PUČKO OTVORENO UČILIŠTE „ ZLATNA VRATA“

SPLIT

Završni rad

PREINAKA KOTLOVNICE S

LOŽIVOG ULJA NA ZEMNI PLIN

Ime i prezime učenika: Mentor:

KRUNOSLAV LUKIĆ ZORAN BARČOT

Zanimanje: Predmet:

PLINOINSTALATER

Razred: Mjesto i datum:

TREĆI SPLIT, 09.01.2013.

SADRŽAJ

I UVOD 1

II ZAKONI I PROPISI O KOTLOVNICAMA 4

III OPIS KOTLA I NJEGOVE KARAKTERISTIKE 6

IV TEHNOLOŠKI PROCES 9

4.1 Priprema prostora

4.2 Ugradnja kotla

4.3 Ugradnja dimovoda

4.4 Ispitivanje na propusnost i čvrstoću

V SAŽETAK 11

VI LITERATURA 17

VII POPIS TABLICA I ILUSTRACIJA 17

I UVOD

Za obiteljsku kuću, površine 150 m², toplinski izoliranu u skladu s HRN U.J5.600

(propis iz 1987. godine), izračunat je korištenjem propisa HRN EN 12831 potreban

toplinski učin koji iznosi 14,1 kW kod projektne temperature vanjskog zraka -15˚C.

Simulacijom dobivena godišnja potrošnja toplinske energije za grijanje iznosi 23850 kWh,

a za pripremu potrošne vode za četveročlanu obitelj 4754 kWh (dnevna potrošnja 80 litara

tople vode temperature 45˚C po osobi). Ukupna potrošnja toplinske energije iznosi 28604

kWh.

EE mjera 3.1. : Kondenzacijski kotao na prirodni plin

Godišnje uštede

15.133 kn*2688 l lož ulja

22552 kWh6,99 tCO2

Investicija oko 45.000 kn**Rok povrata investicije 2,9 godina

Životni vijek EE mjere15 godina

227.001 kn

Uštede u životnom vijeku338284 kWh104,83 tCO2

*Uštede su bazirane na simulaciji potrošnje energije uz cijenu lož ulja 5,63 kn/l,(gustoća ulja 840 kg/m³, donja ogrjevna moć 11,861 kWh/kg), te uz cijenu prirodnog

plina 2,08 kn/m³ (donja ogrjevna moć 10,061 kWh/m³).

**Investicija obuhvaća demontažu postojećeg kotla, dobavu i ugradnju novog plinskog kondenzacijskog kotla s kliznom regulacijom temperature sa spremnikom potrošne tople vode, dimnjak, priključak na plin i izradu projekta. Cijene mogu varirati ovisno o lokaciji kotlovnice, izvoditelju, distributeru plina, stvarnim troškovima plinske instalacije ovisnim

o lokaciji i sl.

Tablica 1.

Kotao na lož ulje ugrađen prije 20 godina, s regulacijom koja osigurava konstantnu srednju

temperaturu kotlovske vode 80˚C, ima značajne toplinske gubitke pri mirovanju (prijelaz

topline na okolinu, gubici kroz dimnjak) koji posebno dolaze do izražaja kod djelomičnih

opterećenja, npr. kod grijanja u proljeće i jesen ili ljeti kad kotao zbog pripreme potrošne

tople vode stoji u stanju pogonske pripravnosti veći dio dana. S cijenom lož ulja od

5,63 kn/l, godišnji troškovi grijanja i pripreme potrošne tople vode dosežu 20.535 kn.

Zamjena starog kotla na lož ulje kondenzacijskim kotlom na prirodni plin rezultira

znatnom uštedom na troškovima energenata. Učinkovitost kondenzacijskog kotla

1

iskazana u odnosu na donju ogrjevnu moć goriva kreće se od 96 do 110 % (ovisno o

opterećenju), zbog toga što ovi kotlovi rade s temperaturama nižim od temperature rošenja

vlage iz dimnih plinova pa iskorištavaju i toplinu kondenzacije vodene pare sadržane u

dimnim plinovima. Ta je učinkovitost znatno veća nego kod starog kotla na lož ulje (Slika

1.).

Slika 1. Slika 2.

Obzirom da kondenzacijski kotao radi pri nižim temperaturama, zamjena kotla je

opravdana u slučaju kad su radijatori predimenzionirani. Primjer na Slici 2. prikazuje

područje najpovoljnije primjene kondenzacijskih kotlova za slučaj da su radijatori

predimenzionirani za 30% (što je česta pojava kod instalacija ugrađenih prije 20 godina),

što omogućuje grijanje s polaznom temperaturom 75˚C i kod vanjske projektne

temperature -15˚C. Vidi se da je kondenzacija vodene pare iz dimnih plinova kotla loženog

prirodnim plinom, a time i ekonomičan rad, moguća kod temperatura viših od -11,5˚C, što

čini oko 98% ukupnog vremena rada sustava grijanja. Primjena kondenzacijskog kotla

dolazi u obzir i u slučaju da u kući već postoji sustav niskotemperaturnog grijanja kao što

je podno grijanje ili grijanje ventilokonvektorima.

Tamo gdje ne postoji plinska instalacija , treba je izvesti. Plinsku instalaciju čine kućni

priključak i unutrašnja instalacija. Glavni sastavni dijelovi kućnog priključka su: kućni

priključni vod i glavni zaporni ventil. Plinska instalacija sastoji se od kućne regulacijske

stanice (plinomjera, regulatora tlaka, filtra i drugog), plinskih vodova, zapornih uređaja iza

kućnog priključka i plinskih aparata. Principijelna shema spajanja instalacije dana je na

Slici 3. Plinski kotao može biti stojeće ili zidne izvedbe, a uz njega se predviđa

2

i ugradnja bojlera za pripremu potrošne tople vode. Troškove izgradnje kućnog priključka i

unutrašnje instalacije snosi kupac. Distributer obavlja redovno očitavanje plinomjera te

kontrolu ispravnosti plinomjera o svom trošku.

Regulacija kotla osigurava promjenu temperature vode u krugu radijatorskog grijanja u

skladu s temperaturom okoline, dok je temperaturu grijanja u sustavu podnog grijanja

potrebno dodatno regulirati, jer je niža od temperature u krugu grijanja radijatorima.

3

II Zakoni i propisi o kotlovnicama

Opći pravilnik o kotlovnicama

Veličina kotlovnice i veličina prostorije u kojoj se nalazi kotlovnica određuje se

rasporedom opreme i instalacija. Za kapacitet kotlovnice do 100 kW veličina prostorije je

minimalno 15 m2, a ako su u toj prostoriji i prateći uređaji, onda se ta površina povećava

za 30% Prostorija u kojoj se nalazi generator pare (ili više njih), a koristi plinovito gorivo

za proizvodnju toplinske energije kapaciteta većeg od 50 kW naziva se kotlovnica. Ako se

kotlovnica nalazi u sklopu neke građevine, najviši dopušteni tlak plina je 100 mbar, a u

samostojećim zgradama do 4 bara. Prostorija u kojoj je smještena kotlovnica mora imati

barem jedan vanjski zid. Veličina prostorije određuje se rasporedom opreme i instalacija te

se mora osigurati slobodan prolaz i sigurno održavanje. Primjerice, za kapacitet kotlovnice

do 100 kW veličina prostorije je minimalno 15 m2, a ako su u toj prostoriji i prateći

uređaji, onda se ta površina povećava za 30%. Minimalna visina kotlovnice (od 100 kW)

iznosi 2,2 m, odnosno 1,5 m iznad najvišeg dijela kotla te je 0,7 m udaljen kotao od

bočnog zida i 0,5-1 m od stražnjeg zida. Pod kotlovnice u kojima se upotrebljavaju plinovi

teži od zraka mora biti betonski, izdignut barem 10 cm iznad okolnog terena i bez

neravnina te se na dva suprotna zida raspoređuju otvori (800 cm2 ukupno) da kroz njih

eventualno propušteni plin može nesmetano otići u atmosferu. Provjetravanje prostora

kotlovnice mora osigurati potrebnu količinu zraka za izgaranje i održavanje standardnih

radnih uvjeta. Donji rub dozračnog okna stavlja se u vertikalni zid najmanje 30 cm od

razine tla. Ventilacijski dovodni kanal ima skošenje od 45°. Odzračni otvor postavlja se

ispod stropa kotlovnice ili vodi u ventilacijski kanal. Kanali za dovod zraka prema grijaču

zraka i kanali za transport zagrijanog zraka moraju biti udaljeni najmanje jedan metar od

grijala. Svi otvori koji dijele kotlovnicu i druge prostorije moraju imati mogućnost

zatvaranja radi zaštite od požara.Ventilacija kotlovnice je prirodna (za kotlovnice s

atmosferskim plamenicima) ili prisilna (ugradnjom ventilatora), a zrak se dovodi prirodnim

putem. Nijedan električni uređaj u kotlovnici, osim opreme za prisilnu ventilaciju, ne smije

biti pod električnim naponom prije nego što odsisni ventilator ispravno radi najmanje 5

minuta.Kotlovnica koja ima prisilnu ventilaciju, uz uvjet da su spojevi na cjevovodu plina

izvedeni kvalitetno, što se dokazuje atestom distributera, smatra se neugroženim

prostorom. Vrata kotlovnice moraju se otvarati prema van s mogućnošću učvršćenja u

otvorenom položaju. Na ulazna vrata s vanjske strane postavlja se natpis Kotlovnica –

4

Nezaposlenima ulaz zabranjen, a s unutarnje strane natpis Izlaz. Vrata i prozori kotlovnice

moraju biti otporni na požar najmanje koliko i zidovi na kojima se nalaze. Kotlovnica mora

imati na vanjskom zidu barem jedan prozor, kojemu slobodna površine ne smije biti manja

od 1/8 površine poda kotlovnice. Najmanje 30% površine prozora mora imati mogućnost

otvaranja, a staklena ploha unutar jednog okvira ne smije biti veća od 1,5 m2. Električna

rasvjeta treba iznositi minimalno 120 luksa, i mora se izvesti u vodotijesnoj izvedbi te

zaštiti IP 44. Krov i zidovi objekta u koji se smješta kotao moraju biti vatrootporni

najmanje 30 minuta. Oprema za gašenje požara je obvezna u svakoj kotlovnici te za

površine poda do 50 m2 sadrži jedan CO2-5 aparat i dva S-6 aparata. Ako se osim

plinovitog goriva koristi i tekuće gorivo, u kotlovnici se mora nalaziti i sanduk s

pijeskom.Zidove kotlovnice je potrebno obložiti pločicama ili premazati zaštitnim slojem

radi održavanja čistoće prostorije. U kotlovnicu je potrebno obvezno postaviti umivaonik s

priključkom za gumeno crijevo za pranje poda. Otpadne vode odvode se u hladnjak

otpadne vode i nakon hlađenja slobodnim preljevom u kanalizaciju. Za odvod vode u

kanalizaciju izvodi se otvor s rešetkom te se mora paziti da ne dođe do izravne veze

između kotlovnice i glavne kanalizacije. Produkti izgaranja odvode se u atmosferu preko

dimnjaka.

Kotlovnica je nešto što bi mogli nazvati srcem svakog sustava grijanja, od onih u

obiteljskim objektima, pa onih u stambenim objektima s više stanova, pa sve do kotlovnica

u većim stambenim kompleksima kao i onih u velikim javnim objektima od nekoliko MW

snage. Prilikom sanacije stare ili izvođenja nove kotlovnice postavljaju se mnogi problemi

koje treba riješiti, od projektne dokumentacije, unutarnjeg uređenja, samog izvođenja

kotlovnice, izvođenja elektro instalacije, itd. Navedene radove ne izvode uvijek stručne i

osposobljene osobe, što uzrokuje dodatne probleme, a nerijetko i veće materijalne štete.

Dakle, treba izraditi tehnički i financijski plan. Obzirom na složenost postrojenja, nužna je

posebna pozornost održavanju i kontroli rada postrojenja i to u nizu od korisnika toplinske

energije, upravitelja zgrade ili vlasnika objekta do isporučitelja toplinske energije. Zbog

nemara, bilo koga u nizu, doći će do poteškoće u opskrbi toplinskom energijom. Ako

instalacija grijanja nije spremna za puštanje grijanja iz bilo kojih razloga, treba ukloniti sve

nedostatke, kako bi se preduhitrila eventualna šteta.

5

III Opis kotla i njegove karakteristike

Kotao

Dijelovi kotla izrađuju se iz čeličnog lima i cijevi u potpuno zavarenoj izvedbi prema

posebnom tehnološkom redoslijedu i postupcima zavarivanja, izvedenima u tvornici

proizvođača uz primjenu odgovarajućih propisanih postupaka kontrole. Nakon izrade

tlačnog dijela kotla potrebno je izvršiti tlačnu probu i kontrolu od strane inspektora posuda

pod tlakom. Kotao je namijenjen za proizvodnju vlažne vodene pare (uz 2 – 5% vlažnosti)

za tehnološke potrebe.

Kotao ima tri regulatora tlaka (presostat) na pari, tri na gorivu i jedan na zraku. Regulatori

tlaka na pari su u funkciji regulacije kotla – jedan regulira kapacitet kotla 50 – 100%, drugi

isključuje kotao i ponovno uključuje kotao kod pada tlaka pare ispod radnog, a treći ima

funkciju sigurnosti (blokade pogona). Regulatori tlaka na gorivu su u funkciji pogonske

sigurnosti kotla – jedan blokira rad kod maksimalnog tlaka plina, drugi blokira rad kod

minimalnog tlaka plina, a treći kontrolira nepropusnost plinske rampe između dva glavna

plinska ventila. Regulator tlaka na zraku u funkciji je pogonske sigurnosti kotla –

osigurava minimalan tlak plina.

Termostati su u funkciji zaštite kotla. Jedan termostat je na pari i sprečava pregrijavanje

pare – isključuje kotao dok se temperatura pare ne vrati u normalu. Termostat na pari je s

pokazivačem temperature. Drugi termostat je na izlazu dima iz kotla i sprečava da kotao –

spirala – izgori ako kotao ostane bez vode, temperatura dimnih plinova raste i termostat

blokira rad kotla. Nivosklopka je u funkciji zaštite kotla, a ugrađena je na vrhu napojne

cijevi, te kod nestanka napajanja isključuje kotao kako spirala ne bi ostala bez vode.

Ionizacijski pipak nadzire prisutnost plamena u funkciji zaštite kotla a ugrađen je na

plameniku. Kod nestanka plamena blokira rad kotla: zaustavlja dovod goriva i tako

sprečava punjenje kotla gorivom bez izgaranja. Kod potpale kotla, ako nema pojave

plamena, blokira kotao.

Programator – smješten u ormaru – elektronički je uređaj koji upravlja kotlom preko

magnetskog ventila goriva, napojne pumpe i ventilatora zraka na osnovi signala opreme za

regulaciju i blokadu. Kod startanja kotla programator vodi proces predispiranja, iskrenja,

otvaranja magnetskog ventila, detekcije plamena, regulacije kapaciteta. Manometar pare

pokazuje tlak pare na izlazu iz kotla i smješten je na ormaru.

6

Manometri goriva (3 komada) smješteni su na plinskoj rampi gdje jedan pokazuje tlak

goriva ispred regulatora tlaka plina, drugi tlak goriva iza regulatora tlaka, a treći tlak goriva

ispred plamenika.

Fotoćelija nadzire prisutnost plamena u funkciji zaštite kotla, a ugrađena je na plameniku.

Kod nestanka plamena blokira rad kotla – zaustavlja dovod goriva i tako sprečava punjenje

kotla gorivom bez izgaranja. Kod potpale kotla, ako nema plamena, blokira kotao.

Plamenik

Plamenik je monoblok (kompaktne) izvedbe i sastoji se od glavnih dijelova: kućišta, tlačne

sklopke za zrak, motora za pogon ventilatora, kućišta za regulaciju količine zraka sa

zvučno izoliranim usisom, ventilatora, servomotora (postavni motor) koji pokreće

zaklopku za zrak koja se za vrijeme stajanja plamenika zatvara, plamene glave,

mikroprocesorskog programatora s integriranim programom kontrole nepropusnosti,

elektroda za ionizaciju, el. potpalnog uređaja, kabela, elektroda za paljenje, mješališta sa

zaustavnom pločom, elektroničkog potpalnog uređaja, priključne stezaljke, brtve za

prirubnicu.

Sustav kondenzata

Kondenzat koji se u kotlovnici stvara samo pothlađivanjem pare u setu za redukciju i

regulaciju tlaka pare, i to u vrlo malim količinama, odvodi se u napojni spremnik.

Kondenzat je iza odvodnika na granici zasićenja i ima tendenciju isparavanja. Kondenzatni

vodovi se izvode s padom u smjeru strujanja od 1,5%.

Treba izbjegavati usponske cijevi, a ukoliko su izvedene, obvezno treba ugraditi

nepovratni ventil. Odvodni cjevovod treba dimenzionirati prema maksimalnom kapacitetu

odvodnika, a za dovodni cjevovod do odvodnika uzeti dimenziju odvodnika. Ukoliko se

spajaju odvodi nekoliko odvodnika, tada zajednički odvod treba biti slobodan, a sabirna

cijev odgovarajuće povećanog promjera nakon priključenja svakog odvodnika.

Odvod dimnih plinova

Za odvod dimnih plinova kotao ima ugrađen dimnjak odgovarajućeg presjeka. Dimnjak je

izveden iz čeličnog nehrđajućeg lima debljine 2 mm i spaja se preko prirubnica na kotao s

jedne strane i zavarenim spojem na dimnjak s druge strane. Kut uspona dimnjaka je veći od

5°. Dimnjak je samostojeći i pomoću anker vijaka povezan s podlogom.

7

Gorivo

Gorivo se dovodi plinskom plameniku putem plinske rampe. Na glavnom plinskom vodu

ugrađeni su: kuglasta slavina, filtar, regulator tlaka plina, tlačna sklopka za plin, dva

elektromagnetska ventila, odzračni ventili.

Regulator za maksimalan i minimalan tlak plina, regulator za kontrolu nepropusnosti

plinske rampe te regulator za kontrolu tlaka zraka daju pogonsku sigurnost kotla.

8

VI TEHNOLOŠKI PROCES

4.1 Priprema prostora

U postojeći prostor kotlovnice vlasnik je odlučio ugraditi podni plinski kotao, koji će mu

služiti za grijanje stambenog prostora. Nakon tehničkog pregleda i odobrenja od strane

inspektora, da prostor zadovoljava propise i može biti korišten za potrebe kotlovnice koja

kao gorivo troši prirodni plin, počinje priprema prostora za montažu kotla. Prema

projektnom nacrtu odmjerena su i označena mjesta proboja kroz zidove za dovođenje cijevi

plinskog priključka do kotla. Pošto su za plin korištene bakrene cijevi koje su spajane

preso fitinzima, za ovaj posao nisu bile potrebne boce sa acetilenom i kisikom, što je

uvelike olakšalo posao i smanjilo mogućnosti za povrede na radu, zbog toga što nije bilo

potrebe za razvlačenje crijeva u ionako relativno skučenom prostoru.

4.2 Ugradnja kotla

Nakon izmjera i označavanja prelazi se na bušenje zidova i postavljanje nosača za cijevi po

zidu. Kada su proboji gotovi u svaku se rupu postavlja protura od čelične cijevi, kroz koju

se provlači bakrena cijev za plin. Cijevi se postavljaju i spajaju od plinskog ormarića

prema trošilu. Nakon montaže i presanja vanjskog dijela instalacije, a prije ulaska cijevi u

prostoriju postavlja se sigurnosni elektromagnetni ventil. On u slučaju propuštanja plina u

prostor kotlovnice, preko plinskog „njuškala“ koje se nalazi u kotlovnici, automatski i

potpuno zatvara protok plina . Kada je kotao postavljen na za to predviđeno mjesto u

prostoriji prelazi se na postavljanje unutarnjeg dijela instalacije sa svim potrebnim

elementima. Cijevi se pričvršćuju na prethodno postavljene nosače. Na unutarnjem dijelu

instalacije postavlja se niskotlačni manometar, koji nam u svakom trenutku pokazuje

stvarni tlak plina u instalaciji. Kako je tlak zemnog plina u instalaciji oko 35 mBara

manometar koji postavljamo ne treba biti veći od 100 mBara. Kada su sve cijevi spojene

neposredno prije trošila postavlja se termoventil, koji služi da prilikom požara ili bilo kojeg

drugog naglog povećanja temperature u prostoriji automatski i potpuno zatvara protok

plina. U slučaju da dođe do blokade ovoga ventila jedina opcija da se protok plina vrati

jeste ta da se ventil promijeni.

9

4.3 Ugradnja dimovoda

Budući da kotlovnica nije imala dimnjak koji zadovoljava propise za plinska trošila vrste C

potrebno je ugraditi vertikalni dimovod od kotla pa kroz krov u atmosferu. Naime, plinska

trošila vrste C zrak potreban za izgaranje goriva uzimaju iz atmosfere i produkt izgaranja

izbacuju u atmosferu, a kako je ovo bila kotlovnica na loživo ulje takav sustav dimovoda

nije bio potreban. Nakon montaže i spajanja dimovoda prelazi se na ispitivanje instalacije

na čvrstoću i nepropusnost.

4.4 Ispitivanje na propusnost i čvrstoću

Kada su svi spojevi upresani, zabrtvljeni i spojeni, vrši se ispitivanje instalacije na

čvrstoću i nepropusnost. Kako znamo da je radni tlak u instalaciji zemnog plina oko 35

mBara, niti tlačenje ne treba biti veće od 100 mBara. Instalacija za zemni plin koju se tlači

zbog ovog ispitivanja mora se tlačiti samo i jedino zrakom ili dušikom. Instalacija se

obično natlači do određene vrijednosti tlaka i tako ostavi par sati ili čak preko noći da se

ustanovi da li je ispravno sastavljena ili negdje postoji propuštanje. Ako se kazaljka

manometra ne pomakne sa vrijednosti natlačenog tlaka instalacija je ispravna. Ako

kazaljka pokaže odmak od natlačene vrijednosti onda instalacija negdje pušta i potrebno je

svaki spoj pomno pregledati i ispitati otopinom pjenjive tekućine. Prskalicom se na svaki

spoj nanosi pjenjiva tekućina i promatra se da li se negdje prave balončići. Kada se

pronađe mjesto propuštanja taj se dio instalacije izbacuje i postavlja se novi umjesto njega.

Nakon ispitivanja i zaključka da je instalacija ispravna i nigdje ne propušta posao izvođača

radova na ugradnji i montaži kotla je gotov.

10

V SAŽETAK

Kako je prirodni plin gorivo koje zadovoljava najviše ekološke standarde, po kaloričnosti

vrlo dobro za grijanje, a k tome i vrlo jeftin energent, sve više kućanstava i ostalih velikih i

malih potrošača prelazi sa ostalih alternativnih energenata na njega. Zbog jako dobro

raširenih opskrbnih plinovodnih cjevovoda i praktički dovođenja plina do svakog potrošača

potražnja za ovim energentom raste iz dana u dan. A da bi svaki od tih potrošača pridonio

zaštiti okoliša ali i uštedi u korištenju ovog energenta odlučuju se za zamjenu starih i

dotrajalih kotlova novima i boljima. Tako se sada na tržištu nalaze i kondenzacijski kotlovi

koji uvelike štede u potrošnji plina ali i u očuvanju okoliša, a vrlo su učinkoviti u grijanju

prostora.

11

Kotao

Slika 3.

Podni kotao i njegovi glavni dijelovi.

12

Plinska rampa

Slika 4.

Na plinskoj rampi nalaze se sapnice kroz koje se ubacuje plinsko gorivo u ložište kotla

gdje se plin miješa sa zrakom te dolazi do izgaranja i oslobađanja temperature koja dalje

zagrijava vodu u kotlu.

13

Izmjenjivač topline

Slika 5.

Nalazi se iznad ložišta i u njemu se izmjenjuju hladna voda, koja dolazi iz sistema za

grijanje, i topla voda koja se zagrijava izgaranjem plinskog goriva u ložištu.

14

Kučište

Slika 6.

15

Upravljačka elektronska ploča

Slika 7.

Ona služi za elektronski nadzor i upravljanje kotlom, na njoj se identificiraju greške i

nepravilnosti u radu kotla, ali se njome kontrolira temperatura zagrijanosti vode a s time i

potrošnja plina.

16

VI LITERATURA

UNPD- Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj

http://www.ee.undp.hr/assets/files/post/146/list/Tipske%20mjere_3.pdf

gradimo.hr

Autor: Marjan Medenjak, ing. stroj.

http://www.gradimo.hr/clanak/kotlovnica-od-100-kw/15580

Vaillant katalog

http://www.vaillant.co.uk/stepone2/data/downloads/1e/44/00/atmoCRAFT%20spare

%20parts%20manual.pdf

VII POPIS TABLICA I ILUSTRACIJA

Redni broj tablice

ili ilustracijeNaziv Stranica

Tablica 1.Usporedni izračun ušteda pri loženju

kondenzacijskog kotla na zemni plin1

Slika 1.Dijagram iskorištenja peći na lož ulje i

kondenzacijskog kotla na zemni plin2

Slika 2.

prikazuje

područje najpovoljnije primjene

kondenzacijskog kotla

2

Slika 3. Kotao 12

Slika 4. Plinska rampa 13

Slika 5. Izmjenjivač topline 14

Slika 6. Kučište 15

Slika 7. Upravljačka elektronika 16

OCJENA IZRADBE I OBRANE ZAVRŠNOG RADA

17

Datum predaje Pisanog dijela završnog rada _______________________________

Ocjena Izradbe završnog rada ___________________________________

Ocjena Obrane Završnog rada ___________________________________

Opća ocjena izradbe i obrane završnog rada __________________________________

Obrazloženje ocjene:

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

Povjerenstvo na obrani završnog rada:

______________________________________

______________________________________

______________________________________

Predsjednik povjerenstva Potpis mentora

_____________________ _______________

18