjer, me|u radnicima je bilo

12 portira - ka`e Tomani}.

¥ S. PUHALO

SINDIKALCI DOBOJSKOG

"

HEMOPRODUKTA" PROTESTUJU ZBOG OTPU[TAWA 25 RADNIKA

RADNICI PRIJETE TU@BOM Sindikat ukazivao na probleme zaposlenih, ali se

poslovodstvo na to oglu{avalo, ka`e Dragan Simi}...

Drago Tomani} tvrdi - sve ura|eno po zakonu

PROIZVODWA

Direktor "Hemoprodukta# Drago Tomani} ka`e da

preduze}e i daqe proizvodi.

- Jedan radnik }e proizvoditi 400 tona alumini-

jum-sulfata godi{we. Firma }e pre`ivjeti, ali ne sa

25 zaposlena od kojih samo sedam radi. Za sada nam ne

treba vi{e od ukupno 15 zaposlenih, a idealno bismo

poslovali sa desetoricom - tvrdi Tomani}.

\Drago Tomani}: Odbacio

optu`be

\ Ogor~eni sindikalci: Preduze}e duguje po

~etiri do pet hiqada maraka svakom radniku

KOZARSKA DUBICA -

Mile Lovri} (57) iz Kozarske

Dubice ju~e je u selu Mrazovci

ubio Jelenu Ru~nov (51), a potom

se u dvori{tu vlastite ku}e u

selu Vrioci raznio bombom.

Cijeli doga|aj odigrao se

oko 14 ~asova. Prema izjavama

kom{ija, Mile je oti{ao u su-

sjedno selo Mrazovce. U{ao je

u ku}u Jelene Ru~nov, sa kojom

je bio u vanbra~noj vezi, i akti-

virao ru~nu bombu. Nakon eks-

plozije, provalio je vrata na ku-

}i i u Jelenu ispalio vi{e me-

taka iz pi{toqa.

Poslije zlo~ina, Lovri} se

vratio u rodne Vrioce i u dvo-

ri{tu svoje ku}e sebi oduzeo

`ivot.

- Oko 14 ~asova odjeknula je

izuzetno sna`na eksplozija - ka-

`e Milin kom{ija Milan Ru~-

nov.

Dodaje da je Lovri}, ve} dvi-

je godine, nakon {to ga je napu-

stila supruga, `ivio sam.

Zanimqivo je da je nakon do-

jave o ubistvu Jelene Ru~nov u

Mrazovcima patrola dubi~ke

policije krenula na lice mje-

sta i kada su prolazili pored ku-

}e Mile Lovri}a, ~uli su eks-

ploziju. U dvori{tu su zatekli

stravi~an prizor - razneseno

tijelo i mawi krater u zemqi

nastao eksplozijom.

Uvi|aj je obavila krimina-

listi~ka policija i okru`ni

tu`ilac Zoran Bulatovi}, ko-

ji je potvrdio identitet stra-

dalih.

- Sasvim je izvjesno da je do

tragedije do{lo zbog nera{~i-

{}enih odnosa izme|u Mile i

Jelene koji su bili u vanbra~-

noj zajednici - kazao je Bulato-

vi}.

On je dodao da je nakon pre-

kidawa veze sa qubavnicom, Mi-

le oti{ao u Mrazovce i bacio

bombu na Jeleninu ku}u.

Bulatovi} je potvrdio da je

Jelena Ru~nov nakon rawava-

wa hitno dovezena u dubi~ki

Dom zdravqa gdje joj je ukazana

pomo}. Zatim je preba~ena u

gradi{ku bolnicu, gdje je ubr-

zo preminula od posqedica ra-

wavawa.

Dubi~ani Milu Lovri}a

znaju kao dugogodi{weg predu-

zetnika, lokalnog politi~ara

i op{tinskog odbornika. Osni-

va~ je i vi{egodi{wi predsjed-

nik Seqa~ko-radni~ke stranke

Republike Srpske.

¥ M. BATOS

ZLO^IN U KOZARSKOJ DUBICI

Ubio qubavnicu pa sebe

\Selo Vrioci: Mile Lovri} se raznio bombom

u dvori{tu svoje ku}e

STIPE MESI] IZJAVIO HRVATSKOJ TELEVIZIJI

Nije tajna posjeta!

ZAGREB - Predsjednik Hrvatske Stipe Mesi} izjavio je ju-

~e novinarima Hrvatske televizije da posjeta @eqka Kom{i-

}a i Harisa Silajxi}a nije bila tajna. Prema wegovim rije~i-

ma, jednog ~lana Predsjedni{tva BiH vidio je u Budvi, dok je

sada iskoristio privatnu (!) posjetu Zagrebu Kom{i}a i Silaj-

xi}a da se sastane sa wima.

- Ne vidim tu ni{ta ~udno, jer sam sada, nakon Budve, imao

priliku da upoznam svu trojicu ~lanova Predsjedni{tva BiH!

- izjavio je Mesi}.

Niko nijednom rije~ju nije prokomentarisao - ni Silaj-

xi}, ni Kom{i}, ni Mesi} - da o tom susretu u Zagrebu nije

bio obavije{ten niko u BiH, pa ni Ministarstvo inostranih

poslova. ¥

BAWA LUKA - Pedeset stu-

denata tre}e i ~etvrte godine

bawolu~kog Pravnog fakulteta

sino} su dobili sertifikate o

zavr{enim pravnim klinika-

ma za qudska prava i krivi~no

procesno pravo.

Ovo je ~etvrta generacija po-

laznika pravnih klinika kao ob-

lika prakti~nog obrazovawa na

pomenutog Pravnom fakultetu.

- Ciq klinika je da nau~e

studente prakti~nim pravni~-

kim vje{tinama i da sti~u is-

kustva rade}i na stvarnim pred-

metima iz sudske prakse. Tokom

trajawa klinika, {kolske 2005.

i 2006. godine, studenti su vri-

jeme provodili u sudovima, tu-

`ila{tvu, Ombudsmanu i osta-

lim institucijama pravosudnog

sistema - istakao je dr Mile

Dmi~i} koji je zajedno sa dr Mi-

odragom Simovi}em rukovodio

pravnim klinikama.

Dekan Pravnog fakulteta

dr Milorad @ivanovi} izrazio

je zadovoqstvo {to pravne kli-

nike postaju sastavni dio obra-

zovawa studenata na ovom fa-

kultetu. Prema wegovim rije-

~ima, poslije zavr{etka studi-

ja onima koji zavr{e klinike

bi}e mnogo lak{e na po~etku

pravni~ke karijere.

¥ M. D.

PRAVNI FAKULTET U BAWOJ LUCI

Studenti zavr{ili praksu

LAKTA[I

Meso zara`eno

trihinom

LAKTA[I - Stru~waci

Veterinarske ambulante "Kr-

neta# u Aleksandrovcu regi-

strovali su slu~aj trihine u

uzorku sviwskog mesa, koje je na

pregled donio doma}in iz lak-

ta{kog sela Romanovci.

Ovo je Srni potvrdila vete-

rinar pomenute ambulante Qi-

qana Dr~a.

- Nakon nekoliko godina

ovo je prvi slu~aj pojave trihi-

ne na podru~ju Lijev~e poqa.

Apelujemo na qude da meso `i-

votiwa, prije upotrebe, donesu

na stru~nu veterinarsku anali-

zu - rekla je Dr~a.

Ona je rekla da je republi~-

ka Veterinarska komora odre-

dila cijenu od pet do deset ma-

raka za analizu mesa zaklane

sviwe, podsje}aju}i da je za te-

stirawe potrebno donijeti ko-

madi} mesa iz predjela korije-

na dijafragme ili jezika ivo-

tiwe. Meso `ivotiwe zara`e-

ne trihinom mora se spaliti, a

svi vlasnici zara`enih `ivo-

tiwa zakonom su obavezni da

prijave slu~aj bolesti. ¥

"

DITA" TUZLA

U svakom zrnu

na{a srca

POVODOM obiqe`avawa

23. novembra, Me|unarodnog hu-

manitarnog dana, Industrija de-

terxenata "Dita# iz Tuzle uru-

~ila je pakete svojih proizvoda

domovima za djecu bez roditeq-

skog starawa u Republici Srp-

skoj i BiH.

Akcija pod nazivom "U sva-

kom zrnu - na{e srce# obrado-

vani su mali{ani u domovima u

Tuzli, Bawoj Luci, Mostaru, Ze-

nici Biha}u i dva doma u Sara-

jevu. ¥

BAWA LUKA - Ambasa-

dor Velike Britanije u BiH

Metju Rajkroft rekao je da je

da je Republika Srpska kqu~-

ni partner za pitawe refor-

mi i pridru`ivawe Evropskoj

uniji.

Rajkroft je ovo izjavio to-

kom sino{weg prvog prijema

britanske Ambasade u Bawoj Lu-

ci, na kojem su se okupili broj-

ni visoki zvani~nici dru{tve-

nog i politi~kog `ivota Srp-

ske. Rajkroft je dodao da u Ba-

wu Luku i Republiku Srpsku ~e-

sto dolazi.

- Ciq nam je da na|emo mir-

na i odr`iva rje{ewa za te{ka

pitawa. Vjerujem da Velika Bri-

tanija i Srpska imaju iste in-

terese, a to je stabilna i prospe-

ritetna BiH u Evropskoj uniji

- kazao je Rajkroft dodav{i da

je otvorenost wihovih vlada naj-

ve}a prednost.

On je istakao da Velika

Britanija ima sna`ne veze s Ba-

wom Lukom. ¥ M. X.

BRITANSKI AMBASADOR PRIREDIO PRIJEM

Srpska partner za reforme

NA^ELNIK OP[TINE DRVAR

Ogrjev najugro`enijima

DRVAR - Na~elnica drvarske op{tine Anka Papak-Dodig

izjavila je ju~e novinarima da je op{tina Drvar obezbijedila

po ~etiri kubna metra ogrjeva za predstoje}u zimu za 35 ugro-

`enih doma}instava.

Prema wenim rije~ima, pomo} }e samo djelimi~no rije{i-

ti problem qudi koji nemaju novca za osnovne `ivotne potre-

be. Na`alost, broj onih koji trebaju ovakvu podr{ku je dale-

ko ve}i.

- Ipak, najugro`enije kategorije stanovni{tva moraju da

budu prioritet op{tinske vlasti - ka`e Dodigova, napomiwu-

}i da su Nacrtom buxeta za narednu godinu predvi|ena znatna

ve}a izdvajawa za pomo} najugro`enijima.

¥ M. B.

BAWA LUKA - Tradicional-

ni Izbor deset najboqih sporti-

sta, koji "Glas Srpske# organizu-

je ve} 52. godinu zaredom, jedna je

od najzna~ajnijih akcija u Republi-

ci Srpskoj, posve}ena sportu i

sportistima. Tako je konstatova-

no na prvom sastanku Organizaci-

onog odbora ovogodi{we manife-

stacije, koja }e biti odr`ana 22.

decembra u Banskom dvoru.

Na sastanku je dogovoreno da

52. manifestacija bude istinski

praznik sporta i da }e svi oni ko-

ji su ukqu~eni u wenu organizaci-

ju dati svoj maksimum, kako bi pro-

tekla na najvi{em mogu}em nivou.

Predsjednik Republike Srp-

ske Milan Jeli}, koji je predsjeda-

vao sjednici Organizacionog odbo-

ra, uvjeren je da }e manifestacija

biti veli~anstvena.

- Mislim da imamo znawa, umi-

je}a i finansijske mogu}nosti da

sve ovo uradimo najboqe {to mo-

`emo. Mislim da su na{a razmi-

{qawa realna. Od svih nas o~eku-

jem da se maksimalno zalo`imo,

kako bi sve proteklo na visokom

nivou i da pobijede najboqi spor-

tisti. Ovo mora da bude presti-

`na manifestacija i ne{to po ~e-

mu }e sportska Republika Srpska

biti prepoznatqiva u cijelom re-

gionu - rekao je predsjednik Milan

Jeli}.

Glavni i odgovorni urednik

"Glasa Srpske# Tomo Mari} ista-

kao je zna~aj ove manifestacije,

koja `ivi vi{e od pola vijeka.

- Na{ list je na prostoru biv-

{e Jugoslavije sa beogradskom

"Politikom# i zagreba~kim "Vje-

snikom# najstariji na Balkanu. Za

nekog ko postoji 63 godine razu-

mqivo je da u svojoj istoriji pokre-

}e razne akcije. Jedna od wih je Iz-

bor najboqih sportista, nekada

Bosanske Krajine, a danas Repu-

blike Srpske. Du`u tradiciju od

"Glasa Srpske# na ovim prosto-

rima ima samo beogradski

"Sport#. Sama ~iwenica da smo

na listama najboqih sportista

imali devet osvaja~a zlatnih

olimpijskih medaqa, Bawu Lu-

ku svrstava u red velikih grado-

va, na ~emu joj mogu da pozavide

mnogi svjetski centri. Sada je u

pitawu novo doba sa novim qu-

dima i ova akcija je dobila no-

ve dimenzije. @elimo da ovo bu-

de prvorazredni doga|aj u sva-

kom smislu, da ugostimo pozna-

te qude iz sporta, sa autorite-

tima u Evropi i svijetu. Vjeru-

jem da }emo poslije slike koju

budemo 22. decembra slali u svi-

jet s ponosom stati iza we - re-

kao je glavni i odgovorni ured-

nik "Glasa Srpske# Tomo Ma-

ri}.

Direktor "Glasa Srpske#

Rajko Radovanovi} rekao je da }e

ovo biti najboqi izbor do sada.

- Veliko je zadovoqstvo bi-

ti dio ne~ega {to se de{ava 52.

put i prema tome se moramo od-

nositi sa po{tovawem. Bi}e ovo

sigurno prvorazredna manife-

stacija, glamurozna i spektaku-

larna. Moram ista}i da "Glas

Srpske# nije u prvom planu, ve}

sport i Republika Srpska - is-

takao je Rajko Radovanovi}.

¥ M. ILI]

[email protected] ℡ 051/223-211

PRAZNIK SPORTA I

REPUBLIKE SRPSKE

PRVI SASTANAK ORGANIZACIONOG ODBORA AKCIJE NA[EG LISTA

\^lanovi Organizacionog odbora: Akcija za po{tovawe (Snimio R. [IBAREVI])

PREDSTAVQAMO KANDIDATEPREDSTAVQAMO KANDIDATE

PERSPEKTIVNI

Kao i prethodnih godina ta-

ko }e i ove, u sklopu manifesta-

cije Izbor najboqih sportista

Republike Srpske, Ministar-

stvo za porodicu, omladinu i

sport nagraditi deset najper-

spektivnijih sportista.

@IRI

Predsjednik stru~nog `i-

rija 52. izbora najboqih spor-

tista Anton Josipovi} upoznao

je ~lanove Organizacionog od-

bora sa dosada{wim radom ovog

tijela.

- Odr`ali smo jednu sjedni-

cu, a bi}e ih jo{ nekoliko, sve

dok ne donesemo pravu odluku o

najboqima. Uvjeravam sve da }e

izbor biti objektivan i bez

ikakvih povlastica - rekao je

Josipovi}.

Ovo mora da bude presti`na manifestacija i ne{to

po ~emu }e sportska Republika Srpska biti prepoznatqiva

u cijelom regionu, rekao Milan Jeli}

PRIJEDOR - Osamnaestogo-

di{wa Marija Mati} ve} du`e vri-

jeme najve}a je uzdanica tekvondo

kluba "Kozara# iz Prijedora. U

dosada{woj karijeri osvojila je

~ak 50 zlatnih, dvije srebrne i jed-

nu bronzanu medaqu. Tu nisku zlat-

nih odli~ja izborila je na turnir-

skim takmi~ewima u Republici

Srpskoj, BiH, Srbiji, Hrvatskoj,

Sloveniji, Austriji, Wema~koj i

drugim evropskim zemqama. Vi{e-

struka pionirska, juniorska i se-

niorska prvakiwa Republike Srp-

ske i BiH ka`e da velike zasluge

za wene dobre rezultate pripada-

ju qudima sa kojima je sara|ivala.

Treneri je poznaju kao borca koji

je u svaki dvoboj ulazi maksimal-

no pripremqen, dok je protivnice

upoznaju kao rivala koji je uvijek

u stawu da iznenadi i brzo rije{i

borbu u svoju korist.

- Veliki broj medaqa osvojila

sam kao ~lanica tekvondo kluba

"Qubija# Prijedor i pod nadzorom

trenera Vese Are`ine. Sa osvaja-

wem zlatnih medaqa nastavila sam

i u svom sada{wem klubu Kozara.

Veliku zahvalnost za sve {to sam

postigla dugujem svojim treneri-

ma Vesi Are`ini, Miodragu De-

reti}u i Zlatanu Despotu, koji su

poznati stru~waci u ovom bori-

la~kom sportu - ka`e Marija Ma-

ti}.

Marija Mati} je i odli~na u~e-

nica ~etvrte godine Medicinske

{kole u Prijedoru, pa su joj u~ewe

i treninzi prioriteti.

- Ne sje}am se da sam ikada za-

kasnila za trening, takmi~ewe ili

u {kolu. Za ostvarene rezultate,

osim trenera, zahvalna sam i svo-

jim roditeqima. Oni imaju mnogo

razumijevawa za moje obaveze i pu-

tovawa, u wih ula`u i vlastiti no-

vac, a ja im uzvra}am onako kako naj-

boqe znam - zlatnim medaqama, ko-

je su najqep{e priznawe i

uspomena. Jedno od najdra-

`ih zlatnih odli~ja koje

sam osvojila je ono iz [tut-

garta, kada sam u finalu po-

bijedila Austrijanku u se-

niorskoj konkurenciji. Bi-

lo je to u maju ove godine

na Svjetskom prvenstvu - sa

zadovoqstvom se prisje}a

Mati}eva.

Marija Mati} je potom

kao "iz rukava# navodila

vrijeme, mjesto i osvojene

medaqe na seniorskim tak-

mi~ewima {irom Srpske,

BiH i prostora biv{e Ju-

goslavije, kao i na me|una-

rodnoj sceni.

- Zlatne medaqe osvoji-

la sam u martu u Kiseqaku,

na olimpijskom turniru u

Sarajevu u maju, Vladimircima 13.

maja, u Fojnici 3. juna, a po~etkom

novembra na balkanskom prven-

stvu u Beogradu pobijedila sam

tri takmi~arke iz Srbije i tako

se okitila zlatnom medaqom. Bio

je to moj veliki uspjeh u jakoj kon-

kurenciji, me|u 17 reprezentaci-

ja sa prostora biv{e Jugoslavije.

Na`alost ovakve sre}e nisam bi-

la na "Kroacija openu# u Zagre-

bu, polovinom novembra ove go-

dine, kada sam stigla tek do petog

mjesta u konkurenciji 21 repre-

zentacije, kao ni na Evropskom

prvenstvu u Bonu, gdje sam zauze-

la identi~nu poziciju - ka`e tak-

mi~arka Kozare.

^lanica prijedorskog tekvon-

do kluba dodala je jo{ da nije ni-

malo neskromno ako utvrdi da }e

i naredne sezone wen klub i ona bi-

ti bez premca u BiH i na prosto-

rima nekada{we Jugoslavije. Od

"zlatne# takmi~arke u wenom klu-

bu i daqe s pravom o~ekuju da na-

stavi sa odli~nim nastupima i da

u najboqem svjetlu predstavqa svoj

klub, grad i Republiku Srpsku.

Sutra: Milan Glamo~i},

pliva~ bawolu~kog Olimpa.

¥ L. RADOVI]

MARIJA MATI], TEKVONDO KLUB KOZARA

OSVAJA MEDAQE KAO OD [ALE

U dosada{woj karijeri mlada Prijedor~anka osvojila

~ak 50 najsjajnijih, dva srebrna i jedno bronzano odli~je

\Marija Mati}: Rezultatima

sve zasjenila

SENDAI - Poslije da-

na odmora, odbojka{i Sr-

bije i Crne Gore danas (10

~asova) u okviru tre}eg ko-

la druge faze Svjetskog pr-

venstva odmjeri}e snage sa

doma}om selekcijom - Ja-

panom. U pro{lom kolu,

poslije mnogo borbe i ne-

izvjesnosti, "samuraji# su

savladali selekciju Tuni-

sa sa 3:2. Reprezentativac

Srbije i Crne Gore Vla-

dimir Grbi} ocijenio je da

odabrani tim Japana ne

igra na nivou "plavih#,

ali da je wihova velika,

ogromna, prednost nese-

bi~na pomo} sa tribina.

- Na{ dana{wi protiv-

nici imaju veliku podr{ku

publike i u takvoj atmos-

feri ponekad daju i vi{e od

maksimuma. Najva`nije je

da ne podlegnemo atmosfe-

ri i trijumfujemo, jer nam

ova pobjeda {irom otvara

vrata polufinala. Svjesni

smo da nas u narednim me~e-

vima o~ekuje veliki stres,

igra poen za poen, ali ima-

mo sve {to je potrebno za

uspjeh - istakao je iskusni

prima~ servisa "plave# se-

lekcije.

Prije po~etka Svjet-

skog prvenstva, stariji Gr-

bi} tvrdio je da ova repre-

zentacija Srbije i Crne Go-

re mo`e do zlatne medaqe.

Sedam pobjeda u Zemqi iz-

laze}eg sunca potvrda su da

je Grbi}ev optimizam imao

osnova.

- Uvjeren sam, makar ta-

ko i ne bilo na kraju, da je

ova reprezentacija najbo-

qa na svijetu. Ali, idemo

korak po korak, na redu je

Japan, pa Poqska - nagla-

sio je Vladimir Grbi}.

Iskusni Slobodan Bo-

{kan vjeruje da }e "plavi#

premostiti posqedwe dvi-

je prepreke, te da }e kao pr-

voplasirani iz grupe "E#

oti}i u polufinale.

- Sada razmi{qamo sa-

mo o Japanu i kako da zabi-

qe`imo jo{ jedan trijumf.

Ipak, ako budemo igrali

kao i do sada, niko nas ne-

}e zaustaviti u pohodu na

prvo mjesto u grupi -

smatra Bo{kan.

Andrija Geri} ta-

ko|e isti~e da su svi

reprezentativci mak-

simalno koncentrisa-

ni na okr{aj sa doma-

}inom planetarne smo-

tre.

- Ako Japance ne

shvatimo ozbiqno, ne-

}emo se dobro prove-

sti. Nadam se da su svi

na{i igra~i toga svje-

sni. "Samuraji# nisu

ekipa sa potcjewiva-

we, pogotovo {to }e uz

sebe imati i navija~e,

pa zato moramo dati

sto odsto svojih mogu}-

nosti kako bismo sla-

vili novu pobjedu - na-

glasio je Geri}. ¥

ISTANBUL

Zahvaquju}i dobrim rezul-

tatima koje je Marija Mati}

ostvarila u 2006. godini, tak-

mi~arka prijedorskog kluba

ostvarila je plasman na Olim-

pijski kvalifikacioni turnir.

Naime, u januaru 2008. godine u

Istanbulu }e se odr`ati kvali-

fikacije za Olimpijadu u Pe-

kingu, a to }e tek da bude pra-

va prilika za dokazivawe ove

mlade sportistkiwe.

SVJETSKO ODBOJKA[KO PRVENSTVO

Bitka za polufinale

DANAS

Grupa "E#: Portori-

ko - Kanada (3 ~asa), Ar-

gentina - Tunis (5), Poq-

ska - Rusija (7), Japan - Sr-

bija i Crna Gora (10), gru-

pa "F#: Francuska - Bu-

garska (3), Wema~ka - Sje-

diwene Ameri~ke Dr`a-

ve (5), Brazil - Italija

(7), Kuba - ^e{ka (10 ~a-

sova).

\ Ivan Miqkovi}: Oprezno sa Japanom

GRUPA

"

E"

1. SCG 5 5 0 15:2 10

2. Poqska 5 5 0 15:0 10

3. Japan 5 4 1 15:5 9

4. Rusije 5 4 1 12:3 9

5. Portoriko 5 1 4 5:14 6

6. Kanada 5 1 4 4:14 6

7. Argentina 5 0 5 4:15 5

8. Tunis 5 0 5 4:15 5

GRUPA

"

F"

1. Bugarska 5 5 0 15:4 10

2. Brazil 5 4 1 13:3 9

3. Italija 5 4 1 14:5 9

4. Francuska 5 4 1 13:7 9

5. Wema~ka 5 2 3 7:10 7

6. SAD 5 1 4 6:13 6

7. ^e{ka 5 0 5 2:15 5

8. Kuba 5 0 5 3:15 5

utorak, 28. novembar 2006.SPORT

2

PRWAVOR - Sirotiwo i

buxetu si te{ka! Tako bi se

moglo re}i poslije promoci-

je nacrta op{tinskog buxeta

na ra~un sredstava predvi|e-

nih za narednu godinu za po-

stoje}e klubove prwavorske

op{tine. Prva verzija op-

{tinskog dokumenta, koja go-

vori o prihodima i rashodima

op{tinske kase, porazna je za

sportiste.

Fudbalskom prvoliga{u

Qubi}u planirano je 160 hiqa-

da maraka, odnosno 35 hiqada

mawe od ovogodi{wih ostvare-

wa. Jo{ kriti~nija situacija

je sa svim ostalim klubovima,

koji su objediweni u Op{tin-

skom sportskom savezu, preko

koga se raspore|uju nov~ana

sredstva koja odobrava op{tin-

ska administracija. Sa ovogo-

di{wih stotinu hiqada, pla-

nirani iznos za 2007. godinu

"istopio# se na 70 hiqada ma-

raka.

Iako su i sa dosada{wim

dotacijama jedva sastavqali

kraj sa krajem, `ivotare}i na

granici golog opstanka, izvje-

sno je da }e ovda{wi ko{arka-

{i, odbojka{ice i nekoliko

klubova borila~kih vje{tina,

kao i atleti~ari, pre`ivqava-

ti jo{ jednu te{ku godinu.

Neke od wih, mogla bi, na-

`alost, sti}i sudbina mu{kog

odbojka{kog kluba Tempo, ko-

ji je nedavno uga{en, iskqu~i-

vo zbog besparice.

Prwavorska privreda nije

toliko jaka da se u ve}em obi-

mu ukqu~i u finansijsku podr-

{ku sportistima. Vlasnici

preduze}a ne vide interes da

ula`u u pojedine klubove, pa je

crkavica iz op{tinske kase

ono od ~ega zavisi aktivnost

postoje}ih sportskih organi-

zacija.

Ako je ne{to utje{no za

sportiste onda je to ~iweni-

ca da je buxet jo{ u fazi na-

crta i da }e biti organizova-

ne javne rasprave, na kojima }e

se mo}i uticati na pojedina

izdvajawa. Nadle`ni }e, vaq-

da ~uti vapaj sportista, koji-

ma treba odobriti znatno ve-

}a nov~ana sredstva.

¥ B. RADULOVI]

LAKTA[I - Fudbaleri pr-

voliga{a Lakta{a dobili su za-

slu`eni odmor. U restoranu

"Milun# odr`an je zavr{ni sas-

tanak igra~a sa klupskim

rukovodstvom na kojem je, izme|u

ostalog, izvr{ena detaqna anal-

iza rada u proteklom periodu.

Ovoj sjednici pored prvotimaca,

stru~nog {taba, kompletnog up-

ravnog odbora prisustvovao je i

na~elnik op{tine Lakta{i

Milovan Topolovi} kao i gosti,

potpredsjednik Fudbalskog

saveza Republike Srpske

Dubravko Prstojevi} i general-

ni sekretar Rodoqub Petkovi}

kao i mnogobrojni sponzori i

simpatizeri prvoliga{a iz Lak-

ta{a.

- U takmi~arskom smislu is-

punili smo sve zacrtane planove.

Mo`da ~ak i malo vi{e, jer prvi

tim dijeli drugo mjesto na pr-

voliga{koj tabeli i ujedno se

plasirao me|u osam najboqih u

Kupu Srpske gdje `elimo sti}i

do samog finala. Pored toga pi-

oniri i kadeti su u vrhu svojih

liga dok je {kola fudbala

svakim danom sve brojnija i u woj

se bruse budu}i prvotimci.

Trenutno ona okupqa 110 dje~aka,

i to, godi{ta od 1993. do 2001 ko-

ji su razvrstani u pet kategori-

ja. Sa wima rade treneri sa UE-

FA licencom Vlado Jagodi}, Zo-

ran Crni}, Miodrag Petkovi} i

@eqko Dragojevi} - ka`e pred-

sjednik kluba Du{an Koxoman.

On isti~e da je postoje}i

igra~ki kadar sposoban da osvo-

ji titulu {ampiona u prvoli-

ga{koj konkurenciji Republike

Srpske.

- Sada nam predstoji pauza u

prvenstvu, a prozivka za po~etak

zimskih priprema zakazana je za

10. januar. U me|uvremenu

poku{a}emo da ekipi jedan dio

rada organizujemo negdje u pri-

morskim krajevima. Ciq nam je

da juri{amo na titulu i plasman

u Premijer ligu BiH i vjerujem

da to igra~i mogu ostvariti. U

ovom momentu ne mogu re}i da li

}emo u zimskom prelaznom roku

dovesti odre|ena poja~awa, iako

ne krijemo da bi nam dobro

do{la dvojica iskusnih i prov-

jerenih fudbalera - ka`e Koxo-

man.

U klubu se nadaju da }e do

marta idu}e godine zaokru`iti

i finansijsku konstrukciju i da

}e mo}i krenuti u pro{irewe

tribina i dogradwu prate}ih ob-

jekata. Pored obe}ane pomo}i iz

op{tinske kase Koxoman isti~e

da u predstoje}u polusezonu ulaze

sa boqom organizacijom kluba.

¥ D. DAVIDOVI]

Rje{ewe iz pro{log broja:

N. Parhomenko, 1984.

1.Df2 a5 2.Te6#

(1...Ka5 2.Ta3#);

(1...Ka7 2.Te7#);

. . .

M. LOKER, 1966.

MAT U DVA POTEZA

PROBLEM BROJ 405

Igor Popovi} (Qubi}): Za fudbalere Qubi}e izdvojeno najvi{e sredstava

Du{an Koxoman: Ispunili

zacrtane planove

Vlasnici preduze}a ne vide interes da ula`u u pojedine

klubove, pa od crkavice iz op{tinske kase zavisi aktivnost

postoje}ih sportskih organizacija

UPRAVA LAKTA[A ODR@ALA SASTANAK SA STRU^NIM [TABOM I IGRA^IMA

KOXOMAN @ELI KRUNU

Ciq nam je da juri{amo na titulu i plasman u Premijer ligu BiH

i vjerujem da to igra~i mogu ostvariti, ka`e Du{an Koxoman

FINANSIRAWE PRWAVORSKOG SPORTA U NAREDNOJ GODINI

MAWE NOVCA ZA SIROTIWUSUTJESKA, Napredak, Ro-

manija, Vlasenica... Tim por-

etkom okon~ana je prvenstvena

fudbalska trku u Drugoj ligi

Republike Srpske grupa "jug#.

I dok je za mnoge ekipe do-

ma}i teren bio prevaga u ve}ini

susreta, fudbaleri Romanije sa

Pala, koji uspje{no vodio

Goran Ivkovi}, mnogo boqe

rezultate su ostvarili na gos-

tovawima.

- Glavni razlog za to je na{

lo{ teren - smatra {ef stru~nog

{taba Romanije Goran Ivkovi}.

On je jedan od najslabijih u ligi,

vi{e odgovara ekipama koje se

brane, a sve koje su igrale u Pala-

ma, uglavnom su se orijentisale na

odbranu svoga gola. Zato ne ~udi

skroman saldo na doma}em terenu,

jer smo u {est utakmica ostvar-

ili tri pobjede, igrali dva puta

nerije{eno, do`ivjeli jedan po-

raz.

Na gostovawima Romanija se

predstavila u pravom svjetlu,

Odigrala je sedam utakmica, pet

puta su se ku}i vratili sa punim

plijemo, jednom su remizirali, a

do`iveli su poraz samo u Fo~i,

od jeseweg prvaka Sutjeske.

- Da smo kod ku}e igrali kao

na strani, ko zna gdje bi nam bio

kraj - nastavqa Ivkovi}. Sada bi

mo`da mogli da razmi{qamo i o

borbi za titulu, Ali, kiksevi kod

ku}e, u fini{u prvenstva, sa

Vlasenicom i Podriwem, koji su

osvojili bod, te Napretkom, ko-

ji nas je savladao udaqili su nas

od trke za prvo mjesto. Pobi-

jedili smo Hercegovac kod ku}e

i Jadar na gostovawima, ali su

ove ekipe odustale od takmi~ewa,

pa su nam bodovi iz tih utakmi-

ca oduzeti. Ipak, zadovoqni smo

jesewim u~inkom, jer nam je ciq

bio, ako do|e do reorganizacije

Druge lige, da budemo u vrhu

tabele. To smo i ostvarili.

Iako sve pohvale, po rije~ima

Ivkovi}a, idu na ra~un fud-

balera, a velike zasluge {to su

stru~nom {tabu omogu}ili op-

timalne uslove za rad pripadaju

Goranu Kosori}u i direktor klu-

ba Slavku Marjanovi}u.

- Oni su klubu mnogo pomogli,

zato u osvojenom tre}em mjesto

ima i wihovih zasluga. Naravno,

ne smiju se zaboraviti ni na{i

vjerni navija~i "Beli vukovi#

~iju smo podr{ku imali u mnogim

me~evima.

O ambicijama u nastavku pr-

venstva {ef stru~nog {taba Ro-

manije Goran Ivkovi}, kojem u

radu poma`e Sr|an Delipara

fudbaler Glasinca, ka`e.

- @elimo da ostanemo u vrhu

tabele, uz dva-tri kvalitetna po-

ja~awa mislim da mo`emo na kra-

ju trke sti}i i do pozicije broj

dva. Naravno jedan od zadatka je

da dobijemo kvalitetniji teren,

imamo obe}awe da }e se izgradi-

ti i mawa tribina. Tada bi do-

bili uslove za jo{ boqi i

kvalitetniji rad, a naravno i za

uspje{nije rezultate.

¥ @. TICA

ROMANIJA ZIMUJE NA TRE]EM MJESTU "JUGA"

Boqi gosti, nego doma}ini

STRIJELCI

Najboqi strijelci Ro-

manije su Ivan Vilaret i

Marko Blagojevi} (igrao i za

sokola~ki Glasinac), koji su

~etiri puta pogodili pro-

tivni~ku mre`u. Tri gola

postigli su Milan Ili}, Og-

wen Eri}, \or|e Draguti-

novi}, dva puta se u strijelce

upisao Ogwen Raji}, a po jed-

nom Igor \api} i Nedeqko

[uko.

^ETVORICA ODIGRALA SVE UTAKMICE

Svih 13 utakmice (ra~unaju}i i one protiv Hercegovca i

Jadrana koji su kasnije odustali) u jesewem dijelu prvenstva odi-

grali su ~etvorica igra~a: Vladimir Stani{i}, Jovica Vukadin,

Ogwen Eri}, Ivan Vilaret. Daqe slijede: Igor \api}, Radovan

Glogovac, \or|e Dragutinovi} po 12, Milan Ili} 11, Marko

Blagojevi} 10, Nenad Samarxi} 9, Ogwen Raji}, Bojan [kipina

8, Nedeqko [uko 6, Marko Sikima, Goran Pavlovi}, Sr|an Kus-

muk, Milan Tadi} 4, Ogwen Ma|arevi} 3, Nikola Trgov~evi}, ,

Sa{a Majdov po jednu utakmicu

ISTO^NO SARAJEVO -

Xudisti Slavije iz Isto~nog

Sarajeva, poletarac Du{an Pr-

stojevi} (do 38 kilograma) i sta-

rija pionirka Tamara Vu~eti}

(do 52 kg) osvojili su zlatne me-

daqe na memorijalnom turniru

"Zoran Risti} - Cigo# odr`a-

nom u Beogradu. Osim ove dva

zlatna odli~ja takmi~arima

Slavije pripale su i ~etiri sre-

brne i pet bronzanih medaqa.

Srebrne medaqe su osvojili:

mla|i pioniri Lazar Bjelica

(do 38 kg) i Lazar Do{lo (do 50

kg), Sara Vanovac (do 31 kg) i

starija pionirka Nikolina Mi-

lutinovi} (do 36 kg), a bronza-

ne: Mia Zurovac (do 25 kg) u kon-

kurenciji poletarki, mla|i pi-

oniri Andrej Zurovac (do 34 kg)

i Nikolina Milutinovi} (do 38

kg), te stariji pioniri Stefan

Kraj{umovi} (do 38 kg) i Niko-

lina Bojani} (do 48 kg).

Na ovoj smotri u~e{}e je uze-

lo u~e{}e 326 takmi~ara iz 32

najboqa kluba Srbije, Crne Go-

re i BiH.

¥ G. I.

ME\UNARODNI TURNIR "ZORAN RISTI] - CIGO"

Uspjeh xudista Slavije

BAWA LUKA - "Jedinica#

Krajine, Bojan Milo{evi} bio

je stub odbrane tima iz Rosuqa

ove jeseni. Zahvaquju}i wemu i

wegovim saigra~ima u defanzi-

vi, odbrana Krajine funkcioni-

sala je odli~no. Na kraju polu-

sezone Milo{evi} i drugovi za-

uzeli su peto mjesto na tabeli,

~ime su opravdali povjerewe

Uprave i postigli rezultate ko-

jima mogu da budu zadovoqni.

- Polusezona je zavr{ila mo-

`da i boqe nego {to smo o~eki-

vali, a kada se uzme u obzir da

smo imali i nekoliko lo{ih re-

zultata, generalna ocjena je da

smo odradili dobar posao. Mno-

go smo napredovali na takti~-

kom dijelu, ulo`ili smo veliki

trud i napor, a to se uvijek is-

plati - ka`e Bojan Milo{evi}.

Po broju primqenih golova

(10), Milo{evi} je najboqi gol-

man na zapadu, ali po wemu, za-

sluge za dobru polusezonu pri-

padaju svima u klubu.

- Cijeli tim se pokazao zre-

lim i iskusnim, a posebno bih

pohvalio na{eg kapitena Deja-

na Teli}a koji tako|e iza sebe

ima odli~nu jesen, kao i svog

brata Sini{u Milo{evi}a, na-

pada~a koji je odavno prevazi-

{ao ovaj rang takmi~ewa. Su-

{tina je da smo sa ozbiqno{}u

i zrelom igrom svi veoma napre-

dovali i to se moralo odraziti

na plasman - ka`e "jedinica#

Krajine.

Od zavr{etka prvog dijela

{ampionata, {ef stru~nog

{taba Nemawa Miqanovi} dao

je "voqno# svojim izabranici-

ma. Fudbaleri Krajine odmor

kao i obi~no provode zajedno,

dru`e}i se, ali i razmi{qaju-

}i o li~nim ambicijama i po-

nudama klubova iz vi{eg ran-

ga. ^uvar mre`e Krajine raz-

mi{qa, o prvoliga{kom dru-

{tvu i dogovoru sa gradi{kom

Kozarom koji je kako ka`e, na

pomolu.

- Ne znam koliko je to

ostvarivo, ali ipak razmi-

{qam o takmi~ewu u elitnom

dru{tvu Republike Srpske.

Imam `equ da se doka`em i u

ja~oj konkurenciji i bio bih

veoma zadovoqan ako bih uspio

da postignem dogovor sa qudi-

ma iz gradi{kog prvoliga{a.

Ipak, to je jo{ uvijek samo u

fazi razgovora, mada ne kri-

jem da bih volio da se oprobam

i na prvoliga{kim terenima -

ka`e Milo{evi}.

¥ N. DESPOT

BOJAN MILO[EVI], ^UVAR MRE@E BAWOLU^KOG FUDBALSKOG DRUGOLIGA[A

Bojan Milo{evi} (Krajina): Najuspje{niji golman zapada

Krajina u srcu, Kozara u mislima

utorak, 28. novembar 2006. SPORT

Bilo je nekoliko igra-

~a koji su obiqe`ili

proteklu polusezonu u

Prvoj ligi Republike Srp-

ske. Nije lako izabrati najbo-

qeg. Prednost, ipak, dajem is-

kusnom {toperu Lakta{a

Vinku Marinovi}u, koji je i

ove godine potvrdio svoje ne-

sumwive fudbalske kvalite-

te. Uz odbrambene zadatke

stizao je da poga|a i protiv-

ni~ke mre`e. Stoga je on i

najzaslu`niji za dobar pla-

sman wegove ekipe.

Iz godine u godinu u

{ampionatu Republike

Srpske sve je vi{e mla-

dih igra~a. To je dobro za na{

fudbal. U ovom prvenstvu pa-

`wu na sebe skrenuli su Ku-

{qi} iz Borca, ]irkovi} iz

ugqevi~kog Rudara, Lazare-

vi} iz zvorni~ke Drine, Zdje-

lar iz Slobode... Sve su to,

bez sumwe, igra~i pred koji-

ma je lijepa fudbalska kari-

jera. Me|u wima je i napada~

Glasinca Marko Blagojevi},

koji je po meni najperspek-

tivniji u na{oj ligi, jer iz-

rasta u vrsnog fudbalera i

pravog golgetera.

Aleksi} (Drina, Z),

Stjepanovi} (Rudar, U),

Stojanovi} (Borac),

Marinovi} (Lakta{i), Sima-

ni} (Glasinac), ]irkovi}

(Rudar, U), Ku{qi} (Borac),

Aleksi} (Drina HE), Deli-

para (Glasinac), \uri} (Lak-

ta{i), Ivi} (Borac).

¥ B. G.

MILAN RENOVICA (GLASINAC)

Prednost Marinovi}u

1. Najboqi fudbaler Prve lige

2. Najperspektivniji igra~

3. Idealan tim

TREBIWE - Zate~eni smo i

zapaweni medijskom hajkom na

Fudbalski klub Leotar posli-

je prvenstvenog poraza od Zriw-

skog (3:4). Ovako pi{e na po-

~etku saop{tewa za javnost

Uprave premijerliga{a iz Tre-

biwa, a koje je potpisao pred-

sjednik @eqko Bjelica.

"Razumijemo revolt jednog

dijela publike, onih koji toli-

ko vole klub i kojima svaki po-

raz, posebno kod ku}e, te{ko pa-

da. Ali, moramo sagledati pra-

vo stawe stvari te objektivne

domete na{eg tima i potrebu za

wegovim znatnim oja~awem. Gu-

bio je Leotar u Trebiwu ove po-

lusezone i od mnogo slabijeg ri-

vala od Zriwskog. Dio publike

je i tada negodovao, ali su izo-

stali proizvoqni komentari -

nagla{ava se daqe u saop{tewu

kluba sa "Polica#.

Rukovodstvu premijerliga-

{a iz Trebiwa nije jasno kako

su pojedini mediji na pogre{an

na~in prenijeli zbivawa sa me-

~a protiv Mostaraca.

"Zar drugoplasirani tim na

tabeli i objektivno u ovom tre-

nutku ja~i od nas ne mo`e i ne

smije pobijediti pretposqed-

weg. Pojedini dopisnici iz Tre-

biwa, a posebno novinar BH ra-

dija 1 Vedran Mihojevi}, nepro-

fesionalno i neodgovorno pla-

sirali su subjektivne ocjene i

presude utakmice Leotar -

Zriwski i wenom kona~nom re-

zultatu. On bi trebalo da zna

{ta je pri~a ulice i {ta biva

kad glasine postanu javna isti-

na. Sve je pod sumwom i to ne-

kom odgovara, dio medija je to je-

dva do~ekao i znamo ko ih podr-

`ava. U ovom slu~aj zbog svega

{to je iznio pomenuti Vedran

Mihojevi} satisfakciju }emo

potra`iti redovnim sudskim

putem, uz napomenu da su Mo-

starci zaslu`eno stigli do po-

bjede# ka`e se na kraju saop{te-

wa uprave Leotara, a koje je pot-

pisao predsjednik kluba @eq-

ko Bjelica. ¥

SAOP[TEWE FUDBALSKOG PREMIJERLIGA[A IZ TREBIWA

HAJKA NA LEOTARZapaweni smo kako su pojedini

dopisnici iz Trebiwa,

neprofesionalno prenijeli de{avawa

na utakmici sa Zriwskim, ka`u iz

uprave Trebiwaca

\Darko Dre~: Demantovao da me~ re`iran

(Snimio P. MUCOVI])

1.

2.

3.

FUDBALSKI TRENERI

BIRAJU NAJBOQE

3

DRE^

Pouzdani fudbaler Leo-

tara Darko Dre~, koji je sjedio

na klupi za rezervne igra~e

demantovao je navodnu izjavu

kako je utakmica sa Zriwskim

namje{tena.

- Kod vo|stva gostiju od 3:0

rekao sam treneru Mostaraca

Bla`u Sli{kovi} za{to sa-

da ne napusti klupu i kako da

mu sada odgovara su|ewe. Jer,

kada smo minulog proqe}a sa

wima igrali na "Policama#

on je, navodno bio nezadovo-

qan arbitra`om, pa je prije

vremena oti{ao u svla~inon-

icu. Dakle, kategori~no

isti~em da nisam nijednog

trenutka wemu rekao ni bilo

kome drugom kako smo pustili

Zriwskom da nas pobijedi - is-

takao je za "Glas Srpske#

Darko Dre~.

BIJEQINA - Pobjeda pro-

tiv jeseweg prvaka Sarajeva

(1:0) koja je ostvarena poslije

~etiri uzastopna poraza osta-

vila je Radnik u borbi za op-

stanak. Istina je da }e Bije-

qinci proqe}ni dio prvenstva

do~ekati kao posqedweplasi-

rani tim na tabeli, ali su sa

tri boda protiv tima sa "Ko-

{eva# uhvatili prikqu~ak sa

ostalim ekipama iz doweg dije-

la tabele, {to im daje nadu da

u nastavku {ampionata mogu iz-

boriti opstanak.

- Sve zasluge za va`nu po-

bjedu protiv objektivno kva-

litetnijeg protivnika pripa-

daju fudbalerima. Samo oni

znaju sa kakvim problemima su

se suo~avali u posqedwih mje-

sec i po dana i kroz {ta su sve

pro{li. U posqedwoj utakmi-

ci ovog prvog dijela sezone, i

to protiv jeseweg prvaka, `e-

qeli su da poka`u da nisu to-

talni gubitnici, {to im se po-

~elo pripisivati, i u tome su

u potpunosti uspjeli - bio je

komentar {efa stru~nog {ta-

ba Nikole Bale po zavr{etku

susreta sa Sarajlijama.

Iako se o~ekivalo kvali-

tetnije izdawe tima sa "Ko-

{eva#, igru i pobjedu Radni-

ka ne treba potcjewivati. Do-

ma}in je pru`io borbenu i

~vrstu igru, ekipa je poslije

du`e vremena djelovala kom-

paktno sa izra`enom svije{}u

da se do uspjeha mo`e do}i sa-

mo uz maksimalan doprinos

svih koji se nalaze na terenu.

Bilo je jasno da se Radnik ne

mo`e upustiti u nadigravawe

sa kvalitetnijim protivni-

kom, pa je zato osnovni plan

bio da se onemogu}i sistem

igre gostiju i ~eka prilika

za postizawe pogotka. Na sre-

}u, mre`a Sarajeva pogo|ena

je ve} u devetom minutu i taj

rezultat ostao je do kraja su-

sreta.

- Silno smo `eqeli bodove

iz ove utakmice i zaslu`eno

smo ih osvojili. Do pobjede smo

do{li lak{e nego {to sam li~-

no o~ekivao, smatrao sam da }e

Sarajevo pru`iti vi{e nego

{to je prikazalo tokom me~a.

To ne umawuje na{e solidno iz-

dawe jer protivnik igra ono-

liko koliko mu ti dozvoli{.

Sa ova tri boda ostali smo u

"`ivotu# i smatram da, s obzi-

rom na povoqan raspored na

proqe}e, imamo realne izglede

da izborimo opstanak. "Kupi-

li# smo vrijeme upravi i osta-

lima koji odlu~uju da vide ku-

da i kako daqe. Ukoliko se klub

finansijski ne konsoliduje i

ne poja~a igra~ki kadar te{ko

je o~ekivati da u ovakvoj kon-

stelaciji snaga mo`emo ostati

u ligi, a time bi i pobjeda pro-

tiv Sarajeva ostala bez ikakvog

zna~aja - rekao je kapiten Bije-

qinaca Perica Trifkovi}.

¥ T. NIKOLI]

TRENER RADNIKA NIKOLA BALA KONA^NO ODAHNUO

SVAKA ^AST FUDBALERIMA!Sve zasluge za va`nu pobjedu protiv objektivno

kvalitetnijeg rivala pripadaju igra~ima i na tome

im ~estitam, ka`e Bala

BAWA LUKA - Fudbale-

ri Borca ni u sedmom poku-

{aju nisu uspjeli da donesu

barem bod sa gostovawa. Ovog

puta "crveno-plavi# vratili

su se pognute glave sa mostar-

skog stadiona "Vrap~i}i# na

kojem su izgubili od Vele`a

(3:4). I pored ~iwenice {to

su postigli tri pogotka, po-

novo su se ku}i vratili pra-

znih {aka.

- Eto, i to nam se desilo -

jada se poslije povratka iz

Mostara kormilar Bawolu-

~ana Mihajlo Bo{wak. U dva

navrata stizali smo vo|stvo

rivala, bili smo nadomak re-

mija, a na kraju do`ivjeli no-

vi poraz. Zaista ne mogu ni-

{ta da zamjerim svojim iza-

branicima koji su se trudi-

li, nastojali da "i{~upaju#

bod, ali ponovo je bilo gre{a-

ka u zadwoj liniji i to nas je

ko{talo neuspjeha.

I defanzivac premijerli-

ga{a sa Gradskog stadiona

Milan Samarxi} napomiwe

da su bili ravnopravan rival

popularnim "ro|enima#.

- Nisu bili ni{ta boqi

od nas. Igrali smo dosta do-

bro, {to potvr|uje da smo u

tri navrata matirali golma-

na Vele`a. Me|utim, ovog pu-

ta nas ni sre}a nije pogleda-

la, a toliko nam je trebao ovaj

remi. Ne samo radi ~iwenice

{to nismo ove jeseni imali

prilike da se radujemo na go-

stuju}im terenima ve} kako

bismo koliko-toliko zacije-

li ranu {to smo do`ivjeli

eliminaciju iz Kupa BiH. Bi-

li smo nadomak polovine pli-

jena kojeg smo ispustili u sa-

mom fini{u utakmice. [te-

ta, zaista velika {teta - ka-

zao je Samarxi}.

Iako je zavr{ena fudbal-

ska jesen u Premijer ligi,

igra~i Borca da daqeg ne}e

prekidati sa radom.

- Ukoliko nas poslu`i

vrijeme trenira}emo sve do

15. decembra. Poslije toga

igra~i }e dobiti odmor kada

}e im biti i saop{ten ter-

min o po~etku priprema za na-

stavak takmi~arskog ciklusa

u eliti BiH - jo{ je dodao

{ef stru~nog {taba Mihaj-

lo Bo{wak.

Na kraju treba dodati da

}e fudbaleri Borca u srijedu,

29. novembra gostovati u Ko-

zincima gdje }e odigrati pri-

jateqsku utakmicu sa doma}im

Bratstvom. ¥ S. BABI]

BORAC PO SEDMI PUT IZGUBIO NA GOSTOVAWU

Kad ne}e, ba{ ne}e

TREBIWE - Delegacija

Crvene zvezde koju su ~inili

generalni sekretar Neboj{a

Lekovi}, sportski direktor

Stevan Stojanovi} i {ef

stru~nog {taba Du{ko Baje-

vi} bili su gosti Leotara.

Tom prilikom razgovarali su

sa predsjednikom Trebiwaca

@eqkom Bjelicom i direkto-

rom Milanom Jankovi}em, a

na temu mogu}nosti za obavqa-

we jednog dijela zimskih pri-

prema u ovom hercegova~kom

gradu.

- Kao {to je poznato

i ranije smo dolazili na

pripreme u Trebiwe i

ovog puta do{li smo da

se uvjerimo da li posto-

je mogu}nosti da se i sa-

da obavimo jednu fazu ra-

da. Obi{li smo jedan dio

objekata i kada sve pre-

gledamo onda }emo doni-

jeti kona~nu odluku - re-

kao je Neboj{a Lekovi}.

Zatim je vladika Gri-

gorije, episkop zahumsko-

hercegova~ki i primor-

ski na Crkvini, gdje je

sagra|ena Hercegova~ka

Gra~anica, priredio za-

jedni~ki ru~ak za Beo-

gra|ane i predstavnike

Leotara.

¥ M. P.

DELEGACIJA FUDBALSKOG KLUBA IZ QUTICE BOGDANA BORAVILA NA

"

POLICAMA"

\ Rukovodstvo Leotara i Crvene zvezde: Dogovor o nastavku saradwe

(Snimio P. MUCOVI])

SLAVIJA BOQA OD SLOBODE

Bodovi za topliju zimu

ISTO^NO - Slavija je i sedmi put kao doma}in

bila uspje{na. Ovoga puta savladali su Slobodu (2:0)

i tako se na najqep{i na~in oprostila od svojih qubi-

maca. Veliki dio zasluge pripada {efu stru~nog {ta-

ba Milomiru Odovi}u i wegovim saradncima, ali je

jasno da su najve}i teret iznijeli sami fudbaleri.

Otud wihovo zadovoqstvo poslije utakmice sa ri-

valom iz Tuzle ima opravdawe.

- Iako }e odmor uslijediti za najvi{e deset dana,

mo`emo odahnuti. Iza nas je onaj te`i dio igrawa na

tri poqa i sada mo`emo glasno re}i da smo ispunili

ciqeve agilne uprave. Obezbijedili smo plasman u

zlatnoj sredini premijerliga{ke tabele, a kada je u

pitawu Kup BiH na{li smo se u samoj zavr{nici dok

to isto o~ekujemo i u odbrani pobjedni~kog pehara Ku-

pa Republike Srpske - rekao je Bojan Regoje.

Kada je u pitawu posqedwi prvenstveni jeseni

me~ na kojem se upisao u strijelce, on je istakao:

- Svaka je utakmica bila te{ka na svoj na~in, ali

kao da je ova do sada najte`a. Mnogo problema imali

smo uo~i susreta sa Slobodom. Bilo je nekoliko rovi-

tih fudbalera koji su, ipak, stisnuli zube, istr~ali

su na teren i na kraju kao najboqa nagrada stigla su

tri boda za topliju zimu. ¥ G. IVANKOVI]

MODRI^ANI TE[KO DOBILI ^ELIK

Upornost

se isplatila

MODRI^A - Fudbaleri Modri~a

Maksime dugo su lomili dok nisu slomili

^elika. Mu~ili su se doma}i u prvom

poluvremenu, da bi u nastavku dodali gas

i samo uporno{}u do{li su do cijelog

plijena.

- Mu~ili smo se dugo protiv Zeni~ana -

priznaje komrilar Modri~ana Mitar Lu-

ki}. Vidjelo se su moji igra~i ostali bez sv-

je`ine i da su bili iscrpqeni od Kup du-

ela koji smo ranije igrali sa [irokim Bri-

jegom. Na sre}u uspjeli smo posti}i pogo-

dak koji nam je donio tri va`na boda sa ko-

jima smo ostali pri samo vrhu premijerli-

ga{ke tabele.

U ovoj polusezoni "`uto-plavi#

potvrdili su da imaju dosta dobru ekipu.

Cijelu jesen konstantno su igrali iskusni

Dragan Jolovi} zatim Nemawa Stjepanovi},

Marko Baji}, Dejan Puri}, \or|e Savi},

Stevo Nikoli}...

¥ V. BLAGOJEVI]

Pripreme Zvezde u Trebiwu?

BAWA LUKA -U prvom

kom{ijskom prvenstvenom

derbiju favorit je osvojio

bodove tek u fini{u utak-

mice. Mlade ko{arka{ice

iz Ugqevika dugo su pru`a-

le sna`an otpor ali nisu mo-

gle da izdr`e do kraja.

Jo{ jedan derbi odigran

je u Bawoj Luci gdje su go{}e

iz Prijedora nadigrale do-

ma}i Vrbas. Tokom cijelog

susreta timovi su se smje-

wivali u vo|stvu, a odluka

o pobjedniku pala je u zavr-

{nici. Trebiwe 03 stiglo je

do prvog trijumfa, a nadi-

grana je ekipa Br~ko di-

strikta. Samo prvu dionicu

trebiwske ko{arka{ice su

odigrale u gr~u, pa su taj pe-

riod izgubile sa dva ko{a razli-

ke (13:15). Kasnije su, poslije sa-

vjeta trenera Milorada Nada`di-

na, u utakmicu u{le smirenije {to

je vidqivo i po rezultatu. Tre-

biwke su se razigrale posebno u

~etvrtom periodu koji su rije{i-

le u svoju korist sa 10 poena pred-

nosti (17:7). Slab otpor aktuelni

{ampion Srpske, ko{arka{ice

Kozare, pru`ile su timu iz Novog

Grada. ¥ M. I.

utorak, 28. novembar 2006.SPORT

IDU]E KOLO

U ~etvrtom kolu Prve li-

ge Republike Srpske za ko-

{arka{ice, koje je na pro-

gramu 2. decembra sastaju se:

GRADI[KA: Kozara - Vr-

bas, TREBIWE: Trebiwe 03

- Sloboda, PRIJEDOR: Mla-

dost - Bijeqina Plus, BR^-

KO: Br~ko distrikt - Rudar.

4

NEMA IGRE SA "VUKOVIMA"

ROGATICA - I eki-

pa Bijeqina Plusa oti-

{la je u minus. Spotakli

su se u Rogatici gdje su

nai{li na raspolo`ene

"vukove# koje je sigurnom

rukom vodio kapiten Vu-

koji~i} i novi trener To-

mo An|eli}.

Samo u tre}oj dioni-

ci gosti su pokazali bo-

qu igru od doma}ina. Ia-

ko su je ubjedqivo dobili,

to im nije bilo dovoqno

da rezultat preokrenu u

svoju korist. Kod rezulta-

ta 59:58 do{li su na "mi-

nus jedan#, ali su u sil-

noj `eqi da pre|u u vo|-

stvo napravili nekoliko

gre{aka u napadu zbog ~e-

ga su ka`weni poenima

raspolo`enih igra~a

Volf Sikjuritija. Raspo-

lo`eni Peri{i} i Ko-

lovi} u ~etvrtoj dionici

napravili su nedosti`nu raz-

liku koja se pove}avala iz mi-

nuta u minut da bi po zavr{et-

ku susreta iznosila ~ak 19 po-

ena. ¥ S. MITROVI]

TREBIWE - Agonija Leota-

ra nastavqena je i u sedmom ko-

lu Premijer lige BiH za ko{ar-

ka{e. Prosje~na ekipa Zriw-

skog savladala je jo{ slabiji sa-

stav Leotara.

Ni najve}i pesimisti nisu

mogli ni da pretpostave da }e

ko{arka{i Leotara u prvih se-

dam kola zabiqe`iti {est po-

raza. Poslije ostavke trenera

Dejana Bodiroge, kormilo Tre-

biwaca preuzeo je Aleksandar

Gli{i}, ali izgleda da ni to ne

poma`e Trebiwcima.

- Imam dosta toga da zamje-

rim mojim ko{arka{ima. Mi-

slim da nismo mogli da pobije-

dimo uz ovakav katastrofalan

procenat {uta (38 odsto iz

igre) i proma{enih osam slo-

bodnih bacawa. Mislim da je to

odraz neiskustva. Pred nama je

naporan rad da do|emo do psi-

holo{ke forme, da mo`emo na

doma}em parketu da postigne-

mo isti broj poena, kao na stra-

ni. Ekipa koja postigne 90 po-

ena u gostima, a ne mo`e 70 na

doma}em terenu, ne mo`e da se

nada pobjedi. Naravno, to je od-

raz mladosti i neiskustva. Ni-

je ni malo prijatna situacija,

ali ne mogu da imam pretjerana

razumijevawe - ka`e Gli{i}.

On je istakao da se rje{ewe

te{ke situacije ne mo`e na}i

preko no}i.

- Moramo da radimo, da sa~u-

vamo ovu djecu, jer tu igraju ju-

niori, koji imaju zavidnu minu-

ta`u. Ali, to naravno ne mo`e

da bude glavno opravdawe za lo-

{e partije. Ako uspijemo da se

psiholo{ki vratimo poslije

ovakvog poraza, {to je moj pr-

venstveni zadatak, mislim da }e-

mo u narednim susretima pru`a-

ti sve boqe i boqe partije i da

}emo se izvu}i iz ove te{ke si-

tuacije - optimista je trener Le-

otara Aleksandar Gli{i}.

Predsjednik Leotara Nedeq-

ko Bukvi} bio je vidno razo~a-

ran poslije {estog poraza. ^ak

je naglasio da razmi{qa i o to-

me da napusti klub. Ipak, kako

ka`e, brod koji tone se ne napu-

{ta.

- Uradi}emo sve {to mo`e-

mo u ovom trenutku. Odr`a}e-

mo sastanak sa igra~ima i stru~-

nim {tabom, na kome }emo se do-

govoriti {ta treba da se uradi.

Najlak{e bi bilo ostaviti klub

na cjedilu, ali to nikako ne}u

da uradim. Sve }emo uraditi da

{to prije prekinemo ovu te{ku

krizu rezultata. Pod imperati-

vom pobjede momci ne mogu da

iza|u iz krize. Sve {to mo`e-

mo uradi}emo u ovom trenutku i

nikome nema odustajawa i napu-

{tawa. Igra~i }e biti stimuli-

sani na sve na~ine da se ovo sta-

we popravi. Leotar ovakvu situ-

aciji nikad ranije nije imao, ali

eto desilo se {ta se desilo - re-

kao je Bukvi}.

On je naglasio da Leotar ne-

ma lidera koji bi trebao da "po-

vu~e# ekipu.

- Branko Zotovi}, kao kapi-

ten, nije jo{ u{ao u fazu da mo-

`e to da radi. Predstoji nam rad

na psihi~kom oporavku i svakom

drugom nivou, ali se nadam da

}emo u tome uspjeti. Predavawa

nema - istakao je predsjednik Le-

otara Nedeqko Bukvi}.

¥ M. PIQEVI]

SVE TE@A SITUACIJA U KO[ARKA[KOM KLUBU LEOTAR

PLA]AJU CEH NEISKUSTVUMoramo da radimo, da sa~uvamo ovu djecu, jer tu igraju

juniori, koji imaju zavidnu minuta`u. Ali, to naravno ne

mo`e da bude glavno opravdawe za lo{e partije, rekao

Aleksandar Gli{i}

Branko Zotovi}: Nikad te`a situacija

Dajana Slijep~evi} (Trebiwe 03): Prva radost

Sini{a Vukoji~i}

(Volf sikjuriti):

Nadigrali Bijeqince

RUDAR

DVORANA: Sredwo{kolskog centra, gledalaca: 100, sudi-

je: Obradovi} i Radovanovi} (Bijeqina).

BIJEQINA PLUS: S. Stoj~inovi} 6, Kajtaz 2, Gengo 21,

T. Stoj~inovi} 9, Petrovi}, Vasiqevi} 8, Todorovi} 7, S.

Ili} 8, Vla~i} 2, Panti}, Dragi} 2, D. Ili}.

RUDAR: Spasojevi}, Simi} 22, Petrovi}, Dragi}, Gavri},

Staji} 5, \uri} 5, Teji} 1, D. Teji} 13, S. Stevanovi} 7, R. Ste-

vanovi} 7. ¥ T. N.

B. PLUS

(17:17, 18:24, 10:10, 20:9)

65:60

MLADOST

DVORANA: "Obili}evo#, gledalaca: 100, sudije: Ze~evi}

i Mileki} (Bawa Luka).

VRBAS: Blagojevi} 3, Trnini}, A. Mr|a 6, [trbac 7, Mi-

kavica 11, Kalini} 27, Majki}, Balaban, Sole{a 2, Br~in, An-

girevi}, J. Mr|a 3.

MLADOST: Ne{kovi}, Paspaq 7, \uri} 11, Gakovi} 17,

Javori}, Jeri} 4, Petrovi} 9, Barjaktarevi}, Ba{i} 2, Ani},

Tomi} 1, Kari} 10. ¥

VRBAS

(9:16, 18:13, 17:17, 12:18)

59:61

KOZARA

DVORANA: sportska u Novom Gradu, gledalaca: 100, su-

dije: Srdi} i Mitrovi} (Bawa Luka).

SLOBODA: Vo`ni 6, Damjanovi}, \ur|evi} 7, Tintro 2,

Zec 9, Kondi} 2, Kova~evi}, Pavi} 7, Dra~a 21, [urlan, [a-

ri} 8, Maksi} 16.

KOZARA: Radomir, \ur|evi}, Trnini} 1, Nik{i} 16,

[krbi} 6, @ivkovi} 8, Babi} 2, Mirjani} 2. ¥

SLOBODA

(23:5, 24:9, 17:11, 14:10)

78:35

BR^KO D.

DVORANA: O[ u Gorici, gledalaca: 200, sudije: Komar i

Vukajlovi} (Trebiwe).

TREBIWE 03: Radovanovi} 10, Kapor 20, Tepav~evi}, Mi-

}unovi} 3, Vukajlovi}, Slijep~evi}, Su{i}, Ninkovi} 12, Gru-

ba~, Dutina 6, Popovi} 9, Dra{kovi} 4.

BR^KO DISTRIKT: Vujatovi} 6, Xeferagi} 16, \uri},

Granilovi} 4, E. U{anovi}, Duri} 4, \or|evi} 8, Levi}, J. U{a-

novi} 2, Bilovi} 3, Hasi} 6. ¥M. P.

TREBIWE 03

(13:15, 22:17, 12:10, 17:7)

64:49

B. PLUS

DVORANA: "Mladost#, gledalaca: 300, sudije: [qivi} i

Oba{i} (Doboj).

VOLF SIKJURITI: [arac 2, Vukoji~i} 15, Peri{i}

21, Radojevi}, Ta{evi}, Ratkovi} 11, Perovi} 2, Kolovi} 17,

Milidrag 14, Mrkaji} 2.

BIJEQINA PLUS: Panti} 14, Bogdanovi} 15, Andri} 2,

Mi}anovi}, Popi}, Govedarica 2, Danilovi} 4, Peri{i} 21,

Bari~anin 2, Gaji}, Todorovi} 5.

VOLF S.

(22:16, 19:14, 16:24, 27:11)

84:65

SUTJESKA

DVORANA: sportska u Bratuncu, gledalaca: 500, sudije:

Stjepanovi} (Bijeqina) i Borovina (Vlasenica).

BRATUNAC: O. Radovi} 18, Malovi} 7, M. Stjepanovi},

Deuri} 6, Stanojevi} 5, Petri} 8, Simi} 17, Banduka 6, D.

Stjepanovi} 5, B. Radi}, Zec 4, Mi}ovi} 8.

SUTJESKA: Golubovi} 13, Paprica, Krnojelac 15, Buri-

lo 10, Bodiroga 2, [olaja 12, Kova~evi} 8, Perovi}, Ivano-

vi}, Milanovi} 4.

BRATUNAC

(14:19, 23:18, 25:12, 21:15)

83:64

PRVA LIGA REPUBLIKE SRPSKE ZA KO[ARKA[E 7. KOLO

PRVA LIGA SRPSKE ZA KO[ARKA[ICE 3. KOLO

1. B. Plus 7 6 1 564:514 13

2. Bratunac 7 5 2 628:544 12

3. Mladost 6 5 1 513:459 11

4. Borac N. BL. 5 5 0 450:309 10

5. Varda HE 6 4 2 496:447 10

6. Rudar 6 4 2 569:528 10

7. Igokea dva 7 2 5 533:580 9

8. Volf S. 6 2 4 482:514 8

9. Vrelo 6 2 4 481:515 8

10. Sutjeska 7 1 6 428:529 8

11. Filozofski 6 1 5 450:548 7

12. Drina 5 0 5 369:477 5

TABELA

1. Sloboda 3 3 0 199:119 6

2. B. Plus 3 3 0 238:175 6

3. Kozara 3 2 1 206:216 5

4. Mladost 3 2 1 187:202 5

5. Trebiwe 03 3 1 2 231:234 4

6. Rudar 3 1 2 192:203 4

7. Vrbas 3 0 3 201:229 3

8. Br~ko d. 3 0 3 153:229 3

TABELA

ODGO\ENI SUSRETI

U sedmom kolu Prve lige

Srpske za ko{arka{e odgo|e-

ne su tri utakmice i to: Drina

- Borac Nektar Bawa Luka, Vre-

lo Bobar osigurawe - Varda HE

te Filozofski - Rudar. Me~e-

vi u Zvorniku i Vi{egradu ni-

su odigrani zbog te{ke nov~a-

ne situacije u kojoj se nalaze

Drina i Vrelo Bobar osigura-

we, dok je Uprava Filozofskog

imala problema sa dvoranom.

IDU]E KOLO

U osmom kolu Prve lige

Republike Srpske za ko{ar-

ka{e, koje je na programu 2. de-

cembra, sastaju se: VI[E-

GRAD: Varda HE - Borac Nek-

tar Bawa Luka, UGQEVIK:

Rudar - Drina, BIJEQINA:

Bijeqina Plus - Filozofski,

ROGATICA: Sutjeska - Volf

Sekjuriti, ALEKSANDRO-

VAC: Igokea dva - Bratunac,

VI[EGRAD: Vrelo - Mladost.

Slab po~etak, furiozan kraj

ALEKSANDROVAC - Mla-

dost je zabiqe`ila jo{ jedan tri-

jumf. Ovoga puta, Mrkowi}ani su

savladali Igokeu dva 94:86. Prvo

poluvrijeme proteklo je u izjed-

na~enoj borbi, a poslije 20. minu-

ta igre rezultat je glasio 40:40. U

tre}oj dionici favoriti su poka-

zali pravu snagu, i do po~etka po-

sqedwe ~etvrtine stekli pred-

nost od 10 poena, koju su do kraja

me~a sa~uvali. ¥ M. ILI]

IGOKEA DVA

DVORANA: Sportski centar "Nenad Ba{tinac#, gledala-

ca: 100, sudije: Skenderija i No`ini} (Bawa Luka).

MLADOST: Mijatovi} 5, Sladojevi} 2, Male{evi} 12, Da-

mjanovi} 4, Vuj~i} 3, Stupar, Blanu{a 37, Proti} 19, \ura-

novi} 2, Gavri}, Kova~evi}, Bura 10.

IGOKEA DVA: Bogojevi} 27, Savi} 2, Dodik, Kostadino-

vi}, Adamovi} 23, Doj~inovi} 4, Zeqkovi} 8, Radi} 19, Gaji}

2, Matovi} 1, Zolak.

MLADOST

(17:12, 23:28, 30:20, 24:26)

94:86

Odluka u nastavku

Debakl prvaka

BRATUNAC - Ekipa Bratun-

ca je savladala tim Sutjeske 83:64,

ali uz mnogo muke u prvom polu-

vremenu. Od po~etka susreta do-

ma}i igra~i su se veoma slabo

snalazili pod ko{em.

U prvoj ~etvrtini Fo~aci su

nadigrali doma}ine, ali su u

ostalim dionicama poklekli i

prepustili vo|stvo doma}oj eki-

pi koja je na kraju slavila rezul-

tatom 83:64. ¥ P. VASOVI]

utorak, 28. novembar 2006. SPORT

5

NOVI GRAD - U sportskim

analima osta}e zapisano da su

prvu utakmicu u novoj Sport-

skoj dvorani u Novom Gradu od-

igrali rukometa{i Republike

Srpske i Srbije. U sjajnom am-

bijentu rukometa{i obje repre-

zentacije pru`ili su odli~ne

partije, a poslije 60 minuta igre

slavili su reprezentativci Re-

publike Srpske minimalnu, ali

zaslu`enu pobjedu - 33:32. No,

prvo poluvrijeme nije obe}ava-

lo radost "crvenih#.

Od prvog minuta susreta Sr-

bijanci su zagospodarili tere-

nom, pa su ve} u 7. minutu imali

prednost od ~etiri gola - 5:1. No,

tada je selekcija Republike Srp-

ske preko Igora Pijetlovi}a i

Alekseja Ternovoja napravila

seriju od 5:1 i stigla do "minus

tri# - 5:8. Ipak, do kraja isteka

tridesetog minuta izabranici

Jovice Cvetkovi}a odr`avali

su minimalnu prednost i na od-

mor oti{li pri vo|stvu 19:16.

U nastavku susreta stvari su

se umnogome promijenile na te-

renu. Prvo izjedna~ewe biqe`i-

mo u 36. minutu kada je Republi-

ka Srpska preko Danka Pani}a

postigla 21. pogodak. Isti igra~

je u 44. minutu svoju reprezenta-

ciju doveo u vo|stvo - 25:24, a pet

minuta kasnije Valentin Ani-

simov je doveo Srpsku u vo|stvo

od 28:26. Do kraja susreta "crve-

ni# su uspje{no odolijevali svim

napadima Srbije do kona~nih

33:32. ¥ R. G. S.

BAWA LUKA - Povratkom

Davorina Qubi{i}a u Borac,

sklopqena je i posqedwa kocki-

ca u "crveno-plavom# mozaiku.

Tako je toliko deficitarna i

problemati~na pozicija desnog

beka kona~no popuwena, {to se

moglo osjetiti u igri Bawolu-

~ana u posqedwa dva me~a Pre-

mijer lige - protiv Kowuha i

Drine.

- Najbitnije je da Borac po-

bje|uje. Ostvarili smo dva va-

`na trijumfa i tako nastavili

put ka vrhu tabele. Da nismo

kiksali sa Zriwskim i @eqe-

zni~arom ve} bismo bili na "ko-

ti tri#, ali imamo dovoqno vre-

mena da se iskupimo za to. [to

se ti~e moje igre, trebalo mi je

malo vremena da u|em u {ut, jer

sam du`i period bio van trena-

`nog procesa. Protiv Kowuha

me nikako nije htio gol, ali su

ve} protiv Drine stvari po~e-

le da dolaze na svoje mjesto - re-

kao je Davorin Qubi{i}.

?Da li Vam je bilo te{ko da

se uklopite u ekipu?

- Ne, naprotiv. Sa Goranom

Mali}em, Bojanom Un~aninom,

Nemawom Bjeli}em i jo{ nekim

iskusnijim rukometa{ima igram

zajedno ve} gotovo 15 godina, ta-

ko da se "u du{u# poznajemo. Ta-

ko|e, ni mlade snage mi nisu ne-

poznate jer sam Vladimira Vra-

we{a, Borisa Pucarevi}a i Go-

rana Gari}a trenirao u junior-

skom pogonu.

?Sqede}a prepreka Borcu na

doma}oj sceni je sastav Gora-

`da, s kojim }e "crveno-plavi#

snage odmjeriti u srijedu?

- Nadam se da i u ovoj utak-

mici mo`emo do}i do cijelog

plijena, jer smo realno kvali-

tetniji tim. Bodovi u tom due-

lu su nam od velike va`nosti,

jer bismo tako nastavili uspje-

{nu seriju, po prvi put "vezali#

tri trijumfa, ~ime bi se i sa-

mopouzdawe ekipe dodatno podi-

glo. A ne treba ni spomiwati

koliko bi nam pobjeda zna~ila

pred susret elenx kupa sa Lov-

}enom, koji se igra samo ~etiri

dana kasnije.

?Na Cetiwu ne}ete mo}i da

pomognete timu?

- Na`alost ne, jer sam ve}

registrovan za Sporting. Me|u-

tim, to ni u kom slu~aju ne}e bi-

ti hendikep jer }e me zamijeni-

ti Du{an Novokmet o ~ijem kva-

litetu i iskustvu ne treba mno-

go tro{iti rije~i. Smatram da

Lov}en nije nepremostiva pre-

preka. Bitno je samo da nas po-

vrede mimoi|u. Forma nam je u

usponu i vjerujem da u prvom me-

~u mo`emo ostvariti rezultat,

koji }e nam garantovati da pred

svojom publikom u "Boriku#

ovjerimo prolaz u ~etvrtfina-

le, a poslije toga je sve mogu}e.

?Koji su krajwi dometi ekipe

na doma}oj sceni?

- Prvi ciq je da u|emo u

Ligu {est i siguran sam da on

ne}e biti doveden u pitawe. A

da smo imali i malo sre}e ve}

bismo bili u samom vrhu. Bo-

sna i Sloga su prili~no odma-

kle, ali smatram da po kvali-

tetu realno mo`emo da zauzme-

mo tre}e mjesto. [to se ti~e

Kupa, tu bismo mogli da napra-

vimo mnogo. Ne poznajem si-

stem `rijebawa, ali ukoliko

bismo izbjegli Bosnu do fina-

la, mislim da bismo mo`da mo-

gli i osvojiti trofej - zakqu-

~io je Davorin Qubi{i}.

¥ De. MARI]

DAVORIN QUBI[I], POVRATNIK U REDOVE BORCA

Da nismo kiksali sa Zriwskim i

@eqezni~arom ve} bismo bili na

"

koti

tri", ali imamo dovoqno vremena da se

iskupimo za to, rekao Davorin Qubi{i}

Davorin Qubi{i}: Va`no je da pobje|ujemo

[AMPIONAT REPUBLIKE SRPSKE ZA RUKOMETA[EPRVI RUKOMETNI SUSRET U NOVOJ DVORANI

DVORANA: Sportskog centra "Slavija#, gledalaca: 150,

sudije: Ili} i Paleksi} (Doboj), sedmerci: Slavija 9 (8), Lo-

komotiva 7 (7), iskqu~ewa: Slavija 12, Lokomotiva 6 minuta.

SLAVIJA: Te{anovi}, Mizdrak 10, Bo. Tu{evqak 14, Ni-

kolas 4, Radowa, [akota, ^uri}, Ili} 2, Kova~evi} 4, Br. Tu-

{evqak 1, Jovan~i}, Peji}, Lale 1, Joli}.

LOKOMOTIVA: Novakovi}, Rokvi}, Petri}, Savi} 12,

\urki}, Jovanovi}, R. [arenac, Popovi} 3, Tatomirovi}, Mun-

}an 6, Vukadinovi} 3, G. [arenac 9, Radovanovi}, Duvwak 4.

SLAVIJA 36:37 LOKOMOTIVA

DVORANA: Sredwo{kolskog centra, gledalaca: 100, su-

dije: Petrovi} i Milijevi} (Bawa Luke), sedmerci: Bijeqina

5 (3), Tesli} Eling 4 (3), iskqu~ewa: Bijeqina 14, Tesli} El-

ing 6 minuta.

BIJEQINA: D. Risti}, Obrenovi}, N. Risti} 9, [qivi}

5, Mi~i} 3, Stanivuk 1, Dr. Risti} 2, Quboja 3, Ili}, Sirar

8, Div~i} 6 (3), Gaji}.

TESLI] ELING: [krebi}, Martinovi} 2 (2), Mileti},

\ukari} 3, Cvijeti} 4, Stankovi}, Nuni}, Grandi} 1, Dikaxi}

8 (1), Medan, Kuzmanovi}, Bosiq~i}. ¥ T. N.

BIJEQINA 37:18 TESLI] E.

DVORANA: Osnovne {kole "Borisav Stankovi}#, gleda-

laca: 100, sudije: Suzi} i Tovilovi} (Doboj), sedmerci: Kosig

5 (5), Leotar 6 (3), iskqu~ewa: Kosig 14 , Leotar 4 minuta.

KOSIG: \uki}, Dujakovi}, Gvozdenovi} 3, Bibi} 1, Pani}

7, Miqevi} 1, Davidovi} 2, ^i~i} 5, Kulenovi}, Joji} 13 (5),

Baji}, Jawi}, Krespjevi} 7, ^utura.

LEOTAR: Bulatovi} 6, Iliji} 1, Antunovi}, Kora~evi} 6

(1), D. @arkovi} 2, Boki}, Misita 2, Gurovi} 8 (1), V. @arko-

vi} 9 (1), [e{lija, Bucen, Bodiroga, Lojovi}. ¥ S. P.

KOSIG 39:34 LEOTAR

DVORANA: Sportsko-kulturnog centra u Derventi, gleda-

laca: 300, sudije: Anu{i} i Drakuli} (Prijedor), sedmerci: Der-

venta 5 (5), Cepelin 4 (2), iskqu~ewa: Derventa 12, Cepelin

12 minuta.

DERVENTA: Blagov~anin, Niki} 4, Luki} 1, Sibin~i} 5,

Todori} 1, Bude{a, Stojakovi} 9 (5), [krga 6, Zemunovi}, Ku-

zmanovi} 2, Bijeli}, [muqa 6, \uri} 1, Banovi} 1.

CEPELIN: Limez 1, Grmu{a 4, Hercegovac, Bawac 7 (2),

Batar 5, Slijep~evi} 3, ^eli} 1, Javorac, Grahovac 6, ^avi} 2,

[ari}, Vrhovac 1, Radinkovi}, Tepi}. ¥ B. R.

DERVENTA 36:30 CEPELIN

DVORANA: u Kozarskoj Dubici, gledalaca: 200, sudije:

Mar~eti} i Dejanovi} (Prijedor), sedmerci: Partizan 4 (2),

Kotor Varo{ 4 (3), iskqu~ewa: Partizan 14, Kotor Varo{ 10

minuta, crveni karton (tre}e iskqu~ewe): Danko Pralica

(Partizan) u 44. minuti.

PARTIZAN: Lalo{, Stojanovi} 9, Tubi}, Aleksi}, Pra-

lica 8, Slijepac 2, Krwaji} 2, Suvajac 1, Kova~evi}, Mandi},

Stani} 10 (2), R. Nikoleti}, Pejakovi}, \uki} 4.

KOTOR VARO[: Jokanovi}, [elver 3 (2), D. Tepi} 10 (1),

V. Tepi}, Jokanovi} 6, Kerezovi} 4, Te{i} 1, Trifkovi}, Mak-

simovi} 12, Serdar 2, Juri}, Skopqak. ¥ S. S.

PARTIZAN 36:38 K. VARO[

SPEKTAKL ZA O^I I DU[U

Igor Pijetlovi}:

Postigao dva gola

MO@EMO DO "KOTE TRI"

ISTO^NO SARAJE-

VO - Rukometa{i Loko-

motive iz Br~kog jesewi

su {ampioni Republike

Srpske.

Oni su u jedanaestom

kolu slavili minimalnu

pobjedu, nad sastavom Sla-

vije u Isto~nom Sarajevu

- 37:36. Kada je ~etiri mi-

nute prije kraja na sema-

foru pisalo 35:31 u korist

Lokomotive ~inilo se da je

pobjednik ve} poznat.

Ipak, doma}i igra~i uspje-

li su da "istope# prednost

favorita na "minus je-

dan#, ali posqedwi napad dese-

tak sekundi prije kraja susre-

ta nisu uspjeli pretvoriti u

izjedna~ewe. "Fewer# }e pre-

zimiti kod Tesli} Elinga, sa-

stava, koji u minulih jedanaest

kola nije osvojio nijedan bod.

Sutra }e se u prijedorskoj

dvorani "Mladost# odigrati su-

sret posqedweg kola, izme|u

Prijedora i Srpca, i time }e

biti spu{tena zavjesa na jese-

wi dio {ampionata Republike

Srpske.

¥ G. I.

Lokomotivi jesewe po~asti

SPORTING

Pred sami po~etak sezone

Davorin Qubi{i} je poja~ao

redove Sportinga iz Lisabo-

na, ali wegova portugalska

pri~a nije dugo potrajala:

- U klubu su bili prezado-

voqni mojom igrom u napadu,

ali ne i u defanzivi. @eqe-

li su da igram u sredini od-

brane, {to nije moja pozici-

ja. Pored toga, buxet kluba je

drasti~no umawen, tako da su

mi ~elni qudi ponudili spo-

razumni raskid ugovora. Kada

se tome doda da mi je supruga

u Bawoj Luci bila trudna, od-

lu~io sam raskinem saradwu

i vratim se. Nisam za`alio

zbog toga, mo`da je ~ak boqe

bilo da nisam ni odlazio - na-

glasio je Qubi{i}, poslije

~ijeg je odlaska Sporting eli-

minisan iz Evrope, a "vezao#

je i dva poraza u doma}em pr-

venstvu.

TABELA

1. Lokomotiva 11 9 0 2 410:314 27

2. Derventa 11 8 1 2 323:264 25

3. Partizan 11 7 1 3 342:288 22

4. Kosig 11 7 0 4 366:312 21

5. Srbac 10 7 0 3 297:276 21

6. Leotar (-1) 11 7 0 4 334:320 20

7. K. Varo{ 11 5 1 5 341:335 16

8. Bijeqina 11 5 0 6 290:308 15

9. Cepelin 11 3 0 8 361:297 9

10. Slavija 11 3 0 8 326:364 9

11. Prijedor 10 2 1 7 279:371 7

12. Tesli} E. 11 0 0 11 270:390 0

ODBOJKA[I Studenta

iz Pala, finalisti Kupa Re-

publike Srpske, zabiqe`i-

li su, u okviru osmog kola,

jo{ jednu prvenstvenu pobje-

du. Oni su, naime, u Fo~i do

nogu potukli doma}i Magli-

}a sa 3:0 (25:15, 25:14, 25:18).

Tokom cijelog susreta gosti

su sve konce igre dr`ali u

svojim rukama ne dozvoqa-

vaju}i Fo~acima, nijednog

trenutka da ih ozbiqnije

ugroze. Ovim trijumfom Pa-

qani su zadr`ali ~elnu po-

ziciju u grupi "istok#, a

drugoplasiranoj Majevici

sada "bje`e# za ~ak {est bo-

dova.

Rezultati: grupa "istok#:

FO^A: Magli} - Student 0:3

(15:25, 14:25, 18:25), HAN PI-

JESAK: Planinsko - Gacko 0:3

(22:25, 22:25, 22:25), slobodni su

bili Vele` i Majevica. Pla-

sman: Student 18 bodova, Maje-

vica 12, Gacko 9, Magli} 8, Ve-

le` 1, Planinsko bez bodova.

Grupa "zapad#: MRKOWI]

GRAD: MG - Borac 0:3 (17:25,

15:25, 18:25), BAWA LUKA: Sla-

teks - Crvena zvijezda 1:3 (20:25,

23:25, 25:16, 20:25), slobodni su

bili Gradi{ka i Pelagi}evo.

Plasman: Gradi{ka, Pelagi}e-

vo i Crvena zvijezda po 13 bodo-

va, Borac i Slateks po 6, MG

bez bodova. ¥ T. P. X.

PRVE LIGE REPUBLIKE SRPSKE ZA ODBOJKA[E

"

Studenti" dr`ali ~as

BRATISLAVA - Voza~

Sportskog auto-kluba "Pro-

drajver# iz Bawe Luke Boris

Miqevi} najboqi je voza~ u

klasi "SP# {ampionata Cen-

tralno-evropske zone. Nagradu

za osvojeno prvo mjesto mladi

Bawolu~anin je dobio na sve-

~anosti u Bratislavi, koja je

odr`ana pod pokroviteqstvom

Svjetske automobilske federa-

cije FIA. Tako je Miqevi}

u{ao u istoriju kao prvi bh. vo-

za~ koji se popeo na pobjedni~-

ko postoqe u nekom od me|una-

rodnih takmi~ewa. Adut "Pro-

drajvera# je u svojoj klasi sla-

vio ispred @eqka Bani}evi}a

(Crna Gora) i Luka{a Voja~e-

ka (^e{ka).

Sve~anoj ceremoniji u slo-

va~koj prijestonici, pored zva-

ni~nika FIA-e i predstavnika

12 saveza koji ~ine centralno-

evropsku zonu, prisustvovali su

i mnogobrojni gosti iz javnog i

sportskog `ivota. ¥

USPJEH MLADOG BAWOLU^KOG VOZA^A NA [AMPIONATU CENTRALNO-EVROPSKE ZONE

Boris Miqevi} pi{e istoriju

DVORANA: u Novom Gradu, gledalaca: 1.000, sudije: Deja-

novi} i Mar~eti} (Prijedor), sedmerci: Republika Srpska 2

(2), Srbija 3 (3), iskqu~ewa: Republika Srpska 4, Srbija 2 mi-

nuta.

REPUBLIKA SRPSKA: Damwanovi}, Qubi{i}, B. Sto-

janovi}, Mani} 2, [arenac 2, Ranki} 1, Savi} 3, Tepi}, D. Sto-

janovi} 1, Anisimov 7 (1), Pijetlovi} 2 (1), Pani} 6, Ternovoj

7, Mihailovi} 2, Maxarevi}, Mandi}, Stankovi}, \oki}.

SRBIJA: Marjanac, Peri{i}, Markovi} 1, Kekezovi} 1,

Prodanovi} 3, Veselinovi} 1, Vilovski 2, Beqanski 2, [e-

{um 10, Mitrovi}, ]orovi} 6 (1), Ra{i} 1 (1), Radulovi}, Mir-

kovi} 5.

R. SRPSKA 33:32 SRBIJA

REPUBLIKA SRPSKA

[KOLSKI ODBOR GIMNAZIJE

GRADI[KA

Broj: 02-382/06

Datum, 27.11.2006.

Na osnovu ~l. 113 i ~l. 111 alineja 7 Zakona o sredwoj {koli ("Slu`beni glas-

nik Republike Srpske#, br. 38/04) i ~l. 2-5, Pravilnika o izboru i imenovawu

direktora {kole, [kolski odbor Gimnazije u Gradi{ci raspisuje

KONKURS

za izbor i imenovawe direktora

Za direktora {kole mo`e biti imenovano lice koje ispuwava uslove:

- ima visoku stru~nu spremu za nastavnika {kole, odnosno psihologa ili peda-

goga,

- posjeduje va`e}u licencu za nastavnika,

- ima polo`en stru~ni ispit za obavqawe vaspitno-obrazovnog rada,

- ima najmawe pet godina radnog iskustva u nastavi, odnosno na pedago{ko-psi-

holo{kim poslovima u {koli,

- nije osu|ivano pravosna`nom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora,

- ima predlo`en program rada za mandatni period.

- nije ~lan organa politi~ke stranke.

Uz prijavu kandidati podnose dokaze o ispuwenosti uslova konkursa:

- ovjerenu kopiju diplome o stru~noj spremi,

- kopiju licence za nastavnika,

- uvjerewe o polo`enom stru~nom ispitu za obavqawe vaspitno-obrazovnog rada,

- dokaz o radnom iskustvu u nastavi,

- obrazlo`en program rada za mandatni period,

- uvjerewe da nije osu|ivan i da se ne vodi krivi~ni postupak,

- uvjerewa o ste~enim zvawima po osnovu stru~nog usavr{avawa.

Direktor {kole se imenuje na period od ~etiri godine.

Prijave sa dokazima se mogu dostaviti na adresu: Gimnazija, Trg Svetog Save

3a, 78400 Gradi{ka ili neposredno na protokol.

Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana objavqivawa u "Glasu Srpske#.

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti predmet razmatrawa.

Predsjednik [kolskog odbora

"^AJAVEC-MEHANI^KI PROIZVODI# AD "u ste~aju#

ul. Jovana Du~i}a br. 23a

BAWA LUKA

Broj:188/06

Dana, 27.11.2006. god.

Na osnovu ~lana 51, 101 i 103 Zakona o ste~ajnom postupku ("Sl. gl. RS# br. 67/02, 7/02,38/03

i 96/03), ~lana 89, 130 i 131 Zakona o izvr{nom postupku ("Sl. gl. RS#, br. 59/03) i Odluke

Skup{tine povjerilaca od 20.12.2005 god., Ste~ajni upravnik "^ajavec-Mehani~ki proizvo-

di# a.d. "u ste~aju#, dana 27.11.2006. godine, donosi

ZAKQU^AK

Objavquje se

NEPOSREDNA POGODBA

o prodaji pokretnih stvari ste~ajnog du`nika

Prodaji se izla`u sqede}e pokretne stvari, prema prilo`enoj specifikaciji i to:

1. Ma{ina za isijecawe (HIDRO[NIT), po~etna cijena 3.000,00 KM

2. Glodalica univerzalna "MIKRON# po~etna cijena 16.000,00 KM

3. Viqu{kar"INDOS# po~etna cijena 1.000,00 KM 2 kom.

4. Viqu{kar "INDOS# po~etna cijena 1.100,00 KM 2 kom.

5. Obradni centar "MAUZER# po~etna cijena 6.000,00 KM

6. Ma{ina za gravirawe po~etna cijena 1.000,00 KM

Prodaja imovine (opreme) obavi}e se putem neposredne pogodbe.

1. Neposredna pogodba se zakazuje za dan 30.11.2006. godine ( ~etvrtak) sa po~etkom u 10 ~aso-

va u prostorijama u Tehnologiji na I spratu upravne zgrade "^ajavec-Mehani~ki proizvodi#

a.d. "u ste~aju# u ul. Jovana Du~i}a br. 23a, Bawa Luka, i traja}e sve do zavr{etka prodaje.

2. Pravo u~e{}a na neposrednoj pogodbi imaju sva pravna i fizi~ka lica.

3. Predmetne pokretne stvari, kao i raspolo`iva dokumentacija se mogu pregledati svakog

radnog dana, po~ev od dana objavqivawa neposredne pogodbe, na mati~noj lokaciji preduze}a

koja se nalazi u krugu "^ajaveca# pri ~emu je za ulazak u objekte potrebna prethodna naja-

va na telefon 051/215-232.

Predmetne pokretne stvari se prodaju po principu "vi|eno-kupqeno# i ne}e se primati

nikakve reklamacije koje se odnose na kvalitet i ostale karakteristike stvari.

Na neposrednoj pogodbi, pokretne stvari se ne mogu prodati ispod 1/3 od po~etne cijene.

4. Izme|u kupca i prodavca bi}e sa~iwen zapisnik o predaji pokretne stvari.

Sve eventualne tro{kove u vezi kupoprodaje stvari snosi kupac, a prodavac nakon zavr{ene

prodaje i naplate kupoprodajne cijene, nema u odnosu na prodane stvari nikakvih obaveza.

Isplatom kupoprodajne cijene prestaju sve kup~eve obaveze prema prodavcu.

5. Napomena: Ovaj oglas-zakqu~ak, sa potpunim karakteristikama opreme koja je predmet

prodaje, objavqen je na oglasnoj tabli ste~ajnog du`nika, oglasnoj tabli Suda i

web. stranicama:

www. komorabl.inecco.net i

www. komorars.ba

www. komorabih.ba

Ste~ajni upravnik

Zora Bulatovi}-Kremenovi}. dipl. prav.

AD "ZVIJEZDA# U STE^AJU VLASENICA

BROJ: 377/6

DATUM, 24.11.2006. god.

Na osnovu Odluke Skup{tine povjerilaca donesene dana 13.11.2006. god. na ro~i{tu pred

Osnovnim sudom Sokolac, a saglasno odredbama ~lana 101 - 103 Zakona o ste~ajnom postup-

ku RS, ste~ajni upravnik AD "Zvijezda# u ste~aju Vlasenica, ogla{ava:

JAVNO NADMETAWE

O PRODAJI IMOVINE STE^AJNOG DU@NIKA AD "ZVIJEZDA# VLASENICA

PREDMET PRODAJE: Nepokretna i pokretna imovina.

I NEKRETNINE

1. Privredni objekat hotel "Panorama# u Vlasenici sa kotlovnicom povr{ine 2028 mŸ

sagra|en na zemqi{no kwi`noj parceli ozna~enoj kao k~ 338 Hotel "Panorama# ku}a i zgra-

da i dvori{te ukupne povr{ine 5775 mŸ, upisana u Pl. 168. KO Vlasenica 1. kojoj po starom

kat. operatu odgovara k~. br. 4/9 P=3500 mŸ, k~. br. 4/10 P=380 mŸ k~. br. 4/11 P=738 mŸ k~. br.

4/112 P=84 mŸ k~. br. 4/200 P=60 mŸ i k~. br. 4/201 P=269 mŸ, sa pravom kori{}ewa AD "Zvi-

jezda# u ste~aju Vlasenica.

2. Restoran "Javor# sa dva kontejnera povr{ine 74 mŸ. Privremeni objekat izgra|en na

lokalitetu Zimsko-sportrskog centra "Igri{ta# uz magistralni put Zvornik - Sarajevo

3. Restoran "Igri{ta# povr{ine 99 mŸ. Privremeni objekat izgra|en na lokalitetu Zim-

sko-sportskog centra "Gorwa Igri{ta#.

4. Vila "Swe`ana# povr{ine 34 mŸ. Privremeni objekat izgra|en na lokalitetu Zimsko-

sportskog rekreacionog centra "Gorwa Igri{ta#.

5. SKI liftovi - veliki 1. kom. i mali 2. kom.

6. Kafi} "HIT# povr{ine 45,41 mŸ, koji se nalazi u stambeno-poslovnom objektu u

Vlasenici.

II POKRETNE STVARI

1. Taba~ snijega

2. Skija{ka oprema,

3. Dva kontejnera

USLOVI JAVNOG NADMETAWA

III Nepokretnosti iz ta~ke I ovog oglasa pod brojem 1, 2, 3, 4 i 5. }e se prvenstveno proda-

vati u cjelini (u paketu). Ukoliko ne bude ponuda za takvu vrstu prodaje kao drugi na~in

prodaje ste~ajni du`nik nudi i prima}e pojedina~ne ponude za hotel "Panorama# i restoran

"Javor# a ostale nepokretnosti pod brojem 3, 4, i 5. samo u posebnom odvojenom paketu.

Nepokretnost iz ta~ke I pod brojem 6, se nudi na prodaju nezavisno od gore navedenih

nepokretnosti.

Prodaja imovine ste~ajnog du`nika izvr{i}e se kombinovawem dva na~ina unov~avawa:

- prikupqawe zatvorenih pismenih ponuda, i

- odr`avawem usmenog javnog nadmetawa.

Javno otvarawe i objavqivawe pismenih ponuda i usmeno javno nadmetawe odr`a}e se dana

28.12.2006. god. u 12 ~asova u prostorijama ste~ajnog du`nika u hotelu "Panorama# u Vlaseni-

ci. Ponude u pismenom obliku dostaviti na adresu AD "Zvijezda# u ste~aju Vlasenica, sa

naznakom u~e{}e u javnom nadmetawu, i to najkasnije do kraja radnog dana koji prethodi

danu otvarawa ponuda i odr`avawu javnog nadmetawa.

U ponudi se mora jasno navesti za koji vid ponu|ene prodaje iz ta~ke III ovog oglase se u~es-

nik nadme}e.

Pravo u~e{}a na javnom nadmetawu imaju sva pravna i fizi~ka lica koja uplate na blaga-

jnu ili na `iro ra~un ste~ajnog du`nika br. 562 099 00001282 88 na ime osigurawa sqede}i

iznos:

1. Ako se u~esnik prijavio da kupuje ponu|ene nepokretnosti iz ta~ke I broj 1, 2, 3, 4 i 5. u

cjelini (u paketu) za osigurawe u~e{}a pla}a se 10.000,00 KM,

2. Ako se u~esnik prijavio za kupovinu pojedina~nih objekata, i to:

a. Za hotel "Panorama# sa kotlovnicom u~e{}e osigurawa iznosi 10.000,00 KM

b. Za kupovinu restorana "Javor# sa dva kontejnera u~e{}e osigurawa iznosi 3.201,30 KM.

c. Za kupovinu restorana "Igri{ta#, vila "Swe`ana# na Gorwim Igri{tima i SKI lifto-

va 1 kom veliki i 2 kom. mali u cjelini (u paketu) u~e{}e osigurawa iznosi 6.513,52 KM.

d. Za kupovinu kafi}a "HIT# u Vlasenici u~e{}e osigurawa iznosi 1.932,65 KM

2. Za kupovinu pokretnih stvari iz ta~ke II ovog oglasa u~e{}e osigurawa iznosi:

a. Za taba~ snijega u~e{}e osigurawa iznosi 300,00 KM.

b. za skija{ku opremu u~e{}e osigurawa iznosi 200,00 KM.

c. Za kontejnere 2. kom u~e{}e osigurawa iznosi 400,00 KM.

Krajwi rok uplate u~e{}a osigurawa je dan prije otvarawa pismenih ponuda i usmenog nad-

metawa.

3. Uslove za u~e{}e na usmenom javnom nadmetawu koje }e se obaviti neposredno poslije

otvarawa koverata sti~u ponu|a~i koji u pismenoj ponudi ponude ve}u cijenu od za{tite a

koja iznosi:

a. Za prodaju nepokretnosti iz ta~ke I pod brojem 1, 2, 3, 4, i 5. u cjelini (u paketu) -

1.578.981,30 KM.

b. Za parcijalnu prodaju hotela "Panorama# u Vlasenici sa kotlovnicom iznos od -

1.481.832,60 KM.

c. Za parcijalnu prodaju restorana "Javor# sa dva kontejnera iznos od 32.013,50 KM.

d. Za prodaju restorana "Igri{ta# sa vilom "Swe`ana# i 1. kom veliki Ski lift i 2. kom.

mali SKI lift u cjelini (u paketu) iznos od - 65.135,20 KM.

e. Za prodaju kafi}a "HIT# u Vlasenici iznos od 19.326,50 KM.

f. Za prodaju taba~a snijega iznos od 3.000,00 KM.

g. Za prodaju skija{ke opreme iznos od 2.000,00 KM.

h. Za prodaju 2. kom kontejnera iznos od 4.000,00 KM.

Imovina se prodaje u vi|enom stawu. Informacije u vezi sa strukturom, obimom, izgledom

i stawem licitirane imovine, kao i dokumentaciju o stawu imovinsko pravnih odnosa u vezi

sa imovinom zainteresovana lica mogu dobiti na telefon 056/735-555, odnosno razgledati

u vremenu od 8 do 12 ~asova svakog radnog dana.

U~e{}e fizi~kih lica kao i pravnih lica podrazumijeva provjeru identiteta na osnovu

li~nih dokumenata za fizi~ka lica a za zastupnike pravnih lica rje{ewe o registraciji

(obrazac broj 4) kao i uredno ovjerene punomo}i za punomo}nike navedenih lica. Lica sa

neurednom dokumentacijom identiteta ne}e mo}i u~estvovati na licitaciji.

Javna licitacija }e se odr`ati i kada u~estvuje samo jedan ponu|a~.

Pravila nadmetawa bi}e saop{tena na dan odr`avawa licitacije.

Kupac je du`an licitirani iznos platiti u cjelosti u roku od 30 dana od dana licitirawa

na `iro ra~un ste~ajnog du`nika, nakon ~ega se sa kupcem zakqu~uje kupoprodajni ugovor.

Ukoliko lice koje ponudi najve}i iznos odustane od kupovine iznos upla}en na ime osigu-

rawa zadr`ava ste~ajni du`nik, a pravo kupovine sti~e drugi ponu|a~ sa svojom izliciti-

ranom cijenom sa istim pravilom ako odustane od kupovine, {to va`i i za tre}eg ponu|a~a

nakon ~ega }e se licitacija zakqu~iti.

Pored kupoprodajne cijene i svi tro{kovi koji su u vezi sa prenosom prava vlasni{tva

na nekretninama i pokretnim stvarima ukqu~uju}i i poreze u potpunosti padaju na teret

kupca.

STE^AJNI UPRAVNIK

Milo{evi} Petko dipl. ek.

utorak, 28. novembar 2006.OGLASI

6

utorak, 28. novembar 2006. OGLASI

7

Stanica olicije 122 i 660-001

Autobuska stanica 660-462

Hitna pomo} 660-900

Elektro Prwavor 663-666

Vatrogasno dru{tvo 665-160

Vodovod 664-402

Skup{tina op{tine 663-740 660-340

Dom kulture 663-574

Hotel "Siti# 065 655-040

Radio Prwavor 660-881

Radio Qubi} 665-035

Televizija K-3 640-460

Bawski centar Kula{i 666-101

PRWAVOR 051

Dom zdravqa 740-063

Policijska stanica 740-027

Vatrogasna slu`ba (TVJ) 740-150

Skup{tina op{tine (centrala) 740-001

Crveni krst 740-133

Elektrodistibucija 740-004

Narodni univerzitet (Biblioteka) 740-116

Vodovod i kanalizacija 740-068

[kolski centar "Petar Ko~i}# 740-135

Motel Barda~a 758-250

Radio Srbac 745-302

Turisti~ka organizacija 744-470

SRBAC 051

Policija 372-555

Hitna pomo} 372-155

Vatrogasci 370-796

Narodna biblioteka 370-689

"Jugoprevoz# 370-028

Skup{tina op{tine 370-06 ili 370-759

"Elektro-Bile}a# 372-591

Veterinarska stanica 372-201

BILE]A 059

Centrala: Na~elnik op{tine 551-002, 551-014

Predsjednik Skup{tine op{tine 551-021, 551-026

Zamjenik na~elnika op{tine 551-131

Sekretar Skup{tine op{tine 551-948

[ef kabineta na~elnika 551-039

Odjeqewe za op{tu upravu 551-016

Odjeqewe za privredu 551-068

Odjeqewe za finansije 552-854

Odjeqewe za urbanizam

i stam-kom. poslove 552-714

Po{ta 551-053

Sredwa {kola 551-061

Osnovna {kola "Milo{ Duji}# 551-009

Narodna biblioteka "Ivo Andri}# 552-547

Dje~iji vrti} "Neven# 551-345

Komunalno preduze}e 551-034

Tehni~ki pregled vozila 551-066

Centar za sport i kulturu 552-066

Hotel "Turist# 551-093, 551-230

JP "Gradsko grijawe# 551-830

SR^ Radio 555-200

"^elina~ke novine# 552-547

Dom zdravqa: Centrala 551-044, 551-015

Apoteke: Dom zdravqa, 551-047,

"Margomedik# 552-561

^ELINAC 051

Stanica javne bezbjednosti 333-444

Saobra}ajna policija 331-699

Dom zdravqa (centrala) 333-292

Dom zdravqa (porodi~na medicina) 337-030

Komunalac 333-466

Elektrodistribucija 333-067

Vatrogasci 333-461

Auto-moto dru{tvo 333-013

Autobuska stanica 333-499

Taksi 065/949-678

Skup{tina op{tine 315-103

Osnovni sud 333-267

Apoteka ICN Galenika 333-535

Apoteka Stefanovi} 333-250

Biblioteka 336-643

DERVENTA 053

Policijska stanica 434-601

Autobuska stanica 403-611

RJ Elektrodistribucija 430-226

Narodna biblioteka "Danilo Ki{# 410-760

SPKD "Prosvjeta# 436-363

Skup{tina op{tine 431-451

Teritorijalna vatrogasna jedinica 410-870 i 123

Hitna pomo} 432-994 i 124

Porodi~na medicina 436-658

Vodovod 440-142

ZTC Bawa Vru}ica hotel "Kardial# 421-200

Hotel "Hercegovina# 431-415

TESLI] 053

Apoteka 415-955

Autobuska stanica 416-127

Hitna pomo} 415-017

Vatrogasna slu`ba 415-155

Stanica policije 415-101

Po{ta-{alteri 415-129

Auto-moto dru{tvo 415-309

Benzinska pumpa 415-114

"Elektodistribucija# 415-023

Crveni krst 415-447

Skup{tina op{tine

- na~elnik 415-106

- centrala 415-406

Radio "303# 417-730

Hotel "Borike# 482-614

"Komunalije# 415-426

"Komrad# 420-450

ROGATICA 058

Kiosk "Glasa Srpske# 785-130

Vatrogasno dru{tvo 785-104

Hitna pomo} 782-003

Apoteka 784-140

Narodna biblioteka 782-052

Biletarnica "Golubi}# 785-326

Komunalno preduze}e 784-063

Elektro-poslovnica 782-011

Skup{tina op{tine (centrala) 782-109

Hotel "St. Petar# 783-002

Crveni krst 782-197

Centar za socijalni rad 785-160

Benzinska pumpa "Petrol# 785-163

Benzinska pumpa "Bor petrol# 785-606

Nova banka 782-021

Razvojna banka 782-018

Robna ku}a "Kvimpeks# 785-208

Po{ta 782-116

Telekom 782-022

Teledom 784-130

Biro za zapo{qavawe 785-035

Radio Kotor Varo{ 785-266

KOTOR VARO[ 051

Op{tina 533-095, 532-271, 532-370

Dom zdravqa (de`urna slu`ba) 532-131

Policijska stanica 532-161

Dobrovoqno vatrogasno dru{tvo 532-112

tel./faks 532-399

Elektrodistribucija 532-099

Vodovodno preduze}e "Budu}nost# 532-072

Komunalno preduze}e "Komunalac# 530-195

Turisti~ka organizacija

op{tina Lakta{i 533-269

Centar za socijalni rad 530-306

Crveni krst 532-034

Dom kulture 532-217,

Biblioteka 535-196,

Poqoprivredna stru~na slu`ba 530-595

Studio 078 532-347

LAKTA[I 051

Op{tina 220-920, 211-353 i faks 211-184

Op{tina Info DESK 220-950

Autobuska stanica 211-093

Dom zdravqa "Dr Jovan Ra{kovi}# 211-319

Hitna pomo} 211-030

Komunalno preduze}e "Park# 211-506

Vartogasno dru{tvo 211-482

Stanica javne bezbjednosti (centrala) 211-042

Policijska stanica za bezbjednost

saobra}aja 211-122

"Mrkowi} putevi#

- putna slu`ba 280-072, 280-023 i 280-001

Elektrodistribucija 211-249

"Elektroprenos# 220-050

Kulturni centra 211-503

Narodna biblioteka 213-746

Tranzitni telekom 211-011

Veterinarska stanica 211-308

Hotel "Krajina# 211-338

Tu`ila{tvo 211-216

Radio [IK 220-140

Turisti~ki centar "Balkana# 212-505

MRKOWI] GRAD 050Indeks Vrijednost Promjena % Promjene

BIRS 2779.06 18.68 0.68ERS10 4052.05 -52.16 -1.27FIRS 5702.23 -8.05 -0.14

Najboqi

kupovni

kurs

Najboqi

prodajni

kurs

Prosje~na

cijena

%

promjene

cijene

Maks

cijena

Min

Cijena

Broj

prometovanih

akcija

Ukupan

promet (KM)

BVRU-R-A ZTC BAWA VRU]ICA AD TESLI] 1 1.1 1 0 0 0.00RFUM-R-A RAFINERIJA UQA AD MODRI^A 0.741 0.75 0.76 3.97 0.76 0.76 22,100 16,796.00TLKM-R-A TELEKOM SRPSKE AD BAWA LUKA 2.65 2.7 2.63 0.99 2.65 2.6 33,027 86,721.29VBBB-R-A NLB RAZVOJNA BANKA AD BAWA LUKA 3450 3450 -0.03 3450 3450 1 3,450.00

BLBP-R-A PIF BLB-PROFIT AD BAWA LUKA 14.85 15.19 9.85 15.2 14.71 27,148 412,416.35BLKP-R-A BALKAN INVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 9.96 10.01 9.96 0.85 10 9.8 464 4,623.20BRSP-R-A PIF BORS INVEST FOND AD BAWA LUKA 13.51 14 13.79 0.65 13.83 13.5 2,296 31,619.82EINP-R-A EUROINVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 51 52.98 52.5 -0.89 53 52 635 33,300.00EKVP-R-A PIF AKTIVA INVEST FOND AD GRADI[KA 12.01 12.5 12.12 0.17 12.12 12.12 697 8,447.64INVP-R-A PIF INVEST NOVA FOND AD BIJEQINA 0.195 0.21 0.201 1.52 0.21 0.199 386,774 77,594.18JHKP-R-A PIF JAHORINA KOIN AD PALE 6.92 7 6.97 0.62 7 6.9 5,483 38,248.02KRIP-R-A KRISTAL INVEST FOND AD BAWA LUKA 16.35 16.4 16.33 1.09 16.43 16.2 2,725 44,496.20PLRP-R-A POLARA INVEST FOND AD BAWA LUKA 13.5 13.6 13.5 -0.81 13.5 13.5 445 6,007.50PRVP-R-A PIF PRIVREDNIK AD BAWA LUKA 6.6 6.8 6.6 0 6.6 6.6 463 3,055.80VBIP-R-A PIF VB FOND AD BAWA LUKA 7.6 7.8 7.52 -0.14 7.6 7.51 883 6,640.78VIBP-R-A PIF VIB FOND AD BAWA LUKA 8.7 8.77 8.69 -0.06 8.77 7.83 310 2,643.50ZPTP-R-A PIF ZEPTER FOND AD BAWA LUKA 16.5 16.6 16.17 -2.96 16.59 16.01 2,879 46,576.15

AERD-R-A AERODROMI REPUBLIKE SRPSKE AD BAWA LUKA 3.21 4 4 24.61 4 4 3,350 13,400.00ASKR-R-A KRAJINA AUTO [KOLA AD, BAWA LUKA 0,7(A) 0 0.7 0.7 1,318 922.60BIRA-R-A BIRA^ AD ZVORNIK 0.195 0.197 0.195 -2.3 0.2 0.19 88,056 16,990.74BLFM-R-A BAWA LUKA FILM AD BAWA LUKA 0.331 0.5 0.331 0 0.331 0.331 598 197.94BLPV-R-A BAWALU^KA PIVARA AD BAWA LUKA 1.13 1.18 1.15 4.55 1.15 1.15 14,250 16,387.50BMND-R-A BEMIND AD, BAWA LUKA 0.4 0.41 0.4 0 0.4 0.4 490 196.00BOKS-R-A BOKSIT AD MILI]I 1.75 1.79 1.75 0 1.75 1.75 5,423 9,490.25BOSK-R-A BOSKA RK AD BAWA LUKA 0.351 0.399 0.351 -1.13 0.351 0.351 11,701 4,107.05CELA-R-A ^AJAVEC ELEMENTI AUTOMATIKE AD, ^ELINAC 0.02 0.03 0.02 0 0.02 0.02 5,400 108.00CERP-R-A CER AD, PRWAVOR 0.216 0.16 0 0.16 0.16 6,909 1,105.44CUSD-R-A ^AJAVEC-USLU@NE DJELATNOSTI AD B. LUKA 0.0037 0.0039 0.0039 8.33 0.0039 0.0039 10,000 39.00DEST-R-A HEMIJSKA INDUSTR. DESTILACIJE AD TESLI] 0.52 0.65 0.65 1.56 0.65 0.65 1,491 969.15DRNA-R-A DRINA UP AD BIJEQINA 0.4 0.55 0,4(A) 0 0.4 0.4 916 366.40DRTR-R-A DRINA-TRANS AD ZVORNIK 0.2 0.249 0.2 -20 0.2 0.2 1,449 289.80EDPL-R-A ELEKTRODISTRIBUCIJA AD PALE 3.3 3.49 3.49 5.64 3.5 3.47 5,000 17,430.66EKBL-R-A ELEKTROKRAJINA AD BAWA LUKA 2.7 2.76 2.71 -0.58 2.76 2.7 24,700 67,048.18EKHC-R-A ELEKTROHERCEGOVINA AD TREBIWE 2.16 2.29 2.3 0.88 2.3 2.3 2,427 5,582.10ELBJ-R-A ELEKTRO-BIJEQINA AD BIJEQINA 2.6 2.73 2.69 -1.46 2.75 2.6 8,662 23,302.04ELDO-R-A ELEKTRO DOBOJ AD DOBOJ 3 3.25 2.97 -0.96 3 2.89 14,748 43,770.91FDBL-R-A FABRIKA DUVANA AD BAWA LUKA 0.61 0.65 0.61 1.67 0.61 0.61 195 118.95FOTS-R-A FABRIKA OBUCE AD TESLI] 1.03 1,03(A) -19.53 1.03 1.03 674 694.22GRDA-R-A GRA]A AD BAWA LUKA 0.35 0.7 0.35 0 0.35 0.35 678 237.30HEDR-R-A HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VI[EGRAD 1.7 1.78 1.7 -7.1 1.7 1.7 5,400 9,180.00HETR-R-A HIDROELEK. NA TREBI[WICI AD TREBIWE 2.33 2.39 2.36 1.13 2.4 2.35 10,800 25,445.00HPAL-R-A PALAS AD BAWA LUKA 0.76 0.86 0.76 0 0.76 0.76 15,057 11,443.32INTL-R-A INTAL AD MILI]I 2.07 2.3 2.07 0.49 2.07 2.07 686 1,420.02JFAM-R-A JEL[INGRAD FAM AD BAWA LUKA 0.19 0.19 0 0.19 0.19 100 19.00KDVO-R-A KOSIG DUNAV OSIGURAWE AD BAWA LUKA 300 375 363 2.25 363 363 132 47,916.00KRJL-R-A KRAJINALIJEK AD BAWA LUKA 0.4 0.5 0.5 0 0.5 0.5 10,000 5,000.00KRPT-R-A KRAJINAPETROL AD BAWA LUKA 1.31 1.31 0.77 1.31 1.31 887 1,161.97LVTA-R-A LEVITA MI AD GRADI[KA 0.08 0.2 0,081(A) 35 0.081 0.081 400,000 32,400.00MATE-R-A TP MATEKS AD BAWA LUKA 0.4 0.34 0 0.34 0.34 1,904 647.36METL-R-A METAL AD GRADI[KA 0.793 0.793 5.73 0.793 0.793 17,000 13,480.98MLEK-R-A MQEKARSKA INDUSTRIJA AD BAWA LUKA 0.25 0.39 0.25 0 0.25 0.25 414 103.50MTLB-R-A METAL AD BAWA LUKA 0.398 0.398 -1 0.398 0.398 12,764 5,080.07MTLK-R-A METALKA AD PRWAVOR 0.36 0.36 0 0.36 0.36 19,357 6,968.52PAMO-R-A PAMO AD MODRI^A 0.51 0.6 0.6 20 0.6 0.6 300 180.00PDNK-R-A PRIJEDOR^ANKA AD PRIJEDOR 0.45 0.5 0.45 0 0.45 0.45 360 162.00PLDG-R-A PLANINSKO DOBRO GACKO AD GACKO 0.13 0.15 14.5 0.15 0.15 6,034 905.10PREV-R-A PREVOZ AD SREBRENICA 0.119 0.1 -10.71 0.1 0.1 6,000 600.00PRGS-R-A PROGRES AD DOBOJ 0.33 0.33 17.86 0.33 0.33 10 3.30PRMT-R-A PROMTES AD TESLI] 0.41 0.42 0.41 -1.2 0.41 0.41 2,686 1,101.26

KURSNA LISTA BAWALU^KE BERZE - 27.11.2006.

Berzanska kotacija - Berzanska kotacija

Preostale naruxbe Sklopqeni poslovi

Oznaka HOV E m i t e n t

Berzanska kotacija - Akcije PIF-ova

Slobodno berzansko tr`i{te - Tr`i{te akcija

PROM-R-A PROMET TP AD PRWAVOR 0.22 0.16 0 0.16 0.16 8,000 1,280.00PRVZ-R-A PREVOZ AD NEVESIWE 0.014 0.014 -17.65 0.014 0.014 1,000 14.00PSVN-R-A POSAVINA AD SRBAC 0.15 0.1 0 0.1 0.1 10,488 1,048.80PTRL-R-A PETROL AD BAWA LUKA 1 1.02 1 -2.91 1 1 1,059 1,059.00PTSA-R-A PUT GP AD ISTO^NO SARAJEVO 1.5 1.6 1.5 0 1.5 1.5 13,500 20,250.00RBAR-R-A RIBWAK BARDA^A AD BARDA^A 0.071 0.071 0 0.071 0.071 1,000 71.00RBNJ-R-A RIBWAK AD PRWAVOR 0.12 0.1 -16.67 0.1 0.1 50,000 5,000.00RBSC-R-A RUDNIK BOKSITA SREBRENICA AD SREBRENICA 0.89 1.2 0.89 0 0.89 0.89 2,257 2,008.73RITE-R-A R I TE GACKO AD GACKO 1.25 1.27 1.26 1.02 1.29 1.25 31,748 39,962.44RMSK-R-A ROMASOK AD SOKOLAC 0.005 0.005 0 0.005 0.005 10,000 50.00RNAF-R-A RAFINERIJA NAFTE AD BOSANSKI BROD 0.55 0.559 0.555 0.43 0.559 0.555 81,459 45,237.72RTEU-R-A R I TE UGQEVIK AD UGQEVIK 1.6 1.64 1.64 0.01 1.65 1.6 42,212 69,239.94RUDK-R-A RUDNIK KRE^WAKA I TVORN. KRE^A AD DOBOJ 0.6 0.7 0.6 7.14 0.6 0.6 203 121.80SODJ-PKA JAHORINA OSIGURAWE AD PALE 120 300 144.9 3.57 144.9 144.9 20 2,898.00STNR-R-A STANARI RUDNIK LIGNITA AD STANARI 0.59 0.59 -1.67 0.59 0.59 7,835 4,622.65TGDO-R-A TEHNOGAS-DOBOJ AD BUKOVICA VELIKA 0.71 0.8 0.71 -0.14 0.71 0.71 6,254 4,440.34TRZN-R-A TR@NICA AD BAWA LUKA 1.91 2 2 0 2 2 1,590 3,180.00UNFC-R-A UNIS-FABRIKA CIJEVI AD DERVENTA 0.85 1 0,85(A) 0 0.85 0.85 12,015 10,212.75UNVZ-R-A UNIVERZUM AD BAWA LUKA 0.15 0,05(A) 61.29 0.05 0.05 1,758 87.90VIKM-R-A VODOVOD I KANALIZACIJA AD MODRI^A 2.63 2,11(A) -19.77 2.11 2.11 11,078 23,374.58VITA-R-A VITAMINKA AD BAWA LUKA 1.2 1.43 1.43 -1.38 1.43 1.43 2,600 3,718.00ZERS-R-A @EQEZNICE RS AD, DOBOJ 0.266 0.281 0.28 -0.07 0.281 0.279 71,800 20,094.80ZVPT-R-A ZVORNIKPUTEVI AD ZVORNIK 1.2 1.28 1.2 0 1.2 1.2 5,842 7,010.40

1,578,374 1,473,590.91

A-(posao sklopqen izme|u klijenata iz iste brokerske ku}e)

Ukupan promet na berzi:

utorak, 28. novembar 2006.OGLASI/VODI^

8

VODI^

9

Va`niji telefoni

Telekom Srpske, informacije 1185

A`urirawe podataka i

Informacije iz Centralnog registra 1369

Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370

Informacije o berzi 1371

Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372

Ta~no vrijeme i temperatura 1373

CJB 122, 337-100

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282

Ta~no vrijeme, datum,

temperatura, vazdu{ni pritisak 125

Vojna policija 335-937

Sektor sekjuriti 460-140, 461-115

Bolnica (stara lokacija) 216-725

Paprikovac 308-111

Op{tina 244-444

Aerodrom #Bawa Luka# 535-210

Uprava aerodroma u Bawoj Luci 211-626

Agencija za prodaju avio karata 219-974

Autobuska stanica 315-355, 315-867

@eqezni~ka stanica 301-229

Biletarnica (centar) 211-961

Rale turs 215-333

"A# taksi 1500

"Bawalu~ki# taksi 1544

"Bel# taksi 1550

Euro-taksi 1555

Maksi taksi 1551

"Patrol# taksi 1533

Mobil taksi Bawa Luka 1566

"Ideal# taksi 1545

Vodovod i kanalizacija 212-480

Stambeni servis - Odr`avawe stanova 228-060

"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811

Prijava kvarova 300-384

Centar za obavje{tavawe 121, 212-500

Apoteka "Prvi maj# 223-540

Centralna apoteka 225-630

Apoteka "Zmijawe# 329-870

Apoteka "Zvijezda# 433-070

Apoteka "Boska# 226-990

Apoteka "Palas# 222-860

Apoteka "Nova varo{# 329-840

Veterinarska stanica 303-113

" isto}a# 304-477

Meteorolo{ka stanica 307-943

"Gradsko grobqe# 051/216-412

Kvarovi na telefonima 1275

Op{tinski Crveni krst 301-065

Regionalni Crveni krst 303-463

faks: 307-715

Me|unarodni komitet CK 310-037

Kancelarija za tra ewe zarobqenih

i nestalih lica Republike Srpske 302-150

Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881

Turisti~ka organizacija 349-910, 349-911

"Gra|a# 218-241, 218-242

Toplana - reklamacije 336-104

AMS RS 1285, 301-464

Narodno pozori{te RS 314-006

Muzej savremene umjetnosti RS 215-364

Dje~je pozori{te RS 215-907

Univerzitet u Bawoj Luci 218-997

Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986

Narodna i univerzitetska

biblioteka RS 215-859, 215-866

Autobuski red vo`we

Me|unarodne linije

Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u 12

~asova

Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u

13.30 ~asova

Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u

9.30 ~asova

Bawa Luka - Be~, svaki dan u 13.15 ~asova

Bawa Luka - Minhen, subotom, nedjeqom i srijedom u 12

~asova

Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30

Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova

Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa

Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kragujevac svaki dan u 6 ~asova

Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova

Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova

Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedjeqom

u 15 ~asova

Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, nedje-

qa, ponedjeqak u 20 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16 ~asova

Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova

Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni

Bawa Luka - Rijeka, ~etvrtkom, petkom i nedjeqom u 22

~asa

Bawa Luka - Vukovar, subotom u 7 ~asova

Me|uentitetske linije

Bawa Luka-Biha}, u 7.30 , 13.00 i 14 ~asova

Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45, 16.00 i 22.15 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00

Me|ugradske linije

Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00

Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00

Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova

Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,

13.05, 15.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kne`evo, u 18.30 ~asova

Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova

Bawa Luka - Kostajnica, u 11, 13, 15.30 i 17.05 ~asova osim

subote i nedjeqe

Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,

Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30 ~aso-

va

Avionski saobra}aj

Bawa Luka - Istanbul, svakog ponedjeqka

Bawa Luka - Cirih, svake srijede i subote

sve informacije u agenciji "ARS turs# 219-973

Polasci vozova

Bawa Luka - Beograd, u 21.55 ~asova

Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.22, 15.45 ~asova

Bawa Luka - Doboj, u 4.31, 7.30, 10.16, 15.40, 19.30

Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.22, 12.18, 15.45, 19.16,

~asova

Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.22, 12.18, 19.16 ~asova

Zagreb - Plo~e u 13.16 iz Bawe Luke

Plo~e - Zagreb u 15.34 iz Bawe Luke

Hoteli

"Bosna# 215-681

"Slavija# 211-806

"Palas# 218-723

"Ideja# 217-444

"Merriot# 222-870, 217-801

"Vidovi}# 217-217, 245-800

Garni hoteli

" Firenca# 311-296

"Damjan# 213-900, 213-880

"Castello# 371-286, 371-281

"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335

Moteli

"Nana# 370-050, 370-471, 370-667

"Dragana# 413-050

"Grand# 380-105

"Golden kard# 313-100, 313-122

"Kamel# 319-922, 319-921

"Vidovi}# 217-883

"Pansion Jeti# 413-100

Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993

BAWA LUKA 051

CJB I. Sarajevo 226-930

SJB Isto~no Sarajevo 316-104

SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785

SJB Trnovo 610-130

SJB Sokolac 447-130

Stanica policije Pale 223-031

Vatrogasna brigada 123

Lukavica 340-734

Pale 223-159

Sokolac 448-359

Bolnica Kasindo 676-054

Bolnica Sokolac 448-177

Domovi zdravqa

Pale 223-256

Lukavica 340-782

Sokolac 448-543

Trnovo 610-299

Skup{tina grada

Pale 226-793

Lukavica 342-678

Op{tine

Pale 226-593

Sokolac 448-056

Isto~na Ilixa 317-870

Lukavica 342-336

Trnovo 610-237

Autobuska stanica

Isto~no Sarajevo 317-377

Taksi 340-200

"Elektro- Sarajevo# 226-626

"Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113

Vodovod i kanalizacija

Pale 223-273

Lukavica 340-480

Apoteke

Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326

Lukavica 676-260, 677-902

Mati~na biblioteka

I. Sarajevo 340-778

Kulturni centar Pale 227-132

Toplane

Pale 227-033

Sokolac 447-125

Lukavica 340-610

GP "Put# 676-625

Auto-moto dru{tvo "Jahorina# Pale 222-303

Po{te

Pale 226-001

Sokolac 448-752

Trnovo 610-201

Isto~na Ilixa 676-168

Lukavica 340-139

ISTO^NO SARAJEVO 057

Policija 216-855

Dom zdravqa 217-421

Bolnica 217-422

Elektrodistribucija 216-119

Vlada distrikta 216-011

Komunalno 216-713

Vatrogasno 216-511

Me|unarodni pres centar 217-771

Dom kulture 049/212-803

Biblioteka 049/212-709

Fond srpske solidarnosti 218-989

Autobuska stanica 215-657

Slu`ba za odr`avawe puteva

"Bijeqinaputevi# 218-854

Udru`ewe izbjeglih i raseqenih 216-481

Grand hotel "Posavina# 217-510

Hotel "Jelena# 232-870, 232-850

Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771

Carina 217-670

Crveni krst 214-789

Apoteke 217-308, 212-609, 213-150

Centar za socijalni rad 215-164

BR^KO 049

Autobuska stanica 220-466

Akademija likovnih umjetnosti 224-703

Porodili{te 261-246

"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050

Centar javne bezbjednosti 260-926

Muzej Hercegovine 271-060

Hotel "Leotar# 261-084

Centar za informisawe i kulturu

Dom kulture

i Radio Trebiwe 260-248, 220-132

TREBIWE 059

Policija (centrala) 232-811 ili 122

Hitna pomo} 231-294

Vatrogasci 231-811

Vodovod 213-300

Galerija 213-305

Muzej 211-334

@eqezni~ka stanica 211-021

Autobuska stanica 234-141

Bolnica 231-911

Op{tina 231-149

Apoteka Kozara 231-202

Hotel "Prijedor# 234-255

Kino 211-259

Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 213-020

Elektrodistribucija 235-061

Komunalno 232-693

Toplana 231-779

Meteorolo{ka stanica 232-285

Turisti~ka org. op{tine Prijedor 243-030

Pozori{te 211-116

Biblioteka 211-324

AMD 212-040

Komunalna policija 216-988

Crveni krst 231-621

Dje~iji vrti} "Radost# 243-020

Dom penzionera i starih lica 233-750

Hotel "Monument# 483-777

Taksi "Balkan# 211-120

PRIJEDOR 052

Stanica javne bezbjednosti 813-522

Pograni~na policija 813-901

Hitna pomo} 813-277

Op{ta bolnica 813-433

Vodovod 813-624

Autobuska stanica 813-500

Skup{tina op{tine 813-377

Elektro-Gradi{ka 813-344

Taksi slu`ba 814-765

Srpski radio Gradi{ka 814-900

Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810

Profesionalna vatrogasna jedinica 123, 814-724

GRADI[KA 051

CJB Bijeqina 207-633

Vatrogasna jedinica 204-366

Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442

Muzej Semberije 201-292

Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472

Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603

@eqezni~ka stanica 204-275

Autobuska stanica 207-322

Vodovod 209-259

Gradska toplana 209-520

Meteorolo{ka stanica 202-442

Taksi 207-864

BIJEQINA 055

Policija 751-251

Dom zdravqa 752-231

Elektrodistribucija 751-740

Vodovod 752-674

@eqezni~ka stanica - informacije 752-150

Autobuska stanica - informacije 751-411

Vatrogasno dru{tvo 751-631

Carinarnica 751-294

Narodna biblioteka 751-260

Radio Novi Grad 751-071

NOVI GRAD 052

Stanica javne bezbjednosti (centrala) 733-010

Dom zdravqa, prva pomo} 734-194

Crveni krst 734-660

Autobuska stanica 731-045

Skup{tina op{tine (centrala) 734-710

Elektrodistribucija 733-520

Hotel "Panorama# (recepcija) 735-555

Veterinarska stanica 733-209

Odsjek Ministarstva

za izbjegla i raseqena lica 734-877

Dom kulutre 733-248

Vodovod 733-233

Sredwo{kolski centar

"Milorad Vla~i}# 734-833

VLASENICA 056

Crveni krst 731-660

Hitna pomo} 124

Vatrogasna slu`ba 123

Apoteka 410-333

Bolnica (centrala) 410-663,

Taksi slu`ba 918

Autobuska stanica 410-585

Informacije - Po{ta 1185

Prijava smetwi, "Telekom# 1275

RJ Elektrodistribucija 410-066

Vodovod 412-144

Komunalno preduze}e

"Komunalac# 410-497

KOZARSKA DUBICA 052

Stanica policije 122

Hitna pomo} 210-100

Policija 210-008

Profesionalna

vatrogasna jed. 210-133

Vodovod 210-154

Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234

Bolnica 210-100

Autobuska stan. 211-635

Hotel "Drina# 211-603

Hotel "Vidikovac# 210-245

@eqezni~ka st. 210-041

ZVORNIK 056

Autobuska stanica 620-873

Hitna pomo} 620-625

Dom kulture 620-271

Radio Vi{egrad 620-701

Gradska galerija 620-397

Stanica policije 620-346

Carinarnica 630-460

Hotel "Vi{egrad# 620-224

Po{ta 621-353

Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635

Skup{tina op{tina - centrala 620-586

Rehabilitacioni centar "Vilina vlas# 620-311

Saobra}ajna policija 620-989

Apoteka 620-150

Benzinske pumpe 620-261, 620-655

Vatrogasno dru{tvo 123, 620-323

Vodovod 620-112

Komunalac 630-261

Elektrodistribucija 620-600

"Romanijaputevi# 620-722

Dr`avna grani~na slu`ba 610-480

Manastir Dobrun 612-603

VI[EGRAD 058

Autobuska stanica 210-113

Hitna pomo} 124

Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199

Stanica policije 210-906

Regionalna po{ta 210-096

"Elektrodistribucija# 572-993

AMD 210-349

Benzinska pumpa 210-863

"Srbiweputevi# 572-991

Carina 575-045

Klini~ki centar 210-417

Crveni krst 210-098

Skup{tina op{tina 210-202

Radio Fo~a 210-095

Hotel "Zelengora# 210-013

Hotel "Mladost#

Tjenti{te 520-118

Komunalno preduze}e

"Izvor# 210-310

FO^A 058

utorak , 28. novembar 2006.

Policija 122

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124

Muzej 231-220

Umjetni~ka galerija 241-684

Narodna biblioteka 241-114

@eqezni~ka stanica 221-569

Autobuska stanica 241-399

Vodovod 231-381

Gradska toplana 241-955

Taksi 232-022

Op{ta bolnica 241-022

Skup{tina op{tine 242-022

"Elektro-Doboj# 241-344

Hotel "Bosna# 242-012

Radio Doboj 241-041

DOBOJ 053

utorak, 28. novembar 2006.OGLASI

10

"BAWA LAKTA[I# AD

LAKTA[I - Kara|or|eva 44

Na osnovu ~lana 36. Statuta "Bawa Lakta{i# AD Lakta{i, Upravni odbor

SAZIVA

VII (sedmu) sjednicu Skup{tine akcionara "Bawa Lakta{i# AD Lakta{i koja }e se odr`ati dana

22.12.2006. godine (petak) sa po~etkom u 13 ~asova u prostorijama Dru{tva (hotel "SAN#, klub sala)

Za sjednicu Skup{tine predla`e se sqede}i:

DNEVNI RED

1. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine akcionara,

2. Izbor verifikacione komisije,

3. Usvajawe Izvje{taja verifikacione komisije,

4. Razmatrawe i usvajawe zapisnika sa VI ({este) sjednice Skup{tine akcionara koja je odr`ana

1.3.2006. godine,

5. Informacija o vlasni~koj transformaciji u Dru{tvu u periodu izme|u VI ({este) i VII (sedme)

sjednice Skup{tine akcionara,

6. Razmatrawe i usvajawe odluke o prodaji poslovnih objekata - prostora van sjedi{ta mjesta

Lakta{i,

7. Dono{ewe odluke o razrje{ewu jednog ~lana Upravnog odbora,

8. Dono{ewe odluke o imenovawu jednog ~lana Upravnog odbora,

9. Razno.

Pozivamo akcionare ili wihove ovla{}ene predstavnike da prisustvuju Skup{tini Dru{tva.

Pravo da u~estvuju u radu sjednice Skup{tine imaju svi akcionari koji su upisani u kwigu akcionara.

Materijale po predlo`enom dnevnom redu akcionari ili wihovi ovla{}eni predstavnici mogu

preuzeti u Upravi Dru{tva - hotel "San# svakim radnim danom od 8 do 14 ~asova.

U slu~aju da se Skup{tina akcionara ne odr`i navedenog dana zbog nedostatka kvoruma, ponovqe-

na sjednica odr`a}e se istog dana sa po~etkom u 15 ~asova, na istom mjestu i istim dnevnim redom.

Prije po~etka rada Skup{tine akcionari ili wihovi punomo}nici su du`ni predati punomo}

stru~noj slu`bi Dru{tva.

UPRAVNI ODBOR

Na osnovu ~lana 30. i 50. Zakona o sudovima ("Sl. glasnik Republike Srpske# broj 111/04) i

~lana 7. i 8. Zakona o radnim odnosima u dr`avnim organima ("Sl. glasnik RS# broj 11/94, 6/97

i 96/03) i ~lana 9. ta~ka 2. Pravilnika o unutra{woj organizaciji i sistematizaciji radnih

mjesta, predsjednik Okru`nog suda u Isto~nom Sarajevu, raspisuje

JAVNI KONKURS

za popunu upra`wenih radnih mjesta

1. Stru~ni saradnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . izvr{ilac 1

Radni odnos se zasniva na neodre|eno vrijeme uz probni rad u skladu sa zakonom.

Op{ti uslovi:

1. Da je dr`avqanin Republike Srpske ili BiH

2. Da ima op{tu zdravstvenu sposobnost

3. Da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak

Posebni uslovi:

- Diplomirani pravnik - pravni fakultet

- Polo`en pravosudni ispit

Prijave sa dokazima o ispuwavaju uslova mogu se dostaviti li~no ili na adresu: Okru`ni sud

Isto~no Sarajevo, Kula bb.

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.

Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavqivawa.

PREDSJEDNIK SUDA

Bogdanka Dabi} Jovi~i}

Pored op{tih uslova svi kandidati moraju da

ispuwavaju i sqede}e posebne uslove:

- Visoka stru~na sprema ekonomskog smjera

- najmawe 3 godine radnog iskustva

- iskustvo u rukovo|ewu na finansijskim

poslovima,

- do 40 godina starosti

- poznavawe rada na ra~unaru (MS Office, In-

ternet)

- voza~ka dozvola B kategorije, aktivni voza~

- za mu{karce odslu`en vojni rok

- spremnost na intenzivan terenski rad

Obezbje|ujemo vam:

- mogu}nost brzog i konstantnog napredovawa

u karijeri

- treninge i edukaciju, uz stalno usavr{avawe

- rad u izuzetno povoqnim uslovima

Ako ispuwavate navedene uslove i spremni ste

da prihvatite profesionalni izazov, va{u pri-

javu sa radnom biografijom i kra}im motiva-

cionim pismom po{aqite u roku od 8 dana na

adresu: "Velefarm# AD Holding kompanija,

Sektor op{tih i pravnih poslova, Vojvode Ste-

pe 414a, 11000 Beograd, sa naznakom "oglas za

posao# ili na e-mail: [email protected]

"VELEFARM# AD HOLDING KOMPANIJA BEOGRAD

PREDUZE]E ZA PROMET FARMACEUTSKIM PROIZVODIMA I DRUGOM MEDICINSKOM ROBOM

"Velefarm# AD Holding kompanija Beograd za potrebe preduze}a "Velefarm# Bijeqina d.o.o.

u Bijeqini, objavquje oglas za prijem u radni odnos na neodre|eno vrijeme:

Pomo}nik direktora za ekonomsko-finansijske

poslove "Velefarm# Bijeqina d.o.o.

"GLAS SRPSKI - GRAFIKA# AD

BAWA LUKA

OGLAS

za prijem radnika u radni odnos na neodre|eno vrijeme

1. [ef finansijsko-ra~unovodstvene slu`be 1 izvr{ilac

Uslovi: Pored op{tih uslova za zasnivawe radnog odnosa kandidati moraju ispuwavati i sqede}e:

- VSS ekonomski fakultet

- Poznavawe rada na ra~unaru

- Posjedovawe licence ovla{}enog ra~unovo|e

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni prilo`iti:

- kratku biografiju

- dokaz o zavr{enoj {kolskoj spremi

- potvrdu o radnom iskustvu

- rodni list

- licencu ovla{}enog ra~unovo|e

Prijave sa dokazima o ispuwavawu uslova oglasa (original ili ovjerena fotokopija) dostavi-

ti na adresu: "Glas srpski - Grafika# AD Bawa Luka, Skendera Kulenovi}a br. 93.

Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavqivawa.

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

Bawa Luka, 27.11.2006. godine"GLAS SRPSKI - GRAFIKA# AD

BAWA LUKA

AD "JUPROM# - u ste~aju

NEVESIWE

Broj: 095-0-St-06-000-008

Datum, 27.11.2006. godine

Na osnovu ~lana 101. Zakona o ste~ajnom postupku i Odluka Odbora povjerilaca od 1.9.2006.

god. i 16.11.2006. god, o uslovima i na~inu unov~avawa imovine ste~ajnog du`nika,

ste~ajni upravnik donosi zakqu~ak i objavquje:

LICITACIJU

Za prvo i drugo javno nadmetawe za prodaju dijela imovine (nekretnina i opreme)

ste~ajnog du`nika

I Nekretnine po procijewenoj vrijednosti:

a. - Gra|evinsko zemqi{te povr{ine 1.827 m kvadratnih smje{teno na K.^. broj 1183/19

(stari premjer), (novi premjer) K.^. broj: 102. K.O. Nevesiwe.

Po~etna cijena zemqi{ta 5.481,00 KM.

b. - Objekat za proizvodwu ~arapa povr{ine 508,11 m kvadratnih, upisan na navedenom

zemqi{tu.

Po~etna cijena 152.433,00 KM

II Ma{ine i oprema Fabrike ~arapa - izlo`ena u elaboratu procjeniteqa, sa pojedi-

na~nim cijenama, mo`e se pogledati u prostorijama du`nika radnim danom od 11 do 12

~asova uz prethodnu najavu.

Po~etna cijena (ma{ina i opreme) UKUPNO: 77.623,00 KM.

Uslovi prodaje:

Nekretnine i oprema se prodaju u paketu ili posebno (ma{ina i oprema pojedina~no).

Imovina du`nika se prodaje u vi|enom stawu i zate~enom pravnom statusu, bez prava

reklamacije i nazna~enoj cijeni.

Porez, ovjere, takse, PDV idr., du`an je platiti kupac.

Eventualna razlika u premjeru ne uti~e na cijenu iz oglasa.

Prodajna cijena za prvu licitaciju je ujedno i najni`a, ispod koje ne}e biti prodaje, a

u slu~aju da ista ne uspije, cijena za drugu licitaciju }e biti objavqena na dan lic-

itacije shodno odluci Odbora povjerilaca od 16.11.2006. g.

Prva licitacija }e se odr`ati u restoranu remonta dana 14.12.2006. g. u 11 ~asova, a

druga u slu~aju neuspjeha prve 21.12.2006. g. na istom mjestu u isto vrijeme.

Rok i na~in pla}awa regulisa}e se kupoprodajnim ugovorom.

Posebni uslovi:

Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica, koja do po~etka licitacije

uplate depozit 10.000,00 KM na `iro-ra~un 562-008-8024841046 AD "Juprom# u ste~aju

- Nevesiwe. Ponu|ene nekretnine se mogu prodati kupcu koji }e potpisati ugovor sa

prodavcem da }e iste nastaviti koristiti u proizvodne svrhe, i da }e po preuzimawu

imovine primiti najmawe 15 a za godinu dana 30 radnika, i da }e se navedenom djelat-

no{}u baviti najmawe 3 godine od dana kupovine.

Depozit za osigurawe licitacije ne}e biti vra}en kupcu koji nakon izbora za na-

jpovoqnijeg ponu|a~a odustane od ponude.

Predmetna imovina kao i raspolo`iva dokumentacija mogu se pogledati svaki radni

dan od 11 do 12 ~asova uz prethodnu najavu.

Najava za potrebne informacije na broj: 065/475-068

STE^AJNI UPRAVNIK

utorak, 28. novembar 2006. OGLASI

11

utorak, 28. novembar 2006.OGLASI

12

AD "Roteks#- u ste~aju -

ROGATICA

Broj 01-41-ST-5/05-06

Datum, 27.11.2006. godine

Na osnovu Zakqu~ka Odbora povjerilac od 23.11.2006. godine, a u skladu sa ~lanovima 51, 99 i 101. Za-

kona o ste~ajnom postupku, ste~ajni upravnik AD "Roteks# u ste~aju, objavquje:

OGLAS

za prikupqawe ponuda i javno nadmetawe

I Poslovni objekat "Roteks#

1. Gra|evinski dio objekta metara kvadratnih 5120 cijena 896.834,00 KM

2. Prilazi, parkinzi, parter metara kvadratnih 2200 cijena 21.000,00 KM

3. Gra|evinsko zemqi{te metara kvadratnih 20839 cijena 17.018, 00 KM

UKUPNO I: 934.852,00 KM

II Pojedina~na sredstva

1. Gara`a za putni~ko vozilo komada 1 cijena 13.200,00 KM

2. Stara kotlovnica komada 1 cijena 36.360, 00 KM

3. [iva}e ma{ine "Nechi# komada 3 cijena/kom 550,00 KM

4. Zgrada dru{tv. ishrane 1/2 vlasni{tva 1/2 cijena 200.000,00 KM

5. Razne ma{ine i ure|aji (spisak u preduze}u) ukupna cijena 1.210.444,00 KM

6. Razna oprema op{te namjene (spisak u preduze}u) ukupna cijena 9.363,00 KM

1. Navedeni iznosi predstavqaju po~etnu i ujedno najni`u cijenu sredstava.

2. Prodaja imovine obavi}e se putem prikupqawa ponuda i javnog nadmetawa dana 22.12.2006. godine sa

po~etkom u 10 ~asova, u prostorijama preduze}a AD "Roteks# Rogatica. Sredstva navedena pod rednim

brojem I prodaju se u "PAKETU# (sve odjednom).

3. Osnovna sredstva se prodaju u vi|enom stawu i postoje}em pravnom statusu i naknadne reklamacije

ne}e se razmatrati.

4. U~esnici u javnom nadmetawu, potencijalni kupci, upla}uju na ime obezbje|ewa 10% od vrijednosti

sredstava pod red. br. I i II ali ne vi{e od 10.000,00 KM na `iro-ra~un broj 5510550001687705 kod Nove

Bawalu~ke banke filijala Rogatica, sa naznakom za navedeni oglas, najkasnije do 21.12.2006. godine do

15 ~asova, ili na blagajnu preduze}a do 22.12.2006. god. do 10 ~asova. Uplatu vr{iti iskqu~ivo u kon-

vertibilnim markama.

5. Ponude sa dokazom o uplati obezbje|ewa mogu dostaviti sva pravna i fizi~ka lica, koja nemaju za-

konskih smetwi, najkasnije do 22.12.2006. godine do 10 ~asova u zape~a}enoj koverti sa naznakom "za lic-

itaciju#.

6. Prije po~etka nadmetawa fizi~ka lica koja u~estvuju na javnoj prodaji su du`na ste~ajnom upravniku

predo~iti li~nu kartu radi identifikacije i punomo} ako se radi o punomo}niku. Pravna lica mogu

biti predstavqena po zakonskom zastupniku ili punomo}niku, koji su ste~ajnom upravniku du`ni pre-

do~iti rje{ewe o upisu u sudski registar i li~nu kartu, a punomo}nik i vaqanu punomo}.

7. Nakon otvarawu koverata, gdje su obavezni da prisustvuju svi ponu|a~i, prelazi se na javno nadmetawe,

a najvi{a ponu|ena cijena iz koverata bi}e po~etna cijena za javno nadmetawe.

8. Kupac je najpovoqniji ponu|a~, i du`an je da najkasnije u roku od 30 dana od dana kupovine polo`i

cjelokupan iznos prodajne cijene na navedeni `iro ra~un, te da zakqu~i ugovor o kupovini. Ukoliko ku-

pac u navedenom roku ne ispuni svoje obaveze, smatra}e se da je odustao od kupovine, i gubi pravo na povrat

upla}enog obezbje|ewa, a sqede}i kupac se utvr|uje u skladu sa ~lanom 92. stav 2. i 3. ZIP.

9. Ponu|a~ima ~ije ponude nisu prihva}ene vrati}e se upla}eno obezbje|ewe nakon javnog nadmetawa.

10. Sve tro{kove oko ovjere kupoprodajnog ugovora kao i pripadaju}e poreze i takse snosi kupac, a pro-

davac nakon zavr{ene prodaje nema nikakvih obaveza u odnosu na prodate stvari.

11. Osnovna sredstva mogu se razgledati svakim radnim danom u vremenu od 10 do 12 ~asova uz prethodnu

najavu na telefon broj 058/415-715, ili 065/665-820. Javno nadmetawe }e se odr`ati i ako ponudu dostavi

samo jedan ponu|a~.

Ste~ajni upravnik

U skladu sa ~lanom 5. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni glas-

nik RS# br. 64/02-II dio) MO]I] DESIMIR sa adresom: Srpskih Sokolova 2/4, iz

Doboja, objavquje:

OBAVJE[TEWE

O NAMJERI ZA PREUZIMAWE

"[IPAD# a.d. Doboj, na osnovu kojeg }e se objaviti ponuda za preuzimawe, odnosno kupov-

ina svih akcija sa pravom glasa.

Mo}i} Desimir na dan objave ovog obavje{tewa vlasnik je 121.269 akcija emitenta

"[IPAD# a.d. Doboj, koje su obi~ne akcije, pojedina~ne nominalne vrijednosti 1 KM,

{to predstavqa 121.269 glasova u Skup{tini akcionara emitenta ili 30,2438 % od

ukupnog broja glasova.

Mo}i} Desimir u postupku preuzimawa djeluje samostalno.

Izjavqujem da }u ponudu za preuzimawe objaviti u roku i pod uslovima i na na~in koji

je propisan Zakonom o preuzimawu akcionarskih dru{tava.

MO]I] DESIMIR

zastupan po RB Brokeru

utorak, 28. novembar 2006. OGLASI

13

Prodajem novu zavr{enu ku}u

na dobroj lokaciji u Novom

Sadu (230 mŸ stambenog, 100

mŸ poslovnog) i plac 750 mŸ .

Kompletna dokumentacija

i infrastruktura, tel.

00381648454516.

Prodajem hitno ku}u, ul. Dr

Velimira ^ovi}a, na sp. sa

potkrovqem, tri stana kod

Distrofi~ara, placem od 330

mŸ, gara`om, ogra|eno, tel.

065/636-545.

Prodajem novosagra|enu ku}u

na sp., 720 mŸ placa, u Vrbawi

iznad "Cvje}ara#, cijena

70.000 KM, tel. 051/306-312;

065/355-359; 065/891-940.

Prodajem povoqno ku}u bli-

`e centru grada visoko pri-

zemqe, sprat + potkrovqe, 100

mŸ korisne stambene povr-

{ine, tel. 216-067.

Prodajem nedovr{enu ku}u u

Karanovcu, 9h8, p + s + p, vr-

lo povoqna cijena ili mije-

wam za mawi stan u Bawoj Lu-

ci, tel. 051/212-357.

Prodajem ku}u VP, novograd-

wa, 2004. god., prizemqe use-

qivo, voda, struja, tel., Ra-

mi}i, kod "Unisa#, kod kafe

bara "Romb#, cijena po do-

govoru, tel. 065/521-481.

Prodajem ku}u na sp. sa po-

slovnim prostorom, pekara i

700 mŸ placa, kod "Alibabe#,

ul. Koste Vojnovi}a, hitno i

povoqno, tel. 065/636-545.

Prodajem dvije ku}e potpuno

sanirane, sa gara`om, ogra|e-

no, placem 3.500 mŸ, blizina

petqe, ul. Blagoja Parovi}a,

asfalt do ku}e, hitno, odmah

useqivo, tel. 065/636-545.

Prodajem novosagra|enu ku}u

na sp., na 500 mŸ placa, na

po~etku Motika, cijena 60.000

KM, tel. 051/306-312; 065/355-

359; 065/891-940.

Prodajem tri mawe ku}e na

184 mŸ, na samoj obali Vrbasa,

Obili}evo, cijena 40.000 KM,

tel. 051/306-312; 065/355-359;

065/891-940.

Prodajem saniranu ku}u na sp.

sa dva stana + plac sa starom

ku}om i gara`om. Sve za

200.00 KM, ul. Bra}e Jugovi}a

- Obili}evo, tel. 051/306-312;

065/355-359; 065/891-940.

Prodajem ku}u u ul. Goluba

Babi}a br. 4, tel. 051/380-258.

Prodajem ku}u na sprat sa

2.400 mŸ vo}waka, Debeqaci,

papiri uredni, uz ulicu,

Ponirska, useqivo, hitno i

povoqno, tel. 065/636-545.

Prodajem ku}u sa dva trosob-

na stana, [argovac, blizu

{kole i glavnog puta, 500 mŸ

placa, tel. 065/694-653.

Prodajem dvije ku}e na 500 mŸ

placa, na sprat, Pionirska,

blizu Tvornice obu}e, 150.000

KM, tel. 051/306-312; 065/355-

359; 065/891-940.

Prodajem ku}u u Trnu, dunum

zemqe i dvori{nu zgradu, tel.

051/586-587.

Prodajem ku}u u [argovcu sa

gra|evinskom dozvolom 1/1,

ozidana do prve plo~e na

glavnom putu na terenu 637 mŸ,

tel. 051/439-079; 065/707-901.

Prodajem ku}u na atraktivnoj

lokaciji 10h11 spratnica,

plac 540 mŸ, mogu}nost do-

gradwe poslovnog prostora u

centru grada Bawe Luke, tel.

065/437-400.

Prodajem ku}u 9h10 m, ne-

dovr{enu, novogradwa, pri-

zemqe, poslovni prostor, tel.

317-719.

Prodajem ku}e u Bawoj Luci

naseqe esma, idealno za dvi-

je porodice; dva brata ili oca

i sina cijena 65.000 evra sve

sa regularnim papirima, tel.

065/895-446; 051/308-487; 065/

624-858.

Prodajem noviju ku}u u du-

pleksu, Drago~aj, sa dva stana,

poslovnim prostorom i ga-

ra`om, cijena 70.000 KM, tel.

051/306-312; 065/355-359; 065/

891-940.

Prodajem ku}u na Lau{u,

spratnica 140 mŸ (oku}nica

450 mŸ), sva dokumentacija

uredna, tel. 051/280-097.

Prodajem ku}u na Tuwicama,

sa poslovnim prostorom, na

sprat, 130.000 KM, tel.

065/785-527; 239-722.

Prodajem ku}u u ul. Jovana

Bjeli}a 178, naseqe Dervi{i,

Bawa Luka, tel. 051/385-917.

Prodajem ku}u u Novoj Topoli

9h9 m, na placu od 950 mŸ, tel.

051/831-232; 065/663-787.

Prodajem staru ku}u u Gra-

di{ci u centru grada, na

placu od 300 mŸ, ima urban-

isti~ku saglasnost za gradwu

ku}e na sprat, dimezija 10h10

sa podrumom i poslovnim

prostorom, tel. 051/831-232;

065/663-787.

Prodajem dvije nove ku}e u

Novakovi}ima i Glamo~ani-

ma, cijena 13.000 KM + 130.000

KM), tel. 065/549-687.

Prodajem ku}u, 50 mŸ, totalno

saniranu, kod Zelenog mosta,

na placu od 120 mŸ, ul. Gavri-

la Principa, odmah useqivo,

povoqno i hitno, papiri ured-

ni, tel. 065/636-545.

Prodajem ku}u u centru, ul.

Gorana Radulovi}a Bimbe,

plac 234 mŸ, cijena 155.000 KM,

tel. 065/549-687.

Po vrlo povoqnoj cijeni pro-

dajem nedovr{enu ku}u u

Karanovcu, p + s + p, 9h8 na 500

mŸ placa, tel. 051/212-357.

Mijewam ku}u u RH za Bawu

Luku ili prodajem, tel.

051/212-628; +385-989-645-745.

Izdajem sprat ku}e u Prwa-

voru, tel. 051/303-248.

Prodajem ili mijewam nov

dvoeta`ni stan 73mŸ naseqe

@ute zgrade, tel 065/306-459.

Prodajem dvosoban stan, 58 mŸ,

osmi sprat, cijena 75.000 KM,

ul. Kalemegdanska, iznad

"Dul~ineje#, 1200 KM/mŸ, ne-

ma kapitalne, tel. 051/306-312;

065/355-359; 065/891-940.

Prodajem dvoiposoban stan,

73 mŸ, drugi sprat, 100.000 KM,

Crvene zgrade - Rosuqe, tel.

051/306-312; 065/355-359; 065/

891-940.

Prodajem baraku u Lazarevu,

59 mŸ, preko puta "Interek-

sa#, tel. 065/520-636.

Prodajem trosoban stan 86 mŸ,

~etvrti sprat, ima lift, to-

talno sre|en, 1200 KM/mŸ, ul.

Krfska, preko puta "Dul~in-

eje#, nema kapitalne, tel.

051/306-312; 065/355-359; 065/

891-940.

Prodajem trosoban stan 86 mŸ,

peti sprat, ima lift, nema

kapitalne, bijela fasadna

cigla, ul. Trive Amelice, Ro-

suqe, cijena 1000 KM/mŸ, tel.

051/306-312; 065/355-359; 065/

891-940.

Prodajem dvosoban stan, povo-

qno, tel. 065/785-527; 239-722.

Prodajem trosoban stan, 84 mŸ,

visoko prizemqe, 1020 KM/mŸ

Star~evica, ul. Rajka Bo-

sni}a, nema kapitalne, tel.

051/306-312; 065/355-359; 065/

891-940.

Prodajem ~etvorosoban stan,

89 mŸ, prvi sprat, nema ka-

pitalne, naseqe Sunca, ul.

Kraqice Jelene, cijena

120.000 KM, tel. 051/306-312;

065/355-359; 065/891-940.

Prodajem trosoban stan 80 mŸ,

tre}i sp., ul. Sime [olaje,

cijena 115.000 KM, nema kap-

italne, tel. 051/306-312; 065/

355-359; 065/891-940.

Prodajem dvosoban stan, povo-

qno, tel. 213-722; 065/239-082.

Prodajem stan u Jevrejskoj

ulici 63 mŸ, prizemqe ideal-

no za pretvarawe u poslovni

prostor, tel. 065/566-207;

051/219-124.

Prodajem dvosoban stan u Gra-

di{ci na petom spratu, 65 mŸ,

ima lift, Vidovdanska ul.,

cijena 1.000 KM/mŸ, tel.

051/306-312; 065/355-359; 065/

891-940.

Prodajem dvosoban stan, 54 mŸ,

ul. Rajka Bosni}a, potpuno

sre|en, nema kapitalne, cije-

na 50.000 KM, tel. 051/306-312;

065/355-359; 065/891-940.

Prodajem jednosoban i dvo-

iposoban stan, tel. 051/212-

628; 065/322-834.

Prodajem trosoban stan, 84 mŸ,

~etvrti sprat, ima lift,

preko puta zgrade Vlade i Po-

zori{ta, nema kapitalne, ci-

jena 105.000 KM, tel. 051/306-

312; 065/355-359; 065/891-940.

Prodajem trosoban stan u Gra-

di{ci, u ul. Kozarskih briga-

da, povr{ine 82,50 mŸ, tel.

051/831-232 065/663-787.

Prodajem stan, 62 mŸ, u cen-

tru, sa gara`om, 82.000 KM,

tel. 213-722; 065/239-082.

Prodajem dva jednosobna stana

od 45 mŸ, prvi i {esti sprat,

Nova varo{, ul. Sr|e Zlo-

pogle|e, cijena 75.000 KM,

tel. 051/306-312; 065/355-359;

065/891-940.

Povoqno prodajem trosoban

stan u centru B. Luke, tel.

065/785-527; 239-722.

Prodajem u suterenu stan, 65

mŸ, komforan, Obili}evo, ul.

Mirka Kova~evi}a, totalno

saniran, nema kapitalne, hit-

no i povoqno, tel. 065/636-545.

Kupujem stan do 55.000 KM, tel.

065/352-251.

Kupujem stan od 50 do 60 mŸ u

Bawoj Luci, tel. 065/ 528-320.

Kupujem jednosoban ili mawi

dvosoban stan, hitno (bez

posrednika), tel. 065/277-647.

Kupujem trosoban (ili ve}i)

stan u Bawoj Luci u zgradi

bez lifta, u obzir dolaze

stanovi do 3. sprata. Pred-

nost je rije{eno pitawe

poreza na kapitalnu dobit,

tel. 065/627-591.

Kupujem dvosoban stan na

ni`im spratovima do 54 mŸ

povr{ine sa centrlanim gri-

jawem u Boriku ili centru

grada, a mo`e i jednosoban

ve}i, odnosno jednoiposoban,

zvati do 21 sat, tel. 319-236.

Bawa Luka - Zagreb, mijewam

superkomforan stan, drugi

sp., Borik, pijaca, vrti}, {ko-

la, za stan u Zagrebu, tel.

065/636-545.

Mijewam trosoban stan u Gra-

di{ci, 82,5 mŸ, za odgovara-

ju}i u Biha}u, tel. 051/831-232;

065/663-787.

Mijewam dvosoban konforan

stan 57 mŸ, ~etvrti sprat, No-

va varo{ za stan ni`e sprat-

nosti u Novoj varo{i mo`e i

mawi uz dogovor, tel. 065/

636-545.

Izdajem sobu za dva u~enika u

centru Borika, povoqno, tel.

065/462-384.

Izdajem trosoban namje{ten

stan sa centralnim grijawem,

ul. Jovice Savinovi}a 81b,

tel. 051/362-668, 065/696-676.

Izdajem stan u ku}i, lijepo

sre|en, namje{ten, dva bal-

kona, Lau{, iznad Ko`are, ci-

jena 150 KM, tel. 051/211-998;

065/164-915.

Izdajem stan, garsowere i

sobe, sa posebnim ulazom, nam-

je{teno i sve odvojeno, veo-

ma povoqno, tel. 051/212-691.

Izdajem jednoiposoban stan -

polunamje{ten, a mo`e i

prazan, U`i~ka 28, tel.

280-070.

Izdajem blizu fakuteta povo-

qno dvokrevetnu sobu sa cen-

tralnim grijawem - Obi-

li}evo C. Milice, tel.

467-027.

Izdajem dvosoban nenamje{-

ten stan, poseban ulaz, ul.

Jovice Savinovi}a 16 g, tel.

051/353-618.

Izdajem poslovni prostor u

Gradi{ci, 30 kvadrata skla-

di{te, regulisana upotrebna

dozvola, telefon, tel. 051/

830-688.

Izdajem prazan jednosoban

stan ul. Stojana Jankovi}a 33,

Lazarevo 3, tel. 051/370-036.

Izdajem stan, 50 mŸ, u ku}i,

gradsko grijawe, poseban ulaz,

Prote Arsenija ^arnojevi}a

1 A, u Obili}evu, tel. 063/

892-097.

Izdajem polunamje{ten jed-

noiposoban stan u ku}i u

ul.Srpskih ustanika br.70,

Star~evica, tel. 051/467-104.

Izdajem povoqno komforan

jednosoban stan u Bawoj Luci,

ul. Ilije Grbi}a 4, kod nase-

qa Sunce, tel. 051/213-272.

Izdajem dvosoban namje{ten

stan u u`em centru grada, tel.

065/758-849.

Izdajem dvosoban namje{ten

stan kod Zelenog mosta, tel.

051-463-950; 065-447-070.

Izdajem jednosoban namje{ten

stan a mo`e i soba sa 2 le`aja

ul. Jovice Savinovi}a 103 A,

Petri}evac, tel. 051/362-658.

Izdajem dvosoban namje{ten

stan u ul. Jovana Savinovi}a

55 (po~etak Petri}evca, ci-

jena 230 KM), tel. 051/315-203.

Prodajem poslovni prostor,

62 mŸ kod kafi}a "007

"

, tel.

067/566-207; 051/219-124.

Prodajem lokal, 70 mŸ, Der-

venta, Zanatski centar

"Milenijum#, cijena po do-

govoru, tel. 065/522-422;

065/620-213.

PRODAJA

POSLOVNI

PROSTORI

IZDAVAWE

ZAMJENA

KUPOVINA

PRODAJA

STANOVI

IZDAVAWE

ZAMJENA

Prodajem novu useqivu

ku}u u [argovcu, prizem-

nica, 60 m2

, ogra|ena sa UT

uslovima za pro{irewe na

placu od 700 m2

, povoqno,

47.000 KM, tel. 065/931-234

000007 G.

Povoqno prodajem ku}u u

centru, tel. 213-722;

065/239-082.

Prodajem useqivu ku}u kod

"Elektroprenosa# u Ra-

mi}ima, papiri uredni,

tel. 392-884; 065/668-933;

000016 G

PRODAJA

KU]E

M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I

utorak, 28. novembar 2006.OGLASI

14

Predstavni{tvu ameri~ke

kompanije u osnivawu

potreban ve}i broj radni-

ka i saradnika, zvati rad-

nim danom od 9 do 16 ~aso-

va na telefone, tel.

065/792-645; 065/309-384;

UP.

AMERIKA, KARIBI, EVROPA

Za rad na luksuznim brodovi-

ma zapo{qavamo: pomo}ne

radnike, sobarice, konoba-

rice, administratore, recep-

cionare, fotografe, bebi-

sitere. Uslovi: poznavawe en-

gleskog jezika, starosna grani-

ca od 20 do 33 godine.

BEZ TRO[KOVA UNAPRIJED.

NAJJEFTINIJE AVIO KARTE

IZ BEOGRADA, SARAJEVA

I ZAGREBA ZA CIJELI

SVIJET - SVE DESTINACIJE.

EMPLOYMENT POWER

Bawa Luka,

mob: 065/658-730; 051/222-182

E-mail: [email protected]

002743 S.G.

Prodajem poslovni prostor u

Gradi{ci, zanatski centar

autobuska stanica, dimenzija

4,70h3,60 m, sa dobrim podru-

mom u kojem je smje{ten i san-

itarni ~vor, tel. 051/831-232;

065/642-028.

Prodajem ili izdajem ugos-

titeqski lokal u Srpskim

toplicama (Gorwi {eher), ul.

Mawa~kih ustanika, autobus-

ka stanica, sa inventarom,

hitno i povoqno, tel. 065/

636-545.

Izdajem poslovni prostor 40

kvadratnih metara sa upotreb-

nom dozvolom. tel 051/429-519,

065/527-035.

Izdajem u centru grada 100 mŸ

vi{enamjenskog poslovnog

prostora + 50 m na spratu sa

upotrebnom dozvolom, tel.

065/581-549.

Izdajem poslovni prostor u

centru ili prodajem i izda-

jem poslov. prostor, 60 mŸ, N.

varo{, tel. 051/212-628; 065/

322-834.

Izdajem poslovni prostor 23

mŸ u ul. Krfska br. 44 b, tel.

065/663-482.

Izdajem 72 mŸ poslovnog pros-

tora (4 kancelarije), u J.

Du~i}a 55, sa upotrebnom

dozvolom, tel. 065/286-621;

065/228-870.

Izdajem poslovni prostor sa

upotrebnom dozvolom 28 mŸ

plus magacin, prostor je nami-

jewen za prodavnicu mje-

{ovite robe, Kara|or|eva

445, Bawa Luka, tel. 282-106;

065/635-449.

Prodajem zidanu gara`u sa

kanalom, 16 mŸ, Star~evica,

Srpskih dobrovoqaca 20, tel.

051/302-210.

Prodajem plac u Lakta{ima,

tel. 065/ 604-188.

Prodajem povoqno 2,5 dunuma

zemqe u Prije~anima, dozvo-

qena gradwa, tel. 051/315-134.

Prodajem plac u Drago~aju,

tel. 065/462-336; 051/387-615.

Prodajem plac za stambenu

zgradu, povoqno, tel. 065/785-

527; 239-722.

Prodajem gra|evinsko zem-

qi{te u Gradi{ci, asfalt

pored placa, sprovedeni stru-

ja i voda, tel. 051/830-688.

Prodajem plac od 500 mŸ za

gradwu ku}e, asfalt, voda,

kanalizacija, a blizu se na-

lazi i trofazna struja. Cije-

na po dogovoru, naseqe Lau{,

Bawa Luka, tel. 051/437-862.

Prodajem 1,8 dunuma zemqe u

Pavlovcu za gradwu ku}e,

vikendice, 4 km od centra gra-

da, tel. 282-106; 065/635-449.

Prodajem plac 1000 mŸ sa za-

po~etom izgradwom ku}e 9h12

m prva eta`a ura|ena (pod

plo~om) u Drakuli}u, 200 m

od crkve, urbanisti~ka sa-

glasnost 1/1, tel. 051/212-155.

Prodajem 10,5 dunuma obra-

dive zemqe u Milosavcima,

op{tina Lakta{i, uz put,

pogodan za gradwu ku}e, vl.

1/1, cijena 1 KM/mŸ, tel. 065/

512-822.

Prodajem 3.520 mŸ placa na

Kr~maricama plus gratis

vikendica, nedovr{ena, uz

ulicu, prelijep pogled na

Bawu Luku, struja, voda 10 m,

hitno, tel. 065/636-545.

Prodajem 1.000 mŸ placa na

Kr~maricama struja 10 m uz

cestu, papiri uredni, hitno i

povqno i plac 1.000 mŸ u Kr-

minama, tel. 065/636-545.

Prodajem plac, 8.000 mŸ, kod

"Vitaminke# (izme|u Savske

i Moravske), cijena 500.000

KM, tel. 065/549-687.

Prodajem plac, 2.100 mŸ, u

Lazarevu, dozvoqena gradwa

st. posl. objekta sa 32 stana

(3.600 mŸ), cijena 500.000 KM,

tel. 065/549-687.

Prodajem dunum zemqe a mo`e

i vi{e, 2,5 km od kafi}a

"Voks#, Star~evica ul. Sta-

rog Vujadina, povoqno za

vikendicu, tel. 065/666-197.

Prodajem dva placa, 544 mŸ i

500 mŸ, ulica Koste Jari}a,

dozvoqena gradwa, papiri

uredni, i vi{e placeva u De-

beqacima, dozvoqena gradwa,

povoqno, tel. 065/636-545.

Prodajem osam dunuma zemqe,

naseqe Kraji{nik, Nova

Topola, tel. 0038552/543-601.

Prodajem plac kod Fabrike

vode od 2 dunuma - Bawa Luka

i plac od 1200 mŸ u Gradi{ci

- Bok Jankovac, tel. 413-525:

065/596-746; 061/263-888.

Izdajem sobu s centralnim

grijawem, poseban ulaz, Nova

varo{, tel. 051/303'073.

Izdajem u Boriku sobu dvoji-

ci studenata, tel. 319-038.

Izdajem studentkiwama dvo-

krevetnu sobu u centru grada,

povoqno, tel. 051/305-702;

065/900-365.

Izdajem dvokrevetnu sobu dv-

jema studentkiwama, blizu

fakulteta - Borik, tel.

308-875.

Izdajem dvokrevetnu sobu stu-

dentima mu{karcima, Borik,

preko puta novog fakulteta,

50 m do zgrade, drugi sprat,

centralno grijawe, upotreba

kuhiwe i kupatila, tel. 350-

753, 065/636-393.

Izdajem studentima dvo-

krevetnu sobu - u Boriku, tel.

065/416-866.

Prodajem vikendicu u Lak-

ta{ima, Slatini, Glamo~an-

ima i Drago~aju, tel. 051/306-

312; 065/355-359; 065/891-940.

Prodajem vikendicu u Kaoci-

ma, Srbac, sa mawom dvori{-

nom zgradom, 2050 mŸ zemqe,

18 plemenitih vo}aka, voda

prirodnim padom, Sava 300 m,

planina 50 m, vrlo povoqno,

tel. 065/717-820.

Prodajem vi{e vikendica u

bli`oj okolini Bawe Luke i

stariju ku}u sa vo}wakom i

ve}om povr{inom zemqe, tel.

051/212-628; 065/322-834.

Prodajem vikendicu u Dowoj

^esmi sa 2,5 dunuma placa,

vo}wak, ogra|eno, Lipova

Glavica, okreti{te autobusa,

uz ulicu, hitno, papiri ured-

ni, tel. 065/636-545.

Prodajem dijelove za #

pasat

2# sa K glavom, 1,8 benzin, tel.

065/542-216.

Prodajem motor za #

golf#

1800 kubika u odli~nom stawu,

tel. 065/542-216.

Prodajem traktor 539 s

prikqu~cima, cijena povoq-

na, tel. 065/535-934.

Prodajem "fijat punto# 2002.

god. proizvodwe, 1200 kubika.

Pre{ao 29.000 kilometara u

odli~nom stawu, registrovan

i servisiran, tel. 051/310-882;

065/510-926; 065/697-062.

Prodajem dijelove za "polo#

85, '86. god., tel. 282-088.

Povoqno prodajem "golf#, 83.

godina, benzinac, tel. tel.

051/385-708; 065/493-238.

Prodajem "moskvi~# sa pre-

|enih 50.000 km kao nov, alu-

minijumska gara`na vrata

210h210 cm i bure za rakiju od

85 litara slovena~ka izrada,

tel. 051/304-914.

Prodajem "golf dva#, dizel,

registrovan, sa~uvan, povo-

qno, tel. 051/277-073; 065/

864-275.

Prodajem "fijat bravo 1,6#,

99. registrovan, ful oprema

metalik plavi, tel. 065581581,

tel. 38765581581.

Prodajem televizor "simens#,

ekran 66 cm, sa daqniskim 120

KM, tel. 051/370-711; 065/

206-060.

Prodajem dva pult fri`idera

du`ine 2 m i ormar komoru

dvokrilnu, tel. 065/663-429.

Kupujem polovne ra~una-

re, monitore, hard diskove,

memoriju, grafi~ke karte.

[email protected], 051/316-116,

tel. 38765954791.

Oravka svih tipova motora i

ATX napajawa: COMPAQ,DELL, HP, IBM, FSC. Ra~un i

garancija [email protected],051/316-116, tel. 38765954791.

Opravka i servisirawe ra-

~unarske tehnike. Ra~un i

grancija. [email protected],051/316-116, tel. 38765954791.

Prodajem vaqak (wema~ka

marka) za peglawe stolwaka,

tel. 065/906-740.

Prodajem ve{ ma{inu "go-

rewe#, omogu}ena proba, ci-

jena 140 KM, tel. 051/371-085.

Prodajem {poret na drva -

nekori{}en, metalni, tel.

065/822-511; 438-116.

Prodajem nov sudoper, cijena

120 KM, tel. 051/460-454.

Dajem ~asove na harmonici i

sintisajzeru, na programu su

narodne pjesme i kola, cijena

povoqna, Bawa Luka, tel.

051/303-011.

Sve vrste retrovizora za au-

tobuse, kamione i kombi-vozi-

la te kriva i rezana ogledala

sa ugradwom za putni~ka ko-

la, najpovoqnije, majstor min-

uta, tel. 065/538-048.

Ku}ni majstor, popravke i

monta`a, voda, struja i osta-

lo, tel. 065/822-511; 438-116.

Ku}ni majstor rje{ava va{e

male i velike probleme. Po-

zovite, dogovorite! 051/211-763

065/546-390, tel. 38765546390.

Kvalitetno, brzo i povoqno

~istim dimwake, tel. 051/

397-396.

Kucam sve vrste tekstova, ci-

jena 0,80 KM/A-4, mogu}nost

narezivawa na disk ili laser-

sko {tampanije, tel. 065/

518-124.

Dimwa~ar ~isti dimwake,

pe}i za centralno grijawe i

kotlove, tel. 065/670-639;

051/483-144.

Kursevi i instrukcije iz en-

gleskog jezika 1 sat/5 KM, pre-

vodi tekstova str. A-4/10 KM,

sudska ovjera dokumenata, tel.

065/938-401.

Ovla{}eni ra~unovo|a sa li-

cencom obavqa poslove evi-

dencije i obra~una za Zajed-

nice eta`nih vlasnika, tel.

051/460-454.

Vidovita kroz san, {oqu i pa-

suq, skida crnu magiju, rje-

{ava porodi~ne i poslovne

probleme, Medina, tel. 055/

206-715; 065/208-923.

Vr{imo postavqawe, bru-

{ewe i lakirawe parketa

(mozaik parketa), brodskih i

seqa~kih podova, uz mogu}-

nost nabavke potrebnog ma-

terijala, tel. 051/308-718;

065/653-080.

Posredujem pri prodaji i ob-

novi nekretnina u Hrvat-

skoj (Lika i Dalmacija )

065548381 i 00385915072586,

tel. 38765548381.

Sastavqm tu`be, `albe,

molbe, ugovore, zahtjeve,

prigovore, punomo}ja, regis-

tracije preduze}a d.o.o. Tel.

065 518 079, tel. 38765518079.

Prodajem {poret na ~vrsto

gorivo "preporod#, povoqno,

tel. 065/930-275.

Prodajem povoqno kau~, dvos-

jed i tabure, tel. 065/930-399.

Prodajem komplet postoqe za

{iva}u ma{inu, cijena 70

KM, tel. 051/460-454.

Prodajem bagremovo koqe za

ograde, tel. 051/370-711; 065/

206-060.

Prodajem pi{toq 7,65 "zas-

tava# i rusku flobericu

(samo kupcu koji ima dozvolu

za nabavku oru`ja), tel.

219-293.

Prodajem kancelarijski nam-

je{taj malo kori{}en, povo-

qno, tel. 065/513-894.

Prodajem 100 komada novogo-

di{wih i bo`i}nih jelki,

posjedujem dokumentaciju, tel.

065/646-351.

Prodajem harmoniku, osam

registara, 80 basova, nova har-

monika 60 basova, tri regis-

tra u koferu, tel. 065/206-060.

Prodajem rashladnu vitrinu

LTH, Gradi{ka, tel. 051/831-

232; 065/642-028.

Prodajem grobnicu tricu u

Perduvovom grobqu, tel.

317-719.

Prodajem pi{toq 7,62 i

pu{ku karabin M-48 sa

dozvolama, tel. 065/663-429.

Prodajem plasti~ni rezer-

voar za vodu (mo`e i za druge

te~nosti), 3.000, tel. 052/234-

014; 065/343-828.

Prodajem povoqno polovne

prozore, zvati poslije 17

~asova, tel. 051/305-742.

Prodajem zemqi{te za dva

grobna mjesta na ^eni}a

grobqu, tel. 065/974-177.

Prodajem brentu Tip 1000 sa

kolicima i opremom, mo`e i

kompenzacija, tel. 065/518-181;

051/584-263.

Prodajem ili mijewam za

pi{toq lova~ki karabin, jed-

nocijevka, 7,90 mm cijena 350

KM, tel. 051/460-454.

Prodajem pe} na ~vrsto gori-

vo i bicikl, tel. 051/305-036;

065/846-256.

Turisti~ka agencija "Hilan-

dar# organizuje pokloni~ko

putovawe u Ostrog 4.12.2006.

godine u 21 ~as, uz u~e{}e

parastosu igumanu Lazaru,

tel. 051/465-210; 065/644-500.

Ozbiqan mu{karac, profe-

sor, `eli da upozna sim-

pati~nu i obrazovanu `ensku

osobu radi dru`ewa i stalne

veze, prednost Bawa Luka, tel.

051/303-011.

LI^NI

KONTAKTI

P R O D A J A

TURIZAM

Viagra super deel - USA

15 KM/kom, od 10 do 17

~asova, tel. 065/630-804;

UP.

Prodajem grobnicu sa 4

grobna mjesta na ^eni}a

grobqu, Podgrme~ka 3,

Bawa Luka, tel. 000001 G.

P R O D A J A

RAZNA ROBA

Predstavni{tvu ameri~ke

kompanije u osnivawu

potreban ve}i broj radni-

ka i saradnika, zvati rad-

nim danom od 9 do 16 ~aso-

va na telefone, tel.

065/792-645; 065/309-384;

UP.

Tra`e se uporne i vrijedne

osobe za marketin{ke

poslove slovena~ke firme

sa predstavni{tvom u Ba-

woj Luci, garantujemo do-

bru i redovnu isplatu, te

stalno zaposlewe, tel.

051/466-701; 065/753-058.

Apoteci u Prwavoru po-

treban dipl. farmaceut sa

licencom, stan obezbi-

je|en, tel. 065/910-887 UP.

AMERIKA, KARIBI, EVROPA

Za rad na luksuznim brodovi-

ma zapo{qavamo: pomo}ne

radnike, sobarice, konoba-

rice, administratore, recep-

cionare, fotografe, bebi-

sitere. Uslovi: poznavawe en-

gleskog jezika, starosna grani-

ca od 20 do 33 godine.

BEZ TRO[KOVA UNAPRIJED.

NAJJEFTINIJE AVIO KARTE

IZ BEOGRADA, SARAJEVA

I ZAGREBA ZA CIJELI

SVIJET - SVE DESTINACIJE.

EMPLOYMENT POWER

Bawa Luka,

mob: 065/658-730; 051/222-182

E-mail: [email protected]

002743 S.G.

O S T A L O

USLUGE

P R O D A J A

NAMJE[TAJ

P R O D A J A

APARATI ZA

DOMA]INSTVO

P R O D A J A

RA^UNARI

P R O D A J A

ELEKTRONIKA

P R O D A J A

MOTORNA

VOZILA

P R O D A J A

VIKENDICE

I Z D A V A W E

SOBE

Prodajem 4.022 m2

gra-

|evinskog zemqi{ta sa

usvojenim regulacionim

planom za izgradwu lamela

p + 4 + m u ulici Vojvode

Stepe Stepanovi}a, tel.

065/620-501; 051/462-864.

P R O D A J A

PLACEVI

P R O D A J A

GARA@E

Izdaje se poslovni pros-

tor 20 m2

i kancelarijski

30 i 50 m2

u objektu u ul.

V. Masle{e br 3, klima-

tizacija, grijawe i obezb-

je|ewe, tel. 051/216-384;

065/522-802

000019 G.

I Z D A V A W E

Izdajem super uslovan

kancelarijski poslovno-

stambeni prostor 79 m2

-

20 m2

arhivski prostor u

blizini centra grada, pre-

ma Boriku, pogodno za no-

tare, tel. 065/383-341;

000052 G.

M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I

OGLAS U OKVIRU 3 KM

OGLAS U NEGATIVU 5 KM

Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima),

putem po{te na adresu: #

Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka

ili e-mail adresu: [email protected]

Tekst: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

K U P O N ZA BESPLATNE MALE OGLASE

utorak, 28. novembar 2006. OGLASI

15

DUBAI - Agencija "Glo-

bal sponzors# objavila je da

je, prema wihovom istra`iva-

wu, Barselona trenutno najja-

~a fudbalska marka na svije-

tu, zahvaquju}i globalnim iko-

nama poput prve zvijezde tima

Ronaldiwa i stratega Franka

Rajkarda. Iza Katalonaca do

desetog mjesta nalaze se Man-

~ester Junajted, Real Madrid,

^elzi, Milan, Bajern, Arse-

nal, Liverpul, Inter i Olim-

pik Lion.

Lista je kompilacija mi-

{qewa koje je agencija priku-

pila od 100 svojih klijenata.

Klubovi su ocjewivani siste-

mom bodovawa. Bodove su is-

pitanici davali za mnogobroj-

ne kriterijume, poput istorij-

skih uspjeha, kvaliteta trenut-

nih sponzora, posje}enosti

utakmica, profila klupskog

menaxmenta, kvaliteta i kapa-

citeta stadiona.

Dok je prvo mjesto "Barse#

o~ekivano, druga pozicija "cr-

venih |avola# za mnoge je bi-

la iznena|ewe.

- To je neo~ekivano, s obzi-

rom na posqedwe relativne

sportske neuspjehe Junajteda i

negativni publicitet nakon

{to je klub s "Old Traforda#

prodat Amerikancu Malkol-

mu Glejzeru. Me|utim, izgleda

da je prevladalo mi{qewe ka-

ko pravi svjetski brend nije

lako stvoriti, a Man~ester Ju-

najted ga je uspje{no stvarao

godinama, pa wegovu poziciju

posqedwe negativnosti nisu

mnogo uzdrmale - objasnio je

komercijalni direktor agen-

cije "Global sponsors# Miha-

el Stirling.

Osim toga, slavni klub iz

Man~estera se ipak po~eo opo-

ravqati u smislu sportskih

rezultata, a i globalno pozna-

ti i zanimqivi igra~i poput

Kristijana Ronalda i Vejna Ru-

nija sigurno mu podi`u vri-

jednost. ¥

Trener

hvali

igra~e

KO[ARKA

Mladost

boqa od

Igokee

SVE^ANOST

Novi Grad

u znaku

rukometa

Strana 5.Strana 4.Strana 3.

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMANikola

Bala

Vojislav

Ra|a

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMAZoran

[piri}

FK RADNIK

MADRID - Srpski inter-

nacionalci bili su veoma za-

pa`eni u utakmicama 12. ko-

la {panske Primere. Nikola

@igi} je postigao dva gola u

pobjedi Rasinga nad Rekrea-

tivom, ali to nije bilo sve

{to je reprezentativac "or-

lova# uradio.

Koliko je bitan za tim iz

Santandera, biv{i igra~ Cr-

vene zvezde je najboqe pokazao

kada je sjajnim pasom uposlio

Kolsu, koji je zatresao mre-

`u, nad wim je napravqen pe-

nal, koji je Garaj pretvorio u

pogodak, ba{ kao i prekr{aj

u 59. minutu, poslije ~ega je

Rekreativo ostao sa deset

igra~a na terenu. @igi} je

nagra|en ovacijama u 80. mi-

nutu, kada je zamijewen.

Bo{ko Jankovi} je posti-

gao izjedna~uju}i gol za Ma-

jorku na gostovawu u Tarago-

ni, pomogav{i tako svojoj eki-

pi da na kraju osvoji cijeli

plijen.

Osasuna je bila vrlo ubje-

dqiva protiv Deportiva, a us-

pjeh tima iz Pamplone je za-

~inio Savo Milo{evi} po-

gotkom u posqedwem minutu

nakon solo prodora. Veqka

Paunovi}a nije bilo u sasta-

vu Hetafea u pomalo iznena-

|uju}em remiju sa Levanteom.

U derbiju kola, madridski

Real je iskoristio ~iwenicu

da je Valensija desetkovana i

uspio da zabiqe`i pobjedu na

"Mestaqi# koja ga ostavqa u

trci za osvajawe titule. Prvi

pratilac lidera, ekipa Se-

viqe, slavila je na te{kom

gostovawu u Bilbau, najvi{e

zahvaquju}i dvostrukom str-

ijelcu, Fabianu.

Rezultati 12. kola: Selta

- Saragosa 1:1 (Bajano 52 - D.

Milito 6), Hetafe - Levante

0:0, Gimnastik - Majorka 2:3

(Kampano 40, Ruben 72 - Jan-

kovi} 55, Viktor 62, Arango

88), Osasuna - Deportivo 4:1

(Soldado 5, 59, Valdo 22, Mi-

lo{evi} 90 - Rodrigez 30), Ra-

sing - Rekreativo 4:3 (@igi}

13, 63, Garaj 32 penal, Kolsa

42 - Beto 28, U~e 60, Muwoz

90), Betis - Espawol 1:1 (Ro-

bert 33 - Pandijani 90), Va-

lensija - Real Madrid 0:1 (Ra-

ul 52), Atletik Bilbao - Se-

viqa 1:3 (Aduric 69 - Fabia-

no 5, 90, Marti 10). ¥

KOMPLETIRANO 12. KOLO [PANSKOG FUDBALSKOG [AMPIONATA

Srpski internacionalac postigao dva gola protiv

Rekreativa i asistirao kod jednog. Nad wim je

napravqen penal i faul, nakon kojeg je iskqu~en Garaj

1. Barselona 12 9 2 1 31:10 29

2. Seviqa 12 9 1 2 25:11 28

3. Real 12 8 2 2 22:8 26

4. Saragosa 12 7 2 3 25:15 23

5. Atletiko 12 6 3 3 17:9 21

6. Hetafe 12 6 2 4 10:8 20

7. Rekreativo 12 6 1 5 18:17 19

8. Valensija 12 5 3 4 15:12 18

9. Viqareal 12 5 3 4 12:16 18

10. Selta 12 5 2 5 16:17 17

11. Deportivo 12 4 4 4 11:13 16

12. Majorka 12 4 4 4 9:12 16

13. Rasing 12 3 5 4 12:16 14

14. Espawol 12 2 7 3 10:13 13

15. Levante 12 3 4 5 10:17 13

16. Osasuna 12 3 2 7 10:17 11

17. Betis 12 2 3 7 13:17 9

18. Atletik 12 1 5 6 11:21 8

19. Sosijedad 12 0 5 7 7:19 5

20. Gimnastik 12 1 2 9 11:26 5

LONDON - U duelu dva vode}a kluba Premijer lige, Man-

~ester Junajteda i ^elzija nije bilo pobjednika (1:1). "Crve-

ni |avoli# su boqu igru u prvom poluvremenu krunisali go-

lom Luja Sahe, a bod "plavcima# donio je Rikardo Karvaqo.

Rezultati 14. kola: Wukasl - Portsmut 1:0 (Sibijerski

69), Totenhem - Vigan 3:1 (Defo 43, Berbatov 44, Lenon 90 -

Kamara 25), Man~ester Junajted - ^elzi 1:1 (Saha 29 - Karva-

qo 69).

Plasman: Man~ester Junajted 35 bodova, elzi 32, Bolton

24, Portsmut 23, Aston Vila 23, Arsenal (me~ mawe) 22...

¹ ¹ ¹

RIM - Derbi 13. kola italijanske "Serije A# u kojem su

snage odmjerili Palermo i Inter, pripao je "crno-plavim#

(2:1). Gosti su poveli u sedmom minutu preko Ibrahimovi}a,

da bi Amauri u samom fini{u prvog dijela poravnao rezul-

tat. Ipak, cijeli plijen gostima donio je Viera u 61. minutu.

Plasman: Inter 33, Roma 29, Palermo 27, Livorno 20, Em-

poli 19, Katawa 19...

¹ ¹ ¹

BERLIN - U posqedwa dva susreta 14. kola Bundesli-

ge doma}e ekipe su zabiqe`ile o~ekivane pobjede. [tut-

gart je bio boqi od Borusija iz Menhengladbaha, a Bajer od

Kotbusa.

Rezultati 14. kola: Bajer Leverkuzen - Kotbus 3:1 (Barba-

rez 19, Rolfes 66, Vorowin 80 - Munteanu 52), [tutgart - Bo-

rusija Menhengladbah 1:0 (Kakau 6).

Plasman: [alke 29 bodova, Verder 27, [tutgart 27, Ba-

jern 26, Herta 24, Arminija 20...

¹ ¹ ¹

PARIZ - Kompletirano je 15. kolo francuskog {ampio-

nata, a klubovi za koje nastupaju srpski internacionalci su

osvojili po bod. Vladimir Stojkovi} se pojavio na golu Nan-

ta koji je remizirao sa "svecima#, dok su Marko Ba{a i Ne-

nad Kova~evi} odigrali svih 90 minuta u remiju Le Mana i

Lensa.

Rezultati 15. kola: Le Man - Lens 1:1 (Bangura 22 - Tomer

41), Nant - Pari Sen @ermen 1:1 (Ro~a 75 - Kalu 1), Valen-

sijen - Nansi 1:0 (Savidan 1), Lion - Okser 1:0 (Maluda 25).

Plasman: Lion 40 bodova, Lil 26, Lens 26, So{o 26, Nan-

si 25, Bordo 25... ¥

FUDBALSKI IZLOG

OVACIJE @IGI]U

Ludovik @ili (Barselona): Katalonci predvode velikane

MADRID - Ne-

svakida{wa stvar se

desila na utakmici

{panske Segunde iz-

me|u Almerije i He-

reza. Naime, sudija

Antonio Mateu La-

hoz je pokazao pet cr-

venih kartona igra-

~ima i jedan trene-

ru. Jo{ interesant-

nije je da je arbitru

trebalo 80 minuta da

se "zagrije#, jer je

prvi crveni karton

pokazao devet minuta

prije kraja, da bi u

preostalom vremenu

pokazao jo{ pet. Go-

re je pro{ao doma}i

tim, jer su mu iskqu-

~ena ~etiri fudba-

lera, dok je kod go-

stiju iskqu~en jedan

igra~ i trener Pepe

Mursija. Iako broj-

~ano slabija, Alme-

rija je uzela bod.

- Ni{ta sli~no

nisam vidio u `ivo-

tu. Prvi put u mojoj

karijeri sam do`i-

vio da sudija iskqu-

~i ~etiri protiv-

ni~ka fudbalera -

izjavio je poslije me-

~a trener Hereza

Mursija. ¥

Savo Milo{evi}

(Osasuna): Stavio ta~ku

OBJAVQENA LISTA NAJPOPULARNIJIH KLUBOVA NA SVIJETU

BARSELONA, MAN^ESTER, REAL...

Predvo|en

"

ma|ioni~arem" Ronaldiwom i trenerom

Frankom Rajkardom, katalonski klub ponio titulu

najja~eg fudbalskog brenda na svijetu

KELN - Rukometa{i Sijudad Reala

osvojili su Superkup Evrope pobijediv-

{i u finalu wema~ki Gumersbah rezulta-

tom 36:31, a golman {panskog tima Arpad

[terbik pored ekipnog, dobio je i indi-

vidualno priznawe.

Popularni "Vojvoda#, jedan od najza-

slu`nijih za uspjeh Sijudad Reala, progla-

{en je za najboqeg golmana turnira u Kel-

nu. [panskom klubu je ovo drugi uzastop-

ni trijumf u Superkupu, a sjajni ~uvar mre-

`e je i pro{le godine ponio titulu naj-

boqeg ~uvara mre`e.

U utakmici za tre}e mjesto Lemgo je sa-

vladao rusku ekipu ^ehovski medvedi sa

37:33. ¥

SUPERKUP TURNIR U RUKOMETU

[terbiku

dva trofeja

Arpad [terbik: Potvrdio klasu

NA ME^U [PANSKE SEGUNDE

[est crvenih kartona

LEJKERSI BOQI OD NETSA

Raspolo`eni Krsti}

WUJORK - Da bi Lejkersi pobijedi-

li, Kobi Brajant vi{e ne mora da bude

vode}i strijelac ekipe. Dovoqno je da

jo{ pet igra~a ostvari dvocifren u~i-

nak, kao u me~u sa Wu Xersijem, kada su

"jezerxije# slavile sa 99:93. Najefika-

sniji igra~ doma}ih bio je Lamar Odom

sa 21 poenom, dok je na drugoj strani Ne-

nad Krsti} ubacio 20 ko{eva uz pet sko-

kova i tri asistencije.

Rezultati: Toronto - Indijana 92:83

(Bo{ 17 - Xekson 18), Denver - LA Kli-

pers 103:88 (Entoni 33 - Mageti 22), Por-

tland - Feniks 101:119 (Autlo 22 - Bel 30),

Sijetl - San Antonio 78:98 (Alen 21 - Par-

ker 20), LA Lejkers - Wu Xersi 99:93 (Odom

21, Radmanovi} 2, 3 sk, 1 as, 1 bl - Karter

21, 11 sk, Krsti} 20, 4 sk, 3 as, 1 uk). ¥